Issuu on Google+

DVD ĐURĐEVAC – 130 GODINA NA HUMANOM ZADATKU O zamisli osnivanja prvog organiziranog vatrogasnog udruţenja u ĐurĎevcu, kao uostalom i o mnogo čemu drugome, moţe se samo nejasno nagaĎati i pretpostavljati. Poţari i druge elementarne nepogode nisu mimoilazile niti ĐurĎevac od najranijih vremena. I ono što su ljetopisci zabiljeţili dovoljno snaţno govori o razornom djelovanju vatrene stihije, bilo da je ona posljedica ratnih razaranja, prirodne nepogode ili ljudske nepaţnje. Tako barun Luka Sekelj, kapetan četa u Koprivnici, Virju i ĐurĎevcu, odreĎenih za obranu Podravine od provale Turaka, 6. kolovoza 1552. godine javlja iz Varaţdina: da su Turci spalili Grbonog, vjerojatno današnji Kloštar Podravski. U povijesti ĐurĎevca zabiljeţeno je i nekoliko većih poţara od kojih, do vremena osnivanja prvog (dobrovoljnog) vatrogasnog društva, spomenimo samo dva: jedan iz 1822., a drugi iz 1877. godine. Dana 22. srpnja 1822. godine u Topolčićevoj kući, koja se nalazila na Novom selu, na putu prema Virju, buknula je vatra i uništila 8 kuća i 30 gospodarskih zgrada. ĐurĎevac je, meĎutim, 15. listopada 1877. godine stradao od poţara više nego ikada. O tom katastrofalnom poţaru, koji je buknuo u nekoj kovačnici, čitamo sa zaprepaštenjem: „Silan vjetar raznese iskre i razvije se strahovita vatra, koja je trajala od 9 i po sati prije podne do 4 sata poslije podne. U svemu su izgorjele 53 kuće i 127 godpodarskih zgrada. Bez krova je ostalo 557 ţitelja. Šteta je tada bila procijenjena na 100.000 forinti, a nitko nije osigurao zgrade. Za to se u cijelo Hrvatskoj sabiralo za pogorelce u Gjurdjevcu“ (R. Horvat: Povijest Gjurgjevca, Zagreb, 1940.). Ova velika nesreća zacijelo je potaknula pojedince na razmišljanje o ustrojbi zajedničke protupoţarne zaštite, tim prije što je već do tog vremena u Hrvatskoj djelovalo preko 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava. MeĎutim, precizno odreĎivanje datuma osnutka

1


prvog (dobrovoljnog) vatrogasnog društva u ĐurĎevcu, zbog nedostatka povijesne dokumentacije i arhivske graĎe, pomalo predstavlja izazov piscu povjesnice. Naime, 5. kolovoza 1962. godine u ĐurĎevcu je proslavljena 75-obljetnica Dobrovoljnog vatrogasnog društva, što govori o tome da je DVD ĐurĎevac osnovan 1887. godine. Prije nekoliko godina, meĎutim, došlo je do vrijednoga otkrića – u „IZVJEŠTAJU upravnog odbora i kr. ţupanijske oblasti ţupanije bjelovarsko-kriţevačke O STANJU UPRAVE I NJIHOVOM DJELOVANJU ZA GODINU 1910“ pronaĎen je podatak da „Vatrogasno društvo u ĐurĎevcu“ postoji od 1880. godine. Iste godine usvojena su i pravila Društva. Prema tome, Vatrogasno društvo je utemeljeno ranije nego što se donedavno mislilo. Velika je šteta jedino u tome što se još uvijek raspolaţe samo sa spomenutim podatkom, a bez ikakvog drugog dokumenta. Moţe se, dakle, pretpostaviti da arhivski materijal o osnutku Društva negdje leţi zabačen, izvan ĐurĎevca, i da će se još pronaći, ili je, na nesreću, zauvijek izgubljen. Ovo drugo, naravno, ne lišava Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac mogućnosti i potrebe da obljetnicu svog djelovanja i rada ne pomakne dalje u prošlost. Spomenuti „Izvještaj upravnog odbora i kr. ţupanijske oblasti“, podnijet na proljetnoj skupštini 1911. godine, predstavlja vjerodostojan dokument. Ono što istodobno raduje i pomalo dovodi u nedoumicu, kad su u pitanju pisani dokumenti ĎurĎevačkog vatrogastva, je postojanje knjige „SJEDNIČKI ZAPISNIK VATROGASNOG DRUŢTVA U ĐURĐEVCU“ (od 30.3.1890. do 14.11.1909. godine). Ova poţutjela tvrdoukoričena knjiga zapisnika, ispisana vještim (i uglavnom) čitkim rukopisom, zajedno s „PRIJAVNOM KNJIGOM VATROGASNOG ZBORA U ĐURĐEVCU“ iz tog vremena, pruţa obilje podataka s područja ĎurĎevačkog vatrogastva i začudo, kako rekosmo, stvara na prvi pogled malo nejasnoće. U tim se knjigama, naime, prilično opširno i temeljito prikazuje utemeljenje, djelovanje i rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva ĐurĎevac, naravno, od 1890. godine, kada je prema iskazu tih zapisnika DVD ĐurĎevac osnovan. Prvi su listovi „SJEDNIČKOG ZAPISNIKA“, naţalost, otkinuti i izgubljeni, pa najprije saznajemo da je na skupštini, bez nadnevka, izvršen izbor vatrogasnog vojvode, ali i činjenicu da se je „predsjednik jošte zahvalio bivšem predsjedniku na svakom maru i nastojanju, da je do kontituiranja društva došlo“. Ovaj je zapisnik potpisao Josip Boroš, tajnik, i vjerojatno novoizabrani nadvojvoda Stjepan Kenfelj. Kao što se moţe zamijetiti prije tog novoizabranog predsjednika nadvojvode postojao je i bivši predsjednik, što znači da je i prije toga vatrogastvo u ĐurĎevcu bilo organizirano, samo što su se zapisnici zametnuli ili izgubili, ako ih je uopće netko i pisao. O kojem je to „bivšem predsjedniku“ riječ, zahvaljući kojemu je „do konstituiranja Društva došlo“, teško je reći. U svakom slučaju, logično je pretpostaviti, da se ime tog „bivšeg“ predsjednika nalazi na popisu članova utemeljitelja Vatrogasnog društva, sačinjenom, u „PRIJAVNOJ KNJIZI“, 25. oţujka 1890. godine. Prema tom popisu „utemeljiteljni“ članovi su bili: 1. Josip Banješ, 6. Josip Kohn, trgovac, 2. Emanuel Braun, 7. Josip Marenić, 3. Ferdo ml. Brener, trgovac 8. Ignac Hirschler, 4. Josip Boroš, činovnik 9. Mijo Maitz, 5. Franjo Quinz, trgovac. 10. Mijo Mihinić, MeĎu članovima koji su omogućili osnivanje Vatrogasnog društva spominje se i Franjo Quinz, po zanimanju trgovac, koji je, prije nego što je doselio u ĐurĎevac, bio „natpobočnik“ u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Bjelovaru. Na redovnoj sjednici odbora Vatrogasnog društva ĐurĎevac, odrţanoj 15. oţujka 1896. godine, vojvoda Franjo Quinz jednoglasno je imenovan „začasnim članom DVD-a“. Obrazloţenje za to imenovanje glasi: „...pošto je samo njegovom inicijativom ovo društvo u ţivot stupilo, te da tako ostane nezaboravni vojvoda ovoga društva. Imajući sve ovo u vidu moţemo, čini se, s dovoljno

2


opravdanja, Franju Quinza smatrati jednim od najvaţnijih članova utemeljitelja Vatrogasnog društva u ĐurĎevcu. Na toj skupštiti bez označenog datuma odrţavanja i s nepotpunim zapisnikom izabrano je ravnateljstvo Vatrogasnog društva. Ono se sastojalo od 10 članova (uključujući predsjednika i tajnika) i to: 1. Stjepan Kenfelj, predsjednik u časti nadvojvode, 2. Josip Boroš, (tajnik), 3. Franjo Quinz, 4. Šandor Hegedić (mjernik), 5. Martin Markač, 6. Karlo Grdan, 7. Eduard Sestrić (remenar), 8. Stjepan Trbuljak (kovač), 9. Marko Peršić (kovač) i 10. Josip Kohn, (član). To je ravnateljstvo, kasniji upravni odbor, tijekom 1890. godine odrţalo pet sjednica i pripremilo prvu glavnu skupštinu 20. srpnja 1890. godine na kojoj je Vatrogasno društvo ĐurĎevac „svečanim načinom stupilo u ţivot“. U čemu je sve bilo riječi na sjednicama ravnateljstva do dana osnivanja Društva? Na prvoj sjednici, odrţanoj 30. oţujka 1890. godine predsjednik nadvojvoda Stjepan Kenfelja saopćava da se u Vatrogasno društvo prijavilo 111 „utemeljiteljnih, podupirajućih i izvršujućih“ članova, što je s radošću prihvaćeno. Predsjednik takoĎer obavještava ravnateljstvo o financijskoj situaciji: „društvena glavnica“ iznosi 1258 forinti, od toga se 1058 nalazi u bjelovarskoj štedionici, a 200 u općinskoj blagajni kao potpora za tu godinu. Predsjednik zatim detaljno govori o „aĎustiranju“ (odjelu i opremi) svoje vatrogasne momčadi. Prijedlog da „momčad i podčasnici“ kupe vatrogasno odjelo za svoj trošak nije prihvaćen zbog slabog materijalog poloţaja članova Društva. To će učiniti samo „časnici“ (nadvojvoda, vojvoda, vodnici) te tajnik i blagajnik. Što se tiče opreme odlučeno je da se naruči: 20 kaciga, podbradnici (3), zaštitne koţe za penjače (8), pojasevi sa sjekiricom (9), jedna štrcaljka od Krausa iz Beča za 300 litara vode u minuti i s 200 m cijevi, ljestve s kukama (3), krovne ljestve (3), petrolejske svjetiljke (4), vodenice (20), sjekire (2), motike (2), lopate (4), krampovi (4), ţeljezne vile (2). Naručit će se takoĎer 37 znakova Društva i 26 hrvatskih grbova za kacige. Odlučeno je isto tako da se pravila Društva tiskaju u 200 primjeraka i da se od općine zatraţi besplatno gradilište za vatrogasno spremište (spremište se tada, čini se, nalazilo u zgradi starog kotara, a zatim i u Starom gradu). Zbog loše financijske situacije odlučeno je da se potpora traţi od Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i Osiguravajućeg društva „Croatia“. Na drugoj sjednici ravnateljstva (25. svibnja) nadvojvoda Stjepan Kenfelj obavještava prisutne da je Osiguravajuće društvo „Croatia“ postalo članom utemeljenim Vatrogasnog društva i da je kao pripomoć poslalo 20 forinti. Na trećoj sjednici (4. srpnja) ravnateljstvo zaključuje da se prva glavna (osnivačka) skupština Vatrogasnog društva ĐurĎevac odrţi 20. srpnja. Kako se ozbiljno pripremalo za tu skupštinu i kako joj se ţelio dati što svečaniji ton, najbolje se vidi iz zapisnika „Prijavne knjige“ od 13. srpnja. „I/ a) Svi izvršujući članovi kao i častnici zbora imaju se u podpunom broju i sjaju sa kacigama, pojasom odnosno sabljom, sikirom ili penjači sa uţetom pred obćinskom viećnicom u 7 i pol sati u jutro sakupiti. Ona gospoda koja si kravatelne nisu jošte pribavili imaju si iste za 27 novč. kupiti jer bez njih ne smiju svečanosti pristupiti. Isto tako gosp. častnici i činovnici imaju sa bielim koţnatim rukavicama doći.

3


Kacige, karike na pojasu, i ostalo, kao i odieća koja se mora dati oprati, moraju u najvećoj čistoći i sjaju biti. Častnici i činovnici imaju u paradnom odielu bez znaka falinge i prigovora se u točno vrieme kod viećnice nalaziti. Ona gospoda koja se ne bi u točno vrieme sakupili se smatraju kao nečlanovi te budu se iz društva izklučila brez sakog daljneg pitanja. I/ b) Točno u 8 satih se obdrţava svečano zavjeranje izvršujućih članovah pred obćinskom viećnicom. II/ U 8 i pol svečana sluţba boţja te posveta zbora. III/ U 9 i pol vieţba zbora na vieţbalištnom tornju i mimohod. IV/ U 10 i pol glavna skupština u čitaonici. V/ U 12 sati banket u dvorani (gostionici) Ivana Nothiga. VI/ U 2 i pol sata popodne izlet u Nothigov vinograd uz sudjelovanje virjanske vatrogasne glazbe i tamburaškog društva ĎurĎevačkog“. Poslije obavijesti da „izvršujući“ i „podupirajući“ članovi za zabavu ne plaćaju ništa, a ostali plaćaju jedan forint, upozorava se: „Na dne 19. ovog mjeseca u subotu imade cieli zbor u 6 satih u podpunom sjaju na pregled pred obćinski ured doći ... te se daljnja zapovied za svečanost izdade. Franjo Quinz, zapoviednik“. Slučaj je, meĎutim, htio da prije svečana čina osnivanja Društva, samo nekoliko sati prije predviĎene „generalne probe“, ĎurĎevački vatrogasci doţive prvo vatreno krštenje i zaprljaju svoju vatrogasnu opremu i radna odijela. Baš 19. srpnja u pola dva popodne zapalio se jedan štagalj u Virju i na glas trube 24 ĎurĎevačka vatrogasca, sa svojom novom štrcaljkom, pohitaju u Virje gasiti poţar. Osim virovskih vatrogasaca poţar su pomogli ugasiti ovi ĐurĎevčani: Franjo Quinz, vojvoda, Šandor Hegedić, podvojvoda, Ferdo Brener, vodnik, Ivan Nothig, vodnik, Dragutin Franz, podvodnik, Karl Grdan, podvodnik; penjači: Eduard Sestrić, Đuro Marić, Marko Barkač, Jakob Rupnik, Mijo Zubanović, Josip Hanzl, Martin Čerček, Koloman Oberreiter; štrcari: Martin Mihaljev, Štef Koren, Ivan Sivoš, Đuro Topljak, Vatroslav Tomica, Gustav Hrţenjak, Đuro Kirin, Bolto Martinčić, Ignac Kovačić i trubač Blaţ Walik. Budući da nije bilo vjetra, poţar je bio ugašen i cijeli vatrogasni zbor vratio se u ĐurĎevac u pola četiri sata. Bilo je, dakle, preostalo vremena da se ljudi pripreme za predviĎeni pregled. „Generalna proba“ je vjerojatno odrţana u zakazano vrijeme, a i osnivačka skupština čiji zapisnik, zbog njezina nemala značenja, donosimo u cijelosti: Zapisnik prve glavne skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva u ĐurĎevcu odrţane 20. srpnja 1890. pod predsjedanjem nadvojvode Stjepana Kenfelja. 1. Pošto se je propisani broj članovah skupio to bi sjednica, tj. skupština – u kojoj su pridošli i gosti susjednog vatrogasnog društva Koprivnice, Virja, Novigrada te Ferdinadovca, otvorenom proglašena te pozove predsjednik društvenog tajnika Josipa Boroša da pročita svoj izvještaj o poslovanju od početka Društva do danas. On čita: „Slavna skupštino! Od kako je ovo društvo ustrojeno, i ravnateljstvo konštituirano, drţalo je potonje tri sjednice i to: 30. oţujka, 25. svibnja i 4. srpnja ove godine. Kod ustroja našeg mladog društva kojemu je najviše doprinio truda i skrbi naš mili nadvojvoda gospodin Stjepan Kenfelj – bila

4


je prva i najglavnija zadaća ravnateljstva da opremi zbor i nabavi im opreme (odiela) sve što je potrebito za kompletna vatrogasca. Zaključio je naime odbor na prvoj sjednici da si svaki član imade kupti o svom trošku odielo što je i učinjeno, dočim je kapu za svakog izvršujućeg člana nabavilo društvo. Nu exekutiva odbila je ipak zaključak odbora glede nabave odiela za izvršujuće članove o njihovom trošku jednostavno gledom na materijalno stanje pojedinca i iz razloga jer je većina izvršujući članovah izjavila da će iz društva izstupiti bude li si morao svaki odielo sam o svom trošku nabaviti. Stoga je stavila exekutiva naknadno priedlog da ravnateljstvo odnosno odbor nov zaključak stvori glede nabave odiela za izvršujuće članove. Što se tiče gospode častnikah to su si ovi, kako se je i kod današnjeg čina uviditi moglo, nabavili zvanja dostojno odielo o svom trošku.

DVD u ĐurĎevcu, 1892.g. Kod konštituiranja društva bilo je prigodom prve sjednice ravnateljstva 10 utemeljiteljnih, 64 podupirajuća člana, dočim sada broji 10 utemeljiteljnih, 72 podupirajuća i 56 izvršujuća člana. O stanju blagajne izvjestit će podatnje gospodin blagajnik. Molim slavnu skupštinu, da ovo moje izvješće na znanje primiti izvoli.“ 2. Po pročitanju izvješća tajnika upita predsjednik da li skupština ovaj izvještaj odobrava, a skupština ga primi sa odobrenjem na znanje. 3. Pošto je društveni blagajnik Josip Kohn slab u hrvatskom, to čita predsjednik sam izvještaj o financijskom stanju društva, koji glasi: Slavna skupštino! Potrieba za osnutak zbora iznosi u cijelom .......................3273 f 78 Glavnica društva do danas iznosi .....................................1892 f 67 Potrošeno od ove na iztaknutu potriebu ...........................1271 f 29 Prema tomu uzpostavlja se gotovina .................................621 f 38 Odbije li se izdatak od pokrevene potrebe u naravi sa ......1271 f 29 Pokazuje se dugovina ........................................................2002 f 49 Nu jer ima pokrića u kasi za ..............................................621 f 38 Bilo bi jošte duga .............................................................1381 f 11

5


Uzme li se pako da na ovaj dug imadu blagajni vratiti godina. časnitci predujmice za njihove opreme predmete .........................................................................1167 f 19 To bi bila faktična dugovina ............................................1264 f 92 koja je takove naravi da će se moći prema ugovoru sa dotičnimi tvrdkami podmiriti u 3 godine. Molim skupštinu da ovaj izvještaj na znanje primiti i odobriti izvoli, a skupština ga odobrava. 4. Predsjednik pozivlje vojvodu Franju Quinza da pročita izvještaj o poslovanju vatrogasnog zbora te inventar spravah, a vojvoda čita iz prikupljenog inventara i moli za odobrenje svog izvještaja. 5. Predsjednik pita skupštinu da li ovo izvješće odobrava a ova ga prima na znanje. Pošto od članovah nitko ništa predloţio nije, a dnevni red izcrpljen, to bi skupština raspoštena. Josip Boroš, v.r. tajnik. Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac je, eto i s formalno-pravne strane, kako bismo danas rekli, „svečanim načinom u ţivot prema Programu stupilo“. O toj svečanoj prigodi vojvoda Franjo Quinz idućeg dana, 21. srpnja piše u „Prijavnoj knjizi“: „Kod ove svečanosti moram da upišem moju zahvalu, svim vatrogascem, što su tako točno i u čistoći kao i u podpunom broju pridošli, te osobito što su taktično stupanje i tielokrete izvrstno kod parade izveli i takoĎer kod viţbe na vieţbalištnom tornju penjači a kod štrcaljke štrcari osobitim mirom i točnostću sve izveli, te od stranah Deputacija osobitom zahvalom izrečeno bilo, što kroz takvo kratko doba naučili jesu. Ţelim da isto kako smo počeli u najvećoj slogi se uzdrţimo tako nam Bog pomozi.“ Iz svega ovoga proizlazi da se zaštiti ljudskih ţivota i materijalnih dobara od poţara u ĐurĎevcu prišlo s mnogo volje i oduševljenja, premda su nedostajale materijalne pogodnosti. Ljudi su na početku shvatili vaţnost i uzvišene ciljeve vatrogasne sluţbe pa su dobrovoljno stupali u redove Društva, disciplinirano sudjelujući na redovnim vatrogasnim vjeţbama i revno izvršujući svoje zadatke. No, kako s vremenom svako oduševljenje i gorljivost popusti, u pojedinim se godinama pokaţe stagnacija pa i nazadovanje. U povijesti ĎurĎevačkog vatrogastva, kao i kod drugih, bilo je i svijetlih i tamnih trenutaka, no uprkos svemu ono je sačuvalo svoj kontinuitet i značenje koje ga i danas, kao i nekad, povezuje s osnovnim ciljem – spašavanjem ljudskih ţivota i čovjekove imovine od vatrene stihije. Osim tog osnovnog cilja, Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac je ostvarivalo i jednu društveno-kulturnu funkciju prireĎivanjem zabava i godišnjih društvenih plesova. Svrha tih često vrlo uspjelih priredbi s tombolom nije bila samo zabava i razonoda, već i populariziranje ideje vatrogastva meĎu graĎanstvom te osiguravanje dijela sredstava za potrebe Vatrogasnog društva i fondova za unesrećene vatrogasce i najbliţu rodbinu pokojnika. Sačuvane knjige zapisnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva ĐurĎevac omogućuje nam da mnogo toga saznamo iz ţivota ove stogodišnje organizacije. Izdvojit ćemo samo neke trenutke, zgode i dogaĎaje iz te bogate vatrogasne povijesti, s namjerom da bolje razumijemo značenje, svrhu i ciljeve ne samo ĎurĎevačkog, već i drugih dobrovoljnih društava.

6


Prva vatrogasna ručna štrcaljka DVD-a ĐurĎevac

Na proslavi u Lepoj Gredi, 1959. g.

7


DVD ĐurĎevac, 1948. g.

Izvršni članovi DVD-a ĐurĎevac, 5. 8. 1962. g. Već 10. kolovoza 1890. vojvoda Franjo Quinz predlaţe da se Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac učlani u Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu u Zagrebu koja je osnovana 1876. godine s ciljem povezivanja i usklaĎivanja rada svih vatrogasnih društava u Hrvatskoj, Slavoniji, Srijemu, Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. TakoĎer je usvojen i prijedlog da ta zajednica izda 200 članskih iskaznica za sve tri vrste članova DVD-a. Od općinskog vijeća se traţi, da se vatrogasce oslobodi „podavanja obćinskih teţaka i odašiljanja u patrolu“. Prvi predsjednik DVD ĐurĎevac, nadvojvoda Stjepan Kenfelj, koji je „dosti truda kod ustrojenja druţtva uloţio“, ali i kasnije, prije odlaska iz ĐurĎevca krajem 1890. imenovan je začasnim članom DVD-a. Od tada je sjednicama ravnateljstva predsjedao vojvoda Franjo Quinz, a na izvanrednoj glavnoj skupštini DVD-a 15. veljače 1891. izabran je dr. Milan Brezinščak, kraljevski kotarski predstojnik. Na toj skupštini ustrojena je blagajna (zadruga)

8


„za podporu bolesnih drugovah i u slučaju smrti da se njihovim članovima obitelji neka podpora pruţi“. U tu svrhu sastavljena su i odreĎena pravila, a izabran je i odbor zadruge: Ferdo Brener, predsjednik, Ivan Pavin, blagajnik i Šandor Hegedić, priglednik. Odbor je dobio zadatak da se pobrine za dalji razvoj zadruge i realiziranje eventualne pomoći. Poznato je da je DVD osnovan zahvaljujući materijalnoj potpori članova utemeljitelja koji su „za osnutak i ostvarenje našeg druţtva prilične svote doprinieli“. Potrebe i izdaci Društva bili su uvijek veliki, a sredstva nedostatna. Stalni izvor prihoda obećavalo je mjesno općinsko poglavarstvo, godišnje 200 forinti iz blagajne uprave općine i 100 forinti iz mjesne općine ĐurĎevac. TakoĎer je i imovna općina ĐurĎevac osigurala Društvu 100 forinti godišnje, a nešto se sredstava ostvarilo redovitom članarinom, prihodima raznih ustanova i udruţenja. Tako je u proljeće 1891. godine Prva hrvatska štedionica u Zagrebu poslala na molbu Društva 130 forinti, a Osiguravajuće društvo „Croatia“ kao član utemeljitelj priloţio je svotu od 20 forinti. Neznatna sredstva namirivala su se zahvaljujući društvenim zabavama s tombolom. Svečani društveni ples s tombolom, upriličen je u Nothigovoj dvorani 10. siječnja 1891. godine, donio je čisti prihod od 17 forinti koji je stavljen u blagajnu za nabavu odijela. Na sjednici ravnateljstva 6. lipnja 1891. odlučeno je da se ravnateljstvo obrati „Njegovom Veličanstvu caru i kralju“ za pripomoć, a i prigodom ţetve po mjestu će se kupiti ljetina. Od skupljenog i prodanog ţita DVD je početkom 1892. dobilo 67 forinti što je uloţeno u društvenu blagajnu, dok je na zabavi na staru godinu 31. prosinca 1890. zaradilo 37 forinti, od čega je 20 poloţeno u zadrugu za bolesne, a 17 je odreĎeno za nepredviĎene troškove Društva. DVD ĐurĎevac traţi pomoć općinskog poglavarstva u mnogim prigodama, a ponekad se nešto i dobije. Tako je na trošak spomenuta poglavarstva štrcarski meštar Đuro Kirin poslan na vatrogasni tečaj Vatrogasne zajednice u Zagreb, što se zacijelo isplatilo investirati u unaprjeĎenje obrazovanja. Da je DVD bio skromno opremljen u to vrijeme, pokazuje i zahtjev upućen općinskom poglavarstvu 11. studenog 1891. Ravnateljstvo traţi da poglavarstvo u slučaju poţara omogući drţanje „predprege“ u pripravi, da postave „lampaš“ pred spremište, da nabavi i popravi „kvade“, zatim 30 posuda za vodu, jedna nosila i dvije ručne štrcaljke. Godine 1893. općinsko vijeće je odobrilo DVD-u zajam za kupovinu vatrogasnih odijela u iznosu od 400 forinti uz 6% kamata u šest godišnjih rata, a Visoka kraljevska vlada u Zagrebu je iste godine poklonila Društvu potporu od 150 forinti. Najodgovornije funkcije u DVD-u su predsjednik, tajnik i blagajnik koji su istodobno i odbornici Društva (članovi redateljstva). Predsjednik, tajnik, blagajnik, odbornici te članovi „u časti“, nadčasnici, časnici, liječnik i dušobriţnik biraju se svake tri godine. Prema pravilima Društva, koja naţalost nisu sačuvana (trebalo bi ih ipak negdje pokušati pronaći!), svaki član DVD-a mogao je biti iz opravdanih razloga isključen, što se ponekad i dogaĎalo. Vrijedno je ovdje zabiljeţiti i datum 14. travnja 1894. godine kada je na sjednici ravnateljstva vatrogasna jedinica Kalinovac pristupila Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u ĐurĎevcu u svojstvu pridruţnice. Uvjeti za osnivanje „filialke“ bili su priznavanje uprave DVD-a ĐurĎevac, zapovjedništva i tajništva, te obavezno prisustvovanje sastancima odbora. Kalinovačka „filialka“ je uskoro (6. svibnja 1894.), a s posebnom upravom, blagajnom i podvojvodom stupila u ţivot. To je ujedno bio i početak djelovanja i rada kalinovačkog Dobrovoljnog vatrogasnog društva. U listu za gospodarstvo, pouku i zabavu „Podravac“ (Virje-ĐurĎevac) često imamo priliku saznati mnogo pojedinosti iz ţivota DVD-a ĐurĎevac iz tog najranijeg razdoblja njegova postanka. Tako, na primjer, u broju 4/5 od 1. oţujka 1895. čitamo da je „Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u ĐurĎevcu pristupio veleučeni g. dr. Izo Lichtenberg, kao član utemeljitelj.“ U broju 14 od 15. srpnja 1895. pak saznajemo nešto opširnije o petogodišnjem jubileju DVD-a ĐurĎevac negoli iz zapisnika. U „Podravcu“ piše:

9


„Petogodišnji jubilej vatrogasnog društva u ĐurĎevcu proslavljen je 7. ov. mj. Tom zgodom odlikovani su ujedno članovi, koji 5 i 10 godina neprekidno sluţe. U 9 sati sluţila se sv. misa, poslie vatrogas. mise dielila su se odlikovanja. Poslije toga odputi se cieli zbor u gostionu g. I. Nothiga, gdje je nadvojvoda g. Martin Starčević drţao prigodni govor, iztičuć vaţnost tog svečanog dana, a zatim odlikova kolajnom vojvodu g. F. Quinza. Na to je vojvoda g. F. Quing porezdielio ostale počasne vrpce, iztaknuv i on u svom govoru da i ostali, koji nisu dobili sada nagradu, nastoje da ju ubuduće dobe. Na to pozdraviše brzojavno svog prvog nadvojvodu, poglavitog gosp. Stjepana Kenfelja, kot. predstojnika u Slatini, koji se brzojavno zahvalio. Mi od naše strane ţelimo druţtvu najljepši procvat.“ „Podravac“ br. 16 iz 1895. godine podrobno opisuje poţar koji je 20. kolovoza buknuo u štaglju Martina Kolara iz ĐurĎevca. Iako je tom prigodom štagalj s pet vozova sijena izgorio do temelja, ovo je bila jedna od vrlo uspjelih protivpoţarnih akcija DVD-a ĐurĎevac, ali i jednog spretnog pojedinca. Evo izvještaja iz novina: „U utorak oko 10 sati prije podne, porodila se je vatra u štaglju ţitelja Martina Kolara, koji je do temelja izgorio. Kako je to baš središtu mjesta i u najtjesnijoj ulici, u kojoj su sve kuće pokrite daskom, sva je sreća da nije bilo vjetra i što su se vatrogasci mogli brzo sakupiti sa štrcaljkama. Na garište stigao je odmah kr. kot. pristav g. Ivan pl. Oţegović i obć. načelnik g. Vatroslav Ciganić te se vatrogasnim zborom sva nuţdna oko lokaliziranja vatre činili. Iztaknuti nam je navlastio veleuč. g. dra. Luju Harazima, koji je prvi na garište stigao i sam jednom štrcaljkom rukovodio i od velike nesreće sve bliţnje kuće sačuvao. Bijaše već naime vatra zahvatila i drveni krov kuće istog ţitelja, koja nije ni 3-4 metra od susjednih kuća udaljena, a koje su takoĎer daskom pokrite. Gosp. dr. Harazim obranio je sam tu kuću, ravnajuć štrcaljkom i polijevajuć već zapaljen krov. Čast mu zato! Ne manju hvalu zasluţuje i cieli vatrogasni zbor, kao i narod, koji je sva moguća oko obrane činič“. Iz 1896. godine čini nam se zanimljivim jedno mišljenje o DVD-u ĐurĎevac objavljeno u „Podravcu“ br. 21 od 23. svibnja. Izrekao ga je Radeta Cerovski, domaći kapelan i dušobriţnik DVD-a prigodom proslave imendana kr. kot. predstojnika gosp. dra Milana Brezinščaka: „Humanitarno naše društvo prem još mlado kao što god s ponosom moţe zagledati u prošlost svoju, tako sa zabrinutošću izgleda svoju budućnost – pošto predstoji istomu široko polje djelatnosti ... Društvo ozbiljno misli na ustrojenje stalne vatrogasne glazbe.“ Ova je posljednja izjava, naravno, značajna po tome što nešto slično, u svezi s osnivanjem vatrogasne glazbe, prije toga nismo čuli. Završimo ovaj kratak pregled rada i djelovanja DVD ĐurĎevac u 19. stoljeću s ova tri podatka:

Članovi upravnog i nadzornog odbora DVD-a ĐurĎevac, 1962. g. 10


S proslave 90. godišnjice DVD-a ĐurĎevac Godine 1899. za petogodišnje sluţbovanje u DVD-u sa ţutom svilenom vrpcom nagraĎeni su vatrogasci: AnĎelko Zrelec, Matija Pokec, Ivan Pozder, Štefan Djerdji, Mijo Dumbović, Đuro Jendruša, Jakob MeĎimurec i Petar Benko. Za osobito zalaganje i rad kod poţara svilenom ţurom vrpcom su nagraĎeni: Martin Čerček, Josip Harastija, Štefan Kolarić, Milan Ţagi, Đuro Dokuš, Franjo Jendraček, Franjo Pavliček, Mijo Dumbović, Tomo Kovačević, Ivan Kucel, Stjepan Djerdji, Đuro Jendruša i Ivo Vratan. Odbornici DVD-a 25. srpnja i 27. kolovoza 1899. godine upućuju zahtjev Josipu Gladu, poznatom ĎurĎevačkom organisti, da se zauzme za osnivanje glazbe DVD-a. Poslije deset godina prilično uspješna djelovanja, DVD na pragu 20. stoljeća, na odborskoj sjednici 15. oţujka 1900. godine donijeta je iznenaĎujuća odluka. Odbornici su prihvatili prijedlog vojvode F. Quinza da se DVD raspusti „jer obć. poglavarstvo uzprkos mnogogodišnjim molbam, neće da sagradi vjeţbalački toranj bez kojega druţtvo ne moţe biti jer se nema gdje vjeţbati“. Općina je, dapače, uzela drvo od srušenog tornja, koji se nalazio na sajmištu i prodala ga uzevši sav novac. DVD, ipak nije raspušten, ali od vatrogasnog tornja idućih osam godina neće biti ništa. Molbe se šalju na sve stranke, ali pomoći ni od kuda. Dopisom općinskog poglavarstva br. 3244 od 23. svibnja 1903. obavještava se DVD da općinskog poglavarstvo ne moţe podići toranj jer nema za to „proračunom osigurano svotu.“ Tek je 1908. godine šumsko-gospodarski ured imovne općine ĎurĎevačke odobrava sječu 4 hrastova stabla za izgradnju vatrogasno tornja. U rujnu iste godine Franjo Ho(h)ić preuzima gradnju novog tornja uz cijenu od 90 kruna. Nego da se vratimo proslavi 10-obljetnice DVD-a ĐurĎevac, upriličenoj 24. i 25. kolovoza 1901. godine. O tome nekoliko dana prije same proslave, 18. kolovoza piše u „Podravcu“ broj 13. ovo: „Dobrovoljno vatrogasno druţtvo u Gjurgjevcu proslavit će posvetu druţtvenog barjaka i desetogodišnjicu obstanka na dan 24. i 25. kolovoza 1901. Razpored svečanosti posvete vatrogasnog barjaka i desetogodišnjice DVD-a u Gjurgjevcu:

11


U subotu, dne 24. kolovoza 1901,; 1. Doček gostiju u Gjurgjevcu na velikom sajmištu u pol 5 sati poslie podne s glasbom. 2. Povorka ide do vojvodinog stana. 3. Ukonačenje stranih vatrogasaca. 4. Kolima dolazeći gosti, neka se izvole prijaviti kod g. vojvode. 5. U 8 sati na večer sastanak svih vatrogasaca kod spremišta Vatrogasnog društva, zatim bakljada, serenada kod milostive gospoĎe kume Olge Sabolić roĎ. Starčević, poslie toga bratinski sastanak kod vojvode. U nedjelju, dne 25. kolovoza 1901.; 1. U 4 sata u jutro budnica sa glasbom. 2. U pola sedam sati u jutro glavna vjeţba gjurgjevačkog Vatrogasnog društva kod sv. Rozalije. 3. U pola devet sati u jutro sastanak svih vatrogasaca kod spremišta od kuća polazi povorka do nadvojvodinog stana po vatrogasni barjak kojim će krenuti s svetoj misi. 4. Poslie svete mise dieljenje kolajna domaćim vatrogascima prema pravilima, zatim mimohod pred zgradom banke za Podravinu te predaja barjaka u stanu nadvojvode. 5. U pola pet po podne sastanak kod vojvode, odakle polaze sva vatrogasna društva sa glasbom u kolinjak na izlet. Odbor za svečanost i doček: trobojnica preko ramena. Odbor za stanove. Kokarda sa sva kraka. Odbor gospodarstveni: vez od trobojnice sa sva traka na lievom ramenu. Umoljava se slavna druţtva da izvole javiti svoje prisustovanje 8 dana prije radi stanova: Na toj svečanoj proslavi posvete barjaka prisustvovala su ova Dobrovoljna vatrogasna društva: Virje, Lipik, Bjelovar, Pitomača, Kriţevci, Virovitica, Kalinovac, Koprivnica, Ferdinandovac i Molve, a podijeljena su i odlikovanja za desetogodišnji rad ovim pojedincima: Martin Starčević, Martin Zubanović, Martin Čerček, Josip Đumbir, Milan Ţagi, Ivo Kucel, Franjo Pavliček, Josip Kudumija, Bolto Martinčić, Josip Mihaljević, Štefo Kolarić, Štefo Patačko i Karlo Grdan. U godinama koje slijede, čini se, pomalo opada zanimanje ljudi za dobrovoljnu vatrogasnu sluţbu. Godine 1904. DVD ĐurĎevac ima 16 penjača, 29 štrcara i 11 čuvara, a onda svake godine taj broj opada. Čini se da je ta pojava u uskoj vezi s pojačanom ravnodušnošću sredine za ţivot i rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Još 1906. na glavnoj skupštini DVD-a (20. svibnja) tajnik se ţali što i pojedinci i općina malo paţnje i pomoći pruţaju DVD-u, „a ono je potrebno ne samo pojedincima nego i cijeloj zajednici“. Dokaz za to je dugogodišnje traţenje općinskog poglavarstva da se izgradi toranj za vjeţbanje, na to je uvijek „glas vapijućeg u pustinji“. Društvo sada ima 20 članova utemeljitelja i 48 podupirajućih članova, „što je takoĎer vrlo malo za naše veliko mjesto“, konstatirao je

12


zdvojno tajnik. Mnogi su članovi u to vrijeme isključeni iz DVD-a zbog nedolična ponašanja, zbog nedolaţenja na vjeţbe ili zbog nediscipline. Podruţnica vatrogasne jedinice Čepelovac spominje se na glavnoj skupštini odrţanoj 4. svibnja 1907. godine, a sastojala se od 4 štrcara. Ludvig Kolar je tek 1909. godine imenovan njezinim voĎom. Polovicom 1921. godine javile su se prve teţnje za osamostaljivanjem Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Čepelovcu, što se i ostvarilo iduće 1922. godine. Iz postojećih zapisnika je vidljivo da DVD ĐurĎevac nikad nije sprečavao osamostaljivanje svojih podruţnica ako su za odvajanje postojali minimalni uvjeti. U godinama neposredno prije Prvog svjetskog rata, za vrijeme rata, a i još dugo vremena poslije njega, ulaţu se veliki napori da se poboljša nezavidni poloţaj u kome se DVD ĐurĎevac našao. Spremište prokišnjava, oprema propada, općinska potpora izostaje, mobilizacija i rad oduzima Društvu najvitalniji dio članstva. Dana 20. prosinca 1914. godine, u jednoj beznadnoj situaciji, upravni odbor DVD-a, na prijedlog Stjepana Dolenčića, sastavlja proglas za pučanstvo da u što većem broju pristupi DVD kao izvršujući članovi jer je „povodom mobilizacije velik dio izvršujućih članova otišao na bojište, a potrieba izvršujućih članova jest u ovo ratno doba veća negoli ranije“. Kako je vidljivo iz knjige zapisnika upravni odbor DVD u ratnim godinama satojao se samo jednom godišnje. Nije odrţana ni jedna skupština, a na sjednicama su se rješavali problemi koje je nametnuo ţivot u ratnom stanju. Sjednicama odbora je predsjedao nadvojvoda dr. Petar Majer. Prema zapisničkom izvještaju u to vrijeme odrţana je svega jedna „glavna zaključna vjeţba“ i to 7. studenog 1916. godine. Sjednica odbora 12. kolovoza 1917. je iz nepoznatih razloga prekinuta, „obustavljena“, a na idućoj, iste godine, raspravlja se o financijskoj problematici. Posljednja „ratna“ izvanredna sjednica upravnog odbora odrţana je pod predsjedanjem društvenog nadvojvode dra Petra Majera 20. listopada 1918. godine, a većim je dijelom posvećena uspomeni na preminulog vojvodu Martina Pavca (umro 1. listopada 1918.), koji je svojim nesebičnim radom i zalaganjem zaduţio mnoge naraštaje DVD-a. Još 1915. godine (17. studenog) nadvojvoda predlaţe „da se od strane odbora izrazi vojvodi Martinu Pavcu toplo priznanje što je svagda pa i u vrieme rata i u svojoj bolesti uviek radio neumorno u interesu ovoga društva. Prijedlog je bio jednoglasno usvojen. Sada pak, na toj sjednici 20. listopada 1918., nadvojvoda Majer ističe „da je pokojnik kroz 24 godine bio revni i točni izvršujući član društva, a kao društveni vojvoda jest i u svojoj bolesti od posljednje 4 godine pokazivao za društvo takav mar i brigu, da moţe u tom smjeru sluţiti kao uzor budućim pokoljenjima ... Zato se predlaţe da se na ovoj odborskoj sjednici zaključi, a u zapisnik ubiljeţi: „SLAVA USPOMENI NEZABORAVNOG I RAVNOG I VJERNOG VOJVODE MARTINA PAVEC.“ Tako je i učinjeno, a njegovoj supruzi dodijeljena je potpora u iznosu od 100 kruna. Na istoj sjednici voĎenje društvenih poslova povjereno je društvenom podvojvodi Bolti Martinčiću, a odborniku Miji Balatincu pojverene su društvene stvari koje su do tada bile pod nadzorom pokojnog vojvode Pavca. U razdoblju izmeĎu dva svjetska rata, kada su presjednici DVD-a osim nadvojvode dra Petra Majera, još bili dr. Vladimir Sabolić i Josip Kreszinger, i nadalje dolaze do izraţaja nesreĎene materijalne i novčane (ne)prilike DVD-a i nedostatak najnuţnijih društvenih prostorija. Vatrogasna se oprema često popravlja zahvaljujući dobrovoljnim prinosima graĎanstva, jer skromni prihodi DVD-a nisu bili dostatni. Posebice je ovdje zanimljivo istaknuti velike napore i teţnje DVD-a da na duţe vrijeme riješi problem svog spremišta i stalnih društvenih prostorija. Štrcaljke i oprema bili su pohranjeni na neodgovarajućim mjestima, izloţeni propadanju, a drveni toranj se još uvijek nalazio na velikom sajmištu. Od ratnih nedaća Društvo se pomalo počinje oporavljati i jačati, pogotovu u ljudstvu, oko 1921. godine. Na redovnoj skupštini 4. svibnja 1921. iznijet je podatak da DVD broji 58 članova utemeljitelja i 50 podupirajućih članova, što je više nego do

13


tada. Na uloţnicama se nalazi 8270, a u blagajni 139 kruna. Iste godine poduzimaju se prvi koraci za organiziranjem glazbe Društva, a javljaju se i prve inicijative za osiguranjem prostorija (zgrade) za DVD. Još 1920. godine Hrvatski sokol u ĐurĎevcu iznosi pred općinsko zastupstvo prijedlog o izgradnji prosvjetnog doma, u kojem bi sva postojeća društva, pa i DVD, imala svoje društvene prostorije, a tu bi se još moglo izgraditi vatrogasno spremište i vatrogasni toranj. Dana 11. oţujka 1921. izabran je jedan odbor sastavljen od predstavnika DVD-a, „Sokola“, „Zrinskoga“, Saveza obrtnika, Saveza trgovaca, Prosvjetnog saveza, društva „Preradović“, II. i III. obrtne zadruge, ali se ne vidi da je išta konkretno postignuto u ostvarenju zajedničkog cilja. Mjesna organizacija hrvatskih obrtnika u ĐurĎevcu 1923. godine predlaţe da se pristupi izgradnji društvenog doma „koju gradnju bi imala izvesti sva društva obstojeća u Gjurgjevcu“. Mogućnost realizacije ovakvog projekta, i uopće cjelokupnu situaciju u DVD-u, prilično jasno ilustrira odgovor vatrogasnog odbora na primljeni dopis Mjesne organizacije hrvatskih obrtnika: „Odgovarajući na velecijenjeni Vaš Dopis od 10/XI 23. čast nam je uzvratiti Vam, da Dobrovoljno vatrogasno društvo uviĎa prieku potriebu gradnje društvenog doma u Gjurgjevcu, ali kraj svega toga obzirom na imovinske prilike našega društva, obzirom ne velike potriebe kojima naše društvo neodgodivo udovoljiti mora u interesu vlasitog obstanka, nadalje, obzirom na veliku skupoću koja još uvijek postoji, drţi ovo društvo, da je za sada preuranjena misao o gradnji društvenog doma. Prema svojim silama spremni smo u gornju plemenitu svrhu doprinjeti sve što nam bude moguće“. Upravni odbor DVD je, naţalost, vrlo rano otkrio da izgradnja društvenog doma u ĐurĎevcu, pogotovo izgradnja Vatrogasnog doma, predstavlja samo kule u oblacima, jer će proći desetljeća da se te prvotne ideje ostvare. Niti konstituiranje novog Radnog odbora za gradnju društvenog doma (15. siječnja 1925.g.), niti sakupljanje i ulaganje sredstava za tu svrhu, niti sporazum sa Zemljišnom zajednicom u svezi s korištenjem jedne zgrade u starom gradu, (1936.g.) ne rješavaju spomenute probleme. Vrhunac svih tih uglavnom verbalnih priprema za gradnju doma predstavlja stav odbora za gradnju (1939.g.) da se za trgovačka i zanatlijska udruţenja grade posebne prostorije „dok za vatrogasce nije predviĎena ni najnuţnija prostorija.“ Dopisom Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice od 20. veljače 1929. g. obavještava se DVD ĐurĎevac da moţe Ţupu vatrogasnih društava sa sjedištem u ĐurĎevcu. Osnivačka skupština Ţupe upriličena je 7. travnja 1929.g., a predsjedao joj je nadvojvoda DVD-a ĐurĎevac dr. Petar Majer. Ţupi vatrogasnih društava pristupilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Virja, DVD Pitomača, DVD Molve, DVD Ferdinandovac, DVD Podravske Sesvete, DVD Kalinovac, DVD Kloštar Podravski, te podruţnice u Prugovcu, Dinjevcu, Šemovcima, Čepelovcu, Budrovcu i Sirovoj Kataleni, Za ţupskog predsjednika izabran je dr. Petar Majer, a potpredsjednika Mijo Balatinec. Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac ne prestaje s djelovanjem ni tijekom Drugog svjetskog rata. Društvenih aktivnosti je manje, članstvo je pozvano u vojsku, a oni koji nisu bili povojničeni morali su prihvatiti vatrogasnu organizaciju onako kako je to okruţnicama vlasti bilo utvrĎeno. Fluktuacija članstva je u to ratno vrijeme bila velika: priličan broj članstva je istupio iz DVD-a, ali ih je mnogo i pristupilo Društvu. Mnogi su članovi odlikovani za predani 20-godišnji i 10-godišnji rad u DVD-u. Nemali broj aktivnog članstva sudjelovao je u NOB-u. Neki su u partizane otišli s vatrogasnim odijelom i glazbenim instrumentima. Poslije rata, 1946. godine, konstituiran je nadzorni odbor DVD u koji su izabrani: Mijo Fusić, Ivan Švaco i Franjo Jezerčić. Za predsjednika je izabran Mijo Balatinec, a tajnika Ivan Klarić. Predsjednici DVD postaju Mijo Šegrt, Lujo Janaček, Ivan Mišulin i Vinko Martinčić.

14


Oduševljenje koje je zahvatilo narodne mase u obnovi razorene zemlje prenijelo se i na ĎurĎevačke vatrogasce. PrireĎivanjem zabava i uz pomoć društvene zajednice riješili su problem koji ih je tištio više od pola stoljeća. DVD je 1948. g. kupio zgradu koja je bila vlasništvo Dujmovića i Stanešića i u njoj adaptirali društvedne radne prostorije: jednu prostoriju za odrţavanje sastanaka, a drugu za inventar i vatrogasnu opremu. Osposobljena je garaţa, jedna prostorija za cisternu i drveni toranj. DVD ĐurĎevac je koristio taj prostor sve do 1963. godine kada je upravni odbor donio odluku o izgradnji novog vatrogasnog doma. Izabran je Reţijski odbor za gradnju doma: Ivan Mišulin, predsjednik, Vinko Martinčić, tajnik, Mato Lenardić, blagajnik i ostali članovi.

Sudionici proslave DVD-a ĐurĎevac, 1968. g. DVD ĐurĎevac gradio je vatrogasni dom svojim vlastitim sredstvima do 1965. godine, kada su sva sredstva bila iscrpljena i DVD se za pomoć obratio skupštini općine i društvenopolitičkim organizacijama. Potrebna financijska sredstva su odobrena i dom je dovršen, s time da je DVD bio prinuĎen dio prostora ustupiti na korištenje društveno-političkim organizacijama: Općinskom komitetu SKH ĐurĎevac, Općinskoj konferenciji SSOH, Općinskog konferenciji SSRNH i Općinskom vijeću saveza sindikata. U vatrogasnom domu bio je smješten sada Vatrogasni savez općine, SIZ za zaštitu od poţara općine ĐurĎevac i Centar za zaštitu od poţara općine ĐurĎevac, u čijem sastavu je djelovala i profesionalna vatrogasna jedinica. Uz vatrogasni dom, koji raspolaţe s velikim garaţnim prostorom, izgraĎen je i moderni vatrogasni toranj, koji je srušen 1987. godine.

15


Zgrada vatrogasnog doma, 1982. g. Društvo je odmah neposredno poslije Drugog svjetskog rata veliku paţnju poklonilo modernizaciji i popunjavanju vatrogasne opreme. Najprije je 1953. g. u Mariboru kupljen auto-tenk (cisterna), koji su vozili: Ivan Posavec, Marijan Kruţić i Ivan Nikša. Zatim je 1963. godine kupljena nova kombinirana cisterna TAM 4500 G (2200 1itara vode, rezervoar s pjenom od 160 litara). Godine 1975. kupljeno je takoĎer vatrogasno vozilo TAM 5500 G (zračno hlaĎeni Diesel-motor F 6 L 614 s 125 KS). Zapremnina cisterne za vodu je 2200 litara, a zapremnina rezervoara za pjenu je 160 litara. DVD takoĎer danas raspolaţe s aparatom za gašenje poţara na prah S-250, jednim aparatom monitorom bacačem pjene te s motornim pumpama kapaciteta 800-1200 litara vode u minuti („Magirus“ i „Rosenbauer“) i s automobilskim okretnim izvlačnim ljestvama. DVD ima i dva kombija IMV „Vatrogasac“ 1600 super B. Opremljenost DVD ĐurĎevac sredinom sedamdesetih godina bila je na zavidnoj razini za ono vrijeme, što je omogućavalo suočavanje s najvećim vatrenim stihijama toga vremena i spašavanje ugroţenih ljudskih ţivota i imovine, što je u svom dugom vijeku rada i djelovanja, Društvo bezbroj puta uspješno i učinilo. U tom periodu dolazi do osnivanja i prve profesionalne jezgre Društva i prvi začeci profesionalnog vatrogastva, koji će detaljnije biti opisani u poglavlju koje opisuje nastanak i rad Profesionalne vatrogasne postrojbe početkom osamdesetih godina. DVD ĐurĎevac ima i svoj mješoviti podmladak koji nastavlja bogatu i uspješnu tradiciju svojih prethodnika.

16


Doprema prve autocisterne iz Maribora, 5. 7. 1957. g.

Ţensko odjeljenje DVD-a Ä?urÄŽevac, 1982. g

17


Rukovodstvo DVD ĐurĎevac 1982. g.

Sudionici 100-te godišnje redovne skupštine DVD-a ĐurĎevac, 1982. g. Osnivanjem Profesionalne vatrogasne postrojbe, početkom osamdesetih godina, koja postaje glavna operativna snaga u protupoţarnoj zaštiti, umanjila se uloga DVD-a ĐurĎevac kao nositelja i organizatora protupoţarne zaštite. Stoga je DVD svoj rad nastojao prilagoditi novonastaloj situaciji, povezujući rad profesionalaca i dobrovoljaca, pri tome ne narušivši kontinuitet i tradiciju dobrovoljnog vatrogastva, ostavši nositelj tradicije organizacije dobrovoljnog vatrogastva na području grada ĐurĎevca. Izgradnjom novog vatrogasnog centra i stavljanjem u funkciju sredinom rujna 1994. godine, vatrogastvo u ĐurĎevcu dobiva posve novu dimenziju. Ovaj novi suvremeni prostor predstavlja prije svega mogućnost kvalitetnijeg funkcioniranja profesionalnih vatrogasaca kao 18


nositelja operativnih funkcija u protupoţarnoj zaštite, a za dobrovoljne vatrogasce predstavlja veći prostor i mogućnost na jednom mjestu provoditi aktivnosti edukacije, uvjeţbavanja svih ekipa mladeţi, seniora, kao i Puhačkog orkestar na jednom mjestu. Sukladno nastalim okolnostima djelatnost dobrovoljnog vatrogastva usmjerena je na preventivu, okupljanje i osposobljavanje mladih za vatrogasnu mladeţ i vatrogasce, tako da osim operativnih članova imamo ekipe mladeţi od 6 do 12 godina, ekipu mladeţi od 12 do 16 godina ( muški ) te seniorsku ekipu ( muški ) za vatrogasna natjecanja. Ţelja nam je da u skoroj budućnosti okupimo i ţenske ekipe. Razvoj i unaprjeĎenje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu ĐurĎevcu razvijamo sukladno s Procjenom opasnosti i Planom zaštite od poţara. Redovito sudjelujemo sa svojim ekipama na gradskim i ţupanijskim natjecanjima s različitim uspjehom. Najbolje rezultate dosad smo postigli s ekipom mladeţi od 12 do 16 (muški ) 4 mjesto na drţavnom natjecanju. U našem DVD-u formirana je središnja postrojba s 20 operativnih vatrogasaca koji su osposobljeni za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Uz poštivanje zakonskih obveza svake dvije godine obavljaju se liječnički pregledi, pri čemu se utvrĎuje tjelesna i duševna sposobnost za obavljanje vatrogasne djelatnosti. DVD ĐurĎevac posjeduje vatrogasnu opremu prema Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi. Postojeće stanje vatrogasne opreme i tehnike koja se nalazi na upotrebi u vatrogasnoj postrojbi DVD-a ĐurĎevac i profesionalnoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi ĐurĎevac u potpunosti zadovoljava. Potpisan je Ugovor s JVP ĐurĎevac o zajedničkom korištenju opreme prema ukazanoj potrebi, a prosjek starosti vatrogasne opreme i vozila kreće se u prosjeku ispod 6 godina i u potpunosti zadovoljava intervencijsku spremnost. Rukovodstvo DVD ĐurĎevac 1995. godine: Vinko Martinčić, predsjednik Vinko Štefinec, tajnik Josip Mandić, zapovjednik Vlado Turbelija, dozapovjednik Mladen Jakupčić, blagajnik Mato Lenardić, predsjednik Nadzornog odbora Boţidar Škurdija, dirigent puhačkog orkestra.

Sudionici redovne godišnje skupštine DVD-a ĐurĎevac, 1995. g. 19


POPIS AKTIVNIH ČLANOVA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA ĐURĐEVAC 1995. GODINE 1. Vinko Martinčić 2. Antun Sedmak 3. Mato Lenardić 4. Ivan Nikša 5. Zvonko Perica 6. Martin Horvat 7. Đuro Horvat 8. Ivan Fucak 9. Đuro Kelić 10. Franjo Posavec 11. Vinko Štefinec 12. Ivan Dobravec 13. Ivan Fucak 14. Vinko Hajduković 15. Ignac Gregar 16. Ivan Štefanov 17. Martin Štefanov 18.Petar Vuković 19. Tomo Vugrinec 20. Antun Roštan 21. Luka Jakupčić 22.Petar HuĎek 23. Đuro HuĎek 24. Đuro Petrović 25. Vlado Turbelija 26. Valent Jančijev 27.Tomo Šostarec 28.Franjo Vokšan 29.Ivan Peroković 30.Stjepan Kranjčev 31.Davor Martinčić 32.Luka Vugrinec 33.Miroslav Kucel 34. Josip Mandić 35. Dragutin Mlinjarić 36. Petar Nikša 37. Ignac ReĎep 38. Josip Vogrinčić 39. Ivan Pavec 40. Franjo Barberić 41. Petar Kelić 42. Ivan ReĎep 43. Đuro ReĎep 44. Ivan Ivandija 45. Petar Šostarec

46. Martin Šiptar 47. Martin Markovica 48. Mirko Bednaić 49. Đuro Flanjek 50. Marijana Mandić 51. Ignac Česi 52. Ivan Nikša 53. Vinko Krajačić 54. Boţidar Škurdija 55. Vlado Imbriša 56. AnĎelko Lončar 57. Marijan Fuček 58. Vlado Fuček 59. Branko Babec 60. Petar Markovica 61. Slavko Večerić 62. Josip Kremer 63. Franjo Vidaković 64. Ţeljko Šiptar 65. Mijo Sinjeri 66. Mladen Megec 67. Slavko Mesić 68. Boško Mikulić 69. Mato Kovačić 70. Đuro Zvonar 71. Slavko Rajić 72. Ivan Sokač 73. Boţidar Peić 74. Marijan Gašpar 75. Zvonko Šiptar 76. Boţidar MeĎimorec 77. Vlado Nikša 78. Stjepan Šterfanov 79. Vesna Nikša r. Kremer 80. Ivan Štefanov 81. Damir Magdić 82. Mirjana Miholek 83. Boţidar Konjarek 84. Mladen Jakupčić 85. Mijo Kolar 86. Ignac Peroković 87. Draţen Vugrinec 88. Josip Miholek 20 89. Ivan HaĎija 90. Florijan Švaco

91. Slavko Bartolić 92. Valent Kovačić 93. Luka Kralj 94. Marijan Kicivoj 95. Ivica Šimunic 96. Vjekoslav Đurišević 97. Draţen Jakupčić 98. Boţidar Tomica 99. Draţen Štefanić 100. Siniša Kremer 101. Marija Raknić 102. Milan Begović 103. Dragutin Švaco 104. Dragutin Spahija 105. Boţidar Bobovčan 106. Ţeljko Turbelija 107. Marijan Roštan 108. Zvonko Matejak 109. Zvonko Zlatec 110. Draţen Kovačić 111. Draţen Matkov 112. Miroslav Glavinić 113. Alen Golub 114. Alen MeĎurečan 115. Davor Jendrašić 116. Kristijan Fuček 117. Veljko Legradi 118. Robert Jendrašic 119. Ţeljko Štefoković 120. Ţeljko Lacković 121. Valent Kovač 122. Ivan Tomašek 123. Darko Stankir 124. Ţeljko Vranić 125. Vlado Lenhard 126. Marijan Konjarek 127. Andrija Puhač 128. Ţeljko Koţarić 129. ĐurĎa Juračić 130. Mirko Sabol 131. Darko Kuzmić 132. Stjepan Černok 133. Ivana Jaklin 134.Draţen Kucel


MLADEŢ DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA ĐURĐEVAC 1995. GODINE 18. Marina Mandić 19. Ivana Tomrlinţ 20. Ivan Mandić 21. Goran Zlatec 22. Alen MeĎurečan 23. Mladen Lisjak 24. Ivan Petrović 25. Danijel Martinčić 26. Marijan Stanešić 27. Ivica Zlatec 28. Tomislav Šiptar 29. Zoran Patačko 30. Vedran Matica 31. Zdravko Tomica 32. Tomislav Flanjek 33. Ivan Makar 34. Tomislav Markovica 35. Josip Baković

1. Zlatko Topolčić 2. Ţeljka Kišić 3. Mario Blaţević 4. Josip Šojat 5. Martin Šostarec 6. Ţeljko Ivančin 7. Damir Roštan 8. Ivica Drakšić 9. Draţen Hodić 10. Mario Petrović 11. Danijel Sokač 12. Matija Kelić 13. Draţen Svetec 14. Zlatko Štefanec 15. Dalibor Jozek 16. Ivana Jaklin 17. Zoran Jančijev

Mladež DVD-a Đurđevac, 1995. g

21


Upravni i Nadzorni odbor DVD-a ĐurĎevac, 1995.g. Izgradnjom novog vatrogasnog centra i stavljanjem u funkciju sredinom rujna 1994. godine vatrogastvo u ĐurĎevcu dobiva posve novu dimenziju. Ovaj novi suvremeni prostor predstavlja prije svega mogućnost kvalitetnijeg funkcioniranja profesionalnih vatrogasaca kao nositelja operativne sluţbe, a za dobrovoljne vatrogasce predstavlja veći prostor i mogućnost na jednom mjestu provoditi aktivnosti edukacije, uvjeţbavanja svih ekipa mladeţi, seniora, kao i Puhačkog orkestra. Osnivanjem profesionalne vatrogasne postrojbe, koja postaje glavna operativna snaga u protupoţarnoj zaštiti, umanjila se uloga DVD-a ĐurĎevac kao nositelja i organizatora protupoţarne zaštite. Stoga je DVD svoj rad nastojao prilagoditi novonastaloj situaciji povezujući rad profesionalaca i dobrovoljaca, pri tome ne narušivši kontinuitet i tradiciju dobrovoljnog vatrogastva ostavši nositelj tradicije organizacije dobrovoljnog vatrogastva na području grada ĐurĎevca. Djelatnost dobrovoljnog vatrogastva usmjerena je na preventivu, okupljanje i osposobljavanje mladih za vatrogasnu mladeţ i vatrogasce, tako da osim operativnih članova imamo odjeljene mladeţi od 6 do 12 godina, od 12 do 16 godina, ( muški ) te seniorsku ekipu ( muški ) za vatrogasna natjecanja. Ţelja nam je da u skoroj budućnosti okupimo i ţenska odjeljenja.

22


Natjecateljsko odjeljenje na gradskom natjecanju Razvoj i unaprjeĎenje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu ĐurĎevcu razvijamo sukladno s Procjenom opasnosti i Planom zaštite od poţara. Redovito sudjelujemo sa svojim natjecateljskim odjeljenjima na gradskim i ţupanijskim natjecanjima s različitim uspjehom. Dosad najbolje rezultate postigli smo s odjeljenjem mladeţi od 12 do 16 (muški ) 4. mjesto na drţavnom natjecanju u Rijeci.

Odjeljenje mladeţi od 12 do 16 na drţavnom natjecanju u Rijeci 1996.g s rukovodstvom U našem DVD-u formirana je središnja postrojba s 20 operativnih vatrogasaca koji su osposobljeni za obavljanje vatrogasne djelatnosti, uz poštivanje svih zakonskih obveza za obavljanje vatrogasne djelatnosti, od liječničkih pregleda do zaštitne opreme. Društvo posjeduje vatrogasnu opremu prema Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi. Postojeće stanje vatrogasne opreme i tehnike koja se nalazi na upotrebi u vatrogasnoj postrojbi DVD-a ĐurĎevac i profesionalnoj Javnoj vatrogasnoj 23


postrojbi ĐurĎevac u potpunosti zadovoljava. Potpisan je Ugovor s JVP ĐurĎevac o zajedničkom korištenju opreme prema ukazanoj potrebi, a prosjek starosti vatrogasne opreme i vozila kreće se u prosjeku ispod 6 godina i u potpunosti zadovoljava intervencijsku spremnost. U prosjeku članovi DVD-a godišnje se aktiviraju na gašenju do tri poţara na stambenim ili gospodarskim objektima u ĐurĎevcu i u otklanjanu posljedica od elementarnih nepogoda. Osim kontinuiranog pregleda ispravnosti opreme, urednosti spremišta članovi Društva sudjeluju na ureĎenju objekta i okoliša starog Vatrogasnog doma. Tijekom ţetvenih radova od srpnja do kolovoza članovi deţuraju kod kuće i ukoliko se ukaţe potreba aktiviraju se kao ispomoć profesionalnim vatrogascima. Upravni odbor kao izvršno tijelo Skupštine Društva odrţava redovne sjednice na kojima se raspravlja o realizaciji Plana i programa rada DVD-a izmeĎu dvije Skupštine i donose potrebni zaključci i usmjerenja da se taj Program realizira. Na većini sjednica Upravnog odbora nazočni su i svi članovi Nadzornog odbora. U tijeku "Mjeseca zaštite od poţara" organiziramo niz aktivnosti koje počinjemo obiljeţavanjem Dana svetog Florijana, svetom misom, koja se odrţava u ţupnoj Crkvi svetog Jurja u ĐurĎevcu.

Sveta misa u povodu Svetog Florijana 1990. g. Na trgu u ĐurĎevcu odrţavamo povremeno tehnički zbor gdje graĎani mogu razgledati vatrogasna vozila i opremu, a ekipe mladeţi DVD-a izvode pokazne vatrogasne vjeţbe. Svake godine u suradnji s Osnovnom školom Grgura Karlovčana, Dječjim vrtićem Maslačak i drugim ustanovama odrţavamo pokazne vatrogasne vjeţbe zajedno s Javnom postrojbom.

24


Zajednička vjeţba s profesionalnom Postrojbom na Osnovnoj školi 2009. g. Članovi našeg Društva redovito sudjeluju na hodočašću u Mariju Bistricu, kao i u radu redovnih godišnjih skupština, proslavama i obiljeţavanjima obljetnica prijateljskih društava. DVD ĐurĎevac, osim s nekoliko društva iz RH, u suradnji s JVP-om ĐurĎevac odrţava prijateljske odnose s postrojbom profesionalnih vatrogasaca grada Salzgittera iz Njemačke.

Prijem ĎurĎevačkih vatrogasaca kod gradonačelnika Salzgittera 2001.g.

25


DVD Durdevac