Prilozi historije bih u socijalističkoj Jugoslaviji

Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u UQEKLCNKUVKìMQL ,WIQUNCXKLK

PRILOZI HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U SOCIJALISTIÄŒKOJ JUGOSLAVIJI ZBORNIK RADOVA

Edicija ZBORNICI Knjiga 4 Izdavač: Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu povijest (UMHIS), Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Husnija Kamberović

-----------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 94(497.6)”1946/1991”(063)(082) NAUČNI skup Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji (2016 ; Sarajevo) Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji : zbornik radova / Naučni skup Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji : od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991., održanog u Mostaru 16. do 17.9.2016. godine. - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, UMHIS, 2017. 368 str. ; 24 cm. - (Edicija Zbornici ; knj. 4) Bibliografija i bilješke uz tekst. - Summaries ISBN 978-9926-8082-8-0 COBISS.BH-ID 24749062 ------------------------------------------------------------------------------------------

PRILOZI HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI ZBORNIK RADOVA sa naučnog skupa Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991. godine, održanog u Mostaru 1617. 9. 2016. godine

Sarajevo, 2017.

Ĺ tampanje knjige pomogli su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (Mostar) i Fondacija za izdavaĹĄtvo/nakladniĹĄtvo (Sarajevo)

SADRŽAJ PREDGOVOR (Husnija Kamberović) ...................................................................7 x

Vera Katz, BOSNA I HERCEGOVINA U JUGOSLAVIJI (1943-1993) – kratak pregled .................................................11

x

Ajdin Huseinspahić, PRAVNI PARTIKULARIZAM I UNIFORMIZAM U GRAĐANSKO-PRAVNIM ODNOSIMA NA PODRUČJU JUGOSLAVIJE TOKOM DRUGE POLOVINE XX VIJEKA S FOKUSOM NA REGULISANJE NASLJEDNO-PRAVNIH ODNOSA...............................................................43

x

Fedžad Forto, USPOSTAVA I RAD MILICIJE U SARAJEVU 1945. GODINE ............................................................................83

x

Omer Hamzić, ZAKON O KONFISKACIJI IZ 1945. GODINE KAO ORUĐE REPRESIJE REŽIMA: SLUČAJ IBRAHIMA KLOKIĆA IZ MALEŠIĆA KOD GRAČANICE ...........................................91

x

Alen Zečević, HUSEIN ĆIŠIĆ I BOŠNJAČKO NACIONALNO PITANJE NA DNEVNOM REDU USTAVOTVORNE SKUPŠTINE JUGOSLAVIJE 1946. GODINE ................................................101

x

Denis Bećirović, USTAVNO I ZAKONSKO REGULIRANJE STATUSA VJERSKIH ZAJEDNICA U SOCIJALISTIČKOJ BOSNI I HERCEGOVINI OD 1945. DO 1991. GODINE ...........................119

x

Sabina Veladžić, IDEJNO REDEFINIRANJE FENOMENA KNJIŽEVNE BOSNE U BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM 1960IH I POČETKOM 1970IH ...................................................................145

x

Jasmin Jajčević – Semir Hadžimusić, KULTURNO-PROSVJETNA DRUŠTVA U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI U PERIODU 1945. – 1949. GODINE .....................................................................................185

x

Amra Čusto, URBANE TRANSFORMACIJE SARAJEVA U SOCIJALIZMU...................................................................................................211

x

Mirza Džananović, KAKO JE NASTAO GRAD – PRVA DECENIJA NOVOG TRAVNIKA .......................................................................................231

x

Harun Išerić – Mirza Hebib, ULOGA USTAVNOG SUDA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU POLITIČKE PLURALIZACIJE ..............................................255

x

Alfredo Saso, “OBSERVATION, NOT RESOLUTION”.

THE FINAL CONGRESSES OF THE BOSNIAN COMMUNISTS (1989-1990) ...........................................................................297

x

Velimir Veselinović, ODNOS HRVATSKE STRANKE PRAVA PREMA BOSNI I HERCEGOVINI OD 1990. DO 1992. ...............327

x

Senaid Bolić, POLITIČKI ŽIVOT U ZENICI 1990.  1991.

GODINE PREMA PISANJU „NAŠE RIJEČI“ ..............................................351

PREDGOVOR U Mostaru je 16. – 17. 09. 2016. održan naučni skup o temi Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991. godine. Cilj skupa je bio analizirati pojave i procese u Bosni i Hercegovini u vrijeme socijalizma, te ispitati kako su ti procesi koji su se odvijali od 1946. do 1991. utjecali na izlazak Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije 1992. godine.

Kako se mijenjao politički položaj Bosne i Hercegovine tokom vremena, kakav je bio pravni status republike, šta se dešavalo sa vjerskim zajednicama, koliko su nacionalno-kulturni fenomeni u vrijeme socijalizma doprinosili afirmaciji Bosne i Hercegovine – to su samo neka pitanja o kojima je razgovarano. Posebna pažnja je posvećena događajima s početka 1990-ih godina i raznim debatama u vezi s položajem Bosne i Hercegovine, s obzirom da su se od ulaska u skupštinsku proceduru Deklaracije o državnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine početkom 1991. do usvajanja Platforme o položaju Bosne i Hercegovine u budućem ustroju jugoslavenske zajednice i Memoranduma, izvedenog iz Platforme krajem 1991, odvijale burne rasprave u političkom životu Bosne i Hercegovine, koje su na ovom skupu analizirane, a čije radove u ovom zborniku objavljujemo.

Vera Katz u svom radu daje opći pregled historije Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1943. do izlaska iz Jugoslavije 1992. godine, s akcentom na nacionalno pitanje, dok Ajdin Huseinspahić raspravlja o pravnom partikularizmu u Bosni i Hercegovini, pri čemu analizira i stanje u vrijeme socijalističke Jugoslavije pokazujući kako se od kraja Drugog svjetskog rata sve do 1980-ih godina razvijao taj patikularizam.

Fedžad Forto se bavi problemima uspostave „narodne milicije“ u Sarajevu i njenog funkcioniranja u vremenu od oslobođenja da kraja 1945. godine. Na tamelju izvora autor pokazuje da je nova vlast nastojala uspostaviti profesionalnu „narodnu miliciju“ koja je, uprkos nizu nedostataka, djelovala u skladu sa tadašnjim propisima, dok Omer Hamzić na primjeru sudbine zemljišnih PRILOZI HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

7

Husnija Kamberović

posjeda Ibrahima Klokića iz mjesta Malešići kod Gračanice pokazuje kako se odvijao proces konfiskacije zemljišnih posjeda nakon Drugog svjetskog rata i kroz kakve je sve pravne procedure prolazio taj proces. Alen Zečević u svom radu raspravlja o ulozi Huseina Ćišića u otvaranju muslimanskog nacionalnog pitanja 1946, godine, dok, Denis Bećirović u širokom kontekstu odnosa države i crkve u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata pokazuje kako se taj odnos regulirao u Bosni i Hercegovini. On polazi od odredbi jugoslavenskog Ustava 1946, a potom pokazuje da je prvi Ustav Bosne i Hercegovine dosljedno slijedio odredbe jugoslavenskog Ustava o položaju vjerskih zajednica i religije u društvu općenito.

Bećirović analizira i odredbe zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1953, te zakonske odredbe iz 1965. i 1976, kasnije uredbe kojima su regulirana pitanja položaja vjerskih zajednica sve do 1991. godine.

Sabina Veladžić pokazuje kako se odvijao proces redefiniranja „književne Bosne“ od početka 1960-ih do Simpozija o savremenoj književnosti Bosne i Hercegovine koncem 1970. godine, te kako su se odvijali pokušaji definiranja bosanskohercegovačke književnosti kao zasebnog i samobitnog identiteta.

Ukazuje na debate koje su o tome vođene u intelektualnim krugovima i posebno polemike među književnim historičarima u vezi s tim.

Jasmin Jajčević i Semir Hadžimusić u svom radu pokazuju kako su nakon Drugog svjetskog rata na području sjeveroistočne Bosne djelovala kulturnoprosvjetna društva „Preporod“, „Napredak“ i „Prosvjeta“, iznoseći osnovne informacije o njihovom djelovanju. Akcenat je stavljen na odnos vlasti prema ovim društvima, a autori pokušavaju naglasiti pritisak kojim su društva bila izložena od strane države od sredine 1947. godine, mada je riječ o društvima koja su faktički djelovala kao transmisija državne vlasti.

Amra Čusto piše o urbanim transformacijama Sarajeva u socijalističkoj Jugoslaviji tokom 1970-ih i 1980-ih godina, izgradnji novih naselja i arhitektonskih objekata koji su promijenili dotadašnju strukturu grada, a Mirza Džananovića analizira ulogu koju je u razvoju Novog Travnika imala tvornica Bratstvo, pokazujući vezu urbanog razvoja i vojnog preduzeća. Kao potpuno novi grad, Novi Travnik se razvijao zahvaljujući vojnom preduzeću, koje je podsticalo urbanizaciju novog grada.

Alfredo Saso u svom radu raspravlja o poziciji Saveza komunista Bosne i Hercegovine od 1989. do 1990, koji je u jugoslavenskoj krizi u tom vremenu u 8

PRILOZI HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

PREDGOVOR

dva posljednja kongresa (14. kongres SKJ i 10. kongres SKBiH) tragao za novim neutralnim putem u kontekstu nacionalne i socijalne polarizacije koja je zahvatila Jugoslaviju.

Harun Išerić i Mirza Hebib raspravljaju o ulozi Ustavnog suda BiH u omogućavanju procesa stvaranja višepartijskog sistema 1990-ih godina. U široko postavljenom radu oni analiziraju opću ulogu Ustavnog suda u Jugolaviji i BiH, a potom se koncentriraju na donošenje Zakona o udruživanju građana u februaru 1990. koji je, između ostalog, omogućio stvaranje novih političkih stranaka, ali je zabranjivao da stranke izrastaju na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Autori su pokazali kako je Ustavni sud svojim odlukama omogućio funkcioniranje višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini i time omogućio transformaciju društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih godina.

Velimir Veselinović analizira politika HSP prema BiH od stvaranja višepartijskog sistema 1990. do izbijanja otvorene agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Riječ je o političkoj stranci koja je u svom programu imala koncept stvaranja jedinstvene hrvatske države ujedinjenjem BiH i Hrvatske.

Piše o stvaranju HSP u Hrvatskoj, a potom i u BiH, o formiranju jedinica HOS i njihovom sudjelovanju u ratnim operacijama, ali i u otvaranju logora za srpske zatvorenike iz Mostara i Čapljine. Veliki dio rada Veselinović je posvetio ubistvu Blaža Kraljevića, zapovjednika HOS-a.

Senaid Bolić na temelju članaka iz lista Naša Riječ pokazuje kako se odvijala politička situacija u Zenici od 1991. do početka otvorenog rata 1992. godine, kako je Savez komunista na području Zenice početkom 1990. bio u velikoj krizi i kako se lokalna vlast urušavala i gubila kontrolu nad političkim procesima.

Nadamo se da će radovi u ovom zborniku potaknuti dalja naučna istraživanja historije Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Ta istraživanja su danas posebno važna, pogotovo jer je u to vrijeme Bosna i Hercegovina postigla velike modernizacijske domete, posebno u oblastima privrede i kulture. Uz te modernizacijske domete, Bosna i Hercegovina se u tom vremenu suočavala i sa brojnim političkim izazovima, represijom u različitim fazama i različitim intenzitetom, te preostaje da se naša historiografija svim tim procesima ubuduće ozbiljnije bavi.

Husnija Kamberović

PRILOZI HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

9