Ana Turk bolest, praćenje potencijalnih neželjenih događaja u liječenju[1]. Pokazatelji uključuju elemente razvoja kvalitete: određivanje mjerljivih standarda temeljem dokaza ili mišljenja stručnjaka. Pokazatelji također uključuju praktičan pogled na unapređenje skrbi; pružatelji vrhunske skrbi opredjeljuju i prate da li se uzimaju u obzir i/ili provode radnje nužne za postizanje standarda. Pokazatelji kvalitete se dijele na pokazatelje koji mjere proces ili ishod. Primjer mjerenja procesa i ishoda su pokazatelji kvalitete u kontroli šećerne bolesti tipa II; mjerenje procesa predstavlja mjerenja postotka pacijenata s dijabetesom tipa II koji se jednom godišnje upućuju na određivanje glikohemoglobina (HbA1C) (ciljna vrijednost je 100%). Mjerenje ishoda predstavlja postotak pacijenata koji imaju razinu glikohemoglobina iznad preporučene vrijednosti, dakle postotak bolesnika s neadekvatno kontroliranom šećernom bolesti (ciljna vrijednost je 0%). Budući je ispravna farmakoterapija osnovni preduvjet za nadzor šećerne bolesti tipa II, navedeni pokazatelji kvalitete predstavljaju neizravne pokazatelje kvalitete farmakoterapije. 4. UNAPREĐENJE KVALITETE FARMAKOTERAPIJE Glavne zadaće zdravstvene skrbi su sigurnost, učinkovitost, usmjerenost na pacijenta, pravovremenost, djelotvornost i jednaka dostupnost za sve bolesnike. Cilj mjerenja kvalitete jest na dokazima utemeljiti poveznicu između pokazatelja kvalitete i ishoda liječenja. Medikacijske pogreške su opsežno proučene iz više razloga: predstavljaju najčešći tip pogrešaka, utječu na značajan broj pojedinaca i utječu na značajan porast troškova zdravstvene skrbi. Metodološki razlozi za to su; (1) široka primjena lijekova omogućuje jednostavno određivanje adekvatnog uzorka pacijenata koji su iskusili nuspojavu lijeka; (2) proces primjene lijekova sadrži dokumentirane odluke u liječenju, a većina te dokumentacije je automatizirana, lako dostupna u bazama podataka; i (3) smrtni slučajevi povezani s medikacijskim pogreškama su evidentirani na smrtovnicama[9]. Glavne kategorije unapređenja kvalitete farmakoterapije su upravljanje lijekovima, pridržavanje režima uzimanja lijekova, provjera propisanih lijekova, usporedba bolesnikove terapije koju koristi kod kuće s terapijom u različitim fazama zdravstvene skrbi unutar ustanove, izdavanje lijekova propisanih na ponovljivom receptu[13]. Dokumentacijski okvir uključuje alate za samoprocjenu koji detaljno određuju više od 250 specifičnih komponenata koje opisuju zadaće, odnose, vještine, funkcije, dužnosti i odgovornosti koje pridonose ispunjenju očekivanja bolesnika za učinkovito upravljanje liječenja lijekovima (engl. MTM, Medicine Therapy Management). Taj dio procesa osmišljen je primjenom dokaza u obliku praktičnih kliničkih smjernica, praktičnih kliničkih modela te alata za samoprocjenu u upravljanju liječenja lijekovima [7]. Usporedba bolesnikove terapije s terapijom u različitim fazama zdravstvene skrbi (engl. reconciliation) je postupak utvrđivanja najtočnijeg popisa svih lijekova koje pacijent uzima - uključujući naziv, dozu, učestalost i put primjene lijeka - te primjena liste kako bi se bolesniku omogućila ispravna farmakoterapija u svakom dijelu zdravstvenog sustava. Usporedba bolesnikove terapije uključuje usporedbu trenutnog popisa lijekova s lijekovima propisanim prilikom prijema, transfera ili otpuštanja iz ustanove[7]. Rezultati takvog praćenja pokazuju da je kod 60% pacijenta prisutna najmanje jedno nenamjerno odstupanje, te da je kod 18% prisutna najmanje jedno klinički značajno nenamjerno odstupanje. Klinički značajna odstupanja se pomoću usporedbe bolesnikove terapije u 75% slučajeva uspiju ukloniti prije nego je nanesena šteta za bolesnika[9].
13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 429 -