Vatrogasne vjeţbe i intervencije Prateći statistiĉke pokazatelje vatrogasnih intervencija posljednjih dvadesetak godina za koje vrijeme imamo vjerodostojne podatke moţemo ustvrditi da se broj intervencija do 2004. godine kretao do stotinjak ili nešto više, a nakon 2004. imamo znaĉajan rast zbog novog naĉina evidentiranja intervencija pomoću raĉunalnog programa „Vatra“. Novo statistiĉko praćenje obuhvatilo je i preventivna osiguranja na industrijskim postrojenjima koja se do tada nisu zasebno vozila. Posljednjih godina intenzivirano je preventivno djelovanje i upozoravanje graĊana putem sredstava javnog informiranja, ali i dalje imamo velik broj intervencija poţara na otvorenom prostoru, uslijed spaljivanja korova, kukuruzovine i slame na poljoprivrednim površinama, a koji ĉesto izmiĉu kontroli. Ova vrsta poţara karakteristiĉna je za proljetno i jesensko spaljivanje u godinama kada se javljaju izrazito sušna proljeća i jeseni.
Saniranje poţara borove šume Pavlanci proljeće 2010.g. Vatrogasci Mladen Megec i Damir Nikša
Poţari stambenih i gospodarskih objekata kreću se u nekakvim oĉekivanim veliĉinama i štete su na tim poţarima dosta niske, zbog izuzetno dobre organizacije vatrogastva na našem podruĉju i brzim odazivom na intervencije. Statistiĉkim praćenjem utvrdili smo da nam je vrijeme od dojave do dolaska na intervenciju oko 8 minuta, a vrijeme stavljanja poţara pod kontrolu oko desetak minuta. Što se tiĉe naĉina izazivanja poţara najviše poţara nastaje iz nehata – nepaţnje ljudi ili djeĉje igre, zatim slijede poţari izazvani prirodnom pojavom, namjerom pojedinca, a na gospodarskim objektima javljaju se i poţari uslijed dotrajalih elektriĉnih instalacija. Zadnjih desetak godina prisutan je problem poţara na dimnjacima koji se javljaju uslijed neĉišćenja i neodrţavanja istih, zbog neodgovarajuće dimnjaĉarske 28