Bosna i Hercegovina je starija i od ZAVNOBiH-a i od Daytona

38 Pogledi

25. i 26. novembar/studeni 2011.

Husnija Kamberovi}, direktor Instituta

BiH starija i od Z

i od Daytona Razgovarala: Jasna Fetahovi}

Institut za istoriju objavio je dvotomni zbornik radova „Identitet BiH kroz istoriju“. [ta je bio motiv Institutu da se uklju~i u vi{egodi{nje rasprave o poimanju identiteta BiH? - Na{i motivi su bili isklju~ivo nau~ne prirode. Naime, u okviru jednog me|unarodnog projekta ja sam do prije dvije godine vodio bosanskohercegova~ki tim mladih istra`iva~a koji su se bavili pitanjima nacionalnog identiteta Bo{njaka. Tada sam shvatio svu slojevitost identiteta u Bosni i Hercegovini i nakon razgovora sa saradnicima u Institutu, odlu~ili smo organizirati jednu ve}u konferenciju na kojoj bismo raspravljali o tim pitanjima. Na{em pozivu se odazvao niz histori~ara iz regiona, ali i drugih zemalja Evrope, jer smo `eljeli da taj skup ne bude samo „pogled iznutra“ na identitet Bosne i Hercegovine. Promjena perspektive, tj. „pogled izvana“, bila je nu`na kako bismo se barem djelimi~no pribli`ili stvarnoj povijesnoj slici na{e zemlje. Osim toga, tada smo vidjeli da postoje poku{aji da se i u nauku uvuku razne konstrukcije o povijesti ove zemlje i njenom identitetu, te da se, mada proizvoljno konstruirane, kao vjerodostojna slika dalje {ire u svijet. Mi smo u~inili {to smo, kao nau~nici, smatrali svojom obavezom.

?

Pro{lost i sada{njost U uvodu zbornika “Identitet BiH kroz historiju“ navodite citat da je “potrebno okrenuti le|a pro{losti i po~eti `ivjeti, kako bi se bavili historijom“. Da li je Bosna i Hercegovina spremna da po~ne svoj `ivot van pro{losti kojom smo, evo, dvije decenije zarobljeni? Za{to nas pro{lost dr`i tako ~vrsto zarobljene?

- Kada sam to kazao, nisam htio re}i da mi trebamo zaboraviti na{u pro{lost, nego se ipak moramo okrenuti svijetu u kojem `ivimo i po~eti ozbiljnije promi{ljati o na{oj budu}nosti. Mi ne mo`emo mijenjati pro{lost, ali mo`emo mijenjati na{u sada{njost. Na`alost, ovdje je bilo i previ{e pro{losti, koja se, umjesto da po~iva u miru, ~esto pojavljivala kao va`an nacionalno-mobiliziraju}i, a potom i ru{ila~ki faktor. Danas to nije prisutno u tolikoj mjeri kao {to je bilo tokom 90-ih godina, ali ne bismo bili ozbiljni kada bismo kazali da je zloupotreba pro{losti ostala iza nas.

Na ~emu se zasnivao identitet BiH u nedavnojpro{losti, prijesukoba iz devedesetih, a na ~emu se zasniva danas?

- Tu je, naravno, va`no {ta se u pojedinim razdobljima smatralo najva`nijim slojem identiteta. U vrijeme socijalizma se, naprimjer, u prvi plan stavljao republi~ki identitet i sve ostalo je bilo tome podre|eno. Kra-

?

?

NEDJELJIVOST BiH To nagla{avanje nedjeljivosti BiH u dokumentima ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a je pojam koji mora postati sastavnim dijelom svake pri~e o Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li se radi o pri~ama o pro{losti ili budu}nosti ove zemlje Dr. Husnija Kamberovi}

jem 60-ih i po~etkom 70-ih bosanskohercegova~ki politi~ari sna`no insistiraju na ja~anju republi~kog patriotizma. Svi su tvrdili da su “u republikama, kao prirodnim okvirima ispoljavanja naroda i narodnosti koji u njima `ive, prisutna stremljenja ka ve}oj samostalnosti.“ U vrijeme ustavnih debata krajem 60-ih i po~etkom 70-ih D`emal Bijedi}, kao predsjednik Skup{tine SR Bosne i Hercegovine, jednom je prilikom izjavio: “Nama je u Bosni i Hercegovini posebno stalo da ja~amo bosanskohercegova~ku dr`avnost, i to upravo na na~in kako to obezbje|ujemo ovim ustavnim amandmanima. Bilo je u nekim krugovima u zadnje vrijeme diskusija: kako to da mi danas ja~amo republi~ku dr`avnost, a za ~itavo vrijeme poslije rata koncepcija nam je bila obrnuta, i{lo se, otprilike, po tim gledi{tima, na suzbijanje mo}i Republike i njene dr`avnosti. Mislim da u ovome {to smo mi ugradili u amandmane nema nikakve kontroverze. Mislim da nisu u pravu oni koji postavljaju ovakvo pitanje, jer smo mi na{ federalizam gradili, u prvom redu, na faktu mnogonacionalnosti na{e {ire zajednice, a upravo su republike bile okviri koji su taj fakt uobli~avali.“ Todo Kurtovi}, predsjednik Republi~ke konferencije Socijalisti~kog saveza Bosne i Hercegovine, po~etkom januara 1971. dao je intervju sarajevskom listu Oslobo|enje pod znakovitim naslovom „Samostalne republike – izraz nacionalne ravnopravnosti“. Nije ta~no da su u tom razdoblju negirani svi ostali identitetski slojevi. Nacionalni identiteti su upravo tada dostigli svoj vrhunac. Sli~no je i sa religijskim identitetima, samo {to tu treba pogledati stvari u historijskom hodu i voditi ra~una o

dinamici promjena. Nije isto stanje bilo po~etkom 50-ih i krajem 80-ih! Ali, poslije 90-ih sve se svelo na nacionalnu i religijsku dimenziju. To su postala dominantna obilje`ja, a pokazalo se da su posljedice po Bosnu i Hercegovinu bile katastrofalne, jer su nositelji takvih ideja po~eli tra`iti partikularna rje{enja i pozivati se na povijest kako bi to opravdali.

Kako da `ivimo zajedno u BiH sa tako razli~itim interpretacijama povijesti i identiteta u BiH? - Razli~ite interpretacije povijesti su mogu}e i one nisu same po sebi lo{e, ukoliko se temelje na valjanim argumentima. Kada je u pitanju historijska nauka, ja li~no nisam prista{a nikakvog konsenzusa, jer u nauci ne postoji konsenzus, nego samo snaga argumenata. Za to se moramo zalagati, a ne za postizanje nekog konsenzusa. Neka konsenzus postignu politi~ki lideri. Tu jo{ moram dati jedno dodatno obja{njenje: mislim na historiju kao nauku, a ne na historiju koju kao predmet treba pou~avati u {kolama. U {koli su nu`ni konsenzusi oko toga {ta i u kojem obimu treba pou~avati. Pri tome treba imati u vidu i to da su obrasci tuma~enja pro{losti uvijek i barometar savremenih vrijednosti, kako je to zapisao jedan sociolog.

U ~emu se ogleda zna~aj 25. novembra za identitet BiH danas ?

- Danas se zna~aj doga|aja vezanih za taj datum dovodi u pitanje i on se u odre|enim politi~kim krugovima ne samo ignorira nego, jednostavno, nastoji izbrisati iz povijesti. Naravno da nije mogu}e promijeniti to {to se desilo 25. novembra prije 68 godina, ali je mogu}a promjena politi~kih elita

?

?

koje ignoriraju taj doga|aj. To {to se dogodilo 25. novembra 1943. je jako va`no za historiju ove zemlje, jer je tim odlukama uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Bosne i Hercegovine i garantirana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Hrvata i muslimana u njoj. Ne{to kasnije, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, odr`anom u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, Bosna i Hercegovina se definira kao „ravnopravna federalna jedinica u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji“, te se posebno nagla{ava „ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana Bosne i Hercegovine, koja je njihova zajedni~ka i nedjeljiva domovina.“ Ovaj stav iz Deklaracije o pravima gra|ana od 1. jula 1944. je sigurno jedan od najzna~ajnijih stavova koje je usvojio ZAVNOBiH, jer upravo ova deklaracija, naslanjaju}i se na raniju Rezoluciju sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, definira nedjeljivost Bosne i Hercegovine. To nagla{avanje nedjeljivosti je pojam koji mora postati sastavnim dijelom svake pri~e o Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li se radi o pri~ama o pro{losti ili budu}nosti ove zemlje.

Kako poredite zna~aj 21. novembra, kao dana potpisivanja Dejtonskog sporazuma, sa zna~ajem ZAVNOBIH-a?

- Vjerujem da oba ova doga|aja imaju svoje mjesto u historiji ove zemlje. Me|utim, mislim da je klju~no naglasiti da je Bosna i Hercegovina starija i od Dejtonskog sporazuma i od ZAVNOBiH-a. Trebalo bi, dakako, imati u vidu i to da se Bosna i Hercegovina, kako je bila definirana na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, dalje dogra|ivala na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a. Za{to se ne bi sada dogra|ivala i nakon Dejtonskog sporazuma? Va`no bi bilo odbaciti politi~ki inat.

Kako vidite sukobljavanje tradicija ~uvanja sje}anja na posljednjeg bosanskog kralja, naprimjer kod Hrvatakatolika, ili na turskog osvaja~a Bosne kod Bo{njaka-muslimana? Kako razrije{iti ove povijesne sukobe u sada{njosti?

- Sje}anja o kojima govorite se izgra|uju zahvaljuju}i brojnim posrednicima. To je problem percepcije na{e pro{losti. O tome postoje odre|ene rasprave, a ja mislim da je `alosno da u drobljenju kolektivnog sje}anja sudjeluju i pojedini histori~ari, koji na taj na~in `ele pokazati kako zbog nepostojanja zajedni~kog historijskog sje}anja nema nikakve zajedni~ke budu}nosti. Zbog toga postoje ta silna insistiranja na povijesnim diskontinuitetima. Jasno je da nema identiteta bez kontinuiteta, a histori~ari bi mogli znatno doprinijeti gradnji zajedni~kog kolektivnog sje}anja. Za{to se, naprimjer, Bo{njaci ne bi sje}ali posljednjeg bosanskog kralja? Mo`da zbog toga {to Katoli~ka crkva prisvaja sje}anja na te bo-

?

?

Ovdje je bilo i previ{e pro{losti, koja se, umjesto da po~iva u miru, ~esto p

Pogledi 39

25. i 26. novembar/studeni 2011.

za istoriju

ZAVNOBiH-a To {to se dogodilo 25. novembra 1943. je jako va`no za historiju ove zemlje, jer je tim odlukama uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Bosne i Hercegovine i garantirana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Hrvata i muslimana u njoj

Temeljni datumi Kako tuma~ite da se Dan dr`avnosti BiH obilje`ava samo u jednom di? jelu dr`ave? Da li onaj dio njezinih gra|ana koji odbija praznik, odbija vrijednosti utvr|ene na zasjedanju ZAVNOBIH-a ili ima neke druge, vi{e politi~ke razloge za takvo odbijanje?

- Ne znam da li su provo|ena ozbiljna istra`ivanja koja bi pokazala kakav je stav gra|ana prema obilje`avanju 25. novembra.

Mi znamo kako se prema tome odnose odre|enidijelovipoliti~kihelita, a politi~keelite se uvijekrukovodesamopoliti~kiminteresima. Da budemposvejasan: odre|ivanjekalendara sje}anja, pa i datuma koji }e se obilje`avati kao Dan dr`avnosti, nijenau~no, negopoliti~kopitanje. Tako je bilo u svimzemljamasvijeta. Naravno, ozbiljnedr`ave, kao i vjerodostojnepoliti~keelite, nikada se ne poigravaju sa temeljnim datuma svoje povijesti.

Da li je mogu}e graditi savremeni identitet u BiH na pomirenju socijalisti~ke tradicije sa demokratskim vrijednostima?

- Socijalisti~ka tradicija nije u cijelosti li{ena demokratskih vrijednosti i kada se odbaci ono {to je bilo negativno, mislim da ostaje jo{ dovoljno tog naslije|a koje se mo`e ugraditi u savremeni identitet Bosne i Hercegovine. Naravno, tu treba biti pa`ljiv, jer perspektiva iz koje se gleda na socijalis-

?

ti~ko razdoblje nije kod svih u Bosni i Hercegovini ista. Zbog toga mislim da se savremeni identitet BiH mora graditi na svim his to rij skim vri je dnos ti ma. Na ra vno, uklju~uju}i i negativna iskustva. Va`no je, me|utim, otvoriti perspektivu i otkriti pozitivne identifikacione ta~ke, a ne identificirati se samo `rtvom. Nama su potrebne pozitivne i integriraju}e identifikacije i tu histori~ari, knji`evnici i umjetnici imaju veliku ulogu.

}e ovisiti i od toga koliko ljudi }e se time baviti. U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji formirani su ~itavi istra`iva~ki timovi kojima je samo to zadatak. Mi po broju kadro-

KRALJ ILI SULTAN Za{to se Bo{njaci ne bi sje}ali posljednjeg bosanskog kralja? Mo`da zbog toga {to Katoli~ka crkva prisvaja sje}anja na te bosanske kraljeve?

Za{to bi se Bo{njaci identificirali sa osvaja~ima svoje zemlje, a Islamska zajednica prisvajala sje}anje na najistaknutije predstavnike na{e povijesti? Zato {to su Bo{njaci Osmansko carstvo do`ivljavali kao svoje carstvo?

A za{to se Husein-kapetan Grada{~evi} suprotstavio tom carstvu i poveo pokret za autonomiju Bosne?

? tanja o ru`nojstranipartizanske i komunisti~keistorije, kao {to su zlo~inipo~inje-

Da li je neminovno i u BiH otvoritipi-

va koji se mogu time baviti, nismo ni blizu na{im susjedima.

ni od pripadnika pobjedni~ke vojske?

- Mi se moramo suo~iti sa svim, pa i sa tamnim stranama na{e pro{losti, jer je to najve}i izraz patriotizma. Neka od tih pitanja smo ve} otvorili, dodu{e, jo{ uvijek pomalo stidljivo, ali kao odgovorni nau~nici ne smijemo sebi dozvoliti da zatvaramo o~i pred tom, kako ste rekli, ru`nom stranom partizanske i komunisti~ke istorije. Istra`ivanje zlo~ina po~injenih krajem Drugog svjetskog rata nije na{ prioritet, ali postaje predmet na{ih istra`ivanja. U novom broju na{eg ~asopisa Prilozi bit }e dijelom govora i o tome. Naravno, dostupnost izvora }e odrediti i domete na{ih istra`iva~kih poduhvata. Prona}i pravi obim tih zlo~ina i voditi ra~una o {irem povijesnom kontekstu u kojemu se to de{avalo, osnovne su pretpostavke da se predstavimo kao vjerodostojni nau~nici i moralni ljudi. Mislim da }emo otvaranjem pri~e o partizanskim zlo~ina krajem rata, kojih je sigurno bilo, mo}i dati vjerodostojnu ocjenu historijske uloge partizanskog pokreta. Me|utim, odlu~an sam protivnik poku{aja da se poistovje}ivanjem zlo~ina koji su se de{avali u ratu i zlo~ina krajem rata napravi revizija cjelokupne na{e povijesti izjedna~avanjem fa{ista i antifa{ista.

Naravno da je svaki zlo~in – zlo~in, ali, kako su to nedavno kazali Slavko i Ivo Goldstein, Jasenovac i Bleiburg nisu isto, mada su i Jasenovac i Bleiburg mjesto zlo~ina. Jo{ ne{to, intenzitet na{ih istra`ivanja ovih pitanja

Politi~ka osporavanja Kako reagujete na ospor a va nje histo rij ske po se bnos ti i dr`avne sa mos tal nos ti Bosne i Hercegovine od istori~ara, a kako na takve izjave politi~ara?

- Na osporavanja od histori~ara odgovaramo otvaranjem dijaloga i snagom argumenata, dok su reakcije na osporavanja koja iskazuju politi~ari druga~ija, jer politi~ari svakodnevno iznose razli~ite stavove, a mi ne mo`emo svakodnevno reagirati, niti je to na{a zada}a. U posljednje vrijeme je bilo takvih osporavanja od politi~ara, a onda smo mi skupili nekoliko na{ih knjiga (o nacionalnom identitetu Bo{njaka, ovaj dvotomni zbornik o identitetu Bosne i Hercegovine i knjigu dvojice ameri~kih istori~ara Roberta Donia i Johna Finea, u kojoj govore o Bosni i Hercegovini i ratu s kraja 20. stolje}a,kao iznevjerenojtradiciji) i poslali trojici ~lanova Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Ne znamo kakav je efekt toga, ali mislim da smo time na{u zada}u obavili.

?

pojavljivala kao va`an nacionalno-mobiliziraju}i, a potom i ru{ila~ki faktor

Foto: [aban Sultanovi}

sanske kraljeve? Za{to bi se Bo{njaci identificirali sa osvaja~ima svoje zemlje, a Islamska zajednica prisvajala sje}anje na najistaknutije predstavnike na{e povijesti? Zato {to su Bo{njaci Osmansko carstvo do`ivljavali kao svoje carstvo? A za{to se Husein-kapetan Grada{~evi} suprotstavio tom carstvu i poveo pokret za autonomiju Bosne? Danas mi vidimo, naprimjer, da Husein-kapetan Grada{~evi} postaje prihvatljiv za bo{nja~ki simboli~ki i identitetski okvir, ali je te{ko vjerovati da on mo`e biti op}ebosanski simbol, premda je njegova povijesna uloga bila op}ebosanska. Mo`e se vidjeti kako postoje i odre|eni historiografski krugovi koji istrajavaju na tim pri~ama o razdobljima „na{e“ i „tu|inske“ vlasti (kod Hrvata se gradi svijest o srednjovjekovnoj Bosni, kao dobu „na{e“ vlasti i osmanskom razdoblju, kao dobu „tu|inske vlasti“; kod Bo{njaka je osmansko doba „na{e“ doba, a austro-ugarsko je doba „tu|inske vlasti“ i tako dalje. O tome je, u kontekstu razvoja nacionalne/nacionalisti~ke historiografije, odre|ena zapa`anja iznio Sre}ko D`aja).

Mislim da bi dana{nja historiografija trebala vi{e pa`nje posve}ivati onim procesima koji imaju vi{e integrativni, nego dezintegrativni sadr`aj. Povijesne sukobe treba ostaviti iza sebe, povijesti.