Slivno, list župe Presvetog Trojstva, Božić, 2018. by Josip Bušić

Slivno

SLIVNO

God. XXXIII. Božić, 2018. br. 1. (51)

blaGOslOv ObitelJi aDvent 2018.

Impressum: _______________________________

11. prosinca 2018. (utorak: prije i poslije podne) velim (DOlina), maRinići, lOZine, nOGali

13. prosinca 2018. (četvrtak: prije i poslije podne) miKRUti, vRDOlJaCi, čale, vUletići (bUROnJe), GRePe

Nakladnik: Župni ured slivno 21272 slivno tel./fax.:+385 (0)21 855 100 _______________________________ Glavni i odgovorni urednik: dr. fra Željko tolić _______________________________ Grafičko oblikovanje: dipl. graf. ing. anja Kovačić _______________________________

15. prosinca 2016. (subota: prije podne) mRKOnJići, ZelCi, selaCi

18. prosinca 2018. (utorak: prije i poslije podne) baRići, PRGOmeti, GlavaŠi, maRinOvići, KUstURe, PUlJiZi

list izlazi povremeno. Uzdržava se isključivo dobrovoljnim prilozima.

20. prosinca 2018. (četvrtak: prije i poslije podne) RaDalJi GORnJi, JaKOvine, lOZine, PaRlOvi, ŠimUnOvići, KOvačevići, CentaR. Obavijest o svetoj misi subotom: Od 1. travnja do 1. listopada u 18 sati. Od 1. listopada do 1. travnja u 16 sati. Web adresa: zupaslivnoimotsko@gmail.com

issn: 1330-2795

saDRŽaJ:

internetska stranica: www.zupa-slivno-imotsko.hr

UVOD

bOŽićna tema

D R a G i s l i va n J C i i s l i va n J K e U D O m O v i n i i PO sviJetU! 3 blaGDani U bOŽićnOm vRemenU

ŽUPni DOGaĐaJi

s l av l J e P Rv e P R i č e s t i

P RO s l av l J e na Ž U P na s v e t KO v i na P R e s v e t O G t R O J s t va Z av J e t n i Da n Ž U P e s l i v n O GOsPi OD anÐela HODOčaŠće U RamU

vJenčanJe antOnia tOlić i DaniJele HRnić

biCiKliJaDa sPlit – slivnO

P RO s l av i l i 4 0 G O D i na b R a K a SVETKOVINA SVIH SVETIH

sPOmen sviH vJeRniH mRtviH -DUŠni Dan aDvent U slivnU

ismo se ni okrenuli i, evo, nam novoga božića. vrijeme kao da leti te nam se čini da smo prošli božić proslavljali zbilja nedavno, pred koji mjesec, a ne pred godinu dana. tako nam se čini. no, realnost je posve drukčija: vrijeme ide svojim tokom. Ono nije ni duže ni kraće, ni brže ni sporije; ono je uvijek jednako i jednako teče, ni za minutu kraće ili od minute duže. nije, dakle, u pitanju vrijeme, nego mi. s nama se nešto dogodilo i mi smo se promijenili pa živimo brže, užurbanije i intenzivnije. Živimo zbilja žurno - smijem li reći i vrlo napeto, stresno i bolesno – tako da nam je božić i ove godine jednostavno „banuo“ na vrata, iznenadio nas i zatekao. Da, ni okrenuli se nismo, a evo nam novoga božića.

14. prosinca 2018. (petak: prije i poslije podne) talaJe, vUčKi, JUKići, anići, Ravlići, Katavići, RaDalJi DOnJi, tUtići, GlibOte, JURići

Tisak: tiskara Kovačić _______________________________

s J e ć a n J e n a Ž R t v U v U K O va R a U SLIVNU

DRAGI SLIVANJCI I SLIVANJKE U DOMOVINI I PO SVIJETU!

P O K R e n U ta i n t e R n e t s K a s t R a n i C a ŽUPe

9 9

25 26

26 28

UDRUGA MLADIH SLIVNO

Osamnaesti „GanGa-fest slivnO”

ŠKOlsKa DOGaĐanJa RaDOvi U ŽUPi

R a Z n O - K U lt U R a

M AT U R A N T I O S N OV N E Š KO L E slivnO 1962.

anÐelKO mRKOnJić DObiO Ž U Pa n i J s K U n a G R a D U

tRi nOve KnJiGe miRa RaDalJa s e D m i Z b O R n i K R a D O va „ Z av i č a J n a b a Š t i n a“

iZ ŽUPne KROniKe PRilOZi

PRilOZi Za CRKvU i ŽUPni list "slivnO"

P R i l O Z i Z a s ta Z U U G R O b l J U PRema ZaseOCima

P R i l O Z i Z a O s v J e t l J e n J e s ta Z e O D C R K v e D O m R t va č n i C e 2 0 1 8 . G O D i n e

IN MEMORIAM

s tat i s t i K a Z a 2 0 1 8 ,

36 45

45 47 48 50

52 64 64

77 82

no, ne bih o toj žurnosti, jer tu je svatko svoj sretnik ili nesretnik, programer i umjetnik. više od te žurnosti, mene je strah njezinih plodova i posljedica. bojim se i strah me je – jer smo stalno u nekoj žurbi pa nemamo kad pravo stati, malo se odmoriti i pomoliti – da nam zamamljiva i agresivna propaganda ne zalijepi svoj „božić“, koji se zove košara puna trgovačkih, suhomesnatih, modnih, političkih, estradnih, humanitarnih i kakvih li ne ponuda i namirnica. bojim se te propagande i strah me je da nam ne podvali svoj sjaj, konzumaciju i razvodnjenost za betlehemske jaslice; svoju prividnost za betlehemsku zbilju, svoje sapunice i njihove likove za svetu mariju i Josipa, svoj cirkus za ozbiljno vjersko otajstvo/tajnu. Da, strepim da nam ta moćna propagandna mašinerija ne zasjeni i ukrade onaj pravi, biblijski, božić u kojemu maleno i bespomoćno „novorođenče povijeno leži u jaslama“ (lk 2, 12).

Da me se krivo ne shvati i razumije, ja samo želim reći: nisam protiv trgovine, prodaje i veleprodaje, nisam protiv reklame, dobrotvorja, humanitarnih akcija, društvene solidarnosti, estradne raspjevanosti i političke čestitkoljubivosti. ne, nisam protiv toga. ali jesam, snažno i ustrajno, protiv razvodnjavanja i posvemašnjeg prevođenja otajstva božića u trgovačke, prodajne, humanitarne, estradne i političke kategorije. Za to nam ne treba otajstvo božića niti su nam za to potrebne betlehemske jaslice i u njima novorođeni i povijeni isus, jer se sve to – trgovačko i prodajno, humanitarno, estradno i političko – može odvijati i bez božića i, dakako, bez isusa. Za vjernika i katolika – slivanjskog, imotskog i hrvatskog, i bilo kojeg drugoga – božić je – uz vazmene događaje muke, smrti i uskrsnuća isusova – bit vjere. božje utjelovljenje, kojega se na svetkovinu blagovijesti sjećamo, i božje rođenje, koje na božić slavimo, jest bit naše vjere. Uz to utjelovljenje i rođenje sina božjega sve je drugo raslo i razvijalo se: i liturgija i božićna pjesma, i folklor i tradicija, i humanitarna i karitativna dimenzija. ali ako u božiću potamni i nestane njegova vjerska bit i protega, što je onda od njega i kršćanstva ostalo?

SLIVNO UVOD

Slivno, list župe Presvetog trojstva; slivno Godina XXXiii. božić, 2018. br. 1. (51) _______________________________

Zato, dragi moji slivanjci i slivanjke, stojte čvrsto i pouzdano. ne daj te se zavesti jeftinim trikovima koji vam samo žele ispeglati kartice i isprazniti džepove, ali ne mogu ispuniti dušu niti nadomjestiti božić. Onaj izvorni božić: s isusom, marijom i Josipom u središtu. i, dakako, u srcu! Gdje god bili, želim vam upravo takav božić i blagoslovljenu 2019. godinu!

Vaš župnik fra Željko

BOŽIĆNA TEMA BOŽIĆNA TEMA

Sveti Stjepan: 26. prosinca

rugi dan po svetkovini božića u Katoličkoj crkvi slavi se blagdan svetoga stjepana, prvog kršćanskog vjernika koji za Krista posvjedočio svojom krvlju, zbog čega je nazvan Prvomučenik ili Protomartyr. Podrijetlom je bio Židov, ali nije živio u matičnoj domovini (Palestini) nego u židovskoj dijaspori koja je bila obilježena grčkom kulturom i mentalitetom. Odatle i njegovo grčko ime Stéphanos, u značenju: kruna, vijenac. Premda su datum i godina njegova rođenja nepoznati, mjesto rođenja ipak je poznato: prema starodrevnoj predaji, stjepan bi potjecao iz egipatske aleksandrije. iako je bio Židov, obratio se na kršćanstvo te postao jedan od duhovnih predvodnika dijasporskih Židova. Djela apostolska (6, 3) izvješćuju da je stjepan bio jedan od sedmorice đakona, odnosno poslužitelja koji su u prvoj kršćanskoj zajednici u Jeruzalemu karitativno pomagali apostolima te, po polaganju apostolskih ruku, bili opunomoćeni propovjednici isusova evanđelja. Kao oduševljeni isusov propovjednik sukobio se s ortodoksnim Židovima. Razlozi nesloge i prijepora među njima izbili su zbog različitog poimanja Hrama, prinošenja žrtava, strogog opsluživanja Zakona i prihvaćanja helenističke kulture. budući da stjepanu, koji je bio pun „mudrosti i Duha kojim je govorio“ (Dj 6, 10), njegovi sunarodnjaci u raspravi nisu mogli parirati, poslužili su metodama koje su i danas vrlo često u uporabi: pronašli su, naime, lažne svjedoke koji su stjepanu „napakovali“ razne stvari, među ostalim, da je govorio „pogrdne riječi protiv mojsija i boga“ (Dj 6, 11). Zgrabili su ga zatim, odveli pred sinedrij (židovsko veliko vijeće) i optužili. lažni svjedoci su tvrdili: „Ovaj neprestance govori protiv svetog Mjesta (tj. Hrama!) i Zakona. Čuli smo ga doista govoriti: ‘Isus Nazarećanin razvalit će ovo Mjesto i izmijeniti običaje koje nam predade Mojsije“ (Dj 6, 13-14).

nakon tih optužbi uslijedio je stjepanov govor, jedan od dragocjenih dokumenata ranokršćanske književnosti. taj govor, ili bolje reći odgovor, koji nije prijepis, jer ne postoji zapisnik sinedrija, nije bio samo obrana, nego istovremeno i snažan iskaz i obrazloženje vjere prve generacije kršćana, kojoj je stjepan pripadao. Što više, i više od obrane, stjepanova besjeda je hrabra „filipika“ na njegove tužitelje, koja polazi od baštine koja je zajednička svim Židovima, a to je povijest božjega milosrđa i obećanjâ danih izabranom narodu. stjepan ističe da je taj narod uzastopice odbacivao božje zapovjedi; da je gradnja Hrama, kao „rukotvorina“, protivna „šatoru svjedočanstva“ kakav je mojsije podigao po božjoj zapovijedi; da bog, koji je preko proroka govorio: „nebesa su moje

prijestolje“, ne prebiva u „rukotvorinama“. vrhunac židovskih zastranjenja, ističe stjepan, je odbacivanje isusa, „Pravednika“, čiji su oni „izdajice i ubojice“ (Dj 7, 44-52). Drugim riječima, stjepan im se usudio reći da je stari zavjet prestao Kristovim nastupom i djelom. Zbog tih riječi stjepan nije mogao očekivati nikakvo razumijevanje niti se mogao nadati ikakvu dobru. naprotiv. Rasrđeni slušatelji „uskipješe u srcima i počeše škripati zubima na njega“, ali je on, gledajući slavu božju i ispunjen mirom što ga je u njega ulio Duh sveti, odgovorio: „Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu“ (Dj 7, 55-56). na te riječi mnoštvo ga je zgrabilo, odvuklo izvan gradskih zidina i zatim na smrt kamenovalo. Dok su ga kamenovali, stjepan je molio: „Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh“ (Dj 7, 60). Zbilo se to 36. godine. U izvještaju o kamenovanju svetog stjepana pojavljuje se i jedna iznimno značajna osoba ranokršćanske povijesti – savao iz tarza, koji je u vrijeme stjepanova kamenovanja još uvijek revni Židov koji odobrava kamenovanje kršćanskog Prvomučenika. no, već iste godine, dakle 36., taj će revni progonitelj kršćana pred Damaskom vidjeti uskrslog Krista, obratiti se i postati nenadmašivi propovjednik i tumač njegove Radosne vijesti, evanđelja. Premda je bio žrtva vjerskog fanatizma i umro poput kakvog kriminalca, ipak su se našli „bogobojazni“ koji su imali hrabrosti pokopati kršćanskog Prvomučenika i održati javno žalovanje za njim (Dj 8, 2). Kako Djela apostolska ne spominju ni imena ljudi ni mjesto stjepanova ukopa, tu je prazninu, kao i u mnogim drugim slučajevima, popunila predaja. tako je u 5. stoljeću u Crkvi nastala predaja koja veli da je nakon mučeničke smrti stjepanovo tijelo preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i sahranio ga u svoj novi grob u blizini Jeruzalema. međutim, oko 415. godine jedan je svećenik imenom lucijan imao ukazanje i pronašao grob svetog stjepana. njegovi su ostaci (relikvije) zatim izvađeni: jedan dio relikvija prenesen je u Carigrad, a drugi u Rim te položen uz tijelo sv. lovre, također đakona i mučenika. iz toga je nastao blagdan Našašća moćiju sv. Stjepana koji se slavi 3. kolovoza. tako su sa svetim stjepanom povezana dva blagdana: 26.

prosinca, kada se slavi stjepanova mučenička smrt, te 3. kolovoza, kada se slavi pronalazak (našašće) relikvija svetog stjepana. U kršćanskoj ikonografiji sveti stjepan se prikazuje kao mladić u đakonskoj odjeći, tzv. dalmatici, a u ruci drži palmu, simbol mučeništva. također se često prikazuje s komadima kamenja, čime je mučen i ubijen, a nerijetko je prikazan zajedno sa svetim lovrom, jer je s njim, prema predaji, sahranjen. nad grobom mučenika svetoga lovre i svetoga stjepana, u bazilici svetoga lovre u Rimu, nalazi se natpis na kojem piše: HOC sUb fORniCe tUmUlata iaCent CORPORa ss. b. stePHani PROtOmaRtYRis, laURentii DiaCOni et lUstini PResbYteRi et maRt(YRis) Ubi est QUOtiDie a sUmmis POntifiCibUs COnCessa inDUlGentia PlenaRia (Pod ovim svodom leže pokopana tijelasvetaca:blaženogaStjepanaPrvomučenika i Lovre đakona i Justina svećenika i mučenika. Sveti oci pape odobrili su da se ovdje može svaki dan dobiti potpuni oprost). sveti stjepan se štuje kao zaštitnik đakona, zidara, klesara, izrađivača lijesova i onih koji boluju od glavobolje.

BOŽIĆNE TEMA

BLAGDANI U BOŽICNOM VREMENU

Kratka misao uz kršćansko mučeništvo Kršćanski mučenik nije opsjednut umiranjem za Boga, on želi živjeti s Bogom, ali ako mora umrijeti to čini tiho, bez nasilja i razornih eksplozija. U njegovom umiranju nema puno krvi, prolije se samo njegova. Kršćanski mučenik nije nervozno glasan niti je gnjavator, on svoju vjeru shvaća najprije osobno, i to čini dosljedno u življenju i umiranju. On je čovjek uvjerenja koji za života ne prisiljava druge da vjeruju ono što on vjeruje, nego im riječima i djelima svjedoči razloge svoga vjerovanja. Kad umire, zbog istog uvjerenja ne tjera druge za sobom u smrt. Kršćanski mučenik je čovjek koji zbog istine ne odstupa, a zbog ljubavi ne žrtvuje druge. Sav taj drukčiji pristup životu čini ga mnogim ljudima nepodnošljivim, ali u isto vrijeme i fascinantnim. Živeći i umirući slobodno, s Božjom nadom u srcu, kršćanski mučenik sije neuništivo Božje sjeme koje će niknuti u budućnosti.

BOŽIĆNA TEMA

Drugi dan po svetkovini božića Katolička crkva slavi spomendan sv. ivana, apostola i evanđelista, ljubljenoga isusova učenika i najmlađega od dvanaestorice apostola. sveti ivan je rođen u ribarskom mjestu betsaidi, na Genezaretskom jezeru. Otac mu je bio ribar Zebedej, a majka saloma, koja se spominje na više mjesta u novom zavjetu, i to kao pobožna žena koja je pratila isusa na njegovom križnom putu, te kao jedna od svjedokinja njegova uskrsnuća. svetog ivana je, zajedno s bratom Jakovom „starijim“, jednom prilikom, dok su krpali mreže, pozvao sam isus da pođu za njim, što su oni spremno i učinili. njih su dvojica, zajedno sa svetim Petrom, bili najbliži isusovi učenici, koji su mogli svjedočiti o posebnim događajima iz života svoga Gospodina. tako su jedino oni nazočni u situaciji kada je Krist izliječio Petrovu punicu, kada je oživio Jairovu kćer, prilikom Kristova preobraženja na brdu tabor, kao i onda kada se smrtno znojio na maslinskoj gori. Zbog njihove vatrene naravi, isus ivana i Jakova naziva “sinovima groma“. Primjerice, kad su se jednom vraćali iz nekog samarijskog sela koje nije htjelo primiti isusa i apostole, njih su dvojica predložila isusu da pošalje vatru s neba i uništi mjesto. no, unatoč takvoj žestokoj naravi, obojica će itekako posvjedočiti ljubav i vjernost svome Učitelju. Dok će Jakov prvi od apostola podnijeti mučeničku smrt (oko 42. godine uslijed progona jeruzalemskih kršćana kojeg je pokrenuo židovski kralj agripa i. „Herod“, 41.-44.), sveti će ivan svoju vjeru u uskrslog Gospodina svjedočiti životom, posebno osnivajući kršćanske zajednice i posvećujući se pisanju. nakon marijine smrti, koju joj je isus na križu povjerio kao svoju majku, putovao je Judejom i propovijedao, a potom je otišao u malu aziju i ondje osnovao sedam Crkava. Prema predaji, odveden je u Rim i mučen u vrelom ulju, a nakon što je preživio, prognan je na otok Patmos u egejskom moru i osuđen na rad u rudnicima. Ondje je napisao

Knjigu otkrivenja, a kad je za vrijeme cara nerve bio oslobođen, vratio se u efez, gdje je napisao svoje Evanđelje i tri poslanice i ondje je u dubokoj starosti od oko 100 godina i umro. Umjetnici ga obično prikazuju s perom, a njegov je simbol orao, što treba gledati u svjetlu posebne dubine njegove misli. Poznata je rečenica ranokršćanskog pisca Origena, koji kaže: „Cvijet biblije su evanđelja, a cvijet evanđelja je ivanovo evanđelje.“ njegove se pak poslanice često nazivaju “poslanice ljubavi”, jer se ljubav u njima spominje preko 50 puta. Štuje se kao zaštitnik teologa, pisaca, skladatelja, slikara, zazivaju ga kod opeklina, žrtava požara, a štuje se i kao zaštitnik prijateljstava.

Nevina dječica: 28. prosinca

na blagdan Nevine dječice, koji se u narodu naziva i Mladenci, spominjemo se dječaka, koji su prema izvještaju matejeva evanđelja (2,16) ubijeni po naređenju kralja Heroda. to je krvoproliće pobožan puk prelio u pravu legendu. tako je jedna predaja držala da se radi o tisućama djece, pa čak i o 144.000 dječaka, kako stoji u Knjizi Otkrivenja 7,4 i 14,1. Ustvari je tada betlehem mogao biti gradić od oko 1000 stanovnika. tamo

se godišnje rađalo do 30 djece pa, ako pretpostavimo, da su od te djece njih 15 bili dječaci, prema Herodovoj naredbi ”da se poubijaju u betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa na niže” (mt 2,16), tom je prilikom moglo biti ubijeno tridesetak djece. Uzme li se pri tome u obzir još i velika smrtnost male djece u to vrijeme, u betlehemu je moglo biti ubijeno najviše 20 do 25 dječaka. Osim toga, teško je razumjeti ili protumačiti što se podrazumijeva pod riječima ”okolica betlehema”. i u tom slučaju bi se broj ubijene djece mogao udvostručiti ili utrostručiti, pa bi broj mačem pokošenih dječaka bio od 40 do 60. U 5. stoljeću spominje rimski pisac makrobije (pisao je oko 400. godine), da je tom prilikom Herod dao ubiti i vlastitoga ”sina”, što je teško za pretpostaviti. Prije bi se moglo raditi o sinčiću njegovoga sina antipatera. blagdan nevine dječice je prastari blagdan. betlehemske dječake je kao mučenike prvi častio lionski biskup irenej, koji je umro mučeničkom smrću oko 202. godine. Kao liturgijski spomendan maleni se mučenici spominju krajem petog stoljeća u jednom kalendaru iz verone, pa 505. godine u kalendaru iz Kartage (u sjevernoj africi). njihove moći (relikvije: tijelo ili dio tijela, njihove odjeće) štuju se u Galiji već u 5. stoljeću. U srednjem vijeku se taj dan obilježavao u školama i samostanima misterijskim igrama i dječjim svečanostima. sirotišta su često stajala pod zaštitom nevine dječice. no, unatoč tome što je blagdan nevine dječice bio prastari blagdan, on je također bio i zabranjivano slavlje. tako je Carigradski opći crkveni sabor (381. godine) zabranio ”festum puerorum”, to jest ”svečanost dječice”. izvorno se ta svečanost slavila kao komedija, koja je možda bila pod utjecajem istočnih ludačkih kraljeva, rimskih saturnalija, ili možda čak keltskog maskiranja u životinje. ipak, tradiciju nije mogla dokinuti ni zabrana Carigradskog sabora, ni zabrana sabora u baselu (1431. - 1432.), ni onoga u tridentu (1545. - 1563.). blagdan nevine dječice se na Zapadu najprije slavio u 11. stoljeću u gradu Rouenu i održao se do 18. stoljeća. Od 13. stoljeća, usporedo sa sve omiljelijim

BOŽIĆNE TEMA

Sveti Ivan, apostol i evanđelist: 27. prosinca

svetkovanjem svetoga nikole kao zaštitnika učenika, proslava blagdana nevine dječice započinjala je već 6. prosinca, tako da je čitavo slavlje trajalo ili do 28. prosinca ili se toga dana završavalo. igra se sastojala u tome da su djeca u samostanskim, zakladnim ili stolnim (katedralnim) školama, a u pojedinim mjestima čak i klerici (bogoslovi), između sebe izabirali jednoga dječaka ili mladića za ”opata” ili ”biskupa”, koji je onda organizirao pompoznu svečanost i sjajne procesije. U nekim mjestima su bila čak i liturgijska slavlja koja je predvodio za tu priliku izabrani dječji ”biskup”, koji se na pozornici pojavljivao odjeven u biskupsko ruho: s mitrom i štapom. sve do najnovije liturgijske reforme čitalo se i pjevalo u ulaznoj pjesmi blagdana nevine dječice: ”U ustima djece i dojenčadi, spremio si sebi hvalu, o Bože, protiv neprijatelja” (Psalam 8,2). naposljetku, blagdan nevine dječice je blgdan koji je blijedio. U područjima pod utjecajem reformacije blagdan se ugasio u 16. stoljeću, dok je u katoličkim krajevima takvo svetkovanje prestalo najkasnije za vrijeme prosvjetiteljstva, u 18. stoljeću. Poslije Drugoga vatikanskog sabora (1962. - 1965.) pripravljeni su drugi liturgijski tekstovi, a taj dan se slavi i tako da se tada blagoslivljaju djeca.

BOŽIĆNA TEMA

sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se prema evanđelju došli pokloniti isusu Kristu nakon rođenja u betlehemu, a tradicija ih naziva Gašpar, melkior i baltazar. Prema matejevu evanđelju mudraci su došli s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se isus rodio, kako bi ga mogao ubiti. Kad su pronašli isusa, Gašpar, melkior i baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast smirnu kao čovjeku. Potom im bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se vrate drugim putem u svoju zemlju. tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje spasitelja Gospodina. Prema predaji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, melkiora i baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas čuvaju. melkior je zaštitnik putnika i svjetskog dana mladih, a baltazar oboljelih od epilepsije. istoga dana kada se u Katoličkoj crkvi slavi blagdan triju kraljeva, također se slavi i bogojavljenje, blagdan kojim se slavi objava boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi isusa Krista. Prvi spomen bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Krajem 4. stoljeća na istoku se sa Zapada uvodi blagdan božića, pa bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz isusovo rođenje i skroviti život do krštenja. nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon bogojavljenja, kada se slavi Krštenje Gospodinovo. samo bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina

lavlje prve pričesti u našoj župi održano je na svetkovinu Duhova, 20 svibnja. bilo je dvoje prvopričesnika: Ivana Kustura, kći vlatka i nede rođ. vrdoljak, i Petar Lozina, sin Josipa („miće“) i ljubice rođ. Glibota. svečanost je započela procesijom prvopričesnika oko crkve u 10 sati, dok su ostali vjernici ostali u crkvi, a župni zbor pod ravnanjem Danijela marinovića pjevao liturgijske pjesme. U misnom slavlju oboje je prvopričesnika recitiralo prigodne pjesme. na kraju slavlja župnik je potaknuo prvopričesnike na uzoran život, zahvalio njihovim roditeljima i rodbini te svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se slavlje prve pričesti proslavi lijepo i dostojanstveno. božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, isusovo krštenje i isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije. među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode (Vodokršće) na blagdan bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća, obitelji, posjed i drugo. Prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima “G”, “m” i “b”, koja označavaju inicijale trojice kraljeva – Gašpara, melkiora i baltazara. izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga “G” stajalo “C” (Casparus). tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom jeziku znači: “neka Krist prebivalište blagoslivlja”. između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.

BOŽIĆNE ŽUPNI TEMA DOGAÐAJI

Slavlje prve pricesti

Tri kralja: 6. siječnja

ŽUPNI DOGAÐAJI

ao svake godine, tako je i ove, 27. svibnja, u našoj župi svečano proslavljen naslovnik crkve i zaštitnik Presveto trojstvo. Župa se za proslavu pripremala trodnevnicom koju su ove godine predvodili župnik fra Željko (prvi dan), fra mladen Prolić, župnik Runovića i fra Josip sušić, župnik vinjana. Zadnja dva dana trodnevnice pjevanje preko svete mise predvodili su župni zborovi iz Runovića (petak) i vinjana (subota)., koje je župnik poslije mise ugostio i počastio u župnom dvorani. na sami dan svetkovine jutarnju misu u 8 sati predvodio je fra Zoran Kutleša, župni i samostanski vikar u imotskom, a svečanu svetu misu koja je započela procesijom u 10,30 predvodio je mons. Jure bogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj. na svečanom misnom slavlju sudjelovalo je mnoštvo svijeta. U slivno su se slili brojni slivanjci i slivanjke iz domovine i inozemstva, ali i brojni hodočasnici iz drugih mjesta, koje je župnik na kraju misnoga slavlja sve srdačno pozdravio. među uzvanicima, na misi su sudjelovali Goran marić, ministar državne imovine u RH, mirjana čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, ivan budalić, gradonačelnik imotskoga, mario Repušić, načelnik Općine Runović, gosp. ante Glibota, ugledni slivanjac s boravkom u Parizu i drugi. Poslije misnog slavlja župnik ih je sve, kao i druge goste i prijatelje, ugostio u župnom dvoru. Po starom običaju, svečanost, dernek i ugodno raspoloženje nastavili su se i poslije podne po obiteljima i u samom središtu mjesta, Centru, gdje je do kasno u noć odjekivala ganga. Propovijed Vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana na svetkovinu Presv. Trojstva liturgijska čitanja: Pnz 4,32-34.39-40; Ps 33,4-6.9.18-20.22; Rim 8,14-17; Mt 28,16-20

Draga braćo i sestre 1. čestitam vam svima svetkovinu Presvetoga trojstva. Radostan sam što danas mogu s vama slaviti vaš župni blagdan. Raduje me činjenica da ste došli u vašu župnu crkvu, srce vaše župe vi koji ovdje živite na svojim ognjištima. Raduje me što ste došli danas iz raznih krajeva naše Domovine i isto tako iz raznih država, slaviti svoj župni blagdan Presvetoga trojstva. niste zaboravili svoje korijene, svoj izvor odakle ste krenuli u svijet. Želio bih napose istaknuti svoju, a vjerujem i vašu želju koju pretačemo danas u molitvu trojstvenome bogu, da naši domovi i krajevi prestanu biti kraj iz kojeg se stoljećima odlazi. Želio bih da nam svima čim prije svane dan kad će se proces obrnuti, da postanemo kraj i zemlja u koju se dolazi, u koju se vraća i koju se s ljubavlju razvija i izgrađuje. lijepo je da pohađamo svoje domove i svoje korjene, svoja svetišta i svoje crkve, da uređujemo svoje obiteljske grobove „u starome kraju“ i podižemo spomenike. Još bi ljepše bilo da gradimo nove domove, osnivamo obitelji i nabavljamo zibke, da gradimo škole i dječja obdaništa, da svojim stručnim znanjem i iskustvom podižemo tvornice i gospodarski uzdižemo i prosvjećujemo vlastiti kraj i izgrađujemo svoju zemlju, lijepu našu….

2. Prva nedjelja poslije vazmenog vremena, poslije Pedesetnice, Duhova, nedjelja je kad liturgijski slavimo Otajstvo Presvetog trojstva. sva naša liturgijska slavlja, svi blagdani svetaca, sve naše propovijedi, kateheze, molitve, pastoralna nastojanja, sve naše ispovijedi, pokore, žrtve i zavjeti imaju za konačnu svrhu i cilj slavljenje i čašćenje boga koji je izvor i počelo svega. U današnjoj svetkovini Presvetoga trojstva u središtu razmišljanja, molitve i klanjanja imamo samoga boga, boga stvoritelja, boga Otkupitelja, boga koji je počelo, izvor i smisao

ŽUPNI DOGAÐAJI

Proslavljena župna svetkovina Presvetog Trojstva

ŽUPNI DOGAÐAJI

3. naš bog – Otac, sin i Duh sveti – nije neka hladna kozmička sila, nije ni neki samodopadni osamljenik zaokupljen samim sobom kako su to mislili i govorili grčki filozofi. naš bog je ljubav, naš bog je u sebi zajedništvo ljubavi Oca, sina i Duha svetoga. ljubav je, naime, ime za istinsko zajedništvo, za zajedništvo potpunog sebedarja, za zajedništvo potpunog osobnog predanja. a naš bog je upravo to: međusobno potpuno predanje Oca sinu i sina Ocu u Duhu svetomu. mnogi su sveci i učeni bogoslovi pokušavali shvatiti svu dubinu božanskog trojstvenog života, no ubrzo su svi oni shvatili da bog tako nadvisuje naše ljudsko poimanje i da je ljudima nemoguće shvatiti svu dubinu božanstva. Upravo zato nam je nemoguće pojmiti uzvišenost, čistoću i snagu ljubavi božanskog života. Doista, bog se u vazmenom otajstvu, u smrti i uskrsnuću Kristovom, objavio kao ljubav do kraja, kao potpuna ljubav, ali nama, kojima je ljubav uvijek ograničena, puni sadržaj same te božanske ljubavi ostaje neshvatljiv i nedohvatljiv. stoga, slavljenje otajstva trojedinog boga zahtijeva od nas ponizni stav divljenja te nas potiče na što veće, što potpunije i što savršenije suobličenje njegovoj neizmjernoj ljubavi.

4. naš trojedini bog, koji je, kako rekosmo, u sebi samome zajedništvo ljubavi, htio je i nas ljude, iz svoje čiste i nama neshvatljive ljubavi, učiniti dionicima svog zajedništva. Upravo ta božja ljubav prema nama pokretač

je, a naše sudioništvo u zajedništvu trojstvene božje ljubavi, i svrha samog stvaranja. Doista, Katekizam Katoličke Crkve nas poučava: „Posljednja je svrha svekolike božanske ekonomije ulazak stvorenja u savršeno jedinstvo blažene trojice“[3]. ta bog se kroz cijelu povijesti spasenja, a nadasve u vazmenom otajstvu, objavio kao ljubav za nas. ljubav koja nas hoće imati u svojem zajedništvu, u intimnom i istinskom zajedništvu osoba, u njihovu međusobnom predanju. ljubav božja, kao i svaka ljubav inače, jest – odabir. Kako li je, dakle, neizmjerno uzvišeno dostojanstvo čovjeka koji je odabir same božje ljubavi[4], odabir, naime, ljubavi koji nije mogla čekati da se naše zajedništvo s njime ostvari onkraj smrti, u vječnom životu; ljubavi koja nas nije ostavila kao siročad u ovom životu, već nam je pohitila ususret da već sada, u ovoj dolini suza, imamo istinsko zajedništvo s bogom Ocem po Kristu isusu u Duhu svetom. Zajedništvo je to jedinstva osoba za kojim je Krist vapio i koje nam je bog po Kristu omogućio: „i slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao što smo mi jedno – ja u njima i ti u meni, da tako budu savršeno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao što si mene ljubio.“ (iv 17, 22-23). Krist nam je, dakle objavio da smo po ljubavi „već sada pozvani da budemo stan Presvete trojice: ‘ako me tko ljubi’, kaže Gospodin, ‘čuvat će moju riječ, pa će i moj Otac ljubiti njega, i k njemu ćemo doći i kod njega ćemo se nastaniti’ (iv 14,23)“[5].

5. Draga braćo i sestre, bog nam je ostavio sredstva – sakramente svete Crkve – da po plodovima vazmenog otajstva, ostvarimo to istinsko zajedništvo osoba s trojedinim bogom. tako, u svetom Krštenju snagom Duha svetoga postajemo hram Presvetog trojstva, sinovi u sinu na slavu Očevu; u Presvetoj euharistiji se hranimo samom ljubavlju božjom, koja nas suobličuje njoj samoj; u svetoj ispovjedi Duh sveti nas ispunja čisteći nas od zapreka koje nas sputavaju u ostvarenju zajedništva sa trojstvenim bogom. Životi svetaca nam zorno očituju da je sakramentalni život počelo po kojem život biva ispunjen istinskom ljubavlju. s ništa manjom očitošću i naši nam životi pokazuju da smo stvoreni za ljubav, da se jedino po ljubavi i u ljubavi ostvarujemo. Papa benedikt Xvi. će s time u vezi, lijepo

SLIVNO ŽUPNI DOGA DOGAÐAJI ÐAJI

svega našeg postojanja i djelovanja. „Otajstvo Presvetoga trojstva središnje je otajstvo kršćanske vjere i života. to je otajstvo boga u njemu samome. stoga je to izvor sviju drugih otajstava vjere i svijetlo koje ih obasjava. to je najtemeljniji i najbitniji nauk u ‘hijerarhiji istina vjere’[1]. ‘Povijest spasenja isto je što i povijest puta i načina kojim se pravi i jedini bog: Otac i sin i Duh sveti, objavljuje ljudima te ih, grijehom odvraćene, sa sobom pomiruje i povezuje’“[2]. sretna je i izvanredna okolnost da u ovoj svetkovini svaki put ulazimo u srce našeg kršćanskoga svjetonazora, pokušavamo proniknuti umom i cijelim svojim bićem koliko je god to moguće tko je naš bog u kojeg vjerujemo i u kakvome smo odnosu prema njemu, mi, vidljiva ograničena stvorenja koji u svome biću, svatko bez iznimke, ima utisnutu njegovu sliku.

ŽUPNI DOGAÐAJI

6. bog koji je ljubav, koji nam se u svojoj ljubavi potpuno darovao, darovao nam je i to da i mi poput njega možemo drugima darivati božju ljubav. U današnjem smo evanđelju čuli Gospodina koji nam kaže: „Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i sina i Duha svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!“ (mt 28, 19-20) Da, Gospodin je iskoristio svu vlast koja mu je dana da nas učini suradnicima božjeg darivanja ljudima, da nas učini suučesnicima božjeg darivanja ljubavi. tom svojom vrhovnom vlašću Krist nas upućuje da čuvamo ono što je zapovjedio, a to je njegova nova zapovijed: „novu vam zapovijed dajem: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio, tako i vi ljubite jedni druge!“ (iv 13,34). bog je ljubav, jer je istinsko zajedništvo triju božanskih osoba. svaka istinska ljubav je zajedništvo osoba pa time i slika Presvetog trojstva. stoga sveti augustin piše „ako vidiš ljubav na djelu, vidiš trojstvo“[7]. Kristov poziv na ljubav, a to je poziv na svetost, braćo i sestre, nikad ne gubi na svojoj aktualnosti. na to nas podsjeća i papa franjo u svojoj novoj apostolskoj pobudnici Gaudete et Exsultate.

7. Danas smo, draga braćo i sestre, svjedoci velike potrebe za istinskim zajedništvom osoba. Današnje društvo karakterizira individualizam i globalizam, otuđenost, samoća i vrlo često, odbačenost, napose onih slabijih i nemoćnih. Današnje društvo kao da guši istinsko zajedništvo osoba. na raspolaganju su nam doduše mnoga tehnička i informatička pomagala, no, pitamo se, združuju li ona, na istinski i autentičan način, osobe? Zbližuju li ih ona? ili ih, pak, otuđuju, čine strancima i dalekima jedne drugima? Donose li ta sredstva toplinu zajedništva osoba, ili pak potiču hladnoću odsutnosti, uspostavljajući mnoštvo neosobnih komunikacija u kojima

se zapravo gubi čovjek kao osoba, da bi se postigla razna umrežavanja koja ga de facto zarobljuju, a ne oslobađaju? stoga smo dužni, braćo i sestre, svatko u svojoj sredini, u obitelji, na radnom mjestu, u užem i širem našem zavičaju, u našem društvu i našoj Domovini dati sve od sebe ulažući napore u izgradnju istinskog zajedništva osoba, svjedočeći tako prisutnost božje ljubavi u ovomu svijetu. U novom zavjetu zajedništvo, grčki koinonia, istovremeno označava dvostruko, nerazdvojno zajedništvo (usp. 1 iv 1, 3): na prvom mjestu označava zajedništvo samog vjernika sa trojedinim bogom, a onda zatim, i zajedništvo života Crkve: bratsku ljubav, pogotovo prema najpotrebnijima, zatim zajedništvo stola – euharistiju, zajedništvo vjere i samu zajednicu Crkvu (usp. Dj 2, 42). to zajedništvo, koinonia, u Crkvi je trajno i vlastitost i zadatak. Ono je u Crkvi uvijek ostvareno, ali nikada do kraja u onoj punini koju zahtjeva božja ljubav. stoga nas slavljene otajstva trojedinog boga potiče na istinsku ljubav prema bogu i prema bližnjemu, na svesrdnu izgradnju potpunijega, istinskog zajedništva s bogom i s braćom ljudima. U tomu svemu svjesni smo i znamo da ljubavi s božje strane za to zajedništvo nikad neće uzmanjkati, jer nam Gospodin i u današnjem evanđelju poručuje „Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.“ (mt 28, 20). Zbog takve božje neizmjerne, bezuvjetne, beskrajne i milosrdne ljubavi kojom nas je ljubio i kojom nas trajno ljubi, želeći nas imati u svojem trojstvenom zajedništvu već sada ovdje na zemlji, a zatim i u svoj vječnosti, kada ćemo moći gledati boga licem u lice, kličimo i molimo, kako nas i poziva današnja sveta liturgija: „blagoslovljen budi bog Otac, i jedinorođeni božji sin, i sveti Duh za milosrđe koje nam je iskazano.“[8]. amen.

Zavjetni dan župe Slivno Gospi od AnÐela

rema već ustaljenoj tradiciji, u devetnici svetkovine Gospe od anđela, zaštitnice grada imotskoga i cijele imotske krajine, sve župe koje se nalaze u sastavu imotskog dekanata imaju svoj zavjetni dan. naša župa imala je svoj zavjetni dan 1. kolovoza, na uočnicu same svetkovine. misno slavlje, s početkom u 19 sati, održano je na imotskoj tvrđavi, topani. liturgijsko pjevanje predvodio je slivanjski župni zbor, pod ravnanjem Danijela marinovića, a misu je predvodio i propovijedao slivanjski župnik fra Željko, u koncelebraciji s fratrima iz imotskog samostana. budući da je taj dan bio ujedno i zavjetni dan grada imotskoga, franjevačkog svjetovnog reda (fsR-a ) i franjevačke mladeži (frame), na misnom se slavlju okupio veliki broj vjernika i hodočasnika. fra Željko je svoju propovijed temeljio na evanđeoskom ulomku koji govori svadbi u Kani Galilejskoj

povezujući ga – osobito isusove riječi: Ispunite posude vodom – s našim životnim prilikama. Donosimo je u cijelosti. Ispunite posude vodom ragi moji župljani iz slivna, dragi imoćani, franjini trećoredci i framaši, dragi vjernici i hodočasnici, braćo i sestre!

ŽUPNI DOGAÐ DOGAÐAJI DOGA Ð AJI

istaknuti: „najjači dokaz da smo stvoreni na sliku trojstva je činjenica da nas samo ljubav čini sretnima, jer živimo u odnosu za ljubav i živimo da budemo ljubljeni“[6]. stoga nas slavljenje otajstva trojedinog boga potiče na življenje sakramentalnim životom, po kojemu na najizvrsniji način božji život ljubavi postaje i naš život ljubavi.

ijeka Jordan (hebr: jarad: silaziti) u izvjesnom je smislu sveta rijeka. enciklopedija kaže da izvire u podnožju brda Hermona (hebr. džebel et-teldž – Snježno brdo, visoko 2760 m) i utječe u mrtvo more, kojega je vodena površina najniža točka na svijetu i koje je najslanije more na svijetu. s Jordanom su povezani sveti likovi iz starozavjetne povijesti, poput ilije i ivana Krstitelja, i veliki događaji, kao što je prelazak izraelaca preko

[1] Usp. vigilije, Professio fidei (552.): Ds 415, prema Katekizmu Katoličke Crkve (KKC) br. 234. [2] KKC, br. 234. [3] Katekizam Katoličke Crkve (KKC), 260. [4] Usp. benedikt Xvi, Deus caritas est, 9-11. [5] KKC 260. [6] benedikt Xvi, molitva Angelusa 7. lipnja 2009. [7] De Trinitate, viii, 8, 12. [8] Ulazna na svetkovinu Presvetoga trojstva.

ŽUPNI DOGAÐAJI

Dok ivan Krstitelj krštava na Jordanu, mnogi mu dolaze i čekaju u redu. Došao i isus te i on stao u red. Kaže marija: i ja ću u red. i kad stade isus pred ivana ovaj mu reče: Ja trebam predate; i kleknuti i pasti u vodu da me ti krstiš, a ne da ja tebe krstim. slušaj, odgovori mu isus, neka se ispuni sva pravednost božja. sada ti krsti mene. i dok ga je krstio, začu se veličanstvena riječ Očeva: ovo je Sin moj ljubljeni, njega slušajte! Njega slušajte! i Duh sveti ukaza se u obliku goluba, te bezazlene ptice koja naznačuje ljubav božju, plemenitost božju, nježnost božju. i dogodi se tada na Jordanu objava Presvetoga trojstva. Prvi put: veličanstveno i javno. utradan susretne isus dvojicu učenika od ivana Krstitelja: andriju i ivana, apostola i kasnije evanđelistu. Ostavili su ivana i došli k isusu. Učitelju, gdje si ti, gdje stanuješ, koje ti je mjesto i adresa? nemam ja adrese, odgovara im isus. nemam ja stana ni kamena da stavim pod glavu. Ja nemam krova, nemam poda, nemam ništa, ali moje je sve. Cijeli svijet, čitava je Palestina, sveta zemlja, moja, a ja sam božji. i ja vas pozivam da slijedite mene. i provedoše taj dan s njim slušajući njegove priče, prispodobe, o kraljevstvu nebeskom. sutra-preksutra doveo andrija svoga brata Šimuna. našli smo mesiju, reče mu. Da ga vidiš i čuješ. i došao Šimun Jonin. a isus čim ga ugleda promijeni mu ime: nisi više Šimun. ti ćeš biti Petar – stijena, hridina. Kasnije će mu reći da će na toj hridini-stijeni sagraditi Crkvu svoju, Crkvu božju, a još kasnije će mu reći i utvrditi ga da on bude pastir svih njegovih pristaša, sljedbenika, učenika i vjernika.

treći ili četvrti dan našao je drugoga, četvrtoga po redu, učenika – filipa. Pođi za mnom, reče mu. i čovjek pošao. Ostavio sve: i lađu, i oca, i kuću, i njivu; i pošao. i ovaj našao drugoga svoga prijatelja, kolegu, bartola, iz obližnje Kane Galilejske. našli smo mesiju, reče mu. Pođi da vidiš. susretni ga. možda i tebe zovne. a isus kad ga spazi reče: Evo

pravoga Izraelca u kojemu nema prijevare, ni laži, ni prijetvornosti. Odakle me poznaješ, upita ga. čuj, odakle te poznajem, odgovori mu isus. i prije nego si se i rodio, prije nego si kao dojenče prvi put zaplakao „ja te znadoh“. ali vidio sam te ispod one smokve preko brda. vidim te kroz brdo. vidim te kroz život. i kad griješiš i kad dobro činiš. i kad kradeš tuđe lubenice i „pomidore“, i kad se bogu moliš i psalmiraš. Uvijek te vidim i pratim. ništa se božjem pogledu ne može sakriti. skupiše se tako već petorica učenika; ostali će se kasnije priključiti.

baš nekako u to doba, peti-šesti dan nakon isusova krštenja, bila je zakazana neka svadba u Kani Galilejskoj, o kojoj govori upravo ovaj odlomak koji pročitasmo u ivanovu evanđelju. Zakazana velika svečanost, svadba, radost i jedne i druge obitelji, odakle djevojka dolazi i kamo se udaje. velika radost jednoga i drugoga sela. i svih onih sudionika, uzvanika, svatova, rodbine i prijatelja. na svadbu pozvan i isus. Kaže isus: ja imam uza se pet učenika, što ćemo s njima? neka i onu pođu, uzvrate mu. Pozvana i Gospa, isusova majka. evo ih već šestero, sedmero; možda čak nisu bili ni predviđeni, već onako, usput, pozvani

jeva se i veseli. čaša ide s lijeve strane, čaša ide s desne strane. nazdravlja se, čestita i želi sve najbolje mladoženji i mladi. veliko i pravo svatovsko veselje. Kad najednom utihnu i splasnu veselje. samo od usta do usta leti riječ: Nema više vina! Nema više vina! svadba bez vina? nečuveno! Da se čuje da su svatovi malo ponapiti, ponekad i prenapiti, da ih zatim odvuku doma, to nije ništa novo. ali da nema vina to je zbilja neviđeno. ma zašto se odlučio na to ako ne može nabaviti nešto obilnije i najbolje, pogotovu u toj ljudskoj radosti kao što je svadba.

de, rekoh, riječ od usta do usta, od uha do uha. Dođe i do Gospe, koja je zajedno s ostalim ženama u kuhinji za spremanje i dijeljenje hrane. i ona se našla u brizi. ali jedino ona zna i pravi izlaz iz te krize. ne može ona pomoći, ali ona zna i misli da ima netko tko bi mogao pomoći. i ode k svome sinu. i

šapnu mu na uho eto te dvije riječi: Nemaju vina!

ajdemo malo parafrazirati. Hajdemo se malo iz Kane i Galileje prebaciti u imotski i imotsku krajinu među mladost imotsku! možda bi i danas Gospa da prođe između imotske mladeži – možemo slobodno i šire zahvatiti, znatno šire, na mladost hrvatsku – možda bi Gospa rekla ne više „nemaju vina“, nego nemaju zdravlja. a zdravlje je ono koje radost stvara. Kad ti zdravlje nedostaje onda si neraspoložen, i tužan, i deprimiran, onda si svakakav. i svakakve ti misli padaju na pamet pa čak i one najcrnje i najpogubnije. Nemamo zdravlja! Koliko ih je koji su samo naizgled mladi, ali već potopljeni, zavedeni, zatrovani, izgubljeni i beznadni. Zašto? Zato što nemaju zdravlja. Dali se u drogu, otrov, kokain, travu, lsD. U splitu – mogao sam reći i u imotskom, Zagrebu, Dubrovniku, svejedno je jer smo svi, cijelo društvo, u to umočeni – ima 300 kartoniranih i upisanih. Upisanih, od kojih ima nekakve nade da bi se mogli izvući i izliječiti. a koliko je onih neupisanih? Koliko je onih koji su odlučili ići do kraja u svom samoubilačkom pohodu protiv sebe, protiv zdravlja, protiv tijela, protiv života, protiv obitelji, braka i budućnosti? Koliko ih je budućnost svoju već zamračilo, potopilo i prekrižilo? veliko mnoštvo, braćo i sestre. toliko veliko da ti se duša kao kamen stisne i srce, tužnije od Jeremije proroka, proplače nad tim tek propupalim i procvalim, a već izgubljenim životima. O Gospe od Zdravlja i Zdravlje bolesnih, moli za nas. Molimo te, otiđi k Isusu pa mu reci nemaju zdravlja, kao što si ono rekla nemaju vina.

a prođe Gospa između naših bračnih supruga, drugova i partnera? možda bi konstatirala: nemaju vjernosti jedno drugome. Pred 2 mjeseca, pred 2 godine, pred 12 godina, kao da je važno koliko, stali su pred oltar, pružili jedno drugom desnu ruku, zakleli se na križ sveti i izgovorili: ja n uzimam tebe n za svoga trajnoga i životnoga supruga. i obratno. Uzimam tebe i samo tebe. s tobom u dobru i u zlu, u zdravlju i bolesti. i u danu i u noći. i u svakoj nevolji. Uvijek vjerna i odana. i sad najednom brodolom.

nestala vjernost na koju su se zakleli, isušila se ljubav koju su jedno drugom obećali, koja ih je držala, kojom je ljubio on nju i ona njega. Ušla u život nekakva kuga, bolest i nevjera te jedno drugom pogazili prsten, znak vjernosti; pogazili riječi svoje prisege i sve što su dotada zajedno gradili, ljubili i s ljubavlju podizali. sve je pogaženo. Sine, nemaju vjernosti! O Djevice vjerna, o Djevice časna, o Djevice hvale dostojna pomozi i moli za sve nevjerne, razvedene, rastavljene i slomljene da se vrate na svoj čisti i bistri izvor i da ih poveže ona tako čista ljubav kao na početku: kad su jedno drugo sreli, kad su se jedno u drugo zagledali, kad su se jedno drugom svidjeli, kad su jedno drugo zavoljeli i ljubav izjavili. Anđeoska Gospe od Imoćana, pomoć tvoju ištemo, zagovor tvoj trebamo. Priskoči, usliši, spasi i ozdravi, Djevice vjerna!

ŽUPNI DOGAÐAJI DOGA

Jordana u Obećanu zemlju. no za kršćane ta je rijeka značajna zbog jednog drugog događaja: krštenja isusova na Jordanu, odakle i počinjemo našu večerašnju (pučku!) propovijed.

ad bi Gospa danas prošla našim gradovima i selima, ovom našom Hrvatskom, uključujući i imotski, možda bi rekla slično što je rekla s obzirom na zdravlje mladih i na vjernost bračnih drugova. možda bi rekla mira nemaju. Pa tu su svađe i podjele po širini i dužini, od Jadrana do Drave: osobne, obiteljske, sportske, medijske, stranačke i društvene svađe i podjele. tu je mržnja iz dna duše, tu je ljubomora i zavist, zlo i nepravda. čovjek čovjeku u imotskom, u Hrvatskoj, više nije čovjek, susjed i prijatelj, već prijetnja i neprijatelj. čovjek čovjeku je danas vuk. Kako je to moguće? nismo li kršćansko mlijeko pili? nismo li u kršćanskom duhu odgojeni? nismo li sa znakom križa na čelu, na obadva ramena i na srcu lijegali i ustajali? nismo li? a olako, baš olako, božji zakon, božje evanđelje i svoju savjest zgazismo i vukovi postadosmo. nije to više nevolja koja te najednom, benigno, strefi i prođe, nego bolest koju sam tražiš i u njoj ustraješ. maligna bolest koja traje i koja se rapidno širi i potencira, svjesno ili nesvjesno ne znam, ali to zapažam i uviđam! O ogledalo pravde i Kraljice mira, ti koja si rodila „kneza mira, moli za ovaj grad, zemlju i narod da se ne svađa, da se ne dijeli i cijepa – ni ideološki, ni svjetonazorski, ni navijački – već da bude jedan i jedinstven: jedan narod, jedna zemlja, jedna vjera, jedna nada, jedno srce – srce vjerničko, imotsko, to dobro srce hrvatsko – u kojemu

nema isključivosti i zloće za nikoga, a mjesta i ljubavi za svakoga. to je tebi ženo, što je tebi majko, što je nama do toga da oni vina nemaju? čovjek se malo prešao i osramotio, pa što ćeš. Proći će i to. ali Gospa ništa, ni riječi više. ne obrazlaže, ne moli, ne inzistira; ona više ništa ne govori. samo mu je rekla: vina nemaju. a ti dalje znadeš svoje. ma, ženo, majko, još nije došao moj čas! e, to ja ne znam. Znam da si neki dan, kad smo pošli iz nazareta, rekao: došao je moj čas; ja moram napustiti privatni život i obiteljski život. Ja, majko, i tebe moram napustiti. Ali eto, ako hoćeš za mnom, možeš poći, ali samo kao moja učenica i sljedbenica; tako si rekao. „ali nije došao moj čas“, kaže joj isus, s obzirom na ovo što mi govoriš. i Gospa je otišla među one momke i starome svatu koji su bili u velikoj muci. Čujte, reče im, otiđite onomu čovjeku što stoji ondje i stanite pred njega. I što vam rekne, učinite! Znači, ona je nešto u njegovu odgovoru pročitala i naslutila; nešto je „ubrala“. Ona je vidjela njegove oči, ona je pratila njegov osmjeh, ona je razumjela njegov ton. Zar nisu bili trideset godina zajedno pod istim krovom i za istim stolom. Poznaje majka sina. Zna ona što on misli, što hoće i kako se vlada, kao što i sin zna majku svoju. Otiđite k njemu i čekajte dok vam nešto ne kaže. Njega slušajte! nije li i bog Otac nedavno na Jordanu gromovno rekao: Njega slušajte! On je pravda božja, mesija, poslanik, pomazanik božji. njega slušajte! Gospa ponavlja iste riječi koje je čula na Jordanu: njega slušajte.

odoše četiri-pet momaka i stadoše pred isusa. Što je, što želite, upita ih. Rekla nam je tvoja majka da dođemo k tebi i da učinimo što nam ti kažeš i zapovjediš. Kud ti okom, mi ćemo skokom: u Kafarnaum, nazaret, betsaidu, bilo gdje, samo reci što treba. Uzmite onih šest posuda i otiđite dolje bunar, zahvatite iz njega vodu i napunite posude; do vrha ih napunite. ljudi ne mogu sebi doći: ne znaju je li se šali ili ozbiljno govori. Poslušajte – zapovijeda sada isus – napunite posude vodom do vrha. i ljudi učiniše tako. i kako kažu biblijske i komentatorske knjige, u te je posude moglo stati po sto litara u svaku,

a, ispunite posude vodom! Što to znači za mene danas. Za mene svećenika, za tebe vjernika, hodočasnika, oca majku, djevojku, mladića, učenika, studenta, trgovca, političara…što to znači? Pa znači baš to: ispuni svoju zadaću do vrha, do kraja! budi otac do kraja. budi majka do vrha ljubavi, do vrha praštanja i milosrđa. budi vjerna djevojka do vrha. budi vjeran mladić do kraja. Jesi li trgovac, onda ne kontaj 2 i 3 su 6 i ona 3 su 10, nego matematički ispravno i etički korektno. Jesi li političar, onda biraj hoćeš li za opće dobro ostaviti „trag u beskraju“ (O. Dragojević), hoćeš li svu „svoju ljubav pokloniti njoj, svojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj“ (Navijačka pjesma), kako i dolikuje, ili ćeš zbog nekih svojih uskih interesa nositi trajni ožiljak srama na svome čelu. Jesi li učenik, završi osmogodišnju i srednju školu; idi u školu, a ne oko škole. Jesi li student, završi jednom taj fakultet. ispuni, dovrši, od tebe se to traži. Pa ne može ni Gospa ni bog mjesto tebe studirati, ispite polagati i diplomu primati. bog će naći načina da blagoslovi tvoj trud i znoj, a ti ispuni tu svoju diplomu znojem i marom. nedavno sam pročitao da 61 % studenata nikada ne završi fakultet, nikada ne diplomira. Da, 61 %, ako ne i 63 %. Znači od njih 100, 61 gube vrijeme i lutaju. Od 1000 njih 610 ne završi školu; od 100.000, 61.000 nikada ne završi fakultet. bože svemogući! a vidite što kaže evanđelje i bog: ispuni posudu! ispuni zadaću! ispuni dužnost svoju! Kako možeš gledati da se otac tvoj i majka tvoja za tebe trude, znoje, od usta svojih otkidaju, a možda i pozajmljuju, a ti lijenčina, parazit, varalica i propalica.

spuni zadaću svećeniče, župniče. ispuni zadaću koja ti je dana. nemoj

ŽUPNI DOGAÐAJI

što znači 600 litara vode. a isus podiže ruke, oči i lice prema nebu, bogu i Ocu svomu: Oče, uvijek si me uslišavao, uvijek si me pratio. Ako je tvoja sveta volja pokaži je sada nad ovih šest posuda. Zatim reče: Zahvatite i nosite starom svatu i kućnom domaćinu. Oni se smiju i među sobom šapuću: pa mogli smo odmah iz bunara nositi. a ne, ne, prekida isus njihovo šaputanje. treba najprije božji blagoslov, treba ruku ispružiti, treba posvetnu molitvu izgovoriti.

ŽUPNI DOGAÐAJI

spuni svoju zadaću. svaki od vas! i budi čestit sa svojim bratom i susjedom. i nemoj se s njima prepirati za pedalj neke ledine i suhozidine ili kakva duba i mejaša. nemoj se s nikim goniti po sudovima i parnicama. Pročitao sam da u Hrvatskoj ima oko milijun parnica na sudovima. milijun parnica, a nas nema nego četiri milijuna. Znači, svaki četvrti na sudu. Hoćeš pravdu zemaljsku, ljudsku i sudsku, a isus ti nudi daleko više i veće od pravde. On ti kaže: ti ćeš biti daleko mirniji i sretniji, puno veći, veličanstveniji, dostojanstveniji, ma ti ćeš biti pravi gospodin i moj učenik, ako budeš znao oprostiti i prijeći preko toga, ako ne budeš sebe po sudovima mrcvario i djecu svoju u to uvlačio. s tim u vezi, pada mi na pamet priča koju donosi ruski velikan pera tolstoj, koji piše kako je jedan ruski kulak, danas bismo rekli „tajkun“, imao veliko imanje i na tom imanju veliki broj slugu i kuličara. i jednome od njih dojadilo raditi na tuđoj njivi pa došao pred kulaka, kleknuo i moli ga: daj mi, gospodaru, samo malo zemlje da je obrađujem pa ću i tvoju slađe i veselije obrađivati. Daj mi samo da mogu reći „ovo je moje“. i kaže mu kulak: dobro! Hajdemo se nešto pogoditi. Ja ti dajem onoliko zemlje koliko ti možeš danas optrčati. Potrči odavde ujutro u 8 sati pa koliko optrčiš do 8 navečer sve je tvoje! i kuličar podvi nogavice te poče trčati. ali ne trči uprav, nego izokola, na široko, da što više zahvati. Pa trči i trči, ne staje. Uznojio se, umorio, dušu iz sebe ispustio, ali još trči; ima još dva sata. i na kraju doletio, nekako se dovukao. i kako je pred gospodara pao, tako je mrtav ostao. evo koliko ti zemlje treba: koliko si poklopio! ništa više. Koliko se jadan trudio i mučio, koliko je trčao, a koliko mu je samo trebalo. a koliko mi trebamo? ne znam, ovisi o željama i apetitima. ali znam koliko će koga zapasti: onoliko koliko je grob dug i širok! ni centimetra manje, ni milimetra

više. a ostalo te, ako zaslužiš, čeka gore, u nebu.

avršavam: Dragi moji slivanjci, čiji je danas zavjetni dan Gospi od anđela, dragi imoćani, franjevački trećoredci i framaši! blago vama ako možete pozvati isusa na svoju svadbu, u svoju kuću, u svoj život. blago vama ako, zajedno s isusom, možete i Gospu pozvati na svoju svadbu, u svoj dom, u svoje danas i sutra. ako ne možeš isusa i Gospu zovnuti, jao ti duši; jao ti kući; jao ti obitelji! Pa kakve su ti to radosti koje ti ne izviru iz boga, koje ti Gospa ne može zagovarati, koje ti bog ne može blagosloviti, čovječe božji! ali, blago, blago onome tko zovne isusa na svoju radost: koji mu kaže: dođi isuse i blagoslovi ove moje životne radosti; i zamoli ga: nauči me, božanski Učitelju, zlo pobjeđivati, kukolj od pšenice razlikovati, za domovinu se žrtvovati i slobodu odgovorno živjeti. blago, zaista blago onom tko zna i hoće Gospi kazati: hvala ti, majko sveta, za Kanu Galilejsku i poruku iz Kane. Hvala ti, Gospe od anđela, za tvoju šutljivu, ali rječitu šutnju u srcu našega grada. ti si uvijek bila njegov stijeg, kao i one povijesne 1717., kad je gvardijan vrljić upravo na ovome mjestu, predvodeći imoćane u slobodu, nosio tvoj stijeg i zaufano te molio: Divice, pomozi nam; i ti si pomogla: turski si jaram zbacila i pobjedu kršćanskoj vojsci donijela. ti si uvijek bila njegova pobjeda i slava. i majka milosrđa što je čula svaki vapaj i izvidala ranu svaku. i zato, kao što je prekrasno pjevao preminuli i danas sahranjeni pjevač – sve nježne riječi svijeta, sačuvao sam za te… (O. Dragojević, Magdalena) – tako i ja. sve što sam do sada rekao, bilo ti na slavu! ali „najnježnije riječi“ sačuvao sam za kraj da ti kažem i najnježnije te u predvečerje tvoga blagdana zamolim: Gospe od anđela, majko naša imotska, molim te: kao i do sada, čuvaj i brani vjeru, poštenje, imotski kraj. čuvaj i sačuvaj, majko, baštinu svoju, Krajinu našu, na kojoj je „sto tragova, udaraca i uvreda“, na kojoj je „sto znakova“ (v. nazor: Zvonimirova lađa). čuvaj ovaj narod vjernički, čuvaj ovaj narod imotski, čuvaj moj narod hrvatski. i vodi ga, štiti ga i usliši ga: kad pjeva, kad se moli i kad pati, Gospe od anđela, naša imotska mati! Dixi!

ŽUPNI DOGAÐAJI

biti zadovoljan s dovoljnim, ni sa dobrim, ni sa vrlo dobrim ako možeš biti odličan: odličan propovjednik, odličan misnik, odličan ispovjednik, odličan komunikator sa župljanima u blagoslovu kuća, u katehezi, u susretima, u vjenčanju, u sprovodima i pohodima. budi odličan. ispuni vjerno svoju zadaću.

subotu 8. rujna, slivanjci su po drugi put hodočastili u Ramu u bosni i Hercegovinu gdje su s ostalim brojnim hodočasnicima (nekoliko tisuća) pristiglim iz svih dijelova bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske proslavili blagdan male Gospe u franjevačkom svetištu na Šćitu u bosni i Hercegovini. četrdeset i sedam slivanjskih hodočasnika predvođeno župnikom fra Željkom tolićem, u rano jutro, uputilo se kroz imotski i Posušje, prema franjevačkom samostanu na Šćitu, a mila mikrut je, prema ustaljenom običaju, u autobusu, predvodila Gospinu Krunicu. svečanu svetu misu u župnom dvorištu predvodio je sinjski gvardijan fra Petar Klapež u suslavlju brojnih svećenika pristiglih iz cijele biH i RH. Gvardijan i župnik na Šćitu fra andrija Jozić, na početku misnog slavlja, uputio je dobrodošlicu svim nazočnim svećenicima, svim raseljenim Ramcima, kao i ostalim vjernicima i hodočasnicima. misno slavlje uzveličao je župni zbor RamaŠćit, a slavlju su nazočile i brojne č. sestre i franjevački bogoslovi. Ramci su na malu Gospu proslavili i Dan Općine Prozor-Rama i prije svete mise kraj

Ramskog križa fra andrija Jozić izmolio je odrješenje za sve ramske mučenike te su potom položeni vijenci i zapaljene svijeće kraj spomen-ploče s imenima ramskih žrtava kroz brojne ratove. Posebno su se prisjetili (još svježih rana) ubijenih Uzdolskih žrtava, koje su 14. rujna, 1993., na svetkovinu Uzvišenja svetog Križa, ubili pripadnici armije Republike bosne i Hercegovine, u ranim jutarnjim satima. na podmukli način napali su mjesto Uzdol i ubili 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti (29 civila i 12 pripadnika HvO-a). Posebno je bilo zanimljivo narodno veselje koje je bilo upriličeno nakon svete mise, kada su se još jednom, stari običaji igranja kola, uz zajedničku nazdravicu šljivovicom, bili predstavljeni mlađim naraštajima, kao tračak običaja koji se lako ne gasi. Odjekivala je ramskom prodolinom i rera i ganga, pjevale su se razne pučke pjesme, plesalo se ramsko kolo, u kojemu su uz Ramce, ove godine sudjelovali i brojni hodočasnici. nakon toga slivanjski hodočasnici su imali prigodu razgledati franjevačku galeriju i muzej, na povratku stati na vidikovcu iznad Rame, odakle se pružao predivan pogled na

ŽUPNI DOGAÐAJI DOGA

ŽUPNI DOGAÐAJI

Hodocašce u Ramu

Ramsko jezero, koje je ove godine bilo puno vode. na prekrasnom vidikovcu napravljena je i zajednička fotografiju kao podsjetnik na slivanjsko jednodnevno hodočašće u Ramu, majci od milosti, kojoj se svatko prema svojim potrebama pomolio ponaosob. Povratak i odlazak (uz malu nezgodu kada se pokvario autobus, uz mirisnu jutarnju kavu nije se ni osjetio) bio je prožet radosnim prijateljevanjem, uz slađenje slasticama, koje su za ovu prigodu ispekle neumorne slivanjke, a posebno treba istaknuti milu lozinu i milku talaju, a zamirisale su i suhe smokve iz torbe najstarijeg hodočasnika ivana talaje. fra Željko je hodočasnike animirao o povijesnim crticama vezanim za povijest ramskog kraja. treba tu još pohvaliti i ljubaznog vozača stipu Kristića koji se doista potrudio da vožnja bude ugodna i sigurna kako bi se hodočasnici sretni i zadovoljni

vratili svojim domovima, uz kratku stanku za kavu kraj Posušja i Duvna.

tek, onako da se ne zaboravi, ovogodišnji hodočasnici bili su: marija Katavić, silvana anić, Dijana lijić, marijana Žuža, matija Katavić, Jozo lozina, Zlata lozina, mara lozina, milka talaja, Joko talaja, ivan talaja, tonka Dobrinić, neda Zeljko, Željana nogalo, ikan Glibota, iva Glibota, mila mikrut, mila lozina, vlade marinović, neda vučko, mirko Zeljko, Josip mrkonjić, marija mrkonjić, mićo Kustura, ivanka Kustura, Joko Jukić, Dragica Jukić, anita Protrka, ane Protrka, nada Jukić, ivica Jukić, ivana tadić, lana tadić, Denis tadić, ante Jukić, Zore Jukić, vera mrkonjić, mila vrodljak, Petar barić, Darinka barić, Dragica Glibota, tomislav Glibota, nada vrdoljak, ivan Prgomet i Joko Glavaš. (DZS)

ŽUPNI DOGAÐ DOGAÐAJI DOGA Ð AJI

subotu, 29. rujna, na blagdan sv. mihovila, u našoj su se crkvi vjenčali antonio tolić, sin Zvonimira i anđelke rođ. martinović i Danijela Hrnić, kći Damira i vlatke rođ. Glibota. antonio je kršten u Prološcu i živi u imotskom, a Danijela je rođena i krštena u splitu, u župi sv. leopolda bogdana mandića, i po majci je slivanjskih korijena. svjedoci su bili stipe Kukavica, elektroinstalater iz imotskkoga, i maja Radalj, frizerka, podrijetlom iz slivna, a nastanjena u splitu. vjenčanje se odvijalo skladno i dostojanstveno. U prepunu crkvu mladu je do oltara dopratio ante Radalj (“Dunda”) i potom je počeo obred vjenčanja. nakon župnikove prigodne homilije, u kojoj je naglasio uzvišenost i svetost kršćanskoga braka, uslijedile su riječi privole u kojima je dvoje mladenaca jedno drugom izrazilo vjernost, ljubav i poštovanje do kraja života, a potom i predaja prstenja, koje tu ljubav i

vjernost na vidljiv način simbolizira. našim mladencima, antoniju i Danijeli, želimo sretan i blagoslovljen kršćanski brak, ispunjen božjim blagoslovom, te ih preporučujemo u molitve cijele naše župne zajednice.

Biciklijada Split – Slivno

očelo je sve spontano krajem osmog mjeseca raspravom na balotama kako je naše uže dugogodišnje društvo pomalo zahrđalo i neaktivno. vrlo brzo je ta rasprava dovela i do oklade da se u roku od jednog mjeseca krene biciklom iz splita za slivno. to vrijeme smo iskoristili za pronalaženje adekvatnih bicikla i opreme, planiranje puta, pripremu logističke potpore i izbora rute te smo odradili i poneki trening. tako smo u subotu, 29. rujna, krenuli na put dug oko 80km: od splita, preko srinjina, tugara, blata n/c, Šestanovca, Grabovca, Zagozda, Krstatica do slivna. svih šestero biciklista su na kraju živi, zdravi i veseli uspješno priveli kraju putovanje koje je trajalo od 7 sati ujutro do 16 sati poslije podne. Poslije toga fešta je mogla početi. Jedini uvjet u ovoj biciklijadi od protivničkog tabora bio je da se biciklo ni u jednom trenutku ne smije gurati, a vremenskog ograničenja za dolazak, odmor i pauze nije bilo. Cijelim putem atmosfera je bila pozitivna i vesela a za to se pobrinuo i protivnički tabor koji je također bio u logistici, pratio i bodrio nas cijelim putem. naravno da je i njima bez obzira na izgubljenu opkladu, četiri pečena

janjeta, bilo drago što smo stigli na odredište. Doček kod table slivno, pa u mrkonjića i putem do crkve bio je nezaboravan. nakon ovoga, svi su sudionici mišljenja da bi ovako nešto trebalo i moglo postat tradicionalno, i u što većem broju. ali za takvo što izvest treba puno vise pripreme i organizacije, posebno sa sigurnosnog aspekta. no, o tom po tom.

sudionici koji su vozili i odvozili ovu biciklijadu su: iko mrkonjić, nedjeljko mrkonjić, Hrvoje Zeljko, ivan Jukić, Zoran anić i ivan matković (napisao: Zoran anić).

ŽUPNI DOGAÐ DOGAÐAJI DOGA Ð AJI

Vjencanje Antonia Tolic i Danijele Hrnic

edavno su ante Radalj („Roša“) i nada Radalj rođ. milas, u krugu svoje obitelji i prijatelja, proslavili 40. godišnjicu braka. Ponosni bračni par, iz čije je bračne ljubavi na ovaj svijet došlo troje djece (dvije kćeri i sin), a sustiglo ih je i četvero unučadi, sa zadovoljstvom ističe kako su njihovi potomci ono najljepše iz četiri desetljeća zajedničkog života. „Četiri

desetljeća nije malo, a sve ove godine izdržali smo skupa jer smo stvorili povjerenje i ljubav među nama. Nema druge tajne. Najviše smo ponosni na naše kćeri, sina i njihovu djecu“, priča nada, dok ante ima svoju teoriju dugotrajnog i skladnog braka: „Četrdeset godina braka je komedija u kojoj muško ima glavnu ulogu, a žena piše tekst“

svih svetih, sa dolaskom mraka, okupljali ispred crkve, zapalili bi vatru i zvonili za svoje pokojne. Potezanja zvona više nema, zamijenila ga je elektrifikacija zvona koja pokojnima brecaju za pokoj vječni, a živima na memento mori (sjeti se smrti). Ove godine, zbog kiše, nije bilo ni vatre ispred crkve, ali ipak mirko selak („Drvetov“) je, kao i prethodnih godina, donio panj za ogrjev kako ne bi prekinuo tradiciju svoga pokojnog oca.

ŽUPNI DOGAÐAJI

Proslavili 40 godina braka

svetkovinu svih svetih i Dušni dan slivanjsko je groblje dočekalo u drukčijem izdanju od prethodnih godina. nema više stare, oronule i sumorne staze u groblju. Zamijenila ju je nova, tek nedavno uređena bijela staza od štokovanog kamena. i ne samo staza, već i nešto drugo, sasvim neobično i vrlo lijepo: osvjetljenje na stazi, koje crkvi i groblju daju zbilja impresivan izgled. Do nedavno su se slivanjci na svetkovinu

Svetkovina Svih svetih

vetkovina svih svetih i ove je godine privukla mnoštvo slivanjaca u svoj rodni kraj. Došli su sa svih strana, a neki čak i iz sao Paola (brazil). Unatoč oblačnom i kišnom vremenu, kao i cesti koja je od Krstatica prema slivnu u bezobrazno katastrofalnom stanju (izrovana, kamenita, bregovita i valovita, kao kakva najzabačenija cesta ovoga svijeta), slivanjci su, bez obzira na loše vrijeme i sramotu od ceste, došli svojoj župnoj crkvi i na grobove svojih pokojnika.

Crkva je bila pretijesna da primi sve pa su mnogi, s kišobranom u ruci, ostali vani i pobožno sudjelovali u svetoj misi. nakitili su svoje obiteljske grobnice raznim cvijećem i zapalili svijeće na grobovima svojih pokojnih majki i očeva, djedova i baka, rodbine i prijatelja, koji žive u njihovoj duši i srcu, u ljubavi i svetoj uspomeni. tiha molitva, šutnja i iskrena suza pričaju svoju priču, a to je priča ljubavi i poštovanja, ali i duboke vjere da se pokojnima život samo mijenja, a ne oduzima.

blaci i kiša od jučer nastavili su se i Dušni dan. no slivanjce to nije omelo da, kao i jučer, u velikom broju dođu na svetu misu, a potom prisustvuju procesiji oko groblja, tijekom koje smo na četiri mjesta izmolili molitve za sve pokojne (odrješenje) koji počivaju na našem groblju, uključujući fra ivana, fra Pavla i fra vjenceslava Glibotu, koji su sahranjeni u kapelici do crkve, i don matu Katavića, koji počiva u obiteljskoj grobnici. također smo se pomolili i za one čija su imena napisana

na spomeniku iza crkve. nakon blagoslova i otpusta na kraju mise, uslijedio je još jedan pohod grobovima. Žele se slivanjci, prije nego se vrate u svoju svakodnevnicu, još jednom pozdraviti sa svojim pokojnima. Zatim odlaze, ali se i obaziru. Oči su im pune suza, ali srce je puno: donijeli su svojim pokojnima cvijeće i svijeću, izmolili molitve, potiho im rekli ono što su htjeli, poškropili njihova počivališta blagoslovljenom vodom i kazali „doviđenja“, mili moji. Uskoro smo opet zajedno!

Sjecanje na žrtvu Vukovara u Slivnu

ove godine, kao i prošle i one pretprošle, i toliko godina unatrag, slivno se jučer, 18. studenoga, zajedno s cijelom Hrvatskom, prepustilo Danu sjećanja na žrtvu Vukovara, grada-heroja koji je pred 27 godina, nakon tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, osvojila Jna, udružena sa srbočetničkim hordama i zločincima. točno u 18 sati i 11 minuta zazvonila su zvona na crkvi Presvetoga trojstva. nakon što su zvona utihnula, izmolili smo 5 Očenaša, Zdravih marija i slava Ocu na čast 5 rana isusovih u koje smo utisnuli i sve rane hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu: vukovar, Škabrnju, nadin… i tolika druga hrvatska gubilišta i grobišta, sve ubijene i ranjene, stradale nestale. Rane hrvatskog naroda umetnuli smo u rane bogočovjeka, isus iz nazareta, koji ih jedini može zacijeliti, ozdraviti i izliječiti. nakon molitve, s pjesmom Zdravo djevo, zaputili smo se u

procesiji prema spomeniku iza crkve gdje smo izmolili molitve za pokojne (odrješenje) za sve poginule hrvatske branitelje i potom ispjevali pjesmu Bože, čuvaj Hrvatsku. Za ovu prigodu i crkva i spomenik su bili prelijepo okićeni cvijećem i urešeni svijećama. i škola također. Za cvjetne aranžmane u crkvi i pred spomenikom pobrinuli su se branka barić, boro Prgomet i miro Glavaš. Premda prohladna, bijaše to sveta noć u slivnu.

ŽUPNI DOGAÐAJI

Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan

Pokrenuta internetska stranica župe

subotu večer prije Prve nedjelje Došašća u slivnu je i ove godine nastavljena prošlogodišnja manifestacija – Advent u Slivnu. Prošle godine to je bilo u župnikovoj organizaciji, a ove je godine organizaciju preuzela Udruga mladih Slivno. smisao manifestacije, koja se održavala svake subote u Došašću (iza mise u 16 sati), bio je slivanjsko zajedništvo i druženje, odnosno biti jedno i zajedno. Zašto i čemu to? Zato što slivno i hrvatski narod neće spasiti izolirani i mrzovoljni pojedinci, gostioničarske psovke i sve prodorniji istočnjački folk koji, kao da se ništa nije desilo, opet trešti po našim kafićima, već božić koji ujedinjuje, sjedinjuje i zbližuje. i poziva: ut unum sint (da budu jedno). „advent u slivnu“ upravo to želi biti: slivno jedno i zajedno. i tako ostati.

voga ljeta otvorena je internetska stranica župe slivno, koja glasi: www.zupa-slivno-imotsko.hr. svrha njezina otvaranja je da svi slivanjci, u domovini i u inozemstvu, budu čim prije upoznati s događanjima u slivnu. stranicu otvara župna crkva Presvetog trojstva i prigodni spot na kojem je prikazana unutrašnjost crkve i crkvenog okoliša, koji je dronom snimljen iz zraka. Cijeli je spot, koji je napravio „studio Raos“ iz imotskoga, popraćen

pjesmom Gospodin je pastir moj. stranicu je izradila specijalizirana tvrtka „Caneo“ iz imotskoga, u vlasništvu Josipa bušića, koji stranicu i održava. na naslovnoj stranici nalaze se i popratni linkovi o povijesti župe, župniku, projektima u župi, župnim događanjima, preminulim slivanjcima i župnom glasilu „slivno“, a tu je i obilna fotogalerija. Da je otvaranje internetske stranice o župi bilo opravdano, svjedoči i broj dosadašnjih pregleda, a on iznosi preko 8000 pregleda.

ŽUPNI DOGAÐAJI

Advent u Slivnu

UDrUGA MlADIH SlIvNO

samnaesti Ganga-fest Slivno održao se u slivnu 18. kolovoza 2018. na školskom igralištu. Orila se ganga slivanjskom dolinom, čule su se gusle sve do biokova, a pjesma gangaša i gangašica oduševljavala je brojno mnoštvo. Pristigli su brojni raseljeni slivanjci iz mnogih mjesta diljem Hrvatske, inozemstva, čak i iz amerike. slivanjska smotra gange i običaja, iz godine u godinu, prelazi okvire imotske krajine. ne biti na Ganga-festu slivno znači ne doživjeti slivno u njegovoj duši. to je samo mali dio prekrasnog ugođaja osamnaestoga Gangafesta slivno 2018., kojeg je otvorio načelnik Runovića mario Repušić, a svoj blagoslov uputio je župnik slivna fra Željko tolić, profesor na Kbf-u splitu. U organizaciji Udruge Mladih program su vodili: ivana matković i ivica Prgomet „Paškić“. na smotru gange pristigle su brojne gangaške i folklorne skupine, ne samo iz imotske krajine, već i iz mnogih mjesta splitsko-dalmatinske županije, koji su se jedna za drugom redale i gangale (slivanjci i slivanjke, Gangaši Radobilja, Katuni Kreševo, Gangaši iz pet sela, gangaši Podbablja, bile ruže, KUD Dikovača iz Zmijavaca, Zvuci Kamena i krša). Pjevalo se skoro iz svakog sela imotske krajine, gdje se još uvijek čuva ganga i stari običaji. Pjesmu Sjećanje i suze slivanjskog pjesnika mirka anića guslio je najmlađi guslar mislav milas, a nastupili su još guslari Jure babić, stipe marinović, diplar srećko Zebić i drugi. stručni ocjenjivački sud, koji je strpljivo slušao gangu od 19.00 sati pa sve do iza pola noći, donio je i odluku da se prva nagrada dodjeli gangašima iz Pet sela u muškoj gangi, a u ženskoj gangašicama Zvuci kamena i krša. Ono što krasi slivno i slivanjce svakako je njihovo gostoprimstvo, koje svake godine, u subotu nakon blagdana velike Gospe, okupi u slivnu brojne ljude, mladost i djecu, ljubitelje gange. smotri gange nazočili su i

načelnik Zagvozda miro Gaće, Pave ćikeš, načelnik Općine Zadvarja, a u ime splitskodalmatinske županije nazočne je pozdravio anđelko Katavić. Za kraj prelijepe večeri u slivnu slijedio je nastup benda Paško, ago i emily.

Sretan Božić i Nova 2019. godina slivanjkama i slivanjcima koji žive u slivnu, domovini i inozemstvu, puno zdravlja, sreće i ljubavi povodom božićnih i novogodišnjih blagdana želi Udruga žena „Slivanjka“.

UDrUGA ŽENA „SlIvANJkA“

Osamnaesti „Ganga-fest Slivno”

Područna škola Slivno – Mala škola velikog srca

kola broji 25 učenika i to 8 učenika od 1. do 3. razreda i 17 učenika od 5. do 8. razreda. njihova malobrojnost nije nedostatak, već velika prednost. ta malobrojnost učenika zajedno s njihovim učiteljima, ne nalikuje na školu, već na veliku i složnu obitelj. naime, oni su međusobno povezani; kako učenici s učiteljima, tako i roditelji i cijela mjesna zajednica. svaki njihov rad poprećen je prisustvom i pljeskom roditelja, baka, djedova i ostalih sumještana. Učenici ove škole posebno se ističu svojim priredbama. svaki blagdan i bitni nam događaj popraćen je priredbom, u koju učenici i njihovi učitelji ulažu puno truda i napora kako bi ona bila bogata i svečana. svake školske godine, pa tako i ove 2017./2018. g., učenici su radili na brojnim priredbama. Pa, krenimo redom:

1. U listopadu su obilježili Dane kruha. svečanost je održana 10. listopada. Učenici su recitacijama, pjesmom i glumom obradovali roditelje, učitelje i župnika, fra Željka tolića, koji je nakon priredbe blagoslovio plodove zemlje, ali i uratke vrijednih mama, baka i učiteljica. 30. listopada 2017. učenici i učitelji su povodom nadolazećeg blagdana svih svetih kod spomenika, ispred škole, zapalili svijeće, donijeli cvijeće i pomolili se za sve koji su svoj život dali za domovinu Hrvatsku.

2. U studenom su obilježili Dan pada vukovara. Kao i svake godine, i ove su učenici i učitelji zapalili svijeće na školskim balkonima i kod spomenika. izradili su i prigodne plakate.

3. U prosincu su bili dvostruko vrijedni. Potrudili su se pripremiti dvije priredbe i to povodom sv. nikole i božića. Učenici su se posebno potrudili usrećiti sv. nikolu kako bi on bio zadovoljan i

sretan, ali i oni zajedno s njim. Pokazali su mu prigodni pano, recitirali su i pjevali, a on je njih s velikim osmijehom darivao. Za božićnu priredbu učenici su pripremili niz recitacija, igrokaza i sve prisutne obradovali i uveselili božićnim pjesmama. božićnu su priredbu izveli i u svojoj mjesnoj crkvi. 4. S veljačom je stiglo vrijeme maskiranja, šala, ali i zaljubljenih. na pokladni utorak, 13. veljače 2018., učenici, učitelji i roditelji su se maskirali. Održan je školski maskenbal, a krnjo je platio za sve nedaće koje su se dogodile tijekom prošle godine. Učenici su recitirali, pjevali, plesali, ali i pokazali kako ljubav može biti komplicirana, a jednostavna.

5. U ožujku, 26. ožujka 2018. (ponedjeljak), održana je svečana priredba povodom najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa. Učenici i učitelji su ovom priredbom nastojali posebno istaknuti važnost vjere, ljubavi, međusobnog uvažavanja i opraštanja. Pripremili su recitacije, posebno pripremljene molitve, pjesmu i igrokaz. sve su to popratili roditelji, bake i djedovi, učitelji i ravnatelj škole. Učenici su pohvaljeni i nagrađeni velikim pljeskom.

Domovino, u srcu te nosim Domovino, u srcu te nosim, s tobom i kiši i buri prkosim. Domovino, lijepa poput bajke, Zemlja si mog oca i moje majke. Od davnih stoljeća u tebi vlada vjera, srušiti te nisu mogli ni oni jači od tebe, vjerovali smo i imali boga uza se. Hrvatska, domovino moja, draga si i mila, ti si naš anđeo i naša dobra vila. Domovino naša od sjevera do juga, poslije kiše, ti si naša duga. Ja te volim cijelim srcem svojim i voljet ću te dok god postojim. ti si kao biljka koja rađa plod, uz tebe sam ja i cijeli moj rod. moja lijepa Hrvatska je puna povijesnih znamenitosti, prirodnih ljepota i narodnih vrednota. ima lijepo modro Jadransko more, duge rijeke i zelene gore. volim je zbog toga i voljet ću je do zadnjeg uzdaha moga. Zahvaljujem bogu Što s ponosom reći mogu ¨Hrvat sam!¨ bože, hvala ti na ovoj divnoj Hrvatskoj! Ja je volim i njome se dičim i u srcu je nosim.

ŠkOlSkA DOGAÐANJA

ŠKOLSKA DOGAÐANJA

Ivano Alerić, učenik 6.r. PŠ Slivno

6. mjesec svibanj je mjesec blažene Djevice marije, svima nam drage majke, ali i ovozemaljskih majki. U ponedjeljak, 14. svibnja 2018., učenici su obilježili majčin dan. svojim majkama su pripremili recitacije, igrokaze, pjesmu, a na kraju priredbe sve majke su od svojih đaka dobile poklone (diplome i cvjetove). 7. U lipnju je bila proslava Dana škole. Učenici su nastupili na svečanoj priredbi u Zagvozdu.

Kao što smo rekli na početku, ova se škola ne ističe brojnošću učenika – nema ih puno, ali imaju veliko srce puno ljubavi.

ra et labora (moli i radi) stara je uputa i poticaj koji je sv. benedikt zapovjedio svojim sljedbenicima. moliti i raditi, i obratno, zadaća je svih nas. Držeći se te upute sv. benedikta, i ove smo 2018. godine u našoj župipoduzeli nekoliko ozbiljnih zahvata, kako u crkvi tako i izvan nje.

i. RaDOvi U CRKvi

1. Mozaik s motivom Isusova preobraženja.

iznad trijumfalnog luka izrađen je mozaik koji predstavlja isusovo preobraženje. Uz isusov lik, koji središnja figura, na mozaiku su prikazani likovi dvojice starozavjetnih proroka, mojsija i ilije, te trojice povlaštenih isusovih učenika i apostola: Petra i ivana (donji lijevi kut) i Jakova, brata ivanova (donji desni kut). mozaik je djelo akademskog umjetnika ivana Grgata iz Zagreba, koji na mozaiku radio više od godinu dana. svojim

Mozaik Isusova preobraženja

prilozima ovaj lijepi detalj u našoj crkvi omogućili: ivan baRić mirkin (new York) = 1200 $ (američkih) ante i Radojka maRinOvić = 1000 € ivan PUlJiZ ivičin = 7600 Kn ljubica i Oliver PROtRKa te ljubo i Claudia KOnDŽa = 1000 € Hrvoje ZelJKO Zelin = 500 € ivica ZelJKO (u ime pok. sina Josipa) = 500 € UDRUGa Žena „slivanJKa“ = 7500 Kn ante GlavaŠ „antiša“ = 1000 $ (američkih) ante lOZina „Paćak“ = 1000 $ (američkih) Jure baRić = 1000 € milan vRDOlJaK „Ricardo“ = 7500 Kn flavio (vlado) sanaDeR s obitelji (Švicarska) = 2000 € DRUGi naRaŠtaJ slivanJsKiH nJUJORčana = 1100 $ (američkih) ante RaDalJ „Roša“ = 500 € stefani, Roko i eliana seGaRić = 1500 €

rADOvI U ŽUPI

RADOVI U ŽUPI

Mozaik Isusova preobraženja

nakon što je mozaik postavljen, razmišljali smo o njegovu osvjetljenju. Željeli smo ga osvijetliti diskretno, ali efektno. Za to se pobrinuo slivanjski zet tomislav mustapić, koji je sve to učinio besplatno, tako što je darovao rasvjetna tijela i izveo radove.

SLIVNO

rADOvI U ŽUPI

2. Osvjetljenje mozaika.

3. Obnova slike Bogorodice s Djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima. U crkvi se iznad glavnog oltara nalazi slika filippa naldija, Bogorodica s Djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima iz 1769. godine. Polukružna slika, naslikana u tehnici ulja na platnu, podijeljena je u tri glavne skupine. U središnjem dijelu prikazana je bogorodica s djetetom kako sjedi na velikim oblacima, okružena anđelima koji nose bukete cvijeća. bogorodica je odjevena u crvenu haljinu zaogrnutu plavim plaštem po rubu ukrašenim zlatnom trakom s dragim kamenjem, koji joj prekriva glavu. U desnoj ruci drži dijete – isusa, koji je odjeven u bijelu haljinu ukrašenu crvenim cvjetovima i zlatnom trakom s dragim kamenjem po rubu. na glavama su im raskošne zlatne krune s dragim kamenjem. lijevo i desno od njih naslonjeni na veće oblake, nalaze se sveci i svetice. iznad prikaza bogorodice je prikaz svetog trojstva okruženog anđelima. U donjem dijelu ispod oblaka naslonjeni na tlo su redovnici, uglavnom sveci iz franjevačkih redova. na lijevom uglu prikaz se završava s arhanđelom mihovilom, dok se na desnom uglu završava s prikazom sv. Jure koji ubija zmaja. sv. Jure je odjeven u konjaničku odoru 18. stoljeća s crvenim plaštem, bogatim ukrasom i oružjem, jaše na bijelom konju koji se propinje i kopljem ubija predimenzioniranog zmaja. Pri dnu slike je natpis na bosančici: Nek se zna za uvik da ovi seljani od ove crkve učiniše svojom lemozinom i trudom ovu figuru. Impega ju je Filippo Naldi na 1769. slika, koja je do sada bila uokvirena jednostavnim drvenim okvirom, duga je 408 a visoka 290 cm.

Osvjetljeni mozaik slika filippa naldia bogorodica s djetetom, Presvetim trojstvom i svecima namijenjena je puku i prilagođena njihovoj sklonosti prema živim bojama, dekorativnim tkaninama i shematiziranim likovima. Uz druga brojna naldijeva kasnobarokna djela, ova slika spada u onu skupinu koja je bitno definirala umjetnička zbivanja u 18. stoljeću u Dalmaciji te kao takva predstavlja vrijedan spomenik kulture ovoga kraja. budući da se slika nalazi na popisu kulturne baštine, vlada Republike Hrvatske je preko ministarstva kulture 2016. započela njezinu restauraciju. Do sada su bile tri etape obnove slike (2016., 2017. i 2018.). slijedeća, i ujedno završna etapa, predviđena je za 2019. godinu, za koju smo već potpisali ugovor s ministarstvom kulture.

Obnovljena slika Bogorodice s Djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima

Prethodni crkveni kor bio je potpuno ravan i klupe su slijedile jedna iza druge, tako da oni koji su se nalazili u drugom, trećem ili četvrtom redu vrlo su malo vidjeli od onih u prvom redu. Kor je stoga preuređen u tribinastom, odnosno kaskadnom obliku, tako da sada svi mogu lijepo vidjeti središte crkve, oltar. najprije su marin Parlov i njegov brat vlade („Zele“) besplatno napravili željeznu konstrukciju, a zatim je drvodjelac iz vinjana Donjih Jadranko Rebić tu željeznu konstrukciju obložio u drvo. na koncu je tapetar mirko tolić, također iz vinjana Donjih, tapecirao cijeli kor. nakon što je tapecirao kor, tapetar mirko tolić je tapecirao i klecala na svim klupama u glavnoj lađi crkve, koje je obložio spužvom i zatim presvukao skajom u debljini 5 cm.

Pogled s crkvenoga kora na prezbiterij

II. RADOVI IZVAN CRKve

1. Uređena središnja staza u groblju.

Novouređeni crkveni kor

središnja staza u našemu groblju, koja se proteže od crkve do mrtvačnice, duga je 102 metra. budući da je bila od betona, s vremenom je popucala, na mjestima nabubrila i podigla se, a negdje je nije ni bilo, jer se istrošila. Uglavnom bila je ružna i neugledna za naše lijepo i uređeno groblje. i upravo je to bio glavni razlog da smo se odlučili za njezino uređenje. Kao župnik, namjeru za uređenje staze najprije sam iznio kao prijedlog u obavijestima na kraju mise. Prijedlog je od sviju vrlo rado prihvaćen. nakon toga, na prijedlog ivana marinića s velima, pozvali smo kamenoklesara i majstora za kamen tomislava („miću“) tomasa iz Drinovaca (biH), koji je izmjerio kvadraturu staze, koja je iznosila oko 215 kvadratnih metara, te dao svoju ponudu: 105.000 Kn (uključujući kamen i rad). Poslije toga, remeta Gojko lozina i ivan marinić pobrojali su grobnice u našem groblju. nabrojali su oko 400 aktivnih grobnica te

izračunali da je za uređenje staze potrebno 300 Kn po grobnici (o tome vidi: Prilozi za središnju stazu u groblju). s tim saznanjima – ponudom, brojem grobnica i visinom priloga – izišao sam pred vjernike i upitao ih što oni misle. Opet su svi bili jednodušno za to i željeli da se čim prije krene u realizaciju. tako smo počeli prikupljati sredstava po skupinama. skupine su sačinjavali slivanjski zaseoci i svaka je skupina imala svoga koordinatora. nakon što smo prikupili sredstva, pozvali smo kamenoklesara tomislava tomasa, koji je ubrzo sa svojom ekipom započeo s predradnjama i pripremama za popločavanje staze: određivanje širine, postavljanje cijevi za odvod vode i uređenje šahti za prikupljanje vode. K tome, kako staza nije svugdje iste širine, jer je negdje šira a negdje uža, odlučili smo da njena širina bude 1 m i 80 cm (180 cm), što je sasvim prikladno i komotno, kako za procesije tako i sprovode. nakon što su učinjene sve predradnje, „majstori“ su se dali na posao i 7. listopada 2018., prije podne, dovršili sve radove na stazi. staza je uistinu monumentalna i s njom je crkveni okoliš dobio vrlo lijep izgled. na čast, ponos i udivljenje svim slivanjcima.

rADOvI U ŽUPI

4. Uređen crkveni kor.

Staza prije uređenja

rADOvI U ŽUPI

Staza danas

2. Osvjetljenje staze. nakon popločavanja staze, rodila se ideja o njezinu osvjetljenju. s njom sam ponovo, kao nekoć mojsije predvodeći izraelce iz egipta u Obećanu zemlju, stao pred narod i iznio prijedlog. narod se opet pretvorio u jedan glas: hoćemo! Ubrzo je pronađen i majstor za rasvjetu, mladen vranješ, s Drinovačkog brda (biH), koji je dao svoju ponudu: 4000 eura, uključujući materijal i rad. Kad sam to iznio pred vjernike, već istoga dana prikupljen je znatan dio sredstava, a uskoro i sve (o tome vidi: Prilozi za osvjetljenje staze). i uskoro je staza bila osvjetljena led rasvjetom, diskretno i ugodno, u cijeloj dužini (102 m), s obje strane svima se svidjelo, tako da je jedna osoba, što u šali što ozbiljno, izjavila da je sahrane po noći kad umre. neka se zna i ovo: obišao sam mnoga groblja u domovini i inozemstvu, ali ovo što sada postoji u slivnu ja nigdje nisam vidio. slivnu na ponos!

Noćni izgled staze u slivanjskom groblju

3. Zavjetna kapelica svetog Ivana Pavla II. Dogovorom građevinskog poduzetnika gosp. anđelka vučka i župnika fra Željka, na gornjoj livadi kod župne kuće, 19. listopada 2018., započeli su radovi na gradnji zavjetne kapelice koja će biti posvećena svetom papi ivanu Pavlu ii. Kapelica je svojevrsni zavjet, ali istodobno i čin duboke zahvalnosti prema tom duhovnom gorostasu, papi i svecu, čiji je doprinos za međunarodno priznanje postojanje današnje Republike Hrvatske uistinu velik. Kapelica će biti šesterokutnog oblika i promjera 6 metara. Uzdizat će se na šest stupova unutar kojih će, u središnjem dijelu, biti niša s kipom sv. ivana Pavla ii., a sa strane još dvije niše: u jednoj će biti križ, a u drugoj papinski grb ivana Pavla ii. tako će među već postojećim slivanjskim kapelicama, i ova imati svoje časno i istaknuto mjesto. i kad bude završena, ispred i oko kapelice nalazit će se lijepi perivoj, duhovna oaza u koju će se rado navraćati i pred kipom svetoga ivana Pavla ii. meditirati i moliti. neka nas sveti ivan

Pavao ii., koji nas je kao papa za života volio, i sada zagovara da dovršimo ovo sakralno zdanje koje njemu u čast započesmo.

ogađate, osnovnu školu slivno završio sam 1962. godine zajedno s još 18 učenika.

Prepisano iz matične knjige to su: ime i PReZime:

ime OCa: Toma

1. mirko barić

Jozo

2. mate Glibota

Vlade

4. ljubica Jukić

Jure

3. Ruža Glibota

Mile

5. slava Jukić

Bože

7. mate Katavić

Stipe

6. matija Katavić

Jozo

8. ljubica lozina

Vlade

10. nedjeljko mrkonjić

Jakov

12. iva marinović selak

Ivan

9. Ruža lozina

Ilija

11. Petar mrkonjić

Ivan

13. Dragica Opačak

Mate

15. ivan Prgomet selak 16. ivan Prgomet

Jure

18. vlado Šimunović

Ivan

14. Jago Opačak

Ivan Jure

17. vlado Radalj

19. ivan vrdoljak

Zašto sam nas maturantima?

Kapelica u izgradnJi

pretenciozno

rAZNO - kUlTUrA

rADOvI U ŽUPI

MATURANTI OSNOVNE ŠKOLE SLIVNO 1962.

Ante nazvao

U ono vrijeme se završena osnovna škola još uvijek često zvala „mala matURa“, a od možda 80 učenika upisanih u prvi razred, osmi je završilo samo 19. no ni oni nisu zajedno upisani u prvi razred jer je dosta

učenika ponavljalo razrede pa je tu bilo raznih godišta. samo smo ivan Prgomet selak i ja bili rođeni 1948. godine. Ostali su bili stariji.

evo fotografije na kojoj su gotovo svi učenici. mislim da nedostaje samo jedan. nadam se da će se oni ili njihova rodbina prepoznati i obradovati.

rAZNO - kUlTUrA 46

Ne sjećam se imena učiteljice prve slijeva. U srednjem redu je Nada (Marija) Parlov, a u gornjem naša razrednica Zorka Biočić, te podvornik Ante Čale.

Ovo je mislim najstarija poznata fotografija nekog razreda OŠ slivno. Razred je zanimljiv i po tome što je to prvi razred koji je u slivnu završio potpunu osnovnu školu. Prijašnji osmaši (1959. – 1961.) nisu učili strani jezik. takva se osnovna škola zvala škola b− tipa te se iz nje moglo upisati samo na zanat. i iz našeg razreda većina učenika završila je zanat, ali neki i visoke škole. čak troje je nakon završene Pedagoške akademije radilo u prosvjeti. to su: vlado Šimunović, ljubica Jukić i moja malenkost. Dvoje potonjih je poučavalo djecu u svom rodnom mjestu, ljubica cijeli radni vijek. i ostali su se dobro snalazili u tim teškim vremenima. svi smo bili siromašni kao crkveni miševi. a učitelji? većina ih je bila dobra. trudili su se da nas pouče kako su znali i umijeli. Kvalificiranih prosvjetnih radnika bilo je malo. mislim da su završenu vŠ imali samo ante biočić (biologija i kemija), mijo Divić (hrvatski jezik), vinko Zec (matematika i fizika) i Zorka bajat (povijest). U sjećanju su mi kao kvalitetni predavači ostali i vinko Gabelica (francuski jezik) i neki lekić (matematika) iako su bili tek završeni gimnazijalci. bilo je i onih koji su se na učenicima divljački iživljavali. Šibe ne računam, dobiti šibe bilo je tada normalno. neki su pak posebno uzimali na zub učenike zbog pohađanja vjeronauka. Pri tom sam im često meta bio upravo ja. smatrali su da najbolji učenik mora prihvatiti

njihov (komunistički) svjetonazor. Komunisti su tvrdili da znanost negira postojanje boga. imena im neću spominjati. i inače pišem po sjećanju, jer je dokumentacija iz tog doba izgubljena (osim matične knjige učenika) ili je nije ni bilo. O tome piše pokojni profesor fra. bruno Pezo, veliki prijatelj slivna, koji se svojski potrudio da sve dostupne podatke objavi u Zborniku (Slivno – 2002.). moram spomenuti i učiteljicu iz područne škole mrkonjići, Dinku Kežman koja je neke od nas učila u prva tri razreda. nije joj bilo lako u dvije smjene poučavati 70 učenika, čiji su roditelji bili mahom nepismeni i kojima je glavna briga bila da djeca čuvaju ovce i goveda. Jedva su čekali da se otarase škole pa su učenici često napuštali školovanje. Usprkos tome kad smo došli u Centralnu školu nismo nimalo zaostajali. naprotiv. i na kraju bio sam poduzeo korake da se nakon toliko godna ponovo sastanemo. Planirao sam da to bude 2012., nakon 50 godina. nažalost u proljeće te godine teško sam se ozlijedio i ideja je propala. nitko se nije ponudio da preuzme organizaciju, iako 5−6 kolega ili živi u slivnu ili ga redovito posjećuje. Još sam s nekima uspostavio vezu. Žive su i dostupne i neke učiteljice. Ovaj moj napis, osim evociranja uspomena, neka bude poziv da ponovo pokušamo! Mirko Barić

AnÐelko Mrkonjic dobio Županijsku nagradu

vaka je pohvala, nagrada i priznanje vrijedan poticaj ljudskom biću za samopouzdanje, pronalazak unutarnje snage za iskorak dalje i više. među prestižnim priznanjima svakako su nagrade koje od 1996. svake godine dodjeljuje splitsko-dalmatinska županija za svoj Dan, do lani 14. travnja, od ove godine za blagdan sv. Jeronima Dalmatinca 30. rujna. Do sada su godišnje Županijske nagrade dobila dvojica slivanjaca – milan Glibota (2000.) i dr. sc. Duško lozina (2004.) te Udruga za očuvanje kulturne baštine slivno (2016.), a nagrada za životno djelo ove je godine došla u ruke profesora dr. sc. anđelka mrkonjića. Rođen je 21. kolovoza 1946. u slivnu, gdje završava osmogodišnju školu, a klasičnu gimnaziju u splitu. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u splitu, zatim radi u slivnu kao nastavnik biologije i kemije. Od rujna 1970. zaposlen je u Domu učenika Građevinskog školskog centra u splitu, od 1973. do 1976. studira uz rad na fakultetu

industrijske pedagogije u Rijeci te je izabran za rukovoditelja pedagoške službe u tom Domu. Godine 1978. upisuje postdiplomski studij na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju filozofskog fakulteta u sarajevu. magistarski rad pod naslovom “Problem racionalizacije obrazovanja građevinskih kadrova” obranio je u lipnju 1982., a sljedeće je godine izabran u zvanje znanstvenog asistenta za predmet Opća pedagogija na filozofskom fakultetu u Zadru. svoju doktorsku radnju “Pedagoškoandragoški činioci kvalitete srednjeg obrazovanja” obranio je u srpnju 1988. na filozofskom fakultetu u sarajevu, napreduje u profesorskoj struci te je u tri mandata obnašao funkciju predstojnika Odsjeka za pedagogiju, od 1998. obnaša funkciju pročelnika Zavoda za filozofiju, pedagogiju, psihologiju i sociologiju filozofskog fakulteta u Zadru. Za redovitog profesora društvenih znanosti izabran je 2008., 1. listopada 2011. odlazi u mirovinu, ali nastavlja suradnju sa zadarskim sveučilištem pa je u „pravoj“ mirovini od listopada 2013.

rAZNO - kUlTUrA

Na fotografiji su i učiteljice Slobodanka Mandić, Slavka Parlov i Zorka Bajat (donji red).

rAZNO - kUlTUrA

zbornik je u pripremi za 2019. godinu. Kroz ciklus „etnobiserje“ u tim zbornicima u čuvanje zavičajne kulturne baštine uključeni su i učenici više imotskih osnovnih škola, a i na zadarskom sveučilištu visokoškolskog kurikuluma predaju se dva nastavnog kolegija: muzejska pedagogija i Zavičajna pedagogija. O njegovu radu tiskana je i monografija „Prof. dr. sc. anđelko mrkonjić: Pedagog prosvjetne baštine“ (sveučilište u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar, 2011., 55 str.).

Ko ljubitelj pučke duše i vedrine, anđelko mrkonjić je više godina objavljivao humoreske o seoskom životu i društvenim događanjima „strikanove bu1eskerije netijaku“ u glasilu imotska krajina, te ih je ukoričio u tri dopunjavana izdanja (imotski, 1998., 1998., i 2005., l68 str.). Knjizi pisanoj na imotskoj ikavici priložen je rječnik lokalizama, čime je dao trajan doprinos očuvanju zavičajnog jezika. navodio je stare i nove gange, koje su uskoro zaštićene kao nematerijalno dobro RH i (pod imenom ojkavice) pri UnesCO-u.

temeljem tih rezultata plodnoga rada, baš u europskoj godini kulturne baštine, prof. dr. sc. anđelku mrkonjiću, pedagogu zavičajne baštine, dodijeljena je nagrada splitskodalmatinske županije za životno djelo, jer rezultatima svog dugogodišnjeg društveno korisnog rada doprinosi razvoju splitskodalmatinske županije. Zahvala je to za njegov dugogodišnji volonterski rad koji je utkao u plemenitu zadaću očuvanja i promicanja naše zabiokovske baštine. čestitamo!

neke druge djeca sama sebi, a ovu nek i djeca pričaju odraslima!“ i doista, i odrasli bi mogli naučiti ponešto o darivanju, ili prisjetiti se zaboravljenih odlika skromnosti i solidarnosti. Priča je to o bogatima i siromašnima i blagdanskom darivanju, o dječaku ivi u ivanselu u ivanzemlji, bio je siromašan kao najsiromašniji brat najsiromašnijeg crkvenog miša u najsiromašnijoj crkvi na svijetu. siromašak je napisao pismo isusu sa željom da pod božićnom jelkom dobije samo jednu kocku male čokolade, misleći se bi li napisao „čokoladice“. i nakon polnoćke, vrativši se kući, ugleda nad jelkom punu vreću čokolade s pismom u kojemu mu se preporučuje da iz te čarobne vreće jede čokoladu, ali da istodobno isti, ako ne i veći dio uvijek podijeli s drugima, i sve dotle će se vreća puniti jer je radost darivanja sama po sebi najveći dar. no nakon nekog vremena mali ivo postaje sve više sebičan, zamolio je tatu da mu vreću prenese u njegovu sobu, grickao je sve više sam čokoladu, i čarobna se vreća ubrzo ispraznila, a na dnu ga je dočekalo novo pismo s poučnom porukom da je najveća mana - škrtost. i najvažnija lekcija iz matematike: dijeljenje je množenje! – pouka je pisca čiju bi knjigu valjalo uvrstiti u školsku lektiru u ovo doba pretjeranog šopingiranja, konzumerizma, materijalizma i komercijalizacije blagdana. i mirova nova knjiga „čuvar trešanja“ počinje autorovom porukom: „Djeca i dalje trebaju uporno čitati priče odraslima da bi

rAZNO r AZNO - k kUlTUrA U l TU TUr rA

sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata, objavio osam knjiga, od toga pet samostalno i tri u suautorstvu. autor je 45 znanstvenih i stručnih radova, te 57 tekstova u dnevnom, tjednom i mjesečnom tisku. Za svoj znanstveni rad dobio je državnu “nagradu ivan filipović” (1992.) te više drugih prigodnih priznanja. Oženjen je, ima dvije kćerke i četvero unuka. anđelko je u ranoj mladosti pokazivao zanimanje i sklonosti za zavičajnu baštinu. to je nastavio kroz svoje odrastanje, školovanje, radni vijek te je 2003. utemeljio Udrugu za očuvanje zavičajne baštine „slivno“. Dugogodišnji rad na prikupljanju starih uporabnih predmeta iz seoskih poljoprivrednih zadruga i kućanstava urodili su osnivanjem vlastitim novcima prve (privatne) zavičajne etnografske zbirke (muzeja) Zabiokovlja u slivnu, u zaseoku mrkonjić. Prema zadnjem popisu izložaka, koji je objavila mr. sc. Dinka Gjeldum, zbirku tvore 156 izloška, te je jedan od vrjednijih u zagori. Zbirka je stavljena pod preventivnu zaštitu ministarstva kulture RH, prvo Rješenje datira iz 2005., a drugo iz 2009. godine. Pet izložaka iz zbirke je bilo u sastavu velike izložbe “Dalmatinska Zagora - nepoznata zemlja” u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Prof. mrkonjić ja preko svoje Udruge za očuvanje zavičajne baštine “s1ivno” izradio, pokrenuo, vodi i koordinira projekt ”Zavičajna baština i održivi razvoj Zabiokovlja” u sklopu kojega je tiskano sedam bijenalnih zbornika radova koji su predstavljani u više mjesta. Ukupno su u njima objavljena 133 stručna i znanstvena rada na 2333 stranice, a osmi

se odrasli naučili od djece nego obrnuto.“ Priča ima i šaljivo ozračje, ne zna se koji je od blizanaca zvanih Kiko i Piko nakon nekoliko dana preselio na nebo, pa je mama glavni lik priče nazvala Praćo, a taj razmaženi i vižljasti dječarac koji je plodove na jedinoj trešnji u ivanselu obrao i prije nego bi dozreli, kradući ih crvima. e, onda se pojavio gazda trešanja Odmazda, a što je dalje bilo? e treba knjigicu pročitati, jer je „priča da se priča, a ne da se ispriča“, da bismo na koncu saznali zašto je Praći najveća nagrada gazdino povjerenje da bude - čuvar trešanja. najveća je umjetnost ostati dijete u duši, a i ova na priča, dok ovih dana pohodimo Dijete u štalici, može poučiti vrijednostima odgovornosti, marljivosti i sebedarja.

Mladen Vuković

Tri nove knjige Mira Radalja

N 48

a ovogodišnjem 41. međunarodnom sajmu knjiga interliber na Zagrebačkom velesajmu sredinom studenoga 2018. predstavljene su tri nove knjige dr. sc. mira Radalja, koji je autorom ukupno sedam naslova. Priče „božić velikih čuda“ i „čuvar trešanja“ ilustrirala je andrea Petrlik Huseinović, a objavila ih je

Dječja knjiga Zagreb, koja nastupa na svim sajmovima knjiga te je ugovorila i skoro prevođenje i objavljivanje tih knjiga na kineskom i slovenskom jeziku. Za božićno štivo zanimljiva je slikovnica za djecu „božić velikih čuda ili želje, pisma, čokolade“ koju autor Radalj najavljuje proslovom: „neke priče odrasli čitaju djeci,

rAZNO - kUlTUrA

1966. godine. Objavio je dvije zbirke pjesama – „Križ pleten polako“ (narodno sveučilište, split, 1992.) i „sve mi je ko slika“ (matica Hrvatska, split, 1993.), zbirku aforizama „i posljednja dosljedna“ (imotska krajina, imotski, 1993.) te dvije priče za djecu „božić velikih čuda“ (Dječja knjiga, Zagreb, 2016.) i „čuvar trešanja“ (Dječja knjiga, Zagreb, 2018.). Dobitnik je nagrade 'ivan Raos' za najbolji monodramski tekst 2003. godine. Doktor je informacijskih znanosti i docent na filozofskom fakultetu sveučilišta u mostaru pa pored književnih piše i objavljuje znanstvene radove s područja nakladništva, odnosa s javnošću, medija i komunikologije, objavio je dvije studije: „Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću“ (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016.) te „Odnosi s javnošću u neprofitnim organizacijama“ (Hrvatska

sveučilišna naklada i Hrvatska udruga za odnose s javnošću, Zagreb, 2018.), koji služe i kao udžbenici, jer je Radalj docent na filozofskom fakultetu u mostaru te gostujući profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Direktor je nakladne kuće „verbum“ verbum“ od njezina v utemeljenja do danas te ravnatelj međunarodne manifestacije „Dani kršćanske kulture“ koja se održava u tri grada (split, Dubrovnik, Šibenik). Predsjednik je humanitarne udruge „ivan merz“, član je Društva hrvatskih književnika te vijeća Zajednice nakladnika i knjižara RH. Jedan je od pokretača i dugogodišnji član uredništva časopisa „Hrvatska obzorja“ mH u splitu, te časopisa „nova tribina“, a grafički je uređivao prva godišta našeg župnog glasila. Dragovoljac je Domovinskog rata, oženjen, otac petoro djece.

opisala vrijednosti muzejske zbirke mrkonjić, posebno obradivši uporabne predmete za kuću i domaćinstvo, predmete iz ratarstva, pčelarstva, vinogradarstva, duhanstva, zatim proizvodnju svile i tkanje te glazbala. U “etno bisernici” učenici osnovnih škola iz Zagvozda, Runovića, lovreća i Ciste velike čuvaju našu kulturnu baštinu napisima o stećcima, suvenirima, prirodnom insekticidu buhaču te škrinji starih narodnih običaja i uspomena. stihovima su zastupljeni vinko Pavić, Zrinko lelas i mate buljubašić. na kraju zbornika je anđelko mrkonjić popisao sve obrađene teme, naslove i autore u sedam svezaka zbornika o kulturnoj baštini Zabiokovlja. Mladen Vuković

rAZNO - kUlTUrA

Dr. sc. miro Radalj je rođen 12. studenoga

stazama u Zabiokovlju, a dobar broj stranica posvećen je i slivnu. O tridesetak stećaka na Grebniku u mrkonjića te jednom na barića torini između marinovića i selaka piše arheolog i konzervator ivan alduk, napominjući da je don lovro Katić prije devedesetak godina popisao pedesetak stećaka (9 sanduka na gomili, 2 sljemenjaka na postamentu, 23 sanduka i 20 ploča, zapisavši legendu da se crkva sv. trojstva gradila na mjestu gdje je bilo više stećaka. 19 stećaka kod mrkonjića je ukrašeno motivima ljudskih likova, kolom i križem, što pokazuje da je na tom području bio osebujni klesar („kovač“) koji ih je ukrašavao. Dinka Gleldum alaupović na 20 je stranica tekstom i fotografijom

Mladen Vuković

Sedmi zbornik radova „Zavicajna baština“

edmi zbornik o čuvanju zabiokovske kulturne i ine baštine koji objavljuje Udruga za očuvanje zavičajne baštine ‘slivno’ ove je godine tiskan u suradnji sa Zavičajnom eko udrugom Ričice, a izdavač je splitska Crkva u svijetu. Zbornik je predstavljen u Ričicama 23. lipnja, užežin mjesnog blagdana sv. ivana Krstitelja, te 24. listopada u Dominikanskom samostanu u splitu. Zbornik “Zavičajna baština - Problemi i perspektive u upravljanju baštinom” s dvadesetak stručnih priloga na 240 stranica priredili su don mladen Parlov, ivan Kolovrat i marija biočić, pogovor je napisao akademik nenad Cambj. Glavni urednik dr. sc. don mladen Parlov odlučio se za iscrpniju obradu teme vode u kršu pa je o škrtom imotskom vodenom blagu pisalo više autora: o teologiji vode i pastoralu krštenja pišu don alojzije čondić i don mladen Parlov, o izgradnjo

vodovodnog sustava u imotskoj krajini te vodi u narodnoj književnosti i poslovicama (vodi na jeziku i vodi u jeziku) piše mladen vuković, a više autora o Crvenom, modrom i Zelenom (Ričičkom) jezeru. slijede tekstovi o mogućnostima razvoja voćarstva i maslinarstva, biciklističkim turističkim

rAZNO IZ ŽUPNE krONIkE rAZNO

GODINA 2017. STUDENI 18. studenoga (subota)

Obljetnica pada vukovara. nakon mise za pokojne u 16 sati uputili smo se do spomenika iza crkve, gdje smo položili cvijeće i zapalili svijeće za poginule branitelje vukovara. izmolili smo zatim molitve za pokojne, u koje smo uključili i one čija su imena zapisana na našem spomeniku.

PROSINAC

2. prosinca (subota)

Započeo „advent u slivnu“. smisao ove manifestacije, koja se održavala svake subote u Došašću (iza mise za pokojne u 16 sati), a u božićnom vremenu svaku večer, bio je slivanjsko zajedništvo i druženje, odnosno biti jedno i zajedno. Za tu smo prigodu, sredstvima iz župne blagajne (oko 7000 Kn), u „bauhausu“ u splitu nabavili lijepu kućicu i do nje montirali topli šator. U kućici se kuhalo i peklo, a u šatoru se – uz kuhano vino, kobasice, pečenicu, fritule, palačinke i druge domaće delicije – družilo, pjevalo i veselilo. i na taj smo se način, među ostalim, pripravljali za božić. tuge i žalosti, brige i sjete, na žalost, imamo na pretek, a radosti, osmjeha i vedrine sve je manje. Rasuti kao lišće u vjetar, svatko brine svoje brige. Povučenost i zavučenost u svoj svijet, na svoj kauč i pred svoju televiziju postaje dominantna navika, a druženje i zajedništvo sve je rjeđe, gotovo na izdisaju. mnogi su slivanjci – ne samo oni domaći, već i oni iz makarske, splita pa čak i slavonije – tu ideju razumjeli i došli na „advent u slivnu“, vodeći za ruku i svoju dječicu. s ovom manifestacijom nastavit ćemo i dogodine u Došašću: još ljepše, maštovitije i raznovrsnije. Zašto? Zato što slivno i hrvatski narod neće spasiti izolirani i mrzovoljni pojedinci, gostioničarske psovke i sve prodorniji istočnjački folk koji, kao da se ništa nije desilo,

opet trešti po našim kafićima i sve jače ugriza patriotsku dušu, već božić koji ujedinjuje, sjedinjuje i zbližuje. i poručuje: ut unum sint (da budu jedno). „advent u slivnu“ upravo to želi biti. i ostati.

20. prosinca 2017. (srijeda)

U projektu obnove crkvenog kora, nekoliko je slivanjaca prije podne podiglo željeznu konstrukciju na crkveni kor, koja će biti podloga za budući kaskadni kor. Konstrukciju je izradio naš mještanin marin Parlov, zajedno s bratom vladom („Zelom“). slijedi oblaganje u drvo. Odmah po podizanju konstrukcije na kor, zajedno s remetom Gojkom, pošao sam u najavljeni blagoslov obitelji.

Završetak blagoslova obitelji. Dosadašnjih godina blagoslov obitelji redovito je započinjao poslije božića i završavao u prvom tjednu nove godine. Ovo je prvi put da smo blagoslov obitelji organizirali u vremenu Došašća, prije božića i božićnih blagdana. Pokazalo se da je blagoslov u Došašću puno smisleniji i praktičniji nego dosadašnjih godina, jer su obitelji blagoslov primile prije, a ne poslije božića, i time se duhovno pripremile za proslavu i svetkovanje božića i božićnih blagdana. svugdje sam lijepo i srdačno dočekan. tijekom blagoslova ispovjedio sam sve starije, bolesne i nemoćne župljane.

Jadranko Rebić, drvodjelac iz vinjana, obložio cijelu željeznu konstrukciju koju smo dan ranije podigli na kor. Odmah po završetku oblaganja, u slivno je došao mirko tolić, tapetar iz vinjana. Dogovor je da cijeli kor (pod i klupe) bude tapeciran u svečanu bordo boju.

U vidu duhovne priprave za božić, u 15 sati je organizirana ispovijed za cijelu župu. na raspolaganju su bila trojica ispovjednika: fra mladen Prolić (župnik Runovića, koji je ujedno održao i pripravu za sakrament svete ispovijedi), fra ivan vuletić, student crkvene povijesti u Rimu, i župnik fra Željko.

treća nedjelja Došašća – Materice. Prema već ustaljenom i plemenitom običaju, Udruga žena „slivanjka“ je i ove godine nakon svete mise u prostorijama Udruge organizirala božićni domjenak za sve starije slivanjke i slivanjce, kao i sve ljude dobre volje. Udruga se pobrinula i za one koji nisu imali prijevozno sredstvo te otišla po njih i dovezla ih na domjenak. Dvorana je bila dupkom ispunjena, a članice Udruge su, kao i dosadašnjih godina, strpljivo i „materinski“ posluživale sve okupljene. bilo je ugodno i veselo. Uoči božića, zapjevale su se i božićne pjesme.

Zajedno s braćom i samostana u imotskom i okolnim župnicima samostanskog okružja, župnik prije podne pomagao ispovijedati u imotskom. mnogi vjernici u župama imotske krajine, te iz Hercegovine, dođu prije božića na ispovijed u imotski, a na raspolaganju im već od ranih jutarnjih sati stoje fratri iz samostana i okolnih župa koje oni poslužuju.

12. prosinca (utorak)

13. prosinca (srijeda)

17. prosinca (nedjelja)

18. prosinca (ponedjeljak)

Završilo tapeciranje cjelokupnog kora. budući da je dosadašnji kor bio ravan te su oni u drugom, trećem i četvrtom redu gledali u potiljak onih ispred sebe, s ovom obnovom

21. prosinca (četvrtak)

23. prosinca (subota)

24. prosinca (nedjelja)

četvrta nedjelja Došašća – Očići. na kraju mise učenici naše škole su pred okupljenim vjernicima izveli božićni recital koji su pripremili pod vodstvom svoje vjeroučiteljice i nastavnice Zdravke mikrut. iza toga je župnik darivao svu slivanjsku djecu te podijelio 50ak paketića. svako je dijete, uključujući i sve razrede osnovne škole, dobilo prigodni poklon.

Poklone našoj župi ove je godine donirao trgovački lanac „studenac“ i njegov direktor gosp. Jozo milavić. Danas je ujedno i Badnji dan. Po već ustaljenom običaju, mnogi su slivanjci u večernjim satima prilagali „badnjake“ u svojim kućama. U 22,30 bila je sveta misa – Polnoćka, na koju su došli mnogi slivanjci iz domovine i inozemstva. Crkva je bila pretijesna da sve primi. Osim što su mnogi stajali na nogama, mnogi su bili i vani i pažljivo sudjelovali u svečanosti svetih otajstava i pjevanju božićnih pjesama.

25. prosinca (ponedjeljak)

IZ ŽUPNE krONIkE

IZ ŽUPNE KRONIKE

naš je kor poprimio sasvim drukčiji i uistinu svečani izgled. svaki novi red podignut je za 15 cm tako da svatko, iz svake pozicije, bez ikakvih pomicanja može vidjeti središnje mjesto u crkvi – oltar.

Svetkovina Rođenja Gospodinova – Božić. na misi u 10 sati opet je sudjelovalo mnoštvo svijeta. Crkvena lađa i kor bili su ispunjeni do posljednjeg mjesta.

26.- 28. prosinca (utorak – četvrtak)

božićni blagdani – sv. stjepana (utorak), sv. ivana (srijeda), nevina dječica-Mladenci (četvrtak) – protekli su u božićnom raspoloženju. blagdanske mise bile su kao i nedjeljom, u 10 sati, i crkva je na svaki od tih blagdana uglavnom bila puna.

27. prosinca (srijeda)

U splitu je umro ljubo (ljuban) Jurić. sahranjen je 29. prosinca, na gradskom groblju lovrinac u splitu.

28. prosinca (četvrtak)

iza mise u 10 sati župnik pošao u firenzu, gdje je na međunarodnom znanstvenom skupu imao predavanje.

29. prosinca (petak)

U slivnu je, u krugu svoje obitelji, umro ante barić pok. tome. sprovod je bio 30. prosinca u 14. sati. misu zadušnicu i sprovodne obrede vodio je fra ivan Jukić. ante je bio dobar i drag čovjek. Premda teško bolestan, uvijek je bio vedar i nasmijan. Uvijek ugodan, nikome i nikada dosadan. bio je praktični vjernik, koji je redovito dolazio u crkvu, ispovijedao se i pričešćivao. Rado se odazivao svim akcijama koje su se odvijale u mjestu i oko crkve. Želio je,

IZ ŽUPNE krONIkE

GODINA 2018. SIJEČANJ 5. siječnja (petak)

U slivnu je u 16 sati održana misa zadušnica za pok. ljubu Jurića. na misi se okupilo puno svijeta, posebno iz splita, gdje je pok. ljubo živio i radio. budući da je radio na istaknutom mjestu (direktor brodomerkura), mnogima je, dok je bio radno aktivan, pomogao i mnogi su, zahvaljujući njegovoj pomoći i utjecaju, našli radno mjesto i osigurali egzistenciju. ne samo slivanjci. Zato se i veliki broj ljudi okupio na njegovoj misi zadušnici u slivnu. U splitu umrla Dragica vrdoljak.

6. siječnja (subota)

svetkovina Bogojavljenja. Prije svete mise u 10 sati, na crkvenom smo trgu blagoslovili vodu, koju smo zatim izlili u „sarnač“ uz crkvu. Poslije mise mnogi su vjernici ponijeli blagoslovljenu vodu svojim kućama kako bi njome blagoslovili svoje kuće, štale, njive i druge posjede. U 14. sati sprovod pok. Dragice vrdoljak.

15. siječnja (ponedjeljak)

U 19 sati blagoslov župne kuće u slivnu. Prema već ustaljenom običaju, gvardijan imotskoga samostana u poslijebožićnom vremenu obilazi fratre po imotskoj krajini i blagoslivlje župne kuće u župama koje vode franjevci. Zajedno s gvardijanom, blagoslovu su nazočili i fratri koji žive i djeluju u

imotskoj krajini. Došlo je petnaestak fratara (neki su došli čak i iz samostana u Zaostrogu, gvardijan fra branko brnas i fra mario Jurišić, i vrgorca, župnik fra ivica Omazić), a također i don mate munitić, župnik u susjednoj župi Krstatice. Poslije molitve i gvardijanova blagoslova premjestili smo se u novouređenu župnu dvoranu za objed: bio je to prvi čin i objed u novouređenoj dvorani. Za stolom je bilo ukusno, veselo i ugodno. Kao i uvijek, fratri su se tijekom večere zafrkavali i, dakako, zapjevali i potom se u ugodnom raspoloženju vratili na svoje postaje. Ove godine objed su pripremili i kod stola posluživali bračni parovi: Zdeslav i Renata tolić, župnikov brat i nevjesta, te Ranko (braco) i marta (tina) lozo.

16. siječnja (utorak)

Obrtu za restauraciju neoRestaura isplaćeno 40.000 Kn, koje je ministarstvo kulture RH dodijelilo u 2017. godini za restauraciju naldijeve slike Presvetog trojstva u našoj crkvi. Godine 2016. djelatnice spomenutog Obrta su očistile jednu trećinu slike, za što je ministarstvo kulture bilo izdvojilo 30.000 Kn. U ovoj godini predstoji nova (treća) faza obnove spomenute slike tijekom koje će se na slici očistiti šavovi, popuniti šupljine, ispolirati cijela slika i staviti novi podokvir. time bi obnova slike Presvetog trojstva u našoj crkvi bila završena.

VELJAČA

2. veljače (petak)

Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnica (pučki: Kandelora). misa je bila kao i nedjeljom, u 10 sati. na kraju mise blagoslovili smo svijeće i obavili obred „grličanja“. na misi je bilo tridesetak vjernika.

3. veljače (subota)

U 13, 55 u slivnu se dogodio potres. epicentar mu je bio oko Gornjih brela. Jačina mu je bila 4,5 stupnja po Richteru. srećom, trajao je vrlo kratko, manje od jedne minute, ali je uzbunio mještane i kod nekih izazvao paniku.

5. veljače (ponedjeljak)

Župnik na Katoličkom bogoslovnom fakultetu sveučilišta u splitu imao prvi termin ispita za „Zimski semestar“.

10. veljače (subota)

Poslije podne su u dvorani Udruge žena „slivanjka“ održane dječje maškare. Kao i prošle godine, organizirala ih je ivana mrkonjić. Glavna figura maškara bio je „klaun Šarenko“. Djeca, zbog kojih je ova manifestacija i organizirana, bila su veoma ushićena.

11. veljače (nedjelja)

nakon svete mise kroz Cenar su i ove su godine prodefilirale „slivanjske maškare“, koje se održavaju u nedjelju prije Pepelnice i početka korizmenog vremena. s obzirom na broj, maškare su ove godine bile znatno manje nego prošle i pretprošle godine, a razlog je nekoliko smrtnih slučajeva u župi od ljeta 2017. godine i teška bolest pojedinih mještana. no, oni koji su sudjelovali nastojali su ostaviti upečatljiv dojam. i ove godine nije prošlo bez „dida i babe“, likara, ‘kolege’ fratra, ‘đavla’ i drugih likova. Dok je ‘baba’ ganjala i pratila dida koji se „po stare dane“ dao u švalerske avanture te, kao pčela od cvijeta do cvijeta, obilazio ženski svijet, dotle je ‘likar’ u svojoj torbi nosio normabel, razne masti za reumu, slušalice za prigledati nekome pluća… i imao je pune ruke posla, jer smo, manje-više, svi postali „bolesni“. Kolega po zanatu, ‘fratar’, gadan ka ponoć, kao da ga je poplava odnekud izbacila, onako pretio i s ogromnim pivskim trbuhom, nudio je neke “ulaznice“ u raj; linić je, čini se, i njega stavio u red pa je svaki račun savjesno ukucavao u fiskalnu kasu, jer ‘bez računa se ne računa’. Đavao je prošle godine očito imao previše posla i umorio se pa je ove godine imao pojačanje; bila su dva za tako malo misto, a ja naivan pa mislio da u mojoj župi nema mista ni za jednoga. U svakom slučaju, sve je proteklo bilo pristojno i smiješno. neka ‘slivanjskih maškara’ i dogodine, jer netko je već davno rekao kako je bolje da nestane mista nego običaja.

19. veljače (ponedjeljak)

Župnik imao drugi turnus ispita iz crkvene povijesti na Kbf-u sveučilišta u splitu. Kao i na prvome, neki su briljirali, dok će drugi još morati utvrđivati opsežnu materiju i ponovno doći na jesen.

21. veljače (srijeda)

U slivnu osvanuo prvi snijeg ove godine. nije bio velik, ali opet ga je bilo dovoljno za zbrku i probleme. Po Radovanu, Kitici i drugim brdima zadržao se nekoliko dana.

25. veljače (nedjelja)

IZ ŽUPNE kr krONI krONIkE ONIk kE

koliko je mogao, u svemu sudjelovati i, prema svojim mogućnostima, doprinositi svome mjestu. bio je istinski rodoljub i domoljub, zbog čega je u vrijeme Hrvatskog proljeća, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, nekoliko mjeseci odležao u komunističkim zatvorima. Pokojni ante barić, čestiti sin od čestitog oca tome barića, zbilja je bio dobri duh našega mjesta. njegova obitelj, a s njom i cijela naša župa, mogu biti samo ponosni na njega. i od srca mu na svemu zahvaliti, što ovom prigodom rado i činimo.

Oko 7 sati počeo padati sitni snijeg, koji je padao sve do popodneva. to je bio glavni razlog da je na misi u 10 sati bilo malo svijeta, oko 30 vjernika. iz gornjeg dijela župe (velim, nogale, mikruti, vrdoljaci, Grepe i ostali) na misi sam vidio samo ivana marinića.

26. veljače (ponedjeljak)

U poslijepodnevnim satima počeo je padati novi snijeg, sitan kao i jučer. no, kako je pao na onaj od prethodnog dana, koji se još nije bio otopio, hvatao se pa su naslage postale veće. Promet se odvija, a rade i sve ustanove u župi: škola, pošta, ambulanta. svakako, od alarmantnih najava o velikim padalinama i niskim temperaturama, o kojima ovih dana bruje meteorološka izvješća, nema ni traga.

OŽUJAK

1. ožujka (četvrtak)

U jutarnjim satima počeo padati novi snijeg, koji je tijekom dana napadao najviše do sada, između 10 i 15 cm. Promet je prema županijskoj cesti imotski – Zagvozd bio potpuno blokiran pa je morala dolaziti i ralica očistiti cestu od Gologa brda prema slivnu. Cijela imotska krajina bila je prekrivena snijegom. no kiša koja je predvečer počela padati polagano ga je otapala i uskoro potpuno otopila.

11. ožujka (nedjelja)

U jutarnjim satima, između 6 i 7 sati, u KbC firule preminuo ivan lozina („brajo“). U poslijepodnevnim satima, u crkvi sv. ilije

IZ ŽUPNE krONIkE

13. ožujka (utorak)

U 15 sati sprovod pok. ivana lozine („braje“). na sprovodu se okupilo mnoštvo svijeta.

15. ožujka (četvrtak)

U poslijepodnevnim satima akademski umjetnik ivan Grgat dovezao iz Zagreba mozaik za našu crkvu. motiv je isusovo uskrsnuće. bit će postavljen na trijumfalnom luku u crkvi.

17. ožujka (subota)

U 22,20 u crkvi završeno postavljanje mozaika. veličanstven! Deo gratias.

19. ožujka (ponedjeljak)

svetkovina sv. Josipa: sveta misa kao i nedjeljom, u 10 sati. U jutarnjim satima u splitu umrla Dragica Ravlić ud. Joze. Pokojnica je jedno vrijeme živjela u Osijeku, a potom je sa suprugom prešla u split. nastanila se na predjelu ‘Pujanke’, koje su u to vrijeme bile pustopoljina, te pomogla mnogim slivanjcima da i oni ondje sagrade svoje kuće. Poslijepodne, u 15 sati, župnik u vinjanima na sprovodu ivana (ike) Kutleša, brata našega uglednog svećenika fra Zorana Kutleše.

20. ožujka (utorak)

U 15. sati sprovod pok. Dragice Ravlić. U 16 sati pobožnost sv. anti: prvi u nizu 13 utoraka u čast sv. ante. Krunicu sv. ante molili smo pred oltarom sv. ante. na pobožnosti je bilo dvadesetak vjernika.

21. ožujka (srijeda)

U jutarnjim satima, nakon jučerašnjeg sunčanog dana, okrenuo sitni snijeg. nije se dugo zadržao, brzo je nestao. Pod vodstvom Đele nikolića i nikoline, u crkvi Gospe od Zdravlja u splitu, nakon mise u 19 sati, nastupili kantači iz imotske krajine. među njima bila su i trojica kantača iz slivna:

ante lozina („Paćak“), milan („miće“) Kustura i ante Radalj („Roša“). Crkva je bila prepuna svijeta i kantači su za prikazano na kraju nagrađeni dugotrajnim pljeskom.

22. ožujka (četvrtak)

U poslijepodnevnim satima, između 18 i 19 sati, neočekivano je počeo padati novi snijeg, koji je u kratko vremena napadao i do 10-ak cm. Ralice su tek ujutro očistile cestu prema Golom brdu.

25. ožujka (nedjelja muke Gospodnje – Cvjetnica)

Prije mise u 10 sati blagoslovili smo maslinove grančice i zatim napravili procesiju oko groblja. muku je i ove godine jasno i osjećajno čitao prof. mirko barić, dok su ostale uloge odgovarali članovi zbora. U procesiji i na misi, gdje je bilo mnoštvo svijeta, sudjelovao je i dr. Goran marić, ministar državne imovine u vladi RH, zajedno sa suprugom marijanom. U makarskoj umro ante barić („Kula“).

27. ožujka (utorak)

U prigodi nadolazećih uskrsnih blagdana, župnik prije podne ispovijedao starije, bolesne i nemoćne u župi te ih poslije toga i pričestio. U 16 sati pobožnost sv. anti (drugi utorak). U 17 sati sprovod ante barića („Kule“).

28. ožujka (srijeda)

U 15 sati uskrsna ispovijed za cijelu župu. ispovijedali: fra neno čarapić, župnik Podbablja; fra Joško sušić, župnik vinjana; fra ivan vuletić, student crkvene povijesti u Rimu; župnik.

29.- 31. ožujka (četvrtak, petak, subota = Pashalno trodnevlje)

Kantači na Veliki Petak: Prva skupina: braća Josip i tiho Radalj i Joze (mićo) lozina Druga skupina: ante Radalj („Roša“), Joko nogalo i mićo Kustura Treća skupina: Dražen mikrut, Darko Radalj, ante vrdoljak i Zlatko Glibota Četvrta skupina: braća anđelko i branko

Katavić i ivan Katavić Peta skupina: miro Jukić, mario lozina i mirko vučko Šesta skupina: Gojko vrdoljak, Ranko lozina, Joze vrdoljak i ante vrdoljak („nikinić“)

IZ ŽUPNE krONIkE

na studencima, pod vodstvom Đele nikolića i nikoline, upriličen skup „kantača“ iz imotske krajine. slivno su predstavljala trojica kantača: ante lozina („Paćak“), milan („miće“) Kustura i ante Radalj („Roša“).

Poslušnici od Banj Doca: braća marinović selak: ivan, nediljko i Drago Nositelji križa na Veliki petak: ante Radalj („Roša“) pok. bože, Jure mikrut pok. martina, mate vučko pok. Dane, Danijel vučko matin, Dražen mikrut Jurin, branko Katavić pok. Joke, vlade talaja Jokin, miljenko Jakovina pok. Joke, Ranko lozina pok. stipe, Joze Parlov pok. ivana, ante vrdoljak pok. ikice, Jure Radalj mirov.

TRAVANJ

6. travnja (petak)

Djelatnice Restauratorskog zavoda u jutarnjim satima počele obnavljati oltarnu palu iz crkve: naldijevo Presveto trojstvo. skinule su sliku i prenijele je u župnu dvoranu, gdje će jedno vrijeme raditi na slici. nakon toga vratit će sliku u crkvu i nastaviti s radom. Ovo je treći dio obnove slike, čiju obnovu financira ministarstvo kulture RH, koje je za ovaj dio obnove odobrilo 60.000 Kn. Prvi dio: 2016. = 30.000 Kn; drugi dio: 2017. = 40.000 Kn; treći dio: 2018. = 60.000 Kn.

10. travnja (utorak)

U prijepodnevnim satima u rodnu je župu navratio fra ljubomir Šimunović, s kojim sam se zadržao u bratskom razgovoru. Zajedno smo razgledali crkvu te se posebno osvrnuli na nedavno izrađeni mozaik. Poslije podne župnik u imotskom, pred djelatnicima Konzervatorskog odjela, potpisao Ugovor s ministarstvom kulture RH o donaciji sredstava za obnovu oltarske pale. ministarstvo je za ovu godinu (treći dio obnove slike) odobrilo 65.000 Kn.

11. travnja (srijeda)

U makarskoj umro anđelko Jakovina pok. mate.

Restauratorice u župnoj dvorani rade na obnovi slike.

13. travnja (petak)

U 16 sati sprovod anđelka Jakovine pok. mate.

28. travnja (subota)

U poslijepodnevnim satima umrla bahiramarija mikrut

30. travnja (ponedjeljak)

Poslije duže bolesti, u 0,30 sati u imotskom je samostanu, okrijepljen svetim sakramentima, blago u Gospodinu preminuo fra Rafael begić, koji je od 2000. do 2011. godine bio župnik slivna. U 17 sati sprovod bahire-marije mikrut.

SVIBANJ

2. svibnja (srijeda)

U 15 sati sprovod fra Rafaela begića. U 15 sati bila je misa zadušnica u crkvi sv. franje asiškoga, koju je u koncelebraciji mnoštva svećenika predvodio mnp. Provincijal, fra Joško Kodžoman, a iza mise sprovodni obredi na gradskom groblju „Džombuša“.

IZ ŽUPNE krONIkE

4. svibnja (petak)

Restauratorice su sve do danas radile u dvorani na obnovi naldijeve slike. U utorak će je prenijeti u crkvu i postaviti na njezino staro mjesto u prezbiteriju.

12. svibnja (subota)

U 18 sati misa za stradale na bleiburgu i Križnom putu, kao i sve one čija su imena napisana na slivanjskom spomeniku. Crkva je bila prepuna, a mnogi su ostali i vani. iza mise pošli smo do spomenika, položili cvijeće, zapalili svijeće i izmolili molitve za pokojne.

20. svibnja (nedjelja)

na svetkovinu Duhova u našoj je župi održano slavlje Prve svete pričesti. Pričestilo se dvoje prvopričesnika: ivana Kustura, kći vlatka i nede rođ. vrdoljak, i Petar lozina, sin Josipa („miće“) i ljubice rođ. Glibota. slavlje je proteklo u svečanoj atmosferi: crkva je bila lijepo nakićena, preko mise je pjevao župni

zbor, a prvopričesnici su izrecitirali nekoliko prigodnih pjesmica. slavlje se zatim nastavilo u obiteljskom domu kod ivane i u školi kod Petra.

27. svibnja (nedjelja)

svetkovina Presvetog Trojstva, zaštitnika naše župe. Za ovu svetkovinu župa se pripremala trodnevnicom, s početkom u 18 sati, koju su ove godine predvodili župnik fra Željko (prvi dan), fra mladen Prolić, župnik Runovića (drugi dan), i fra Josip sušić, župnik vinjana (treći dan). Zadnja dva dana trodnevnice nastupili su i župni zborovi iz Runovića i vinjana, koje je nakon mise župnik ugostio i počastio u župnoj kući. na sami dan svetkovine jutarnju misu u 8 sati predvodio je i propovijedao fra Zoran Kutleša, župni i samostanski vikar u imotskom, a svečanu svetu misu, koja je započela s procesijom u 10,30, predvodio je mons. Jure bogdan, vojni ordinarij u RH. na misi je sudjelovalo mnoštvo vjernika, među kojima dr. Goran marić, ministar državne imovine RH, mirjana čagalj, potpredsjednica HGK, gosp. ivan budalić, gradonačelnik grada imotskoga, gosp. mario Repušić, načelnik općine Runović, gosp. ante Glibota, naš ugledni slivanjac s boravkom u Parizu i mnogi drugi. Kip bDm u procesiji su nosili slivanjski branitelji iz Domovinskog rata. U poslijepodnevnim satima u Centru je, prema starim običajima, bio „dernek“. Ganga je odjekivala do kasnih sati.

31. svibnja (četvrtak)

svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo. misa je u našoj župi bila kao i nedjeljom, u 10 sati, a prije mise obavili smo procesiju oko groblja.

LIPANJ

8. lipnja (petak)

svetkovina Presvetog Srca Isusova. Prema običaju, u 8 sati je bila procesija oko crkve s kipom srca isusova, a iza toga sveta misa. novi kip srca isusova darovale koji smo nosili u procesiji dar je dviju sestara, matije Radalj ud. „mige“ i nevenke Kirasić rođ. Prgomet.

9. lipnja (subota)

blagdan Presvetog Srca Marijina. sveta misa je bila u 18 sati, a prije mise obavili smo procesiju oko crkve u kojoj smo nosili kip srca marijina. Podsjećam da je novi kip i uređenje niše, s desne strane južnih ulaznih vrata, dar slavke lozina ud. milana iz new Yorka i njezine obitelji.

13. lipnja (srijeda)

blagdan sv. ante Padovanskoga. već u 4 sata ujutro župnik je bio u vinjanima i pomagao ispovijedati. U 18 sati misa u župi. na misi se okupio veliki broj vjernika, a župnik je na kraju mise obavio obred blagoslova djece.

18. lipanj (ponedjeljak)

Župnik održao ispite na Katoličkom bogoslovnom fakultetu sveučilišta u splitu. bilo je izvrsnih ocjena, ali i nedovoljnih.

19. lipnja (utorak)

Prije podne, oko 9 sati, preminuo najstariji mještanin, Josip Grepo, časni čovjek našega mjesta, koji je prošao i Križni put. Pokojni Josip prvi je slivanjac koji je dovezen u našu novu mrtvačnicu u slivnu. misa zadušnica i sprovodni obredi obavljeni su sutradan, 20. lipnja, u 17 sati.

25. lipnja (ponedjeljak)

U Osijeku je preminula ljubica Jukić rođ. Glibota. Pokojna ljubica je bila tiha,

samozatajna i pobožna žena. Pogreb je obavljen u Osijeku. U Rimu je, na Papinskom sveučilištu Gregoriana, magistrirao naš mještanin fra ivan vuletić. fra ivan na tom najprestižnijem papinskom sveučilištu studira crkvenu povijest i sada ide prema doktoratu. Želimo mu puno zdravlja, strpljenja i, dakako, uspjeha.

29. lipnja (petak)

svetkovina Sv. Petra i Pavla, dvojice apostolskih prvaka. sveta misa, na kojoj se okupilo dosta svijeta, bila je kao i svake nedjelje, u 10 sati.

IZ ŽUPNE krONIkE

fra Rafo je pokopan u fratarsku grobnicu na spomenutom groblju. na misi je uz brojne časne sestre, bogoslove, novake, sjemeništarce i postulante iz Provincije Presvetog Otkupitelja, sudjelovalo i mnoštvo vjernika, među kojima i brojni slivanjci, koji su se iz ljubavi, poštovanja i zahvalnosti došli oprostiti sa svojim nekadašnjim župnikom i kazati mu „hvala“ za sve što je tijekom 11 godina župnikovanja u slivnu učinio za njih, njihovo mjesto i župu Presvetog trojstva.

SRPANJ

1. srpnja (nedjelja)

Kao i svake prve nedjelje u mjesecu („mlada nedjelja), na kraju misu imali smo klanjanje pred Presvetim Oltarskim sakramentom i blagoslov.

16. srpnja (ponedjeljak)

blagdan Gospe od Karmela, koja se na poseban način slavi u susjednoj župi Runović. Župnik je pomagao ispovijedati.

26. srpnja (četvrtak)

U jutarnjim satima, u 3,30, umrla matija nogalo („Glibotuša“). misa zadušnica i sprovodni obredi bili su sutradan, 27. srpnja, u 17 sati.

KOLOVOZ

1. kolovoza (srijeda)

Zavjetno hodočašće župe slivno Gospi od anđela, zaštitnice imotske krajine. misno slavlje, koje je održano na imotskoj tvrđavi („topani“), započelo je u 19 sati. Preko mise je pjevao slivanjski zbor, a misu je predvodio i propovijedao župnik fra Željko. iza mise, u imotskom je samostanu, pod cedrom, za slivanjske je zboraše pripremljen prigodni domjenak.

5. kolovoza (nedjelja)

Prva nedjelja u mjesecu – „mlada nedjelja“. Prema ustaljenom običaju, iza mise je bilo

IZ ŽUPNE krONIkE

10. kolovoza (petak)

Župnik u Zmijavcima, gdje se taj dan slavi blagdan svetoga lovre, zaštitnika općine Zmijavci.

15. kolovoza (srijeda)

svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – „Velika Gospa“. misu i procesiju oko groblja, s početkom u 10 sati, u našoj je župi predvodio don vlado mikrut, svećenik u mirovini, jer je župnik predvodio misu i propovijedao u župi Proložac, odnosno u Zelenoj katedrali, gdje se ove godine okupilo oko 15000 vjernika i Gospinih štovatelja.

18. kolovoza (subota)

U slivnu je, u organizaciji Udruge mladih, održan 18. Ganga fest Slivno, na kojem se okupio veliki broj izvođača i gledatelja. Program su vodili ivana matković i ivica Prgomet „Paškić“ (više o tome u posebnom prilogu ovoga broja).

19. kolovoza (nedjelja)

na kraju mise pročitana je ženidbena napovijed: ženi se ante marinović, sin Petra

i mladenke rođ. Prgomet, koji za suprugu uzima mariju buljan, kći ante i violete rođ. Rogić, djevojku iz župe Zmijavci. vjenčanje će biti 25 kolovoza ove godine u župi Zmijavci.

RUJAN

4. rujna (utorak)

na središnjoj stazi u našemu groblju, koja ide od crkve do mrtvačnice i koja je duga 102. metra, započeli su pripremni radovi. staru stazu, koja je bila od betona te je na mjestima bila popucala, a negdje i nestala, zamijenit će nova staza od štokovanog kamena. O tome

smo više puta u obavijestima na kraju mise obavještavali vjernike i svi su rado prihvatili tu ideju i projekt. U tom smo smislu zatim počeli skupljati i priloge (vidjeti poseban prilog) i naručili kamen. Radove smo, kao s najpovoljnijim izvođačem, dogovorili s tomislavom tomasom iz Drinovaca (biH).

7. rujna (petak)

U jutarnjim satima, iznenada umro tomislav barić, rođ. 1964. godine. bio je drag i mio čovjek i vrstan majstor. najnovija obnova krova na župnoj dvorani njegovo je djelo. misa zadušnica i sprovodni obredi bili su u nedjelju, 9. rujna, u 16 sati.

8. rujna (subota)

blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Mala Gospa. četrdeset i sedam slivanjki i slivanjaca po drugi put hodočastili u Ramu (biH), gdje su s brojnim hodočasnicima (nekoliko tisuća), pristiglih iz biH i RH, proslavili blagdan male Gospe u franjevačkom svetištu na Šćitu.

9. rujna (nedjelja)

U KbC firule u splitu, u 72. godini života, 54. redovništva i 45. svećeništva preminuo fra ivan Jukić. misa zadušnica i sprovodni obredi obavljeni su 11. rujna u imotskom. Za svoj predani pastoralni i kulturni rad fra ivan je dobio osobnu nagradu Grada vrgorca (2003.) i splitsko-dalmatinske županije (2004.).

10. rujna (ponedjeljak)

Povodom početka nove školske godine, svih 25 učenika naše škole, zajedno s nastavnicima i drugim djelatnicima, u 8 sati došli u našu crkvu na blagoslov. Župnik je svima zaželio dobro zdravlje, marljivost, zalaganje, dobar primjer i željeni uspjeh na kraju godine.

13. rujna (četvrtak)

Započelo popločavanje središnje staze u groblju. Radove je izvodio tomislav („mića“) tomas iz Drinovaca sa svojim suradnicima. Prije početka radova učinjene su sve potrebne predradnje: postavljanje šahti i cijevi za prikupljanje i odvod vode. staza, koja je duga

102 m, je cijelom dužinom ravnomjerno široka: 180 cm.

16. rujna (nedjelja)

Povodom početka školske godine, na kraju je mise bio blagoslov školskih torbi. U prigodnoj blagoslovnoj molitvi molili smo za uspjeh tijekom i na kraju školske godine.

19. rujna (srijeda)

Župnik u Konzervatorskom uredu u imotskom potpisao ugovor s ministarstvom kulture RH za četvrtu etapu obnove oltarne pale Presvetog trojstva, bogorodice s Djetetom i svecima, koja će se ovijati 2019. godine. Do sada su bile tri etape obnove (2016., 2017., 2018.). četvrta, i ujedno zadnja, obnove uključivat će postavljanje novog okvira i završno uređenje slike.

IZ ŽUPNE krONIkE

klanjanje i blagoslov s Presvetim Oltarskim sakramentom.

29. rujna (subota)

Župnik prije podne u Prološcu, gdje je proslavljen blagdan sv. mihovila arkanđela. Poslije podne, u 17 sati, u našoj je crkvi obavljen sakrament svete ženidbe. Katolički brak sklopili su antonio tolić, sin Zvonimira i anđelke rođ. martinović, mladić iz imotske župe, i Danijela Hrnić, kći Damira i vlatke rođ. Glibota. svjedoci su bili stipe Kukavica i maja Radalj. Obred vjenčanja obavio je župnik fra Željko. istoga je dana iz splita prema slivnu krenula biciklijada. Put od splita do slivna (preko srinjina, tugara, blata na Cetini, Šestanovca, Grabovca, Zagvozda i Krstatica) bio je dug 80 km, a sudionici biciklijade bili su: iko mrkonjić, nedjeljko mrkonjić, Hrvoje Zeljko, ivan Jukić, Zoran anić i ivan matković.

LISTOPAD

4. listopada (četvrtak)

Župnik u samostanu u imotskom, gdje je proslavljena svetkovina sv. franje asiškoga, utemeljitelja franjevačkog reda.

6. listopada (subota)

U splitu preminuo ante anić pok. mate, rođ. 1942. godine. misa zadušnica i sprovodni

IZ ŽUPNE krONIkE

7. listopada (četvrtak)

Prije podne dovršeni radovi na središnjoj stazi u groblju. staza je uistinu monumentalna. njezinim dovršetkom crkveni je okoliš dobio vrlo lijepi izgled. na čast, ponos i udivljenje svih slivanjaca.

9. listopada (utorak)

U splitu je u 68. godini života preminuo stipe Prgomet. misa zadušnica i sprovodni obredi, na kojima je sudjelovalo mnoštvo svijeta, obavljeni su 11. listopada u 15 sati na našem groblju u slivnu.

18.-19. listopada (četvrtak-petak)

Župnik na međunarodnom znanstvenom skupu, pod naslovom Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvog franjevačkog samostana u Trogiru. Znanstveni skup je održan u hotelu sveti Križ u trogiru – arbanija, a slivanjski je župnik održao predavanje na tenu: Dolazak franjevaca u Dalmaciju.

19. listopada (petak)

Dogovorom građ. poduzetnika anđelka

vučka i župnika fra Željka započeli radovi na zavjetnoj kapelici sv. ivana Pavla ii. Kapelica je svojevrsni čin zahvalnosti prema tom duhovnom gorostasu, papi i svecu, čiji je doprinos za međunarodno priznanje i postojanje današnje Republike Hrvatske nemjerljiv. Kapelica, oko koje će biti uređen i perivoj, radi se na gornjoj livadi kod župne kuće.

31. listopada (srijeda)

Osvijetljena središnja staza u našem groblju. nakon popločavanja, pred vjernike sam iznio ideju o njezinu osvjetljenju. Prijedlog je pao na plodno tlo i cijela je staza, s obje strane, diskretno osvjetljena led rasvjetom. Koliko je lijepa, posebno u noćnim satima, i koliko se slivanjcima svidjela govori i izjava jedne osobe koja je kroz šalu izjavila da bi željela da joj sprovod, kad umre, bude po noći.

STUDENI

1. studenoga (četvrtak)

svetkovina svih svetih. mnogo je slivanjaca iz domovine i inozemstva, unatoč kišnom vremenu i sramotno razrovanom dijelu ceste od Krstatica prema slivnu, za ovu svetkovinu došlo u rodni kraj. nitko praznih ruku, nego sa cvijećem i svijećom, koje su sa suzom u oku

i srca puna uspomena polagali na grobove svojih najmilijih. Crkva je bila dupkom puna i brojni su za vrijeme mise u 10 sati ostali vani, jer u crkvi nije više bilo mjesta.

2. studenoga (petak)

Dušni ili Mrtvi dan. sveta misa bila je kao i nedjeljom, u 10 sati. Crkva je opet bila puna. iza mise obavili smo procesiju oko groblja tijekom koje smo na četiri mjesta izmolili molitve za pokojne (odrješenje).

3. studenoga (subota)

U Osijeku preminula iva Jukić ud. ivana, rođena lozina. sveta misa zadušnica i sprovodni obredi obavljeni su 7. studenoga na našem groblju u slivnu, u 14 sati. U večernjim je satima u lovačkoj kući na stinicama održano druženje slivanjskih lovaca, na kojem se okupilo dvadesetak lovaca. najstariji i, još uvijek, aktivni član slivanjske lovačke sekcije je ante vrdoljak „nikinić“, rođ. 1942. godine. lovačkoj se večeri pridružio i župnik fra Željko.

12. studenoga (ponedjeljak)

U 73. godini života iznenadno je preminuo antun Parlov „ćokan“, rođ. 1946. godine. misa zadušnica i sprovodni obredi obavljeni su na našem groblju 14. studenoga, u 14. sati.

16. studenoga (petak)

U našoj školi obilježena 27. godišnjica stradanja hrvatskih mjesta vukovara i Škabrnje. tom prigodom učenici su, iako tada nisu bili ni rođeni, s ljubavlju i ponosom čitali razne stihove i pjevali razne domoljubne pjesme, poput Stoji grad, Ne dirajte mi ravnicu itd.

18. studenoga (nedjelja)

IZ ŽUPNE krONIkE

obredi obavljeni su 8. listopada na našem groblju u slivnu.

U slivnu je obilježen Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. U 18 sati i 11 minuta zazvonila su sva zvona na našoj crkvi. Zvonila su 5 minuta. nakon toga smo izmolili 5 Očenaša, 5 Zdravih marija i 5 slava Ocu na čast 5 rana isusovih u koje smo utisnuli sve rane hrvatskog naroda u Domovinskom ratu. nakon molitve, s pjesmom Zdravo Djevo, zaputili smo se prema spomeniku iza naše crkve, gdje smo izmolili

molitve za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, kao i za one čija su imena ispisana na našem spomeniku. nakon toga zbor je otpjevao pjesmu Bože, čuvaj Hrvatsku. Za ovu prigodu i crkva i spomenik su bili lijepo okićeni. Za cvjetne aranžmane u crkvi i pred spomenikom pobrinuli su se branka barić, boro Prgomet i miro Glavaš. Premda prohladna, bijaše to noć puna pijeteta i zahvale.

PROSINAC

1. prosinca (subota)

iza mise, u 16 sati, i ove godine započeo „advent u slivnu“. Prošle godine to je bilo u župnikovoj organizaciji, a ove godine manifestaciju je preuzela Udruga mladih Slivno. smisao ove manifestacije, koja će se održavati svake subote u Došašću (iza mise u 16 sati), je slivanjsko zajedništvo i druženje, odnosno biti jedno i zajedno. Zašto i čemu to? Zato što slivno i hrvatski narod neće spasiti izolirani i mrzovoljni pojedinci, gostioničarske psovke i sve prodorniji istočnjački folk koji, kao da se ništa nije desilo, opet trešti po našim kafićima, već božić koji ujedinjuje, sjedinjuje i zbližuje. i poziva: ut unum sint (da budu jedno). „advent u slivnu“ upravo to želi biti: biti jedno i zajedno. i tako ostati.

Zbog pripreme i tiskanja Župnoga lista „Slivno“, vaše smo priloge u prošlogodišnjem broju zaključili s 26. studenoga 2017. U ovogodišnjem broju nastavljamo od spomenutog nadnevka. Otada pa do 25. studenoga svoje priloge dali su kako slijedi:

ZA CRKVU

10. 03. 2018.: Obitelj pok. Dinke i Petra mrkonjić = 200 Kn 11. 03. 2018.: anđelko Katavić = 500 Kn

13. 03. 2018.: nediljko milas „Cico“ (vlasnik restorana „Gurman“) = 100 €

16. 03. 2018.: Obitelj pok. ivana lozine „braje“ = 2000 Kn

25. 12. 2016.: nadia i Jurica Jukić = 250 € (nehotice 18. 03. 2018.: iva Grepo ud. ivana „Prpića“ je bilo izostavljeno u prošlogodišnjem broju „slivna“ = 1000 Kn pa stoga donosimo u ovom broju; nadii i Jurici se 24. 03. 2018.: Obitelj pok. Dragice Ravlić = 1000 Kn najiskrenije ispričavam zbog nehotimične pogreške) 25. 03. 2018.: ivo talaja = 100 € 2. 12. 2017.: mate Prgomet („Popović“) (za crkveni 27. 03. 2018.: mirjana Glibota (za cvijeće u prigodi kor) = 200 Kn uskrsnih blagdana) = 50 € 3. 12. 2017.: ivo talaja (za crkveni kor) = 100 € 29. 03. 2018. ivan barić (new York, za cvijeće u 9. 12. 2017.: ivan Kovačević (za crkveni kor) = 100 € velikom tjednu) = 100 $ (američkih) 13. 12. 2017.: milenko čale 50 € i 500 Kn 29. 03. 2018.: Jozo Parlov = 100 Kn 24. 12. 2017.: slobodan Jukić s obitelji = 500 Kn 26. 12. 2017.: miro Radalj = 5000 Kn

31. 12. 2017.: ivana landeka rođ. nogalo = 50 € 1. 01. 2018.: Obitelj pok. ante barića pok. tome = 7200 Kn 5. 01. 2018.: Obitelj pok. ljubana (ljube) Jurića = 3350 Kn

6. 01. 2018.: Obitelj pok. Dragice vrdoljak = 5950 Kn i 50 € 6. 01. 2018.: ivica Puljiz pok. mate = 1000 Kn

16. 01. 2018.: smilja vuletić (za cvijeće na Presv. trojstvo) = 50 $ (australskih)

17. 01. 2018: U prigodi blagdana sv. antuna Opata: Prgometi i Glavaši = 700 Kn; barići = 380 Kn 21. 01. 2018.: ivana i iko mrkonjić = 100 Kn

22. 01. 2018.: ante vrdoljak pok. ikice = 100 Kn

28. 01. 2018.: ivica Jukić = 200 Kn

10. 02. 2018.: ljubomir Prgomet (split) = 200 Kn

10. 02. 2018.: mirjana baškić rođ. Prgomet = 50 Kn

11. 02. 2018.: Drago marinović selak = 100 Kn

17. 02. 2017.: ivanka vučko = 200 Kn

1. 04. 2018.: elke i Klaus Wedet (njemački prijatelji Radojke i ante marinović) = 50 € 1. 04. 2018.: Radojka i ante marinović „marić“ = 50 € 2. 04. 2018.: mara anić = 100 Kn

2. 04. 2018.: Radojka i ante marinović „marić“ (za cvijeće na Presv. trojstvo) = 50 € 7. 04. 2018.: marija nogalo = 500 €

8. 04. 2018.: marica muškatelo (Pula) = 100 Kn 8. 04. 2018.: iva nogalo = 300 Kn

8. 04. 2018.: n. n. = 100 €

21. 04. 2018.: marija ćurčija = 100 Kn

21. 04. 2018.: mara Glibota ud. ivana = 200 Kn 22. 04. 2018.: mila mikrut = 300 Kn

28. 04. 2018.: ivica Radalj pok. božidara = 150 Kn 29. 04. 2018.: marija (marica) Zeljko (za hostije) = 100 Kn 29. 04. 2018.: marija (marica) Zeljko = 200 Kn

1. 05. 2018.: Obitelj pok. bahire – marije mikrut = 1700 Kn 5. 05. 2018.: ante vrdoljak pok. ikice = 150 Kn

26. 05.: 2018.: ivica Prgomet „Paškić“ = 1000 Kn 27. 05. 2018.: ivanka vučko = 200 Kn

27. 05. 2018.: ljubo Glibota (ljubljana) = 100 €

29. 05. 2018.: iko Radalj pok. Petra (Pula) = 200 Kn

2. 06. 2018.: matija Radalj ud. mige (za tepih na bini za Presv. trojstvo) = 1500 Kn 10. 06. 2018.: ljubica mužić = 50 €

10. 06. 2018.: milka barić ud. ante = 50 € 20. 06. 2018.: Drago Parlov = 200 Kn

23. 06. 2018.: Obitelj pok. Josipa Grepe = 1850 Kn 23. 06. 2018.: ante i mara vuletić = 100 €

30. 06. 2018.: nediljko Parlov „Zele“ = 200 Kn 14. 07. 2018.: Željko mrkonjić = 100 €

15. 07. 2018.: nediljko mrkonjić pok. ilije = 50 €

15. 07. 2018.: ivana lozina pok. ivana (new York) = 100 $ (američkih) 24. 07. 2018.: Robert i angie Paša (new York) = 50 $ (američkih)

24. 07. 2018.: marijan vrdoljak pok ante „Cvitića“ = 200 Kn 27. 07. 2015.: Joko nogola = 50 €

28. 07. 2018.: milan Prgomet = 300 Kn 4. 08. 2018.: božo lozina = 250 Kn 4. 08. 2018.: m. i. = 350 Kn

5. 08. 2018.: ljubica vrdoljak = 100 Kn

8. 08. 2018.: slobodanka Glibota (za mrtvačnicu) = 50 € 11. 08. 2018.: nada matković = 50 Kn 11. 08. 2018.: Drago barić = 200 Kn 11. 08. 2018.: Josip barić = 200 Kn

11. 08. 2018.: mira lozina (new York) = 50 $ (američkih)

11. 08. 2018.: Krešimir lozina pok. ante = 100 $ (američkih)

18. 08. 2018.: Jozo i mira Prgomet = 1000 švedskih kruna 24. 08. 2018.: Dragan lozina „ćikin“ = 100 € 25. 08. 2018.: lidija Radalj = 400 Kn

25. 08. 2018.: nedo i Janko lozina = 450 Kn

25. 08. 2018.: ante vrdoljak „nikinić“ = 200 Kn 25. 08. 2018.: milan lozina antin (new York) = 200 $ (američkih) 26. 08. 2018.: Paula tonkli = 150 €

30. 08. 2018.: ivica i sanja barić (new York) = 400 $ (američkih)

30. 08. 2018.: Jedna obitelj poklonila cvijeće na oltare u spomen i zahvalu svojim pokojnim roditelja i svih svojih pokojnih 2. 09. 2018.: silvija vranješ = 50 €

2. 09. 2018.: Don vlado mikrut (za cvijeće) = 200 Kn

9. 09. 2018.: n. n. = 100 Kn

16. 09. 2018.: n. n. = 500 Kn

16. 09. 2018.: Oliver Zamzow-Protrka = 400 € 22. 09. 2018.: božo Radalj = 400 Kn

22. 09. 2018.: Obitelj pok. tomislava barića = 1500 Kn

PrIlOZI

PRILOZI ZA CRKVU I ŽUPNI LIST SLIVNO" Od 26. studenoga 2017."do 26. studenoga

22. 09. 2018.: anđelko i mara lozin (new York) = 500 Kn 30. 09. 2018.: ante („beran“) i marija Prgomet = 200 € 1. 11. 2018.: ante Prgomet = 100 € 1. 11. 2018.: stipe talaja = 100 €

1. 11. 2018.: Danica lozina kćer ante = 100 Kn 3. 11. 2018.: nediljko talaja = 200 Kn

3. 11. 2018.: Zorka lozina-tonkli = 50 €

3. 11. 2018.: ivan lozina „bili“ = 50 €

7. 11. 2018.: Obitelj pok. ive Jukić rođ. lozina = 2650 Kn

11. 11. 2018.: mirjana müseler rođ. Parlov = 50 € 14. 11. 2018.: ivan Glibota pok. „mile“ = 400 Kn

17. 11. 2018.: Obitelj pok. ante Parlov „ćokana“ = 2400 Kn 24. 11. 2018.: ivan Kovačević = 50 €

24. 11. 2018.: ante Glibota (Pariz) = 2000 € 25. 11. 2018.: vera Radalj = 50 €

ZA ŽUPNO GLASILO „SLIVNO“ 2. 12. 2017.: ante Glavaš „antiša“ = 300 Kn

3. 12. 2017.: Zdenka i ivan („Pašo“) lozina = 200 Kn 3. 12. 2017.: milena baučić rođ. Grepo = 300 Kn

3. 12. 2017.: Obitelj ante Radalja „Roše“ = 200 Kn 8. 12. 2017.: ikan Glibota = 200 Kn

9. 12. 2017.: Darko Radalj = 100 Kn

13. 12. 2017.: iva Grepo ud. vlade = 100 K

16. 12. 2017.: neda Zeljko ud. ike = 200 Kn 16. 12. 2017.: ivica Zeljko = 100 Kn

19. 12. 2017.: Obitelj pok. stjepana Prgometa = 50 Kn 23. 12. 2017.: ante barić = 150 Kn

23. 12. 2017.: ljubomir Prgomet = 100 Kn

23. 12. 2017.: ante lozina „Paćak“ = 100 Kn

24. 12. 2017.: ante Radalj („Dunda“) = 200 Kn

25. 12. 2017.: nediljko mrkonjić „Rogljušić“ = 100 Kn 31. 12. 2017.: veselko nogalo = 200 Kn

31. 12. 2017.: marija Zeljko Zelina = 100 Kn 31. 12. 2017.: mate talaja = 200 Kn

1. 01. 2018.: nediljko lozina „Šansa“ = 100 Kn 5. 01. 2018.: mario anić pok. Jure = 100 Kn 6. 01. 2018. mladen lozina = 100 Kn

7. 01. 2018.: ante Prgomet „Paškić“ = 200 Kn 13. 01. 2018.: ana Glibota ud. Pave = 100 Kn

14. 01. 2018.: Petar („Pergo“) Katavić = 200 Kn

14. 01. 2018.: marija Katavić ud. vlade = 200 Kn 14. 01. 2018.: Jeroslav Glavaš = 200 Kn 20. 01. 2018: n. n. = 100 Kn

21. 01. 2018.: ivana i iko mrkonjić = 100 Kn

22. 01. 2018.: ante vrdoljak pok. ikice = 100 Kn

3. 02. 2018: neda marinović „tutić“ = 100 Kn 3. 02. 2018.: andrija Jukić = 200 Kn

4. 02. 2018.: Jozo vrdoljak = 100 Kn

10. 02. 2018.: ljubica Glibota = 100 Kn

11. 02. 2018.: ivan Grančić „tekovac“ = 200 Kn 11. 02. 2018.: Drago marinović selak = 100 Kn

17. 02. 2018.: ikan lozina = 100 Kn

18. 02. 2018.: ante lozina „mirkin“ = 150 Kn

3. 03. 2018.: ante lozina „Paćak“ = 50 €

11. 03. 2018.: anđelko Katavić = 500 Kn 16. 03. 2018.: smiljana eljuga = 200 Kn

24. 03. 2018.: Damir Radalj = 150 Kn

24. 03. 2018.: mira Jakovčić rođ. Zeljko = 200 Kn 25. 03. 2018.: ivo talaja = 200 Kn

25. 03. 2018.: Jure mikrut = 200 Kn

1. 04. 2018.: Radojka i ante marinović „marić“ = 50 € 1. 04. 2018.: ivan i marina marinić = 50 €

2. 04. 2018.: marija Jerković rođ. talaja = 200 Kn

2. 04. 2018.: milka talaja = 200 Kn

7. 04. 2018.: marija nogalo = 50 €

8. 04. 2018.: Dane Prgomet = 100 Kn

8. 04. 2018.: iva Grepo ud. ivana „Prpića“ = 100 Kn

8. 04. 2018.: milka barić ud. ante = 400 Kn

14. 04. 2018.: ljubica anić = 200 Kn

21. 04. 2018.: marija ćurčija = 100 Kn

22. 04. 2018.: Petar lozina pok. tražimira = 100 Kn 22. 04. 2018.: Josip lozina = 100 Kn

22. 04. 2018.: mirjana bošnjaković = 100 Kn 24. 04. 2018.: iva Parlov = 200 Kn

24. 04. 2018.: Dragan lozina = 50 €

28. 04. 2018.: vlatko marinić = 150 Kn

28. 04. 2018.: mila barlović rođ. Zeljko = 200 Kn

29. 04. 2018.: Danko Kustura = 200 Kn

29. 04. 2018.: marija (marica) Zeljko = 100 Kn 5. 05. 2018.: ivan talaja pok. ante = 250 Kn 19. 05. 2018.: mirko barić = 150 Kn 19. 05. 2018.: Jozo barić = 150 Kn

20. 05. 2018.: nada i ivica Jukić = 200 Kn

26. 05. 2018.: ljubica Krstanović = 150 Kn

26. 05. 2018.: marija bjelik rođ. Parlov = 100 Kn 27. 05. 2018.: ljubo Glibota (ljubljana) = 50 €

27. 05. 2018.: ante Glibota pok. Josipa (Pariz) = 500 € 27. 05. 2018.: vlade Grepo stankin (Osijek) = 200 Kn 27. 05. 2018.: ljubomir Prgomet = 200 Kn 27. 05. 2018.: milan vrdoljak = 100 Kn

27. 05. 2018.: marija Janković rođ. Glibota = 200 Kn 27. 05. 2018.: ivanka lazić rođ. Glibota = 200 Kn 2. 06. 2018.: boro Prgomet = 100 Kn

2. 06. 2018.: mara soldatić (Pula) = 100 Kn 9. 06. 2018.: miće Kustura = 200 Kn

9. 06. 2018.: Zoran Parlov pok. mate = 50 € 10. 06. 2018. ljubica mužić = 50 €

17. 06. 2018.: vlade marinović = 100 Kn 23. 06. 2018.: ante i mara vuletić = 50 €

30. 06. 2018.: ante Glavaš „ćećo“ = 250 Kn 30. 06. 2018.: Jozo Parlov = 100 Kn

30. 06. 2015.: Jozo i neda Prgomet = 200 Kn 14. 07. 2018.: Željko mrkonjić = 100 Kn

15. 07. 2018.: nediljko mrkonjić pok. ilije = 100 Kn

15. 07. 2018.: ivana lozina pok. ivana (new York) = 200 Kn 21. 07. 2018.: mara lozina = 100 Kn

21. 07. 2015.: Don vlado mikrut i ljubica Jukić = 200 Kn

24. 07. 2018.: Robert i angie Paša (new York) = 50 $ (američkih) 27. 07. 2018.: ante lozina pok. Josipa = 200 Kn

28. 07. 2018.: ljubica barić pok. ante = 100 Kn 28. 07. 2018.: milan Prgomet = 200 Kn

28. 07. 2018.: ante i ljubica mihaljević rođ. Grepo = 200 Kn 29. 07. 2018.: Davor Jukić (Osijek) = 200 Kn 4. 08. 2018.: sandra anić = 40 €

4. 08. 2018.: Đani Šimunović = 200 Kn 11. 08. 2018.: nada matković = 50 Kn 11. 08. 2018.: Drago barić = 100 Kn 11. 08. 2018.: Josip barić = 200 Kn

11. 08. 2018.: mira lozina (new York) = 50 $ (američkih)

11. 08. 2018.: Krešimir lozina pok. ante (new York) = 100 $ (američkih) 12. 08. 2018.: mladen nogalo = 100 €

18. 08. 2018.: Jozo i mira Prgomet = 500 švedskih kruna 19. 08. 2018.: stipan Glavaš = 100 €

23. 08. 2018.: ivan i Dragica marinović = 200 Kn 25. 08. 2018.: lidija Radalj = 400 Kn

25. 08. 2018.: milan selak Jurin = 100 $ (australskih)

25. 08. 2018.: milan lozina antin (new York) = 100 $ (američkih) 26. 08. 2018.: Paula tonkli = 50 €

15. 09. 2018.: neda Zeljko = 50 Kn

22. 09. 2018.: božo Radalj (new York) = 500 Kn

22. 09. 2018.: Obitelj pok. tomislava barića = 200 Kn

22. 09. 2018.: Josip lozina pok. tražimira = 100 Kn 22. 09. 2018.: mirjana bošnjaković = 100 Kn

22. 09. 2018.: anđelko i mara lozina (new York) = 500 Kn 23. 09. 2018.: ivan („Šime“) Radalj = 200 Kn 29. 09. 2018.: vlade i iva Prgomet = 200 Kn

30. 09. 2018.: ikan Glibota = 100 Kn

30. 09. 2018.: milka i Joko talaja = 100 Kn

30. 09. 2018.: marija Jerković rođ. talaja = 100 Kn 30. 09. 2018.: Josip mrkonjić = 100 Kn 30. 09. 2018.: vlade Glavaš = 200 Kn

13. 10. 2018.: ante lozina „Paćak“ = 100 Kn 14. 10. 2018.: ljubica Glibota = 100 Kn 14. 10. 2018.: Joko Jukić = 200 Kn

14. 10. 2018.: ante lozina „mirkin“ = 200 Kn

14. 10. 2018.: slavka lozina ud. milana (new York) = 50 € 14. 10. 2018.: nediljko Ravlić = 100 Kn 20. 10. 2018.: marija Parlov = 100 Kn

PrIlOZI

24. 12. 2017.: iva Grepo „Prpićeva“ = 100 Kn

2. 04. 2018.: mara anić = 100 Kn

20. 10. 2018.: Darko Radalj = 100 Kn

21. 10. 2018.: Petar barić pok. ante = 100 Kn 28. 10. 2018.: n. n. = 200 Kn

28. 10. 2018.: branko Šimunović = 100 Kn 31. 10. 2018.: vice lozina = 100 Kn

1. 11. 2018.: ivan selak „blažušić“ = 100 Kn 1. 11. 2018.: vasiljka Kustura = 200 Kn

1. 11. 2018.: ivan selak pok. marinka = 100 Kn 1. 11. 2018.: ivan mrkonjić pok. Petra = 50 Kn 2. 11. 2018.: ivica Prgomet „Paškić“ = 300 Kn 2. 11. 2018.: ivan i ankica selak = 100 Kn

2. 11. 2018: božena Radalj-Džalo = 250 Kn 2. 11. 2018.: marin Parlov = 200 Kn 2. 11. 2018.: milan Parlov = 200 Kn

2. 11. 2018.: Dragica Prgomet ud. nediljka = 100 Kn 3. 11. 2018.: nediljko talaja = 200 Kn

3. 11. 2018.: ante i miro Glavaš = 300 Kn

4. 11. 2018.: milan vrdoljak „brko“ = 100 Kn

4. 11. 2018.: nikola marinović „tutić“ = 100 Kn 11. 11. 2018.: nediljko Prgomet = 20 € 11. 11. 2018.: ivan Zeljko „Zele“ = 50 €

11. 11. 2018.: mirjana müseler rođ. Parlov = 50 € 17. 11. 2018.: milenko Prgomet = 100 Kn

17. 11. 2018.: Zorka Jukić ud. Joze = 100 Kn 17. 11. 2018.: nada i ivica Jukić = 100 Kn 18. 11. 2018.: mladen lozina = 100 Kn

24. 11. 2018.: antunica Glibota = 100 Kn

24. 11. 2018.: ante lozina „Paćak“ = 100 Kn 25. 11. 2018.: vera Radalj = 50 €

1. SLIVANJCI U FRANCUSKOJ Gospođa Iva PRGOMET mi je 25. 12. 2017. predala 750 €, kao prilog slivanjaca iz francuske. Prema njezinu popisu, svoj prilog dali su kako slijedi: vlade i Katica GlavaŠ = 50 € mario i milijana GlavaŠ = 50 € stipe i Jasna GlavaŠ = 50 € Danko i silva GlibOta = 50 € iva nOGalO = 50 € toni RaDalJ = 50 € ante i sylvie ZnaOR = 50 € Paula tOnKli = 50 € Petar i Danica maRinić = 100 € Cvita lOZina (rođ. marinić) = 50 € ivan i marina maRinić = 100 € vlade i iva PRGOmet = 50 € ivan i ljilja miKRUt = 50 €

2. BARIĆI

Koordinator Jozo BARIĆ je 17. 01. 2018. predao 3.300 Kn. Prema njegovu popisu, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: 24. 12. 2017: Josip („Joko“) baRić = 300 Kn 24. 12. 2017.: Damir i Joko baRić = 300 Kn 26. 12. 2017.: ante i filomena baRić = 300 Kn 26. 12. 2017.: Petar baRić = 300 Kn 26. 12. 2017.: Jozo baRić = 300 Kn 27. 12. 2017.: branka baRić = 300 Kn 27. 12. 2017.: vlado baRić = 300 Kn 27. 12. 2017.: Jurica (ante) baRić = 300 Kn 28. 12. 2017.: mirko baRić = 300 Kn 28. 12. 2017.: marin PRGOmet = 300 Kn 28. 12. 2018.: anđelko („Đero“) PRGOmet = 300 Kn

3. MRKONJIĆI

Koordinatorica Vjera MRKONJIĆ je 3. 02. 2018. predala 5.100 Kn. Prema njezinu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

mate mRKOnJić (ranije: 5. 11. 2017.) = 50 € nikola mRKOnJić pok. marijana = 300 Kn ante mRKOnJić pok. ilije = 300 Kn Josip mRKOnJić pok. Jakova = 300 Kn branko – ivica mRKOnJić pok. Petra = 300 Kn Dinko mRKOnJić pok. ivana = 300 Kn ivica mRKOnJić pok. ivana = 300 Kn Josip mRKOnJić pok. Petra = 300 Kn Damir mRKOnJić = 300 Kn Željko mRKOnJić pok. vlade = 300 Kn ivan mRKOnJić pok. Pere = 300 Kn Hrvoje mRKOnJić pok. vlade = 300 Kn ivanko – nediljko – ilija mRKOnJić pok. ilije = 300 Kn slavica matić = 300 Kn Zora – Jagoda anić = 300 Kn anđelko mRKOnJić = 300 Kn anđelko KaRlUŠić = 300 Kn ivan mRKOnJić pok. Jakova = 300 Kn

4. VRDOLJACI I GREPE

Koordinator Jozo VRDOLJAK je 4. 02. 2018. predao 5.400 Kn i 50 €. nakon toga su svoj prilog naknadno davali i drugi. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: Jozo vRDOlJaK = 300 Kn milan vRDOlJaK = 300 Kn milan vRDOlJaK pok. Jure = 300 Kn Jozo GRePO = 50 € Darinka GRePO = 300 Kn ante Grepo pok. Jure = 300 Kn vitomir vUletić = 300 Kn ivan GRančić = 300 Kn Gojko vRDOlJaK = 300 Kn marijan vRDOlJaK = 300 Kn anđelko vRDOlJaK = 300 Kn Drago GRePO = 300 Kn ante vRDOlJaK („Gujić“) = 300 Kn vice vRDOlJaK = 300 Kn ante i antić vRDOlJaK („ćukalov“) = 300 Kn milan GRePO pok. marijana = 300 Kn

maRinOvić („tutić“) nikola i iko = 300 Kn Katavić Krešo pok. ante = 300 Kn HRGa Jasna rođ. Katavić = 400 Kn

Koordinator Ivica RADALJ pok. božidara je 11. 02. 2018. predao 5.400 Kn. Prema njegovu popisu, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

Lozine i Grepe:

5. RADALJI GORNJI

RaDalJ milica („mica“) = 300 Kn RaDalJ tonka = 300 Kn RaDalJ mate pok. ante (matas) = 300 Kn RaDalJ ivica pok. mate = 300 Kn JUKić Zorka = 300 Kn RaDalJ ivan pok. Petra = 300 Kn RaDalJ Daorin = 300 Kn RaDalJ Darko = 300 Kn RaDalJ vlade pok. Jure = 300 Kn RaDalJ matija („migina“) = 300 Kn RaDalJ bože pok. mate = 300 Kn RaDalJ ivan („mladić“) = 300 Kn RaDalJ vlade pok. Jure („tominovac“?) = 300 Kn RaDalJ ivan („Šime“) = 600 Kn RaDalJ ivica pok. božidara = 600 Kn RaDalJ ivan („Đanov“) = 300 Kn

6. KATAVIĆI, RADALJI DONJI, MARINOVIĆ („TUTIĆ“)

Koordinator Anđelko KATAVIĆ je 11. 02. 2018. predao 3.640 Kn i 50 €. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

Katavić ante pok. Petra = 300 Kn ObitelJ pok. ivana Katavića = 300 Kn RaDalJ Josip = 300 Kn RaDalJ tiho = 300 Kn maRinOvić neda pok. ivana = 300 Kn RaDalJ ante i Jure = 300 Kn Katavić anđelko = 300 Kn Katavić Petar („Pergo“) = 300 Kn Katavić iko i branko = 300 Kn Katavić Davor = 300 Kn Katavić ivan = 300 Kn KUstURa Danko = 300 Kn RaDalJ ivan („Zele“) = 300 Kn RaDalJ ante („Roša“) = 300 Kn

7. VELIM (Lozine, Grepe, Marinići) Koordinator Ivan MARINIĆ je 14. 02. 2018. predao 6.900 Kn i 100 €. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: 23. 12. 2017.: lOZina-tOnKli Zorka = 350 Kn 23. 12. 2017.: lOZina ivan („bili“) = 50 € 23. 12. 2017.: lOZina ruža pok. vlade = 350 Kn 24. 12. 2017.: lOZina ante pok. mirke = 400 Kn 24. 12. 2017.: lOZina vlade pok. Pave = 350 Kn 24. 12.: lOZina Željko pok. ante („mališan“) = 300 Kn 24. 12. 2017.: GRePO iva ud. ante = 300 Kn 27. 12.: lOZina ante Jakin = 300 Kn 27. 12. 2017.: lOZina milan ikanov = 300 Kn 3. 01. 2018.: lOZina ivana ud. ivana = 300 Kn 4. 01. 2018.: lOZina iko pok. Jokana = 300 Kn 13. 01. 2018.: lOZina Petar pok. tražimira = 300 Kn 18. 01. 2018.: lOZina ante („tone“) pok. Grge = 300 Kn 21. 01. 2018.: lOZina mira ud. ante = 300 Kn 21. 01. 2018.: lOZina slavka ud. milana = 300 Kn 12. 02. 2018.: lOZina ivanka ud. anđelka = 300 Kn 12. 02. 2018: lOZina milan pok. ike = 300 Kn 25. 03. 2018.: lOZina milan antin = 300 Kn 31. 05. 2018.: lOZina milan pok. Jure = 100 švicarskih franaka

PrIlOZI

PrIlOZI ZA STAZU U GrOBlJU PrEMA ZASEOCIMA P r I l OZI PrIlOZI

PRILOZI ZA STAZU U GROBLJU PREMA ZASEOCIMA

ante i moca vRDOlJaK = 300 Kn nediljko GRePO = 300 Kn ante vRDOlJaK („nikinić“) = 300 Kn iva GRePO ud. vlade = 300 Kn nevenka sOti rođ. Grančić = 50 € mario vUletić anđelkov = 300 Kn ivka i ljubo vRDOlJaK = 600 Kn milan GRePO pok. ivic = 300 Kn

Marinići:

23. 12. 2017.: maRinić ivan pok. milenka = 350 Kn 27. 12. 2017.: maRinić boško pok. ikana = 300 Kn 27. 12. 2017.: maRinić ivica pok. ante = 300 Kn 29. 12. 2017.: maRinić Jozo pok. milana = 50 € 6. 01. 2018.: maRinić vjekoslav pok. milenka = 300 Kn 12. 01. 2018.: maRinić ante pok. Josipa = 300 Kn 22. 01. 2018.: maRinić vlade pok. anđelka = 300 Kn

8. TALAJE, JUKIĆI, VUČCI

Koordinator Nediljko TALAJA je 17. 02. 2018. predao 8.280 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

PrIlOZI

9. NOGALI

Koordinator Ante NOGALO vladin mi je 18. 02. 2018. predao 3.900 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

nOGalO ante vladin = 300 Kn nOGalO nediljko vladin = 300 Kn nOGalO iva („maričića“) = 300 Kn maRUŠić silvija (nogalo) = 300 Kn nOGalO iva pok. milana = 300 Kn nOGalO matija pok. ivana = 300 Kn nOGalO ante („Protić“) = 300 Kn nOGalO Petar („Perica“) (dvije grobnice) = 600 Kn nOGalO Josip pok. ivana = 300 Kn nOGalO matija pok. Josipa = 300 Kn nOGalO marija pok. milana = 300 Kn nOGalO Danica pok. slobodana = 300 Kn nOGalO ivana („Đuka“) = 300 Kn

10. LOZINE I ŠIMUNOVIĆI

Koordinator Gojko LOZINA je 24. 02. 2018. predao 7.250 Kn i 50 €. Prema njegovu

popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

lOZina Jurica = 300 Kn lOZina ljubica pok. stipe = 300 Kn lOZina branko pok. antića = 300 Kn lOZina vice = 300 Kn lOZina marko i anamarija = 500 Kn lOZina ivan („Pašo“) = 300 Kn lOZina Gojko = 300 Kn lOZina mićo pok. antasa = 400 Kn lOZina Dragan pok. ćike = 50 € selaK mate pok. Raške = 300 Kn lOZina mićo pok. Petra = 300 Kn lOZina miljenko („meša“) = 300 Kn PaRlOv mila ud. ljube = 300 Kn PROtRKa miljenko i ljubo = 300 Kn ŠimUnOvić franjka = 300 Kn ŠimUnOvić Željka = 300 Kn ŠimUnOvić ana = 300 Kn PRGOmet Joze („beran“) = 300 Kn ŠimUnOvić tihomir = 300 Kn ŠimUnOvić nikola = 300 Kn lOZina marko (Paćkov) = 300 Kn lOZina marko pok. Dode = 300 Kn lOZina ante pok. Dode = 300 Kn ObitelJ pok. bože („Dode“) lozina = 300 Kn ŠimUnOvić Darko = 300 Kn

Iz ove skupine naknadno su još dali (primljeno: 24. 03. 2018.): PRGOmet ante („beran“) = 300 Kn lOZina slavko = 300 Kn lOZina mate pok bige = 600 Kn lOZina Desa i branko = 300 Kn ŠimUnOvić branko pok. vlade = 300 Kn lOZina nediljko pok. Joze („Šansa“) = 300 Kn ŠimUnOvić vlade = 300 Kn lOZina Ranko i KUstURa selaK Joze = 300 Kn lOZina nedo pok. čove = 300 Kn

11. GLIBOTE I JURIĆI

Koordinator Antunica GLIBOTA je 25. 02. 2018. predao 5.100 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

25. 11. 2017.: GlibOta tomislav = 100 € 26. 01. 2018.: GlibOta ikan i stanko = 600 Kn 30. 01. 2018.: GlibOta Dragan pok. vlade = 300 Kn 6. 02. 2018.: GlibOta mate pok. Jokaka = 300 Kn 11. 02. 2018.: GlibOta ivan pok. Pave = 300 Kn 11. 02. 2018.: GlibOta ivan pok. Joze = 600 Kn

11. 02. 2018.: GlibOta ante i Danko pok. ljubomira = 600 Kn 15. 02. 2018.: GlibOta ivan pok. Petra = 300 Kn 15. 02. 2018.: GlibOta Pave pok. Dragomira = 300 Kn 15. 02. 2018.: GlibOta Danko pok. Jure = 300 Kn 15. 02. 2018.: GlibOta ljubica pok. milana = 300 Kn 15. 02. 2018.: GlibOta Zlatko pok. Joze = 300 Kn 24. 02. 2018.: GlibOta mladen pok. miljenka = 300 Kn 24. 02. 2018.: GlibOta mate pok. marijana = 300 Kn 24. 02. 2018.: GlibOta Petar („Šesto“) = 300 Kn 5. 03. 2018.: GlibOta slobodan pok. Petra = 300 Kn 10. 03. 2018.: GlibOta ivan i ante pok. milana = 600 Kn 11. 03. 2018.: GlibOta mara pok. ivana = 300 Kn 5. 04. 2018.: JURić Jurica ivanov = 300 Kn 6. 04. 2018.: GlibOta ana ud. Pave = 300 Kn 8. 04. 2018.: JURić ivan = 300 Kn 6. 05. 2018.: GlibOta Goran i Perica = 300 Kn 31. 05. 2018.: GlibOta mila pok. ante = 300 Kn 29. 06. 2018.: GlibOta Danko pok. Jure = 300 Kn 29. 06. 2018.: GlibOta ljubica pok. milenka = 300 Kn

12. KUSTURE I PULJIZI

Koordinator Milan KUSTURA („miće“) je 25. 02. 2018. predao 2.400 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

2. 01. 2018.: KUstURa ante („mijačanin“) = 600 Kn 2. 01. 2018.: PUlJiZ ivica pok. mate = 600 Kn 2. 01. 2018.: KUstURa milan pok. vlade = 300 Kn 2. 01. 2018.: KUstURa vlatko i Dalibor = 300 Kn 14. 01. 2018.: ObitelJ pok. „Škorušća“ KUstURa = 300 Kn 11. 02. 2018.: KUstURa milan pok. Petra = 300 Kn 7. 07. 2018.: PUlJiZ vlado = 300 Kn 21. 10. 2018.: KUstURa Perica = 300 Kn

13. MARINOVIĆI

Koordinator Teo MARINOVIĆ je 25. 02. 2018. predao 2.100 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: maRinOvić nikša = 300 Kn maRinOvić migan = 300 Kn maRinOvić ljiljana = 600 Kn maRinOvić slava pok. vlade = 300 Kn

maRinOvić Pave pok. Danka = 200 Kn maRinOvić vladimir pok. Danka = 100 Kn PUlJiZ ivica vladin = 300 Kn maRinOvić ivica milanov = 300 Kn maRinOvić Petar pok. Šukana = 300 Kn maRinOvić Željko mirkin = 300 Kn

14. CENTAR

Koordinator Ante LOZINA („Paćak“) je 3. 03. 2018. predao 5.750 Kn i 50 €. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

PaRlOv Rajko i ivica = 200 € Obitelj PaRlOv ivana („vrućana“) = 600 Kn PaRlOv Zora = 300 Kn PaRlOv iva („Kagrova“) = 50 € PaRlOv mara pok. milana = 300 Kn PaRlOv Dinko = 300 Kn PaRlOv Drago = 300 Kn PaRlOv ivica = 300 Kn PaRlOv miljenko = 300 Kn Obitelj pok. mate PaRlOv = 300 Kn PaRlOv – mÜseleR mirjana = 300 Kn JaKOvina branko („ban“) = 350 Kn JaKOvina mirko = 350 Kn JaKOvina milenko = 350 Kn KOvačević ante („Kažić“) = 300 Kn KOvačević marija = 300 Kn lOZina mladan = 300 Kn lOZina ikan = 300 Kn JaKOvina anđelko („lišo“) = 100 Kn JaKOvina tonći = 100 Kn

PrIlOZI

talaJa ivo pok. vlade = 300 Kn talaJa stipe pok. ante = 300 Kn talaJa marijan pok. mate = 400 Kn talaJa vinka ud. vladimira = 300 Kn talaJa Joko pok. ivana = 300 Kn talaJa ivan pok. Joze = 300 Kn talaJa nediljko pok. Joze = 300 Kn talaJa ivan pok. ante = 300 Kn JUKić milica i neda = 300 Kn JUKić ante („mačkovac“) = 300 Kn JUKić Gojko pok. Joze = 300 Kn JUKić mile („mladić“) = 300 Kn JUKić Joko pok. Jure = 300 Kn JUKić ivica pok. Joze = 300 Kn JUKić Dalibor („Petrovčev“) = 300 Kn vUčKO iko pok. Jure = 300 Kn vUčKO anđelko pok. ivana = 300 Kn JUKić marijo pok. ante = 300 Kn ŠimUnOvić ante („Grgić“) = 300 Kn vUčKO stipe („imberov“) = 300 Kn JUKić vlade pok. mate = 300 Kn vUčKO mate pok. Dane = 300 Kn ŠimUnOvić sveto pok. milana = 300 Kn JUKić ante („ivin“) = 50 € vUčKO vlade pok. ante = 300 Kn vUčKO Drago pok. mile = 300 Kn JUKić miro pok. milana = 300 Kn vUčKO stipe (za grob ŠaRić) = 300 Kn vUčKO branko = 300 Kn

15. MIKRUTI, ČALE VULETIĆI

Koordinator Jure MIKRUT je 3. 03. 2018. predao 2.100 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: 7. 01. 2018.: Jure miKRUt = 300 Kn 7. 01. 2018.: mila miKRUt ud. ike = 300 Kn 18. 02. 2018.: ante GlavOta = 300 Kn 19. 02. 2018.: mila miKRUt ud. ante = 300 Kn 19. 02. 2018.: ivan miKRUt pok. mije = 300 Kn 19. 02. 2018.: ante miKRUt („vinkić“) = 300 Kn 19. 02. 2018.: miljenko čale = 300 Kn 7. 03. 2018.: marija RUDelJ pok. tomislava = 300 Kn 21. 03. 2018.: ante čale = 300 Kn 25. 03. 2018.: Petar čale = 300 Kn 25. 03. 2018.: ante maRinOvić („marić“) = 300 Kn

25. 03. 2018.: ivan maRinOvić („ikeša“) = 300 Kn 26. 03. 2018.: vlade čale pok. ante = 300 Kn 16. 09. 2018.: Don vlado mikrut = 200 Kn

Koordinator Nediljko RAVLIĆ je 10. 03. 2018. predao 3.700 Kn i 100 €. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi: Ravlić Josip pok. mile = 300 Kn Ravlić Jozo pok. Joze = 300 Kn Ravlić miljenko pok. Joze = 300 Kn Ravlić Željko pok. anđelke = 300 Kn Ravlić ana pok. mladina = 300 Kn Ravlić nediljko pok. blaža = 300 Kn JUKić vlade pok. ike (Osijek) = 300 Kn anić miroslava ž. marija = 300 Kn anić Jozo pok. marijana = 600 Kn anić ivan pok. ljubana = 300 Kn anić ivan („Kauboj“) pok. Josipa = 300 Kn anić ivan pok. vlade = 300 Kn anić Zoran pok. mirka = 300 Kn anić ante pok. mate = 300 Kn ObitelJ pok. Jure anić = 300 Kn anić ivo pok. srećka = 300 Kn anić Dragica s obitelji = 300 Kn KOvačević ivan pok. ivana = 300 Kn anić nediljko (naknadno: 1. 11. 2017.) = 100 €

17. ZELJCI I SELACI

Koordinator Ante ZELJKO („ercegovac“) je 10. 03. 2018., preko brata Zele i supruge marije, predao 4.050 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, kao i prilozima koje mi je naknadno predao remeta Gojko lozina, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

27. 12. 2017.: ZelJKO neda ud. ike = 300 Kn 27. 12. 2017.: ZelJKO ante pok. ivana = 200 Kn 27. 12. 2017.: ZelJKO Josip pok. ivana = 200 Kn 27. 12. 2017.: ZelJKO milena pok. anđelke = 150 Kn 28. 12. 2017.: ZelJKO stipe pok. ivana = 300 Kn 30. 12. 2017.: braća ante i mirko ZelJKO pok. ivana = 450 Kn 31. 12. 2017.: ZelJKO ivica Zelin = 300 Kn 31. 12. 2017.: ZelJKO ivan („Zele“) = 200 Kn 31. 12. 2017.: ZelJKO Hrvoje Zelin = 300 Kn 5. 01. 2018.: ZelJKO Petar pok. ante = 300 Kn 5. 01. 2018.: ZelJKO Duško pok. ante = 300 Kn 10. 03. 2018.: ZelJKO marica ud. Joze = 300 Kn 10. 03. 2018.: ZelJKO ante pok. Jure = 150 Kn 10. 03. 2018.: bRaća ivan i Drago maRinOvić

Naknadno je remeta Gojko Lozina za ovu skupinu još predao:

KUstURa selak mario milanov = 300 Kn KUstURa selaK ivica milanov = 300 Kn KUstURa selaK iko = 300 Kn PRGOmet selaK mirko („Drvetov“) = 300 Kn KUstURa selaK tomislav = 300 Kn

18. PRGOMETI I GLAVAŠI

Koordinator Ivan PRGOMET (inić“) je 19. 03. 2018. predao 5.000 Kn. Prema njegovu popisu i naknadnim prilozima, svoj prilog u ovoj skupini dali su kako slijedi:

GlavaŠ Jere = 400 Kn GlavaŠ ante („ćećo“) = 300 Kn GlavaŠ mićo pok. miljenka = 300 Kn GlavaŠ nediljko pok. mate = 300 Kn GlavaŠ miro i antiša = 300 Kn PRGOmet mikula pok. ante = 300 Kn PRGOmet ivan (inić“) = 300 Kn PRGOmet ljubo pok. ante = 300 Kn PRGOmet marijan pok. Danke = 300 Kn PRGOmet mladen pok. ante = 300 Kn PRGOmet mate („Popović“) = 400 Kn PRGOmet ante („Paškić“) = 300 Kn PRGOmet branko („Paškić“) = 300 Kn PRGmet ante („Krco“) i GlavaŠ ivan („Gira“) = 300 Kn ObitelJ nikole i mile PRGOmet = 300 Kn ObitelJ pok. marinka Jozina = 300 Kn PRGOmet Dane – („Cikić“) = 300 Kn PRGOmet milan („Uma“) – („Cikić“) = 300 Kn PRGOmet nediljko – („Cikić“) = 500 Kn PRGOmet ivo pok. milke – („Cikić“) = 300 Kn ObitelJ stanke i ive PRGOmet (marija i mirjana) = 200 Kn ObitelJ stipe i Jurke PRGOmet = 300 Kn ObitelJ stane i Danke PRGOmet = 300 Kn GlavaŠ Jokica i GlavaŠ marinko = 300 Kn matKOvić nada i ivo = 300 Kn PRGOmet mate pok. Dane = 300 Kn ObitelJ ike i ane PRGOmet = 200 Kn PRGOmet ivica „Paškić“ (naknadno: 4. 11. 2017.) = 1000 Kn PRGOmet venka i ivan (naknadno: 17. 11. 2017.) = 500 €

PRILOZI ZA OSVJETLJENJE STAZE OD CRKVE DO MRTVAcNICE 2018. GODINE v

čim je središnja staza u groblju bila završena, pristupilo se osvjetljavanju staze. U dužini cijele staze (102 m), s obje je strane postavljena led rasvjeta koja je uvučena ispod krajevnih ploča (okapnica) te obasjava krajeve staze, a blago i cijelu stazu. Da bi rasvjeta bila u najboljoj funkciji, prethodno su ispod ploča provučeni strujni kablovi koji su priključeni na postojeću vanjsku rasvjetu. Radove je izvodio mladen s Drinovačkog brda, a sveukupno su iznosili (uključujući sav materijal i rad) 4000 eura. Kad sam u dva navrata tu ideju i iznos iznio u obavijestima na kraju mise, svi su bili složni. nitko, zaista nitko, nije protiv. Što više, odmah poslije mise donijeli su i svoje prve priloge. U samo nekoliko nedjelja sav je iznos prikupljen i staza je time dobila neprepoznatljivi izgled. Oduševljena ljepotom i ugođajem što ga staza pruža, jedna je osoba izjavila: „Oče, molim vas, kad umrem, neka sprovod bude uvečer“. svojim prilozima u osvjetljavanju staze sudjelovali su kako slijedi: 23. 09.: ivan talaJa pok. ante = 50 € 23. 09.: Rajko PaRlOv = 500 Kn 23. 09.: Gojko lOZina = 300 Kn 23. 09.: ivana nOGalO nedina = 200 Kn 25. 09.: ivan (Šime) RaDalJ = 300 Kn 25. 09.: erika teKiPPe (njemačka) = 50 € 29. 09.: mirjana mÜsseleR rođ. Parlov = 300 Kn 29. 09.: vlade PRGOmet = 300 Kn 30. 09.: Don vlado miKRUt = 200 Kn 30. 09.: ikan GlibOta = 200 Kn 30. 09.: milka i Joko talaJa = 200 Kn 30. 09.: marija JeRKOvić rođ. talaja = 200 Kn 30. 09.: Josip mRKOnJić = 100 Kn 30. 09.: miće KUstURa = 200 Kn

30. 09.: nada i ivica JUKić = 200 Kn 30. 09.: Jurica lOZina = 200 Kn 30. 09.: ante („beran“) i marija PRGOmet = 200 € 2. 10.: Jure selaK pok. ante („tade“) = 500 Kn 6. 10.: Danica nOGalO s djecom = 300 Kn 6. 10.: marija PeRiŠić rođ. Jakovina = 200 Kn 7. 10.: anđelko Katavić = 200 Kn 7. 10.: milka baRić = 50 € 7. 10.: n. n. = 200 Kn 7. 10.: mila miKRUt = 200 Kn 7. 10.: ivica PUlJiZ vladin = 100 Kn 7. 10.: ljubica JUKić rođ. mikrut = 200 Kn 7. 10.: ivica GlibOta pok. Joze = 100 Kn 7. 10.: mate PRGOmet („Popović“) = 50 € 7. 10.: Josip baRić = 300 Kn 7. 10.: andrija JUKić = 400 Kn 8. 10.: Obitelj pok. ante anić = 350 Kn 11. 10.: Danijel PRGOmet = 200 Kn 11. 10.: branko lOZina pok. antića = 200 Kn 13. 10.: Obitelj pok. stipe PRGOmet = 3000 Kn 13. 10.: nediljko mRKOnJić pok. ilije = 300 Kn 13. 10.: ante lOZina („Paćak“) = 300 Kn 14. 10.: Joko JUKić = 500 Kn 14. 10.: anđelko mRKOnJić = 250 Kn 14. 10.: ante lOZina mirkin = 300 Kn 14. 10.: ljiljana maRinOvić = 300 Kn 14. 10.: Pave maRinOvić = 300 Kn 14. 10.: Petar nOGalO = 300 Kn 14. 10.: ivan maRinOvić = 200 Kn 14. 10.: Obitelj pok. ante baRić = 200 Kn 14. 10.: veselko nOGalO = 400 Kn 14. 10.: slavka lOZina (new York) = 50 € 14. 10.: nediljko Ravlić = 200 Kn 14. 10.: ana vRanJeŠ (u ime pok. mladena Ravlića) = 500 Kn 14. 10.: anamarija i marko lOZina = 50 €

P r I l OZI PrIlOZI

PrIlOZI

16. RAVLIĆI I ANIĆI

= 300 Kn 11. 03. 2018.: selaK ivica pok. marijana = 300 Kn 13. 03. 2018.: maRinOvić selak nediljko pok. mate = 300 Kn 13. 03. 2018.: maRinOvić selaK ante pok. ivana = 300 Kn

PrIlOZI

1. 11.: Žarko i sandra miŠKOvić rođ. lozina = 100 € 1. 11.: Petar Katavić („Pergo“) = 50 € 1. 11.: matija RaDalJ („migina“) = 50 € 1. 11.: ivanka KUstURa ud. milivoja = 200 Kn 1. 11.: ivan mRKOnJić pok. Petra = 200 Kn 1. 11.: Damir baRić = 200 Kn 2.11.: UDRUGa Žena „slivanJKa“ (od prodaje cvijeća) = 3150 Kn 2. 11.: Joze i marija lOZina = 50 € 2. 11.: Duško lOZina = 300 Kn 2. 11.: ante nOGalO vladin = 300 Kn 2. 11.: nedo nOGalO vladin = 300 Kn 2. 11.: iva PaRlOv = 200 Kn 2. 11.: edi PaRlOv = 200 Kn 3. 11.: Jure miKRUt = 200 Kn 3. 11.: ivan („Pašo“) i Zdenka lOZina = 200 Kn 3. 11.: vesna lOnčaR = 200 Kn 3. 11.: Zlatko GlibOta = 500 Kn 4. 11.: ante i miro GlavaŠ = 50 € 4. 11.: Drago PaRlOv = 300 Kn 4. 11.: mario anić pok. Jure = 200 Kn 10. 11.: Damir RaDalJ = 300 Kn 11. 11.: ivan ZelJKO („Zele“) = 50 € 18. 11.: mladen lOZina = 100 Kn

IN MEMORIAM

IZ ŽUPNE SLIVNO PrIlOZI P krIONI kr krONIkE r ONI rI O l OZI lOZI NI k E IN MEMOrIAM

20. 10.: ivica PaRlOv = 200 Kn 20. 10.: mate GlibOta = 300 Kn 20. 10.: mario nOGalO = 200 Kn 20. 10.: Darko RaDalJ = 200 Kn 20. 10.: Don vlado miKRUt = 200 Kn 21. 10.: Jeroslav GlavaŠ = 400 Kn 21. 10.: Petar baRić pok. ante = 300 Kn 21. 10.: Perica KUstURa = 200 Kn 28. 10.: stipe vUčKO = 200 Kn 28. 10.: mirko baRić = 200 Kn 28. 10.: ivan i sanja baRić (new York) = 200 $ (američkih) 28. 10.: branka baRić = 600 Kn 28. 10.: marica maRinOvić = 200 Kn 28. 10.: milan vRDOlJaK („Škorušić“) = 200 Kn 28. 10.: Dragica KOvačević ud. milana = 50 € 31. 10.: vice lOZina = 250 Kn 1. 11.: ivanka lOZina = 200 Kn 1. 11.: Obitelj Joze anić = 300 Kn 1. 11.: ante PRGOmet = 200 Kn 1. 11.: stipe talaJa = 200 Kn 1. 11.: ivan selaK („blažušić“) = 200 Kn 1. 11.: Danko GlibOta (Paris) = 100 € 1. 11.: Željko i silva mRKOnJić = 100 €

Dana 29. prosinca 2017. prestalo je kucati srce našeg dragog supruga, oca i djeda. Oko nas je sve puno tvoje ljubavi, dobrote i uspomena, a u nama tuga.

teško je svijet gledati, tebe u njemu ne vidjeti. Rad i želja za boljim životom tjerala ga je širom naše i tuđe zemlje. teška i duga bolest ga je vratila na vječni počinak u rodno slivno. nikada te nećemo zaboraviti i hvala ti za sve što si za nas učinio.

tvoja supruga milica, tvoji sinovi branimir s obitelji, Damir s obitelji i Jure s obitelji. neka ti je laka hrvatska gruda! Počivao u miru božjem.

Ivan LOZINA „Brajo“ Otišao je 11. ožujka 2018. s mirisom jutra, dragi naš brajo. Zatvorio je svoje blage oči i krenuo na put u vječnost.

Rođen je 24. veljače 1971. u slivnu na veselje svoje obitelji i cijelog slivna, gdje je proveo djetinjstvo i mladost. Od malih nogu bio je omiljen u svojim lozinama i Parlovima, a kasnije i u školi i crkvi. Osnovnu školu završio je u slivnu, a u srednju odlazi u split. U dječačkoj i mladenačkoj dobi bio je znatiželjan, društven, vedar i s osmjehom na licu spreman svima pomoći.

Jednog jesenskog dana stigla je vijest o strašnoj prometnoj nesreći u kojoj je naš brajo ostao nepokretan. bio je to veliki šok za sve koji su ga voljeli, a osobito za obitelj i prijatelje. Uslijedile su godine liječenja i rehabilitacije nakon kojih se vraća u slivno svojim roditeljima, bratu i njegovoj obitelji. Prolazile su godine i desetljeća vezanosti za krevet, odlazaka u bolnicu, smrt majke i puno teških dana, ali on je uvijek bio snažnog duha, poštovao sve ljude oko sebe, živio životnu radost i optimizam te uz molitvu, vjeru i božju pomoć nosio svoj križ. nije ostavljao previše mjesta za brigu, strah, tugu... Posebno se veselio svojoj ekipi s kojom je bio vezan nevidljivom sponom prijateljstva koje se nastavilo do posljednjeg dana njegova kratkog života. Uvijek se neopisivo radovao druženju sa svima nama koji smo bili odvojeni kilometrima, ali srcem i mislima neprestano s njim. i kroz svo to vrijeme koje smo proveli zajedno ostavio nam mnoštvo životnih pouka i lijepih uspomena.

veliko hvala svim dragim ljudima koji su na bilo koji način bili uz našeg braju, ispratili ga u vječnost i nose ga u svojim sjećanjima.

Dragi brajo, uvijek si u našim mislima i molitvama skupa s našom voljenom majkom, a do novog susreta u nebeskim visinama s ljubavlju čuvamo sjećanja na dane i godine provedene zajedno. Počivaj u miru božjem uz naše najmilije!

Tomislav BARIĆ Rodio se kao treće od četvero djece od oca ivana i majke filomene rođ. Prgomet na sv.Jeronima 1964. godine ali did toma nije dao da mu unuk nosi ime Jere da ne bi bio jerav.

Odrastajući uz oca koji je bio vrstan tesar od malena je govorio da će biti „majstor od daska“. već u osnovnoj školi je pokazivao da nije spreman savijati kičmu pred nikim već je za istinu spreman sve podnijeti. na pitanje učitelja milasa svoj djeci iz gornjega kraja tko je pušio jedini priznaje da je on pušio i da je cigareta slađa od žvake bez obzira na šibu u učiteljevoj ruci. Osnovnu školu završava sa odličnim uspjehom te nastavlja školovanje u Zagvozdu.

IN MEMOrIAM

Ante BARIĆ pok. Tome

srednju školu napušta u drugom srednje ali ne zbog neznanja nego zato što je više vremena provodio kod blaža na biljaru nego u školi. Pokojni otac ga sa 17 godina zapošljava u tehnogradnji nadajući se da će vidjeti kako je težak rad na gradilištu i nastaviti školovanje.

Od te 1981. pa sve do zadnjeg dana tomislav je proveo na gradilištu mijenjajući različite firme ali uvijek na suncu ili kiši, uvijek na gradilištu. nije se bojao ni fizičkog, ni psihičkog rada te je redovito birao najzahtjevnije poslove radeći razna stubišta, krovove i što je posao bio kompliciraniji to je njemu bio veći izazov. svi inžinjeri i šefovi gradilišta su ga voljeli jer je nacrte razumio bolje čak i od njih. Zadnjih dvadesetak godina radi samostalno pogađajući razne poslove a najviše kamen, keramiku i krovove. nikada mu zarada nije bila u prvom planu, najvažnije mu je bilo da se posao odradi najbolje što se može i ljudi su se stalno divili njegovim radovima jer je to bilo na granici umjetnosti. Gdje god da je radio ili se pojavio najviše su ga voljela djeca. sa svima bi se znao posvađati ali za djecu je uvijek imao strpljenja i volje za igru. često bi ostavljao sve poslove da se na trenutak poigra sa djecom. bio je dijete u duši i zato ih je najbolje razumio. vikend nije mogao provesti u splitu jer je morao u slivno. morao je otići u lov sa svojim psom Žućom (koji je bio potpuno bijel), morao je otići u spuže, morao je zaigrati na karte, na balote… volio je stare priče, volio je slivno kakvo je nekad bilo, volio je stare slivanjske riječi i izraze. Uvijek spreman na šalu i sitnu nepodobštinu. Uvijek spreman recitirati matoševu „1909.“ ili Jesenjinovu „Pismo majci“ ili velikoga tina. sanjar u duši, romantičar staroga kova.

Od malih nogu je za veliki petak išao za križem. nekad davno noseći zovnicu stricu anti, starome kantaču, a poslije je samo išao. išao je svake godine od početka do kraja. mater ga je odavno molila da ponese križ dio puta, ali je svake godine dobivala isti odgovor: „ mama, ja nisam dostojan da nosim Gospodina“. Dragi bog ga uzima k sebi u 54 godini kad se spremao otići po cimenat da dovrši svoju kuću. Očito je i gore ponestalo meštara pa je trebao tomo da dovrši rajske dvore.

Ostat će u sjećanju svima dok stoji i jedan kamen koji je on postavio, dok ne padne i zadnji krov koji je on pokrio jer ljudi će uvijek reći to je radio tomo barić. Ostat će u sjećanju svima kojima je ikad pomogao a uvijek se svima rado odazivao.

Ostat će u sjećanju svoj rodbini a najviše ivanu, luciji, niki i svojoj prijateljici marti kojima se najviše radovao, a oni ga neće nikada zaboraviti jer je za njih bio najbolji striko na svitu. Dobri moj brate mirno počivaj u nebeskom prančijoku. tihomir barić

tvoja obitelj

U ponedjeljak, 30. travnja 2018., u 78. godini života, 60. redovništva, i 53. svećeništva u imotskom samostanu sv. franje preminuo je bivši slivanjski župnik fra Rafael begić. sahranjen je 2. svibnja 2018. (srijeda) u samostansku grobnicu na groblju Gospe od anđela u imotskom.

fra Rafael, krsnim imenom ivan, rodio se 22. lipnja u svinjači (župa Kongora) u biH, od oca ante i majke Josipe. Osnovnu školu završio je u Posuškom Gracu i Posušju (1948.-1956.), a franjevačku klasičnu gimnaziju u sinju i Zagrebu (1956.-1961.). filozofsko-teološki studij pohađao je u makarskoj (1961.-1966.). U novicijat je stupio 8. srpnja 1958. na visovcu gdje je, 17. srpnja 1959., položio i prve jednostavne zavjete. svečane redovničke zavjete položio je na svetkovinu bezgrešnog Začeća blažene Djevice marije, 8. prosinca 1962., u makarskoj. Za đakona je zaređen 14. srpnja 1965. u makarskoj, a za svećenika 15. srpnja 1965. također u makarskoj. mladu misu proslavio je 1. kolovoza 1965. u Posuškom Gracu.

fra Rafael je tijekom života, počevši od mlade mise, obnašao brojne i odgovorne službe u Provinciji, kako u domovini tako i u inozemstvu, isključivo u njemačkoj. budući da je bio župnikom i u Župi Presvetoga trojstva u slivnu, aktualni župnik fra Željko je na dan fra Rafaelova sprovoda i mise zadušnice (2. svibnja) imao pripremljen govor, koji je objavljen na internetskoj stranici franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, kojoj je fra Rafael pripadao. Zbog slivanjaca i svih posjetitelja internetske stranice naše župe, fra Željkove oproštajne riječi od fra Rafaela begića donosimo u originalu.

Oproštaj slivanjskog župnika fra Željka

M O

nogopoštovani O. Provincijale, braćo redovnici i redovnice, dragi svećenici i vjernici!

no što je u posljednje vrijeme bilo tako izgledno, to se pred dva dana, na spomendan energičnog postridentskog pape svetog Pia v. (1566.-1572.), i dogodilo: fra Rafo begić rastao se s ovim svijetom te se jednom dugom cestom – bez zastoja, skretanja i osvrtanja – zaputio onamo gdje ćemo svi jednoga dana stati: pred sudište božje. Za njega, a jednoga dana i za svakoga od nas, švere su se poklopile i vrijeme je isteklo. svoj svećenički Katekizam, Časoslov i Misal, što ih je svojedobno objavio spomenuti Papa, a fra Rafo se po njima ravnao, zamijenio je nebeskom liturgijom pred prijestoljem i Jaganjcem božjim. Ovozemnu brigu što ćemo jesti i u što se obući odsada ispunja obilje neusporedivo veće od salomonova; trku i

Fra Rafo Begić kod naroda: voljen, cijenjen i poštovan, a prema narodu blag, jednostavan, mirotvoran, druželjubiv, nenametljiv i susretljiv. Kako kao fratar nije nosio samo jedan habit izvana, nego diskretno i stotine tuđih problema iznutra njegova je slika, lik i rukopis ostao takav kakav bi svaki župnik poželio ostaviti među svojim vjernicima kad odlazi iz neke župe. Da, voljen, cijenjen, poštovan – tri velike riječi koje se u slivnu ovih dana izgovaraju otkad se pročulo da je njihov bivši župnik preminuo. a kao njegov nasljednik mogu samo nadodati – blagoslovljen budi Bog!

upisati i zapisati uredno je napravio, zaveo i posložio. Župna administracija bila je njegova dužnost i on ju je savjesno vodio i obavljao. suptilnost, sređenost i veličina jedne duše nije u tome kako se na vani predstavlja, već kako svoje dužnosti vrši i obavlja. Zbog te njegove uredske pedantnosti i savjesnosti, što drugo doli opet reći – blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić u pastoralnom djelovanju: marljiv, gorljiv i zanimljiv. U propovijedima, pričaju mi, nikad dug, nespreman i dosadan, već uvijek zanimljiv, jasan i za slušanje poželjan. Zbog toga – blagoslovljen budi Bog!

IN MEMOrIAM

Fra Rafael BEGIĆ, nekadašnji župnik u Slivnu

olaskom u slivno za župnika primio sam župu s njezinim duhovnim plodovima, materijalnim stanjem i uredskim poslovanjem. svakodnevni život u slivnu, druženje s ljudima, prelistavanje župnih knjiga i svega ostaloga čime su se bavili i oko čega su nastojali prethodni slivanjski župnici, kao aktualni župnik s velikim ponosom i pune duše za fra Rafinih jedanaest godina u slivnu mogu i želim reći slijedeće:

Fra Rafo Begić u uredskim stvarima: pedantan, savjestan i uredan. sve što je trebalo

vrevu zamijenila je nebeska utiha; vjeru i nadu neprolazna ljubav, a ovozemnu Crkvu, Provinciju, braću fratre, svećenike, rodbinu i brojne prijatelje zamijenilo je društvo božjih svetih i izabranih. Ukratko, ovo nebo i ova zemlja za njega su u ponedjeljak navijeke uminuli i on se pridružio stanovnicima novog reda i poretka u kojem smrti više nema! i gdje je, kako vjerujemo, radost vječna.

ra Rafo je bio službeni predstavnik naše Provincije na mnogim mjestima u domovini i inozemstvu. Jedna od njegovih postaja, čuli smo, bila je i slivno, gdje je bio župnikom punih jedanaest godina, od 2000. do 2011. godine. i to je razlog, premda ne i jedini, zbog kojega u ovom trenutku stojim pred vama i govorim. i što ću reći, bit će samo i jedino istina.

Okrijepljen svetim sakramentima, u KbC firule u splitu je, 9. rujna 2018., u 72. godini života, 54. redovništva i 45. svećeništva blago u Gospodinu preminuo fra ivan Jukić.

misa zadušnica slavila se u crkvi sv. frane u imotskom u utorak 11. rujna 2018. u 15 sati, nakon koje su obavljeni sprovodni obredi na groblju Gospe od anđela u imotskom.

fra ivan Jukić rođen je 24. lipnja 1947. u slivnu od oca Petra i majke ive r. Kustura. Osnovnu školu pohađao je u slivnu (1954.-1963.). franjevačku klasičnu gimnaziju u sinju (1963.-1969.) a franjevačku visoku bogosloviju u Dubrovniku, makarskoj i Zagrebu (1969.-1974.). U novicijat je stupio 9. srpnja 1965. u sinju, a prve jednostavne zavjete položio je 17. siječnja 1968. na visovcu. svečane zavjete položio je 17. rujna 1971. na la verni. Za đakona je zaređen 1. srpnja 1973. u sinju, a red prezbiterata primio je u imotskom 29. lipnja 1974. mladu misu proslavio je u župi slivno 7. srpnja 1974. godine.

IN MEMOrIAM

Fra Ivan JUKIĆ

službe:

Fra Rafo Begić na materijalnom polju: aktivan i poduzetan. U dekretu svakoga fratra kad odlazi na neku župu, među ostalim, stoji i to da, uz duhovno-pastoralno djelovanje, treba voditi brigu i o materijalnim dobrima u župi. fra Rafi to i nije trebalo pisati niti mu to napominjati, jer je na tom području uvijek bio marljiv i aktivan, nikada bezbrižan, indiferentan i pasivan. U slivnu se, zajedno sa svojim vjernicima, trudio, popravljao i gradio; i vidljiv trag ostavio. Zbog te njegove brige i mara – blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić na kulturnom polju: svjestan i djelatan. Osim pastoralnog, župnička služba pretpostavlja i obuhvaća također kulturno djelovanje. fra Rafo je toga bio svjestan: kulturno uzdizanje bila je potreba njegove duše i ono je kod njega bilo permanentno. Uostalom, to se i na njemu vidjelo: bio je odista kulturan čovjek. Kao takav je bio prema svima obazriv, prema nikome uvredljiv. i kao takav je, u prigodi 250. obljetnice župne crkve Presvetog trojstva, objavio vrlo vrijedan zbornik Slivno i, k tome, svake godine objavljivao Župni list slivno. Za njegov kulturnu pojavu i nastojanja – blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić i kulturna baština: osjetljiv i brižan. volio je kulturnu baštinu i narodne običaje, a na poseban način „gangu“, koju je često volio i zapjevati, osobito onu: Teci vodo ispod Kamen mosta... ljubav prema tom tradicijskom napjevu navela ga je da u slivnu pokrene i „Ganga Fest“, manifestaciju koja je danas poprimila regionalne obrise. Za tu njegovu ljubav i nastojanje da postojeća hrvatska baština ne propadne, nego da se očuva te i danas živi, cvjeta i raste – blagoslovljen budi Bog!

• Pariz (1974. – 1975.) – tečaj francuskog jezika i priprema za misije • burhole – Zair (1975. – 1976.) – misionar • labin-Prgomet (1976. – 1978.) – župnik • Grab (1979. – 1991.) – župnik • vrgorac (1991. – 2003.) – župnik • staševica (2003. – 2004.) – župnik • makarska (2004. – 2014.) – pastoralni suradnik u Podbablju • makarska (2004. – 2018.) – ispovjednik fra ivan Jukić dobio je osobnu nagradu Grada vrgorca (2003.) i splitsko-dalmatinske županije (2004.).

ragi fra Rafo! mnogi su tvoji bivši župljani, tvoji dragi slivanjci, danas na tvome sprovodu: jer su te voljeli i jer su te iznimno poštovali. vijest o tvojoj smrti otišla je diljem svijeta. i svi slivanjci, kako ovi u domovini tako i oni u inozemstvu, danas su s tobom. i tužni su, jer si bi dio svakoga od njih. na fini si način svoju priču čovjeka, fratra, svećenika i, dakako, župnika ugradio u njihove živote. i to je teško izbrisati, kao i suze, koje im danas bez pozivnice klize niz lice, zaustaviti. Zato, u ime njih i za sve njih izgovaram: Hvala ti, fra Rafo! i nadodajem: bog te dao, bog te 2000. godine u slivno doveo, bog te sada k sebi uzeo. njegov si oduvijek bio i njemu se sada navijeke vraćaš. Blagoslovljen budi Bog!

STATISTIKA ZA 2018. STATISTIkA ZA 2018.

Krštenja: 0 Prvopričesnika: 2 ivana Kustura, kći vlatka i nediljke rođ. vrdoljak Petar lozina, sin Josipa („miće“) i ljubice rođ. Glibota

Krizmanih: 0 Vjenčanja: 2

leon Zovko, sin milana i nade rođ. Šimundić, i antonia Šimunović, kći svete i marije rođ. Kustura

antonio tolić, sin Zvonimira i anđelke rođ. martinović, i Danijela Hrnić, kći Damira i vlatke rođ. Glibota

Umrli (prosinac 2017. – prosinac 2018.) i pokopani u Slivnu: 13 † 29. prosinca 2017.: ante baRić pok. tome

† 21. siječnja 2018.: Jure KOvačević („Zorkan“) † 11. ožujka 2018.: ivan lOZina („brajo“)

† 19. ožujka 2018.: Dragica Ravlić ud. Joze † 25. ožujka 2018.: ante baRić („Kula“)

† 11. travnja 2018.: anđelko JaKOvina pok. mate † 19. lipnja 2018.: Josip GRePO pok. nikole

† 26. srpnja 2018.: matija nOGalO („Glibotuša“) † 7. rujna 2018.: tomislav („tomo“) baRić † 6. listopada 2018.: ante anić pok mate † 9. listopada 2018.: stipe PRGOmet

† 3. studenoga 2018.: iva JUKić ud. ivana, rođ. lozina † 12. studenoga 2018.: antun PaRlOv „ćokan“

SLIVNO