Issuu on Google+

IZABELA KOLAR FURJAN ČLAN

MENSE

Bartolomea dei Vitrei 5 • HR-52100 Pula izabela.kolar.furjan@windowslive.com • mobile +385 (98) 88 48 30

White paper1:

Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja ili, sasvim jednostavno rečeno, „KRALJ JE GOL!“ Praktična osnova: Temeljna razlika američkog i hrvatskog sustava praćenja poslovnih aktivnosti

Autor: Izabela Kolar Furjan © 2009, neobjavljeni rad Sva prava pridržana.

Kalisto – pulski književni klub

Bartolomea dei Vitrei 5 kalisto@officeliveusers.com

HR-52100 PULA


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Impresum: Objava@issuu.com/izabela.kolar.furjan Naslov: Kalisto – © Izabela Kolar Furjan - Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja Opis: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja ili, sasvim jednostavno rečeno, "KRALJ JE GOL!" © Kalisto - Izabela Kolar Furjan Stranica objave: http://issuu.com/izabela.kolar.furjan/docs/kalisto-white_paper_ikf Datum objave: 04. svibnja 2011. Vrsta: priručnik ili izvor Sadrži pornografiju/nasilje: ne Kategorija: © autorski rad Jezik: Croatian [Hrvatski] Ciljna skupina: Hrvatska Audio prilog: nema Pristup: javni Opcija komentiranja: dozvoljeno issuu članovima Opcija ocjenjivanja: nije dozvoljeno Opcija preuzimanja dokumenta: dozvoljeno Link dokumenta: http://issuu.com/Izabela.kolar.furjan/docs/kalisto-white_paper-ikf? mode=embed&layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight %2Flayout.xml&showFlipBtn=true Stranica prve objave: http://kalisto.club.officelive.com/strucnjaci.aspx Format prve objave: .pdf Format originalnog rukopisa: MS Word 97-2003 Document Radni naslov originalnog rukopisa: Kalisto – © Izabela Kolar Furjan - Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja 20100209 - EM

str. 2/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Sadržaj: Uvod....................................................................................................................................... 5 Uvod.......................................................................................................................................5 Miješanje sadržaja poruka..................................................................................................... .....................................................................................................6 6 poruka Primjer......................................................................................................................................6 Miješanje jezičnog izražaja poruka........................................................................................ 8 poruka........................................................................................8 Primjer......................................................................................................................................8 Pitanje stručne terminologije.............................................................................................. 10 terminologije..............................................................................................10 Odnos teorije i prakse.......................................................................................................... 11 prakse..........................................................................................................11 Konceptualna analiza - instrument jednoznačnog semantičkog razlikovanja teoretskih ekonomskih sadržaja........................................................................................................... 11 sadržaja...........................................................................................................11 Polazna točka konceptualne analize ekonomskog jezičnog sadržaja................................. 12 sadržaja.................................12 Praktična osnova: temeljna razlika američkog i hrvatskog SUSTAVA PRAĆENJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI.................................................................................................... 13 AKTIVNOSTI....................................................................................................13 Način praćenja poslovnih aktivnosti...........................................................................................14 Načelo praćenja poslovnih aktivnosti..........................................................................................15 Ekonomski teoretski sadržaji............................................................................................... 16 sadržaji...............................................................................................16 Zaključci............................................................................................................................... 17 Zaključci...............................................................................................................................17 Reference & linkovi.............................................................................................................. 18 linkovi..............................................................................................................18 Knjige................................................................................................................................... 18 Knjige...................................................................................................................................18

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 3/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

str. 4/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Uvod Prema kognitivnoj teoriji, “(...) mentalne reprezentacije imaju sadržaj i oblik ili format. Sadržaj je osnovna ideja sadržana u reprezentaciji – ono što bi lingvisti nazvali semantika poruke. Oblik ili format je specifičan jezik ili sustav simbola ili oznaka u kojima je sadržaj reprezentiran.” 1 U vrijeme intenzivnog širenja multidisciplinarnih procesa u znanstvenoj zajednici nerijetko dolazi do pojave miješanja sadržaja poruka. Kada tome dodamo i intenziviranje interkulturalnih i multikulturalnih procesa koji nerijetko dovode i do miješanja jezičnog izraza poruka, a u današnje doba to znači osobito hrvatskog i engleskog jezika, postaje jasno da se u slučaju da se obje pojave steknu u istoj poruci 'kontekstualno polje' same poruke može pokazati nedovoljnim za uočavanje nastale pogreške. Posljedično, to znači da poruka ne samo prenosi pogrešnu mentalnu reprezentaciju, nego je i lišena pripadajućeg jezičnog mehanizma automatskog (nesvjesnog) ispravljanja greške. Ne ulazeći u motive i namjere pojedinaca koji na različite načine javno prezentiraju takvu vrstu poruka, ostaje činjenica da, prema istoj toj kognitivnoj teoriji, prikazivanje višestrukih varijanti istog pojma može biti snažan način mijenjanja nečijeg mišljenja . Ukoliko takve poruke bivaju lišene nesvjesnog jezičnog mehanizma ispravljanja pogreške (a koju ulogu, prema teoriji lingvističkog

relativizma, ima materinji jezik), nepobitno se radi o manipuliranju nečijim mišljenjem. Kao ekonomistica, autorica ovih redaka želi ukazati na zbivanja u području ekonomskih teorija, osobito takvih koje pod krinkom edukacije stvaraju preobilje nekonzistentnih informacija, koje ne samo da ne prenose adekvatno znanje, nego k tome unose zbrku u umove kako nove generacije, tako i onih privrženih 'cjeloživotnoj edukaciji', onemogućujući im učenje direktno iz vlastitog iskustva, temeljem praktičnog rada u poznatom i konzistentnom okruženju. Osobitu zabrinutost polučuje i često laičko i nedovoljno upućeno, a time i potpuno neprimjereno korištenje metoda (kao i edukacija za njihovu primjenu) tzv. neuro-lingvističkog programiranja , a koje su puteve takove svoje primjene odveć lako našle i u području ekonomske edukacije. Jedan od temeljnih dugoročnih (strateških) ciljeva bilo kojeg ozbiljnog poduzetničkog pothvata je njegov dugoročni samoodrživi rast i razvoj. Ozbiljna tvrtka jednako će tako ozbiljno shvaćati kako svoje djelatnike, tako i svoje suradnike i klijente. Isto se, adekvatno, odnosi i na ozbiljnu državnu upravu. Dok su, s jedne strane, napori pojedinaca usmjereni ka tome da rastuću kolektivnu bazu znanja, World Wibe Web, opskrbe standardiziranim programskim alatima koji će omogućiti semantičko razlikovanje prikazanog informacijskog sadržaja 2, nužno je i da, s druge strane, napori nekih 1

GARDNER, Howard: PROMIJENITI MIŠLJENJE. Umijeće i znanost o mijenjanju našeg i mišljenja drugih ljudi. Biblioteka 'Facta', Alogoritam,

Zagreb, ožujak 2006, prvo izdanje. ISBN 953-220-411-3. 2

http://www.w3.org/standards/semanticweb -”Semantic Web” refers to W3C’s vision of the Web of linked data. Semantic Web technologies enable people to create data stores on the Web, build vocabularies, and write rules for handling data .

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 5/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

pojedinaca budu usmjereni ka tome da znanja već oblikovana ljudskim iskustvom i praktičnom djelatnošću

ne

budu

pogođena

nastojanjima

nekritičkih

i

semantički

nelogičnih

pokušaja

standardizacije i/ili površne, odveć laičke primjene. Bez obzira na razinu apstrakcije na kojoj je došlo do slučajne ili namjerne pogreške, ono što će je, prije ili kasnije neizostavno opovrgnuti, jest samo iskustvo, dakle stvarnost sama. No, upozoriti na uočenu grešku, jednako kao i one koji raspolažu već stečenim znanjima naučiti uključiti se u raspravu, pa i stati u obranu toga znanja, može uštedjeti mnogo vremena i energije na široj društvenoj razini. Miješanje sadržaja poruka Miješanje samo sadržaja poruka možemo detektirati analizirajući 'kontekstualno polje' poruke, odnosno analizirajući dijelove poruke i određujući teoretski 'kontekst' kojemu pojedinačni dio poruke pripada – ukoliko utvrdimo da svi dijelovi poruke ne pripadaju istom teoretskom 'kontekstu', možemo reći da, na semantičkoj razini, poruka ne prenosi konzistentnu, cjelovitu ideju i da je 'kontekstualno polje' poruke, rečeno informacijskom terminologijom, 'korumpirano'. Ustanovljavanje 'korumpiranosti' 'kontekstualnog polja' poruke ne mora nužno značiti da se radi o prenošenju pogrešne mentalne reprezentacije – ono također može značiti da se radi o oblikovanju novog 'kontekstualnog polja' radi prenošenja nove, multidisciplinarne poruke koja prenosi

novostvoreno značenje, proisteklo iz ujedinjavanje dvaju ili više kompatibilnih značenja, dakle o poruci koja prenosi ujedinjeno značenje, stvoreno sinergijom dvaju ili više postojećih značenja. Da bismo, dakle, utvrdili je li sadržaj takvog 'kontekstualnog polja' i semantički opravdan, trebamo utvrditi da li je miješanjem sadržaja poruke stvorena nova ideja ili pak povećana njena smislenost. Ukoliko niti na jedno od toga ne možemo odgovoriti potvrdno, preostaje nam ustvrditi da poruka prenosi pogrešnu 'mentalnu reprezentaciju'. Primjer U skripti 'Kontroling u hotelu'3 namijenjenoj studentima dan je ovakav prikaz:

3

Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Katedra za turizam, Menadžment hotela, 'Kontroling u hotelu', dr. sc. Sanja Čižmar. Izvor: http://web.efzg.hr/dok//TUR//Kontroling%20u%20hotelu_web.pdf str. 6/19 Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Prve tri razine poruke (Uprava/Poduzeće/Poslovanje poduzeća, Direktor hotela/Hotel/Poslovanje hotela i Šef odjela/Odjel/Poslovanje odjela) imaju zajednički teoretski 'kontekst' – kontekst

'organizacije' poslovnih jedinica i, obzirom da su te jedinice navedene idući od najšireg pojma poslovne jedinice prema užim pojmovima poslovnih jedinica, vidimo da je svaka slijedeća razina obuhvaćena prethodnom. Četvrta razina poruke (Voditelj mjesta troška/Mjesto troška/Poslovanje MT) ima različit kontekst – kontekst 'financijske' odrednice (kategorije) poslovne jedinice. Da se od nas traži da, temeljem logičkog 'okruženja' prve tri jedinice 'nastavimo niz', četvrta razina bila bi naslovljena primjerice 'Voditelj poslovne jedinice/Poslovna jedinica/Poslovanje poslovne jedinice'. Da li promjena kontekstualnog okruženja četvrte razine poruke donosi neku novu, jednoznačnu poruku ili pak doprinosi smislenosti njenog ukupnog sadržaja? Iz teoretskog konteksta 'financijskih' pojmovnih kategorija poznato nam je da se svaka pojedina 'poslovna jedinica' može promatrati sa različitog 'financijskog aspekta', odnosno da se može promatrati njen pojedinačni doprinos bilo troškovima, bilo prihodima, bilo dobiti itd. tvrtke. U tom kontekstu, hotel i odjeli su, već samim time što su njihove podjedinice od kojih se sami sastoje mjesta troškova, također mjesta troškova. Dapače, moglo bi se reći da su to još i više, jer krajnju, četvrtu kategoriju također možemo promatrati kao jedino, 'ključno' mjesto koje uistinu stvara prihode, budući da stvara konkretan proizvod/uslugu dok ostale, više razine upravljanja samo to omogućuju, dakle tome doprinose. Što je, dakle, autorica, ovom porukom zapravo htjela reći, kakvu 'mentalnu reprezentaciju' postići? Da, budući da četvrta kategorija stvara prihode, ona je onda jedina koja uistinu stvara i troškove? Treba li se onda student, nevičan takvim mentalnim akrobacijama, domisliti sjajnom rješenju – sve što je potrebno za savršenu dobit (u kojoj postoje samo prihodi) je uklanjanje temeljnih poslovnih jedinica iz poduzeća? Ako je tako, moguće je zaključiti da to nije edukativna, nego dobrim dijelom osobna ili barem 'propagandna' poruka koja sugerira nešto poput 'odrecite se praktičnog rada i trgujte znanjem

neprovjerenim u praksi'. Na stranu 'zločesti' komentari koje autorica skripte zasigurno ne zaslužuje, nego je u ovom slučaju nevina žrtva prigodne demonstracije mogućnosti prenošenja zlonamjerne poruke, ova poruka prenosi

pogrešan, semantički nedosljedan sadržaj. Praksa će, naravno, demantirati ovakvu 'mentalnu reprezentaciju', no cijenu pogreške će 'platiti' onaj tko je za nju najmanje odgovoran – student koji se danas-sutra u hotelskom poduzeću doista i zaposli. Platiti će je svojom zbunjenošću, osjećajem neadekvatnosti svog znanja u koje je uložio vrijeme i novac, možda i posljedičnim osjećajem nesigurnosti u svoje znanje odnosno osjećajem vlastite

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 7/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

'nekompetencije', pa onda i svime onime što još iz toga može dalje proizaći. Kada bi učitelji izdavali 'jamstveni list' i morali vraćati novac studentima koji stečenim znanjem nisu mogli adekvatno raspolagati, odnosno ostvariti njegovu 'potpunu funkciju', broj ovakvih i sličnih poruka vjerojatno bi se u kratko vrijeme drastično smanjio. Miješanje jezičnog izražaja poruka Miješanje jezičnog izražaja poruka teže je detektirati već stoga što je za analiziranje 'kontekstualnog polja' poruke potrebno raznorodnije teorijsko i iskustveno znanje negoli za puku jezičnu grešku – potrebno je ili različito stručno znanje, ako se radi o miješanju različitih terminologija ili pak različito lingvističko znanje ako se radi o miješanju različitih jezika. U prvom slučaju potrebno je uistinu vladati raznorodnim teorijskim disciplinama, a u drugom bi trebalo biti bilingualan. Nedostatak toga može se nadoknaditi tzv. 'otvorenim dijalogom' koji će omogućiti ne samo točnost pojedinačnog 'prijevoda' nego i usklađenost njegovog semantičkog sadržaja obzirom na pojedino misaono okruženje. Ono što je potrebno više nije samo analiziranje semantičkog, jer je semantička razina sada formalno različita, dakle ima ulogu simboličkog oblika prenošenja poruke, pa je tom simboličkom sadržaju sada potrebno suprotstaviti konceptualni (kontekstualni) sadržaj.4 Do miješanja jezičnog sadržaja poruke lako dolazi kada se jezičnom sadržaju izraženom jednim jezikom ili terminologijom pripiše formalno, ali ne i konceptualno istovjetan sadržaj drugog jezika ili terminologije. Iako se čini da takvih grešaka ima manje kada se radi o dvojakom miješanju – miješanju stručne terminologije i jezika, jer se polazi od pretpostavke da je, pripadajući užem području, stručna terminologija semantički usklađenija od šire, lingvističke, to nije točno. Upravo ovo podrazumijevanje je pravi 'kamen spoticanja' – greška koju počine stručnjaci i koja se onda odražava na šire jezično područje. A takovu je grešku vrlo lako počiniti, osobito kada stručna terminologija nekog područja usvaja 'tuđice' – već taj prvi korak, sadržaj jedne jedine riječi, ukoliko nije pažljivo provjeren i semantički usklađen, biti će 'kamen temeljac' kojeg će stručna terminologija dalje podrazumijevati i na kojoj će 'teorijskoj osnovi' dalje graditi građevinu pojedinog stručnog koncepta. Primjer U skripti 'Skripta iz Osnova menadžmenta' 5 namijenjenoj studentima nalazimo ovakav sastojak taksativnog opisa 'karakteristika timova' (str.114): •

tim je opunomoćen svim ovlastima iz domene zadatka što znači da ima slobodu planiranja, rješavanja problema u granicama budžeta, kontrole i nadzora rezultata (…)

4

Wikipedia (http://en.wikipedia.org/wiki/Conceptual_thinking) - Conceptual thinking is the ability to understand a situation or problem by identifying patterns or connections, and addressing key underlying issues. Conceptual thinking includes the integration of issues and factors into a conceptual framework. 5 Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Dijana Čičin-Šain, pred. Izvor: http://www.vus.hr/Nastavni %20materijali/Osnove%20menadzmenta/osnove%20skripta/Osnove%20menadzmenta.pdf str. 8/19 Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Riječ 'BUDŽET' je tuđica, usvojena u hrvatski iz engleskog jezika – jedan dio stručne javnosti, kao i autorica navedene skripte, u pisanom je obliku upotrebljava u obliku prilagođenom hrvatskom izgovoru, dok se u drugom dijelu stručne javnosti i u praksi pojavljuje u izvornom pisanom obliku, kao 'budget'. Hrvatska riječ za 'budget' ili 'budžet' je 'proračun'. Riječ 'proračun' ima u hrvatskom jeziku istovjetno konceptualno značenje koje ima riječ 'budget' – prenosi isti sadržaj, dakle semantika riječi je identična. Riječ 'proračun' predstavlja mentalnu reprezentaciju istog koncepta. Ono što je bitno za taj koncept jest njegova apriornost i njegova djelomična ograničenost. Dakle, proračun je nešto ('nešto' jer govorimo o sadržaju, dok se forma u kojoj se pojavljuje može razlikovati) što se oblikuje unaprijed i što je i djelomično ograničeno unaprijed, upravo samim tim procesom oblikovanja. Respektirajući danu ograničenost, proračun dozvoljava mogućnost izmjene tih granica (ili 're-balansa'), u skladu sa aktualnom situacijom. U američkoj poslovnoj praksi riječ 'budget' je sinonim za plan6. Ovdje je važno napomenuti da je plan (ili 'budget') ujedno praktični način, temelj američkog načina praćenja poslovnih aktivnosti (događaja), a što nije slučaj u našoj poslovnoj praksi. Otuda, kada se riječ 'budget' (ili 'budžet') upotrebljava izvan konteksta 'planiranja' njeno jezično značenje prestaje biti identično izvornom značenju te riječi. Riječ 'proračun' kod nas se uobičajeno koristi u javnim financijama, dok se, vjerojatno upravo iz nastojanja dobivanja na razlikovnosti u odnosu na javne financije, u poslovnim financijama uobičajeno koristi riječ 'budžet'. U danom primjeru autorica navedene skripte koristi je na način na koji kontekst (ili kontekstualno polje u kojem se nalazi) toj riječi daje različito značenje od značenja koje ima riječ 'proračun' i koje osnovnom konceptu koji ta riječ sadrži oduzima dio sadržaja – u ovom kontekstu budžet je zadan,

apsolutno, a ne samo djelomično ograničen. U danom kontekstu, riječ 'budžet' gubi svoje izvorno značenje i semantički više nije jednaka riječi 'proračun'. Mogli bismo zaključiti da je upravo to funkcija ove 'tuđice' u hrvatskom jeziku – da razluči upotrebu riječi 'proračun' kao praksu u javnim financijama gdje ona dozvoljava mogućnost izmjene, od upotrebe te riječi u poslovnom okruženju gdje ona, u hrvatskoj, ali ne i američkoj poslovnoj praksi, ne dozvoljava mogućnost izmjene. Upotrebom riječi 'budžet' umjesto riječi 'proračun' mijenja se kontekstualno polje i njome se prenosi/predočava željena mentalna reprezentacija – značenje u okruženju hrvatske poslovne prakse, željeni koncept. Međutim, kako ova riječ izvorno sadrži drugačiju mentalnu reprezentaciju, drugačiji koncept, ovo nije najsretnije rješenje. Da je tome tako, svjedoči ovo autoričino korištenje iste riječi u istoj skripti (str. 48), u odjeljku koji taksativno nabraja 'odgovornosti za planiranje': 6

"Budžet predstavlja pomno pripremljen operativni plan poduzeća za neko određeno vremensko razdoblje. " - Moderna praksa budžeta. Alexander Hamilton Institute Inc, Potecon, Zagreb © 1997 – ISBN: 953-96307-3-8

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 9/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Linijski menadžeri su izvor informacija neophodnih za planiranje i nositelji izvršenja planova. Oni definiraju, analiziraju i preporučuju alternativne programe te izrađuju budžete, (…) Iz ovog navoda je vidljivo da autorica sada riječ 'budžet' koristi u njenom izvornom kontekstu, kontekstu 'planiranja', što svjedoči o njenom nedosljednom korištenju unutar istog, jedinstvenog autorskog teksta. Ako autor koji bi trebao prenositi znanje (a što je temeljna svrha i cilj navedene skripte) u konzistentnom i jednoznačnom obliku, koristi (čak u istom tekstu) istu riječ za prenošenje

semantički različitih poruka, student koji to znanje treba usvojiti ne može verbalno razlučiti konceptualnu razliku, te je njegov proces učenja ometan, a rezultat njegovog učenja vrlo lako može biti pojmovno konfuzan. Pitanje stručne terminologije Trenutačna situacija korištenja stručnih riječi, prvenstveno u znanstvenim i stručnim ekonomskim tekstovima (jezičnim sadržajima), a posljedično i u poslovnoj, a onda i široj društvenoj, gospodarskoj praksi, je, najblaže rečeno, porazna. Prijelazom sa tzv. 'socijalističke' prakse na tzv. 'kapitalističku' praksu došlo je do teoretskog prijelaza sa tzv. 'marksističke' ekononomske teorije na tzv. 'građansku' ekonomsku teoriju, što predstavlja više od kontekstualnog, pa čak i više od konceptualnog pomaka – u ekonomskoj teoriji ovo znači promjenu znanstvene (u ovom slučaju ekonomske) paradigme7. Umjesto cjelovitog konceptualnog pomaka sa jedne paradigme na drugu, došlo je do njihovog potpuno nekontroliranog i kaotičnog miješanjanja. Prvenstveni 'krivci' za nastalu situaciju upravo su oni koji su odgovorni za međugeneracijski prijenos znanja, a koji su, ne inzistirajući na društvenoj

potrebi da se takav prijelaz obavi postepeno i nadasve pažljivo, svoje znanje najviše konceptualne razine nekritički 'profanirali'. Jasno je da ovakav prijelaz zahtijeva izuzetno puno vremena i rada, osobito upravo njihova rada. U većini slučajeva, ne želeći istinito prikazati novonastalu vlastitu

poziciju, a koja je, u situacija koja traži preoblikovanje jednog znanja u drugo znanje, primjereno promijenjenoj stvarnosti, vrlo slična, mada ne i istovjetna, situaciji 'učenika'. Držeći se svojih već stečenih 'lovorika', i privilegija udobnih akademskih 'niša', podbacili su u svojoj temeljnoj zadaći. Danas, budući da je do praktičnog prijelaza došlo prije dvadeset godina, to se može reći i argumentirati. U vremenu koje je od promjene do danas prošlo, nije učinjen niti minimalni opseg posla koji je, do danas, praktično već trebao biti dovršenim. Kada djelovanju ove promjene znanstvene paradigme dodamo i djelovanje sveprisutne pojave 'informacijske revolucije', tek tada možemo uvidjeti svu složenost situacije, kako u konceptualnom, tako i u praktičnom smislu. Ako se svi znanstveni i stručni umovi u cijelosti aktivno ne uključe u razrješavanje nastalih konceptualnih konflikata, pri čemu su terminološki konflikti samo njihov odraz, 7

Izvorno termin koji je uveo Thomas Samuel Kuhn (1922-1996) u svom kapitalnom djelu "The Structure of Scientific Revolutions". University of Chicago Press, Chicago, 1962, ISBN 0226458083. str. 10/19 Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

nova generacija neće dobiti samo konfuznu stvarnost, nego će biti lišena mogućnosti njenog uređenja korištenjem i praktičnom primjenom uređenog znanja, lišena, dakle, temeljnog oslonca djelovanja na stvarnost – minimalnog misaonog reda, onoga što se uobičajeno naziva 'zdravorazumskim'. Otuda je danas ključni prioritet svih edukacijskih aktivnosti iz područja ekonomskih znanosti, rad na usklađivanju teorijskih koncepata, uključivo rad na hitnom standardiziranju terminologije utvrđivanjem jednoznačnog semantičkog sadržaja stručnih riječi i dovođenjem tog sadržaja (značenja riječi) u jednoznačni odnos kako sa pojedinim teorijskim konceptima, tako i sa svakodnevnim djelovanjem. Odnos teorije i prakse U uvodnom dijelu, autorica je ovih redaka napomenula kako će stvarnost, iskustvo, prije ili kasnije opovrgnuti počinjenu pogrešnu mentalnu reprezentaciju. To je svakako točno, i u praksi samoj i provjereno, kada se radi o pojedinačnim slučajevima miješanja sadržaja pojedinačnih poruka i/ili miješanja jezičnog izražaja pojedinačnih poruka. No, pitanje koje se ovdje postavlja jest svakako hoće li se stvarnost pokazati dovoljnim kontrolnim

mehanizmom ukoliko dođe, a došlo je, do miješanja samih konceptualnih ekonomskih sadržaja, k tome na najvišim razinama njihove apstrakcije. Autorica ovih redaka smatra da neće8. Ako se ne može uspostaviti mehanizam povratne veze između prakse i teorije tada se količina nereda u oba sustava može samo nastaviti povećavati. U ovom slučaju, kada ne postoji jednoznačno utvrđen semantički sadržaj stručne terminologije, koji tu vezu jednoznačno uspostavlja, takvog mehanizma po definiciji nema. Stoga će, umjesto da praksa kontrolira teoriju, a teorija praksu, za probleme nastale primjenom pojedinih teorijskih rješenja u praksi biti, umjesto njihove korekcije, iznalažena nova teorijska rješenja, unatoč činjenici da temeljni (apstraktni) koncept njihovog rješavanja već postoji i

vice versa. Otuda je nužno ukazati na potrebu izgradnje i uspostavljanja takvog mehanizma, a zatim ukazati na teorijska i praktična područja u kojima dolazi do razmimoilaženja teorije i prakse i na prioritetnu potrebu njihovog usklađivanja okupljanjem onih intelektualnih snaga koje mogu doprinijeti uspostavljanju takvih kontrolnih mehanizama, a osobito prioritetnim okupljanjem onih intelektualnih snaga pojedinog područja koje mogu stvoriti stručnu jezičku osnovu (jednoznačnog semantičkog sadržaja) kako bi takav dijalog uopće mogao biti uspostavljen. Konceptualna analiza - instrument jednoznačnog semantičkog razlikovanja teoretskih ekonomskih sadržaja Osnovni uzrok nemogućnosti suvremene hrvatske gospodarske teorije i prakse da uspostavi jednoznačan semantički sadržaj stručnih riječi i na njemu utemelji funkcionalan dijalog između 8

(a vjeruje da će se s njenim mišljenjem složiti i svaki matematičar i informatičar koji razumije sadržaj konceptualnog odnosa [∞ : ∞], beskonačno naprema beskonačnome)

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 11/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

temeljnih, konceptualnih, visokoapstraktnih sadržaja kojima se bavi ekonomska teorija i množine manifestnih, praktičnih sadržaja kojima se bavi poslovna praksa nalazi se, kao što je pokazano u drugom primjeru, u miješanju jezičnog izražaja poruka – na putu od praktične manifestacije do teorijskog koncepta ili obrnuto, temeljni semantički (idejni) sadržaj poruke biva izmijenjen. Kako je put od jedne do druge krajnje točke dugačak, ove poruke bivaju višestruko izmijenjene, prešavši pritom granicu osnovnog prepoznavanja. Drugim riječima, u toj višestrukoj pretvorbi poruke izgube minimalni konceptualni 'zajednički nazivnik'. Prijelaz sa 'marksističke' na 'građansku' ekonomsku teoriju za ekonomsku misao nije jednostruka promjena nego predstavlja kombinaciju nekoliko procesa koji nisu niti pravilno uočeni niti dobro razlučeni: 1) proces sadržajne promjene teorijskog koncepta - promjenu temeljne semantičke jedinice (jedinice značenja) teorijskog, konceptualnog promišljanja o ekonomskoj, a to znači gospodarskoj i poslovnoj praksi – teorijski koncept utemeljen na 'radu' kao osnovnoj jedinici vrijednosti biva zamijenjen teorijskim konceptom utemeljenim na 'cijeni' kao osnovnoj jedinici vrijednosti 2) proces sadržajne promjene praktičnog koncepta – promjenu temeljne semantičke jedinice (jedinice značenja) praktičnog, manifestnog promišljanja o ekonomskim odnosima – praktični koncept utemeljen na 'zajedničkom dobru' biva zamijenjen praktičnim konceptom utemeljenim na 'individualnom dobru' 3) proces formalne promjene teorijskog koncepta – okvir teorijskog koncepta pomaknut je iz kontekstualnog polja 'suradnje' u kontekstualno polje 'nadmetanja' 4) proces formalne promjene praktičnog koncepta – okvir praktičnog koncepta pomaknut je iz kontekstualnog polja 'usklađivanja' u kontekstualno polje 'upravljanja' U semantičkom smislu ove je procese konceptualnih pomaka u teoriji i praksi moguće razlučivati praćenjem njihovih jezičnih izražaja, te je tako moguće konceptualnom analizom jezičnog sadržaja odrediti koji pojedinačni proces dovodi do preobrazbe semantičkog sadržaja poruke, a time i pronaći ishodišne točke u kojima je do nje došlo. Na takav je način moguće detektirati 'bolne točke' komunikacijskih procesa unutar cjelokupnog ekonomskog sustava. Polazna točka konceptualne analize ekonomskog jezičnog sadržaja Polazna točka konceptualne analize ekonomskog jezičnog sadržaja mora biti biti formalne naravi, budući se apstraktni sadržaj ekonomskih koncepata (koji predstavljaju apstraktne mentalne reprezentacije stvarnih koncepata) i stvara i prenosi simboličkim, formalnim oblicima predstavljenima

str. 12/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

verbalnim ili nekim drugim sustavom simbola. Drugim riječima, koncept kao apstraktni sadržaj sastoji se od primarno formalnog sadržaja i kao takav se i izražava. Sadržaj neposrednog procesa poslovnih aktivnosti je materijalan i odvija se, i može odvijati, neposredno, bez potrebe za izražavanjem njegove 'mentalne reprezentacije' u bilo kakvoj simboličkoj formi. Drugim riječima, koncept kao konkretni sadržaj sastoji se primarno od materijalnih procesa samih po sebi i kao takav se i izražava. Potreba za formalnim izražavanjem neposrednih procesa proizlazi iz potrebe misaonog razumijevanja i praktičnog ovladavanja množinom materijalnih procesa. Temeljni proces na koji se teoretski ekonomski koncepti oslanjaju je proces formalnog izražavanja neposrednih procesa , stvaranje simboličkog, formaliziranog opisa onoga što se neposredno događa. I upravo u tom procesu leži osnovni 'kamen spoticanja' današnje hrvatske ekonomske teorije i gospodarske i poslovne prakse. Temeljni okvir praktičnog koncepta pomaknut je iz kontekstualnog polja 'usklađivanja' u kontekstualno polje 'upravljanja', a da pritom nije došlo i do promjene procesa formalnog izražavanja neposrednih materijalnih procesa. Malo tko u suvremenoj hrvatskoj gospodarskoj teoriji i praksi uzima u obzir činjenicu da su teorijski ekonomski koncepti koji se nastoje uvesti u hrvatsku poslovnu praksu većinom američki, te kao takvi oblikovani na temelju drugačijeg procesa formalnog izražavanja neposrednih poslovnih procesa i da se time, i na najvišoj razini i na svima onima u koje se takav koncept 'raspršuje' prema konkretnim oblicima, jedan sustav 'nakalemljuje' na sustav koji ga temeljno ne podržava i, još gore, i ne može

podržavati. Toliko dugo dok ovo ne bude osviješteno i od strane teoretičara i od strane praktičara, hrvatska se ekonomska stvarnost ne može popraviti. Upravo suprotno, kriznih će situacija i tzv. 'žarišnih točaka' biti, svakodnevno, sve više i više. Praktična osnova: temeljna razlika američkog i hrvatskog SUSTAVA PRAĆENJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI Ono što se apstraktno izražava kao navedeni'proces formalnog izražavanja neposrednih poslovnih

procesa' u svakodnevnom se životu i gospodarskoj i poslovnoj praksi naziva 'KNJIGOVODSTVOM' i/ili 'RAČUNOVODSTVOM' (pri čemu razlučivanje ovih pojmova pati od istog sindroma konceptualnog povezivanja sa američkim semantičkim sadržajima istovjetnih naziva, a različitih praktičnih značenja). Dvije su temeljne razlike američkog i hrvatskog sustava praćenja poslovnih aktivnosti: 1) razlika formalne naravi: (američko) jednostrano // (hrvatsko) dvojno knjigovodstvo 2) razlika sadržajne naravi: (američko) blagajničko načelo // načelo prihoda i rashoda

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 13/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Način praćenja poslovnih aktivnosti

Dvojno knjigovodstvo, na koje se ne samo hrvatska, nego i evropska poslovna praksa (a onda posljedično i na njoj oblikovana i praksi usmjerena ekonomska teorija) oslanja već petstotinjak godina

hrvatski je izum. Utemeljio ga je Dubrovčanin Benedikt (Beno) Kotruljević [Benedetto Cotrugli], napisavši 1458. godine svoje kapitalno djelo 'O trgovini i savršenom trgovcu', tiskano više od stotinu godina kasnije, 1573. godine i poznato i pretiskivano do danas. Sustav praćenja poslovnih događaja na način uobičajen i tradicionalan u našoj gospodarskoj praksi nije tek slobodan odabir poslovnih subjekata - obaveza vođenja poslovnih knjiga na način dvojnog knjigovodstva, jednako kao i temeljno načelo praćenja poslovnih procesa, propisani su pozitivnim

zakonskim propisima Republike Hrvatske , za sve pravne osobe, izuzevši male udruge građana. Obrnici također ne podliježu navedenoj obvezi budući su formalnopravno fizičke, a ne pravne osobe. Konceptualna osnova dvojnog knjigovodstva je praćenje interakcije odvijanja poslovnih procesa. Svaki poslovni događaj je dualan, imajući najmanje dva aspekta – ono što je prodavač prodao, kupac je kupio, novac koji je otišao s jednog računa, pristigao je na neki drugi račun itd. Dvojno knjigodstvo prati i bilježi obje strane pojedinačnog procesa, istodobno. Informacija (zabilješka) o tome da je, primjerice na račun pristigla izvjesna svota novca uvijek je neodvojivo povezana sa informacijom (zabilješkom) ne samo o tome od koga (što se može 'iščitati' iz bankovnog izvještaja o prometu računa) nego i o tome zašto (a što se ne može 'iščitati' iz bankovnog izvještaja o prometu računa). Kako američka legislativa ne poznaje ovu obavezu, američka se poslovna praksa stoga uglavnom služi jednostranim knjigovodstvom, slično onome propisanom za hrvatske obrnike, pa čak i tada u potpuno

svojevoljnim i nestandardiziranim formama (što otežava ili čak onemogućuje kumuliranje i grupiranje evidentiranih informacija). U takvom sustavu praćenja poslovnih procesa lako je moguće da za, primjerice, prispjeće novca na račun ostane nezabilježeno zašto, kojim je povodom ili razlogom novac pristigao na račun poslovnog subjekta. Upravo zato razlikuju se i glavni koncepti evropske, odnosno hrvatske ekonomske teorije i američke ekonomske teorije. Teorija izgrađena na sustavu nepotpunih informacija teško da može biti identična onoj koja raspolaže (ili, barem, ima mogućnost raspolagati) potpunim informacijama. U američkom slučaju to se opetovano pokazuje od tzv. 'Velike krize' tridesetih godina prošlog stoljeća naovamo – sa svakom novom 'krizom', američke ekonomske teorije doživljavaju drastične promjene. Ono što razlikuje današnje doba od ondašnjega, prisutnost je informacijskih tehnologija, sposobnih kumulirati enormne količine pojedinačnih informacija – taj će sustav vjerojatno ubrzo ukazati na temeljnu slabost američke ekonomske teorije – nepotpunost informacija kojima raspolaže i kojima se rukovodi u promišljanjima. Druga važna prednost koju posjeduje sustav dvojnog knjivodstva i koja izvire iz njegove konceptualne dualnosti jest inherentna mogućnost 'uravnoteženja', 'usklađivanja', 'balansiranja' poslovnih procesa. str. 14/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Dvojno je knjigovodstvo po definiciji svoje forme uravnoteženo9. Ono što se neuravnoteženim pokazuje proizlazi iz dva razloga: ili njime nisu jednoznačno (a time posljedično i istinito) obuhvaćeni svi neposredni procesi (kao, primjerice, u nedavnom slučaju saborskih zastupnika i 'vožnje privatnim vozilom') ili stoga što nije uzeta u obzir vremenska odgoda, vrijeme potrebno da se 'zaokruži' neki poslovni proces, odnosno da završi cijeli njegov ciklus u neposrednoj stvarnosti. Gotovo da je na ovom mjestu nepotrebno dodavati da jednostrano knjigovodstvo tu karakteristiku ne posjeduje po definiciji i da stoga može biti krajnje neuravnoteženo i manjkavo. Formalno gledajući, naravno, jer praksa podliježe posve identičnim zakonitostima neposrednog (materijalnog) odvijanja poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, cijeli niz procesa može biti neevidentiran ili pak oni koji jesu evidentirani ne mogu, zbog manjkavosti evidentiranja povezujućih procesa, biti dovedeni u vezu koja među njima stvarno postoji. Načelo praćenja poslovnih aktivnosti Dok se razlika formalne naravi između dvojnog i jednostavnog knjigovodstva može nadoknaditi vođenjem prikladnih dodatnih evidencija i njihovim usklađivanjem sa postojećim evidencijama, a zatim njihovim kombiniranim korištenjem, s razlikom sadržajne naravi, onom između tzv. 'blagajničkog načela' i 'načela prihoda i rashoda' to nije slučaj. Ono što je po svojoj prirodi 'blagajnički' i u samom sustavu dvojnog knjigovodstva se evidentira na takav način, stoga sustav temeljen na načelu prihoda i rashoda uključuje i uvažava blagajničko načelo, dok sustav temeljen na blagajničkom načelu ne

uključuje i ne uvažava načelo prihoda i rashoda. Posljedice takve sadržajne razlike potenciraju problem praćenja cjelovitih poslovnih ciklusa – sustav prihoda i rashoda evidentira i uvažava vremensku odgodu, koja je inherentna svim društvenim sustavima, tako što evidentira nenaplaćene prihode (naplata je, dakle, ono što proizlazi iz završenih neposrednih aktivnosti, a treba se dogoditi u budućnosti) i neplaćene troškove/rashode (plaćanje je, dakle, ono što također proizlazi iz završenih neposrednih aktivnosti i također se treba dogoditi u budućnosti). Ovo je posebice važno stoga što ono što je u neposrednom procesu već završeno, obavljeno ne može biti predmetom promjene. Ukoliko nije adekvatno evidentirano, kao što je to slučaj u knjigodstvu temeljenom na blagajničkom načelu, stvara se privid da je time moguće

upravljati. Otuda, teorijski koncept planiranja utemeljen na nedostatnim informacijama po definiciji ne može razlučiti procese koje je moguće planirati i kojima je moguće upravljati od procesa koji su nepromjenjivi naprosto zato jer njihovo odvijanje pripada prošlosti. Mnoštvo američkih terijskih koncepata gospodarskih ciklusa (i opet od tzv. Velike krize naovamo) svjedoči upravo o tome – teorije izgrađene na nepotpunim informacijama stvarnost uvijek iznova opovrgava, tražeći njihovu redefiniciju. 9

U svojoj krajnjoj instanci, ono je konceptualno usklađeno čak i sa osnovnim fizikalnim konceptom, konceptom 'održanja materije i energije'.

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 15/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Ekonomski teoretski sadržaji Temeljem svega iznesenog pogrešno bi bilo pomisliti da autorica zastupa isključivost hrvatskog sustava praćenja poslovnih aktivnosti i praktičnu primjenu samo onih teoretskih koncepata koji su na njoj utemeljeni. Naprotiv, bez američkih teoretskih koncepata nije moguća formalna promjena

praktičnog koncepta – pomak okvira praktičnog koncepta iz kontekstualnog polja 'usklađivanja' u kontekstualno polje 'upravljanja'. Američki teoretski ekonomski sadržaji, koliko god podbacuju na široj, društvenoj razini, bivajući neprilagođeni poslovnoj stvarnosti kojoj je 'ravnoteža' inherentna, vrlo su pomno razrađeni i dugo promišljani i u praksi 'brušeni' koncepti 'upravljanja' poslovnim procesima i stoga neizostavno potrebni našoj novoj gospodarskoj stvarnosti koja se sada sastoji od prevladavajuće samosvojnih procesa između pojedinih poslovnih subjekata, tvrtki. Radi se o konceptima koji su do najmanjih pojedinosti razradili modele upravljanja i odlučivanja u neizvjesnom okruženju, u kojem se pojedini poslovni subjekti nalaze u situaciji nepotpunih informacija, a što jest slučaj svakog pojedinačnog individualnog poduzetnika. S druge strane, tradicionalni europski i hrvatski ekonomski koncepti neophodni su za proces formalne

promjene teorijskog koncepta – pomak okvira teoretskog koncepta iz kontekstualnog polja 'suradnje' u kontekstualno polje 'nadmetanja'. Hrvatski teoretski ekonomski sadržaji, koji danas podbacuju na praktičnoj, svakodnevnoj razini odvijanja poslovnih aktivnosti jednako su tako pomno razrađeni i dugo promišljani i u praksi 'brušeni' koncepti 'usklađivanja' poslovnih aktivnosti i stoga neizostavno potrebni novoj stvarnosti državnog upravljanja gospodarskim aktivnostima. Radi se, dakle, o konceptima koji su do najmanjih pojedinosti razradili modele upravljanja i odlučivanja u izvjesnom okruženju u kojem se povezani poslovni subjekti nalaze u situaciji potpunih informacija, a što je danas slučaj državne uprave. Zahvaljujući hrvatskom sustavu praćenja poslovnih aktivnosti u sprezi sa mogućnostima današnjih informacijskih tehnologija, državna uprava se, unatoč tome što se, sa stajališta pojedinog individualnog poslovnog subjekta poslovne aktivnosti odvijaju na nepredvidiv i natjecateljski način, može (ukoliko iskoristi postojeće mogućnosti) nalaziti u situaciji raspolaganja svim informacijama, uključujući informacije o neizvjesnosti utemeljenoj na vremenskoj odgodi, a to znači u situaciji mogućnosti 'upravljanja' cjelokupnom gospodarskom situacijom. Ono što je potrebno je usklađivanje procesa formalnih promjena (modela) teorijskih i praktičnih ekonomskih koncepata sa procesom sadržajnih promjena teorijskih i praktičnih ekonomskih koncepata kako bi se promjena teoretske paradigme uskladila sa promjenom praktične paradigme, kako bi konceptualni prijelaz sa jedne temeljne jedinice teoretskog promišljanja ('rad') na drugu ('cijena') bio usklađen sa konceptualnim prijelazom sa jedne temeljne jedinice praktičnog promišljanja ('zajedničko dobro') na drugu temeljnu jedinicu praktičnog promišljanja ('individualno dobro'). str. 16/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Zaključci •

Prijelazom sa tzv. 'socijalističke' prakse na tzv. 'kapitalističku' praksu došlo je do teoretskog prijelaza sa tzv. 'marksističke' ekononomske teorije na tzv. 'građansku' ekonomsku teoriju, što predstavlja više od kontekstualnog, pa čak i više od konceptualnog pomaka – u ekonomskoj teoriji ovo znači promjenu znanstvene (u ovom slučaju ekonomske) paradigme. Umjesto cjelovitog konceptualnog pomaka sa jedne paradigme na drugu, došlo je do njihovog potpuno nekontroliranog i kaotičnog miješanjanja. [str. 8]

Kada djelovanju ove promjene znanstvene paradigme dodamo i djelovanje sveprisutne pojave 'informacijske revolucije', tek tada možemo uvidjeti svu složenost situacije, kako u konceptualnom, tako i u praktičnom smislu. Ako se svi znanstveni i stručni umovi u cijelosti aktivno ne uključe u razrješavanje nastalih konceptualnih konflikata, pri čemu su terminološki konflikti samo njihov odraz, nova generacija neće dobiti samo konfuznu stvarnost, nego će biti lišena mogućnosti njenog uređenja korištenjem i praktičnom primjenom uređenog znanja, lišena, dakle, temeljnog oslonca djelovanja na stvarnost – minimalnog misaonog reda, onoga što se uobičajeno naziva 'zdravorazumskim'. [str. 8]

Otuda je danas ključni prioritet svih edukacijskih aktivnosti iz područja ekonomskih znanosti, rad na usklađivanju teorijskih koncepata, uključivo rad na hitnom standardiziranju terminologije utvrđivanjem

jednoznačnog semantičkog sadržaja stručnih riječi i dovođenjem tog sadržaja (značenja riječi) u jednoznačni odnos kako sa pojedinim teorijskim konceptima, tako i sa svakodnevnim djelovanjem. [str. 9] •

Osnovni uzrok nemogućnosti suvremene hrvatske gospodarske teorije i prakse da uspostavi jednoznačan semantički sadržaj stručnih riječi i na njemu utemelji funkcionalan dijalog između temeljnih, konceptualnih, visokoapstraktnih sadržaja kojima se bavi ekonomska teorija i množine manifestnih, praktičnih sadržaja kojima se bavi poslovna praksa nalazi se, kao što je pokazano u drugom primjeru, u miješanju jezičnog

izražaja poruka – na putu od praktične manifestacije do teorijskog koncepta ili obrnuto, temeljni semantički (idejni) sadržaj poruke biva izmijenjen. Kako je put od jedne do druge krajnje točke dugačak, ove poruke bivaju višestruko izmijenjene, prešavši pritom granicu osnovnog prepoznavanja. Drugim riječima, u toj višestrukoj pretvorbi poruke izgube minimalni konceptualni 'zajednički nazivnik'. [str. 9] •

Malo tko u suvremenoj hrvatskoj gospodarskoj teoriji i praksi uzima u obzir činjenicu da su teorijski ekonomski koncepti koji se nastoje uvesti u hrvatsku poslovnu praksu većinom američki, te kao takvi oblikovani na temelju drugačijeg procesa formalnog izražavanja neposrednih poslovnih procesa i da se time, i na najvišoj razini i na svima onima u koje se takav koncept 'raspršuje' prema konkretnim oblicima, jedan sustav 'nakalemljuje' na sustav koji ga temeljno ne podržava i, još gore, i ne može podržavati. Toliko dugo dok ovo ne bude osviješteno i od strane teoretičara i od strane praktičara, hrvatska se ekonomska stvarnost ne može popraviti. Upravo suprotno, kriznih će situacija i tzv. 'žarišnih točaka' biti, svakodnevno, sve više i više. [str. 11]

Ono što je potrebno je usklađivanje procesa formalnih promjena (modela) teorijskih i praktičnih ekonomskih koncepata sa procesom sadržajnih promjena teorijskih i praktičnih ekonomskih koncepata kako bi se promjena teoretske paradigme uskladila sa promjenom praktične paradigme, kako bi konceptualni prijelaz sa jedne temeljne jedinice teoretskog promišljanja ('rad') na drugu ('cijena') bio usklađen sa konceptualnim prijelazom sa jedne temeljne jedinice praktičnog promišljanja ('zajedničko dobro') na drugu temeljnu jedinicu praktičnog promišljanja ('individualno dobro'). [str. 14]

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.

str. 17/19


White paper: Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja

Reference & linkovi •

Wikipedia, the free encyclopedia - http://en.wikipedia.org/

Europa Glossary - http://europa.eu/scadplus/glossary

World Wide Web Consortium – Semantic web – http://www.w3.org/standards/semanticweb

Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Katedra za turizam – http://web.efzg.hr/dok//TUR

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku – http://www.vus.hr

Knjige •

The Structure of Scientific Revolutions – Thomas Samuel Kuhn, University of Chicago Press, Chicago, 1962, ISBN 0226458083

Promijeniti mišljenje. Umijeće i znanost o mijenjanju našeg i mišljenja drugih ljudi – Howard Gardner, Biblioteka 'Facta', Algoritam, Zagreb © 1996 – ISBN: 953-220-411-3

Moderna praksa budžeta – Alexander Hamilton Institute Inc, Potecon, Zagreb © 1997 – ISBN: 953-96307-3-8

str. 18/19

Kalisto – pulski književni klub © Izabela Kolar Furjan 2009, neobjavljeni rad. Sva prava pridržana.


1

Wikipedia (http://en.wikipedia.org/wiki/White_paper) - In the Commonwealth of Nations, "white paper" is an informal name for a parliamentary paper enunciating government policy. Europa Glossary (http://europa.eu/scadplus/glossary/white_paper_en.htm) Commission White Papers are documents containing proposals for Community action in a specific area.


Kalisto – © Izabela Kolar Furjan - Semantičko razlikovanje teoretskih ekonomskih sadržaja