„Sarajevski atentat je (samo) povod“. Intervju. Oslobođenje. Pogledi, Sarajevo, 24.5.2014, 26-29

26 Pogledi

24. maj/svibanj 2014.

Husnija Kamberovi}, histori~ar

Foto: Damir ]UMUROVI]

Sarajevski atentat je (samo) povod

Bli`i se 100. godi{njica po~etka Prvog svjetskog rata. Oslobo|enje }e, u Pogledima, poku{ati rasvijetliti i podsjetiti na razli~ite uglove ovog za historiju va`nog razdoblja. U ovom broju donosimo intervju s dr. Kamberovi}em, direktorom Instituta za istoriju, koji govori ne samo o pro{losti ve} i o na~inima obilje`avanja stogodi{njice, planiranoj konferenciji u Sarajevu i ka`e: Samo smo prof. Marka Mazowera mi pozvali, a svi ostali, 150 u~esnika, odazvali su se na{em javnom pozivu preko interneta Razgovarala: Edina Kamenica

Sarajevu }e od 19. do 21. juna biti odr`ana me|unarodna konferencija posve}ena Prvom svjetskom ratu. Prof. dr. Husnija Kamberovi}, direktor Instituta za istoriju Sarajevo, glavnog organizatora skupa, uz nekoliko suorganizatora, govori o problemima na koje su nailazili, a koji pokazuju prije svega da se slika svijeta od prije stolje}a nije bitno izmijenila.

Kako teku pripreme?

- [to se ti~e nas organizatora, konferencija bi mogla ve} danas po~eti. Prijavljeno je 130 referata, a znatno je ve}i broj u~esnika, vi{e od 150, jer su na nekim referatima dva ili tri koautora. Predvi|eno je 11 sesija, u svakoj od njih }e biti po tri paralelna panela, s tri ili ~etiri referenta. Konferencija }e biti odr`ana u hotelu Hollywood, na Ilid`i, jer je to jedini hotel u kojem smo mogli osigurati i smje{taj svih u~esnika, ali i rad u plenumu i u tri sale, simultano prevo|enje na engleski jezik, a i najjeftiniji su. Konferencija }e biti otvorena 18. juna nave~e, u 20 sati, jo{ ne bih izlazio u javnost s mjestom, i u simboli~kom smislu u{li bismo tako u “no}� Prvog svjetskog rata.

U ?

- Iz cijelog svijeta, iz 27 zemalja, iz 54 grada, pa je i po tome ovo jedna od najve}ih konferencija kod nas uop}e. Osim na{eg, Instituta za istoriju Sarajevo, suorganizatori su jo{ sedam instituta iz sedam razli~itih zemlja, iz Njema~ke, Ma|arske, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bugarske i Makedonije. Recimo, jedan od klju~nih suorganizatora je Institut za historiju isto~ne i jugoisto~ne Evrope, najbolji, najve}i i, ono {to danas vole mnogi re}i, najbogatiji institut koji se bavi istorijom u ovom dijelu svijeta. Sjedi{te mu je u Regensburgu, a prije 20ak godina bilo je u MĂźnchenu. I ostali instituti su vode}i u svojim zemljama, nacionalni u Hrvatskoj i u

GAVRILO PRINCIP Da li je neko terorista ili nije ovisi od toga kako ga mi do`ivljavamo i mi ne mo`emo natjerati nekoga ko u Principu vidi heroja, vjeruju}i da je njegov pucanj doveo do slobode, da promijeni mi{ljenje.

Ta~no je da je Prvi svjetski rat zavr{en tako {to su se jedni osjetili slobodnim.

Za neke je opet bio Iz mraka u svjetlo Kako bude vrijeme teklo, sve ve- klasi~an terorista }a svjetla }e se pojavljivati, {to je tako|e poruka: rat je bio velika katastrofa, razdoblje mraka ljudske povijesti, ali je ipak bilo i svjetlosti, koja je i prevladala. Uvodno predavanje }e imati prof. Mark Mazower sa Columbia univerziteta u New Yorku, koji }e govoriti o klju~nim trendovima istra`ivanja Prvog svjetskog rata u evropskoj i u svjetskoj historiografiji, te dati naj{iri okvir i osnovne pravce konferencije, nakon ~ega }e uslijediti diskusija.

Odakle su u~esnici konferencije?

?

Sloveniji, Centar za isto~nu i jugoisto~nu Evropu Univerziteta u Grazu, Institut za istoriju pri ma|arskoj akademiji nauka iz Budimpe{te, bugarski, koji tako|e djeluje pri bugarskoj akademiji nauka i umjetnosti, i Makedonski institut za nacionalnu istoriju.

Nema nijednog instituta iz Srbije?

- Nema. To je duga pri~a. Ja sam ih zvao. ^ak sam i razgovarao sa direktorima tri instituta u Beogradu, Institutom savremene istorije, Insti-

?

tutom za noviju istoriju Srbije i Istorijskim institutom. Nijedan od njih se nije odazvao. Ina~e, nisam upu}ivao zvani~an poziv.

Za{to?

- Zato {to sam ja sa svima njima prijatelj. Mi smo razgovarali prilikom na{ih susreta o tome da li bi se oni mogli uklju~iti u organizaciju konferencije, a obja{njenja su bila da nemaju puno ljudi niti sredstava kako bi se bavili istorijom Prvog svjetskog rata, ali to ne zna~i da se njihovi istori~ari ne mogu uklju~iti ako `ele. Dali su jasno do znanja da se oni, kao institucija, ne bi uklju~ivali.

Pa, da li }e biti na konferenciji istori~ara iz Srbije?

- Ima ih {est ili sedam, nekoliko iz Beograda, ali i iz nekih drugih dijelova Srbije. Jedan od u~esnika je i prof. dr. Nikola Samard`i}, {ef odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta, i on je jedan od najizraslijih histori~ara iz Srbije koji nam dolaze. Tu su i neki mla|i, sa fakulteta ali i sa instituta, jedan je iz Novog Pazara.

Meni je iskreno `ao {to nema instituta iz Beograda i iz Podgorice jer su svi ostali instituti iz biv{e Jugoslavije prisutni.

Kako protuma~iti taj nedolazak?

- Ja ~ak i razumijem da je to bila velika, suvi{e kontroverzna tema za njihov prilazak suorganizaciji konferencije. Na{a vi|enja tog doga|aja su prili~no razli~ita i vjerovatno su oni procijenili da zbog tih razli~itih interpretacija nije zgodno da zajedno radimo.

Ali, pro{lo je sto godina od doga|aja?

- Bio sam siguran da mo`emo to zajedno napraviti, pogotovo zato {to smo imali prili~no dobre kontakte. I sada ih imamo, ali sa jednim od tih direktora, koji je ~ak bio moj najbolji prijatelj, prekinuo sam svaku komunikaciju jer je izjavio da ja njemu nikad nisam ni nudio u~e{}e

?

?

?

?

U pitanju je poku{aj da damo {to vjerniju sl

Pogledi 27

24. maj/svibanj 2014.

na konferenciji! Nisam mogao vjerovati da neko koga dr`im tako bliskim mo`e tako istupiti. Bez obzira na to {to je u vrijeme te izjave u Srbiji bila pokrenuta stra{na kampanja protiv konferencije, za mene je bilo {okantno da je on spreman re}i ne{to {to nije istina. Samo jedan direktor je obe}ao da }e razmisliti i vidjeti na svome vije}u, ali nikada vi{e nije odgovorio. A ja nisam htio dovoditi ljude u neko nezgodno isku{enje. Za{to bi on morao meni re}i, ne smijem, ne mogu, ovi su me iz SANU-a pritisli i tako dalje. Svjestan sam, politika je takva. Vjerujem da je politi~ki pritisak bio toliki da se oni nisu mogli odvojiti od njega.

Da li su neki istori~ari pristali, pa se povukli?

- Bilo je i takvih. Recimo, jedan istori~ar koji zavr{ava doktorat u Beogradu bio je dio na{e konferencije. No, kada su bili oni napadi na konferenciju na vrhuncu, Politika je jako mnogo pisala o tome, ~ak su se javljali i politi~ari, Da~i} u nekoliko navrata, pa i Nikoli}, momak, kojeg ja prili~no dugo znam, poru~io mi je da se on vi{e nije u stanju nositi s tim pritiskom i da odustaje. Ja sam to razumio.

?

Stra{na igra Mi smo se iza toga nekoliko puta sastali i razgovarali. Mlad je, mora graditi svoju karijeru, ali drago mi je da je prof. Nikola Samard`i}, koji je bio meta tako|e i kojeg su napadali kao izdajnika, odolio pritiscima i da }e do}i. To je pokazatelj odgovornosti koju ima, ali i znak da u srpskoj historiografiji ima ljudi spremnih oduprijeti se pritiscima, te otvarati prostor i za njen razvoj.

Znate li koliko se konferencija povodom godi{njice Prvog svjetskog rata odr`ava?

- Nema zemlje koja ne pravi neku konferenciju ovim povodom, u mnogima se desetine konferencija organiziraju u okvirima akademske zajednice, i to je razlika izme|u nas i njih. Brojni univerziteti u Evropi pripremaju skupove, u Velikoj Britaniji, Njema~koj, Austriji bit }e desetine konferencija za koje ja znam. Ni{ta neobi~no jer je to velika tema, koja daje mogu}nost da joj se iz razli~itih perspektiva prilazi. I u Bosni }e ih biti nekoliko. U Sarajevu je pripremaju u okviru jednog mirovnog doga|aja, ali na{a konferencija je razli~ita od svih drugih, naravno, i od one {to je priprema Emir Kusturica, a vjerujem da }e ne{to i u Banjaluci napraviti. [ta je sa konferencijom kojom je trebalo, prema najavama, da moderira Slobodan [oja?

- Toga nema. A to je bila stra{na igra. Moram po~eti izdaleka. S idejom za ovu na{u konferenciju iza{li smo krajem 2010. godine. Imali smo Dane Instituta i razgovarali smo o planovima, te rekli da }emo 2013. pripremiti konferenciju povodom 550 godina osmanskog osvajanja BiH, {to smo i napravili, onda smo zacrtali 70. godi{njicu ZAVNOBiH-a, koju smo tako|e napravili, i rekli smo da }emo organizirati konferenciju o stogodi{njici Prvog svjetskog rata.

Sje}am se, Oslobo|enje je o tome objavilo pri~u.

- Mi smo `eljeli da to bude sredi{nji skup te vrste u Evropi i tokom 2011. smo ve} imali brojne kontakte iza sebe, signale iz Hrvatske, Slovenije i Njema~ke da bismo to mogli raditi zajedno, a kasnije se priklju~uju i ostali. U 2012. sam bio u Parizu mjesec, bio je i Slobodan [oja.

Na institutu koji se bavi istra`ivanjem islamskog svijeta pitao sam da li bi oni mogli biti suorganizatori, a oni su rekli da se ne bave time. Sa [ojom sam pri~ao o nekom mogu}em univerzitetu, ili institutu u Francuskoj, i on je rekao da je razgovarao s nekim profesorima sa Sorbone i na tome je ostalo. Krajem te godine ili po~etkom naredne, ne sje}am se, dekan na{eg fakulteta je od [oje dobio mail, on ga je proslijedio {efu odsjeka za istoriju, a {ef svima nama. Tu je pisalo kako [oja javlja dekanu, kao biv{i nastavnik Filozofskog fakulteta (bio je asistent Miloradu Ekme~i}u), o kontaktu s nekim francuskim profesorima, koji bi, kao, do{li kod nas odr`ati nam predavanje, podsjetiti nas na to da je sljede}e godine godi{njica Prvog svjetskog rata, objasniti zna~aj i sl.

Za mene je to bilo uvredljivo, pogotovo {to mi u to vrijeme ve} dvije godine pripremamo konferenciju, a

DOLAZAK NIKOLE SAMARD@I]A Drago mi je da je prof.

Nikola Samard`i}, koji je bio meta tako|e i kojeg su napadali kao izdajnika, odolio pritiscima i da }e do}i. To je pokazatelj odgovornosti koju ima, ali i znak da u srpskoj historiografiji ima ljudi spremnih oduprijeti se pritiscima, te otvarati prostor i za njen razvoj ga toga odlu~ili smo da je odr`imo od 19. do 21. juna.

Da ne spominjemo imena Frank je insistirao na tome da to bude iza 21. juna i ve} je tada rekao da ima obezbije|ena finansijska sredstva. Tvrdio je, Fondacija Srce Evrope }e meni dati sredstva, ali moram je odr`ati iza 21. Mi smo rekli da je datum definiran i neka nam se pridru`e. Nisu pristali i ja mislim da je [oja to odmah gurao u krivom pravcu i da je to bio poku{aj [oje s tim profesorom Robertom Fran-

da raspravljamo. Svi mi promoviramo vrijednosti mira, ali mi ne mo`emo nau~ni dijalog podrediti toj ideji, mi treba da objasnimo {ta je dovelo do rata, koje su posljedice, a poruke mira }e onda same od sebe se nametnuti. No, oni su uradili fantasti~nu stvar za nas. Fondacija Srce Evrope, na ~ijem je ~elu Jasmina Pa{ali}, raspisala je konkurs, u kojem je navedeno da podr`avaju organizaciju manifestacija povodom Prvog svjetskog rata. Ali, mogu se javiti samo strane organizacije koje su operativne u BiH i koje imaju partnera u BiH, koji mora biti nositelj projekta.

Gotovo kao nacrtano za nekog?

- Oni su ra~unali da }e kao svoje partnere dobiti Akademiju nauka i umjetnosti BiH i Akademiju nauka RS-a, imali su podr{ku politike i staroga gradona~elnika i prof. Kom{i}a.

To je ono {to je meni Frank govorio i prije raspisivanja konkursa da imaju osigurana sredstva. Ali u ~emu je izbio problem? Akademija nauka BiH nije pristala u}i u taj posao. Prof.

D`evad Juzba{i}, jedini istori~ar akademik, nije `elio biti partner Franku.

Jer, Frank je poslao aplikaciju iz Pariza, na kojoj su navedeni Akademija nauka Sarajevo, doslovno tako je pi-

?

?

?

?

napravili dodatni znak dobre volje.

Napisao sam pismo Franku, pozvao ga da izabere dvadeset ljudi koji bi mogli biti u~esnici, ostavili smo mogu}nost za ~etiri panela. Odgovorio mi je: odli~no, radimo zajedno, nema moje separatne konferencije. Nekoliko dana kasnije vidim njegov poziv, s logom Fondacije Srce Evrope, istori~arima iz Evrope i svijeta da se jave na konferenciju koju on organizira 25, 26. i 27 juna.

Ovo je kao u filmu?

- Napi{em mu pismo, ka`em da sam {okiran, podsjetim na to {ta smo se dogovorili, a on mi opet odgovori kako on ne `eli separatnu. Ni{ta mi nije jasno i iznova mu uka`em na ~injenice, a on isto.

Nisam mogao vjerovati. Pokazao sam pisma kolegama, mo`da ja ne razumijem. No, shvatili smo da je to igra i onda smo svi u organizacionom odboru odlu~ili da prof.

Franka stavimo na ignore. Vi{e nismo reagirali na njegove emailove i on je na kraju odustao. Dakle, tih sto hiljada eura nije ni njemu pripalo, u Fondaciji su to usmjerili u neke nevladine organizacije, tako da je ideja kojom se trebala uni{titi na{a konferencija propala iako su {irili fantasti~ne pri~e, kao, mi smo revizionisti, `elimo optu`iti Srbiju, Rusiju, stoji njema~ka politika iza nas, i preko tih pri~a stvorili su animozitet koji sam ja mogao osjetiti u nekim kontaktima. To je razlog za{to ni EU nije podr`ala na{u konferenciju. Kada je Evropska komisija u Sarajevu imala svoj raspis, onda su napravili takve uvjete konkursa da se mogu javiti samo nevladine ili organizacije kulture. Pitao sam, a {ta je sa univerzitetskim. Rekli su: o, vi ste oni koji pripremate revizionisti~ku konferenciju, vi ne mo`ete ni pro}i. I mi se nismo ni javili na taj konkurs.

Dolaze li istori~ari iz RS-a?

- Iz Banjaluke ne}emo imati nikoga. Meni je jako `ao da se prof. \or|e Miki}, koji je napisao o tom ratu knjigu, nije javio. Bilo je poku{aja da se naknadno neki ljudi uklju~e, ali samo zato da bi “bio i neko iz Banjaluke�, recimo, osoba koja se nikada nije bavila ovom problematikom, osim njenim politiziranjem. Nagla{avam, mi, organizatori, nikoga izuzev prof. Marka Mazowera, nismo zvali. Svi ostali su se sami javili. Prof. Mazower je izuzetak jer on je, kao {to sam ve} rekao, klju~ni govornik, reprezentativni autoritet u svijetu istorijske nauke, a nema radikalne pristupe, ni prema Prvom svjetskom ratu, ni u historiografiji uop}e. Znamo kakav je sada trend, pojavljuju se knjige u kojima se istupa s radikalnih pozicija, te se tvrdi da je Princip bio Bin Laden, Mlada Bosna - Al-Kaida. One s takvim stavovima mi nismo `eljeli na konferenciji.

Ho}e li biti istori~ara iz Rusije?

- Dolazi Sergej Romanjenko, koji }e govoriti o odnosu ruske socijaldemokratije prema Prvom svjetskom ratu.

Kako obja{njavate sva ova de{avanja oko nedobivanja podr{ke iz EU? - @alosno je to da konferencija koja je po svemu evropski projekt, nije dobila podr{ku EU i da su tim odbi-

?

?

ispade, eto, da smo djeca, kojoj }e oni sve objasniti. Rekao sam neka do|u i ja }u ih saslu{ati, ali `elim da se stavi do znanja da smo mi odrasli ljudi, zreli istori~ari i da nas neke stvari niko ne treba u~iti. Po~etkom marta 2013. do{ao je [oja s dvojicom francuskih profesora. Jedan se zvao Robert Frank, a tu je bila i profesorica sa Sorbone Ketrin Orel. S njima dvoma smo razgovarali o organizaciji konferencije.

Rekao sam im super, mi ve} imamo odaziv vi{e od sto istori~ara. Jer, preko interneta uputili smo javni poziv da pripremamo konferenciju i pozvali smo zainteresovane istori~are da nam po{alju svoje referate, CV i, ka`em im, oko sto je ve} bilo prihva}eno. No, mi smo i{li odmah na to da ne pravimo konferenciju na 28. juni. Hiljadu je razloga za to. Svjestan sam simbolike i zna~aja Vidovdana. Ferdinand nije vodio ra~una o tome. Osim toga, znao sam da }e i pritisak medijski, dru{tveni biti prili~no jak i da se u takvom okru`enju ne mo`e hladne glave razgovarati. A s druge strane, svugdje u svijetu ljudi vode ra~una o praznicima. Niko ne}e na Bo`i} napraviti konferenciju, a ba{ ove godine 28. juna pada i po~etak ramazana, 27. je prva teravija. I zbog sve-

kom, iza kojeg je stajala francuska ambasada i ambasador Rolland Gilles, da se organizuje paralelna konferencija. U startu se nije `eljelo i}i sa nama. Pouzdano znamo da su oni pisali u~esnicima na{e konferencije kako smo mi mali bezvrijedni institut koji nema sredstava, a da iza njih stoji Evropa, EU. ^ak su i neki ambasadori i ovdje i iz Evro-

salo, i Akademija nauka Banjaluka, a nositelj je akademik D`evad Juzba{i}. Tako su Fondaciji stigle prijave za dvije konferencije i ja sam dobio odgovor: nismo podr`ali va{u konferenciju. A onda prof. Juzba{i} sazna da je on naveden kao partner toj francuskoj aplikaciji, da je Akademija nauka BiH svedena na Sarajevo, i izjedna~ena s Akademijom nauka

28. JUNI Mi smo i{li odmah na to da ne pravimo konferenciju na 28. juni. Hiljadu je razloga za to. Svjestan sam simbolike i zna~aja Vidovdana. Ferdinand nije vodio ra~una o tome.

Osim toga, znao sam da }e i pritisak medijski, dru{tveni biti prili~no jak i da se u takvom okru`enju ne mo`e hladne glave razgovarati. A s druge strane, svugdje u svijetu ljudi vode ra~una o praznicima pe uvjeravali mene da bi bilo dobro da pristanem. Jer, isticali su, iza [ojine konferencije stoji Bruxelles.

Koji su to bili ambasadori?

- Hajd’ da im sada ne spominjemo imena, a to su i neki s kojima ja i sada imam lijepe odnose. I, jo{ ne{to.

Stalno su govorili da konferencija treba biti mjesto pomirenja, da se odatle po{alju poruke mira. Rekao sam: ne, mi na konferenciji treba ozbiljno

?

RS/Banjalukom, i on je napisao pismo i Fondaciji, i gradona~elniku, i francuskom ambasadoru. Pokazao mi ga je. Rekao je da je njegovo ime zloupotrijebljeno. To je bio poku{aj da se dobiju sredstva iz EU. Svugdje se to zove kriminal.

Politika nas ne zanima I, na kraju, nisu dobili ni oni sredstva, jer nisu mogli imati doma}eg partnera. Poslije smo mi ipak

? ?

liku svijeta pred Prvi svjetski rat i onog {to je uslijedilo nakon tog rata

28 Pogledi janjem projekta koji je po svemu, i po formi i po sadr`aju, evropski na naposredan na~in podr`ali one koji su protiv evropskog puta BiH. To je fakti~ki to. Ina~e, uvjeren sam da je u svemu uticaj Pa{ali}a bio minoran, kao i nekih drugih ~lanova Fondacije. Prof. Franjo Topi}, valjda i on ne}e ovo demantovati?, kada sam ga pitao za{to nas nisu podr`ali, rekao je da na{a aplikacija na sjednicama na kojima je bio, a bio je na svim, nije razmatrana, a stalno se govorilo o Robertu Franku. Ali, eto, na{a }e biti jedina konferencija istori~ara. Bit }e, o Prvom svjetskom ratu i konferencija o kulturi sje}anja, i Hrvatska je priprema i Slovenija i Makedonija i Crna Gora, ali je na{a najve}a, a imamo i nau~nike koji nisu istori~ari, recimo, antropolozi su. I nas politika ne zanima, jer jedino kada politici ne dozvolimo uticaj, mo`emo napraviti ozbiljnu nau~nu debatu.

Ko finansira va{u konferenciju?

- S obzirom na to da jako puno ko{ta, mi smo odlu~ili da svaki od suorganizatora participira koliko mo`e. Ma|ari }e dati 10.000 eura, Nijemci tri puta vi{e, mi }emo pokrivati tro{kove boravka ljudi iz drugih zemalja, a neki manje bogati instituti }e pokriti tro{kove dolaska svojih ljudi. Od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke odobren nam je iznos od 20.000 KM, pola smo dobili pro{le, pola }emo ove godine, imamo pomo} BH Telecoma od 4.000 KM, prof. Robert Donia je ostavio ~ek na 2.000 dolara, Goethe institut je tako|e izrazio `elju da pomogne, Univerzitet Utah je donirao 5.000 dolara. Sve u svemu, zatvorili smo konstrukciju.

Ne pokazuje li i ovo da se za proteklo stolje}e odnosi u politici nisu bitno izmijenili?

- Izgleda da je Evropa jo{ na po~etku 20 stolje}a. Frapiran sam tom ~injenicom jer sam ja bio uvjeren da su mnogi iz historije ne{to ipak nau~ili, a o~ito da je ta zabluda zbog mojih kontakata sa nekim histori~arima iz Evrope, a ne sa politi~arima iz Evrope. Jer, bio sam uvjeren da oni jasno razdvajaju {ta je to politika, a {ta nije, {ta je suvremenost, {ta pro{lost, a {ta budu}nost. No, pokazalo se da je i ogroman uticaj politike na sve historiografije i da u intelektualnim i akademskim krugovima postoji jako puno ljudi koji su zapravo bliski tim politi~kim krugovima, i koji u nauci promoviraju ideje tih krugova. Pogotovo sam neugodno iznena|en stavom Francuske jer sam Francusku i njenu historiografiju do`ivljavao na sasvim druga~iji na~in. Pokazalo se i to da su jo{ prejake neke politi~ke veze kakve su postojale i prije sto godina. Recimo, izme|u Francuske i Srbije, i koliko su one va`ne u pona{anju i djelovanju dana{njih istori~ara iz tih zemalja. To se ~ak i ne krije.

?

24. maj/svibanj 2014.

i intelektualno sna`nijih ili slabijih.

Eto, Gavrilo je bio jedna slaba{na figura u svemu, nisu ga htjeli u komite primiti, rekli su mu da nije bio sposoban, na njega je to pora`avaju}e djelovalo, pa je htio pokazati da mo`e puno u~initi. Potpao je pod uticaj nacionalisti~ke retorike u krugovima u Srbiji.

A s druge strane je bila aneksija BiH? - Sve nagle promjene su {okantno djelovale na pojedine zajednice. Evo, 1878. godine, kada Austro-Ugarska ulazi u Bosnu, imate jak otpor muslimana, podr{ku pravoslavnih, dok katolici do`ivljavaju dolazak katoli~ke monarhije kao ne{to {to mo`e doprinijeti njihovoj afirmaciji. Nakon skr{enog otpora muslimana, dolaze talasi njihovog iseljavanja, jer oni ne mogu prihvatiti dolazak neke druge monarhije. Ali se vrlo brzo stvari smiruju i muslimanska elita prihvata monarhiju, postaje svjesna da pri~a o “groznoj” monarhiji nije istinita. Ali, istorijsko iskustvo je pokazivalo da treba imati rezervi jer se nikad prije nije desilo da muslimansko stanovni{tvo mo`e opstati tamo gdje je monarhija potisnula Osmansko carstvo i prvi put se 1878. godine desilo da tada muslimansko stanovni{tvo nije bilo protjerano. Dakle, elita ulazi u strukture vlasti i muslimani po~inju do`ivljavati monarhiju kao zajednicu u kojoj se mo`e `ivjeti.

?

Mlada Bosna pred sudom

Francuskoj i Rusiji i ako nema tamo Francuza i Rusa, ne bismo ni mi do{li!” I govori apsolutno uvjeren u to da je normalno tako govoriti. A moj je stav uvijek bio da mi ne treba da pravimo konferenciju Rusa, Francuza, Srba, Bo{njaka, Hrvata.

Ma|ara, Nijemaca itd, nego konferenciju istori~ara, koji }e jo{ jednom pretresti brojne teme vezane za Prvi svjetski rat, o kojima se, ina~e, sto godina raspravlja. @elimo pretresti i pitanja za koja su neki mislili da su zatvorena zauvijek. U nauci toga nema.

Dakle, to su nazvali revizionizmom?

- U pitanju je poku{aj da damo {to vjerniju sliku svijeta pred Prvi svjetski rat i onog {to je uslijedilo nakon tog rata. Pazite, mi smo i prije deset godina govorili o ovome, u na{im

?

KAKO JE GOVORIO AVDO HUMO Pazite, 1954. godine vodile su se neke rasprave o Mladoj Bosni, atentatu i tako dalje, a tada su jo{ bili `ivi mnogi sudionici atentata, koji su gradili izuzetno pozitivnu pri~u o Mladoj Bosni, o Principu i o mladobosancima kao herojima. Najvi{e su je razvili jugoslavenski komunisti, jer su je identificirali sa svojom borbom, ali, ve} tada, 1954. godine ponavljam, Avdo Humo je na sjednici Politbiroa doslovce rekao: “Znate, ta pri~a oko Mlade Bosne, koju {ire njeni pripadnici, nije dovoljno jasna, trebalo bi to malo pretresti, nisam ja za tu glorifikaciju, ima tu svega” Prilozima smo objavili diskusije sa skupa povodom 90 godina od Prvog svjetskog rata. Za nas je vrlo va`no da se ova pri~a ne svede na pri~u o Sarajevskom atentatu, jer bi to bila gre{ka. Atentat je povod, nikako ni-

?

Ko je kome bli`i Moj kolega iz Crne Gore mi ka`e: “Znate, mi smo ipak puno bli`i

Ko jo{ slavi smrt, stradanja, uni{tenje?!

- Razo~aran sam na~inom kako se stogodi{njica po~etka Prvog svjetskog rata `eli obilje`iti u Sarajevu. Bio sam uvjeren i prije tri godine, i danas sam, da ne treba ni{ta slaviti. Ko jo{ slavi smrt, stradanja, uni{tenje?! Samo treba poku{ati objasniti {ta se to zapravo desilo. Zato mi na konferenciju nismo pozvali nijednog politi~ara. No, to kako se to u Sarajevu radi, kroz biciklisti~ke trke, koncerte, po mome uvjerenju nije dobro, posebno nije za samo Sarajevo. Jer, prave se koncerti u Sarajevu u situaciji kada se mnogi u BiH tome protive i to do`ivljavaju kao antisrpski ~in. A ovi koji to prave navode da oni to rade u interesu pomirenja i tako {avovi koji postoje, `eljeli mi ili ne, samo se jo{ vi{e produbljavaju. Mjesta za veliku euforiju jednostavno nema.

je su{tina. Dakle, iz Sarajeva ne treba oti}i samo pri~a o atentatu nego i o tome kako su `ivjeli vojnici na svim frontovima, kako su se pona{ale `ene na Zapadnom frontu, kakva je i ina~e bila uloga `ena, umjetnika, kakva su bila lokalna iskustva u svim dijelovima Evrope, kakve su sli~nosti i razlike, kakve bolesti su harale, kako se odvijao `ivot u cjelini...

Kusturica je istupio s navodnim otkri}em dokumenta u vezi s ratom, a Vi ste ga demantirali iznijev{i saznanje o kupovini pu{aka od Austro-Ugarske?

- Samo sam citirao kolegu Zijada [ehi}a, koji je do{ao do podataka o tome da je nekoliko mjeseci uo~i rata Austro-Ugarska prodala Srbiji 200.000 pu{aka. Ako je `eljela obra~un sa Srbijom, za{to bi to uradila, name}e se pitanje. Brojne kontroverze postoje, kao i nekriti~ko preno{enje navodne istine. Tvrdi se da je Srbija tada bila umorna od balkanskih ratova i da joj nije bio potreban novi. Ali, mnogima nije bio potreban ni rat ‘92, ali su u{li u njega. Stvari se mogu i psiholo{ki objasniti. Neki su u Srbiji bili fascinirani pobjedama u balkanskim ratovima i to je posebno vojne krugove poticalo da se ne zaustavljaju. ^injenica je, nakon potiskivanja Osmanskog carstva na jugu i nakon {to su njeni nacionalni ciljevi na jugu bili ispunjeni, Srbija se okre}e Zapadu, odnosno prema Bosni. Prof.

Banac je rekao nedavno, “jasno da je Srbija imala imperijalne ambicije prema Bosni i prema Hrvatskoj”.

Dakle, na krilima pobjeda protiv Osmanskog carstva jedna grupa ljudi u Srbiji, u politici i u vojsci, poslala je mladi}e u Bosnu.

Govorite o Apisovoj organizaciji Ujedinjenje ili smrt?

- Oni su instruirali te mladi}e, Principa i ostale, koji sami nisu mogli ni{ta. Mlada Bosna nije imala ~vrstu ideju i organizaciju, bila je to grupa razli~itih momaka, fizi~ki

?

?

Djela i rije~i A politika monarhije je omogu}avala razvoj svih zajednica u Bosni.

Svi su imali mogu}nost razvijanja svojih kulturnih institucija, privrede i sl. Jedina granica je bila nema izlaska iz sastava monarhije. I srpska zajednica se tada stra{no razvila, imali su svoju kulturu, listove, hotele, tvornice, {kole, ali Austro-Ugarska je rekla: Nema ujedinjenja sa Srbijom. I zato dolazi do konfrontacija 1914. jer se unutar srpske zajednice pojavila, pod uticajem kampanje iz Srbije, `elja za ujedinjenjem sa Srbijom.

Koja nije do danas prestala iako svjedo~imo i izjavama iz Srbije o BiH koje prijaju u{ima?

- Ja sam uvijek pristalica djela, a ne rije~i. Prije mjesec ili dva sam saznao da su se u vrijeme kada smo mi bili izlo`eni velikom medijskom napadu u Srbiji, pa i nekih u Bosni, vodile izme|u francuskih i njema~kih diplomata o{tre debate o Prvom svjetskom ratu, koje su ~ak prijetile EU. Bio sam vrlo razo~aran ~uv{i to, jer kada ja pristupam Prvom svjetskom ratu, pristupam kao istori~ar, i to kao ~injenici koja se desila davno i koja ne bi trebalo presudno uticati na ono danas {to radimo.

Dakle, ko je za Vas bio Princip?

- Da li je neko terorista ili nije ovisi od toga kako ga mi do`ivljavamo i mi ne mo`emo natjerati nekoga ko u Principu vidi heroja, vjeruju}i da je njegov pucanj doveo do slobode, da promijeni mi{ljenje. Ta~no je da je Prvi svjetski rat zavr{en tako {to su se jedni osjetili slobodnim. Za neke je opet bio klasi~an terorista. Ja sam jednom rekao: Mevlid Ja{arevi} je pucao na ameri~ku ambasadu, nije nikoga ubio, ali je njegov ~in okarakteriziran kao terorizam, a Gavrilo je ubio Ferdinanda i njegovu suprugu i nasto-

?

?

Pogledi 29

24. maj/svibanj 2014.

ji se pokazati da to nije terorizam.

Ostajem dosljedan tezi da je Princip bio klasi~an atentator, koji je bio iskori{ten od vojnih i politi~kih krugova u Srbiji, a iza njegovog ~ina uslijedilo je razdoblje mraka, koje mnogima nije donijelo ni{ta dobro. No, ponavljam, ovdje ne mo`e biti definitivnog stava. U Srbiji su ~esto bili atentati, pa imate atentat i na \in|i}a, koji }e mnogi okarakterizirati kao terorizam i vra}anje Srbije u mrak, ali oni koji su ga izvr{ili, i zajedno sa njima jedan zna~ajan dio krugova u Srbiji, smatrat }e da je to bilo uredu. To je uvijek pitanje na{e percepcije i to se ne mo`e matemati~ki izmjeriti.

Ni Vi ni ja nismo u {koli u~ili da je Princip bio terorista?

- Pazite, 1954. godine vodile su se neke rasprave o Mladoj Bosni, atentatu i tako dalje, a tada su jo{ bili `ivi mnogi sudionici atentata, koji su gradili izuzetno pozitivnu pri~u o Mladoj Bosni, o Principu i o mladobosancima kao herojima. Najvi{e su je razvili jugoslavenski komunisti, jer su je identificirali sa svojom borbom, ali, ve} tada, 1954. godine ponavljam, Avdo Humo je na sjednici Politbiroa doslovce rekao: “Znate, ta pri~a oko Mlade Bosne, koju {ire njeni pripadnici, nije dovoljno jasna, trebalo bi to malo pretresti, nisam ja za tu glorifikaciju, ima tu svega.� Doista je i bilo svega jer iz tog pokreta su, izme|u dva svjetska rata, oti{li u raznim smjerovima.

I danas je ra{irena pri~a o tome da je mladobosancima cilj bila Jugoslavija?

- Ta pri~a je gra|ena jer je napravljena Jugoslavija poslije 1918. Gavrilo Princip i mladobosanci jesu govorili o tome, ali kada se prati evolucija gledanja na tu pri~u, nesporno je: oni su po~eli kao srpski nacionalisti, imali su jednu fazu pred Prvi svjetski rat kada su se odricali velikosrpskog nacionalizma i kada su se pribli`avali jugoslovenskom konceptu vjeruju}i, i tada, da je stvaranje jugoslovenske dr`ave koncept koji mo`e dovesti do oslobo|enja srpske nacije.

?

?

Iskaz na sudu No, propaganda velikosrpskih, vojnih krugova najvi{e, dovela je do toga da se oni nikad nisu odrekli teze o velikom srpskom nacionalnom prostoru, ~iji je Bosna dio. Naravno, sada se mo`e govoriti o tome kakav je bio koncept Jugoslavije, one uo~i Drugog svjetskog rata, one prije, a Jugoslavija je postojala i ‘92. Postojala je i Savezna Republika Jugoslavija. Ne mo`emo gledati samo po formalnom nazivu, nego treba gledati su{tinu, a svi mladobosanci su bili jako dobro etablirani u jugoslovensko dru{tvo izme|u dva svjetska rata, to je Masle{a pokazao svojom knjigom. Dana{nje pretresanje navodnog jugoslovenstva ili jugoslovenstva mladobosanaca je samo poku{aj da mi u mirnijoj atmosferi poku{amo vidjeti da li je to jugoslovenstvo bilo samo nametanje politi~kog koncepta ili je bilo stvarno realnost. Princip je na su|enju govorio da je Jugosloven, ali ko jo{ vjeruje iskazima na sudu.

I Milo{evi} je govorio da se borio za Jugoslaviju, a mi svi znamo kakva je to Jugoslavija bila.

Poplave i posljedice

Banjalu~ki ~inovnici olovke zamijenili lopatama Cijeli grad mora biti anga`ovan, jer se ne radi samo o hiljadu uni{tenih ku}a nego o sedam hiljada ljudi koji su pogo|eni poplavom. Stoga sam donio naredbu da se na teren upute svi oni koji mogu pomo}i u uklanjanju sme}a, ka`e gradona~elnik Gavranovi} aposleni u javnim institucijama Grada Banja Luka zamijenili su olovke lopatama, nakon {to je gradona~elnik Banje Luke Slobodan Gavranovi} izdao naredbu o mobilizaciji svih javnih slu`benika na teritoriji grada.

Na ~i{}enje terena upu}eno je 250 slu`benika s lopatama i drugom opremom kao pomo} u ~i{}enju dijelova grada pogo|enim poplavama.

Z

Kumanovo i Kranj - Cijeli grad mora biti anga`ovan, jer se ne radi samo o hiljadu uni{tenih ku}a, nego o sedam hiljada ljudi koji su pogo|eni poplavom.

Stoga sam donio naredbu da se na teren upute svi oni koji mogu pomo}i u uklanjanju sme}a. To je izuzetno va`no jer su pred nama dani s izuzetno visokim temperaturama i otpad ostao od poplava mora se hitno ukloniti kako bi se sprije~ila pojava zaraznih bolesti, istakao je Gavranovi}.

Dodao je da bi posao ~i{}enja i odvo`enja otpada na deponije trebao biti okon~an ve} danas, kada }e se po~eti s deratizacijom i dezinfekcijom terena.

U Banju Luku od ~etvrtka sti`e pomo} iz partnerskih i prijateljskih gradova, a prve po{iljke stigle su iz Kumanova i Kranja. Predsjednik Skup{tine grada Kumanova Maksim Dimitrievski prenio je `aljenje stanovni{tva tog makedonskog grada povodom velike poplave koja je zadesila Banju Luku.

- U skladu sa na{im mogu}nostima, organizovali smo ovaj humanitarni kontingent za Banju Luku sa kojom godinama gradimo dobre odnose i prijateljstvo. Vjerujemo u va{e rukovodstvo i va{u spremnost da prevazi|ete ovu situaciju, rekao je gradona~elnik Dimitrievski, koji je i obi{ao poplavljeno naselje ^esma.

Pomo} Banjoj Luci, koja je stigla i iz partnerskog grada Kranja iz Slovenije, preuzeli su predstavnici Gradske organizacije Crvenog krsta koji vr{e distribuciju najugro`enijim stanovnicima.

A u otklanjanju posljedica poplava gra|anima, Civilnoj za{titi i pripadnicima Oru`anih snaga BiH pridru`ili su se i studenti i zaposleni Banjalu~kog univerziteta, koji u~estvuju u akcijama ~i{}enja poplavljenih objekata u Doboju, Modri~i, Prijedoru i Banjoj Luci i, iako rade u vrlo te{kim uslovima, svakodnevno daju maksimalan doprinos normalizovanju `ivota u ovim gradovima.

U Doboju je 250 studenata anga`ovano na ~i{}enju objekata Doma zdravlja, Tu`ila{tva i Saobra}ajnog

Naselje ^esma

Posla ima puno

Nakon poplave

Bud`ak, ku}a porodice Marinovi}

Pred upravom Grada autobusi uzalud ~ekali volontere

fakulteta, a pridru`i}e im se i zaposleni sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, saop{teno je sa Banjalu~kog univerziteta. U prijedorskom naselju Gomjenica anga`ovano je 50 studenata, a u banjalu~kim naseljima Lazarevo (Bud`ak) i ^esma 70 studenata.

Nema alata

Prikupljanje pomo}i za napu{tene `ivotinje u azilu

Hrana uprkos zabrani Kako u poplavama nisu stradali samo ljudi, nego su i mnogobrojni ku}ni ljubimci, prije svega, psi i ma~ke, ostali napu{teni ili izgubljeni, volonteri azila za napu{tene `ivotinje danima su obilazili poplavljena podru~ja kako bi ih spasili.

U azilu u kojem mnogi ku}ni ljubimci ~ekaju da ih potra`e vlasnici vladala je ozbiljna nesta{ica hrane, pa je na banjalu~kom Trgu Krajine, unato~ zabranama takvih akcija od Kriznog {taba RS-a, organizovano prikupljanje hrane kojem su se gra|ani odazvali.

Sve aktivnosti studenata i zaposlenih na terenu se izvode u dogovoru i koordinaciji sa lokalnim {tabovima - u Doboju sa [tabom za vanredne situacije na ~ijem je ~elu povjerenik Vlade Republike Srpske general Momir Zec, a u Modri~i, Prijedoru i Banjoj Luci sa {tabovima Civilne za{tite.

U pomo} unesre}enima, kako u Banjoj Luci, tako i u ostalim gradovima, uklju~ilo bi se daleko vi{e gra|ana, ali nedostatak osnovnog alata i drugih sredstava za ~i{}enje, osnovni je razlog za{to ih, tvrde volonteri, iako su se prijavili, niko od predstavnika Kriznog {taba nije kontaktirao i uputio na teren.

Gordana Katana