MLADI LIJEČNICI

KOJE NAM PROMJENE DONOSI NOVI PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE?

Autor: KSENIJA VUČUR ŠIMIĆ, dr. med. Povjerenstvo za mlade liječnike mladi@hlk.hr

U Narodnim novinama broj 65 objavljen je 8. lipnja 2022. novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Posljednji Pravilnik o takvom usavršavanju donesen je još 2011. godine, uz brojne kasnije izmjene i dopune. Jedna je od zanimljivijih novo-

sti koju donosi novi Pravilnik odredba da se u roku od pet godina knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju zamijene elektroničkom knjižicom i dnevnikom

rada. Također, bitno je za napomenuti kako je odredbama ovog Pravilnika obuhvaćena i specijalizacija iz obiteljske medicine koja je do sada bila regulirana zasebnim Pravilnikom.

Nadalje, uspoređujući prethodni i novi Pravilnik, vidljivo je da se u ovom ne spominju: - Akreditacijsko područje definirano kao nastavak usavršavanja specijalista ili užeg specijalista određene grane specijalizacije koja se stječe završetkom programa akreditacijskog područja - Inspekcijski posjet i Povjerenstvo za inspekcijski posjet

U novom Pravilniku su sljedeće novosti: - Podrobnije su utvrđeni standardi koje zdravstvene ustanove, trgovačka društva i doktori medicine specijalisti koji obavljaju privatnu praksu trebaju zadovoljavati da bi se u njima mogao provoditi program specijalističkog usavršavanja. S gledišta sustava mentorstva, potrebno je imati

popis mentora koja mora biti objavljena na mrežnim stranicama zdravstvene ustanove, trgovačkog društva ili doktora medicine specijalista koji obavlja privatnu

praksu. Nadalje, na prijedlog Hrvatske liječničke komore (dalje Komora) propisano je da se u zdravstvenoj ustanovi može provoditi najmanje 50 % programa od ukupnog trajanja specijalizacije, jedan mentor može voditi najviše tri specijalizanta, a iznimno najviše pet specijalizanata ako nema dovoljno mentora, dok u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj praksi u kojoj se obavlja dio specijalizacije u trajanju do 50 % od ukupnog trajanja specijalizacije jedan mentor može voditi najviše pet specijalizanata. Također, svaki će specijalizant tijekom

specijalizacije jednom godišnje ispunjavati anonimnu anketu u svrhu procjene uspješnosti provedbe programa specijalizacije.

- Zdravstvena ustanova obvezna je priložiti elaborat o radu koji sadrži broj zahvata, pregleda i pacijenata s određenom dijagnozom koji se liječe u toj zdravstvenoj ustanovi, a koji su nužni da specijalizant stekne propisane kompetencije. Također, zdrav-

stvena ustanova obvezna je objaviti na mrežnim stranicama popis ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja po granama specijalizacije s podacima o glavnom mentoru, listu mentora te podatke o vremenskom trajanju i dijelovima programa za koji je ustanova ovlaštena.

- Podrobnije je definirano tko može biti voditelj programa specijalističkog usavršavanja, glavni mentor, mentor i komentor, te njihovi zadaci. Npr. mentor je obvezan

provesti najmanje dva sata tjedno u radu sa specijalizantom.

- Definirano je da poslijediplomski specijalistički studij traje tri mjeseca, a tijekom

njegova trajanja provodi se praktični dio specijalizacije.

- Specijalističko usavršavanje temelji se na stjecanju kompetencija, pa specijalizant

godišnje treba steći najmanje 20 % kompe-

tencija 3 razine iz programa specijalizacije. Ako specijalizant nije stekao kompetencije u predviđenom vremenskom trajanju, mentor može produljiti vremensko trajanje dijela specijalističkog usavršavanja. Specijalističko usavršavanje može se ukupno produljiti za najviše šest mjeseci. - Podrobnije su opisane metode praće-

nja napredovanja i ocjenjivanja specija-

lizanta. Osim knjižice o specijalističkom usavršavanju i dnevniku rada, kao dodatne metode navode se: neposredna opserva-

cija proceduralnih vještina specijalizanta (DOPS), mini vježba kliničke opservacije (mini-CEX) i rasprava o slučajevima bolesnika.

- Definiran je završni ispit, kada i kako se polaže. Položen završni ispit nakon

zajedničkog internističkog, odnosno kirurškog debla, priznaje se kao pisani dio specijalističkog ispita.

- Kandidat može pristupiti polaganju

specijalističkog ispita najviše četiri puta

(prema dosadašnjem Pravilniku najviše tri puta). - Podrobnije je definiran pisani ispit kao dio specijalističkog ispita. Svaki ispitni rok sadrži 70 pitanja i prolaznim se smatra ako je 60 % točno odgovorenih pitanja. Pitanja za svaku specijalizaciju u ukupnom fondu pitanja pisanog dijela specijalističkog ispita sastavljaju voditelj programa specijalističkog usavršavanja i radna skupina odgovorna za određenu specijalizaciju, a fond pitanja sadrži najmanje 200 pitanja koja se obnavljaju prije svakog ispitnog roka. Pravilnikom je utvrđeno da je fond pitanja obvezno izraditi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a do tada završni/pisani dio ispita nije obvezan dio specijalističkog ispita. - Kandidat može izjaviti Ministarstvu prigovor na provedeni specijalistički ispit u cijelosti ili u dijelu ispita, u skladu s odredbama zakona kojim je propisan upravni postupak.

- Knjižica o specijalističkom usavršavanju

doktora medicine i Dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju zamijenit će se elektroničkom knjižicom i dnevnikom rada u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Zaključno, novi Pravilnik donosi podrobnije utvrđen sustav mentorstva, kompetencije koje specijalizant treba steći tijekom specijalističkog usavršavanja, nove metode praćenja napredovanja i ocjenjivanja specijalizanta, kao i godišnju anonimnu anketu koju specijalizant ispunjava u svrhu evaluacije odnosno izrade izvješća o procjeni uspješnosti provedbe programa specijalizacije za svaku specijalizaciju. Također je podrobnije definiran završni ispit koji se polaže nakon zajedničkoga internističkog odnosno kirurškog debla u obliku pisanog ispita, i priznaje se kao pisani dio specijalističkog ispita. Svakako je jedna od najvažnijih novosti u Pravilniku korak naprijed prema digitalizaciji postojeće knjižice i dnevniku rada u narednih pet godina. Komora je uputila svoje komentare u eSavjetovanje te je svoje mišljenje o Nacrtu Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine uputila i nadležnom Ministarstvu zdravstva. Iako su brojne sugestije i prijedlozi Komore prihvaćeni ili primljeni na znanje, pojedine odredbe Pravilnika i nadalje su ostale nedorečene unatoč inzistiranju Komore da se dodatno definiraju, razjasne i dopune.

Među ostalim, Komora je predlagala da se jasnije definira: - Trenutak od kojega netko postaje specijalizant, odnosno što se događa s dospijećem

troškova ako npr. specijalizant odustane od specijalizacije u roku od 30 dana od primitka rješenja Ministarstva, a u roku kojem je morao započeti sa specijalizacijom. - Pitanje osiguravanja anonimnosti i postizanja namjeravanog cilja provođenjem ankete u svrhu vrednovanja specijalističkog usavršavanja, s obzirom na broj specijalizanata po pojedinoj ustanovi i činjenicu da ustanova sama podnosi izvješće Ministarstvu. Komora

je predložila da anketa bude anonimna i centralizirana, tj. da se popunjavanje ankete provodi na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva.

- Pitanje slučaja kada specijalizantu prestaje radni odnos u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i kod doktora medicine specijalista koji obavlja privatnu praksu, čime se ostvaruju uvjeti za prestanak specijalizacije. Ovdje je Komora predložila propisivanje iznimke koja bi omogućavala da specijalizacija nužno uvijek ne prestaje u slučaju prestanka radnog odnosa jer je npr. moguće da se specijalizant u kratkom roku zaposli kod drugog poslodavca i kod njega nastavi svoje specijalističko usavršavanje.

- Prihvaćen je prijedlog Komore da najveći broj specijalizanata koje mentor može imati bude tri, no najmanji broj sati tjedno koje mentor treba provesti sa specijalizantom

(prema Pravilniku iznosi dva sata tjedno) nije povećan kako je tražila Komora. - U novom Pravilniku nisu točno utvrđene situacije kada je specijalizant „povučen“ u matičnu ustanovu te radi li se u tim situacijama o opravdanom prekidu specijalističkog usavršavanja. - U Pravilniku se navodi da ispitivači s popisa ispitivača trebaju biti ravnomjerno raspodijeljeni. Međutim, ne navodi način kako to ostvariti. Komora je predložila metodu slučajnog odabira putem računala, te također postojanje popisa ispitnih povjeren-

stava i kandidata na mrežnim stranicama.

- Komora je predložila da se poveća fond od

200 ispitnih pitanja za pismeni dio ispita. - Laboratorijska medicina nije uvrštena u popis specijalizacija, za što se Komora višekratno zalagala.

Iz Inicijative mladih liječnika Hrvatske

POZIV NA PROSVJED HRVATSKIH LIJEČNIKA 24. RUJNA U ZAGREBU

Drage kolegice i kolege! Evo, nakon mjesec dana intenzivnih priprema Inicijative mladih liječnika Hrvatske, uzimajući u obzir savjete i prijedloge kolegica i kolega iz cijele Hrvatske posljednjih mjesec dana, finalizirali smo zahtjeve s kojima idemo 24. rujna na prosvjed pred Ministarstvo zdravstva na Ksaveru 200a u Zagrebu. Inicijativa mladih liječnika Hrvatske usuglasila se nakon nekoliko sastanaka s HLK-om, HLS-om, HUBOL-om, KOHOM-om i predstavnicima HITNJAKA sa zahtjevima koji daju jasnu i potpunu podršku u borbi za naša prava. Nakon objave bit će putem svojih predstavnika, socijalnih medija i mailing "lista" svi njihovi članovi o tome obaviješteni i pozvani da sudjeluju u prosvjedu. Osim toga, u dogovoru s HLS-om i HLK-om imat ćete opciju organiziranog prijevoza na prosvjed ako stanujete u nekom udaljenijem mjestu, tako da se u svojim ustanovama javite predsjednicima županijskih povjerenstava HLK-a ili se u skladu s autonomijom sindikalnih podružnica, ovisno o broju zainteresiranih za prijevoz, dogovorite sa sindikalnim povjerenicima. Uz to će nam HLS, HUBOL i KOHOM financijski pomoći izradu transparenata, bedževa, majica te najam razglasa za prosvjed. Svima nama, mladim liječnicima koji smo ušli u zdravstveni sustav jasno je da sustav ne funkcionira kako bi trebao i da su potrebne temeljite promjene. Mi želimo više i za svoje pacijente i za sebe, no nitko nas ne pita kako nam je u tom sustavu raditi, što u njemu nije dobro i želimo li uopće tu ostati ako se prilike ne promijene. Mladi liječnici uopće više ne žele biti u sustavu gdje će uvijek biti nekomu za nešto krivi. Nismo se za to školovali. Školovali smo se da bismo pomagali ljudima i bili sretni na poslu, sa spoznajom da radimo nešto dobro, korisno i da smo pomogli pacijentima. To je cilj nas većine koji smo završili medicinu.

Naš pacijent treba biti u fokusu našeg posla, ali ne na način da mu posvetimo samo dvije i pol minute vremena, nego onoliko koliko je struka procijenila da treba. Jedino tako možemo jamčiti kvalitetu rada i smanjenje mogućnosti za liječničku pogrešku. To što nas trenutačno nema dovoljno nije naš problem nego onih koji godinama nisu učinili NIŠTA da pozitivnom stimulacijom zadrže liječnike u državi. Zato se obraćamo svim liječnicima u Hrvatskoj: došlo je vrijeme da jasno i glasno kažemo da nam je DOSTA te zatražimo svoja prava! NAJVAŽNIJE je da to i pokažemo dolaskom na prosvjed. Hajde, stvarno, da se jednom skupimo SVI ZAJEDNO da „IZLIJEČIMO ZDRAVSTVO“! #mahajde 1. ZAHTIJEVAMO REFORMU

ZDRAVSTVENOG SUSTAVA U

SVRHU POBOLJŠANJA STATUSA

PACIJENATA I LIJEČNIKA 2. ZAHTIJEVAMO PREGOVARANJE

O SVOJIM PRAVIMA 3. ZAHTIJEVAMO REFORMU

SPECIJALISTIČKOG

USAVRŠAVANJA 4. ZAHTIJEVAMO IZMJENU UREDBE

O KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI

POSLOVA U JAVNIM SLUŽBAMA ZA DETALJNO OBJAŠNJENJE ZAHTJEVA MOŽETE PRISTUPITI FACEBOOK GRUPI ZATVORENOG TIPA „SPECIJALIZANTI“ U KOJOJ JE PREKO 5 000 ČLANOVA LIJEČNIKA MEDICINE. Marin Smilović, dr. med., spec. kliničke radiologije, Županijska bolnica Čakovec, u ime Inicijative mladih liječnika Hrvatske i Organizacijskog odbora u sastavu: Magdalena Šobar, Merljinda Ljušaj, Mirjana Livojević, Nikolina Boršćak Tolić, Sanda Špoljarić Carević, Igor Iskra, Ivan Remaj, Fran Stjepan Naranđa i Marin Smilović