ffiffi 13r1-e0aa lilrrllilil ilillltlililtililt 9 ttZZ1331"ZOZO051!
Enorllr';n olrun5ru1tcr
b listopad 2004
ebljina (pretilost, adipoznost, gojaznost, obesitas) je vi5ak masnog tkiva koji nastaie kao posljedica pozitivne energijske ravnote2e, tj. stanja kod kojega ie energijski unos ve6i od energijske potro5nje. Udio masnog
tkiva u tjelesnoj ieZini normalno je u mu5karaca 15-2O/", a u Zena 20-25%. Pretilost se definira pomo6u indeksa tjelesne mase (Body Mass lndeks - BMI), koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata visine (u izradunu visina mora biti izraZena u metrima). Prema smjernicama Svjetske Zdravstvene Orga-
nizacije (SZO) BMI manji od 18,5 znak je pothranjenosti, vrijednost BMI od 18,5 do 24,9 je normalna, od 25 do 29,9 predstavlja prekomjernu teZinu, dok se osobe za vrijednosti 30 i vi5e klasificiraju
kao pretile.
Uzroke ove epidemije nije lako otkriti. Temelji
pretilosti u svakom sludaju su fizidka neaktiv-
nost i konzumiranje visokokaloridne hrane u prevelikim kolidinama, dok korijeni leZe vjerojatno u kulturnoj tradiciji i usvojenom nadinu pona5anja
-
nedemu Sto.danas nazivamo sfl-
Iom Zivota.
Pretilost postaje najra5ireniji problem u svijetu vezan uz prehranu, dak i vedi od neuhranjenosti. Uz depresiju, pretilost je najde56i poreme6aj zdravlja na globalnoj razini. Predvida se da 6e sljede6e godine debljina nadma5iti puSenje, koje je sada glavni uzrok spredive smrti. .
Prema dana5njim brojkama, 60% stanovnistva SAD-a je pretilo. U Europi trenutno polovina stanovni5tva pati od pretilosti, a isti postotak ljudi pati od ovog poremedaja i u urbanim sredi-
nama zemalja u razvoju. Posljedice ove epidemije u dana5nje su doba zastra5uju6e. Debljina je povezana s neko-
Lijedenje
i prevencija
Lijetenje veiine pretilih osoba neobidno je teZak zadatak. On zahtijeva od pretile osobe veliku upornost i odricanje. Cesti su neuspjesi odnosno riletki su trajni usplesi. Pretilost se moZe lijeiiti na mno-
go natina. Temelj lijeienja je smanjenle unosa energije hranom, tzv. redukcijska dijeta. Potrebno je gubitak teZine, zbog 1e razluiiti dvije faze gubitka teZine tijekom mriavljenja. U prvoj lazi brLi je gubitka soli i vode, a potom slijedi sporija faza mr5avljenja. Op(enito za mriavljenje od '1 kg po'1 je dnevni manlak potreban treban unos energije manji od 7700 kcal. Za gubitak kg na tledan unosa energije: u Zena 800-1 200 kcal te od 1000-1400 kcal u mu5karaca. Najbolje je primijeniti uravnoteZenu dijetu koja se sastoji od 15% energije iz bjelantevina, 35% iz masnoia i 50% iz uglji-
kohldrata. Osnovni cilj je postiii u pretilih osoba da promilene stav i pona5anje u pogledu jela tjelesne aktivnosti.
licinom kronidnih oboljenja, ukljuduju6i srdane drvo znanja 78
i
. Debljina .
Masno tkivo Masno tkivoje posebna vrsta vezivnog tkiva. U njemu prev adavaju masne stanice (adipociti). One se mogu
naii u vezivnom tkivu pojedinadno
veiina udruZena u velike nakupine, ko.le dine masno tkivo, pro5ireno po cijelom tijelu. Masno tkivo je u odrede nom smislu.ledan od najveiih organa u tijelu. U muikaraca normalne te)ine masno tkivo iini 15 20%, a u Tena normalne teZine 20 25%11e' ili u malim skupinama, ali
ih.1e
lesne te)ine. Masno tkivo je najveie spremi5te energije (u obliku triglicerida) u tijelu. Trigliceridi su esteri masnih kiselina iglicerola. Drugi organi koji pohranjuju energiju (u obliku glikogena) su jetra i skeletni miiii. Buduii da se
hrana uzima povremeno, a opskrba glikogenom je ograniiena, postoji veliko skladiSte kalorija koje se mogu crpsti izmedu obroka Trigliceridi nisu tako gusti kao glikogen, kalorijska vrijednost im je ve(a (trigliceri-
di
-
9,3 kcal/g nasuprot ugljikohidratima +,1 kcallg), te 1e masno
tkivo veoma pogodno za pohranu energi.le. PotkoZne naslage masnog tkiva sudjeluju u oblikovanju povriine tilela, a naslage u obliku jastutiia slu2e za ublaiavanje udaraca, najviSe na sto-
pallma i dlanovima.
N,4ast
slabo voditoplinu, pa zato sudjeluie u toplin-
skoj izolaciji tijela. Masno tkivo ispunlava prostore izmedu druglh tkiva
i
tako pomaZe utvr5iivanju organa na njihovim poloiajima. Postoje dvije vrste masnog tkiva: bijelo i smede masno tkivo. Stanice bilelog masnog
tkiva sadrlavaju jednu veliku masnu vakuolu ispunjenu maiiu. One
su
glavno spremiste energije za organizam. Raspodjela i gustoia nakupina masnog tkiva ovisi o dobi i spolu. U no-
vorodenieta je potko7no bijelo masno tkivo lednoliko rasporedeno po titavom tijelu Tijekom razvoja djeteta na nekim dijelovima tijela iStezava, a na drugim se nakuplja, jer mu raspodjelu djelomiino regu iraiu spolni hormoni i hormoni kore nadbubreZne )lijezde, koji kontroliraiu nakupljanje masti iodqovorni su za muiki ili Zenski obliktijela. iovjek jeiedan od malobrolnih sisavaca koji se rada sa spremiStima masti. Ona se poiinju
formirati u 30. tlednu rasta dovjeka, dakle jo5 u majiinoj utrobi Stanice smedeg masnog tkiva imaju nekoliko masnih vakuola i nakon podraZaja pretvaralu pohranjenu kemijsku energiju u toplinu. Smeda boja je poslje dica prisutnosti velikog broja krvnih kapilara i mnogobrolnrh mrtohondrija (koji sadriavaju obolene citokrome) u stanicama. Smede masno tkivo nalazi se samo u nekim predjelima tijela.
listopad 2004
i krvoZilne bolesti te Secernu bolest neovisnu o
inzulinu, tzv. tip ll. Znanstvenici su do5li do zakljudka da je tre6ina karcinoma debelog crijeva, dojke i bubrega povezana sa pretilo56u i ne-
dostatnom fizidkom aktivnoS6u.
Tipovi pretilosti Prema dominiraju6em mjestu nakupljanja potkoZne masti razlikuju se tri tipa pretilosti: mu5-
ki (androidni ili "jabukoliki") tip pretilosti kod kojega dominira nakupljanje masti u gorniem segmentu tijela (u trupu), zatim Zenski (ginoidni ili "kru5koliki") tip kod koiega dominira nakupljanje potkoZne masti u donjem segmentu tijela (kukovi, bedra), te intermedijarni tip koji karaklerizira nakupljanje masti i u gornjem i u donjem segmentu tijela. Temeljnu ulogu u raspodjeli masnog tkiva imaiu hormoni. Kortizol
Pravilna prehrana preduvjet je zdravog natina
/ivola, dijela kojom
se smanjuje unos mas
note i rafiniranih ugljikohidrata trebala bi nas nautiti novim prehrambenim navikama, kojih bi se pridrZavali cijeli livot. Potrebno je te(te jesti manje obroke. Uzimanje maniih obroka svaka 2,5 do 3 sata pozitivno se odraTava na
metabolizam: stabilizira se razina ieiera u krvi,
regulira se Zelja za hranom, bolja je pohrana glikogena, pobollSava se prolaz hrane kroz pro-
bavni sustav i ona se optimalno iskoriStava. Treba uzimati dovoljno bjelandevina jer one ubrzavaju metaboliike procese i onemogutuju gubitak mi5i(ne mase (preporuka je 0,8 gra-
ma na 1 kg iiste mi5iine mase). Ne treba se odricati hrane u koloj su zastupljeni uglliko hidrati, nego paziti da to budu one namirnice koje u organlzmu oslobadaju male kolldine glu
(hormon nadbubreZne Zliiezde) pove6ava masno tkivo u gornjem dijelu tijela, posebno u pod-
vodi, svje2e vote, mahune,
rudju ramena. Estrogeni (Zenski spolni hormoni)
trebno je ogranititi unos masti, popiti dnevno
pove6avaju masno tkivo u donjem dijelu tiiela. Najpogubnija je pretilost u predjelu trbuha. Prema velidini i broju masnih stanica preti-
2 3 litre vode i baviti se tekreativ'ro sporlom.
koze (kruh s mekinjama, grah, mlijedni proizzel1e,
poriluk). Po-
lost moZemo podijeliti u hipertrofidnu, kod koje je pove6ana velidina masnih stanica, i hiper-
plastidnu, kod koje je pove6an broj masnih stanica. Dokazano je da se bro.i masnih stanica moZe pove6ati samo u vrijeme intenzivnog razvoja organizma, odnosno u ranom djetinjstvu te u pubertetu. Znanstvenici su dokazali da pretjerana prehrana u najranijem djetinistvu znatno
utjede na kasniju pojavu pretilosti. To je vierojatno vezano uz pove6anje broja masnih stanica zbog pretjeranog hranjenja u toj dobi. Smanjenjem tjelesne teZine ne smanjuje se broj, nego samo velidina masnih stanica, tj. jednom
Barijatrijska kirurgija Barijatrija je rijei grikog podrijetla su
iznati "lijeienje debljine>. Zahvati
jejunalno-ilealno premoSienle (by-pass) kojim
na Zeludano criievnom sustavu
se smanluje resorpcija hrane, a
oznaiava premoS
ienle izmedu dijela tankog crijeva koji je bli)e dvanaestniku i onog koji je bliZe debelom crijevu. Primjenjuje se u jako pretilih osoba koje imaju poveianu tlelesnu teZinu preko 50 kg. Gastroplastika je zahvat kojim se smanjuje velitina Zeluca i usporava pra2njenje. Neki od ranijih kirurikih zah
vata, poput vezivanja teljusti Zicom, bili su krajnost. Adipektomija je odstranlenje masnog tkiva. Najde5ie se masno tkivo odstranjule s trbuha, ali i ostalih dijelova tijela, tzv. liposukcija (estetska kirurgija). U nekim se sluiajevima primjenjuje i endoskopsko stavljanje balona u Zeludac, time se sma-
nluje prostor Zeluca a bolesnik ima os.leiai punoie u trbuhu.
drvo znanja 78
. Debljina .
"postignuti" broj masnih stanica ne moze se kasnije smanjiti. lako je zacijelo uzrokovana mnogim dimbenicima, pretilost nastaje zbog poremeiene ravnoteZe izmedu unosa kemijske energije hranom i
tro5enja energije. Kada je unos tijekom duljeg
razdoblja ve6i od tro5enja, vi5ak kemijske ener-
gije uskladi5tava se u obliku triglicerida u masnom tkivu. lako za 95% pretilih todan nastanak poreme6aja nije poznat, ve6ina ljudi postaje pre-
Okolina NajvaZniji okolinski utjecaj ima druitveni status poledinca odnosno obitelji. U razvijenim zemljama gdle je pretilost javnozdravstveni problem, ona je znatajno
ieiia
u siromaSnilim
druitvenim slojevima. Bogati i najbogatiji su mr5avi i vitki. Ova dinjenica potjeie od loi iiroko uvrile2enog stava da je debelo dijete zdravo di1ete. Obitelj obidno potpomale kod djeteta razvo1 navike pretjeranogledenja zahtjevima da se "isprazni tanjur" i tvrdnjama "tko sve pojede, bit (e velik
ijak". Takav odnos prema hrani ima svol kulturni i socioloSki temelj u strahu od gladi, koji su i razvijena druitva svojedobno proZivljavala.
tila jer previSe jede. Kada se pretilost razvije, smanjena tjelesna aktivnost i promjene metabolidkih i hormonskih mehanizama "pomaZu" u zadrZavanju prekomjerne teZine ili
-
u velikom
broju sludajeva njenom daljnjem pove6avanju.
Genetika Proudavanjem blizanaca i posvojene djece dokazano je da i genetski faktori utjedu na nastanak pretilosti. Zna6,a1an korak u otkrivanju "ge-
na za debljinu" napravljen je nedavno, i to tijekom istraZivanja mi5eva. Kod pretilog soja miSeva otkriven je tako gen oznaden kao ob gen
(obese gene) i njegov produkt, protein /epfn. Leptin sinteiiziraju i lude masne stanice. Ovaj protein putuje krvlju i dolazi do mozga, gdje utjede na uzimanje hrane tako Sto "uvjeri" mozak da je tijelo sito. Osim Sto smanjuje unos hra-
ne, leptin pove6ava potrosak energije u organizmu. Deblji su mi5evi imali vi5e leptina u krvi, a manje u mozgu, dok je kod mrsavijih miseva situacija bila upravo obrnuta. Ovo je znanstvenike navelo na zakljudak da se ovaj protein zapravo "lijepi" na receptore u mozgu. Protein slidan leptinu otkriven je u pove6anoj kolidini i u pretilih osoba. Pove6anje koncentracije lepti-
listopad 2004
Sit ili gladan Osje(aj sitosti i gladi te ponaianje osobe pri jelu kompleksno su regulirani. SrediSnje mjesto u tom mehanizmu pripada hipotalamusu. Tu se nalaze centar osjeta gladi i centar za sitost. Proces hranjenja kontrolira se iz ovih centara, a u cijelom lancu dogadaja sudjeluju i podraZaji iz probavnog sustava lviSih centara mozga, hranjivetvari u cirkulaciji teodredeni hormoni.
Kora velikog mozga prima podraZaje iz centra za glad, ito otvara apetit. lz centra za sitost dolaze podraiaji u centar za glad i smanjuju njegovu podraZljivost. Centar gladije osietlliv na
razinu 5etera u krvi i inzulina (hormon gu5terade koji je odgovoran za metabolizam Seiera) odnosno njenu promlenu. Rastezan.je ieluca nakon obroka moZe smaniiti podraZljivost centra za glad. Ukupna masa masnog tkiva moZe utjecati na aktivnost hipotalamidkih centara, ko1i odredenim mehanizmima nastoje odrZati postoje(u tjelesnu te)inu stabilnom tzv. "set point".
Skupljaju(i podraZaje iz hipotalamusa kora velikog mozga kontrolira sam din hranjenja U nastanku i odrzavanju pretilosti sudjeluje viSe dimbenika: nasllede, primarni prevelik unos hrane, promijenjeni metabolizam masnog tkiva, nedostatna ill smanjena termoqeneza (nastajanle topline), smanjena tjelesna aktivnost te odredeni liiekovi.
na u pretilih osoba upu6uje na smanjenu reaktivnost leptinskih receptora u mozgu. lzoliran je i sekvencioniran leptinski receptor u dovjeka. Znanstvenici vjeruju da su mutacije receptora
jedan od uzrodnika pretilosti. Naime, ukoliko receptori mutiraju, izvorni se protein (u ovom sludaju leptin) ne moZe na njih vezati. te stoga ostaje "neiskoriSten" u tijelu. Njegova se koncentracija u krvi pove6ava. a dielovanje s vremenom potpuno prestaje.
Pretilost u Hrvatskoi Rezultati Prvog hrvatskog projekta zdravstva iz 1997 . godine pokazali su da u odrasloj populaciji, u dobi od'1 8. do 64. godine, pove6anu tjelesnu teZinu ima 35"/" Zena i 48% muSkaraca. Cak kod 15/"lenai 21% mu5karaca utvrdena je pretilost, tj. vrijednost BMI-a ve6a od
30! :) Medicina idebljina
Posljednjih desetljeta u
jivnosti i medu me-
dicinarima utvrstio se stav da debl.lina ugro2ava
livoI. Pripisuju joj se razne te5ke poslje
dice medu kojima su u prvom redu smanjenje odekivanog trajanja Zivota,
ieiia
srtana bolest,
poviien krvni tlak, 5e(erna bolest, mo)dani udar i dr. Najveie oiteienje koje proZivljava pretilo dijete psiholoike je i socilalne prirode. Pretila dleca imaju slabo razvijenu sliku sheme tijela, imaju osjeiaj krivice i pasivan odnos
prema Zivotu. Okolina ih odbija i iskljutuje, 5to zajedno s manjkom samopouzdanja koji
ta djeca imaju oteZava postizanje bilo kak vog cilja u Zivotu.
drvo znanja 78