Najboljim hrvatskim maturantima nagrade uručio dr. Soljačić, naš čuveni znanstvenik

Sve što ste postigli nije samo pokazatelj vaše strasti za učenjem već vaše snage i hrabrosti, rekao je dr. Soljačić

Najbolji ovogodišnji maturanti primili su u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) nagrade za izniman uspjeh na nedavno završenoj Državnoj maturi.

Andrej Nikšić, učenik zagrebačke XV. gimnazije dobio je Nagradu Soljačić, u iznosu od 5000 američkih dolara. Nikšić je na maturi imao sto posto bodova iz �izike, 98,33 posto iz matematike te 96,36 na ispitu iz hrvatskog jezika.

Nagradu za informatiku, u iznosu od 5000 eura, koju dodjeljuje tvrtka S & T Hrvatska osvojio je Mate Marjanović iz Gimnazije Pula. Marjanović je ostvario sto posto bodova iz informatike i matematike.

Nagradu Ante Žužul za najbolji rezultat iz hrvatskoga jezika i povijesti u iznosu od 5000 eura osvojila je Dorotea Pešun, učenica Gimnazije Sisak.

Utemeljitelj nagrade Marin Soljačić kazao je da trud, odanost i strast današnjih dobitnika prema učenju nešto što treba cijeniti i slaviti.

“Sve što ste postigli nije samo pokazatelj vaše strasti za učenjem već vaše snage i hrabrosti. Neka vam nagrada posluži kao podsjetnik na ono što ste postigli, ali i na to koliko još možete postići”, rekao je, uz poruku da nastave s radom, istraživanjem i nikad ne prestanu učiti.

Dobitnik te nagrade Nikšić je istaknuo da je školovanje njihovih generacija bilo obilježeno otežavajućim okolnostima - pandemijom korona virusa, nastavom na daljinu te potresom, a nagrade su, kaže, dokaz da se trud i upornost isplate.

Jednako kao i dobitnici Dorotei Pešun nagrada će im, kako su rekli, poslužit kao poticaj za daljnji trud i napredak.

Nikšić i Marjanović dobili su još i priznanje MZO-a za izniman uspjeh postignut na maturi, zajedno s učenicom Brunom Baketom iz III. gimnazije Split. Baketa, koja je ostvarila stopostotan broj bodova na ispitima iz kemije i engleskog jezika, za svoj je uspjeh posebno zahvalila školi i profesorima, istaknuvši da nije mogla poželjeti bolju pripremu za maturu i život od one koje su joj oni omogućili, “jer su se osim sjajnih predavača pokazali i kao veliki ljudi”.

MZO je nagradio najbolje maturante novčanim iznosom od 333 eura te posebnim priznanjima prema kriteriju – učenici koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature (najbolji prosjek riješenosti obveznih ispita na višoj, A razini; ukupno 20 učenika), učenici strukovnih škola koji su ostvarili 100 posto na nekom od ispita, uz uvjet da su položili sve obvezne ispite (sedam učenika) te učenici koji su dva ispita riješili 100 posto, a nisu ni u jednoj od spomenutih kategorija (jedan učenik).

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs čestitao je dobitnicima nagrada na ostvarenim rezultatima te poručio da nema dvojbi oko toga da će biti uspješni u svom studiranju i ostvarivanju svojih karijera.

“Znanje koje steknete vam nitko ne može uzeti, a vi možete otići i mijenjati poslove kako god želite jer ako ste ekspert i stručnjak u svom području onda će vas svi trebati i željeti”, dodao je.

Svi ste skupa budućnost Hrvatske i bez mladih generacija visokoobrazovanih i visokostručnih sam razvoj Hrvatske kao društva, gospodarski razvoj neće biti onakav kakav si svi priželjkujemo, naglasio je ministar.

Rajska plaža duga je kilometar i pol, a ono čime oduzima dah je kristalno čisto more

Umjestu Lopar, 12 kilometara od grada Raba, smjestila se Rajska plaža. Plitko i toplo more, pijesak i prirodne ljepote okolnog kraja čine ovu plažu idealnim mjestom za one najmanje, ali u njezinim ljepotama itekako uživaju i oni veliki.

Rajska plaža duga je kilometar i pol, a ono čime oduzima dah je kristalno čisto more. Ovaj zlatni pješčani raj se često nalazi na popi-

Trajao je deset glazbenih večeri, a nastupilo je gotovo 60 klapa iz zemlje i inozemstva ske barokne večeri, Glazbene večeri u Osoru i Pulski �ilmski festival. voljeti ako na moru volite uživati u dodatnom sadržaju. Tu su barovi, restorani, zabavno-sportski sadržaji kao i biciklističke trake.

Ovogodišnji Festival dalmatinskih klapa Omiš svečano je zatvoren u subotu, 22. srpnja 2023., nakon deset glazbenih večeri i nastupa gotovo 60 klapa iz zemlje i inozemstva. Radi se o lijepom broju pjevača i svakako napretku u odnosu na prošlu godinu, osobito u glavnim natjecateljskim konkurencijama muških i ženskih klapa.

Lanjski je festival zbog malog broja prijavljenih klapa izazvao brojne rasprave o dubini krize klapskog pokreta, kako u kuloarima tako i na stranicama dnevnog tiska. Jedan od uzroka mogao se tražiti u pandemiji virusa COVID-a, ali bila je to tek kap koja je prelila čašu.

U međuvremenu, Festival je dobio novoga umjetničkog ravnatelja – maestra Mojimira Čačiju, dugogodišnjeg voditelja slavne klape Sinj i jednog od najpopularnijih skladatelja i obrađivača u okviru žanra. Unatoč blagom oporavku Festivala, pravi rad tek ga očekuje.

Naizgled usputna primjedba voditelja (Edita Lučić Jelić i Miljenko Cvitković) izrečena u eter na završnoj večeri muških klapa otkriva kamo Čačija i ravnatelj festivala prof. Mijo Stanić kane ići. Festival dalmatinskih klapa Omiš javno je – ispred nazočne ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek – izrazio ambiciju da postane hrvatski nacionalni festival.

Klapsko pjevanje kao fenomen uključen u UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine to svakako zaslužuje. Status hrvatskoga nacionalnog festivala Omišanima bi donio stabilnu državnu �inancijsku potporu, ali je povezan i s bitno većim obvezama glede kvalitete programa.

Subotnje muško �inale otkrilo je sve probleme suvremenoga klapskog pjevanja. Previše kvalitetnih klapa te je večeri nastupalo drugdje, na kojekakvim gažama diljem priobalja. Previše vrhunskih pjevača kuhalo je, konobarilo, prevozilo turiste… umjesto da slažu akorde na omiškoj pjaci. Neka se poznata klapska lica dalo vidjeti i među auditorijem u Omišu, umjesto na pozornici, kamo pripadaju. Estradizacija i „stadionizacija“ klapa i profesionalizacija dijela najboljih pjevača razumljiva je, ali bi Festival dalmatinskih klapa Omiš i nadležna državna tijela trebali usklađeno raditi barem na raščišćavanju pojmova.

Rajska plaža se s vremenom promaknula u svojevrsni centar za odbojku na pijesku jer posjetiteljima nudi čak osam predivno uređenih terena za taj sport na kojima su se uspješno održavali i turniri prvenstva Hrvatske, Alpe-Adria Cup i mnogi drugi turniri. Naravno, osim profesionalnih igrača, ovdje uživaju i razni rekreativci koji se s društvom ili obitelji žele zabaviti u ovoj popularnoj igri na pijesku.

Podsjećamo, takav status danas imaju Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Međunarodni dječji festival Šibenik, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Varaždin-

Naime, estradno pjevanje klapa nije zaštićeno UNESCO-om. Dapače, to se ne bi smjelo ni nazivati klapskim pjevanjem, nego svojim pravim imenom – zabavnom glazbom. Ona obično ima mediteranski, dalmatinski štih, ali sve češće gubi i ta obilježja. Klape na estradi danas uglavnom ispunjavaju prazninu koja je nastala pomakom fokusa Splitskoga festivala s glazbe koja je tamo prevladavala 1970-ih i 1980-ih na „modernije“ žanrove. Pritom, pjevači u estradnoj klapi zadržavaju udobnu anonimnost (osim časne iznimke Tomislava Bralića) jer ih publika ne prepoznaje i ne vrednuje kao prave soliste.