Page 1

MLJEKARSKA REVIJA

ISSN 1846-8268

Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani

broj 1 (15) • travanj 2012. • nije za prodaju

Mlijeko i zdravlje mladih

Br posv oj e zdra ćen v mlad lju ih


Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

P

oštovani čitatelji, i ove godine s puno ljubavi nastavljamo pripremati nove brojeve časopisa u kojima ćemo donositi zanimljive, i što je neobično važno, točne i znanstveno potvrđene informacije o mlijeku i mliječnim proizvodima. Kako smo početkom travnja obilježili Svjetski dan zdravlja, i mljekoljupci u vezi s tim imaju štošta reći, jer je upravo mlijeko namirnica koju su mnogi znanstvenici, poput “starog” Hipokrata, nazvali najsavršenijom prirodnom hranom. Mi smo se ovaj broj odlučili posvetiti prehrani mladih, vrlo osjetljivoj populaciji. Moramo biti svjesni da ulaganjem znanja i napora kako bismo ih pravilno educirali činimo dugoročnu korist - uložili smo u njihovo buduće zdravlje kao odraslih članova obitelji i društva općenito. Želimo ih upozoriti, ali ne samo njih nego i njihove roditelje, profesore, nadležne institucije pa i medije, kako neodgovarajuća prehrana u određenim uvjetima može ugroziti njihov rast i sazrijevanje. I zato smo pokušali ponuditi određena rješenja kako postupiti i kako ih najkvalitetnije educirati. Ne zaboravite, dragi roditelji, profesori pa i svi vi koji ste možda uzor mladima, da svojim primjerom možete dati doprinos kvalitetnijem životu adolescenata. Neiscrpna je tema i uloga kalcija u organizmu, i zato govorimo o njegovoj važnosti tijekom djetinjstva i adolescencije. Kalcij je najzastupljeniji mineral u našem organizmu, neophodan je za izgradnju kosti i zubi, grušanje krvi, kontrakciju mišića… i još je mnogo toga važnoga vezano za kalcij. Ne zaboravimo kako je adekvatan unos najvažniji kod djece i mladih, a upravo mlijeko obiluje kalcijem, stoga im

preporučimo mliječni obrok. Sve je više znanstvenih dokaza koji kažu kako je mlijeko izvor zdravlja, i sve je više onih kojima mlijeko postaje neizostavan dio svakodnevne prehrane. Za svaku je pohvalu i nastojanje mladih srednjoškolaca iz Upravne i birotehničke škole iz Zagreba koji već petu godinu ustraju u rješavanju problema prehrane mladih, i to u srednjim školama. Dok su vrtići i osnovne škole ovaj problem već riješili, naši su srednjoškolci ostali uskraćeni. Podržimo ih i potaknimo nadležne institucije da čim prije riješe ovaj problem. Uvijek se rado vraćamo našem selu i uzornim proizvođačima mlijeka. Tako smo za vas ovaj put izdvojili našu dugogodišnju međimursku proizvođačicu mlijeka Mariju Vranović, koja nam je otkrila što njoj i njezinoj obitelji predstavlja proizvodnja mlijeka. Na tom je tragu i reportaža s eko-imanja Ambient park iz Sesveta, a njezin vlasnik kaže kako je koza čudesna životinja. Zašto to misli, pročitajte u članku. Nezaobilazan je dio našeg časopisa, svakako, i promocija mlijeka s hrvatskih farmi, a ovaj smo se put uputili u Požegu, gdje su na središnjemu gradskom trgu proizvođači mlijeka predstavili mliječne delicije proizvedene od domaćeg mlijeka. Dragi čitatelji, ne zaboravimo da kupujući domaće proizvode pomažemo domaćim proizvođačima mlijeka, domaćoj prehrambenoj industriji koja prerađuje mlijeko s hrvatskih farmi, i konačno - na taj način dobivamo kvalitetne proizvode. Vaša mljekoljupka


IMPRESSUM Mlijeko i Ja Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Rajka Božanić, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Jasenka Špika, Marina Šubaša, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

MLADI I PREHRANA

Pravilna prehrana tijekom razdoblja adolescencije

U okviru roditeljske zadaće da uz izazove suvremenog načina života svoju djecu prevedu u zrele, samostalne, odgovorne i zdrave odrasle osobe, vrlo je značajna i pravilna prehrana ve suvremenog načina života svoju djecu prevedu u zrele, samostalne, odgovorne i zdrave odrasle osobe, vrlo je značajna i pravilna prehrana. Upravo je pravilna prerema klasifikaciji Svjetske zdrav- hrana ove vrlo osjetljive populacije ulagastvene organizacije, životno raz- nje u njihovo buduće zdravlje kao odraslih doblje od desete do devetnaeste članova obitelji i društva. godine naziva se adolescencija. Riječ je o razdoblju postupnog razvoja Adolescencija - razdoblje intenzivnih tjelesnih i psihičkih promjena djeteta u odraslu osobu, a započinje s pojavom prvih znakova puberteta - karakte- Kod djevojčica, u usporedbi s dječacima, rizirano je važnim tjelesnim, psihičkim i so- tjelesne promjene počinju ranije (obično cijalnim promjenama. Pubertet je naziv za između devete i četrnaeste godine), a najhormonalno uvjetovane tjelesne promje- češće ranije i završavaju (u prosjeku nane dječaka i djevojčica, dok adolescen- kon četiri godine). Dječaci započinju s tjecija označava psihičko sazrijevanje koje lesnim promjenama kasnije (između devrlo često ne ide u korak s ubrzanim tjele- sete i sedamnaeste godine), promjene su snim razvojem. “Ne ponašaš se u skladu sporije pa razdoblje pubertetskog razvoja sa svojim godinama!”, često roditelji kazu- završava nakon prosječno šest godina. S ju svojoj djeci, iako bi za obje strane bilo obzirom na tjelesne, psihičke i društvene lakše da otac i majka budu svjesni kako promjene koje ju prate, adolescencija se bi trebali reći: “Ne ponašaš se u skladu sa može podijeliti u tri razdoblja: svojim izgledom!”. Naime, često se u tije- • Rana: razdoblje od 10. (13.) do 14. lu naoko odraslog muškarca ili žene krije (15.) godine, krhko dijete, koje se koliko god bilo bun- • Srednja: razdoblje od 14. (15.) do 17. tovno i djelovalo sigurno sebe ne može a godine, niti ne želi odreći roditeljske brige i zašti- • Kasna: razdoblje od 17. do 19. (21.) te. Iako upravo to “burno” razdoblje mladigodine. ma pruža opravdanje za specifično ponaRazdoblje rane adolescencije, zbog inšanje (odraslima često nerazumljivo), ono tenzivnog rasta i razvoja, često je praćeno pred roditelje stavlja veliku odgovornost. (pre)velikom zabrinutošću za vlastiti izgled U okviru roditeljske zadaće da uz izazo- uz ujedno vrlo izraziti utjecaj vršnjaka. U to Prof. dr. sc. Greta Krešić, dipl. ing.

P

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Katedra za hranu i prehranu


Mlijeko i Ja

vrijeme mladi sve češće jedu izvan kuće, raspolažu novcem i češće sami odabiru hranu. Nezadovoljstvo izgledom u tom razdoblju može biti začetak poremećaja u prehrani koji će se razviti u kasnijem razdoblju. U vrijeme srednje adolescencije slabi utjecaj šire vršnjačke skupine i mladi u fokus interesa kao model stavljaju pojedinu osobu iz svog okruženja. Imaju sve veću slobodu u izboru hrane i pića izvan doma, ali slabi opsjednutost izgledom pa većina njih postupno postaje “zadovoljnija u svom tijelu”. U razdoblju kasne adolescencije mladi imaju razvijenu sposobnost kritičkog razmišljanja, postaju svjesniji povezanosti svog ponašanja i budućih zdravstvenih rizika, pa među određenim skupinama raste zanimanje za prehranu. Specifične tjelesne i psihičke promjene koje nosi svako razdoblje treba uvažiti i prilikom procjene prehrambenih potreba i načina njihova zadovoljavanja. Prehrambene navike adolescenata

Prehrana ove skupine pod snažnim je utjecajem vršnjaka, medijskih informacija, socijalnih i kulturoloških normi i nedovoljnog znanja o prehrani. Prehrambene navike adolescenata najčešće se mogu opisati sljedećim značajkama: neredoviti obroci, preskakanje doručka, učestalo uzimanje međuobroka koji često zamjenjuju glavne obroke, učestali obroci izvan kuće te “držanje dijeta”. Međuobroci koje adolescenti često odabiru obiluju šećerom, soli i masnoćama, a u pravilu su siromašni vitami-

MLJEKARSKA REVIJA

nima, mineralima i prehrambenim vlaknima. Nasuprot takvu odabiru, poželjno je kao međuobrok ponuditi nutritivno vrednije alternative kao što su voće, jogurti i mliječni proizvodi, integralni pekarski proizvodi i sl. Istraživanja su pokazala da su socioekonomski status i dostupnost poželjne, nutritivno vrijedne hrane u roditeljskom domu u pozitivnoj vezi s češćom konzumacijom voća i povrća i općenito s usvajanjem pravilnih prehrambenih navika. Iako se u pravilu učestalost zajedničkoga obiteljskog obroka smanjuje s odrastanjem, roditelji se trebaju potruditi zadržati tu naviku. Dokazano je naime da adolescenti koji barem jedan obrok dnevno redovito jedu u krugu obitelji uzimaju više mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća te manje gaziranih napitaka. Također, postižu i bolji školski uspjeh te u manjem postotku podliježu rizičnom ponašanju. Obiteljski obroci ne predstavljaju samo trenutke druženja s djecom već je to idealna prilika da roditelji posluže kao model za odabir nutritivno vrijedne hrane i usvajanje poželjnih prehrambenih navika. Adolescencija je uz ranu dječju dob životno razdoblje karakterizirano najintenzivnijim rastom. Otprilike polovicu tjelesne mase i 15-20% tjelesne visine koju osoba dosegne u odrasloj dobi postigla je upravo u vrijeme adolescencije. Tijekom dviju do triju godina najintenzivnijeg rasta dječaci mogu

3

Prehrambene navike adolescenata najčešće se mogu opisati značajkama poput neredovitih obroka, preskakanjem doručka, učestalim uzimanjem međuobroka koji često zamjenjuju glavne obroke, učestalim obrocima izvan kuće te “držanjem dijeta”, a to je zaista potrebno mijenjati... narasti čak 25 cm u visinu. Značajan dio koštane mase također se formira u tom razdoblju. Razdoblje intenzivnog rasta traje između dvije i četiri godine. Kod djevojčica je to obično između devete i jedanaest i pol godina, dok dječaci intenzivno rastu u razdoblju između jedanaeste i petnaeste godine. Dječaci u tom razdoblju izgrađuju veću mišićnu masu, dok djevojčice pohranjuju više masti. Premda su prehrambene potrebe visoke tijekom cijelog razdoblja adolescencije, apetit prati rast pa su adolescenti češće gladni u razdobljima intenzivnog rasta. Energetske potrebe adolescenata vrlo su različite, ovisno o dobi, fazi rasta, građi tijela te o tjelesnoj aktivnosti. Općenito, energetske potrebe ove populacije s obzirom na njihovu masu značajno premašuju potrebe odraslih. Energetske potrebe dječaka osobito su velike budući da oni rastu brže i razvijaju veći udio mršave mase tijela. Primjerice,


4

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

tjelesno vrlo aktivan dječak u dobi od petnaest godina za održavanje svoje tjelesne mase treba više od 3500 kcal/ dan. Nasuprot njemu, djevojčica istog uzrasta i tjelesno neaktivna, ukoliko želi spriječiti povećanje tjelesne mase treba dnevni energetski unos od samo 1700 kcal. Primjerenost energetskog unosa kod obaju spolova prati se mjerenjem tjelesna mase i tjelesne visine. Djevojčice posebnu pažnju trebaju posvetiti odabiru hrane visoke nutritivne gustoće kao i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Hrana visoke nutritivne gustoće je ona koja osigurava veliku količinu poželjnih hranjivih tvari uz istovremeno malu energetsku vrijednost. Primjeri takve hrane su voće i prirodni voćni sokovi, povrće, mliječni proizvodi sa smanjenim sadržajem masti i sl. Posebnu pažnju treba posvetiti sve učestalijoj pojavi prekomjerne tjelesne mase u toj dobi. U Hrvatskoj oko 10% djece ima prekomjernu tjelesnu masu, dok ih je oko 3% pretilo. Prekomjerna tjelesna masa posljedica je poremećaja ravnoteže između energetskog unosa i energetske potrošnje, a najčešće je uzrok pretjerani unos hrane velike energetske a male nutritivne gustoće. Energetska gustoća je mjera za količinu energije koju osigurava određena količina hrane (kcal/g). U ovu skupinu hrane koja se često naziva i prazne kalorije ubrajaju se primjerice gazirani zaslađeni napitci, snack proizvodi bogati šećerom i mastima i sl. Problem pretilosti u dječjoj dobi ne treba podcjenjivati, jer upravo ona značajno povećava rizik od pretilosti i u kasnijoj životnoj dobi. Jedini je učinkovit način sprječavanja pretilosti u ovoj dobi poticanje mladih na usvajanje pravilnih prehrambenih navika uz redovitu tjelesnu aktivnost. Jedino se tako može održavati ravnoteža energet-

Jedini je učinkovit način sprječavanja pretilosti u ovoj dobi poticanje mladih na usvajanje pravilnih prehrambenih navika uz redovitu tjelesnu aktivnost

lesnu masu. Preporuke za dnevni unos bjelančevina za djevojčice (od 14. do 18. godine) iznose 0,71 g/kg tjelesne mase, dok su za dječake istog uzrasta potrebe veće i iznose 0,73 g/kg tjelesne mase. Preračunato u grame, uzimajući pritom u obzir referentne vrijednosti za tjelesnu masu, to iznosi oko 50 g/dan za dječake i oko 45 g/ dan za djevojčice. Prilikom odabira hrane prednost treba dati biološki punovrijednim bjelančevinama koje zahvaljujući sadržaju esencijalnih aminokiselina mogu osigurati rast i razvoj organizma. Ovakve za organizam najkorisnije bjelančevine sadržane su u hrani životinjskog podrijetla kao što su meso, mlijeko i jaja.

ske potrošnje i energetskog unosa, vodeći računa o tome da se osigura dovoljna količina energije i hranjivih tvari za pravilan rast i razvoj. Smanjenje tjelesne mase, koje je također moguće u ovom životnom razdoblju vrlo je često posljedica restrikcije unosa hrane zbog “držanja dijeta”, što je trend kojem podliježu sve mlađe djevojke. Ovakvo prehrambeno ponašanje treba shvatiti vrlo ozbiljno, ni u kom slučaju ne treba ga podržavati jer je vrlo često upravo to prvi korak prema poremećajima u prehrani kao što su anoreksija i bulimija. Potrebe za bjelančevinama tijekom adolescencije ovise o stupnju tjelesne zrelosti. Budući da je uloga bjelančevi- Preporuke za izbor namirnica na u ljudskom organizmu prvenstveno građevna, u tijeku intenzivnog rasta i ra- Dnevni unos ugljikohidrazvoja potrebe su povećane. Dovoljan ta ne bi trebao biti veći od dnevni unos bjelančevina nužan je za 130 g. U što većoj mjeri u nastanak i održavanje mišićne mase, ali prehrani bi trebali biti zai za sintezu hormona, enzima i antitijela. stupljeni složeni ugljikoUpravo zbog uloge bjelančevina u or- hidrati, uz ograničavanje ganizmu, najtočnije preporuke za dnev- unosa jednostavnih šeni unos izražavaju se s obzirom na tje- ćera. Jedna od nepo-

Mlijeko i mliječni proizvodi u svakodnevnoj prehrani adolescenata predstavljaju izvrstan izvor biološki vrijednih bjelančevina, kalcija, fosfora, magnezija te vitamina B2 i B12. Ovi nutrijenti od osobite su važnosti s obzirom na to da je adolescencija kritično razdoblje za akumulaciju koštane mase. Premda je kalcij prisutan i u drugoj hrani (primjerice u zelenom lisnatom povrću), njegova apsorpcija i iskoristivost u organizmu najveća je upravo ukoliko on potječe iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Stručnjaci preporučuju da adolescenti konzumiraju 3 jedinice serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno, čime se može osigurati potreban unos kalcija od 1300 mg. Jedna jedinica serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda podrazumijeva 1 šalicu mlijeka ili jogurta, otprilike 40 g tvrdog sira ili oko 55 g svježeg sira.


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

5

Iako se u pravilu voljnih značajki prehrane adolescenata učestalost upravo je velik unos jednostavnih šećera, i to najviše zaslađenim (gaziranim) napitzajedničkoga obiteljskog cima te slasticama koje se često koriste obroka smanjuje s kao međuobrok. Prehrana adolescenaodrastanjem, roditelji se ta treba obilovati i prehrambenim vlaknitrebaju potruditi zadržati ma. Dovoljan unos prehrambenih vlakatu naviku, jer je dokazano na može se osigurati jedenjem voća, povrća, mahunarki, žitarica te proizvoda od da adolescenti koji barem cjelovitog zrna žitarica. Redovitim uzimajedan obrok dnevno njem ovih skupina značajno se povećaredovito jedu u krugu va i udio mikronutrijenata (vitamina, miobitelji uzimaju više mlijeka nerala i fitokemikalija) u svakodnevnoj i mliječnih proizvoda, voća prehrani. Unos prehrambenih vlakana i povrća te manje gaziranih treba iznositi: 31 g/dan za dječake od 9. do 13. godine, 38 g/dan za dječake od napitaka 14. do 18. godine i 26 g/dan za djevojčine iz skupine n-6 višestruko nezasićece od 9. do 18. godine. Unos masti u prehrani adolescenata nih masnih kiselina), te masna plava riba ne bi trebao biti veći od 35% ukupno- i riblje ulje (sadrže masne kiseline iz skuga dnevnoga energetskog uno- pine n-3 višestruko nezasićenih masnih sa, pri čemu pažnju treba kiselina). Maslinovo ulje najbolji je izvor obratiti na to da unos jednostruko nezasićene masne kiseline zasićenih masnih -oleinske. Iako suvremena zapadnjačka prehrana sadrži značajne količine biljnih ulja i posljedično je bogata n-6 višestruko nezasićenim masnim kiselinama, stručnjaci upozoravaju na važnost povećanja unosa višestruko nezasićenih masnih kiselina iz skupine n-3. Ove masne kiseline djeluju protuupalno te smanjuju rizik od pojava bolesti srca i krvožilnog sustava. Osim pažljivog odabira masnoća koje se koriste za pripremu hrane (trebalo bi koristiti biljna ulja uz što je moguće češću upotrebu maslinova ulja) i konzumacije 2 - 3 puta tjedno plave ribe, s ciljem postizanja pravilnog kiselina ne bude veći od 10% ukupno- unosa masti adolescentima se savjetuga energetskog unosa. U prehrani tre- je i uzimanje orašastih plodova (oraha, ba ograničiti unos hrane koja obiluje za- lješnjaka, badema, pistacija) kao međusićenim masnim kiselina (npr. crveno obroka. Potrebe za vitaminima i mineralimeso i mesne prerađevine) i tzv. transmasnim kiselinama, koje sadrže indu- ma povećane su zbog ubrzanog rasta i strijski obrađena hrana i slastice. Brojni razvoja, a posebno se to odnosi na one dokazi govore u prilog potrebi za pove- koji su uključeni u nastanak i održavanje ćanjem unosa jednostruko nezasićenih mišićne i koštane mase te stvaranje cri višestruko nezasićenih masnih kiselina venih krvnih zrnaca. Potrebe za većinom koje povoljno utječu na rast i razvoj mla- vitamina i minerala smanjuju se sa sazridih, kao i na smanjenje rizika od pojave jevanjem, uz iznimku onih koji su uključekroničnih bolesti kasnije u životu. Glavni ni u nastanak koštane mase budući da su izvori višestruko nezasićenih masnih se njezino stvaranje nastavlja i poslije pukiselina biljna ulja (sadrže masne kiseli- berteta. Dječaci u usporedbi s djevojči-


6

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Brojni dokazi govore u prilog potrebi za povećanjem unosa jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina koje povoljno utječu na rast i razvoj mladih, kao i na smanjenje rizika od pojave kroničnih bolesti kasnije u životu cama imaju veće potrebe za svim vitaminima i mineralima osim za željezom. Jedno od važnih obilježja adolescencije povećanje je koštane mase, čak četiri puta brže nego u ranoj dječjoj ili odrasloj dobi. Nedovoljan unos kalcija i njegova neodgovarajuća ugradnja u kosti tijekom ovog razdoblja značajno povećava rizik od pojave osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Ova činjenica ističe važnost educiranja mladih djevojaka o važnosti dovoljnog unosa kalcija sa ciljem prevencije osteoporoze. Prepo-

ruke za unos kalcija iznose 1300 mg/ dan. Dovoljan unos kalcija može se postići dnevnom konzumacijom 3 jedinice 15 mg/dan. Preporuka za serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda unos željeza kod dječaka kreće (1 jedinica serviranja je primjerice jedna se u granicama 8-11 mg/dan, ovisno o šalica mlijeka), ali i učestalom konzuma- intenzitetu rasta. Izvor željeza treba biti cijom sitne plave ribe koja se jede za- hrana životinjskog podrijetla, budući da jedno s kostima. Istraživanja pokazuju organizam u znatno većoj mjeri iskorišda se među mladima kontinuirano sma- tava željezo iz takve hrane nego iz hranjuje unos kalcija, jer se mlijeko i mliječ- ne biljnog podrijetla. Zbog toga adoni proizvodi sve češće zamjenjuju napit- lescenti koji izbjegavaju meso spadaju cima bogatima šećerom, najčešće ga- u posebno rizičnu skupinu, s obzirom ziranim bezalkoholnim pićima. na mogućnost pojave anemije. IskoriMineral od posebne važnosti u ovoj stivost željeza iz hrane biljnog podrijetla je dobi i željezo, i to prvenstveno zbog može se povećati unosom hrane boganjegove uloge tijekom razdoblja inten- te vitaminom C. Manjak željeza utječe i zivnog rasta, zatim prilikom nastanka na status vitamina A. Brojne studije pocrvenih krvnih zrnaca a kod djevojaka i kazuju izravnu povezanost statusa vitazbog gubitka krvi tijekom menstrualnog mina A i iskorištavanja željeza (iz hrane krvarenja. Djevojčice su podložnije po- ili iz pričuva pohranjenih u tijelu) prilikom javi manjka željeza nego dječaci, budu- tvorbe hemoglobina. ći da su njihove potrebe veće. Dječaci Pravilnom uravnoteženom prehradovoljan unos željeza u pravilu osigura- nom adolescentima treba osigurati dovaju unosom veće količine hrane. voljnu količinu energije i hranjivih tvari Preporuka za unos željeza kod dje- kroz 5 do 6 dnevnih obroka. Također, vojčica prije pojave prve menstruacije važno je voditi računa o tome da preiznosi 8 mg/dan, dok se pojavom prve hrana bude raznolika, tj. da u ovisnomenstruacije potrebe povećavaju na sti o individualnim specifičnim potrebama svakodnevno osigura dovoljan unos hrane iz glavnih skupina: žitarice, nemasno meso ili riba, voće, povrće, mlijeko i mliječnih proizvodi. Umjesto zaključka

Adolescenti predstavljaju vrlo osjetljivu populaciju, i to zbog intenzivnog rasta i razvoja, prehrambenih i životnih navika, povećane potrebe za samostalnošću i odbacivanjem utjecaja roditelja uz istovremeno izrazit utjecaj vršnjaka. Neodgovarajuća prehrana u ekstremnim slučajevima može ugroziti rast i sazrijevanje djeteta. Međutim, ako i izostanu očigledni znakovi neodgovarajuće prehrane, nužno je osvijestiti mlade ali i sve u njihovu okruženju da nepravilna prehrana u kombinaciji s nezdravim životnim navikama u ovoj dobi, u kasnijoj životnoj dobi može značajno povećati rizik obolijevanja od tzv. kroničnih nezaraznih bolesti današnjice koje se dovode u vezu s prehranom, kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, osteoporoza i dr.


8

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PREHRAMBENI ODGOJ MLADIH

Važnost kalcija tijekom djetinjstva i adolescencije

Adekvatan unos kalcija najvažniji je u djetinjstvu i adolescenciji, a istraživanja pokazuju da je taj unos često nedovoljan Dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

A

dekvatna prehrana tijekom cijelog života esencijalna je za razvoj i održavanje kosti. Iako bolesti poput osteopenije (smanjenje gustoće koštane mase) i osteoporoze imaju kompleksnu etiologiju, rizik od pojave ovih bolesti može se umanjiti osiguravanjem potrebnih nutrijenata tijekom određenih životnih razdoblja. Često se uzrokom osteoporoze proglašava nedostatni unos kalcija, posebice tijekom djetinjstva i adolescencije. Poznato je da se vrhunac gustoće koštane mase postiže do 35. godine te je stoga unos kalcija i vitamina D, koji pospješuje “ugradnju” kalcija u kosti, od iznimne važnosti tijekom cijeloga života. Uloga kalcija u organizmu

Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Od 1 do 1,5 kg kalcija sadržanog u organizmu odraslog čovjeka, 99% nalazi se u kostima i zubima. Neophodan je za izgradnju kosti i zubi, grušanje krvi, prijenos živčanih impulsa te kontrakciju mišića. Međutim, najpoznatija je uloga kalcija prevencija osteoporoze. Kako bi se izbjegle deformacije kostiju te održale normalne podražljivosti živaca i mišića, koagulacija krvi, regulacija propusnosti stanične membrane na natrijeve ione, od

presudne je važnosti da organizam ti- vrijeme laktacije, jer je sekrecija kalcija jekom prvih desetljeća života akumuli- u majčinu mlijeku oko 300 mg dnevno. ra potrebnu količinu kalcija. Zbog toga službene preporuke navode kako je u vrijeme trudnoće i laktaPreporučena dnevna doza cije potrebno unositi 1000 mg kalcija i izvori kalcija u hrani dnevno. Dojenče hranjeno majčinim mlijekom Adekvatan unos kalcija najvažniji je u djetinjstvu i adolescenciji, a istraživa- unosi oko 240 mg kalcija u 750 ml mlinja pokazuju da je taj unos često nedo- jeka dnevno, a od te količine apsorbivoljan. Stoga jedan od ciljeva liječnika i ra samo oko dvije trećine. Dnevno prenutricionista treba biti postizanje uno- poručena doza kalcija za dojenčad je sa adekvatne količine kalcija u djece i 400 mg do 6 mjeseci, 600 mg od 6 do adolescenata, odnosno u vrijeme mi- 12 mjeseci i 800 mg za 1 do 10 godina života. neralizacije kostiju. Većina “prehrambenog” kalcija dolaPosebnu pažnju na unos kalcija treba obratiti i za vrijeme trudnoće i lak- zi iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Ostatacije. Novorođenče ima oko 30 g kal- li dobri izvori kalcija su srdele, losos, cija, koji se pretežno deponira u po- alge, mahunarke (grašak, soja, leća, sljednjem tromjesečju trudnoće, kad grah, bob), crveni radič, suhe smose prenosi oko 250 mg svakoga dana. kve, zeleno povrće, suPovećani unos kalcija potreban je i za Tablica 1. Dnevne potrebe za kalcijem (RDA), ovisno o dobi

Dob (godine)

Kalcij RDA (mg/dan)

1-3 4-8 9-13 14-18 19-30 31-50 51+

700 1000 1300 1300 1000 1000 1200


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Tablica 2. Izvori kalcija u hrani

Sadržaj kalcija u nekim odabranim namirnicama

Količina namirnice

Sadržaj kalcija

Mlijeko i mliječni proizvodi

Kako bi se izbjegle deformacije kostiju te održale normalne podražljivosti živaca i mišića, koagulacija krvi, regulacija propusnosti stanične membrane na natrijeve ione, od presudne je važnosti da organizam tijekom prvih desetljeća života akumulira potrebnu količinu kalcija

Sir - švicarski, gruyere

50 g

493 mg

Sir - gouda

50 g

353 mg

Mlijeko - punomasno, 2%, 1%, obrano

250 ml

315 mg

Maslac

250 ml

301 mg

Sir - mozzarella

50 g

269 mg

Jogurt

175 ml

292 mg

Mlijeko u prahu

45 ml

159 mg

Sladoled

125 ml

93 mg

Svježi kravlji sir

125 ml

87 mg

Meso, riba, perad i zamjene Srdele

8 malih

153 mg

Tuna

200 g

242 mg

Bademi

Pola šalice

200 mg

Sjemenke sezama

Pola šalice

100 mg

Grah

Šalica

90 mg

Soja

Šalica

175 mg

Piletina - na žaru

90 g

13mg

Govedina - na žaru

90 g

7 mg

Tofu

Pola šalice

130 mg

Pecivo

35 g - jedan komad

50 mg

Kruh

30 g - jedna kriška

25 mg

Kruh i pahuljice

Voće i povrće Svježa brokula

Pola šalice

38 mg

Naranča

180 g - 1 srednja

52 mg

Banana

175 g - 1 srednja

10 mg

Sušene smokve

10 kom

270 mg

9


10

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Većina “prehrambenog” kalcija dolazi iz mlijeka i mliječnih proizvoda, a ostali dobri izvori kalcija su srdele, losos, alge, mahunarke, crveni radič, suhe smokve, zeleno povrće, sušeno voće, orašasti plodovi i tofu šeno voće, orašasti plodovi i tofu. Danas je trend obogaćivanja hrane apsolutni adut prehrambene industrije, te se nerijetko na policama trgovina susrećemo sa sokovima, mlijekom, jogurtima pa i žitaricama obogaćenim kalcijem. Metabolizam kalcija u uskoj je vezi s fosforom i vitaminom D. Fosfati su prisutni u raznim vrstama hrane te nije teško zadovoljiti potrebe organizma za fosforom. Upravo suprotno, unosom “brze hrane i pića” i procesiranih namirnica imamo velike šanse da unesemo prekomjerne količine fosfora koji može negativno djelovati na koštanu masu. Naime, omjer kalcija i fosfora u prehrani neobično je važan za održanje gustoće koštane mase, a ne bi smio biti niži od 1,2 i viši od 2. Najbolji je način opskrbe organizma vitaminom D izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 do 15 minuta, jer se tada automatski regulira količina nastalog vitamina D. Ovaj vitamin nalazi se u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara, žumanca jaja, maslaca, skuše i srdele te riba iz hladnih sjevernih mora kao što su losos i haringa. Dojenčadi, posebice onoj rođenoj u zimsko doba, preporučuje se redovito davanje dodatnog vitamina D. Tjelesna masa i prehrambeni izvori kalcija tijekom adolescencije

Više znanstvenih studija provedenih širom svijeta pokazalo je da postoji veza između unosa prehrambenog kalcija i održavanja adekvatne tjelesne mase, štoviše, čak i gubitka suvišnih kilograma.

Rezultati studija pokazuju da adekvatan unos kalcija može rezultirati smanjenjem opsega struka, indeksa tjelesne mase i općenito masnog tkiva, te posljedično utjecati na postizanje i održavanje adekvatne tjelesne mase. Smatra se da je mehanizam djelovanja prehrambenog kalcija vezanje masti iz probavnog sustava te povećanje njihove razgradnje i uklanjanje iz tijela. Mlijeko, bilo ono obično, čokoladno ili s nekom drugom aromom, nema loš utjecaj na BMI djece i adolescenata. Pokazali su to rezultati studije provedene na više od 7500 školaraca. Unos vitamina A, kalcija, fosfora, magnezija i kalija bio je veći među djecom koja redovito piju mlijeko. Unos kalcija među adolescenticama bio je znatno povoljniji među onima koje piju mlijeko (obično ili s aromom) nego među adolescenticama koje ga izbjegavaju. U drugom istraživanju, novozelandski tim znanstvenika izvijestio je da su djeca koja izbjegavaju mlijeko sklonija frakturama kostiju i pretilosti u odnosu na svoje vršnjake koji redovito piju mlijeko. Istraživači su uspoređivali pedesetero djece koja su dulje razdoblje izbjegavala mlijeko i njihovih tisuću vršnjaka koji su redovito pili mlijeko. Uočeno je da djeca koja su izbjegavala mlijeko potrebe organizma za kalcijem nisu osiguravala ni drugim prehrambenim izvorima kalcija kao ni dodacima prehrani. Otprilike jedno od troje djece koja su izbjegavala mlijeko imalo je slomljenu kost već do devete godine, i to uglavnom kao posljedicu nekoga bezazlenog pada ili uganuća. Autori studije ističu da djeca koja izbjegavaju mlijeko povećavaju rizik za frakture kostiju zbog dvaju čimbenika - male gustoće koštane mase i prekomjerne tjelesne mase. Djeca i adolescenti dnevno trebaju 3-4 serviranja mliječnih proizvoda kako bi u djetinjstvu spriječili lom kostiju, te smanjili rizik za razvoj osteoporoze u trećoj dobi.


12

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Naše nastojanje u rješavanju problema organizirane prehrane mladih

Grupa za ljudska prava Upravne i birotehničke škole iz Zagreba prije pet godina aktualizirala je pitanje neorganizirane prehrane srednjoškolaca. Mišljenja smo da je taj problem potrebno sustavno rješavati, i to što prije, jer svako odgađanje uzrokuje nove probleme koji mogu dodatno zakomplicirati postojeće stanje. Ovim putem pozivamo širu javnost da na lokalnoj razini postavi pitanje organizirane prehrane u srednjim školama Đurđica Vukmirović, prof., Grupa za ljudska prava Upravne i birotehničke škole iz Zagreba

je edukacija mladih složen proces, s jeg usvajanja znanja a time i težeg svlaobzirom da zahtijeva ozbiljan i komplek- davanja gradiva. Zbog ubrzanog a sasan pristup zbog odnosa mladih prema mim time i stresnog načina života, ali zdravlju i zbog njihovih dosadašnjih već i svojevrsne nebrige, djeca i mladi čeovom časopisu često se izgrađenih stavova, navika i ponašanja, sto ujutro ne doručkuju, iako doručak isticalo kako je razdoblje javlja se potreba za sustavnim i kontinu- predstavlja najvažniji dnevni obrok. Iako je Nacionalnim planom aktivnosti mladenaštva pogodno za iranim procesom njihove edukacije. za prava djece od 2006. do 2012. godiispravljanje loših prehrambeCilj je senzibilizirati javnost ne, kao jedna od mjera u poglavlju Prenih navika stečenih u djetinjstvu, stvaranje i oblikovanje dobrih i zdravih pre- Mladenaštvo je, dakle, veoma osjet- hrana, predviđeno uvođenje jednoga hrambenih navika te zdravog načina ži- ljivo razdoblje intenzivnoga fizičkoga i obveznoga zdravog obroka u sve sredvota. Takvo ponašanje spriječit će ili od- psihičkog razvoja, a problem neade- nje škole i ustanove koje skrbe za djecu, goditi pojavu kroničnih bolesti poveza- kvatne prehrane dovodi do zdravstve- to u većini srednjih škola do danas, nanih s prehranom u odrasloj dobi. Kako nih problema, loše koncentracije, loši- žalost, nije ostvareno. Stoga je potrebno sve aktivnosti usmjeriti tome cilju i javnost senzibilizirati za taj problem. Dragi roditelji, dragi profesori i razrednici i poštovani Analizirajući postojeće podatke, Grupredstavnici institucija, podržite ovu akciju učenika pa za ljudska prava Upravne i birotehGrupe za ljudska prava Upravne i birotehničke škole iz Zagreba ničke škole iz Zagreba zaključila je da s ciljem da svim srednjoškolcima u našoj državi omogućimo je statistika zapravo poražavajuća - prepravilnu i zdravu prehranu u njihovim školama tilost, anoreksija i bulimija najčešće su

U


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Apeliramo na sve nadležne institucije i pitamo kada će organizirana prehrana naših srednjoškolaca doći na dnevni red?

posljedice nepravilne prehrane. Nije im trebalo dugo da osmisle i ponude alternativu postojećem stanju. Tako već petu godinu za redom intenzivno rade na projektu “Ljudsko pravo na zdravlje - pravilna prehrana”, kojim nastoje upozoriti na problem neorganizirane prehrane u srednjim školama. Uz pomoć Hrvatske mljekarske udruge, koja im je dala edukativnu i logističku pomoć, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, te mljekare Dukat d.d. iz Zagreba, svake godine organiziraju “Mliječni dan”, povodom kojeg se govori o problemu nepravilne prehrane mladih, posljedicama koje uzrokuje nepravilna prehrana, a učenici sami pripremaju i iznose problematiku ali i potencijalna rješenja. Učenici su odabrali mliječni obrok kao svoj izbor zdrave prehrane, koji se s nutricionističkog i zdravstvenog aspekta preporučuje djeci i mladima s obzirom na njegovu pozitivnu ulogu u unapređenju zdravlja i prevenciji mnogih bolesti, npr. osteoporoze, bolesti krvožilnog sustava, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i dr.

Proteklih godina organizirane su predstave kojima su učenici odaslali poruku da rješenja uvijek postoje, ma koliko se činilo da su problemi teški i nerješivi. Tako su u pretprošlogodišnjoj predstavi pričom o djevojci koja boluje od anoreksije prikazali nastajanje problema, njegovo manifestiranje, situacije kako se djevojka i njezina okolina suočavaju i nose s tim problemom, te kako ga ona uz pomoć roditelja i stručnjaka ipak rješava. Prošle su godine osmislili igrokaz čija se poanta kratko može opisati kao - bolje je jesti zdravo, piti mlijeko, kretati se, dakle živjeti zdravo! Skupina učenica napisala je i pjesmu u čast mlijeka, koju su i otpjevale, a ovo su samo neki od stihova: “Ono što je fino, ono što je zdravo, volimo svi, pijemo svi, to je mlijeko pravo! Daje nam kalcij, kosti su jake, baš za nas prave upravnjačke đake”. Općenito, cilj je predstava i igrokaza poučiti mlade o važnosti zdrave prehrane, o rizicima i teškim oblicima poremećaja prehrane, te o tome da im u životnim problemima podršku mogu i trebaju pružiti prijatelji, roditelji i drugi odrasli iz njihova okružja. Prošle je godine naš poznati fotograf Šime Strikoman izradio svoju 230. milenijsku fotografiju koja nosi ime Mliječni dan, a na kojoj je prikazana piramida zdrave prehrane u obliku kruške, jabuke i boce mlijeka, u

Mladi - ne zaboravite Hrana koju unosimo u organizam izravno utječe na naše opće dobro, kao i na zdravlje. Danas su sve više prisutni opasni poremećaji u prehrani koji su rezultat međudjelovanja niza čimbenika, a mogu uključivati emocionalne poremećaje, poremećaje ličnosti, pritisak u obitelji, moguću genetsku ili biološku predispoziciju, kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. Tako nepravilna i neadekvatna prehrana može biti uzrokom različitih poremećaja, pa i pojave jasnih znakova bolesti. Stoga, okrenite se zdravom životu i jedite zdravo i uravnoteženo. To je uistinu teško, ali i moguće. Za to su potrebni volja, odlučnost, ustrajnost i dobra organizacija. Slijedite primjer učenika Upravne i birotehničke škole iz Zagreba koji su na svom primjeru pokazali da je to moguće. Oni su uspjeli, a zašto ne biste i vi bili primjer da možete uspješno već sada rješavati probleme oko sebe!

13

“Realizacija naše ideje bila je uspješna i nadasve smo zadovoljni učinjenim. Više ovakvih projekata pridonijelo bi upoznavanju javnosti sa sve većim problemom prehrane mladih. Sada smo postali jači i uspješniji kao grupa te smo pokazali odraslima kako djeca kad misle i obećaju to i učine, i sav naš trud napokon se isplatio. “, mišljenja su učenici Grupe ljudskih prava Upravne i birotehničke škole iz Zagreba koju je kreativno smjestio 580 učenika i profesora na jednoj od livada parka Ribnjaka. Neizostavan su dio i okrugli stolovi na temu “Prehrambene navike mladih i problemi pravilne prehrane u srednjim školama”, na kojima sudjeluju stručnjaci iz područja zdravstva, nutricionisti, predstavnici institucija za ljudska, odnosno dječja prava, saborski zastupnici, te svakako predstavnici udruga koje se bave tom problematikom. Svi su oni pohvalili učeničku predstavu kao snažan i učinkovit način prenošenja ideja mladih i djelovanja na njihove vršnjake u promociji brige o zdravlju i zdrave prehrane. Svi su izrazili spremnost da ih podrže u takvom djelovanju, a posebno u tome da svoju predstavu prikažu što većem broju mladih gledatelja. Zaključeno je da su važni čimbenici koji utječu na formiranje pravilnih prehrambenih navika djece i mladih upravo roditelji, škola, mediji i reklamne poruke, svi oni svojim pozitivnim primjerom mogu utjecati na stvaranje dobrih prehrambenih navika. Ova učenička inicijativa dobro je došla, istaknuli su mnogi stručnjaci iz nadležnih institucija koji su dali svoju podršku ovom malom projektu, a učenici su uvjereni da bez senzibiliziranja svijesti javnosti nije moguće niti pokrenuti rješavanje problema nepravilne i neorganizirane prehrane srednjoškolaca.


14

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

RAZGOVOR S MARIJOM VRANOVIĆ, USPJEŠNOM DUGOGODIŠNJOM FARMERICOM IZ MEĐIMURJA

Naša država ne može bez proizvodnje mlijeka

D

Razgovarao: Zoran Bašić

ve i od njihove proizvodnje živjeli su i moji roditelji. Sredinom devedesetih godina suprug i ja intenziviramo proizvodnju, a danas je ovdje 25 krava i još toliko junica i teladi. Ponosna sam što smo zajednički krenuli u sve izazove koje je pred nas stavljala ova proizvodnja, ali i poljoprivreda općenito, te što danas i naš sin Mario nastavlja ovu obiteljsku proizvodnju. Proizvodnja mlijeka mojoj je obitelji i posao i način života, naravno da sve to ne bismo mogli raditi da nema ljubavi prema poljoprivredi i životinjama.

a i žene mogu biti uspješne u poljoprivredi i proizvodnji hrane, izvrsni organizatori poslovanja a pritom biti zadovoljne kao majke, supruge i kćeri, dokaz je naša sugovornica Marija Vranović iz Gardinovca u Međimurju. I u ovo teško vrijeme gospodarske krize, kako priznaje, zadovoljna je obiteljskom proizvodnjom mlijeka, prvenstveno zato što je to njoj i više od samoga posla. Proizvodnja mlijeka dugogodišnja je tradicija u njezinoj obitelji, njome su se bavili i • Što mislite o ženama u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji? njezini roditelji, a danas se bave ona i suprug Đuro, ali i mlađi sin Mario, koji je odlučio svoju budućnost graditi u proizvodnji koja ima čvrste temelje. Smeta joj mišljenje dijela javnosti da hrvatski poljoprivrednici žive na račun državnoga proračuna, da ne proizvode u skladu sa standardima struke i argumentima potvrđuje da to nije istina. Poziva sve koji sumnjaju u rad proizvođača mlijeka da dođu na njezino gospodarstvo i saznaju što njezinoj obitelji predstavlja proizvodnja mlijeka, to nije samo posao, to je način života, način razmišljanja, izazov i ljubav.

• K  ada ste krenuli s proizvodnjom mlijeka i što vam ona predstavlja? Proizvodnja mlijeka i uzgoj krava na mom gospodarstvu postoje od kad znam za sebe. Dakle, odrasla sam uz krave, pila njihovo mlijeko, a danas mogu slobodno reći da sam ljubav prema životinjama i poljoprivredi stekla po rođenju. Nekada smo imali dvije do tri kra-

Mišljenja sam, općenito, gdje žena vodi posao tu se vide i bolji rezultati. Žene su posvećenije poslu, preciznije, neću pogriješiti ako kažem da i u poljoprivredi mogu postići izvrsne rezultate.

• Koliko je važna podrška obitelji? Meni je apsolutno najvažnija podrška mojih ukućana - supruga Đure, sina Marija i majke Ane. Upravo zato što me podržavaju mogu se posvetiti radu u Udruzi međimurskih uzgajivača holstein krava, kao i u različitim udrugama koje se bave humanitarnim radom i očuvanjem autohtonih međimurskih proizvoda. Smatram da bez podrške obitelji čovjek ne može biti uspješan u poslu.


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

15

Odrasla sam uz • K  ako je organiziran radni dan na vaše pitanje. Naravno, najomiljeniji hobi krave, pila njihovo Vašoj farmi? moji su unuci. Ako nemam dogovorene sastanke u mlijeko, a danas mogu udrugama u kojima sam aktivna, onda • Koliko vaše krave daju mlijeka i slobodno reći da sam rano ujutro krenem s mužnjom koja trakakva je kvaliteta? ljubav prema životinjama je otprilike sat i pol. Nakon toga dajem Naše krave dnevno daju trideset litai poljoprivredi stekla po kravama obrok, dok suprug u to vrijeme ra mlijeka prvog, odnosno najvišeg rarođenju čisti staju i hrani krave voluminoznim di- zreda kvalitete, a to znači da se naši pojelom obroka. Do devet sati obitelj je na trošači ne trebaju brinuti oko higijenske okupu, kada se uz doručak i kavu do- i zdravstvene kvalitete mlijeka koje proi- suvremene agrotehničke mjere kako bigovaramo oko daljnjih dnevnih aktivnosti. zvedemo i zato imamo redovne potvrde smo proizveli kvalitetne poljoprivredne Suprug i sin odlaze traktorima na naše nadležnih institucija. Naše je mlijeko da- proizvode, svakako vodeći računa da ne oranice, tako da je briga o proizvodnji kle kvalitetan proizvod, koji od nas otku- narušimo prirodni sklad. hrane za naše krave isključivo na njima, pljuje Vindija i plasira ga kroz široku pa• Što biste istaknuli kao osobitost a to znači i da su odgovorni za kvalitetu letu dobrih i prepoznatljivih proizvoda. proizvoda s hrvatskih farmi? hrane koja je ključan preduvjet visoke i Puno sam putovala i često sam uskvalitetne proizvodnje mlijeka. Stup na- • Jeste li kreditno zaduženi? šeg kućanstva je moja majka Ana, koja Poput mnogih obitelji u našoj državi poređivala hranu koju sam kušala u rakao svaka vrijedna i dobra majka, baka i kreditno smo zaduženi. Moram priznati zličitim zemljama s ovom našom - jedipunica ispunjava sve naše želje u kuhinji. da smo dosta promišljali o tome i pazili no što mogu reći jest da je hrana proiKako bi sve funkcioniralo - svi moramo da zaduženje ne ugrozi našu egzistenciju. zvedena na našim poljoprivrednim gospodarstvima nešto posebno, sigurna pridonijeti u onom dijelu koji radimo. sam da to prepoznaju i naši potrošači. • Svjedoci smo čestog nezadovolj• Imate li vremena za hobije? stva proizvođača mlijeka. Što bi• Imate li poruku za naše čitatelje? Iako imam veoma malo slobodnog ste Vi rekli, može li se živjeti od Svakako. Poručila bih samo jedno vremena, nastojim ga kvalitetno iskoriove proizvodnje? stiti i posvetiti ga sebi. Tako si ponekad Ja mislim da se od proizvodnje mli- kupujte hrvatsko! Kušajte i uvozne propriuštim koje putovanje, pa ako je i struč- jeka može živjeti, ali želim istaknuti da izvode i usporedite što je bolje. Ja sam no, nastojim uz taj dio obići koju zname- svatko treba prvo vidjeti svoje granice sigurna da se mi u našoj državi možemo nitost i fotografirati. A svakako pročitam unutar kojih se može pokrivati. Neka- pohvaliti poljoprivrednom proizvodnjom i koju dobru knjigu… Neki od hobija ve- da su stari ljudi govorili “Pokrij se onako koja je, premda se zasniva na suvremezani su opet za poljoprivredu, a to je pro- kako imaš velikoga pokriva”. I tko tako nim tehnologijama, protkana tradicionalizvodnja tikvica, proizvodnja koštičinoga razmišlja, mislim da može preživjeti. Svi nim tehnologijama - sačuvali smo starintikvinog ulja, proizvodnja našega tradicij- mi težimo stvoriti nešto novo, napredo- ske sorte voća i povrća, proizvodimo auskog sira turoša, meso z’tiblice, sve su vati, i to je dobro, međutim, treba jako tohtone sireve, poput sira i vrhnja, pa i našega međimurskog sira turoša. Svjeto naši međimurski autohtoni proizvodi. paziti i ne prezadužiti se. sna sam da je situacija u državi teška i Članica sam upravnog odbora Udruge da ljudi gledaju što je na akciji pa se ne za zaštitu međimurskih autohtonih pre- • Dolazeći u ovaj pitomi međimurobaziru odakle dolazi određeni proizvod, hrambenih proizvoda. Nisam tip osobe ski kraj zamijetili smo uredno i to razumijem. Ipak, uzimajući domaće koja će sjediti mirno kod kuće i čekati obrađene poljoprivredne površiproizvode izravno pomažemo domaćim da se nešto dogodi, što će u konačnine. Možete li nam reći što je rapoljoprivrednicima kao primarnim proici utjecati i na moj i na život moje obitelji. zlog tomu? Zato se trudim angažirati na područjima Ovdje žive vrijedni, marljivi i radišni ljudi zvođačima, a domaćim prerađivačima na kojima svojim radom mogu pridonijeti koji se bore za svaki pedalj svoje zemlje, odnosno prehrambenoj industriji povepromjenama na bolje, pa makar i svojim dajući sve od sebe da od poljoprivrede ćavamo konkurentnost, održavajući tako malim doprinosom raditi na korist zajed- dobro žive. Parcele koje obrađujemo do- zaposlenost i u primarnoj proizvodnji ali nice i to me neizmjerno veseli i možda sta su male, ali se trudimo primijeniti sve i u industriji. Ali tako pomažemo i sami sebi jer dobivamo proizvode koji su zaje ovo odgovor na ista kvalitetni.


16

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

REPORTAŽA O SEOSKOM IMANJU NADOMAK METROPOLE

Koza je čudesna životinja

… kažu Grgići iz Budenca koji su nam ponosno predstavili svoje imanje “Ambient park”, na kojemu vlada sklad između ljudi i životinja

D

Vera Volarić, dipl. ing.

a i u Zagrebu, našemu glavnom gradu postoje entuzijasti koji su, neki će reći, bolji život na europskom zapadu rado zamijenili mirnijim životom punim izazova u svojoj domovini, svjedoči nam vesela i zadovoljna obitelj Grgić, koja je u istočnom dijelu metropole, u mjestu Budencu na području Sesveta, odlučila izgraditi malo carstvo seoske idile u kojoj vladaju raznolikost prirode i životinjskih vrsta. Naime, supružnici Suzana i Aleksandar Grgić te njihovo troje vesele djece, desetogodišnji Gabriel i šestogodišnje blizanke Laura i Klara, ne kriju ljubav

prema životinjama, dapače, oni su svoje bavljenje životinjama pretočili u obiteljski posao. Suzana i Aleksandar nakon više od dvadeset godina života u Švicarskoj odlučili su ubrzani švicarski tempo života zamijeniti ovim hrvatskim, nešto pitomijim, pronaći svoj mir, novo životno zanimanje, svakako vodeći računa ponajprije o kvaliteti života svoje djece. I zato su svom projektu, kojega iz dana u dan polako realiziraju, odlučili nadjenuti ime “Ambient park”. Riječ je o edukacijskodegustacijskom centru zdrave hrane namijenjenom prvenstveno djeci i mladima. Činjenica da mnoga gradska djeca nisu nikada imala kontakt s domaćim životinjama, potaknula je Grgiće da u nepo-

srednoj blizini zagrebačke vreve, na šumovitom predjelu urede imanje na kojemu će poput svakog ponosnog vlasnika djeci predstavljati životinje, te im tako otkloniti strah, ali ih i primjerom podučiti i pokazati kako postupati s njima. Zamisao pretočena u stvarnost

“Cilj ovog kompleksa je educirati djecu i njihove roditelje zašto je važno okrenuti se prirodi, družiti se sa životinjama, i konačno - izabrati za sebe zdrave i ekološke proizvode, poput kozjeg mlijeka, koje je izvor zdravlja”, kaže Aleksandar Grgić, voditelj i idejni začetnik ovoga zanimljivog imanja. “Ovo što vidite danas radili smo godinama, malo poma-


Mlijeko i Ja

lo i uz podršku cijele obitelji. Priznajem da je vizija bila moja, međutim, bez podrške svoje obitelji ne bih je uspio pretočiti u stvarnost. Nadam se da će i djeca u skorijoj budućnosti, kada budu starija, opredijeliti se za ovaj posao i ovdje pronaći svoju sigurnu budućnost”, ističe Aleksandar i dodaje kako je jedan od njegovih osobnih motiva za povratak u domovinu bilo i domoljublje, jer “kada odeš daleko od svog doma, onda shvatiš koliko ti on zapravo nedostaje”. Na ovome već danas prekrasnom imanju koje se prostire na 8 hektara slobodno se kreću koze, jeleni lopatari, mufloni, magarci, poni konji, kunići, fazani, psi, pauni, guske, patke, kokoši, divlje i vijetnamske svinje, a plan je dakako povećati brojno stanje ali i vrste životinja. Zašto koza i njezino mlijeko?

Inače, primaran dosadašnji posao Grgićevih bila je proizvodnja kozjeg mlijeka, tako da je danas na tržištu već dvadesetak mliječnih proizvoda od kozjeg mlijeka, i to svježe mlijeko, sirutka, sirutka s ljekovitim biljem i brusnicom, kefir, polutvrdi sir s dodacima ili bez dodataka (tartufa, crnog vina, paprike, maslina, majčine dušice, origana, papra i suhe rajčice), nadalje tu je i kozji sir u maslinovu ulju s mirodijama, ribani tvrdi kozji sir, skuta, feta sir, te masline, paprika i šampinjoni punjeni kozjim sirom. Kvalitetu i prepoznatljivost stvarali su godinama, a to potvrđuje i više od 100 od-

MLJEKARSKA REVIJA

ličja s raznih ocjenjivanja sira. Najnagrađivaniji i najprepoznatljiviji je sir Gabriel s tartufima. S obzirom da imaju i izvozni broj, neke od svojih proizvoda plasiraju i u inozemstvu, primjerice Švicarskoj. Podrška nadležnih institucija

U preradi mlijeka napravili su veliki napredak izgradivši suvremenu mljekaru s modernom tehnološkom opremom, a registrirana je kao odobreni objekt od strane nadležnih institucija. Sirovina - kozje mlijeko proizvodi se, osim na samom imanju Ambient parka, i kod 14 poljoprivrednih proizvođača s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za koje Aleksandar kaže: “Što se tiče naših kooperanata, veoma smo zadovoljni njihovim radom i kvalitetom mlijeka kojega nam isporučuju. Oni su zaista dostojni predstavnici vrijednoga hrvatskog sela i zbog toga s njima održavamo kvalitetne partnerske odnose, a imamo i razrađenu strategiju njihova daljnjeg razvoja. Kako ih je većina s područja Zagrebačke županije, istaknut ću potpore županije, koja ih potiče s jednom kunom za litru proizvedenog mlijeka, što dakako podiže njihovu konkurentnost. Ne smijem zaboraviti niti Grad

17

Dosta sam se informirao, čitao i educirao o hrani i prehrani i došao do zaključka kako je koza zapravo čudesna životinja Zagreb koji je prepoznao našu viziju što želimo biti te uvrstio Ambient park u ogledno gospodarstvo Grada Zagreba. Naše projekte podupire i financijski, ali puno je važnije to što je prepoznata naša kvaliteta i potencijal razvoja u razdoblju koje je ispred nas i u kojem planiramo još štošta napraviti”, kaže Aleksandar. A zašto su se odlučili da primarna proizvodnja na ovome imanju bude orijentirana baš na koze i njihovo mlijeko, Aleksandar odgovara: “S obzirom da sam u Švicarskoj radio u medicini više od dvadeset godina, upoznao sam jedan dosta specifičan način promišljanja o zdravlju i utjecaju prehrane na naše zdravlje. Dosta sam se informirao, čitao i educirao o hrani i prehrani i došao do zaključka kako je koza zapravo čudesna životinja, sama po sebi, ali i zato što proizvodi mlijeko koje pruža velike dobrobiti za ljudsko zdravlje.


18

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

S

asvim slučajno u vrijeme našeg posjeta Ambient parku u našem društvu zatekao se ne samo dobar prijatelj i štovatelj obitelji Grgić, već i istomišljenik kada je o kozama i prehrani kozjim mlijekom riječ. Bio je to razlog više da na ovu temu porazgovaramo s našim sugovornikom Željkom Mavrovićem, vrhunskim sportašem i proizvođačem ekološke hrane, koji nam je odmah na početku rekao: Važno je posložiti svoj koncept u životu

Trenutno u ponudi Ambient parka možete uživati u ekološkim kozjim sirevima robne marke “Gabriel”, koji su do sada osvojili više od stotinu medalja kvalitete, a Gabriel Grgić zaštitni je znak proizvoda Kozje mlijeko brzo se probavlja u čovjekovu organizmu, bogato je zaštitnim nutrijentima, kozji sir je “lakši” od bijele ribe i sadrži puno kalcija. Znanstveno je dokazano da sirutka od kozjeg mlijeka ima izvanredna svojstva - djelotvorna je u suzbijanju alergija, umanjuje rizik od pojave raka pluća, pomaže u liječenju bronhitisa i astme, pojačava imunološki sustav organizma, preporučuje se i oboljelima od leukemije, a priča o Kleopatri kaže da svoju ljepotu duguje kozjem mlijeku. Maslac od kozjeg mlijeka postaje sve važniji sastojak u antireumatskim proizvodima… i mogao bih navesti još puno podataka zašto me je kozje mlijeko toliko fasciniralo. A što se tiče koze - samo mogu reći da mi je ona najzanimljivija životinja, njezino ponašanje je specifično, ona je privržena čovjeku, djeca ju obožavaju. Istaknut ću kako koza brsti samo najfinije dijelove biljke, za razliku od ostalih vrsta domaćih životinja. A zanimljivo je da kod

koza nikada nije utvrđen nikakav karcinom, otporna je na radijaciju… to su sve činjenice koje govore u prilog kozi i njezinu mlijeku”. Na pitanje kada planiraju svoj park potpuno dovršiti, Aleksandar sa zagonetnim osmijehom odgovara: “Čini mi se nikada, jer svakim danom dođe neka nova ideja. Trenutno je u izgradnji i nekoliko apartmana koje će u skoroj budućnosti moći koristiti obitelji za kvalitetan odmor, poput onoga kod bake na selu. Priuštit ćemo im druženje, timarenje i hranjenje životinja, šetnje sa životinjama po šumi, ali i kušanje naših domaćih proizvoda. A razvijamo i nove proizvode od kozjeg mlijeka i uvjereni smo da će se svidjeti našim “starim” kupcima, ali i da ćemo biti prepoznati i kod novih. Zapravo, naša je prednost na tržištu to što proizvodnju baziramo na ekološkim principima i to je ono što će se u budućnosti sve više tražiti”, naš je razgovor zaključio Aleksandar. S velikim smo zadovoljstvom predstavili ovu zanimljivu obitelj, koja je svojim edukativno-degustacijskim centrom Ambient park na jednostavan način realizirala kvalitetnu i hvale vrijednu ideju ne samo proizvodnje zdrave hrane, nego predstavljanja kvalitete života na seoskom imanju koji podrazumijeva veliku brigu o prirodi ali i suživot sa životinjama.

Željko Mavrović zasigurno je jedan od najvećih boksačkih šampiona koje je Hrvatska imala u svojoj povijesti. Rođen je u Zagrebu 1969. godine, a još kao tinejdžer počeo se baviti boksom i postao prvak Balkana. Kao boksački amater sudjelovao je na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. i Barceloni 1992. godine te osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Ateni. Potom su krenuli izvanredni uspjesi, te je boksački prvak Europe bio tri godine za redom, od 1995. do 1997. Od 28 profesionalnih borbi ostvario je čak 27 pobjeda i samo jedan poraz. Zlatna rukavica kao najveći trofej u povijesti hrvatskog boksa i dva naslova hrvatskog sportaša godine samo su neke od uspomena na doista veliku karijeru jednog od najvećih sportaša koje je Hrvatska imala. Godine 1998. završava profesionalnu karijeru, a s obzirom da je i u poslu htio ostati dosljedan svojim principima, stilu života i ekološkoj osviještenosti, posvećuje se proizvodnji ekološke hrane. Uvijek je u javnosti ostavljao dojam smirene i promišljene osobe, a kako danas razmišlja o sportu i utjecaju prehrane na sportske rezultate, te što poručuje mladima saznali smo u razgovoru. • K  oliko je pravilna prehrana važna za uspjeh u sportu? Mišljenja sam da se danas stvari dosta pojednostavljuju, a tako je i kada se razgovara o pravilnoj prehrani. Smatram da je pitanje prehrane zapravo pitanje životnih navika i životne filozofije. Rekao bih da nema zdrave i nezdrave hrane,


Mlijeko i Ja

postoji samo određeni koncept u odabiru namirnica. Postoji, dakle, nastojanje ili angažman da čovjek učini nešto za sebe općenito, pa tako i za svoje zdravlje. Ljudi su danas skloni tražiti recepte poput “daj mi reci što je zdravo, ja ću to kupiti, jest ću pa ću biti zdrav”, ili “reci mi kako da vježbam, ja ću tako vježbati i bit ću zdrav”. Mislim da je to krivi pristup. Priča je puno kompleksnija, recepture se ne dobivaju samo tako, zapravo recepture niti ne postoje. Postoje određeni sklopovi nečega što ti u nekom trenutku odgovara, a u drugom već to mijenjaš prema svojem životnom razdoblju i prema afinitetima i ambicijama. • P  ostoji li kakva logika pri izboru namirnica ili nekakav put do dobrog zdravlja? Prije svega važno je dobro upoznati sebe i ono što ti treba - to bi bilo blizu nekakvog odgovora kako do dobrog zdravlja. Da bih mogao dobro odabirati i da bih dobro upoznao sebe - to podrazumijeva kontinuirani rad na sebi, na svim razinama - fizičkoj, psihičkoj, emotivnoj pa čak bih rekao i na duhovnoj razini. Ljudi danas nažalost jako malo poznaju sebe, malo se bave sobom, svi smo u nekakvim velikim dnevnim obvezama, pokušavamo sve posložiti na svoje mjesto, često smo “ludi” od svih tih dnevnih obveza i kombinacija, pod stresom smo što nismo nešto napravili i upravo zbog toga ostaje premalo vremena da se okrene samom sebi, a i to malo vremena ako ostane, mozak je nemoguće samo tako “isključiti”. • Konzumirate  li mlijeko i mliječne proizvode, što mislite o mliječnom obroku? Odmah bih izdvojio i dao poseban značaj kozjem mlijeku. To je izuzetna namirnica koju prema njezinoj zdravstvenoj vrijednosti nije moguće usporediti s bilo kojom drugom vrstom mlijeka. Kravlje i ovčje mlijeko su pak po svom sastavu drugačiji, prvenstveno mislim na količinu mliječne masti. Što se tiče mliječnih proizvoda općenito, prednost bih dao apsolutno jogurtu, probiotičkim proizvodima,

MLJEKARSKA REVIJA

odnosno fermentiranim proizvodima koji su vrjedniji čovjekovu organizmu. • S  obzirom da studiozno pristupate prehrani i namirnicama koje konzumirate, preporučujete li nešto posebno našim čitateljima? Izdvojio bih jedan izuzetno kvalitetan koncept obroka koji je iznijela liječnica Johanne Budwig pedesetih godina prošlog stoljeća - 100 grama posnog kravljeg sira i žlica prešanog lanenog ulja. Ovaj jednostavan obrok pomogao je brojnim ljudima u izlječenju od tumorskih bolesti. Inače, konzumirajući ovaj obrok kroz neko razdoblje možete dobiti izuzetne rezultate glede imuniteta i stabilnosti funkcioniranja organizma. • Znamo da se mladi često poistovjećuju sa sportašima. Kako se hraniti, što biste poručili mladima kojima smo i posvetili ovaj broj naše revije? Prvenstveno bih im preporučio što više cjelovitih namirnica u odabiru, tu mislim na cjelovito zrno žitarica, mahunarke i svježe povrće. Što se tiče sporta, preporučio bih ga prije svega kao način upoznavanja samoga sebe, a onaj natjecateljski dio sekundarni je dio priče. Nažalost, djeca danas kopiraju roditelje pa ako u sportu nije najbolji - onda ne valja. Osobno sam nostalgičan za vremenima kada je bilo puno više masovnih krosova i biciklijada i slično, smatram da je to bilo vrijedno i važno. Ljudi danas sve manje koriste svoje tijelo. U nekim razvijenim zemljama više od 80% populacije vježba ili se bavi nekim sportom, dok je to kod nas manje od 30%, što je poražavajuće. Trebamo se osvijestiti čim prije i zato svoju poruku upućujem mladima - neka im sport bude način života i način upoznavanja sebe i društva. A oni koji odluče da kroz sport traže vrhunske rezultate - to je ozbiljna, teška i odgovorna priča koja traži puno ulaganja. Svakako veliku pozornost neka posvete svojoj prehrani kroz odabir i način pripreme namirnica i način konzumiranja!

19


20

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

ZNANSTVENI DOKAZI KAŽU…

Mlijeko je izvor zdravlja Kultura pijenja mlijeka seže duboko u prošlost, čak do prethistorijskog doba, u vrijeme pripitomljavanja domaćih životinja. Još je i Hipokrat 420 god. prije Krista zaključio kako je mlijeko najsavršenija prirodna hrana

Irena Jeličić, dipl. ing.

S

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

nutritivnog stajališta, mlijeko pripada namirnicama najpotpunijeg i izvrsno izbalansiranog sastava. Mlijeko je prirodno dobar izvor hranjivih tvari nužnih za rast, razvoj i održavanje zdravlja ljudskog organizma. Pritom je bitno istaknuti kako je sastav mlijeka raznolik i promjenjiv, što najviše ovisi o čimbenicima kao što su stadij laktacije, zdravlje muzare, način hranidbe i doba mužnje. Odnos energetske i nutritivne vrijednosti mlijeka izrazito je povoljan. Konzumacijom umjerenih količina mlijeka mogu se zadovoljiti značajni udjeli preporučenih dnevnih unosa pojedinih nutrijenata, a da se pritom ne pretjera s energetskim unosom. Primjerice, čaša ili otprilike 200 mL mlijeka ima energetsku vrijednost maksimalno 125 kcal ako sadrži 3,5% mliječne masti. Ista količina mlijeka može zadovoljiti više od trećine dnevnih potreba za proteinima osmogodišnjeg djeteta te četvrtinu preporučenoga dnevnog unosa kalcija većine dobnih skupina.


MLJEKARSKA REVIJA

Redovita konzumacija mlijeka povezuje se s nizom povoljnih zdravstvenih učinaka na ljudski organizam, a najčešće sa zdravljem zubi i kostiju te prevencijom osteoporoze. Prvenstveno se to pripisuje iznimno povoljnom omjeru kalcija i fosfora ali i značajnom udjelu vitamina D, a apsorpciju kalcija potpomaže i prisutna laktoza. Vrlo važnu ulogu u očuvanju zdravlja zubi igraju i proteini mlijeka. Primjerice kazein, količinski najzastupljeniji protein mlijeka, djeluje preventivno u slučaju stvaranja zubnih naslaga (plaka) formirajući zaštitni film na zubnoj površini. Time se sprječava gubitak kalcija i fosfora iz zubne cakline ako su zubi izloženi djelovanju kiselina u usnoj šupljini. Tako se redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda povezuje s još nekim dodatnim pozitivnim učincima, poput stimuliranja lučenja sline i smanjenja pojave karijesa. Mlijeko potpomaže gubitku suvišnih kilograma

Istraživanja su pokazala kako redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda kao sastavnog dijela uravnotežene prehrane pridonosi gubitku tjelesne mase, i to prvenstveno u abdominalnom dijelu. To je od iznimne važnosti, budući da je prekomjerna količina trbušnog sala povezana s povećanim rizikom od nekih poremećaja i bolesti, poput srčanih tegoba, visokog tlaka, rezistencije na inzu-

lin i dijabetesa tipa 2. Iako ti mehanizmi djelovanja nisu u potpunosti razjašnjeni, u posljednje su vrijeme objavljeni rezultati različitih kliničkih studija koji upućuju na povezanost kalcija s redukcijom i održavanjem tjelesne mase. Pritom se pokazalo da kalcij koji potječe iz mlijeka i mliječnih proizvoda postiže 50-100% bolji učinak u odnosu na kalcij podrijetlom iz različitih dodataka prehrani. Pretpostavlja se da je za takav učinak odgovorno zajedničko djelovanje kalcija s ostalim bio­aktivnim sastojcima mlijeka, i to prvenstveno proteinima sirutke. Proteini sirutke prerijetko se spominju u kontekstu mlijeka i mliječnih proizvoda, što je posve neopravdano. Iako su manje zastupljeni od kazeina i sačinjavaju oko 20% proteina prisutnih u mlijeku, iznimno su bitni proteini visoke biološke vrijednosti. Sadrže sve esencijalne aminokiseline koje naš organizam ne može sam proizvesti pa ih je stoga nužno svakodnevno unositi hranom. Tako se dnevne potrebe za većinom esencijalnih aminokiselina mogu podmiriti konzumacijom oko 0,5 L mlijeka. U skupinu proteina sirutke spadaju i imunoglobulini i laktoferin - proteini kojima se najčešće pripisuje neposre-

21

Osim što je iznimno važan za zdravlje zubi i kostiju, kalcij iz mlijeka igra bitnu ulogu i u procesu gubitka suvišnih kilograma dan biološki učinak u ljudskom organizmu. Oba proteina pokazuju antimikrobno djelovanje te poticanje rasta korisnih probiotičkih bakterija u crijevima, kao i inhibiciju rasta nepoželjnih, patogenih bakterija. Dodatno se pokazalo kako laktoferin i peptidi nastali njegovom razgradnjom u probavnom sustavu mogu povoljno utjecati na imunološki sustav, potpomažući oporavak prilikom raznih infektivnih bolesti a sprječavaju razvoj upalnih procesa i karcinoma. Općenito, proteini mlijeka izvor su brojnih bioaktivnih peptida koji pokazuju mnoge korisne učinke na zdravlje čovjeka, a većina tih peptida nastaje probavom proteina u crijevima. Zdravstveni učinci tih peptida mogu se podijeliti u nekoliko skupina, ovisno o dijelu organizma u kojem su aktivni. Tako razlikujemo peptide koji utječu na krvožilni, gastrointestinalni, imunološki i živčani su-


22

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Znanstveno je dokazano da dugoročno izostavljanje mlijeka iz dječje prehrane uzrokuje nizak rast i lošu strukturu kostiju stav. Među najviše istraživane peptide svakako spadaju oni koji djeluju na krvožilni sustav snižavajući krvni tlak i razinu kolesterola, sprječavajući trombozu te djelujući kao antioksidansi. Mnogi od tih peptida već se nalaze na tržištu, bilo kao dodaci prehrani ili u obliku mliječnih napitaka. Učinci vezani uz gastrointestinalni trakt prvenstveno se odnose na antimikrobno djelovanje peptida, što podrazumijeva mehanizme koji naposljetku rezultiraju sprječavanjem preživljavanja i rasta patogenih bakterija u ustima i probavnom sustavu. Peptidi koji djeluju na imunološki sustav pokazuju aktivnosti poput poboljšanja fagocitoze, poticanja aktivnosti limfocita i sprječavanja na-

stanka autoimunih poremećaja. Pretpostavlja se da sve te aktivnosti zajedno pridonose poboljšanju imunološkog sustava u zaštiti protiv patogena te smanjuju učestalost alergijskih reakcija, a u nekim slučajevima sudjeluju i u prevenciji pojave raka debelog crijeva. Mliječna mast također pozitivno djeluje na zdravlje

Mliječna mast je sastojak koji se najčešće stavlja u kontekst negativnih zdravstvenih učinaka, prvenstveno vezanih uz povećanje LDL lipoproteina, a time i povišene razine kolesterola u krvi. Međutim, mliječna mast može poslužiti i kao izvor vrlo korisnih bioaktivnih spojeva, što brojna novija istraživanja i dokazuju. Naime, mliječna mast nalazi se u mlijeku raspršena u obliku milijuna globula. Svaka od globula ima zaštitnu opnu (membranu) koja se pretežno sastoji od fosfolipida bogatih nezasićenim masnim kiselinama, ali sadrži i proteine, kolesterol, vitamin A i karotenoide. Bioaktivni spojevi izolirani iz membrana masnih globula najčešće se povezuju s proteinima i fosfolipidima. Povoljni zdravstveni učinci tih tvari prvenstveno se odnose na antikancerogeno, hipokolesteremijsko i antimikrobno djelovanje. Nadalje, sama prisutnost fosfolipida povezuje se s brojnim pozitivnim učincima, poput razvoja memorije, poboljšanja odgovora organizma na stresne situacije, kao i antikancerogeni učinak. Stoga se sve više preporuča konzumacija izolata dobivenih iz membrana mliječne masti, ili pak obogaćivanje postojećih mliječnih proizvoda. Osim toga, probavom mliječne masti nastaju slobodne masne kiseline koje pokazuju neposredno antimikrobno djelovanje te uništavaju stanice bakterija, virusa i pro-

tozoa. Jedna od najpoznatijih i najvažnijih je maslačna kiselina, za koju je dokazano da prevenira nastanak raka debelog crijeva i upalne procese. Vrlo važan sastojak, koji se sve češće koristi za obogaćivanje mliječnih proizvoda, prvenstveno napitaka, jest konjugirana linolna kiselina (skraćeno CLA). Riječ je o nezasićenoj masnoj kiselini koja se može prirodno nalaziti u mlijeku, a već unos količina manjih od 1 g na dan rezultira nizom povoljnih učinaka na zdravlje. Dosad je dokazano da konjugirana linolna kiselina pokazuje snažno antikancerogeno djelovanje, snižava krvni tlak, sprječava nastanak aterosklerotičnih bolesti i dijabetesa, pomaže pri redukciji tjelesne mase i jača imunološki sustav. Još malo činjenica o mlijeku...

Mlijeko sadrži značajne količine vitamina B skupine, važnih za normalno funkcioniranje živčanog sustava, te vitamina A i D. Između ostalih mineralnih tvari, razmjerno je visok udjel kalija, važnog za funkcioniranje živčanog sustava, regulaciju krvnog tlaka i kiselinsko-bazne ravnoteže u organizmu. S obzirom na bogatstvo raznovrsnih sastojaka s dokazanim povoljnim utjecajem na zdravlje ljudskog organizma, može se reći kako je mlijeko namirnica kojoj s punim pravom pripada jedno od glavnih mjesta u pravilnoj i uravnoteženoj svakodnevnoj prehrani. Osim toga, suprotno čestim tvrdnjama kako mlijeko potiče stvaranje i lučenje sluzi, ta hipoteza dosad nije znanstveno dokazana. Zakonska regulativa ne dopušta bilo kakvo mijenjanje sastava mlijeka koje se nalazi na tržištu, što između ostalog podrazumijeva i strogu zabranu dodataka poput konzervansa, bojila i sličnih prehrambenih aditiva. Stoga na kraju ne preostaje ništa drugo nego priupitati: Jeste li popili svoju dozu zdravlja za danas?


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

23


24

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Zanimljivosti iz mliječnog svijeta

Više mlijeka, veća sitost, optimalna tjelesna težina! Energetski unos tijekom ručka znatno je manji nakon doručka koji sadrži malomasno mlijeko u usporedbi s doručkom koji sadrži voćni sok Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

P

Agronomski fakultet u Zagrebu

očet ćemo sa statistikom: 3% djece u svijetu je pretilo (pretile su osobe čija je težina 2530% veća od idealne), a 7% s prekomjernom tjelesnom težinom. U Americi je pojava djece s problemima u tjelesnoj težini daleko najizraženija: 8% djece je pretilo, a čak 24% s prekomjernom tjelesnom težinom. No, ni u Europi stanje nije puno bolje: 5% djece je pretilo, a 15% s prekomjernom tjelesnom težinom. Razlog zabrinutosti nije samo stanje sadašnjih brojki o pretilosti djece, već i trend - opasne brojke stalno se uvećavaju. Sve je to posljedica određenih propusta u društvu (primjerice, srednje škole u Hrvatskoj nemaju organiziranu prehranu pa je susjedna pekarnica tijekom odmora neminovno puna!), nedostatak vremena za organiziran život i rad s djecom (roditelji jure i djecu vide u prolazu, a prehrana je nešto usput i na brzinu), golemog utjecaja medija na djecu te gotovo nikakve tjelesne aktivnosti. Još je mnogo čimbenika koji ulaze u tu simbiozu, a rezultat je vidljiv u kilogramima tjelesne težine djece. Posljedice toga odavno su poznate: dijabetes tip 2, povišeni krvni tlak, kardiovaskularne bolesti... Međuobroci bogati mastima i šećerima često izazivaju nagli pad glukoze u krvi, što dovodi do naglog osjećaja gladi pa je nerijetko energetski unos tijekom dana veći od potrebnog. Prevencija kao i redukcija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti danas su javnozdravstveni prioritet, što je rezultat

visoke incidencije prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, ali i zdravstvenih troškova koji se povezuju s posljedičnim bolestima. Iz toga proizlazi i povećani interes za razvojem strategija koje će omogućiti postizanje optimalne tjelesne težine te njezino održanje. Jedna od zanimljivijih strategija svakako je reguliranje apetita i kontroliranje tjelesne težine pomoću mijenjanja udjela određenih makronutrijenata u dnevnoj prehrani. Tako je predmetom više znanstvenih istraživanja postalo reguliranje apetita povećanjem osjećaja sitosti pomoću povećanoga dnevnog unosa proteina. Sitost se može definirati kao osjećaj punoće (zasićenja, zasitnosti) ili manjka želje za jelom nakon uzimanja određenog nutrijenta, namirnice ili obroka te se najčešće mjeri subjektivnim rangiranjem u vremenu od 1 do 6 sati nakon obroka. Što kažu istraživanja

Poznato je da proteini pružaju veći osjećaj sitosti nego primjerice masti ili ugljikohidrati. Znanstvenici s Maastricht sveučilišta (Zavod za biologiju čovjeka, prehranu i toksikologiju) proveli su randomiziranu crossover studiju u koju je bilo uključeno 30 zdravih odraslih pojedinaca s optimalnom tjelesnom težinom. Pokazalo se da je osjećaj sitosti bio puno veći nakon ručka koji je sadržao 25% energetske vrijednosti od proteina, u odnosu na ručak koji je sadržao 10%. Američki znanstvenici uspoređivali su osjećaj sitosti nakon obroka koji je sadržao 30% proteina, s obrokom u kojem su proteini činili 18%. Osjećaj sitosti mjeren je svakih 30 minuta u razdoblju četiri sata nakon uzimanja obroka i


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

bio je veći nakon obroka s većim udjelom proteina. Predloženo je više mehanizama koji objašnjavaju pojačanu sitost uslijed povećanog udjela proteina u obroku/prehrani: • povećana energetska potrošnja kroz povećanje termogeneze, • promjene u koncentraciji hormona koji sudjeluju u reguliranju sitosti i apetita (npr. kolecistokinin, grelin), • promjene u središnjem regulacijskom sustavu sitosti u hipotalamusu. Mliječni proteini i sitost

Nedavna istraživanja pokazala su povećan osjećaj sitosti nakon uzimanja mliječnih proizvoda poput mlijeka i jogurta sa smanjenim udjelom masti, čokoladnog mlijeka ili visokoproteinskog sira. Sir kao međuobrok (cheese snack) otprilike 1 sat prije ručka utječe na smanjenje energetskog unosa tijekom ručka, ali i unutar sljedeća 24 sata. Proteini mlijeka, kazein i proteini sirutke igraju glavnu ulogu u pozitivnom utjecaju na sitost. Možemo izdvojiti rezultate

studije nizozemskih znanstvenika koji navode da doručak sa 25% energetskog udjela podrijetlom od kazeina daje veći osjećaj sitosti u usporedbi s doručkom koji sadrži samo 10% kazeina. Uspoređujući utjecaj kazeina i proteina sirutke na sitost, uočeno je da je doručak u kojem 10% njegove energetske vrijednosti čine proteini sirutke smanjuje glad bolje od doručka iste energetske vrijednosti koji sadrži sličan udio kazeina. Jedan od razloga je i taj što se proteini sirutke brže razgrađuju i apsorbiraju (uzrokujući brži porast cirkulirajućih aminokiselina u krvi) i time uzrokuju brži osjećaj sitosti. Iako su istraživanja pokazala pozitivan utjecaj proteina mlijeka u povećanju osjećaja sitosti, to je tek početak, potrebno je točno specificirati optimalne količine proteina mlijeka (a time i mlijeka i mliječnih proizvoda) koji će uzrokovati određenu razinu sitosti i time utjecati na regulaciju tjelesne težine. Jedno je sigurno, u tome se znanstvenici slažu - tri jedinice serviranja mlijeka/mliječnih proizvoda kao i namirnica koje sa-

Nedavna istraživanja pokazala su povećan osjećaj sitosti nakon uzimanja mliječnih proizvoda poput mlijeka i jogurta sa smanjenim udjelom masti, čokoladnog mlijeka ili visokoproteinskog sira drže proteine mlijeka konzumirane tijekom dana mogu pomoći u povećanju zastupljenosti proteina u prehrani, što će poboljšati osjećaj sitosti te utjecati na kontrolu tjelesne težine. Mlijeko i mliječni proizvodi jednako su dobar izbor za glavne obroke poput doručka ili večere, kao i za međuobroke. Stoga, podučite svoje osnovnoškolce i srednjoškolce pravilnim prehrambenim navikama u cilju održanja optimalne tjelesne težine, što je velika karika u lancu održanja općenitog zdravlja. Podučite ih da lisnato tijesto, kolač, čokoladu ili gazirani sok za užinu zamijene mlijekom i mliječnim proizvodima.

Promocija mlijeka s hrvatskih farmi

Udruga uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine organizirala je u suradnji s lokalnim i županijskim vlastima te stručnim poljoprivrednim službama početkom travnja tradicionalnu promociju mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od domaćeg mlijeka iz požeške Zlatne doline. Pozivajući javnost, istaknuli su da je njihov cilj jednostavan - podrška domaćim proizvođačima mlijeka. Promociji se pridružila lokalna mljekara BIZ iz Buka koja je posjetiteljima darivala mlijeko i mliječne proizvode. Inače, Udruga uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine, prema riječima njezinih tajnika Miroslava Kovača i Tomislava Mikela, okuplja stotinjak članova koji u prosjeku drže dvadesetak krava, a ovakve akcije, koje su često i humanitarne, organiziraju dvaput godišnje, i to za Uskrs i Božić jer “želimo ljudima prezentirati naše domaće mlijeko”, istaknuli su. Zasigurno najsimpatičnija promotorica domaćeg mlijeka bila je mlada Marija Kovačević iz Poloja koja dolazi s poljoprivrednoga gospodarstva

25

na kojemu se čak tri generacije istinski i s velikim entuzijazmom bave uzgojem krava i proizvodnjom mlijeka. Osim njezina djeda Mate, njezinih roditelja, i ona pomaže na farmi koliko joj to dopuste školske obveze. Marija je odlična gimnazijalka, a njezin životni poziv sigurno će biti vezan za poljoprivredu, rekla nam je i sa smiješkom ponosno nastavila promovirati mlijeko iz požeške Zlatne doline.


26

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

KAKO SE PRAVILNO HRANITI?

Fast food je veliki neprijatelj mladih

Iako mnoštvo ljudi vodi zavidnu brigu o svojoj prehrani, još je uvijek daleko veći broj onih kod kojih postoje dobri razlozi da promijene svoj stav prema hrani, i to dramatično

N

Dr. Ivo Belan

avike hranjenja i pijenja uključene su u šest od deset vodećih uzroka smrti - srčane bolesti, rak, moždani udar, ateroskleroza, šećerna bolest, kronična jetrena bolest/ciroza. Dakle, što preporučuju vrhunski nutricionisti, kakva treba biti pravilna prehrana? Umjereno s masnoćama. U prosjeku, više od 30 posto dnevnih kalorija koje unosimo potječe od masti. Većina stručnjaka kaže da bi taj unos trebao biti do 30 posto. Preporučuju smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina, koje uglavnom sadrže proizvodi životinjskog podrijetla. Također, preporučuju i ograničiti kolesterol u hrani, to jest da ga u krvi ima od 3,5 do 5,2 mmol/l. Zna se da povećane količine kolesterola u krvi mogu začepiti arterije i izazvati srčani udar. Pripravljajte sredozemnu hranu

Umjerena prehrana koja se sastoji od nezasićenih masnih kiselina, to jest koja zamjenjuje zasićene masnoće, može

Mlade treba upozoriti na nedostatke brze ili “fast food” hrane, zbog čega ju u stvari svrstavamo u nezdravu hranu

smanjiti razinu kolesterola u krvi. Višestruko nezasićene masne kiseline nalaze se u većini biljnih ulja, a sredozemna prehrana sadrži mnogo maslinova ulja. Veliku pažnju privlače omega-3 masne kiseline, koje sadrže neka riblja ulja. Smanjuju rizik od srčanih bolesti i pomažu u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti srčani udar. Velika većina stručnjaka preporučuje jesti ribe dva ili više puta tjedno. Jedite voće i povrće

Usprkos zabrinutosti oko ostataka pesticida, zdravstvene koristi od jedenja svježih proizvoda prevladavaju u odnosu na bilo koji rizik od pesticida. Osigurajte si dnevno nekoliko obroka voća i povrća. Takva prehrana može smanjiti rizik od nekih vrsta raka. Prokulica, cvjetača (karfiol) i kelj mogu biti osobito djelotvorni. Voće i povrće također su dobri izvori vlaknastih tvari, kao što su i žitarice i mahunarke. Kako bismo zadovoljili tjelesne potrebe za neprobavljivim vlaknastim tvarima, moramo jesti veće količine voća, povrća i žitarica. Neophodno je skrenuti pažnju i na danas sveprisutnu tzv. brzu hranu (fast food). U svijetu je običavaju zvati i hrana smeće (junk food). Premda svi pribjegavamo takvoj hrani (kad nemamo vremena ili ako džep postane plići), ipak su najbrojniji ljubitelji brze hrane pripadnici mlade generacije. Mlade tre-

ba upozoriti na nedostatke takve hrane, zbog čega ju u stvari svrstavamo u nezdravu hranu. Koja je to hrana i koja su to pića? Riječ je o različitim chipi-chips proizvodima, hamburgerima, hot dogovima, slatkišima, slatkim bezalkoholnim gaziranim pićima itd. Zašto je štetno jesti takvu hranu? U prvom redu sadrži velike količine zasićenih masnoća. Zatim, brza hrana često sadrži i previše soli, a mi ju još i dodatno solimo. Dakako, prisutno je i puno šećera. Zna se, mast, sol i šećer veliki su neprijatelji našeg zdravlja, osobito zdravlja mladih. Razumljivo, treba istaknuti kako opasnosti nema ako se brza hrana uzima povremeno i u malim količinama, ali ona ne smije biti na jelovniku svakodnevno ili bez kritičnog odnosa prema pojedenim količinama. Treba voditi brigu da prehrana bude raznovrsna i uravnotežena. Neka sadrži manje masnoća a više ugljikohidrata, i uz to valja redovito provoditi tjelovježbu. Fizička neaktivnost igra veću ulogu u dobivanju na težini nego prehrana s puno kalorija. Razumljivo, u svakodnevnoj zdravoj prehrani uvijek postoji prostor da se u nju ugura i nešto što je manje zdravo, ali što volite. Nema problema, slobodno i to ubacite u svoj obrok, ali neka bude u maloj količini i ograničite druge izvore masnoća.


28

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

NEKA HRANA BUDE LIJEK, A LIJEK HRANA

Zdravlje iz sirutke Sirutka je nutritivno visoko vrijedna namirnica čijom uporabom stvaramo zdrave prehrambene navike i čuvamo imunitet Katarina Lisak, dipl. ing.

P

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

kisela sirutka. Za dobivanje ostalih vrsta sira, sirenje se provodi djelovanjem proteolitičkih enzima pri čemu se izdvaja slatka sirutka. U oba slučaja u sirutku prelaze proteini koji su neosjetljivi na djelovanje kiseline ili enzima te su upravo po sirutki i dobili ime - proteini sirutke. U sirutku osim proteina prelaze svi topljivi sastojci mlijeka. Prema tome, kisela i slatka sirutka sadrže najviše laktoze, slijede proteini sirutke i topive mineralne tvari te vitamini topivi u vodi. Riječ je o vitaminima B skupine, a najveći je udio riboflavina (B2) od kojega potječe boja sirutke. Količine sastojaka kisele i slatke sirutke razlikuju se zbog različitih načina sirenja mlijeka (tablica 1). U našim je krajevima najpopularnija sirutka od kravljeg mlijeka, iako se ona može dobiti i od bilo koje vrste mlijeka (ovčjega, kozjega i sl.). Još od vremena starih Grka sirutka se koristila za liječenje mnogih bolesti, poput tuberkuloze, kožnih i bolesti probavnog sustava. Vrijednost sirutke ističe i Hipokrat (460 god. pr. Kr.) te ju preporuča za žuticu, probavne tegobe i slično. U 18. i 19. stoljeću sirutka se koristila u terapijama oboljelih od dijareje, dizenterije ili nekih trovanja.

smatra da samo jedna litra sirutke zadovoljava dnevne potrebe za unosom ovih vitamina. Znanstvene studije pokazale su da je najveći deficit vitamina B skupine upravo kod mladih. Sirutka je također bogata mineralnim tvarima (osobito kalcijem i fosforom), koji pojačavaju njezinu funkcionalnost, a istovremeno je i niskokalorična te je zaista visoko vrijedan dijetetski napitak.

ravilna prehrana u mladosti ključan je čimbenik za zdravlje u odrasloj dobi. U tom razdoblju života energetske i nutritivne potrebe organizma dosežu svoj maksimum, a to je i vrijeme stvaranja dobrih i loših prehrambenih navika, baš kao i životnog stila. Danas su prehrambene navike mladih, nažalost, sve lošije a posljedice se u odrasloj dobi teže ili nikako ne Laktoza - zdrav šećer mogu riješiti. Izbjegavanje doručka, neredoviti obroci, “fast food”, alkohol i cigaSirutka obiluje mliječnim šećerom lakrete njihova su svakodnevica. Takav natozom koja igra višestruku ulogu u prečin prehrane i životnog stila dugoročno hrani ljudi. Iznimka je populacija osjetuzrokuje pad imunološkog sustava, deljiva na laktozu, zbog nemogućnosti ficit vitamina i mineralnih tvari, manjak njezine razgradnje. Laktoza potiče pekoncentracije te povećanje količine sloristaltiku crijeva te tako povoljno utječe bodnih radikala, što vodi bržem starenju na probavu. Osim toga, potpomaže aporganizma i razvoju mnogih bolesti. sorpciju kalcija, fosfora i drugih hranjivih Prema studiji u kojoj su ispitanicima tvari te probavu masti. Iako je laktoza mjereni krvni tlak, razina kolesterola i šešećer, ona ne utječe na stvaranje zubćera, unos alkohola i cigareta, indeks tjenog plaka. Uspostavlja blago kiselu relesne mase te fizička aktivnost, može se akciju u crijevima pa ujedno sprječava zaključiti da su oni koji su živjeli aktivno rast štetnih bakterija. Osim što je njezin i pravilno se hranili u mladosti u mnoutjecaj na zdravlje čovjeka vrlo povoljan, go boljoj formi i zdravstvenom stanju u laktoza se upotrebljava i u proizvodnji odrasloj i starijoj dobi. Prema anketama, hrane za dojenčad. najčešći su izvor tzv. praznih kalorija kod Međutim, najvrjedniji su sastojci simlađe populacije bezalkoholna i gazira- Nutritivna vrijednost sirutke rutke njezini proteini. Nutritivna vrijedna pića koja obiluju šećerom. Posljedi- Nutritivna vrijednost sirutke očituje se nost sirutke pripisuje se upravo proce prekomjernog unosa šećera su ošte- u sadržaju vitamina B skupine pa se teinima sirutke ( -laktalbuminu, ß-lakćenje zubne cakline, nastanak karijesa te sve veći broj pretile djece, pa je sirut- Tablica 1. Udio glavnih sastojaka kisele i slatke sirutke ka kao nutritivno visoko vrijedan napitak Vrsta sirutke Glavni sastojci sirutke g/L vrlo dobra alternativa. Kisela Slatka Sirutka je zelenkastožuta tekućina Laktoza 45 49 koja se dobiva kao sporedni proizvod Proteini 7 8 prilikom sirenja mlijeka. Za dobivanje Kalcij 1,4 0,5 kiseloga gruša, tj. svježega mekog sira, Fosfati 3,3 2 sirenje se provodi djelovanjem bakterija Laktati 6,4 2 mliječno-kiselog vrenja te tako zaostaje


Mlijeko i Ja

toglobulinu, imunoglobulinu, albuminu krvnog seruma i mnogih drugih), koji su hranjivo najvrjedniji. Aminokiseline koje naš organizam nije u stanju sam sintetizirati te ih svakodnevno moramo unositi nazivamo esencijalnim aminokiselinama. Upravo se proteini sirutke odlikuju njihovim velikim udjelom, osobito cisteina koji je nakon unosa u organizam lako i brzo iskoristiv, a važan je za razvoj mozga. Veća biološka vrijednost proteina sirutke od glavnog proteina mlijeka (kazeina) potječe od velikog udjela triptofana, cisteina i lizina. Za iskoristivost proteina u organizmu vrlo je bitan omjer cistein/metionin, koji je u proteinima sirutke oko 10 puta veći nego u kazeinu. Biološka vrijednost proteina sirutke iznimno je velika, čak prelazi i biološku vrijednost jaja, i to oko 15%. Biološka vrijednost sirutke veća je i od proteina mesa, soje, kazeina i ribe. Proteini sirutke znatno su manji i jednostavnije građe od kazeina pa su i puno lakše probavljivi. Gotovo 100% resorbiraju se u organizmu i bitni su za izgradnju

MLJEKARSKA REVIJA

tkiva, enzima i hormona. Prema navedenim svojstvima, proteini sirutke imaju terapijski učinak u slučaju pothranjenosti, raznih ozljeda i bolesti. Što kažu znanstvenici?

Brojna istraživanja upućuju na poseban utjecaj proteina sirutke na imunitet. Osim toga, njihov je učinak vrlo povoljan i u terapiji ateroskleroze, cistične fibroze, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Sirutka posjeduje i ljekovita svojstva, što se može pripisati prisutnosti imunoglobulina te imunoaktivnom sustavu enzima koji pružaju otpornost i štite organizam od štetnih bakterija, virusa i uzročnika zaraznih bolesti. Također, mogu reducirati ili inhibirati alergijske reakcije. Sve je više studija vezanih uz proteine sirutke koje upućuju na mogućnost smanjenja rizika obolijevanja od karcinoma, poboljšanje imuniteta, poboljšanje funkcije jetre u osoba koje boluju od nekih oblika hepatitisa, smanjenje krvnog tlaka i dr. Klinički testovi su također pokazali da proteini sirutke mogu poboljšati spo-

29

Sirutka povoljno utječe na imunitet, redukciju alergija i ima zaštitnu ulogu organizma sobnost spavanja kod adolescenata podložnih nutritivnim smetnjama. Osim vrlo visoke nutritivne vrijednosti, proteini sirutke također imaju odlična funkcionalna svojstva: dobru topivost, viskoznost, sposobnost stvaranja pjene, sposobnost želiranja, emulgiranja te sposobnost vezanja vode. Upravo se zbog toga proteini sirutke mogu ugrađivati u mliječne te razne druge prehrambene proizvode kao prirodni izvor, umjesto raznih aditiva čija je količina unosa u ljudski organizam ograničena. Dakako, sirutka se ne može smatrati čudotvornim napitkom niti farmaceutskim lijekom ciljanog djelovanja, ali zbog svojih blagotvornih svojstava može biti idealan izvor energije i hranjivih tvari te na taj način poboljšati opće stanje organizma.

BELJE ABC Mediteran

Novi ABC sir s okusom zelenih maslina i krastavaca

Iz linije ABC svježih krem sireva stiže novi okus obogaćen sitno narezanim zelenim maslinama i delikatesnim kiselim krastavcima. Okus svojom lakoćom i svježinom podsjeća na more i ukusnu mediteransku kuhinju, zbog čega je dobio ime ABC Mediteran. Masline su poznate po svojim ljekovitim svojstvima, još iz antičke Grčke, te su vrlo važan sastojak svakodnevne prehrane, kako zbog nutritivnih vrijednosti tako i zbog svoga posebnoga i prepoznatljivog okusa koji oplemenjuje svako jelo. Bogatstvo maslina nezasićenim masnim kiselinama pridonosi snižavanju kolesterola u tijelu. ABC svježi krem sir Mediteran prirodan je i zdrav proizvod koji ne sadrži konzervanse i aditive. Proizvodi se od domaćeg mlijeka, vrhnja i malo morske soli uz dodatak domaćih zelenih maslina punjenih paprikom te delikatesnih kiselih krastavaca. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji proizvodnje i odabranim sastojcima, ABC mediteran svakako je jedinstven okus na našem tržištu. Mediteranska kuhinja jedna je od najpoznatijih i najcjenjenijih u svijetu, osvaja laganim, osvježavajućim i zdravim jelima koja će sada biti još ukusnija i maštovitija uz ABC svježi krem sir Mediteran.


30

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

VINDIJA

Mliječna delicija iz kuhinje naših predaka Za sve ljubitelje tradicionalnih mliječnih proizvoda iz kolekcije Legenda ‘z bregov stiglo je novo iznenađenje - čvrsto kiselo mlijeko u kantici od 900 grama. Legenda ‘z bregov čvrsto kiselo mlijeko sadrži 3,2% mliječne masti, a njegova je najveća vrijednost bogatstvo vitamina B, fosfora i kalcija, nutrijenata potrebnih za pravilan razvoj kostiju, zubi i mišića. Glatka struktura i sjajna površina čvrstoga kiselog mlijeka ka-

rakteristike su koje upućuju na vrhunsku proizvodnju ovoga jedinstvenog pripadnika mliječne nostalgije, a njegova konzistencija omogućuje praktičnu konzumaciju žlicom. Kantica od 900 grama u kojoj je čvrsto kiselo mlijeko kao stvorena je za takvu vrstu upotrebe – dovoljno je većom žlicom izvaditi proizvod, poslužiti ga u zdjelici i porcija zdravoga i osvježujućeg ‘z bregov užitka je spremna.

Dimek u velikom izdanju

Polutvrdi sir Dimek od sada je dostupan u novom izdanju, prilagođenom obiteljskoj konzumaciji. U okusu Dimeka uživaju svi oni koji su upoznati s izvrsnom kvalitetom Vindijinih sireva, nagrađivanih na uglednim međunarodnim natjecanjima u izvrsnosti prehrambenih proizvoda. Njegove su glavne karakteristike prepoznatljiva zlatno žuta boja te specifična aroma dobivena prema uzoru na Edamac, još jedan u paleti ukusnih Vindijinih polutvrdih sireva. Ovaj dimljeni specijalitet dobiven je pomoću prirodnoga bukova dima, čime je dobiven autentičan okus domaće namirnice po kojem su proizvodi iz Vindije i poznati. Novo pakiranje Dimeka iznosi 1600 grama, a u Vindijinoj kolekciji sireva nalazi se i Dimek u 200 gramskom izdanju.

Freska voćni jogurti - užitak na kvadrat

Veselje za sve sladokusce Vindija je pri- breskva i jagoda odlikuju se velikim komapremila u obliku novog izdanja Freska jo- dima voća i neodoljivim, od sada još i boljim gurta koje objedinjuje breskvu i jagodu, dva okusom. Osim izvrsnog okusa, ova četvenajpopularnija okusa ove fine mliječne po- rostruka voćno-mliječna kombinacija pruža slastice. Novo pakiranje Freska jogurta s di- i pregršt vitamina, minerala i bjelančevina. Zajedničko pakiranje Freska jogurta od zajniranim kartonskim omotom donosi četiri čašice od 125 grama - po dvije od svakog breskve i jagode stoga cijeloj obitelji omookusa. Kao i ostala izdanja koja dolaze iz gućuje osvježavajuć i zdrav užitak! čarobnog svijeta Freska voćnih poslastica,

Mliječni klasik u novim izdanjima

Jogurt ‘z bregov sa 2,8% m.m., omiljen kod velikih i malih, od sada dolazi i u zbirnim pakiranjima od 600 (4x150) i 900 (6x150) grama. Novost u Vindijinu asortimanu fermentiranih mliječnih proizvoda predstavlja i natur jogurt (1 l) s 2,8% m.m., pakiran u višeslojnu kartonsku ambalažu koja se praktično zatvara čepom te samim time omogućava lakše pohranjivanje proizvoda. Jogurt, namirnica koja je ljudskom rodu poznata već četiri tisuće godina, ni u današnje vrijeme ne prestaje nas oduševljavati svojim vrijednim sastojcima. Njegova natur varijanta bogata je kalcijem koji pozitivno utječe na rast i razvoj kostiju i zubi, a obiluje i ostalim mineralima te bjelančevinama, sastojcima koji također igraju važnu ulogu u normalnom funkcioniranju organizma.


Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

31

DUKAT

Potrošači najviše vjeruju Dukatu! Već šestu godinu za redom u istraživanju Trusted Brand robna marka Dukat proglašena je najpouzdanijom robnom markom mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj. Dukatu je ovo već šesto Trusted Brand priznanje i jedina je robna marka koja ga nosi u domaćoj mliječnoj industriji.

Trusted Brand u Hrvatskoj od 2007. godine provodi časopis Reader’s Digest u suradnji s britanskom agencijom za istraživanje tržišta Wyman Dillon. Hrvatski potrošači Trusted Brand priznanje Dukatu dodjeljuju iz godine u godinu, a upravo je njihovo mišljenje najveća vrijednost ovog priznanja.

Dukat trajno mlijeko u novoj boci od 0,5 l - uz vas uvijek i svugdje!

Dukat trajno mlijeko obogaćeno vitaminom D od sada je dostupno i u novoj, izrazito praktičnoj boci od 0,5 litre. Načinjena od materijala koji najbolje čuva sve vrijedne sastojke mlijeka, nova boca savršena je za konzumaciju mlijeka kod kuće ali i u pokretu. Dukat trajno mlijeko u bočici od 0,5 litre dostupno je u pojedinačnom, ali i u transportnom pakiranju 8 x 0,5 l, idealnom za cijelu obitelj. Novo pakiranje pravi je odabir i za ljubitelje kave: Dukat trajno mlijeko sa 3,8% mliječne masti savršeno je za jednostavnu i brzu pripremu neodoljivo fine kave s mlijekom.

Nova Dukatela – savršen spoj paprike i češnjaka

Dukatela s paprikom i češnjakom najnoviji je član Dukatela obitelji. Savršen spoj slatke crvene paprike i malo češnjaka novu Dukatelu čini pravim tradicionalnim gastronomskim užitkom. Izrazito crvene boje s komadićima paprike, nova Dukatela izvrsno pristaje obilno namazana na krišku omiljenog kruha, toasta ili krekera, a dolazi u praktičnom pakiranu od 150g s praktičnim poklopcem koji čuva svježinu namaza.

Domaće krem vrhnje iz Dukata - poznati okus hrvatskog sela

Dukatovo Domaće krem vrhnje nova je poslastica za ljubitelje hrvatskih tradicionalnih specijaliteta. Punog okusa, Domaće krem vrhnje svoju bogatu i kremastu konzistenciju duguje tradicionalnom načinu pripremanja u kojem je miješanje vrhnja ključno za njegov prepoznatljiv bogati i blago kiselkast okus te kremastu konzistenciju, baš kao i kod vrhnja s tržnica. Domaće krem vrhnje iz Dukata pakirano je u posudici od 300 grama, a praktični nadpoklopac duže čuva svježinu i okus vrhnja. U idealnoj kombinaciji sa Dukat svježim Zagrebačkim sirom sada možete uživati u jedinstvenom hrvatskom klasiku, siru i vrhnju; uz dodatak soli, mljevene slatke crvene paprike, papra, sitno narezanog crvenog luka i žličice senfa. Osim toga, Domaće krem vrhnje je idealno za pripreme različitih umaka i “dipova” te je idealan dodatak varivima i pečenim jelima.

Dukatino voćni jogurti - nauči brojeve s Dukatinom!

Obogaćeni vitaminom D i kalcijem, Dukatino voćni jogurti baš su po mjeri djece; ukusni su i zabavni te pomažu u rastu i razvoju djece. Zahvaljujući izrazito kremastoj teksturi, bez velikih komadića voća (baš kako to djeca vole) te finom okusu, Dukatino voćni jogurti okusa marelice i mrkve ili šumskog voća omiljeni su voćni izbor mališana. Uz Dukatino voćne jogurte u novom pakiranju od 4x125g dolaze i edukativni Dukatino magneti s brojevima. Skupite ih sve i naučite brojeve s Dukatinom uz igru i zabavu!


32

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MEGGLE

Bijelo čudo zvano mlijeko

P

omislili biste kako je dosadno to bijelo nešto. Nikakvi mjehurići, nikakvo šarenilo boja. Ali bijelo čudo zvano mlijeko osvježavajuće je i ukusno. U prvoj godini djetetova života sve je jasno: vaša beba treba majčino mlijeko ili zamjensko, adaptirano mlijeko za bočicu. Ali što dalje? Je li potrebna konzumacija mlijeka? Ako da, zašto? Za mlijeko se oduvijek zna da spada u korisnu prehranu i da pomoću svojih prirodnih svojstava pridonosi dnevnoj dobrobiti organizma. Sadrži velik broj hranjivih tvari koje svojom kvalitetom ne može pružiti nijedna druga hrana. Pogotovo treba istaknuti visoko kvalitetne proteine, lako probavljive masti, vrijedne vitamine A, D i B12, folnu kiselinu i minerale poput kalcija.

Milky MAX

Mliječni proizvodi ne mogu se ni sa čime zamijeniti

Bez mlijeka i mliječnih proizvoda navedene tvari ne možemo u dovoljnoj količini nadomjestiti ni s jednom drugom hranom. Odgovarajući unos proteina i vitamina, pak, vrlo je bitan za djecu počevši od najranije dobi. Što kravlje mlijeko čini vrijednim u našoj prehrani? Kravlje mlijeko i njegovi proizvodi osiguravaju nam proteine visoke kvalitete. Ali ponajprije, mlijeko je bitno jer je glavni izvor kalcija, koji je pogotovo bitan za djecu jer je zadužen za kosti, zube i dobar rad mišića. Trajno mlijeko je ono koje uslijed termičke obrade ne zahtijeva čuvanje na niskim temperaturama, a samim načinom obrade i pakiranja sačuvani su svi vrijedni sastojci. Bogata ponuda

Ovisno o potrebama i željama potrošača, u ponudi je mlijeko pakiranja 1 lit sa 5 različitih udjela mliječne masti: 0,9%, 2,5%, 2,8%, 3,2% i 3,8%. Na tržištu se sada nalazi linija proizvoda predviđena za najmlađe pod nazivom Meggle Milky Max: • Meggle UHT Milky Max 2,8% m.m. 1 lit • Meggle Milky max čokoladno mlijeko 2,0% m.m. 200 ml

čokoladno mlijeko

M

Novo

čokoladno mlijeko!

lijeko je bez sumnje hranjiva namirnica bez koje bi mnogima, osobito djeci, život bio nezamisliv. Oduvijek je bilo neizostavni dio dječje prehrane jer je glavni izvor kalcija, sastojka koji djeca jednostavno ne smiju izostaviti, bez obzira na dob. Mlijeko osim kalcija sadrži i vitamine. Osim što se od mlijeka dobivaju različite prerađevine, bez njega ne bi postojala ni jedna od najomiljenijih namirnica za djecu - ČOKOLADNO MLIJEKO - neodoljiva okusa. Okus čokolade pomoći će svakoj mami čije dijete nije ljubitelj mlijeka da njezini najmiliji ipak dobiju potrebne vitamine. Ovo je savršena kombinacija mlijeka, čokolade i vitamina koja djeci pruža najukusniji i najslađi užitak u mlijeku. Meggle ČOKOLADNO MLIJEKO pravi je proizvod za djecu, ali i za odrasle koji trebaju slatko i prijateljsko osvježenje!

MEGGLE MILKY MAX MLIJEČNI DESERT 4x62,5g Mliječni desert za mali, slastan međuobrok s okusom čokolade i lješnjaka… promiješajte za potpuni doživljaj okusa!

MEGGLE Milky Max mliječni desert prepoznatljivog dizajna kako i samo ime kaže predstavlja: • ukusan spoj mlijeka, čokolade i lješnjaka • desertno osvježenje u pakiranju od 4x62,5g • vrhunsku slasticu za sve sladokusce • očaravajući i bogat okus čokolade i lješnjaka koji se tope u ustima Uživajte u prekrasnim trenucima svakoga dana - budite uz MEGGLE cijeli dan. Za doručak, ručak, večeru ili jednostavno za užinu MEGGLE je Vaš izbor.


Mlijeko i Ja br. 1/2012  

Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you