Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
NATALIJA URŠULIN-TRSTENJAK, Sveučilište Sjever, Varaždin DAVOR LEVANIĆ, Sveučilište Sjever, Varaždin SAŠA ŠUŠNIĆ, ŠUŠNIĆ d.o.o., Rijeka VESNA ŠUŠNIĆ, Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka DARIO LASIĆ, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb natalija.ursulin-trstenjak@unin.hr , davor.levanic@unin.hr , sasa.susnic@ri.t-com.hr , vesna.susnic@ri.t-com.hr , dario.lasic@stampar.hr
PRIKAZ UTJECAJA SEZONA NA KVALITETU FIZIKALNOKEMIJSKOG PROFILA MEDA PRIMJENOM ANOVA-METODE Stručni rad / Professional paper Sažetak Kvaliteta bagremovog meda potvrđuje se zahtjevima Pravilnika o kakvoći uniflornog meda. Cilj ovog rada je potvrditi botaničko podrijetlo, kao i prikazati profil fizikalno-kemijskih parametara 40 uzoraka bagremova meda krapinsko-zagorske regije praćenih po sezonama, te ukazati na njihove razlike unutar svake sezone ispitivanja koristeći se analizom varijance podataka ANOVA-testom. Svim ispitivanim uzorcima definirano je botaničko podrijetlo putem melisopalenološke analize kako ih je i deklarirao proizvođač-bagremov med sa najmanje 21% peludnih zrnaca bagrema (R. pseudoacacia). U prvoj sezoni ustanovljeno je ukupno 27, a u drugoj 29 biljnih svojti gdje je tijekom obje sezone u 45% uzoraka pelud bagrema svrstana u prevladavajuću skupinu. Svi ispitani uzorci zadovoljavaju zahtjevima Pravilnika o kakvoći uniflornog meda prema sukladnosti fizikalno-kemijskih parametara: vode (15,21-19,28 %); slobodne kiseline (6,1¸-14,00 mEq/1000 g); električne provodnosti (0,08-0,22 mS/cm); reducirajućih šećera (61,57-71,20 g/100 g); saharoze (0,10-2,58 g/100 g); dijastaze (7,15-17,19 DN) i HMF (0,9711,20 mg/kg). ANOVA test pokazuje značajnost razlika za vodu i električnu provodnost obzirom na sezonu iz koje potječe bagremov med (p < 0,05). Ključne riječi: bagremov med, fizikalno-kemijski parametri, peludna analiza, analiza varijance 1. UVOD Po kemijskom sastavu med je složena smjesa preko 70 sastojaka, koji na različite načine dolaze u med (dodaju ih pčele, potječu od medonosne biljke ili nastaju zrenjem meda u saću) (Krell, 1996.). Najzastupljeniji su ugljikohidrati – 99% (većinom fruktoza i glukoza) i voda. Ostale tvari (čine svega < 1%) su proteini (uključujući enzime), mineralne tvari, vitamini, organske kiseline, fenolni spojevi, tvari arome (hlapljivi spojevi) i razni derivati klorofila koje su ujedno i odgovorne za senzorska i nutritivna svojstva meda (Singhal i sur., 1997.; Vahčić i Matković,2009.). Veliki broj europskih zemalja posjeduju nacionalnu legislativu i referentne metode koje služe za lokalnu provjeru kvalitete meda. Struka preko ekspertnih udruga poput Međunarodne
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 243 -