RIJEČ GLAVNE UREDNICE

nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje tog prava.“ Priziv savjesti je i etički pojam, i kao takav u Hrvatskoj reguliran Kodeksom medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore. Priziv savjesti liječnika često se u javnosti pogrešno prikazuje kao prepreka za ostvarivanje zakonskog prava na pobačaj ili prekid trudnoće. Zakonsko pravo žene na pobačaj na zahtjev i prekid trudnoće te pravo liječnika na priziv savjesti ne bi trebali isključivati jedno drugo. Zdravstvene ustanove trebaju pronaći uvjete ostvarenja oba prava. Ako nemaju zaposlenih ginekologa koji obavljaju takve postupke, to mogu učiniti ugovorom s drugom ustanovom ili ugovorom s drugim liječnicima, bilo iz javnog ili privatnog sektora. U Hrvatskoj se, prema dostupnim informacijama, pobačaj na zahtjev može obaviti u tridesetak bolničkih ustanova, što govori da institut priziva savjesti određenog broja liječnika ne sprječava dostupnost ovog zakonskog prava žena. U medijima se također zna pojaviti informacija kako neki liječnici imaju priziv savjesti u javnoj ustanovi u kojoj su zaposleni, a nemaju u privatnoj praksi u kojoj povremeno rade. Kad bi to bilo istina, to bi predstavljalo eklatantno kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije. Vezano za problematičnu izjavu, gradonačelnik Tomislav Tomašević bi je, u najmanju ruku trebao pojasniti ili je preformulirati. Ostane li ovakva, ta će njegova izjava biti potpuno – neprihvatljiva. Rekao bih i nedopustiva!

Profesionalizam

U ovom broju vam predstavljamo specijalističke ispite UEMS-a s gledišta njihovog položaja u hrvatskom sustavu, u kojemu se sada prepoznatljivije nude kao mogućnost koja zamjenjuje našu klasičnu domaću završnicu zahtjevnog specijalizantskog puta. Hoćemo li to koristiti? Hoće li to biti značajna promjena u našem pristupu suvremenom znanju utemeljenom na dokazima? Imaju li načela pravednosti, jednakopravnosti i izvrsnosti pri tome bolje izglede za stvarnu primjenu? Donose li nam sadržaji tih ispita veću širinu unutar onoga što smatramo profesionalnim? Moramo li na putu od fiziologije preko patologije, kliničke slike i dijagnostike do terapije misliti još i na ekonomičnost, statistiku, medicinsko pravo i etiku? I do sada smo, rekli bismo. U svakom je slučaju ova novina pozitivan pomak razine specijalističkog znanja i širine profesionalnog razmišljanja i mjerljivo nas svrstava među europske nam peers.

Razgovaramo s predstavnicom naših vjernih suradnika, farmaceuta, uvjereni da će njihovi prijedlozi potaknuti promjene na dobrobit liječnika, farmaceuta, pacijenata i cijelog zdravstvenog sustava. Travanjski kongres KoKoZ-a približio nas je drugim dionicima hrvatske medicine, osvijestio vrijednost zajedništva i nužnost integrativnosti zdravstvenih reformi.

Svibanjski broj Novina piše o sindemiji iz perspektive obiteljskih liječnika. Mediji traže intrige i senzacije pa im je pandemija postala nevidljiva. A itekako je još uvijek među nama, nasreću jenjava, pa se vraćamo u normalniji život, barem kada napustimo naša radna mjesta. Svjedočimo reanimiranoj temi priziva savjesti, koja je regulirana pozitivnim propisima. Od neliječnika se razlikujemo poznavanjem pojmova i činjenica iz toga područja pa bude teško pratiti medijski pogrešno predstavljene situacije iz života pacijenata. Ovdje ujedno podsjećam da smo dužni čuvati liječničku tajnu o pacijentima čak i kada oni sami o pojedinostima govore urbi et orbi. I opet se nameće potreba za kulturom, estetikom i primjerenošću u izboru riječi, kada riječ „šokantno“ postaje novinskom ljubimicom, čak i u državnim medijima. U skladu s površnošću misli i djela na brojim razinama. Taj suvremeni trend plitkosti i propagirane carpe diem kulture često je filozofija koja stoji iza ozbiljnih društvenih LADA ZIBAR glavna urednica Liječničkih novina

pa i medicinskih tema kojima se poziva svakoga na svoje mišljenje o nečemu o čemu ništa ne zna.

Iza nas je Godina čitanja pa i nedavna Noć knjige. Preživljava lijepa pisana riječ čak i na papiru. Podsjeća na vječne vrijednosnice koje uz ostale umjetnosti nadilaze pandemije, potrese i ratove. Čitanje njeguje ljepotu uma i sprječava pomračenja duha.