5 minute read
‘Sezona ide dobro, prešli smo milijun turista dnevno’
Mnogi se žale na visoke cijene, ali u konačnici tržište je ono koje to regulira u odnosu na ponudu i potražnju računa o jednoj pametnoj i promišljenoj cjenovnoj politici za budućnost. Naše interne analize su pokazale da smo itekako konkurentni prije svega u segmentu privatnog smještaja, a konkurentni smo i kod hotelskog smještaja u odnosu na konkurentne zemlje na Mediteranu. Nemojmo smetnuti s uma da su i sve ostale zemlje podignule svoju cijenu i da su rast in�lacije i inputa učinili svoje.”
“Ova godina je početak zaokreta budućnosti”
Smatra kako Hrvatska nudi itekakvu raznolikost u ugostiteljskoj i smještajnoj ponudi te raznolikost destinacija. Tvrdi također kako je dio kapacitetu u privatnom smještaju prazan zato što je od prošle sezone ponuda za 55.000 kreveta veća te da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme po tom pitanju.
“Mislim da je ova godina početak zaokreta budućnosti i strateškog promišljanja o turizmu. Izradili smo novi strateški marketinški plan. Ministarstvo turizma i sporta je prošle godine izradilo Strategiju održivog razvoja turizma. Sve skupa će biti zaokruženo novim Zakonom o Kris�jan Staničić,
Brojni europski mediji objavili su ovog ljeta tekstove o cijenama u Hrvatskoj
Gužva u Lučkom kod Zagreba
Opet 15-kilometarske kolone prema moru o
Hrvatska je odavno poznata kao pristupačna destinacija za odmor u Europi. Ležaljka sa suncobranom koštala je manje od 20 eura dnevno u blizini idilične Opatije, a jeftino se moglo uživati u svježoj ribi za ručak. To se sada promijenilo. piše u svojem tekstu o cijenama u
Trend odlaska na godišnji odmor više nije isključivo vezan za dane vikenda
Na Zagrebačkoj obilaznici iz smjera istoka prema zapadu od petka pa do utorka su ogromne gužve. U ponedjeljak je bilo najgore kad se, kako se čini, kolona stvorila uslijed velikog priljeva vozila prema naplati Lučko.
Kolona je prema Googleovim kartama bila duga preko 15 kilometara. O kakvom se prometnom kolapsu radi govori činjenica da se udaljenost od oko 18 kilometara prešla za oko sat i petnaest minuta.
Hrvatske autoceste su se u utorak izjasnile oko ovih gužvi poručivši u priopćenju da je zbog Schengena dodatno pojačan promet na Lučkom.
“Danas, kako i prošlog ponedjeljka, od ranog jutra izrazito je jak promet prema moru. Trend odlaska na godišnji odmor više nije isključivo vezan za dane vikenda, a što smo već u velikoj mjeri uočili prošle godine.
Dodali su da je od ove godine i ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor, odnosno ukidanjem granične kontrole na prijelazima s Republikom Slovenijom, dodatno pojačan intenzitet prometa koji u Lučkom ulazi na autocestu koja vodi prema moru.
Osim što se u kolonama čeka u Lučkom, nerijetko se u, kako ih nazivaju, kolonama u pokretu vozi i prema Splitu odnosno Rijeci.
Njema Ki Mediji
‘Jeftina idila u Hrvatskoj je gotova’
Hrvatskoj njemački Berliner Zeitung.
Uglavnom, vele kako su cijene u ‘rajskoj Hrvatskoj’ porasle...
Posljedica je to prelaska na Euro i ulaska u Schengen, podsjećaju Nijemci i dodaju kako se Hrvati ‘bore’ s in�lacijom.
- Jedini proizvod kojem je cijena otprilike ista su cigarete, kutija je oko četiri eura. Sve ostalo je značajno skuplje. Hrana, piće, hoteli, restorani... Između deset i 20 posto - pišu Nijemci.
Dodaju i kako je kava sad dvostruko skuplja nego što je bila prošle godine.
Brojni europski mediji objavili su ovog ljeta tekstove o cijenama u Hrvatskoj. Češki medij Novinky upo- zorio je čitatelje na lopove koji haraju plažama, ali i na cijene koje su ‹preko noći› porasle.
- Kuglice sladoleda nema više ispod tri eura - pišu Česi.
“Ćevapi i malo pivo za 25 eura” - vrištalo je početkom srpnja s naslovnice njemačkih portala TZ i Merkur. Nisu se mogli Nijemci tad načudi- turizmu koji će dati nove alate i instrumente koji će biti svima na raspolaganju upravo u pravcu promišljanja i upravljanja destinacijama u budućnosti da ne dolazimo u situaciju da imamo bujanje jednog segmenta turističkog smještaja, a da s druge strane pametno i odgovorno vodimo buduću turističku politiku u pravcu održivosti i kvalitete”, zaključio je Staničić.
Rezultati iz najboljih pretpandemijskih godina Vrhunac sezone u splitskoj trajektnoj luci - 73 tisuće putnika, 15 tisuća vozila, izvanredna isplovljavanja. U zračnoj luci koja je ljeti najprometnija u državi tijekom vikenda sletjelo je i poletjelo 215 zrakoplova s 57 tisuća putnika.
“Što se tiče srpnja, on je pokazatelj da ćemo mi ostvariti ponovno onaj rekordni promet, prijeći ćemo 700 tisuća putnika u jednom mjesecu, a isto tako proći ćemo i 3 milijuna do kraja ove godine”, najavio je Mate Melvan iz Zračne luke Split.
“S brojkama stojimo jako dobro, ali prioritet nam je da gosti više uživaju u destinaciji i da dobiju vrijednost za novac i da se poštuje život lokalnog stanovništva”, kazala je direktorica TZ-a Split Alijana Vukšić.
Obnova Starog grada u Varaždinu
ti ‘novim’ hrvatskim cijenama. Pisali su kako njima nisu nezadovoljni samo gosti, već i lokalno stanovništvo...
No, nije baš sve tako kako često osvane na naslovnicama medija. Cijene jesu bitno veće u razvikanim turističkim mjestima, poput Dubrovnika, Hvara…, međutim, u onim manjim, ali jednako lijepim, cijene su turistima posve prihvatljive.
I nije istina da nema kugle sladoleda ispod 3 eura. U većini mjesta je 2 eura, ali ima i veliki broj onih u kojima košta između 1.5 i 2 eura.
No, ‘jeftina idila’ u Hrvatskoj, kakva je dosada bila, je završena. Hrvatska je postala skuplja od Španjolske i Grčke, ali je i dalje nešto jeftinija od Italije.
Nakon 35 godina ponovno se kreće u značajne projekte obnove i ulaganja u varaždinski Stari grad, od kojih će se dio �inancirati u potpunosti iz odobrenih sredstava Ministarstva kulture i medija, u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Iznos bespovratnih sredstava za obnovu Starog grada iznosi gotovo 950 tisuća eura. Projekt traje 32 mjeseca, a radovi koji će se provoditi su toplinska izolacija stropova i zidova prema tavanu.
“Ono što je najbitnije i što utječe na samu kvalitetu boravka korisnika i gostiju muzeja je zamjena kompletne vanjske stolarije s energetski učinkovitijom, i u skladu s konzervatorskim uvjetima da se zadrži izvorni izgled. Kompletna zgrada grijat će se pomoću obnovljivih izvora energije”, rekao je Damir Mandić, stručnjak iz energetske agencije.
Subvencije za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu je od 27.000 eura
Od na najave mjere aktivne politike zapošljavanja Biram Hrvatsku prošlo je gotovo dvije godine. Riječ je o mjeri koja bi trebala potaknuti Hrvate da se vrate iz inozemstva i dođu živjeti u Hrvatsku, ali i da se presele unutar Hrvatske u manje razvijene krajeve.
Zapravo se radi o proširenju mjere za samozapošljavanje koja omogućava subvencije za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu od 27.000 eura.
Osim Europskog gospodarskog prostora, od ove godine vlada je omogućila i subvenciju za pokretanje biznisa i povratnicima iz Švicarske, Velike Britanije, Sjeverne Irske, Argentine, Brazila, Australije, SAD-a, Čilea, Kanade te Novog Zelanda.
Mjera Biram Hrvatsku uvedena je 2021., a tada su iz vlade rekli da očekuju da će se preko mjere 4500 ljudi vratiti u zemlju. Kako su rekli iz Ministarstva rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od siječnja 2022. do kraja lipnja ove godine 165 osoba se vratilo u Hrvatsku, a 39 ih je odselilo iz razvijenog u nerazvijeni kraj.
Trajanje mjere za po-
Vraćaju se uglavnom mladi ljudi
Dosad se preko Vladine mjere vratilo 165 osoba
vratnike iz inozemstva je 24 mjeseca. Iznos od 7000 eura mogu dobiti hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina, neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje
