4 minute read
RAZGOVOR S POVODOM
Zarazna žutica danas – sporadični slučajevi uz povremene epidemije
Epidemiologija hepatitisa A u Hrvatskoj
Prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med.
tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr
Incidencija hepatitisa A bitno se smanjila u posljednjih 70-ak godina, od prosječno 100 oboljelih na 100 000 stanovnika u 50-im godinama prošlog stoljeća na manje od jednog oboljeloga na 100 000 stanovnika u posljednjem desetljeću. U Hrvatskoj imamo podatke o epidemiološkom praćenju oboljelih od hepatitsa A od 1954. godine. Vidljivo je značajno smanjenje incidenicje u razdoblju od 1954. do danas, koja je kontinuirano padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tako da posljednjih 20-ak godina imamo zadovoljavajuće malu incidenciju hepatitisa A u Hrvatskoj. Virus hepatitisa A se prenosi fekalno oralnim putem, odnosno konzumiranjem kontaminirane vode ili hrane prljavim rukama ili stolicom zaražene osobe, ili bliskim kontaktom s osobom koja ima infekciju. No može se prenijeti i spolnim putem, tijekom oralno-genitalnog spolnog odnosa, analno-oralnog kontakta ili indirektno putem predmeta ili prstiju koji se koriste tijekom analno-oralnog odnosa s osobom koja je zaražena virusom hepatitisa A. Rjeđe se prenosi krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora. Infekcija se može brzo proširiti među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima). U 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća bilježili smo u našoj zemlji od 5 do 14 tisuća oboljelih od hepatitisa A godišnje, dok u posljednjih deset godina imamo manje od 5 do 15 oboljelih godišnje, koji su većinom importirani slučajevi među putnicima. S obzirom na dob, najveći broj prijava u razdoblju 2014. - 2017. bilježi se u adolescentnoj i odrasloj dobi (od 20 do 50 godina). Toj povoljnoj epidemiološkojh situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeta života i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene. U današnje vrijeme, uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju epidemije. Primjerice posljednji povećani broj prijava bio je 2017. (47 slučajeva) i 2018. (97 slučajeva) godine u Hrvatskoj, kao rezultat međunarodne epidemije hepatitisa A u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U posljednjim desetljećima u nekoliko europskih zemalja zabilježene su epidemije hepatitisa A u MSM populaciji. Sada je aktualna epidemija hepatitisa A koja je započela krajem prosinca 2021. godine i koja još uvijek traje. U toj epidemiji se, kao i 2018. dio oboljelih zarazio spolnim putem. Od početka 2022. godine u Hrvatskoj se bilježi veći broj oboljelih od hepatitisa A. Do 6. svibnja 2022. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljene su 103 oboljele osobe s datumom oboljenja u ovoj godini (3 oboljela su zabilježena
u prosincu 2021.). Najveći broj oboljelih osoba prijavljen je iz dvije županije: Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok se iz nekoliko drugih županija bilježe sporadični slučajevi. Oboljeli se vežu za nekoliko manjih epidemija (npr. grupiranje u obitelji, te među učenicima i osobljem srednjih škola). S obzirom na to da bolest ima dugu inkubaciju, a osobe mogu biti zarazne 1 - 2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti, za očekivati je da će se novi slučajevi bilježiti sljedećih dana i tjedana. Prevencija Glavne preventivne mjere su, s obzirom na puteve prijenosa, osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja. Za smanjenje rizika prijenosa spolnim putem savjetuje se odgovorno spolno ponašanje, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite kako bi se smanjila fekalno-oralna izloženost. Za izložene kontakte oboljelih preporučuje se postekspozicijska zaštita cijepljenjem. Može se kod kontakata primijeniti i imunoglobulin, neki ga preporučuju starijim osobama i osobama s kroničnim jetrenim bolestima (no to ne radimo u praksi; nemamo specifični imunoglobulin, a i do sada smo sve epidemije zaustavili cijepljenjem i pojačanim higijenskim mjerama). Cjepivo protiv hepatitisa A u Hrvatskoj se nabavlja u manjim količinama, za potrebe putničke medicine (cijepljenje putnika) i postekspozicijske zaštite kontakata oboljelih sukladno Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.
Dr. sc. DINO PAPEŠ, dr. med. Klinika za kirurgiju, KBC Zagreb, Rebro
dino.papes@kbc-zagreb.hr
Dana 2. travnja 2022. održan je u organizaciji Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu i Zavoda za dječju kirurgiju Klinike za kirurgiju KBC-a Zagreb webinar pod naslovom “Očuvanje fertiliteta u pedijatrijskoj i adolescentnoj dobi”. Neplodnost je velik javno-zdravstveni problem u cijeloj Europi i njena incidencija stalno raste. Na mnoge uzroke infertiliteta, poput kriptorhizma, varikocele i raznih metaboličkih i endokrinoloških poremećaja, moguće je djelovati u dječjoj i adolescentnoj dobi, kako bi se spriječile posljedice u odraslih. Na webinaru je sudjelovalo oko 80 školskih medicinara, pedijatara i obiteljskih liječnika, a predavači su bili prof. Davor Ježek, prof. Vera Musil, doc. Nevena Krnić, dr. Nada Ferenčić Vrban, dr. Miram Pasini i dr. Dino Papeš. Predstavljene su najnovije spoznaje o uzrocima, prevenciji i liječenju neplodnosti i stanja koja do nj dovode. Osim toga, predstavljeno je i preventivno djelovanje školskih medicinara i pedijatara kroz sistematske preglede, organizacija uspješnog Savjetovalište za reproduktivno zdravlje ZZJZ Andrija Štampar, te rad multidisciplinarnih timova za liječenje infertiliteta koji na KBC-u Zagreb djeluju već niz godina i čine ga vodećom ustanovom u državi za ovu problematiku. Govoreno je i o organizaciji banke reproduktivnog tkiva, mikrokirurškom liječenju varikocele na dječjoj kirurgiji, mikro TESE metodi na Klinici za urologiju i važnosti ranog liječenja nespuštenih testisa. Nakon predavanja je uslijedila zanimljiva rasprava u koju su se uključili sudionici, a među njima i dr. Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Istaknuta je važnost ranog prepoznavanja i rane intervencije u stanjima koja mogu trajno oštetiti fertilitet, predložena je jača i izravnija suradnja primarnih liječnika, ZZJZ-a Andrija Štampar i KBC-a Zagreb, te nastavak edukacije i razmjene podataka kroz slične sastanke.
Svi zainteresirani se mogu javiti na e-adresu Zavoda za dječju kirurgiju KBC-a Zagreb: dk5@kbc-zagreb.hr
