æe ponavljati viπe puta. Inkubacija bolesti je kratka, tek 1 do 3 dana, a poËinje vrlo naglo, s poviπenom temperaturom, glavoboljom i umorom te grloboljom s oteæanim gutanjem i crvenim ædrijelom. Za streptokoknu anginu karakteristiËno je i poveÊanje limfnih Ëvorova na vratu. Sa streptokoknom anginom povezuju se brojne komplikacije. One su prije bile mnogo ËeπÊe, a danas se uz odgovarajuÊe lijeËenje antibioticima pojavljuju izuzetno rijetko. Meu komplikacije ubrajamo peritonzilitis, peritonzilarni apsces, upalu uha i sinusa koji se pojavljuju u tijeku bolesti, te reumatsku vruÊicu (upala zglobova i srËanog miπiÊa) i glomerulonefritis (upalno oπteÊenje bubrega) koji se pojavljuju nekoliko tjedana iza streptokokne infekcije. Dijagnoza angine se temelji na kliniËkom nalazu, a potvruje se mikrobioloπki, dokazom streptokoka u brisu ædrijela. Kad god je to moguÊe, sumnju na streptokoknu infekciju treba potvrditi mikrobioloπkim testiranjem kako bi se sprijeËili nepotrebna primjena antibiotika i razvoj rezistencije bakterija u fizioloπkoj mikrobioti pacijenta i njegovog okoliπa. Vaæno ju je razlikovati od virusnih infekcija gornjeg diπnog sustava, buduÊi da zahtijeva lijeËenje antibiotikom.U lijeËenju streptokokne angine lijek izbora je penicilin, a ako na njega postoji preosjetljivost, primjenjuju se makrolidi ili cefalosporinski antibiotici. Primjenom antibiotika ne skraÊuje se samo tijek bolesti, nego se sprjeËavaju i lijeËe komplikacije, pa se zato streptokokna angina mora lijeËiti antibiotikom tijekom 10 dana (iako simptomi nestaju za 2 do 3 dana).
Simptomatsko lijeËenje Kod svih bolesti diπnog sustava najvaænije je zaπtititi njegovu sluznicu πto podrazumijeva boravak na umjerenoj temperaturi, provjetravanje prostorija, vlaæenje zraka, izbjegavanje izloæenosti duhanskom dimu. Potrebno je uzimati veÊe koliËine tekuÊine (topli napitci) i mirovati. Kod sekrecije ili zaËepljenosti nosa potrebno je vlaæiti ili ispirati sluznicu nosa fizioloπkom otopinom, ili otopinom morske vode, a mogu se primijeniti i dekongestivi za nos. Vaæno je znati da se dekongestivne kapi za nos ne smiju primjenjivati dulje od 7 dana, jer mogu oπtetiti sluznicu nosa. U veÊini sluËajeva akutne grlobolje dovoljno je simptomatsko lijeËenje i odmaranje. Prvi lijek izbora u simptomatskoj terapiji je analgoantipiretik paracetamol. U simptomatskoj terapiji se mogu primijeniti i nesteroidni protuupalni lijekovi (eng. non-steroidal anti-inflammatory drugs, NSAID). Acetilsalicilna kiselina (ASK) se moæe primijeniti kod odraslih, ali ne i kod djece mlae od 12 godina. Grgljanje slane vode (1/4 kuhinjske ælice otopljene u 2 dcl vode), Ëaja od kadulje ili antiseptiËne tekuÊine (heksetidin) moæe se preporuËiti odraslim bolesnicima. Bolesnicima se takoer mogu preporuËiti pastile koje sadræe lokalne anestetike i medicinski bomboni s biljnim ekstraktima, s antimikrobnim uËinkom. Kod febriliteta i bolova primjenjuju se fizikalne mjere antipireze (oblozi, tuπiranje) i antipiretici (paracetamol, ibuprofen, kod odraslih bolesnika i acetilsalicilna kiselina). Za neproduktivni (suhi) kaπalj primjenjuju se antitusici, sredstva koja smiruju kaπalj, a za produktivni (vlaæni) kaπalj sekretolitici i mukolitici, sredstva koja razrjeuju bronhalnu sluz kako bi se ona mogla iskaπljati. Kod infekcija respiratornog trakta mogu se primjenjivati i neki od preparata koji djeluju na jaËanje otpornosti organizma. Iako nemaju kliniËki dokazani uËinak, oni kod veÊine osoba smanjuju trajanje bolesti i intenzitet simptoma: C vitamin, razni vitaminsko-mineralni nadomjestci, cink, preparati ehinaceje, propolisa, matiËne mlijeËi i sliËno. Izbor ovisi o dobi i stanju organizma, te o eventualnim kontraindikacijama.