Intervju s nominiranom za inženjerku godine: Maja Trstenjak

Suradnja Fakulteta i gospodarstva u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina je izvrsna

Među deset finalistica drugog izbora Inženjerke godine u Hrvatskoj, žena koje svojim primjerom i karijernim putem mogu biti nadahnuće mladim generacijama djevojaka za studij i karijeru u STEM području, bila je i poslijedoktorandica na Zavodu za industrijsko inženjerstvo, dr. sc. Maja Trstenjak, voditeljica Laboratorija za logistiku. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je danas viša asistentica. Paralelno je kreativna direktorica glazbenog portala glazba.hr

Uspješno gradite dvije karijere – inženjersku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i onu u glazbenom novinarstvu – koje na prvu djeluju prilično udaljene jedna od druge. Kako je došlo do toga i kako usklađujete dvije karijere?

Biti inženjerka strojarstva, odnosno raditi na Fakultetu i istovremeno biti glavna urednica glazbenog portala na prvu djeluje jako različito, a zapravo ove dvije karijere imaju puno poveznica. Inženjerski način razmišljanja jedna je od najvrjednijih vještina koje se stječu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a istu je moguće primijeniti svugdje, u svakoj industriji. Na Fakultetu sam doktorirala i trenutačno se bavim znanstvenim radom iz područja industrijskog inženjerstva, a ono se bazira na optimiranju i upravljanju procesima. Tako da, optimiranje procesa u proizvodnoj i glazbenoj industriji se nešto razlikuje, no ima jako puno poveznica, jer, na kraju dana, uvijek težimo tome da u što kraćem roku uz što manje troškove na tržište plasiramo što kvalitetniji proizvod. A kako usklađujem ove dvije karijere, nema neke posebne formule. Glazbenim novinarstvom i upravljanjem glazbenim portalima bavim se već skoro osamnaest godina, nekad kao hobi, sada i profesionalno. Tako da je to oduvijek dio mene i jednostavno smatram to više normalnim nego „usklađivanjem“.

Što vas je privuklo prema inženjerstvu?

Kada sam završila srednju školu znala sam da volim matematiku i fiziku i da ću nakon FSB-a imati sigurno zaposlenje. Isto tako, FSB nudi mnoštvo različitih smjerova među kojima sam znala da ću pronaći nešto za sebe. Tako sam se odlučila za strojarstvo. Posao na fakultetu odabrala sam jer mi omogućuje da budem samostalna, uvijek kreativna i na izvoru najnovijih tehnoloških dostignuća. To me izuzetno ispunjava i jako sam ponosna što sam dio kolektiva.

Što vas najviše motivira za rad sa studentima?

Raditi sa studentima je pravi gušt, to su mladi ljudi prepuni entuzijazma, uvijek su mi motivacija i inspiracija za daljnji rad. To nije samo prenošenje znanja s moje strane, već je to uzajamno dijeljenje znanja i iskustva i tu leži posebnost ovog predavačkog dijela posla. Studentski život nije jednostavan, zato im uvijek nastojim biti podrška, podsjećati ih koliko vrijede te da će upravo oni jednog dana biti vrhunski profesionalci u svoj području. I da nikada ne odustanu od svojih snova, naravno.

Koliko je razvijeno industrijsko inženjerstvo kod nas i koji su izazovi pred nama u odnosu na zemlje sa stranom industrijom?

Industrijsko inženjerstvo kod nas se iz godine u godinu se sve više razvija. Mnoge kompanije shvatile su važnost kontinuiranog unapređenja, a pogotovo digitalizacije proizvodnje koja im omogućuje, ali postaje i preduvjet za lokalnu i globalnu konkurentnost. Upravo su u tom području važni industrijski inženjeri kako bi se digitalna i zelena tranzicija ka održivim i otpornim proizvodnim sustavima provela s maksimalnim budućim benefitima.

Kakva je suradnja fakulteta i gospodarstva u Hrvatskoj?

Suradnja Fakulteta i gospodarstva u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina je izvrsna. Strojari su veoma potrebni našoj industriji i to su poslodavci itekako prepoznali. Također, prepoznaju i važnost znanstvenog rada, inovacija te vlastitog unaprjeđenja pa izvrsno surađujemo i putem raznih projekata.

Objavili ste i veliki broj znanstvenih radova. Koje područje vas najviše zanima u znanstvenom smislu?

Trenutačno se bavim Industrijom 5.0, odnosno digitalnom transformacijom kompanija u humanocentrični, održiv i otporan sustavu. Unutar tog područja posebno me zanima ergonomija radnog mjesta i wellbeing radnika koji osiguravaju sigurnu radnu okolinu, zdravog radnika te njihovu visoku motivaciju i produktivnost koji se odražavaju na uspjeh poduzeća. Jer, ljudi su najvrjedniji resurs kojeg poduzeće ima.

Primjećujete li veći broj djevojaka na vašem fakultetu? Kako ohrabriti mlade djevojke da se odluče za karijeru u STEM području?

Iz godine u godinu sve je više kolegica na fakultetu i jako mi je drago zbog toga. Ono što uvijek s ponosom ističem jest da su djevojke kod nas akademski uspješnije od muških kolega. Ohrabriti ih možemo jedino tako da ih svojim djelovanjem inspiriramo i postanemo im uzori. Jedino tako možemo razbiti stereotipe i osigurati da se više djevojaka odluči za STEM područje.