Zdravstvena njega u kući

B I B L I O T E K A

S R E D N J O Š K O L S K I

U D Ž B E N I C I

Vlatka Mrzljak

ZDRAVSTVENA NJEGA U KUĆI UDŽBENIK ZA PETI RAZRED MEDICINSKE ŠKOLE ZA ZANIMANJE MEDICINSKA SESTRA OPĆE NJEGE / MEDICINSKI TEHNIČAR OPĆE NJEGE

Vlatka Mrzljak / ZDRAVSTVENA NJEGA U KUĆI udžbenik za peti razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB BIBLIOTEKA SREDNJOŠKOLSKI UDŽBENICI Vlatka Mrzljak / ZDRAVSTVENA NJEGA U KUĆI udžbenik za peti razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

Autor: Vlatka Mrzljak, diplomirana medicinska sestra, sveučilišna magistra menadžmenta kvalitete u zdravstvu, Ustanova za zdravstvenu njegu Vlatka Mrzljak

Recenzent: Renata Deduš, magistra sestrinstva

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem.

ISBN 978-953-176-946-4

© 2020 Medicinska naklada. Sva prava pridržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i ne smije se ni djelomično reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje, fotokopirati niti prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez pismenoga dopuštenja autora i izdavača.

Vlatka Mrzljak

Zdravstvena njega u kući udžbenik za peti razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

ZAGREB, 2020.

Predgovor Drage učenice i učenici, pred vama je prvi udžbenik iz zdravstvene njege u kući. Udžbenik je nastao iz potrebe osiguravanja učenicima potrebnoga alata za savladavanje potrebnih sadržaja prema nastavnome planu i programu i pisan je prema strukovnome kurikulu i standardima kvalifikacije za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra / medicinski tehničar opće njege Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Sadržajno su obrađene propisane nastavne cjeline i teme, a dio nastavnih tema je proširen u skladu sa stvarnim opisom poslova koje medicinska sestra /medicinski tehničar provodi kroz pružanje usluga zdravstvene njege u kući bolesnika.

Udžbenik je namijenjen prvenstveno vama, učenicama i učenicima srednjih medicinskih i zdravstvenih škola, ali i svima koji žele unaprijediti ili obnoviti znanje iz toga područja.

Udžbenik sadržava dvanaest poglavlja, a svako poglavlje počinje pregledom sadržaja i ishodima koje bi učenici trebali usvojiti. Na kraju svakoga poglavlja nalaze se pitanja za ponavljanje i provjeru znanja.

U udžbeniku se rabi izraz bolesnik i izraz učenik, a koji za potrebe ove knjige označava osobe oba spola.

Zagreb, 2020. godine Vlatka Mrzljak

V

Sadržaj 1. Sestrinska skrb u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Patronažna sestrinska skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Zdravstvena njega u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Povijesni razvoj zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Povijesni razvoj zdravstvene njege u kući u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Zdravstvena njega u kući danas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2. Kućni posjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Planiranje i priprema kućnog posjeta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Prvi posjet prvostupnika/ce sestrinstva – primjena procesa zdravstvene njege u kući. . . . 10 Priprema i planiranje medicinske sestre / medicinskog tehničara za kućni posjet i provođenje zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

Komunikacija i interakcija u prvom kućnom posjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

3. Procjena potreba i planiranje zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Prikupljanje podataka o bolesniku, obitelji i njihovoj okolini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Procjena potreba i planiranje zdravstvene njege. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

4. Priprema za provedbu sestrinskih postupaka u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Priprema medicinske sestre / medicinskog tehničara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Priprema bolesnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

5. Provedba planirane zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

6. Sprječavanje komplikacija dugotrajnoga mirovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Najčešće komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Procjena rizika za razvoj komplikacija kod dugotrajnoga mirovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Mjere sprječavanja nastanka komplikacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

7. Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama. . . . . . . . . 37 Promatranje vanjskoga izgleda bolesnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Mjerenje vitalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Mjerenje tjelesne temperature. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Mjerenje pulsa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

VII

Mjerenje krvnoga tlaka (RR). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Uzimanje materijala za laboratorijske pretrage. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Uzimanje uzoraka krvi za laboratorijske pretrage. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Uzimanje uzorka stolice za pretrage . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Uzimanje uzorka urina za mikrobiološke, biokemijske, fizikalne ili citološke pretrage. . . . . 52 Uzimanje uzorka urina za mikrobiološku pretragu kod bolesnika s trajnim urinarnim kateterom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Kateterizacija mokraćnoga mjehura ženama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

Vađenje urinarnoga katetera iz mokraćnoga mjehura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Primjena klizme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Postavljanje nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Hranjenje bolesnika putem nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Vađenje nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Priprema i primjena peroralne terapije i lokalne terapije putem kože ili sluznice . . . . . . . . 71

Peroralna primjena terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Perkutana primjena terapije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Sublingvalna/bukalna primjena terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Primjena lijeka inhalacijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Primjena kapi i masti u oči. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Primjena kapi, masti i otopine u uho. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Primjena kapi i spreja u nos. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Primjena lijeka vaginalno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Primjena lijeka rektalno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

Priprema i primjena parenteralne terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

Priprema i primjena supkutane injekcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Priprema i primjena intramuskularne injekcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Priprema i primjena intravenske injekcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Priprema i primjena supkutane infuzije – hipodermoklize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Priprema i primjena intravenske infuzije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Priprema i primjena terapije kisikom u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Toaleta i previjanje kronične rane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Toaleta i previjanje dekubitusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Toaleta i previjanje venskoga ulkusa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

Zdravstvena njega bolesnika s intestinalnom stomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Zdravstvena njega bolesnika s nefrostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Zdravstvena njega bolesnika s cistostomom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Zdravstvena njega bolesnika s urostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Zdravstvena njega kože i održavanje perkutane endoskopske gastrostome i jejunostome (PEG) kod bolesnika u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

8. Potpora obitelji s bolesnim članom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 Potrebe obitelji tijekom bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Upute članu obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku o postupcima njege bolesnika . 122

9. Palijativna sestrinska skrb u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Povelja prava umiruće osobe: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Sestrinska skrb o palijativnim bolesnicima u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 VIII

Podrška obitelji palijativnoga bolesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Podrška obitelji preminuloga u fazi žalovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

10. Suradnja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 Rad medicinske sestre / medicinskog tehničara u multidisciplinarnom timu . . . . . . . . . 132 Načela komunikacija sa suradnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132

11. Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu njegu u kući. . . . . . . . . . . . . . . . 135 Zakonski propisi iz područja zdravstva i zaštite na radu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 Pravilnici i ostali akti HKMS-a i HZZO-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

12. Dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 Ostala dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 Skale (ljestvice) za kvalitetnu procjenu stanja bolesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 Kazalo pojmova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

IX

1.

Sestrinska skrb u kući

SADRŽAJ Patronažna sestrinska skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Zdravstvena njega u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Povijesni razvoj zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Povijesni razvoj zdravstvene njege u kući u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Zdravstvena njega u kući danas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Ishodi učenja: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

objasniti pojam patronažne sestrinske skrbi objasniti pojam zdravstvene njege u kući objasniti razvoj zdravstvene njege u kući kroz povijest u svijetu objasniti razvoj zdravstvene njege u kući kroz povijest u Republici Hrvatskoj objasniti pojam zdravstvene njege u kući danas u Republici Hrvatskoj objasniti tko je, kada, gdje i pod kojim nazivom osnovao prvu privatnu zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u Republici Hrvatskoj 7. objasniti dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) u zdravstvenoj njezi u kući 8. objasniti tko se ima pravo koristiti uslugama zdravstvene njege u kući na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) 1

S obzirom na stupanj zahtjevnosti, zdravstvena njega u kući od 1. kolovoza 2010. godine provodi se prema dijagnostičko terapijskim postupcima (DTP). Postoje 4 osnova i 4 dodatna DTP-a.

Osnovni DTP-i dijele se na: •• DTP 1 –– uzimanje materijala za laboratorijske i mikrobiološke pretrage –– edukacija bolesnika i obitelji –– mjerenje vitalnih funkcija –– kateterizacija mokraćnog mjehura kod žena –– primjena im. i sc. injekcije –– toaleta i njega stome •• DTP 2 –– potpuna zdravstvena njega teško pokretnog ili nepokretnog bolesnika –– uključuje sve potrebne postupke iz DTP 1 –– previjanje rana prvog i drugog stupnja –– toaleta sonde •• DTP 3 –– uključuje sve potrebne postupke iz DTP 1 i DTP 2 –– previjanje rana trećeg stupnja –– primjena terapije kisikom •• DTP 4 –– uključuje sve potrebne postupke iz DTP 1, DTP 2 i DTP 3 –– previjanje rana četvrtog stupnja Dodatni DTP-i dijele se na: •• DTP 5 –– primjena klizme •• DTP 6 –– toaleta i previjanje rana prvog i drugog stupnja •• DTP 7 –– toaleta i previjanje rana trećeg i četvrtog stupnja •• DTP 8 –– postavljanje i promjena nazogastrične sonde.

6

Zdravstvena njega u kući

Za one koji žele znati više: Dubravka Lekić, prvostupnica sestrinstva - osnivačica i ravnateljica prve privatne ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući u RH, rođena je u Varaždinu gdje je završila i Školu za medicinske sestre. Višu školu za medicinske sestre završila je u Zagrebu 1973. godine. Po završetku školovanja radila je kao patronažna sestra, obavljala dužnost glavne sestre primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Varaždin. Od 1979. do 1990. godine radila je kao glavna sestra u Domu umirovljenika Varaždin. Nakon toga krenula je u “stvaranje” nove djelatnosti (zdravstvena njega u kući) u privatnoj praksi.

Do 2010. godine zdravstvena njega u kući i fizikalna terapija u kući provodila se kroz definirane postupke iz Plave knjige (Plava knjiga je popis dijagnostičko-­ terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima s jasno definiranim potrebnim vremenskim i kadrovskim normativima).

Ponovimo!

•• Patronažna sestrinska skrb je medicinsko-socijalna djelatnost koja provodi mjere specifične zdravstvene njege sa svrhom promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca, obitelji i kompletne zajednice.

•• Zdravstvena njega u kući je djelatnost koju kroz javnozdravstvenu mrežu provode medicinske sestre / medicinski tehničari u okvirima primarne zdravstvene zaštite.

•• Prve ustanove za brigu o starima i nemoćnima počele su se osnivati početkom 19. stoljeća.

•• Prva ustanova za skrb o bolesnima i nemoćnima osnovana je 1850. godine u Bostonu.

•• Dubravka Lekić osnovala je prvu Privatnu zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući u RH 1991. godine.

•• Sustav koncesija uveden je u RH 2010. godine.

•• Zdravstvena njega u kući provodi se od 1. kolovoza 2010. godine prema dijagnostičkoterapijskim postupcima (DTP). Postoje 4 osnovna i 4 dodatna DTP-a.

Sestrinska skrb u kući

7

2.

Kućni posjeti

SADRŽAJ Planiranje i priprema kućnog posjeta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Prvi posjet prvostupnika/ce sestrinstva – primjena procesa zdravstvene njege u kući. . . . 10 Priprema i planiranje medicinske sestre / medicinskog tehničara za kućni posjet i provođenje zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

Komunikacija i interakcija u prvom kućnom posjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Ishodi učenja: 1. objasniti pojam prvog posjeta prvostupnice/ka sestrinstva i primjenu procesa zdravstvene njege u kući 2. objasniti pripremu i planiranje medicinske sestre / medicinskog tehničara za kućni posjet i provođenje zdravstvene njege u kući 3. objasniti važnost uspostave kvalitetne komunikacije i interakcije 9

Planiranje i priprema kućnog posjeta Prvi posjet prvostupnika/ce sestrinstva – primjena procesa zdravstvene njege u kući Postupak provodi prvostupnik/ca sestrinstva. Planiranje i priprema kućnog posjeta provodi se u suradnji s bolesnikom i njegovom obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku.

Potrebno je: •• utvrditi potrebu za zdravstvenom njegom •• odrediti stupanj zahtjevnosti i količinu zdravstvene njege •• izraditi plan zdravstvene njege.

Da bi se postigao željeni cilj, prvostupnik/ca sestrinstva prilikom provođenja postupka mora znati i moći primijeniti stečene intelektualne, tehničke i interpersonalne sestrinske vještine.

Prilikom ponovnog posjeta (a koji je predviđen planom zdravstvene njege) ili ako dođe do promjena u zdravstvenom stanju bolesnika, prvostupnik sestrinstva će: •• evaluirati provedenu zdravstvenu njegu •• prema potrebi revidirati plan i stupanj zahtjevnosti zdravstvene njege.

Prvostupnik/ca sestrinstva procjenjuje: •• dosadašnje i sadašnje zdravstveno stanje bolesnika •• reakcije i razumijevanje bolesnika i članova obitelji ili osobe koja se brine o njemu •• novonastalo stanje •• uvjete u kući i okolne čimbenike •• kulturološke utjecaje (duhovna i zdravstvena uvjerenja) •• prisutnost socijalne podrške.

Prilikom procjene stanja bolesnika, prvostupnik/ca sestrinstva koristi se primjerenom sestrinskom dokumentacijom te pomoćnim alatima (skale za procjenu rizika za pad, dekubitusa, stanja svijesti, bola…), a koji je sastavni dio sadržaja sestrinske torbe opremljene u skladu s važećim zakonskim propisima.

Priprema i planiranje medicinske sestre / medicinskog tehničara za kućni posjet i provođenje zdravstvene njege u kući Medicinska sestra / medicinski tehničar pripremu za kućni posjet započinje u sjedištu ustanove / privatne prakse čiji je zaposlenik. Kućni posjet je ključni oblik rada medicinske sestre / medicinskog tehničara u zdravstvenoj njezi u kući prilikom kojeg se primjenjuju sve stečene sestrinske vještine prilagođene radu s bolesnicima u njihovim kućama, a sve s ciljem osiguranja pružanja kvalitetne i za bolesnika sigurne zdravstvene njege.

10

Zdravstvena njega u kući

3.

Procjena potreba i planiranje zdravstvene njege u kući SADRŽAJ Prikupljanje podataka o bolesniku, obitelji i njihovoj okolini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Procjena potreba i planiranje zdravstvene njege. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Ishodi učenja: 1. objasniti način prikupljanja potrebnih podataka o bolesniku 2. opisati planiranje zdravstvene njege u kući 3. objasniti postupak procjene potreba zdravstvene njege u kući 15

Prikupljanje podataka o bolesniku, obitelji i njihovoj okolini Prvostupnik/ca sestrinstva osigurat će uvjete za razgovor s bolesnikom, članovima njegove obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku na način da osigura privatnost te uspostavi odnos povjerenja. Kroz razgovor s bolesnikom ili članovima obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku, medicinska sestra / medicinski tehničar prikupit će sve potrebne podatke iz medicinske i sestrinske dokumentacije, uzeti sestrinsku anamnezu (prikupiti opće i situacijske podatke te podatke o osnovnim ljudskim potrebama prema obrascima zdravstvenoga funkcioniranja), obaviti fizikalni pregled promatranjem „od glave do pete“, te promatranjem izgleda i funkcija velikih tjelesnih sustava. Ako je potrebno,napravit će i detaljniju procjenu stanja pomoću alata za mjerenje (skale za procjenu stanja bolesnika). Kroz razgovor s bolesnikom i članovima obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku napravit će se dopuna i provjera usklađenosti svih prikupljenih podataka koji će se nakon toga analizirati i interpretirati. Kroz validaciju prikupljenih podataka važno je izdvojiti trenutačne i potencijalne probleme iz područja zdravstvene njege. Kroz razgovor s bolesnikom i članovima obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku potrebno je zajednički utvrditi važnost suradnje, težinu prisutnog problema, zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i medicinskih spoznaja te mogućnost njihova rješavanja. Prvostupnik/ca sestrinstva temeljem svih prikupljenih podataka i procjene zdravstvenog stanja bolesnika te potrebom za zdravstvenom njegom u kući postavlja ciljeve zdravstvene njege, odabire postupke zdravstvene njege kojima će doći do ostvarenja ciljeva, izrađuje plan zdravstvene njege, određuje stupanj zahtjevnosti i količinu potrebne zdravstvene njege, analizira uvjete za ostvarenje plana, trajno prati provođenje plana, bolesnikovo stanje te potrebu za moguće potrebnim dodatnim priborom, opremom ili edukacijom medicinskih sestara / medicinskih tehničara koji zdravstvenu njegu u kući provode. Nakon evaluacije ciljeva zdravstvene njege prema planu evaluacije te nakon evaluacije kompletnog plana zdravstvene njege, obvezno je dokumentirati sve provedene faze procesa zdravstvene njege.

Medicinska sestra / medicinski tehničar prilikom kućnog posjeta bolesniku nakon svih prikupljenih potrebnih podataka kroz komunikaciju s bolesnikom, članovima obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku, određuje ciljeve i svrhu svakog pojedinog kućnog posjeta. Redoslijed posjeta bolesnicima planira temeljem važnosti i drugih profesionalnih zahtjeva te u dogovoru s bolesnikom i članovima obitelji i/ili osobom koja se brine o bolesniku (na primjer najčešće se prvo u jutarnjim terminima odlazi bolesnicima kod kojih je potrebno provesti sestrinske postupke kompletne ili djelomične zdravstvene njege, a to su nepokretni, inkontinentni bolesnici, palijativni bolesnici, dok se u kasnijim terminima provode postupci zbrinjavanja kroničnih rana i slično).

16

Zdravstvena njega u kući

4.

Priprema za provedbu sestrinskih postupaka u kući SADRŽAJ Priprema medicinske sestre / medicinskog tehničara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Priprema bolesnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Ishodi učenja: 1. objasniti pojam i proces pripreme medicinske sestre / medicinskog tehničara 2. objasniti što medicinska sestra / medicinski tehničar mora učiniti prilikom dolaska u kućni posjet 3. objasniti postupak pripreme bolesnika za provođenje potrebnih postupaka zdravstvene njege 19

Priprema medicinske sestre / medicinskog tehničara Uvjeti za provođenje zdravstvene njege u kući često nisu primjereni za izvođenje svih potrebnih postupaka. Medicinska sestra / medicinski tehničar koji dolazi u kućni posjet svojim znanjem, umijećem i kreativnošću mora prilagoditi uvjete u kući kako bi omogućila sigurno i kvalitetno provođenje postupaka zdravstvene njege. Dojam koji medicinska sestra /medicinski tehničar ostavlja svojim izgledom, ponašanjem, primjerenom komunikacijom te pomnom pripremom, važan je jednako kao i profesionalno izvođenje postupaka u kućnim uvjetima.

Prilikom svakog posjeta medicinska sestra / medicinski tehničar treba istaknuti, a i sama se toga pridržavati, da je ruke potrebno obvezno prati pri svakom dolasku u kuću bolesnika, prije stavljanja rukavica na ruke, nakon skidanja rukavica, prije i poslije dodira s bolesnikovim licem, nakon dodira sa sekretima i tjelesnim izlučevinama bolesnika, prije i poslije dodira s krvlju bolesnika, prije i poslije hranjenja bolesnika. Ruke je obvezno prati prije i nakon svakoga postupka koji uključuje kontakt s bolesnikom. Ako sapun i voda nisu dostupni, obvezno se upotrebljava sredstvo za dezinfekciju ruku.

Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora Prije provođenja potrebnih postupaka zdravstvene njege bolesnika potrebno je pripremiti i prilagoditi uvjete u prostoriji u kojoj se bolesnik nalazi, pripremiti potreban pribor i opremu. U prostoriji u kojoj se nalazi bolesnik potrebno je zatvoriti prozore i vrata (osigurati povoljne mikroklimatske uvjete), ako je u prostoriji kućni ljubimac, izvesti ga van, osigurati dobru osvijetljenost i osigurati privatnost bolesnika. Potrebno je provjeriti je li dostupan sav potreban materijal i pribor (sestrinska torba pripremljena još u ustanovi za zdravstvenu njegu), potrebno je zaštititi odabranu površinu na koju će se stavljati potreban materijal i pribor, pripremiti potreban materijal i pribor i pripremiti PVC vrećicu za odlaganje nečistoga materijala.

20

Zdravstvena njega u kući

Slika 4-1. Priprema materijala za zdravstvenu njegu

5.

Provedba planirane zdravstvene njege u kući SADRŽAJ Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Ishodi učenja: 1. objasniti pojam zdravstvene njege kroz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba prema V. Henderson 2. nabrojiti osnovne ljudske potrebe prema V. Henderson 3. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri disanju 4. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri konzumiranju hrane i tekućine 5. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri eliminaciji 6. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri kretanju 7. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri odmoru i spavanju 8. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri odijevanju 9. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri održavanju normalne tjelesne temperature 10. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri održavanju osobne higijene 11. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri izbjegavanju opasnosti 12. objasniti i nabrojiti najčešće opasnosti kojima je bolesnik izložen 13. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara pri pomoći bolesniku u komunikaciji 14. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara pri pomoći bolesniku u prakticiranju vlastite religije 15. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara pri pomoći bolesniku u radu ili produktivnim aktivnostima 16. objasniti ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u pomoći bolesniku pri rekreativnim aktivnostima i pri učenju 23

Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba Virginia Henderson temelji zdravstvenu njegu na osnovnim ljudskim potrebama.

Svi ljudi imaju osnovne ljudske potrebe, ali se razlikuju po načinu na koji te potrebe zadovoljavaju. To zdravstvenu njegu i ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara čini vrlo zahtjevnom i raznolikom. Da bi osnovne ljudske potrebe kod bolesnika bile zadovoljene na primjeren način, medicinska sestra / medicinski tehničar treba prikupiti sve potrebne podatke od bolesnika, članova obitelji i/ili osobe koja se brine o bolesniku, izraditi cjelovitu sestrinsku anamnezu i stvoriti specifičan odnos s bolesnikom. Ako se zdravstvena njega bolesnika promatra s aspekta zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, ona postaje univerzalna. S jedne strane, jednaka je jer svi ljudi imaju iste osnovne ljudske potrebe, a s druge strane, sasvim je raznolika jer svatko tumači i zadovoljava vlastite potrebe na sebi svojstven način. Osnovna zdravstvena njega sastavljena je od istih dijelova, no oni moraju biti prilagođeni i zadovoljeni na različite načine, sukladno zahtjevima bolesnika.

Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba (prema V. Henderson) odnosi se na: •• Pomoć bolesniku pri disanju Uloga medicinske sestre / medicinskog tehničara odnosi se na savjesno promatranje i točnu procjenu disanja, smještanje bolesnika u prikladan položaj, upotrebu potrebnih pomagala, poduku bolesnika o pravilnim stojećim, sjedećim i ležećim položajima koji mu omogućuju najbolje širenje prsnoga koša i slobodnu upotrebu mišića za disanje. Medicinska sestra / medicinski tehničar mora znati prepoznati znakove smanjene prohodnosti dišnih puteva, prema potrebi primijeniti air way, aspirirati sekret ili smjestiti bolesnika u drenažni položaj te primijeniti kisik. Medicinska sestra / medicinski tehničar mora znati rukovati respiratorom, objasniti bolesniku, članovima obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku kako rukovati respiratorom. Također, potrebno je bolesnika, članove obitelji i/ili osobu koja se brine o bolesniku podučiti pravilnim položajima, vježbama disanja i primjeni kisika u kućnim uvjetima.

•• Pomoć bolesniku pri konzumiranju hrane i tekućine Uloga medicinske sestre / medicinskog tehničara je da procijeni bolesnikov apetit, kalorijski unos hrane, količinu i vrstu unesene tekućine. Medicinska sestra / medicinski tehničar treba savjetovati bolesnika o standardima tjelesne težine i visine, prehrambenim potrebama, odabiru i pripremi hrane, uzimajući u obzir kulturno okruženje i socijalni status bolesnika i njegove obitelji. Ako je potrebno, 24

Zdravstvena njega u kući

Slika 5-1. Hidriranje bolesnika

6.

Sprječavanje komplikacija dugotrajnoga mirovanja SADRŽAJ Najčešće komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Procjena rizika za razvoj komplikacija kod dugotrajnoga mirovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Mjere sprječavanja nastanka komplikacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Ishodi učenja: 1. nabrojiti najčešće komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem 2. objasniti pojam tromboze 3. objasniti pojam upale pluća i najčešće simptome upale pluća 4. objasniti pojam dekubitusa 5. objasniti pojam kontraktura 6. nabrojiti čimbenike koji uvjetuju nastanak dekubitusa 7. objasniti mjere sprječavanja nastanka dekubitusa 8. primijeniti mjere sprječavanja nastanka dekubitusa 9. objasniti mjere sprječavanja nastanka tromboze 10. primijeniti mjere sprječavanja nastanka tromboze 11. objasniti mjere sprječavanja nastanka upale pluća 12. primijeniti mjere sprječavanja nastanka upale pluća 13. objasniti mjere sprječavanja nastanka kontraktura 14. primijeniti mjere sprječavanja nastanka kontraktura 31

Najčešće komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem Komplikacije dugotrajnoga mirovanja nastaju zbog smanjene pokretljivosti koja dovodi do usporene cirkulacije i smanjene ventilacije pluća.

Najčešće komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem su: •• Tromboza (najčešće se pojavljuje na donjim udovima gdje zbog nakupljanja trombocita, fibrina i eritrocita nastaje ugrušak, ako je venska stijenka upaljena, onda je to tromboflebitis iznad kojega je koža crvena i bolna, postoji opasnost od otkidanja tromba i nastanka plućne embolije).

•• Upala pluća (infekcija koja zahvaća zračne mjehuriće na jednome ili oba plućna krila, najčešći simptomi upale pluća su: kašalj, povišena tjelesna temperatura, zimica, tresavica, otežano disanje i bol u prsima).

•• Dekubitus (ograničeno oštećenje kože i/ili potkožnoga tkiva zbog dugotrajnoga pritiska; zbog otežanoga protoka krvi dolazi do manjka kisika i hranidbenih tvari i do poremećaja metabolizma u tkivu izloženu pritisku. Dekubitus nastaje na mjestima koja su za vrijeme ležanja izložena pritisku, na mjestima na kojima su koštani izdanci prekriveni slabije razvijenim potkožnim tkivom, a njegovu pojavu uvjetuju unutarnji i vanjski čimbenici).

•• Kontrakture (ograničena pokretljivost zgloba u svim ili samo nekim smjerovima, najčešće se razvija kod prirođenih anomalija kosti i zglobova, promjena u samim zglobovima ili njihovoj neposrednoj blizini, promjena u središnjem živčanom sustavu, kvrčenja mišića zbog dugotrajnih prisilnih položaja – nakon bolesti i ozljeda mišića, kvrčenja tetiva nakon gnojne upale i ozljede, skupljanja ožiljka nakon opsežnih ozljeda i dubokih opeklina).

Procjena rizika za razvoj komplikacija kod dugotrajnoga mirovanja Medicinska sestra / medicinski tehničar mora poznavati čimbenike koji uzrokuju nastanak dekubitusa kako bi mogla procijeniti sklonost njegova nastanka.

Pojavu dekubitusa uvjetuju unutarnji i vanjski čimbenici. Unutarnji čimbenici djeluju iz organizma i posljedica su patoloških procesa uzrokovanih osnovnom bolešću. Najčešće su to različite bolesti cirkulacije, metabolizma i prehrane (pretilost ili pothranjenost) te neurološki poremećaji i zloćudne bolesti. Vanjski čimbenici su razni nabori na osobnom i posteljnom rublju, nečista i vlažna koža (znoj, urin, stolica), neudoban krevet i sredstva za imobilizaciju. Čimbenici koji uvjetuju nastanak venske tromboze su: usporena cirkulacija, izravna oštećenja venskoga endotela mehaničkim, kemijskim, električnim ili toplinskim agensima i stanja povećane kogulabilnosti krvi (nakon kirurških zahvata, porođaja).

32

Zdravstvena njega u kući

•• lagano masirati donje udove zbog održavanja cirkulacije (od periferije prema centru laganim pokretima glađenja, a može i trljanjem kojim se potiče kretanje krvi od periferije prema centru) •• informirati bolesnika o važnosti dizanja iz kreveta i o pravilnoj hidraciji i prehrani.

Mjere sprječavanja nastanka upale pluća: •• poticati bolesnika na ustajanje iz kreveta ako mu nije određeno strogo mirovanje •• nepokretnoga bolesnika namjestiti u Fowlerov položaj (osim ako je kontraindiciran) •• zamoliti bolesnika da duboko udahne i izdahne desetak puta (udisati kroz nos, izdisati polako kroz usta) •• objasniti bolesniku da može izdisati kroz poluzatvorena usta i brojiti do 7 kako bi usporio izdisaj •• vježbe disanja ponoviti nekoliko puta dnevno •• objasniti bolesniku važnost iskašljavanja i poticati ga na iskašljavanje (dobra drenaža i olakšano iskašljavanje može se postići tako da ispred bolesnika, dok sjedi, treba staviti jastuk preko kojega se on savije i pokuša iskašljavati i na način da se bolesniku laganom kompresijom prsnoga koša olakša iskašljavanje) •• pomoći bolesniku prilikom izdisaja vježbama ekspiratornoga tipa tako da se ruke polože na baze rebara i lagano pritišću dok bolesnik dugo izdiše •• upoznati bolesnika s mogućnošću nabavljanja priručnoga spirometra i s načinom njegove upotrebe.

Mjere sprječavanja nastanka kontraktura: •• smjestiti bolesnika u odgovarajući položaj kojim se želi spriječiti stvaranje deformacija •• mijenjati položaj tijela bolesnika najmanje svaka 2 sata, podučiti članove obitelji i/ili osobu koja se brine o bolesniku o načinu i važnosti mijenjanja položaja tijekom dana •• upotrebljavati pomagala (hodalice, štake, ortoze), podučiti članove obitelji i/ili osobu koja se brine o bolesniku o pravilnom načinu upotrebe pomagala •• provoditi aktivne, aktivno potpomognute ili pasivne vježbe Slika 6-2. Prevencija nastanka kontraktura 34

Zdravstvena njega u kući

7.

Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama SADRŽAJ Promatranje vanjskoga izgleda bolesnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Mjerenje vitalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Mjerenje tjelesne temperature. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Mjerenje pulsa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Mjerenje krvnoga tlaka (RR). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Uzimanje materijala za laboratorijske pretrage. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Uzimanje uzoraka krvi za laboratorijske pretrage. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Uzimanje uzorka stolice za pretrage . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Uzimanje uzorka urina za mikrobiološke, biokemijske, fizikalne ili citološke pretrage. . . . . 52 Uzimanje uzorka urina za mikrobiološku pretragu kod bolesnika s trajnim urinarnim kateterom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..53

Kateterizacija mokraćnoga mjehura ženama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

Vađenje urinarnoga katetera iz mokraćnoga mjehura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Primjena klizme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Postavljanje nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Hranjenje bolesnika putem nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Vađenje nazogastrične sonde. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Priprema i primjena peroralne terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Priprema i primjena lokalne terapije putem kože ili sluznice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Perkutana primjena terapije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sublingvalna/bukalna primjena terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena lijeka inhalacijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena kapi i masti u oči. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena kapi, masti i otopine u uho. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena kapi i spreja u nos. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena lijeka vaginalno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primjena lijeka rektalno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

72 73 74 75 76 76 77 78

Priprema i primjena parenteralne terapije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

Priprema i primjena supkutane injekcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Priprema i primjena intramuskularne injekcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 37

Priprema i primjena intravenske injekcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Priprema i primjena supkutane infuzije – hipodermoklize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Priprema i primjena intravenske infuzije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Priprema i primjena terapije kisikom u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Toaleta i previjanje kronične rane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Toaleta i previjanje dekubitusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Toaleta i previjanje venskoga ulkusa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

Zdravstvena njega bolesnika s intestinalnom stomom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Zdravstvena njega bolesnika s nefrostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Zdravstvena njega bolesnika s cistostomom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Zdravstvena njega bolesnika s urostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Zdravstvena njega kože i održavanje perkutane endoskopske gastrostome i jejunostome (PEG) kod bolesnika u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

Promatranje vanjskoga izgleda bolesnika Ishodi učenja: 1. objasniti što medicinska sestra / medicinski tehničar utvrđuje promatranjem vanjskog izgleda bolesnika 2. objasniti postupak promatranja vanjskog izgleda bolesnika

Promatranje vanjskoga izgleda bolesnika jedna je od iznimno važnih zadaća medicinske sestre / medicinskog tehničara jer promatranjem se utvrđuju promjene u izgledu, općem stanju i ponašanju bolesnika. Promatranje bolesnika mora se provoditi cjelovito, sustavno i stalno (prilikom svakog kontakta s bolesnikom).

Promatranjem se mora obuhvatiti bolesnika od „glave do pete“. Da bi postupak bio proveden kvalitetno i potpuno, medicinska sestra / medicinski tehničar mora dobro poznavati izgled i funkciju „normalnoga“ organizma u cjelini te pojedinih sustava i organa zasebno. Prilikom prvoga kontakta s bolesnikom, promatranjem i koristeći se svim raspoloživim osobnim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom i opipom), medicinska sestra / medicinski tehničar može utvrditi moguće prisutne promjene u ponašanju bolesnika (na primjer agresivnost, sramežljivost). Promatranjem i razgovorom medicinska sestra / medicinski tehničar utvrdit će je li bolesnik orijentiran u prostoru i vremenu, je li pri svijesti ili nije.

Promatranje vanjskoga izgleda bolesnika započinje od glave, a završava donjim udovima.

Glava je normalno simetričnoga izgleda, srednje velika i većinom razmjerna tijelu. Na koži glave mogu se uočiti otekline, izrasline i ozljede. Posebnu pozornost treba obratiti na moguće prisutne promjene na vlasištu: ispadanje kose, masno38

Zdravstvena njega u kući

Kateterizacija mokraćnoga mjehura ženama Ishodi učenja: 1. objasniti postupak uvođenja trajnoga urinarnoga katetera u mokraćni mjehur kod žena 2. objasniti postupak vađenja trajnoga urinarnoga katetera iz mokraćnog mjehura kod žena 3. navesti potreban pribor i materijal za postupak uvođenja trajnoga urinarnoga katetera u mokraćni mjehur kod žena 4. navesti potreban pribor i materijal za postupak vađenja trajnoga urinarnoga katetera iz mokraćnoga mjehura kod žena

Uvođenje urinarnoga katetera (kateterizacija) je postupak koji se izvodi kako bi se osiguralo nesmetano otjecanje urina iz mokraćnog mjehura. Provođenje postupka zahtijeva sterilan pristup i poznavanje anatomije i fiziologije mokraćnog sustava. Urinarni kateter može se postaviti trajno ili jednokratno, ovisno o odredbi liječnika. Postavljenim urinarnim kateterom omogućuje se pouzdano praćenje diureze, specifične težine, izgleda i mirisa urina te ispiranje mokraćnoga mjehura. Također, olakšano je uzimanje uzorka urina za eventualno potrebne laboratorijske pretrage. Važno je odabrati pravu veličinu katetera, a ovisno o vrsti kateterizacije, odabire se kateter s jednim, dva ili tri kanala, kateter s balonom ili bez balona. Kateter s tri kanala odabire se kada je potrebno provesti postupak ispiranja mokraćnoga mjehura ili primijeniti lijek u mokraćni mjehur.

Trajna, intermitentna ili jednokratna kateterizacija izvode se na jednak način, osim što kod jednokratne i intermitentne nije potrebno balon puniti redestiliranom vodom.

Potreban pribor i materijal: •• pladanj za pribor •• sterilni set za kateterizaciju (smotuljci gaze, pean, bubrežasta zdjelica, dvije komprese, jedna s prorezom u sredini) •• sterilni kateter odgovarajuće veličine •• antiseptik za sluznicu •• alkoholni antiseptik za ruke •• lubrikant 56

Zdravstvena njega u kući

Slika 7-5. Uveden urinarni kateter

•• sterilne rukavice i jednokratne rukavice •• urinarna vrećica •• nepropusni podložak •• topla voda, trljačica, sapun kisele pH-vrijednosti, papirnati ručnik •• držač za urinarnu vrećicu •• štrcaljka 10 do 20 mL s potrebnom količinom redestilirane vode •• vrećica za infektivni otpad •• olovka, obrazac (papirnati ili tablet) za dokumentiranje provedenoga postupka.

Slika 7-6. Urinarna vrećica Tijek izvođenja postupka: •• provjeriti pisani nalog liječnika •• predstaviti se, identificirati bolesnicu, objasniti joj postupak i dopustiti joj postavljanje pitanja •• namjestiti krevet na razinu udobnu za izvođenje zahvata ako za to postoji mogućnost u kućnim uvjetima •• osigurati privatnost, zatvoriti vrata sobe •• oprati i osušiti ruke •• navući rukavice (dvije medicinske sestre / medicinska tehničara) •• smjestiti bolesnicu u leđni položaj s raširenim nogama savijenima u koljenima •• zaštititi krevet nepropusnim podloškom •• osigurati potrebno primjereno osvjetljenje prostora •• oprati, isprati spolovilo i perianalni dio sapunom i toplom vodom te ga osušiti •• skinuti rukavice, dezinficirati i osušiti ruke; medicinska sestra / medicinski tehničar koji asistira ponovno odjene čiste, nesterilne rukavice •• medicinska sestra / medicinski tehničar koji uvodi kateter navuče sterilne rukavice •• medicinska sestra / medicinski tehničar koji asistira otvori sterilan set za kateterizaciju i antiseptik za dezinfekciju sluznice vagine •• postaviti sterilnu kompresu ispod perianalnoga dijela bolesnice, bubrežastu zdjelicu postaviti na sterilnu kompresu, pripremiti sterilno polje prekrivajući prorezanom sterilnom kompresom genitalije bolesnice (prekriti natkoljenice i perineum) •• nedominantnom rukom, palcem i kažiprstom razmaknuti male usne otkrivajući urinarni kanal •• male usne držati razmaknutima tijekom cijeloga vremena uvođenja urinarnoga katetera Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama

57

Postavljanje nazogastrične sonde Ishodi učenja: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

objasniti postupak postavljanja nazogastrične sonde primijeniti postupak postavljanja nazogastrične sonde objasniti tko određuje postavljanje nazogastrične sonde objasniti kada je potrebno mijenjati nazogastričnu sondu primijeniti postupak promjene nazogastrične sonde objasniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde pomoću štrcaljke primijeniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde pomoću štrcaljke objasniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde pomoću enteralne pumpe primijeniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde pomoću enteralne pumpe objasniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde preko sustava “kap na kap” primijeniti postupak hranjenja putem nazogastrične sonde preko sustava “kap na kap” objasniti postupak vađenja nazogastrične sonde primijeniti postupak vađenja nazogastrične sonde

Postavljanje nazogastrične sonde je postupak postavljanja sonde u želudac kojim se osigurava prohodnost gornjega dijela gastrointestinalnoga sustava do želudca. Postavlja se radi aspiracije želučanog sadržaja, irigacije, prehrane i/ili primjene lijeka. Postoji nekoliko vrsta i veličina sonde, a odabir ovisi o anatomskoj građi puta kojim će se uvesti u želudac. Postupak uvođenja sonde mora biti vrlo pažljiv kako ne bi došlo do oštećenja sluznice. Sonda se uvodi kroz nos, vrlo rijetko kroz usta (samo u slučaju mehaničke opstrukcije ili oštećenja nosnica). Postavljanje nazogastrične sonde određuje liječnik. Sondu treba mijenjati svakih 48 sati, a specijalne silikonske sonde svakih 8 dana. Prilikom promjene sonde, sonda se uvijek uvodi kroz drugu nosnicu, osim ako je kontraindicirano.

Postupak uvođenja nazogastrične sonde sukladno stečenim kompetencijama provodi prvostupnik/ca sestrinstva ili svaka medicinska sestra / medicinski tehničar sa završenim programom Dodatnog usavršavanja iz područja zdravstvene njege u kući.

64

Zdravstvena njega u kući

Slika 7-7. Nazogastrična sonda

Potreban pribor i materijal: •• staničevina •• sonda odgovarajuće veličine i vrste •• bubrežasta zdjelica •• špatula za potiskivanje jezika i za kontrolu položaja sonde •• papirnate maramice ili papirnati ručnik •• hipoalergijski flaster •• vrećica za kontrolu lučenoga želučanoga sadržaja •• čaša vode •• jednokratne nesterilne rukavice •• antiseptik za ruke •• 2 štrcaljke (od 20 i 50 mL) •• slušalice •• lubrikant •• izvor svijetla •• olovka, obrazac (papirnati ili tablet) za dokumentiranje provedenoga postupka.

Tijek izvođenja postupka: •• objasniti bolesniku, članovima obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesnika svrhu i način izvođenja postupka, omogućiti postavljanje pitanja •• oprati i osušiti ruke, navući rukavice •• smjestiti bolesnika u sjedeći položaj (ili drugi mogući ili ordinirani položaj) •• zaštititi/pokriti prsa bolesnika staničevinom •• izvaditi umjetno zubalo ako ga bolesnik ima •• izmjeriti dužinu sonde od vrha nosa do ušne resice i označiti je, zatim izmjeriti duljinu do završetka prsne kosti ksifoidnoga nastavka te i tu dužinu označiti •• ispuhati/očistiti nos bolesnika •• zabaciti glavu bolesnika lagano prema natrag •• izabrati nosnicu u koju će se uvesti sonda •• ovlažiti sondu vodom ili lubrikantom •• uvoditi sondu rotirajući je do prvoga obilježja uz aktivno gutanje bolesnika •• potisnuti jezik špatulom prema dolje •• provjeriti položaj vrha sonde svjetiljkom (vrh sonde vidi se u visini glotisa) •• nagnuti glavu bolesnika prema naprijed i ako nije kontraindicirano, omogućiti mu da guta sondu s gutljajima vode, pomoći mu pri tome uputama i savjetima •• u slučaju osjećanja otpora, sonda se ne smije nasilno uvoditi

Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama

65

dvije odmjerene doze spreja poprskaju se u usnu sluznicu. Kod bolesnika s anginom pektoris preporučuje se uštrcati jednu ili dvije doze na sluznicu usne šupljine 5 do 10 minuta prije stresnih aktivnosti (fizički napor, vježbe).

Tijek izvođenja postupka primjenom lijeka u spreju: •• •• •• •• •• ••

smjestiti bolesnika u sjedeći položaj bočicu sa sprejom držati okomito s otvorom što je moguće bliže ustima nježnim pritiskom na čep uštrcati dozu na jezik ili ispod bolesnikova jezika uputiti bolesnika da zatvori usta odmah nakon primjene svake doze lijek se ne smije inhalirati ako bol ne prestaje nakon triju doza primijenjenoga lijeka, nakon 15 minuta obavijestiti liječnika •• dokumentirati provedeni postupak i stanje bolesnika.

Primjena lijeka inhalacijom Prilikom primjene lijeka inhalacijom uvijek se koristi lijek koji je u vlasništvu bolesnika i ne smije ga uzimati druga osoba.

Potreban pribor i materijal: •• lijek •• uređaj za primjenu lijeka, volumatik, ručni raspršivač, električni prijenosni inhalator •• papirnate maramice •• vrećica za otpad •• olovka, obrazac (papirnati ili tablet) za dokumentiranje provedenoga postupka.

Tijek izvođenja postupka: •• provjeriti pisanu uputu liječnika •• objasniti bolesniku, članovima obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku postupak i svrhu primjene lijeka inhalacijom •• poštovati standard 5 pravila za primjenu lijeka •• oprati i osušiti ruke •• smjestiti bolesnika u sjedeći položaj •• pripremiti i primijeniti ordinirani lijek •• očistiti inhalator nakon svake inhalacije i pospremiti ga za novu primjenu •• dokumentirati provedeni poSlika 7-9. Pribor za inhalaciju stupak i stanje bolesnika.

74

Zdravstvena njega u kući

Volumatik Primjena na nos: protresti aerosol, skinuti poklopac, staviti produžetak aerosola u otvor inhalacijske komore te pritiskom osloboditi jednu dozu lijeka. Uputiti bolesnika da udahne na nos, a izdahne na usta.

Primjena na usta: uputiti bolesnika da izdahne najviše koliko je moguće, zatim da usnama obuhvati nastavak volumatika, udahne na usta koliko može, zadrži dah nekoliko sekundi i izdahne na nos. Disanje treba ponoviti nekoliko puta.

Primjena kapi i masti u oči Potreban pribor i materijal: •• sterilni smotuljci vate •• fiziološka otopina •• ordinirane kapi ili mast koje su u vlasništvu bolesnika •• aplikator za lijek •• papirnati ručnik ili papirnate maramice •• vrećica za otpad •• olovka, obrazac (papirnati ili tablet) za dokumentiranje provedenoga postupka.

Tijek izvođenja postupka: •• provjeriti pisani nalog liječnika Slika 7-10. Primjena kapi u oči •• objasniti bolesniku, članovima obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku postupak i svrhu primjene postupka •• poštovati standard 5 pravila za primjenu lijeka •• oprati i osušiti ruke •• smjestiti bolesnika u sjedeći ili ležeći položaj •• lagano zabaciti glavu bolesnika prema natrag •• očistiti očne vjeđe prije primjene lijeka od sekreta fiziološkom otopinom •• uputiti bolesnika da gleda prema gore držeći vjeđe otvorenima •• održavati vjeđe otvorenima rastezanjem kože ispod i iznad njih u suprotnome smjeru •• usmjeriti kapi ili mast u žlijeb između bulbusa oka i donje vjeđe, a ne na sluznicu rožnice (oko ne doticati aplikatorom) •• nakon unošenja lijeka nježno pritisnuti sterilan smotuljak vate na unutarnji spoj očnih vjeđa u smjeru od unutra prema van i na taj način spriječiti otjecanje lijeka kroz suzni kanal •• raspremiti upotrijebljeni pribor i materijal i odložiti potrebno u vrećicu za otpad Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama

75

Toaleta i previjanje kronične rane Ishodi učenja: 1. objasniti postupak toalete i previjanja dekubitusa 2. objasniti stupnjeve dekubitusa 3. objasniti postupak toalete i previjanja venskoga ulkusa

Medicinske sestre / medicinski tehničari se u kući bolesnika najčešće susreću s kroničnim ranama, dok su akutne rane najčešće zbrinute u ambulanti ili bolnici.

Kronične rane su sve rane koje ne zarastaju u predviđenome razdoblju, a sam proces zarastanja traje 6 tjedana i dulje. Prema uzroku, kronične rane dijele se na venske i arterijske ulkuse, dekubitalne ulkuse, dijabetičke ulkuse, rane uzrokovane karcinomom. Zbrinjavanje kroničnih rana zahtijeva multidisciplinaran pristup pri čemu ključnu ulogu ima medicinska sestra / medicinski tehničar koja provodi postupke zdravstvene njege u kući.

Toaleta i previjanje dekubitusa Toaleta i previjanje dekubitusa je postupak zbrinjavanja dekubitusa na najučinkovitiji način (određuje multidisciplinarni tim liječnika i medicinskih sestara / medicinskih tehničara) u određenim vremenskim intervalima, a koji se određuju ovisno o vrsti i izgledu dekubitusa sve do njegova zacjeljenja. Zbog tipičnoga izgleda i lokalizacije iznad koštanih dijelova tijela, dekubitus se najčešće lako dijagnosticira. Najčešće se primjenjuje sustav za klasifikaciju dekubitusa koji je preporučio National Pressure Ulcer Advisory Panel (NPUAP). Primjenjuje se od 2007. godine.

Prema NPUAP-u dekubituse dijelimo na 4, odnosno 6 stupnjeva (ovisno o dubini lezije), s tim da se prva 4 stupnja označavaju brojkama od I do IV, a posljednja 2 stupnja kao neklasificirani stupanj i suspektna lezija dubokih tkiva.

Postupak toalete i previjanja dekubitusa 1. i 2. stupnja može izvoditi svaka medicinska sestra / medicinski tehničar sa završenom dodatnom edukacijom iz područja zbrinjavanja kroničnih rana.

Postupak toalete i previjanja dekubitusa 3. i 4. stupnja može izvoditi prvostupnik/ca sestrinstva i svaka medicinska sestra / medicinski tehničar s dodatnom edukacijom iz područja zbrinjavanja kroničnih rana u konzultaciji s liječnikom.

Debridman kronične rane može izvoditi prvostupnik/ca sestrinstva i liječnik.

Stupnjevi dekubitusa: •• I. stupanj – intaktna koža, reaktivna hiperemija kože koja nastaje unutar 24 sata nakon oslobađanja pritiska, područje može biti bolno, tvrdo ili meko, lokalno povišene ili niže temperature od okolne kože.

Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama

93

•• II. stupanj – prisutan djelomičan gubitak kože kod kojega su zahvaćeni samo epidermis i dermis; na koži su vidljive induracije, stvaraju se mjehurići ispunjeni seroznim ili serozno-sukrvavim sadržajem, otvoren je plitki ulkus koji je bezbolan (u slučaju prisutnosti boli radi se o dubljem oštećenju tkiva).

•• III. stupanj – prisutan potpuni gubitak kože sa širenjem defekta u potkožno tkivo, lezija može sezati sve do mišićne fascije, prisutan je ulkus s vidljivim potkožnim tkivom uz moguće postojanje tunela i podminiranih rubova.

•• IV. stupanj – prisutan potpuni gubitak kože i potkožnoga tkiva, zahvaćeni su mišići sve do tetiva, zglobova i kostiju, moguća je veća podminiranost, destrukcija kostiju, osteitis i osteomijelitis, u dnu ulkusa vidljivi su palpabilni mišići, a mogu biti vidljive i nekroze i fibrinske naslage, često je lokalno na koži prisutan samo mali defekt kože, a ispod njega se nalazi veliko područje destruiranoga tkiva.

Neklasificirani stupanj – dno ulkusa ispunjeno je fibrinskim naslagama i nekrozama koje mogu prikriti dubinu ulkusa i tako onemogućiti klasifikaciju (klasifikacija moguća tek kada se odstrane sve fibrinske naslage i nekroze).

Suspektna lezija dubokih struktura – prisutna ljubičasta ili smeđe obojeno lokalizirano područje intaktne kože ili mjehura ispunjenoga krvavim sadržajem, područje je bolno, osjetljivo, toplije ili hladnije od okolne kože; moguća fluktuacija.

A

B

C

D

Slika 7-15. Stupnjevi dekubitusa prije liječenja: A – I. stupanj, B – II. stupanj, C – III. stupanj, D – IV. stupanj 94

Zdravstvena njega u kući

Zdravstvena njega bolesnika s nefrostomom Ishodi učenja: 1. objasniti postupak zdravstvene njege bolesnika s nefrostomom 2. primijeniti postupak zdravstvene njege bolesnika s nefrostomom

Nefrostoma je postavljena tanka cjevčica u bubreg kroz maleni otvor u koži lumbalne regije radi evakuacije urina iz bubrega koji se nije mogao isprazniti prirodnim putem.

Potreban pribor i materijal: •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• ••

jednokratne rukavice kompresa za pranje sapun neutralne pH vrijednosti apsorbirajuća sterilna kompresa hipoalergijski flaster vreća za otpad pean ili sterilna pinceta jednokratni podmetač sterilna kompresa aplikatori s pamučnim vrhom sterilna fiziološka otopina dezinficijens olovka, obrazac (papirnati ili tablet) za dokumentiranje provedenoga postupka.

Slika 7-26. Nefrostoma

Slika 7-27. Nefrostoma Provedba dijagnostičkih i terapijskih postupaka prema smjernicama

109

Tijek izvođenja postupka: •• provjeriti pisani nalog liječnika •• osigurati privatnost bolesniku, osigurati primjerenu potrebnu osvijetljenost prostorije •• oprati, osušiti i dezinficirati ruke •• navući rukavice •• objasniti bolesniku postupak i svrhu previjanja suprapubičnoga katetera •• poticati bolesnika na postavljanje pitanja i odgovoriti mu •• smjestiti bolesnika u njemu udoban i odgovarajući položaj za provođenje postupka (sjedeći ili ležeći na boku) •• osloboditi mjesto previjanja od odjeće •• staviti jednokratni podmetač ispod dijela tijela koji se previja •• namočiti kompresu za pranje i sapun toplom vodom •• očistiti nježno područje oko izlaza suprapubičnoga katetera •• ako se radi o novome suprapubičnome kateteru, upotrijebiti aplikatore s pamučnim vrhom i sterilnu fiziološku otopinu za čišćenje sve dok rez ne zacijeli •• isprati područje od sapuna i osušiti ga •• postaviti apsorbirajuću sterilnu kompresu za drenažu oko katetera ako je prisutna sekrecija rane •• mijenjati sterilnu kompresu po potrebi (ovisno o količini sekreta) •• napraviti petlju od cijevi i pričvrstiti flasterom za trbuh •• raspremiti upotrijebljeni pribor i odložiti ga u vrećicu za otpad •• skinuti rukavice, oprati, osušiti i dezinficirati ruke •• dokumentirati provedeni postupak i stanje bolesnika, dokumentirati izgled izlaznoga mjesta katetera i okolnoga područja, količine i karakteristike urina i bolesnikovu reakciju na postupak.

Ponovimo!

•• Nefrostoma je tanka cjevčica postavljena u bubreg kroz mali otvor u koži lumbalne regije kako bi se omogućila izvlačenje urina iz bubrega koji se ne može isprazniti prirodnim putem.

Pitanja za provjeru znanja: 1. Što je nefrostoma?

2. Koji pribor i materijal su potrebni za zbrinjavanje područja oko postavljene nefrostome?

3. Kako se provodi zdravstvena njega bolesnika s nefrostomom?

110

Zdravstvena njega u kući

8.

Potpora obitelji s bolesnim članom SADRŽAJ Potrebe obitelji tijekom bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Upute članu obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku o postupcima njege bolesnika . 122

Ishodi učenja: 1. objasniti značenje obitelji 2. prepoznati važnost primjene verbalne i neverbalne komunikacije 3. objasniti članu obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku potrebne postupke njege bolesnika 121

Potrebe obitelji tijekom bolesti Obitelj je osnovna jedinica društvene zajednice. Dinamika obiteljskoga funkcioniranja specifična je za svaku obitelj. Kada govorimo o obitelji koja se brine o bolesnom članu, a koji je 24 sata dnevno u kući, moramo biti svjesni činjenice da punoljetni članovi obitelji najvjerojatnije jesu u radnom odnosu i da većinom imaju brigu i odgovornost i za maloljetne članove te iste obitelji. Stvoriti odnos ravnoteže i funkcioniranja kompletne obitelji u situaciji kada se pojavi neplanirana i neočekivana situacija poput bolesti, nije jednostavno. Članovi obitelji mijenjaju svoje uloge u cilju pomaganja bolesnome članu. Dolazi do promjena u obiteljskim odnosima, navikama i zajedničkim ritualima. U obitelji se mijenja i način komunikacije. Neverbalna komunikacija vrlo često nadvlada verbalnu, postaje vodeća i podržava nesvjesne fantazije članova obitelji sukladno njihovim bazičnim strukturama. Obitelji je potrebno vrijeme za prilagodbu i upoznavanje s bolešću, a još je više vremena potrebno za prihvaćanje bolesti i posljedica koje nosi sa sobom. Medicinska sestra / medicinski tehničar u takvoj situaciji ima iznimno važnu ulogu. Informiranje obitelji (u skladu sa stečenim kompetencijama) je vrlo složen i nužan proces, a može biti primjereno realiziran samo ako se obrati pažnja na emocionalne reakcije članova obitelji te emocionalne odnose bolesnika i članova njegove obitelji. Obiteljska dinamika odredit će i odnos prema medicinskoj sestri / medicinskom tehničaru i prema cijelom timu općenito. Vrlo je moguće da će članovi obitelji pokazivati „pretjeranu“ brigu, učestalu potrebu za savjetima (najčešće će postavljati ista pitanja) ili će tražiti rješenja „problema“ na način da se bolesnika hospitalizira. Medicinska sestra / medicinski tehničar treba pomoći obitelji naći zdrava rješenja za rješavanje novonastale situacije. Potrebe obitelji tijekom bolesti odnose se najčešće na traženje savjeta vezano uz prehranu bolesnika, osiguranje primjerene njege bolesnika, opskrbu potrebnim pomagalima, traženje informacija vezano uz mogućnost ostvarenja prava na financijske naknade ili na oslobađanje plaćanja određenih do sada prisutnih troškova.

Upute članu obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku o postupcima njege bolesnika Medicinska sestra / medicinski tehničar upotrijebit će sva stečena znanja, iskustva i vještine (komunikacijske) kako bi članovima obitelji i/ili osobi koja se brine o bolesniku dala potrebne primjerene upute što im je i kako činiti u svrhu olakšanja trenutne situacije u kojoj su se svi zajedno našli zbog pojave bolesti unutar obitelji.

Upute će se odnositi na načine pružanja primjerene njege bolesnika tijekom 24 sata u kući, na primjerene i potrebne načine zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, na institucije u kojima obitelj ima mogućnost ostvarenja potrebnih prava (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalnu skrb), na stručnjake čija im je pomoć dostupna: svećenik, psiholog, logoped, fizioterapeut, palijativni mobilni tim, patronažna služba, zdravstvena njega u kući.

122

Zdravstvena njega u kući

9.

Palijativna sestrinska skrb u kući SADRŽAJ Povelja prava umiruće osobe: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Sestrinska skrb o palijativnim bolesnicima u kući . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Podrška obitelji palijativnoga bolesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Podrška obitelji preminuloga u fazi žalovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

Ishodi učenja: 1.

2.

3.

4.

objasniti zdravstvenu njegu palijativnoga bolesnika objasniti odgovornost medicinske sestre / medicinskog tehničara u palijativnoj skrbi objasniti pojam akutne i kronične boli navesti preporuke za dobru komunikaciju s palijativnim bolesnikom i članovima obitelji 5. objasniti proces žalovanja i ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u procesu žalovanja 125

Povelja prava umiruće osobe: * Imam pravo da se sa mnom postupa kao sa živim čovjekom dok ne umrem. * Imam pravo zadržati nadu kako se god mijenjalo njezino žarište. * Imam pravo na njegu onih koji mogu održati ovu nadu. * Imam pravo izraziti svoje osjećaje i uzbuđenja u vezi sa smrću koja se približava, na moj vlastiti način. * Imam pravo sudjelovati u odlukama o svojoj skrbi. * Imam pravo očekivati stabilnu medicinsku i njegovateljsku pažnju premda su se ciljevi izlječenja promijenili u ciljeve udobnosti. Imam pravo prije svega na oslobađanje od boli. * Imam pravo na iskren odgovor na moja pitanja. * Imam pravo na brižnu, osjetljivu, obrazovanu osobu, koja će nastojati razumjeti moje potrebe i kojoj će činiti zadovoljstvo pomagati mi da se suočim sa smrću. * Imam pravo na istinu. * Imam pravo na pomoć i za moju obitelj u prihvaćanju smrti. * Imam pravo raspravljati i proširivati svoja vjerska i/ili duhovna iskustva, što god to značilo za druge. * Imam pravo zadržati svoju osobnost i ne biti osuđivan zbog svojih odluka koje mogu biti suprotne drugima. * Imam pravo umrijeti u miru i dostojanstvu. * Imam pravo da ne umrem sam. * Imam pravo očekivati da će se poslije moje smrti poštovati svetost moga ljudskog tijela.“

Slika 9-1. Palijativna skrb 126

Zdravstvena njega u kući

apetita i hranjenja. U kroničnoj boli uz sve navedeno kod bolesnika dolazi i do promjene tjelesne težine i obrasca spavanja, umora, smanjena je interakcija s drugim osobama, anoreksija, nelagoda, ljutnja, frustracija, depresija. Vrlo je važno da medicinska sestra / medicinski tehničar objasni bolesniku, članovima njegove obitelji ili osobi koja se brine o Slika 9-3. Palijativna zdravstvena njega bolesnika njemu koje su terapijske mogućnosti smanjenja boli i pravilne načine primjene ordiniranih lijekova. Nakon primjene lijeka potrebno je ostati uz bolesnika barem 30 minuta i uočavati moguće nastale popratne pojave lijeka te stanje i ponašanje bolesnika. Također, potrebno je utvrditi intenzitet boli nakon predviđenoga vremena za djelovanje određene primijenjene tehnike ili ordiniranoga lijeka.

Primjenom palijativne sestrinske skrbi nastoji se osigurati kvaliteta života bolesnika do smrti, očuvati dostojanstvo svakoga čovjeka i maksimalna kvaliteta skrbi tijekom 24 sata.

Podrška obitelji palijativnoga bolesnika Podrška obitelji palijativnoga bolesnika je postupak primjene razvijenih komunikacijskih vještina s ciljem otkrivanja i rješavanja problema i poboljšanja kvalitete života palijativnih bolesnika. Provođenje postupka zahtijeva interdisciplinarnu suradnju sa svim članovima palijativnoga tima, patronažnom službom te liječnikom i medicinskom sestrom / medicinskim tehničarom primarne zdravstvene zaštite.

Prije samog razgovora s palijativnim bolesnikom i članovima njegove obitelji, medicinska sestra / medicinski tehničar mora pripremiti sebe (treba imati dovoljno vremena za razgovor, informirati se o bolesniku i njegovoj bolesti, bolesniku davati samo one informacije koje zna objasniti i koje će bolesnik i njegovi članovi obitelji moći razumjeti).

Razgovor/komunikacija između medicinske sestre / medicinskog tehničara i bolesnika, članova obitelji i/ili osobe koja se brine o bolesniku zahtijeva prije svega promišljenost. Medicinska sestra / medicinski tehničar koji pruža usluge palijativnome bolesniku, a samim time i članovima njegove obitelji, mora imati potrebnu edukaciju, odnosno mora imati iznimno razvijene komunikacijske i socijalne vještine. Razgovor se treba odvijati u ozračju međusobnoga razumijevanja i povjerenja i bez ometanja nekih drugih, vanjskih čimbenika (telefon, drugi 128

Zdravstvena njega u kući

10.

Suradnja

SADRŽAJ Rad medicinske sestre / medicinskog tehničara u multidisciplinarnom timu . . . . . . . . . 132 Načela komunikacija sa suradnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132

Ishodi učenja: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

navesti članove multidisciplinarnoga tima koji zbrinjava bolesnika navesti i objasniti tri najvažnije karike unutar stručnoga tima objasniti pojam tima navesti potrebne kompetencije članova tima navesti smjernice rada unutar tima navesti vještine uspješnoga dogovaranja unutar tima 131

Rad medicinske sestre / medicinskog tehničara u multidisciplinarnom timu Iako medicinska sestra / medicinski tehničar fizički i direktno pruža usluge / provodi postupke zdravstvene njege kod bolesnika u kući, u kompletnom procesu zbrinjavanja bolesnika ona nije sama. U proces zbrinjavanja bolesnika uključeni su svi članovi multidisciplinarnoga tima (liječnici različitih specijalizacija, fizioterapeut, psiholog, dijetetičar, patronažna služba, palijativni mobilni tim, duhovnik, socijalna služba…). Svim članovima multidisciplinarnoga tima zajednički je jedan cilj: sustavno i cjelovito zbrinjavanje bolesnika i prevencija mogućih problema. Jedino zajedničkim radom i suradnjom moguće je postići maksimalnu učinkovitost.

Tri najvažnije karike u komunikaciji unutar stručnoga tima su: •• suradnja (za razvoj odnosa suradnje važno je da svaki član tima razumije i vrednuje ulogu drugoga člana te da ne ulazi u područje druge struke) •• koordinacija (proces usmene ili pisane obavijesti / suradnje o učinjenome – različiti stručnjaci pruže primjerenu potrebnu skrb, a nakon toga se međusobno o svemu informiraju) •• uspostavljanje suradničke mreže (način komunikacije koji je blizak i suradnji i koordinaciji, odvija se unutar tima bliskih suradnika koji rade za zajedničku dobrobit bolesnika) Medicinska sestra / medicinski tehničar je punopravni član multidisciplinarnoga tima i u skladu sa stečenim kompetencijama i kompetentnošću odgovorno, kontinuirano i profesionalno skrbi za bolesnika u kući.

Načela komunikacija sa suradnicima Tim je skupina ljudi s jasno definiranim ulogama, sposobna ostvariti jasno postavljene ciljeve kroz uzajamnu suradnju, a učinkovitom komunikacijom pravodobno dolazi do najefikasnijih rješenja za ostvarenje cilja ili ciljeva, te tijekom procesa odlučivanja suradnjom uspješno rješava zadatke i probleme koji su normalna pojava u radu.

Da bi timski rad bio kvalitetan, svi članovi tima moraju imaju sljedeće kompetencije: •• •• •• •• ••

visoka razina profesionalnoga znanja suradničke sposobnosti i spremnost na suradnju s drugim članovima tima razvijene komunikacijske vještine sposobnost uočavanja i rješavanja problema razvijene organizacijske vještine.

Da bi se postigao dogovor u timu, svaki član tima treba pratiti sljedeće smjernice: •• pažljivo slušati i biti otvoren za različita mišljenja 132

Zdravstvena njega u kući

11.

Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu njegu u kući SADRŽAJ Zakonski propisi iz područja zdravstva i zaštite na radu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 Pravilnici i ostali akti HKMS-a i HZZO-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

Ishodi učenja: 1. navesti zakonske propise iz područja zdravstva i zaštite na radu 2. navesti pravilnike i ostale akte HKMS-a i HZZO-a 3. objasniti pojam koncesije i navesti od kada se primjenjuje 135

Zakonski propisi iz područja zdravstva i zaštite na radu Temeljem Zakona o državnoj statistici (članak 8., Narodne novine 52/94), Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 77. i 129., Narodne novine 75/93 i 55/96) te godišnjega Programa statističkih istraživanja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine 31/96) Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja statistička istraživanja iz područja zdravstva za državu Hrvatsku. Kako bi ispunio obveze prema Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, državnoj statistici Republike Hrvatske i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 1991. godine provodi postupak praćenja djelatnika u zdravstvu putem Registra zdravstvenih djelatnika. Sukladno tome, sve ustanove za zdravstvenu njegu / privatne prakse zdravstvene njege u kući od 1991. godine imaju obvezu prijaviti svakoga novozaposlenoga djelatnika u Registar zdravstvenih djelatnika pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

2010. godine uveden je sustav koncesija (prva ga je uvela Krapinsko-zagorska županija) u sve županije na području Republike Hrvatske. Koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene njege u kući odobravala se temeljem provedenoga postupka javnoga nadmetanja sukladno članku 41.

Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12), a uvidom u potrebnu dostavljenu dokumentaciju. Koncesija se odobravala na rok od 10 godina za svaku ugovorenu medicinsku sestru / medicinskog tehničara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Temeljem članka 40., stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12) te članka 96. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09), ministar zdravstva donosio je konačno rješenje kojim se odobrava provođenje zdravstvene njege u kući i rehabilitacije bolesnika po uputama liječnika medicine na temelju koncesije, na rok od 10 godina na određenom jasno definiranom području.

Zaštita na radu je pravo i obveza zaposlenika. Zaposlenik obavlja rad po uputama poslodavca, osobno, po pravilima struke, u skladu s naravi i vrstom rada (Direktiva Vijeća broj 89/391/EEC).

Ustanove za zdravstvenu njegu/privatne prakse zdravstvene njege u kući obvezne su imati izrađenu Procjenu opasnosti na radnome mjestu i Plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednoga događaja.

Svi zaposlenici moraju posjedovati Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, Uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

Pravilnici i zakonski propisi iz područja Zaštite na radu čije poštovanje osigurava sigurnost rada u zdravstvenoj njezi u kući: •• Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12) •• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine 92/10)

136

Zdravstvena njega u kući

12.

Dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući SADRŽAJ Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 Ostala dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 Skale za kvalitetnu procjenu stanja bolesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

Ishodi učenja: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

objasniti važnost vođenja sestrinske dokumentacije u zdravstvenoj njezi u kući navesti preporuke pravilnoga dokumentiranja navesti sastav Sestrinske liste s popratnim obrascima objasniti čemu služi koji obrazac Sestrinske liste navesti ostalu dokumentaciju koja se rabi u zdravstvenoj njezi u kući navesti Skale za procjenu stanja bolesnika 141

Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući Sestrinska dokumentacija podrazumijeva dokumentiranje procesa zdravstvene njege u svim njegovim fazama, a kako medicinska sestra / medicinski tehničar zdravstvene njege u kući mora primjenjivati načela procesa zdravstvene njege koja treba biti usmjerena na bolesnika kojeg mora uvažavati kao subjekta te ga cjelovito / holistički zbrinjavati, sestrinska dokumentacija obvezan je sastavni dio procesa rada u zdravstvenoj njezi u kući.

Medicinska sestra / medicinski tehničar mora razumjeti osobine procesa zdravstvene njege (sustavnost, dinamičnost i fleksibilnost). Sestrinska dokumentacija treba osigurati cjelovit skup svih podataka o bolesniku, kako bi se na osnovi njih utvrdile stvarne potrebe bolesnika.

Plan zdravstvene njege treba biti uvijek individualiziran. Kvaliteta zdravstvene njege procjenjuje se na osnovi stvarno provedenih postupaka kod bolesnika, ali i postignutih rezultata odnosno ostvarenih ciljeva.

Preporuke medicinskim sestrama / medicinskim tehničarima vezano uz dokumentiranje provedenih postupaka zdravstvene njege: svaki provedeni postupak dokumentirati samostalno odmah nakon izvođenja, navesti sve bitne podatke, sve uočene promjene u zdravstvenom stanju bolesnika, sve provedene aktivnosti/postupke oko bolesnika u cijelosti (što nije zapisano, nije ni učinjeno), opisati dijelove zdravstvene njege gdje se to zahtijeva (veličina, izgled kronične rane…), dokumentirati kratko, jasno i nedvosmisleno, objektivno i činjenično bez nerazumljivih ili ispravljanih ili mijenjanih riječi, izbjegavati skraćenice, dokumentirati svaku uputu dobivenu od liječnika (način: pisani, usmeni, putem telefona), ne ostavljati prazan prostor i precizno dokumentirati sve informacije upućene liječniku (vrijeme i način obavještavanja).

Sestrinska je lista sastavljena prema Obrascima zdravstvenog funkcioniranja M. Gordon (obuhvaćene su osnovne ljudske potrebe) na način da medicinske sestre / medicinski tehničari mogu napraviti procjenu stanja bolesnika na temelju čega će donijeti određene zaključke, dijagnosticirati problem i odrediti količinu potrebne sestrinske skrbi za određenoga bolesnika i takvim postupanjem će poboljšati kvalitetu zdravstvene njege.

Sestrinska lista sastoji se od vanjskoga dijela na A3 formatu i umetnutih sastavnica.

Prva strana Sestrinske liste sadržava sestrinsku anamnezu (minimalni set podataka u zdravstvenoj njezi), druga strana sadržava nastavak prethodne (fizikalni pregled od glave do pete, sestrinske dijagnoze i osobitosti o bolesniku). Treća i četvrta strana odnosi se na praćenje stanja bolesnika za vrijeme boravka u bolnici.

Plan zdravstvene njege izrađuje prvostupnik/ca sestrinstva sukladno utvrđenim potrebama za zdravstvenom njegom. Sestrinske dijagnoze definiraju se po PES modelu (problem, etiologija, simptom) za aktualne dijagnoze, te po PE modelu za visokorizične dijagnoze. Ciljevi i intervencije/postupci definiraju se u dogovo142

Zdravstvena njega u kući

147,00 kn

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 -1 7 6 - 9 4 6 - 4