Mljekarski list 2-2023

Page 1

mljekarski list ISSN 0351-9104

MJESEČNIK ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE MLIJEKA

Veljača 2023. Broj 2

Godište 60

Dodijeljene Godišnje nagrade Mljekarskog lista za 2022. godinu OPG Murković - Mliječna farma godine Marko Ivančan - Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka mljekarski list / 2. 2023.

1



Impressum

Sadržaj

OS hibridi za silazu

UREDNIČKI ODBOR: Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Doc. dr. sc. Zdravko Barać, Ministarstvo poljoprivrede Tina Bobić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Vesna Bulić, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede Akademik Željko Cvetnić, Hrvatski veterinarski institut Ranko Gantner, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Draženka Grah, mag. oec., Grad Zagreb Prof. dr. sc. Zoran Grgić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Dr. sc. Zdenko Ivkić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Dr. sc. Ivan Jakopović Dalibor Janda, dip. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Josip Leto, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Kristina Matković, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet Davor Pašalić, dr. vet. med., Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Igor Rešetar, Udruga hrvatskih proizvođača mlijeka Danijela Stručić, dipl. ing. agr., Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Mr.sc. Dario Zagorec, Ministarstvo poljoprivrede

02 Dodijeljene godišnje nagrade Mljekarskog lista za 2022. 06 60. obljetnica časopisa Mljekarski list 13 Agrometeorološka prognoza za veljaču 14 Jari stočni grašak za proizvodnju zrna 20 Ublažavanje djelovanja aflatoksina kukuruza na mliječne krave 34

Predstavljamo: Sano Laboratory

Kvalitetna silaza za profitabilnu Najbolji izbor proizvodnju #slijedistovrijedi Glavni i odgovorni urednik: Zoran Bašić Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Za izdavača: Vera Volarić Uredništvo: Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 tel.: 01/4833-349 e-mail: hmu@hmu.hr web: www.hmu.hr MB: 3206599 OIB: 75164980044 Žiro račun: IBAN: HR54 23600001101408596 Cijena: 1,86 EUR Fotografije: Shutterstock, HMU Grafičko oblikovanje: Divan Tisak: Tiskara Zelina d.d.

Najbolji izbor

10

Stanje ozimih strnih žitarica

Promjene na tkivu vimena kao posljedica strojne mužnje 38

42 Nedostatak kalcija uvelike utječe na zdravlje stada 44 (Ne)izvjesna budućnost hrvatskog mljekarstva 48 Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede

50 Pravo je vrijeme za napraviti iskorak u proizvodnji

16

Neke zakonitosti napasivanja

54 Koliko je opasno biti sam svoj doktor?

56 Ponuda Poljoprivrednog instituta Osijek za proljeće 2023.

25 PODLISTAK HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU I HRANU

Mljekarski list upisan je u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863. Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom listu temelje se na

stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa. Autori snose svu Poljoprivredni institut Osijek odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu. Poljoprivredni institut Osijek MLJEKARSKI LIST JE STRUČNI ČASOPIS NAMIJENJEN POPULARIZACIJI ZNANOSTI IZ PODRUČJA MLJEKARSTVA Južno predgrađe 17, Osijek #slijedistovrijedi Južno predgrađe 17,Osijek Osijek www.poljinos.hr Poljoprivredni institut www.poljinos.hr

Južno predgrađe17, 17 |Osijek 31 000 Osijek | www.poljinos.hr Južno predgrađe

#slijedistovrijed


VIJESTI

Dodijeljene godišnje nagrade Mliječna farma godine je farma obitelji Murković iz Novakovca u Međimurju, a najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka Marko Ivančan iz Novačke u Prekodravlju > Zoran Bašić,

S

Hrvatska mljekarska udruga

tručni skup Hrvatske mljekarske udruge, održan 25. siječnja 2023. na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, okupio je mljekarsku znanost i praksu na jednom mjestu, odaslavši poruku javnosti kako je mljekarstvo najvažnija grana poljoprivrede, ali i najznačajniji zamašnjak razvoja hrvatske poljoprivrede. Svečanosti su osim uzornih proizvođača mlijeka i članova uredničkog odbora časopisa Mljekarski list nazočili i mnogobrojni predstavnici znanstvenih i stručnih institucija, predstavnici Ministarstva

poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, hrvatskih mljekara Dukat, Vindija i Belje te predstavnici oglašivača - suradnika u Mljekarskom listu. Domaćin skupa bilo je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a pokrovitelj Koprivničko-križevačka županija, uime koje se skupu obratio župan Darko Koren ne krijući zadovoljstvo što se upravo ovakav stručni skup održava u Križevcima. Državni tajnik Zdravko Tušek zahvalio je proizvođačicama i proizvođačima

mlijeka što ruralni prostor čine vitalnim i živim. “Ministarstvo poljoprivrede brine se kako bi temelji mljekarstva bili što jači i kako bismo mogli odgovoriti na sve izazove s kojima se susreće sektor mljekarstva u Hrvatskoj”. Predsjednica Hrvatske mljekarske udruge Vera Volarić kazala je da se skup održava na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, jer je upravo ovo Učilište začetnik poljoprivrednog obrazovanja, poljoprivredne znanosti i struke, a samim time i začetnik hrvatskog stočarstva.

NAJBOLJI PROIZVOĐAČI MLIJEKA U 2022. GODINI Stručno povjerenstvo za odabir i ocjenu kandidata za godišnje nagrade Mljekarskog lista, i to na temelju Pravilnika o dodjeli nagrada, odlučilo je da: Nagradu Mljekarskog lista za Mliječnu farmu godine dobiva obitelj Josipa i Ivice Murkovića iz Novakovca, Međimurska županija Nagradu Mljekarskog lista za Najperspektivnijega mladog proizvođača mlijeka dobiva Marko Ivančan iz Novačke, Koprivničko-križevačka županija

4

mljekarski list / 2. 2023.


e Mljekarskog lista za 2022. MLIJEČNA FARMA GODINE

O

uzornoj obitelji Josipa i Ivice Murkovića iz Novakovca u Međimurskoj županiji pod naslovom “Kako do sredstava iz SAPARD programa - pozitivan primjer obitelji Murković iz Međimurja” pisali smo u lipnju 2008., kao izvrsnom primjeru dugoročnog ulaganja u proizvodnju mlijeka. To je zapravo bila i prva farma muznih krava čija je izgradnja financirana iz pretpristupnog programa SAPARD. “Ideja o izgradnji suvremene staje i prve aktivnosti krenule su 2005., kada smo započeli s ispunjavanjem uvjeta za prijavu, a tek u lipnju 2007. projektna je dokumentacija kompletirana i projekt poslan SAPARD Agenciji, s kojom je sklopljen Ugovor o dodjeli sredstava. Farma je dovršena 2008., a imala je kapacitet za smještaj 240 grla”, kažu nam ovi vrijedni Međimurci, čija je farma proglašena “Mliječnom farmom 2022. godine” i na što su osobito ponosni, jer su i njihove cijele obitelji uključene u proizvodnju mlijeka. Tako uz supruge Veroniku i Danijelu, u radovima na farmi pomažu i Veronikina i Ivičina djeca David, Lukas i Anja, te Danijelina i Josipova djeca Dominik i Maria, koji će sigurni smo i dalje uspješno razvijati obiteljsku proizvodnju mlijeka. Kao i prije petnaest godina, i danas je ova obitelj jednako ustrajna i uspješna u poslu kojim se bavi. I to zato jer su se proizvodnjom mlijeka bavile i generacije prije njih, s obzirom na iskustvo i znanje koje su stekli radeći s roditeljima na gospodarstvu, i braći Josipu i Ivici logičan je izbor bio nastaviti obiteljsku proizvodnju, to više što se jedan od braće - Ivica, nakon niza godina rada u Austriji odlučio s obitelji vratiti u svoje rodno mjesto i s bratom Josipom osuvremeniti proizvodnju mlijeka. Na farmi je danas ukupno 340 različitih kategorija, od čega je 186 krava holstein pasmine, čija je prosječna proizvodnja 8846 kg mlijeka u laktaciji sa 4,6% mliječne masti i 3,6% proteina. mljekarski list / 2. 2023.

Plaketu za Mliječnu farmu godine obitelji Murković uručio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, a nagrade i mnogobrojni predstavnici tvrtki partnera Mljekarskog lista

Mlijeko predaju Vindiji s kojom dulji niz godina uspješno surađuju, a 2022. isporučili su 1,356.684 kg mlijeka. Obrađuju 126 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je samo desetak hektara u vlasništvu. Ističu problem nedostatka dovoljnih količina zemljišta i istjecanje rokova zakupa za pojedine parcele, ali se nadaju da će uz pomoć nadležnih institucija, ponajprije općina Podturen i Dekanovec, u cilju očuvanja proizvodnje - uspješno riješiti i taj problem.

I nakon velike investicije iz SAPARD programa, Murkovići nastavljaju kontinuirano ulagati u svoju farmu. Tako su i 2018. iz Programa ruralnog razvoja RH i Operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” realizirali dogradnju postojeće staje s ciljem poboljšanja dobrobiti mliječnih krava, a izgrađena su i spremišta za stočnu hranu i mehanizaciju te je nabavljena i nova poljoprivredna mehanizacija. 5


VIJESTI

“Mjere Programa ruralnog razvoja velika su pomoć u razvoju našega obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva. Međutim, upozorili bismo da se predugo čeka na isplatu sredstava, a sama je dokumentacija komplicirana i prevelika. Smatramo da je procedure potrebno pojednostaviti, tako da se na natječaje mogu prijaviti i oni poljoprivrednici koji nemaju prethodno iskustvo s projekatima. Ono što nas muči jest zakup i mogući problemi koji bi se mogli javiti kod zakupa državnoga poljoprivrednog zemljišta. Svakodnevno vidimo loše primjere kako

proizvođači mlijeka koji vrijedno rade i ulažu u proizvodnju ostaju bez zakupa državnoga poljoprivrednog zemljišta. Ipak, polažemo nadu u pravednu raspodjelu zemljišta i da će se u natječajima za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta voditi računa da su cijele obitelji, poput naše, uključene u poljoprivrednu proizvodnju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Trudimo se već dulji niz godina proizvesti dovoljne količine hrane za naše krave, ali i stvoriti optimalne uvjete za smještaj i proizvodnju naših krava. Tu smo postignuli puno pa volimo

reći kako je naša staja danas pravi hotel s pet zvjezdica. Iskreno se nadamo da će se situacija u poljoprivredi, a osobito u stočarstvu i proizvodnji mlijeka napokon poboljšati”, zaključuju Murkovići. Obitelji Murković možemo čestitati i iskreno zahvaliti što sa svoga obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva šalju pozitivan primjer da se proizvodnja mlijeka može i treba njegovati generacijama, te da je uz uključenost cijele obitelji u proizvodnju, suradnju sa strukom i kvalitetnim partnerstvom s mljekarom moguće prevladati mnoge probleme.

NAJPERSPEKTIVNIJI MLADI PROIZVOĐAČ MLIJEKA

O

bitelj Ivančan iz Novačke u Prekodravlju pripada skupini proizvođača mlijeka koju struka uvažava dulji niz godina, s obzirom na postignute rezultate kako u uzgoju visokomliječnih krava, tako i u proizvodnji mlijeka. Darinka i Ivan cijeli se svoj život bave stočarstvom, a u proizvodnju su danas uključene kćeri Anica i Slavica, zet Goran Aščić i, dakako, ovogodišnji prvak u kategoriji Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka - dvadesetčetvorogodišnji sin Marko, koji je po završetku Srednje gospodarske škole u Križevcima odlučio svoje stečeno znanje primijeniti u svojoj staji. A rezultati su danas tu! U predstavljanju ovoga obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva, koje se generacijama bavi proizvodnjom mlijeka, treba istaknuti kako je ovo jedinstven 6

Plaketu za Najperspektivnijeg mladog proizvođača mlijeka za 2022. godinu Marku Ivančanu uručio je župan koprivničko-križevački Darko Koren, a nagrade predstavnici tvrtki partnera Mljekarskog lista mljekarski list / 2. 2023.


primjer gdje su i staja za krave i hangari za smještaj kvalitetne hrane za krave i mehanizacija, ali i obiteljska kuća pod jednim krovom. “Kada smo odlučili krenuti u intenzivniju proizvodnju mlijeka prije petnaestak godina logično je bilo polako, kako smo imali sredstava, graditi najprije staju i prateće objekte. Onda su se stvorili i uvjeti da i u sklopu gospodarskog dvorišta napravimo i naš obiteljski dom u kojem ćemo živjeti. Tako da danas možemo slobodno reći kako su nam prvi i jedini susjedi naše krave”, kaže mladi poljoprivrednik Marko Ivančan. Sa 150 krava i prosječnom proizvodnjom od 8300 litara po kravi obitelj Ivančan pripada najuspješnijim proizvođačima mlijeka, a razlog tomu je racionalno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, poštivanje sjetvene strukture kultura podređenih hranidbi visokomliječnih krava, ali i pravilno i postupno ulaganje u proizvodnju uz slušanje savjeta struke. “Moja je obitelj oduvijek slušala savjete struke, pogotovo stručnjaka koji pišu u Mljekarskom listu, od pokojnog profesora Štafe s Agronomskog fakulteta, do terenskog agronoma Srećka Ladišića. Mi smo odavno naučili kako proizvođači mlijeka moraju pripremiti voluminoze dovoljno da mogu svoje krave hraniti u kontinuitetu barem 400 dana, unatoč tome što godina ima 365 dana. A mi upravo tako i radimo, voluminoze moramo imati i za nagodinu, jer se nikada ne zna kada će doći loši vremenski uvjeti za proizvodnju. Kako smo se specijalizirali na proizvodnju mlijeka, u staji držimo isključivo holstein pasminu goveda, a rasplodni pomladak osiguravamo sami vodeći računa da svoje krave pravovremeno osjemenjujemo sje-

mljekarski list / 2. 2023.

menom najkvalitetnijih bikova, dakako, vodeći računa što preporučuju naši stručnjaci iz HAPIH-a. “Proizvodnjom mlijeka bavili su se moji baka i djed, bave se još uvijek aktivno moji roditelji, tako da je bilo logično da i ja nastavim obiteljsku tradiciju, na koju sam jako ponosan. To je i velika obveza, jer je logično da i ja trebam nastaviti pametno ulagati i razvijati gospodarstvo. Nositelj sam OPG-a od 2017. i od tada smo realizirali dvije mjere iz Programa ruralnog razvoja - iz Mjere 4.1.1. financirali smo tri robota za mužnju i nadogradnju farme i nabavu opreme za farmu, traktora i priključne mehanizacije, dok smo iz Mjere 4.1.2. financirali izgradnju lagune za stajski gnoj”. Vrijedna obitelj Ivančan isporučila je u 2022. godini Dukatu 1,168.500 kg mlijeka. Prosječna proizvodnja po kravi u standardnoj laktaciji od 305 dana bila je

8300 kg mlijeka sa 3,80% mliječne masti i 3,41% proteina. Krmu za ukupno 240 goveda različitog uzrasta proizvode na 85 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 55 ha u vlasništvu, dok je ostatak u zakupu, što državne što seoske zemlje od privatnih vlasnika. Proizvode najkvalitetniju krmu za svoje visokomliječne krave, a agrotehničke mjere poput zelene gnojidbe i kalcizacije provode dulji niz godina. Posla je puno, a da bi se sve uspješno obavilo ključ je uspjeha složna obitelj, čemu svjedoči i vrijedna obitelj Ivančan. A našem najperspektivnijim mladom proizvođaču mlijeka Marku podrška obitelji, suradnja s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, savjetodavcima na terenu i Dukatom, otkupljivačem mlijeka s kojim rade od samih početaka bavljenja ovom proizvodnjom - kvalitetan su temelj za uspješnu budućnost.

7


> AKTUALNO

60. obljetnica časopisa Mljekarski list "Sveta je istina da za unapređivanje gospodarstva nije dovoljna samo radina ruka, nego znanje i naobraženje. Jer, Zemlja iz koje nam sve bogatstvo niče je mrtva gomila ruda, koja se ne zna sama prilagođavati, njoj valja umna rukovoditelja, da nam trud korišću urodi" (akademik Mijo Kišpatić, časopis “Zemljoznanstvo”, Križevci, 1877. godine) > Vera Volarić, dipl. ing. Hrvatska mljekarska udruga

I

stoga dana, nakon objave i dodjele nagrada Mljekarskog lista najuzornijim proizvođačima mlijeka u RH za 2022. godinu, 25. siječnja 2023. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima svečano je obilježena 60. obljetnica časopisa Mljekarski list, u prisustvu mnogobrojnih suradnika, znanstvenih i stručnih institucija, mljekara kao i dosadašnjih nagrađivanih proizvođača mlijeka kroz 20 godina, počevši od 2003. godine, kada je i uspostavljeno nagrađivanje najboljih prema odabiru struke.

O časopisu Časopis je to s dugogodišnjom tradicijom, svojim kontinuitetom i redovitošću izlaženja već je dugo u samom vrhu najčitanijih stručnih, edukativno-informativnih časopisa u Hrvatskoj, namijenjen poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka. Tradicionalno postoji dobra komunikacija Mljekarskog lista s proizvođačima, ali i s hrvatskim mljekarama, koje su davnih dana prepoznale važnost edukacije svojih kooperanata putem Mlje8

karskog lista, koje su podržale njegovo izlaženje 1964. i od tada Mljekarski list u kontinuitetu kao mjesečnik izlazi punih 60 godina. Popularnost Mljekarskog lista proizlazi iz činjenice što istinito i objektivno informira, a prije svega educira svoje čitatelje o svim segmentima proizvodnje mlijeka. Prilozima s pozitivnim primjerima uspješnih mliječnih farmi nastoji ohrabriti proizvođače da izdrže i ustraju u nastavku ove teške i kompleksne proizvodnje, naročito danas u vrijeme globalne krize kojom je zahvaćeno cijelo hrvatsko gospodarstvo. Upravo zato, Mljekarski list kontinuirano od 2003. godine prema zadanim kriterijima nagrađuje najuspješnije proizvođače mlijeka, a popis najuspješnijih tijekom proteklih godina pronađite u nastavku. Unatoč svemu, vjerni suradnici Mljekarskog lista - naši agronomi, veterinari, agroekonomisti i drugi stručnjaci, iza kojih stoje mnoge znanstvene i stručne spoznaje provjerene u praksi, pružaju odgovore na ključna pitanja mljekarstva, odnosno kako uz što manje troškove proizvesti kvalitetnu, izbalansiranu i do-

statnu stočnu hranu, kako povećati godišnju proizvodnju po muznom grlu, kako proizvesti mlijeko visoke kakvoće, a sve s ciljem postignuća optimalne ekonomičnosti i što boljih financijskih rezultata na gospodarstvu. Posebno se velike promjene događaju u proizvodnji mlijeka gdje se kroz investicije u objekte, opremu i visoko proizvodne krave stvara novi sustav tržno konkurentnih obiteljskih gospodarstava, uz tendenciju smanjivanja ukupnog broja proizvođača mlijeka i diferenciranje na veće proizvodne kapacitete, uređivačka politika i programska orijentacija Mljekarskog lista nužno se prilagođava novim društvenim i političkim promjenama u zemlji, s direktnim utjecajem na gospodarstvo, pa tako i na stočarsku odnosno mljekarsku proizvodnju. Putem Mljekarskog lista uspostavljena je kvalitetna suradnja s Udrugama uzgajivača goveda, Udrugama proizvođača mlijeka te Stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, osobito s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu čije aktualne teme i važne informacije imaju veliki značaj za proizvođače mlijeka. mljekarski list / 2. 2023.


NAGRADE MLJEKARSKOG LISTA UZORNIM PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA OD 2004.-2020.

2004.

2005.

2006.

OPG Imbrišak Staro Štefanje, Bjelovarsko-bilogorska županija

OPG Vranović Gardinovec, Međimurska županija

OPG Kruhin Prikraj, Zagrebačka županija

2007.

2008.

2008.

OPG Prepolec Budinščina, Krapinsko-zagorska županija

OPG Latki Otočac, Ličko-senjska županija

OPG Miškulin Smiljan, Ličko-senjska županija

2009.

2010.

2010.

OPG Grohar Jablan, Primorsko-goranska županija OPG Francišković Begovo Razdolje, Primorsko-goranska županija

OPG Mužinić Križevčec, Zagrebačka županija

OPG Malkoč Kupinečki Kraljevec, Grad Zagreb

mljekarski list / 2. 2023.

9


> AKTUALNO

2011.

2011.

2012.

OPG Spahić Brestača, Sisačko-moslavačka županija

OPG Gmižić Vrbovo Posavsko Zagrebačka županija

OPG Horvatinčić Gusakovec, Krapinsko-zagorska županija

2013.

2014.

2015.

OPG Beštek Kuštani, Koprivničko-križevačka županija

OPG Mijić Bošnjaci, Vukovarsko-srijemska županija

OPG Puškarić Zorkovac na Kupi, Karlovačka županija

2016.

2017.

2018.

OPG Glavaš Bizovac, Osječko-baranjska županija

OPG Majetić Milanlug, Požeško-slavonska županija

OPG Zdunić Divoševci, Brodsko-posavska županija OPG Arić Gornji Crnogovci, Brodsko-posavska županija

2019.

2019.

2020.

OPG Brlić Kapela Dvor, Virovitičko-podravska županija

OPG Karamarković Ilmin Dvor, Virovitičko-podravska županija

Agro Bovis d.o.o. Gorjani, Osječko-baranjska županija OPG Panić Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija

10

mljekarski list / 2. 2023.


Travne smjese koje daju više!!!

EKOLOŠKO SJEME RASPOLOŽIVO ODMAH!

AKCIJA!!!

Dodatni popust 10 % za čitatelje Mljekarskog lista u veljači!!

VIŠE MLIJEKA S DLF-om Generalni zastupnik: mljekarski list / 2. 2023.

Slavonska avenija 26/1, Zagreb m. 097/6130-305 098/476-914 097/6130-303 11 www.granarium.hr veleprodaja@granarium.hr


> AKTUALNO

Stanje ozimih strnih žitarica > Mr. sc. Tatjana Martinović

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Stanje ozimih strnih žitarica i pripreme za sjetvu jarih strnih žitarica

I

znadprosječno toplo vrijeme tijekom posljednjih triju mjeseci 2022. nastavljeno je i u prvoj polovici siječnja ove godine, u vrijeme pisanja ovog teksta. Kakva su odstupanja srednje mjesečne temperature zraka zabilježena u odnosu na višegodišnje razdoblje 1981.–2010.? S obzirom na takve vremenske uvjete, većina je usjeva ozimih žitarica bujno razvijena. Ovisno o roku sjetve, ozime strne žitarice uglavnom se nalaze u fazi busanja. Jedino ozimi usjevi sijani u zakašnjelim rokovima sjetve nisu još dostignuli fazu busanja. Usjevi ozime pšenice, a naročito ozimog ječma, posijani u najranijim sjetvenim rokovima jako su bujni i nalaze se na kraju faze busanja. Naime, kod većine pravih žitarica busanje je najintenzivnije pri temperaturama između 10 i 15 °C, a na nižima od 5 i višima od 20 °C busanje prestaje. Upravo su te temperature optimalne za busanje prevladavale tijekom proteklog razdoblja. Ako se nastavi ovako topla zima, najranije posijani usjevi ozimog ječma mogli bi prijeći u fazu vlatanja. Prema biološkim svojstvima, ozimi ječam ima nešto kraću vegetaciju u odnosu na pšenicu i busanje nastupa prije nego kod pšenice. Na usjevima ozimih strnih žitarica posijanima uz povećan utrošak sjemena po jedinici površine može se uočiti promjena boje (svijetlozelena do žuta) i propadanje starijih listova. Navedene promjene boje mogu se primijetiti i na dijelovima pojedinih parcela (na uvratinama ili na dijelovima površina parcela na kojima je prilikom sjetve ponovljen prohod sijaćicom). Ozime strne žitarice imaju povoljne uvjete za rast i razvoj, ali i jesenski korovi - uskolisni i širokolisni dobro su razvijeni pa oni tijekom ovakvih toplih dana ugrožavaju ozime usjeve koji nisu tretirani protiv korova. Najopasniji korovi u strnim žitaricama počnu nicati odmah nakon sjetve i niču sve do kasnog proljeća. Slakoperka (Apera spica venti) i broćika 12

Slika 1. Izgled pšenice sredinom siječnja 2023. - sjetva u prvoj dekadi listopada 2022.

Slika 2. Izgled ozime pšenice sredinom siječnja - sjetva u zakašnjelom roku sjetve - u studenom 2022.

Slika 3. Faza razvoja ozimog ječma - kraj busanja - početak vlatanja - sredinom siječnja 2023.

(Gallium aparine) u našim su uvjetima najtvrdokorniji korovi u usjevima strnih žitarica. Većina korova za rast treba manje topline u odnosu na kulturne biljke pa u proljeće, naročito kad je ovako blaga zima, predstavljaju veću konkurenciju usjevima. Korovne su biljke konkurenti jer bolje iskorištavaju hranu, svjetlost i vlagu u odnosu na kulturne biljke. Već na prvi pogled među zasijanim se oranicama lako uočavaju parcele zasijane ozimim ječmom, jer je on u odnosu na ozimu pšenicu svjetlije boje. Na listovima takvih bujno razvijenih usjeva ječma već se sada mogu uočiti znakovi biljnih bolesti. Usjeve ozimih žitarica na kojima se uočavaju simptomi biljnih bolesti u proljeće će trebati tretirati registriranim fungicidima čim za to budu stvoreni povoljni vremenski uvjeti. Osim svega navedenog, ovakve tople zime pogoduju i pojavi većeg broja štetnih glodavaca, kao i većim štetama (izravnim i neizravnim) koje oni uzrokuju. Štetni glodavci oštećuju usjeve, ali i uskladištene poljoprivredne proizvode. Pregledom stanja usjeva sredinom siječnja uočila sam velik broj aktivnih rupa. Za suzbijanje glodavaca dopušteno je koristiti pripravke registrirane u Republici

Sjetvu jarih žitarica treba obaviti što je moguće ranije - prinosi jarih strnih žitarica niži su od prinosa ozimih strnih žitarica, ali uz vrlo ranu sjetvu i intenzivne agrotehničke mjere, prinos se može približiti razini prinosa ozimih žitarica mljekarski list / 2. 2023.


Slika 4. Razlika u boji usjeva ječma i pšenice - siječanj 2023.

Hrvatskoj za tu namjenu: RATRON GL (rodenticid za suzbijanje štetnih glodavaca) i ARVALIN (rodenticid za suzbijanje poljske voluharice). Prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, poljoprivredni proizvođači trebaju redovito pratiti Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), prije upotrebe pažljivo pročitati priloženu uputu i prilikom primjene pridržavati se uputa. Učinkovitost pripravaka za zaštitu bilja između ostalog ovisi i o vanjskim temperaturama, ali i o kondiciji i fazi rasta i razvoja biljaka na koje se sredstvo za zaštitu bilja primjenjuje. Preporuka je poljoprivrednicima da sada redovito obilaze svoje posijane usjeve, prate stanje tla i usjeva te očekivanu prognozu vremena kako bi na vrijeme mogli poduzeti potrebne agrotehničke mjere u skladu s vremenskim prilikama, stanju usjeva i preporukama agronomskih stručnjaka. S obzirom na dosadašnje okolišne uvjete, može se pojaviti potreba za ranijom primjenom regulatora rasta, a moguće je očekivati i raniju pojavu štetnih kukaca i biljnih bolesti. Dinamika prihrane usjeva i količina potrebnih dušičnih gnojiva također će ovisiti o stanju svakoga pojedinog usjeva i parceli.

Pripreme za sjetvu jarih strnih žitarica Vrijeme je za nabavu sjemena jarih strnih žitarica. Za sjetvu obvezno treba koristiti klijavo, čisto, ujednačeno i zdravstveno ispravno sjeme. Sjetvu jarih strnih žitarica (jara zob i jari ječam) mljekarski list / 2. 2023.

Slika 5. Ozimi ječam - izraženi simptomi biljnih bolesti - sredina siječnja 2023.

Slika 6. Štete od glodavaca - aktivna rupa sredinom mjeseca siječnja 2023.

Ovakve tople zime pogoduju i pojavi većeg broja štetnih glodavaca, kao i većim štetama koje oni uzrokuju

treba obaviti čim to omogući stanje tla. Kalendarski je to u našim uvjetima uglavnom druga polovica veljače, odnosno prva polovica ožujka. No, zbog klimatskih promjena kojima svjedočimo ustaljeni kalendar radova u poljoprivrednoj proizvodnji u sve više slučajeva bilježi odstupanja. Zato je nužno pratiti stanje u prirodi i uvjete za poljoprivrednu proizvodnju: temperature tla i zraka, sadržaj vode i zraka u tlu i ostale okolišne čimbenike koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju.

Što ranija sjetva Sjetvu jarih žitarica treba obaviti što je moguće ranije. Prinosi jarih strnih žitarica niži su od prinosa ozimih strnih žitarica (u prosjeku oko 20%), ali uz vrlo ranu sjetvu i intenzivne agrotehničke mjere, prinos se može približiti razini prinosa ozimih žitarica. Kasnija sjetva u proljetnom roku može uzrokovati znatno smanjenje prinosa. Koliko će prinos biti umanjen ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a osobito o količini i rasporedu oborina i temperaturama. U slučajevima kad se sjetva jarih strnih žitarica obavlja u travnju, može se očekivati znatniji pad prinosa. Pri takvoj, zakašnjeloj sjetvi, ograničavajući je čimbenik za ostvarivanje potencijala rodnosti odabrane sorte temperatura koja je u to vrijeme viša pa izaziva brži rast i

razvoj biljaka. Time se skraćuje trajanje razvojnih faza, što rezultira manjim urodom. Također, nedostatak vlage u kritičnim razvojnim fazama može izazvati znatan pad uroda. Zob ima veće potrebe za vodom u odnosu na ječam, a najviše vlage treba u razdoblju od vlatanja do metličanja. Zato raniji rokovi sjetve strnih žitarica imaju prednosti u odnosu na kasnije. Prilikom odabira parcele za sjetvu jarih žitarica treba poznavati zahtjeve strnih žitarica prema tlu: ječam ima slabije razvijen korijenov sustav pa za njegovu sjetvu treba birati kvalitetnija tla. Za razliku od ječma, zob ima korijen dobre upijajuće moći i dobro koristi teže topljiva hraniva iz tla. Zob se može posijati u nešto vlažnije tlo, a osjetljiva je na dubinu sjetve. Dubina sjetve treba biti 3-4 cm pri optimalnoj vlažnosti tla, odnosno 5-6 cm pri umjerenoj vlažnosti tla. Kod proizvodnje jarih žitarica primjenjuju se agrotehničke mjere kao i kod proizvodnje ozimih žitarica. Osnovna obrada tla može se obaviti u proljeće, ali jesenska osnovna obrada ima prednost gdje god ju je moguće obaviti. Preporučena sjetvena norma za jari ječam i jaru zob ovisi o odabranoj sorti, uvjetima i roku sjetve: • jara zob od 300 do 550 klijavih sjemenki/m2 (100-180 kg/ha) • jari ječam od 350 do 500 klijavih sjemenki/m2 (200-240 kg/ha). 13


> AKTUALNO

Tablica 1. Sorte jare zobi i agronomska svojstva

Masa Hektolitarska Optimalni rok 1000 masa (kg) sjetve zrna (g)

Sorta

Duljina vegetacije

Visina (cm)

Kupa

srednje rana

90-95

28-33

41-45

Baranja

srednje rana

96-98

28-31

41-46

Earl

vrlo rana

visoka

31

51

Effektiv

rana

srednja do visoka

33

44

Enjoy

srednje rana

srednja do visoka

15. veljače 15. ožujka 1. veljače 15. ožujka čim ranije u proljeće čim ranije u proljeće čim ranije u proljeće

Norma sjetve (klijavih zrna/m2)

Norma sjetve (kg/ha)

450-550

160-180

450-500

160-180

300-400

100-140

300-400

110-145

300-400

100-135

Tablica 2. Sorte jarog ječma i agronomska svojstva

Sorta

Duljina vegetacije

Bc Alarik

srednje rani

Bc Kalnik srednje rani Erih srednje rani Matej

srednje rani

Dado

srednje rani

Prkos

srednje rani

Escalena

srednje rani

Planet

srednje rani

Laureate

srednje rani

Namjena/ broj redova zrna višenamjenski/ dvoredni stočni/dvoredni stočni/dvoredni višenamjenski/ dvoredni višenamjenski/ dvoredni višenamjenski /dvoredni stočni/pivarski/ dvoredni pivarski/dvoredni/ fakultativna sorta pivarski/dvoredni/ fakultativna sorta

Na tržištu Republike Hrvatske mogu se nabaviti sorte jarih žitarica domaćih oplemenjivača, ali i introducirane sorte, a u tablicama 1 i 2 prikazana su glavna agronomska svojstva za neke od najzastupljenijih sorata.

Priprema tla i prihrana Za uspješnu proizvodnju potrebno je kvalitetno pripremiti i pognojiti tlo. Ukupno potrebnu količinu makrohraniva, fosfora i kalija, prilikom gnojidbe jare zobi i jarog ječma, treba primijeniti pri osnovnoj obradi tla. Količina i formulacija mineralnog gnojiva koja će se primijeniti ovisi o plodnosti tla na svakoj pojedinoj parceli. Za gnojidbu jare zobi na prosječno plodnom tlu potrebno je 60-90 kg/ha du14

Visina (cm)

Masa Hekto1000 litarska zrna masa (g) (kg)

Optimalni rok sjetve

Norma sjetve (klijavih zrna/m2)

Norma sjetve (kg/ha)

62-65 40-42

69-72

1. veljače - 15. ožujka

400-450

200-220

62-65 45-47 65-68 43-45

68-71 70-73

1. veljače - 15. ožujka veljača, 1. – 15. ožujka tijekom veljače - početkom ožujka

400-450 450–500

200-220 200–220

400-450

209-235

76

47

>68

75

51

>68

čim ranije u proljeće

400-450

209-235

>70

tijekom veljače početkom ožujka; može

450

210-240

čim ranije u proljeće

350–400

175-200

kraj veljače - početak ožujka

350–400

180-200

veljača

350 – 400

70

50

srednje visok srednje 45-49 visok

68

se sijati u ujesen (mjesec studeni)

nizak

šika, 60-80 kg/ha fosfora i 70-110 kg/ha kalija. Pri gnojidbi ječma nužno je voditi računa o namjeni za koju koristimo ječam (kao hranu za stoku ili za industriju slada). Kod jarog ječma polovicu dušičnih gnojiva treba dodati prije sjetve, a drugu polovicu tijekom busanja, prihranom. Ako je jari ječam namijenjen hranidbi stoke, prihrana se može obaviti i nešto kasnije (u vlatanju), jer se time povećava sadržaj bjelančevina u zrnu. Kod pivarskog ječma, za proizvodnju slada, povećani sadržaj bjelančevina je nepoželjan i s prihranom se ne smije zakasniti. U pokusima koje su proveli domaći znanstvenici i stručnjaci, pri različitim gnojidbama ječma dušikom utvrđene su znatne razlike u prinosu zrna, hektolitarskoj masi i udjelu zrna 1. klase. Zato posebnu pozornost treba posvetiti

gnojidbi pivarskog ječma koji mora zadovoljiti kriterije pivarske industrije prilikom otkupa. Prihrana jarih strnih žitarica nešto je drugačija u odnosu na prihranu ozimih strnih žitarica: • jara zob, prihranjuje se u fazi busanja (30-45 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti) • jari ječam ne prihranjuje se u dva obroka kao ozimi, već samo jednom, u fazi busanja (30-50 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti). Zob i ječam su strne žitarice koje su sklonije polijeganju u odnosu na ostale strne žitarice. Zato gnojidbu, a naročito prihranu, treba prilagoditi plodnosti tla, sortnim karakteristikama i namjeni proizvodnje. mljekarski list / 2. 2023.


AGROMETEOROLOG

DOPUNSKE

Agrometeorološka prognoza za veljaču

KRMNE SMJESE

za tov teladi

> Mr. sc. Dražen Kaučić

Vjerojatno će i ovog mjeseca srednja mjesečna temperatura zraka na cijelom prostoru Hrvatske biti viša od prosjeka. Možda to i nije neobično ako se prisjetimo da je i prošle godine veljača bila topla, odnosno u Zagrebu je bilo toplije za 3 ºC, a u Osijeku i za 4 ºC. Očekujemo da će ukupno pasti manje oborina od prosjeka. No, bilo bi stvarno neobično da oborine budu obilne. Ne zaboravimo kako upravo u veljači u odnosu na ostale mjesece padne najmanje oborina, a to je u Osijeku samo 43 mm, u Zagrebu 44 mm. Treba istaknuti kako su oborine u Osijeku ali i u Zagrebu tijekom studenoga i prosinca prošle, a nadamo se i u prvom mjesecu ove godine bile veće od prosjeka. U dubljim slojevima tla time je akumulirano dovoljno vode potrebne biljkama za proljetne mjesece. Ne daj Bože da nam se ponovi prošla godina, kad su mjesečne količine u Osijeku bile manje od prosjeka u prvom, drugom, trećem pa i u četvrtom mjesecu. No, na vrijeme se u veljači ipak ne trebamo ljutiti, jer se ne bez razloga za veljaču govori da je prevrtača. Često tada u naše krajeve prodire hladan polarni zrak, a odmah nakon toga s juga počinje pritjecanje toplog zraka. Toplom vremenu ratari se nimalo ne vesele, jer se izorano tlo ne smrzava. Osim toga, veljača je i jedini mjesec ženskog imena, ali i mjesec s najmanje dana. Malo ljudi zna da je u rimskom kalendaru veljača bila posljednji mjesec u godini. Iz navedene tablice vidljivo je kako će Sunce potkraj prvog desetodnevlja izlaziti oko 7:00, a zalaziti nekoliko minuta poslije 17:00 sati, pa nije teško zaključiti kako će dan trajati već oko 10 sati. Vremena za radove na otvorenom bit će posve dovoljno.

Probrani protein za VRHUNSKI PRIRAST Visoko pribavljiva vlakna ZA ZDRAVIJU PROBAVU

Izlazak i zalazak Sunca u veljači

6:54

17:04

20. veljače

6:39

17:18

28. veljače

6:25

17:29

10. veljače

7:06

17:14

20. veljače

6:50

17:29

28. veljače

6:36

17:40

mljekarski list / 2. 2023.

Optimalan izbor kako za tov, tako i za ODGOJ TELADI

NE GMO

SADRŽI

N

A

ZA ŽIVO

10. veljače

RA • H

ZALAZAK

JE

Zagreb

IZLAZAK

TI

N

Osijek

DATUM

FANON d.o.o. 15 tel: 042 714 700 • www.fanon.hr • info@fanon.hr


> PROIZVODNJA KRME

Jari stočni grašak za proizvodnju zrna Uz soju, grah i slanutak, grašak se ubraja u četiri najvažnije kultivirane krupnozrnate mahunarke na oranicama. Današnje sorte jaroga stočnoga graška daju visoke prinose zrna, zbog čega se sve više koriste kao zamjena za soju > Prof. dr. sc. Darko Uher

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

ari stočni grašak uzgaja se u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu površinu (parcelu) dolazi nakon tri ili više godina. Traži duboku osnovnu obradu tla oranjem na dubinu od 30 do 35 cm, jer razvija dubok korijenov sustav koji prodire i do 1,2 m u tlo. Dobro koristi mineralna hraniva i zato mu treba osigurati od 70 do 90 kg/ha fosfora i od 80 do 120 kg/ha kalija. Potrebe za dušikom podmiruje njegovim usvajanjem iz zraka pomoću kvržičnih bakterija (Rhizobium leguminosarum bv. viciae) i usvajanjem mineralnog dušika iz tla. Budući da tijekom vegetacije jari stočni grašak veže atmosferski dušik, gnojidbom se unosi samo između 30 i 40 kg/ha mineralnog dušika. Usjev jaroga stočnoga graška prihranjuje se dušičnim gnojivima (od 150 do 200 kg/ha KAN-a) samo ako su izostali optimalni uvjeti za vezanje atmosferskog dušika pomoću kvržičnih bakterija (slika 3).

Slika 1. Jari grašak cv. Dora

Slika 2. Jari grašak cv. Lessna (izvor http//rwa.hr)

Sjetva i zaštita

Najopasniji su korovi u usjevu jaroga graška širokolisni korovi koji kliju i niču u proljeće istovremeno s jarim stočnim graškom

Sjetvu jaroga stočnoga graška treba obaviti što je moguće ranije u proljeće. Jari stočni grašak sije se od 80 do 100 klijavih zrna/m2, odnosno, od 160 do 250 kg/ha sjemena ovisno o masi 1000 zrna u gramima. Na težim tlima sije se na dubinu od 4 do 6 cm, a na lakšim i pjeskovitima na dubinu od 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla nakon sjetve.

Najopasniji su korovi u usjevu jaroga graška širokolisni korovi koji kliju i niču u proljeće istovremeno s jarim stočnim graškom (europski mračnjak, obični šćir, ambrozija, jarmeni, lobode, pastirska torbica, obična konica, ljepljiva bročika, kamilice, poljska potočnica,

16

dvornici, divlja rotkva, poljska gorušica, crna pomoćnica, srednja mišjakinja i dikice). Zaštita jaroga stočnoga graška od širokolisnih korova obavlja se herbicidom trgovačkog naziva Basagran 480 (od 1,5 do 2 L/ha) uz utrošak vode od 200 do 400 L/ha. mljekarski list / 2. 2023.


Ako se u usjevu jaroga stočnoga graška nakon nicanja jave uskolisni korovi treba primijeniti herbicid trgovačkog naziva Agil 100 EC (od 1 do 1,5 L/ha) uz utrošak vode od 200 do 500 L/ha. U početku cvatnje jaroga stočnoga graška obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškova žiška insekticidom trgovačkog naziva Sumi Alfa 5FL (200 mL/ha) uz utrošak vode od 200 do 800 L/ha.

Žetva i hranidbena vrijednost Usjev jaroga stočnoga graška za žetvu dospijeva tijekom srpnja u uvjetima kontinentalne Hrvatske. Žetva se obavlja kada zrno sadržava od 14 do 16% vode. Jari stočni grašak je krupnozrnata

Slika 3. Kvržice na korijenu graška

mahunarka koja je zbog velikog sadržaja bjelančevina i saharoze u zrnu pogodno krmivo za široku upotrebu, može se koristiti i u hranidbi preživača i u hranidbi monogastričnih domaćih životinja. Zrno sadržava deset puta manje antinutritivnih materija u odnosu na soju, a aktivnost tripsin inhibitora kod zrna graška iznosi svega 13% u odnosu na aktivnost tripsin inhibitora kod soje. Bjelančevine zrna jaroga stočnoga graška, u usporedbi s bjelančevinama kod soje, sadržavaju više treonina, lizina i arginina, a manje valina, metionina, izoleucina i leucina. Zbog toga prilikom izrade krmnih smjesa s velikom količinom zrna jaroga stočnoga graška treba dopuniti navedene aminokiseline, posebice metionin u hranidbi domaćih životinja.

Jari stočni grašak je krupnozrnata mahunarka koja je zbog velikog sadržaja bjelančevina i saharoze u zrnu pogodno krmivo za široku upotrebu, može se koristiti i u hranidbi preživača i u hranidbi monogastričnih domaćih životinja

Keno™pure • • • •

Biocid upotrebljavajte oprezno. Prije upotrebe uvijek pročitajte etiketu i podatke o proizvodu.

ČISTA PRIPREMA Čišćenje i dezinfekcija Njegovanje kože Raznovrsan način upotrebe Savršeni spoj s Pure Foamer pjenomatom

Zastupa i prodaje: Animalis, prehrana in zdravje živali, d.o.o. Tržaška cesta 135 SI- 1000 Ljubljana m. +385 95 385 8370 t. +386 1 242 55 30 info@animalis.si • www.animalis.hr www.svetakrava.si

mljekarski list / 2. 2023.

17

www.cidlines.com


> AKTUALNO

Neke zakonitosti napasivanja Napasivanje nudi brojne prednosti, ali treba biti usklađeno s potrebama stoke i biljaka > Izv.prof.dr.sc. Ranko Gantner i Goran Herman, mag.ing.agr. Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

P

asenje je prirodna aktivnost biljojeda, a kroz najveći dio povijesti stočarstva bilo je i najvažniji način hranidbe. Intenzifikacijom stočarske proizvodnje napasivanju se smanjio značaj, osobito od druge polovice 20. stoljeća. Iako je intenzifikacija omogućila veliki napredak u proizvodnosti, napasivanje još uvijek može ponuditi neke važne prednosti: napasivanjem se izbjegavaju troškovi košnje, manipulacije, odvoza i skladištenja voluminoznih krmiva, pasenjem stoka konzumira svježu zelenu krmu bogatu vitaminima, stoka na paši kreće se u prirodnom okolišu i sunča, a ispaša na oranicama i trajnim travnjacima može biti visoke hranidbene vrijednosti (visoke bjelančevinaste i energetske vrijednosti). Naime, travnjačka biljna masa u proljetnom porastu, potkraj vegetativne razvojne faze trava (tj. prije početka klasanja ili metličanja), sadržava oko 20% sirovih bjelančevina u suhoj tvari (što je slično kvalitetnom sijenu lucerne) i oko 7 MJ neto energije za laktaciju po kilogramu suhe tvari (što je slično silaži nadzemne mase kukuruza) (DLG, 1997.). Ipak, u kasnijim razvojnim fazama trava, kao i u idućim porastima a osobito ljeti, hranidbena vrijednost ispaše postaje niža.

Visoka mliječnost u nekim terenskim istraživanjima Ispaša može omogućiti i visoku mliječnost krava. U terenskom istraživanju provedenom u Pennsyilvaniji (SAD, Kolver i Muller, 1998.), holstein krave davale su oko 60. dana laktacije na paši (engleski ljulj s bijelom djetelinom) prosječno 29,6 kg/dan mlijeka po kravi, i to bez prihrane koncentriranim krmivima, dok su krave hranjene potpunim TMR-obrokom davale 44,1 kg/dan mlijeka po kravi. 18

U terenskom su istraživanju u Nizozemskoj, holstein krave oko 90. dana laktacije na paši (engleski ljulj) davale prosječno oko 27 kg/dan mlijeka, a oko 100. dana laktacije prosječno oko 26 kg/ dan mlijeka, sve bez prihrane koncentriranim krmivima. Ipak, u praktičnoj proizvodnji treba biti svjestan da mliječnost lako može biti niža od navedenih vrijednosti, a osobito ljeti kada je hranidbena vrijednost i ponuda ispaše manja nego u proljeće. Na mliječnost grla na paši najviše utječe sljedećih nekoliko čimbenika: • hranidbena vrijednost ispaše, koja najviše ovisi o razvojnoj fazi trava pri napasivanju, zastupljenim vrstama trava u pašnjaku i udjelu leguminoza, zeljanica i korova u ispaši, • dostupna biljna masa na pašnjaku,

• ponuđeni dnevni obrok ispaše koji treba biti nešto veći od ciljane dnevne konzumacije suhe tvari (ST) po grlu, • blizina pojila i zasjene, • prihrana koncentriranim i voluminoznim krmivima. U slučaju niske hranidbene vrijednosti ispaše (zastarjele biljke tijekom ljeta), malo prisutne biljne mase na pašnjaku (iskorišteni pašnjak, škrti pašnjak) i maloga ponuđenoga dnevnog obroka ispaše, mogu se očekivati vrlo mala mliječnost i mršavljenje muznih krava.

Biljna masa na pašnjaku Termin biljna masa (BM) na pašnjaku podrazumijeva zatečenu biljnu masu po jedinici površine, izraženu kao čistu suhu tvar, u tonama po hektaru (tST/ha), mljekarski list / 2. 2023.


kgST/ha ili kgST/m2. Može se izražavati i kao ukupna nadzemna masa, ali je praktičnije izražavati ju kao biljnu masu iznad visine lakog odgrizanja, koja je za goveda iznad 4 cm od ravnine tla pa se može nazvati „lako dostupna biljna masa“. Ustanovljava se probnom košnjom na nekoliko kvadrata unutar pašnjaka, zatim vaganjem svježe pokošene biljne mase, vaganjem malog poduzorka, brzim sušenjem poduzorka do konstantne mase, njegovim vaganjem i potom preračunavanjem prisutne biljne mase na suhu tvar. Za manje preciznu ali bržu procjenu, sadržaj suhe tvari u ispaši može se preuzeti iz referentnih tablica, poput DLG (1997.). Trave u vegetativnoj fazi prvoga proljetnog porasta sadržavaju prosječno od 16 do 17% s.t., u klasanju i metličanju oko 18% s.t., a u cvatnji oko 22% s.t., a drugi porast star oko mjesec dana sadržava oko 20% s.t. U ljetnoj su suši sadržaji s.t. obično veći. Probne košnje trebalo bi obaviti oko podneva, jer je sadržaj vlage ujutro viši nego popodne. Početna biljna masa (BMp) uoči puštanja stoke na pašnjak treba biti dovoljno velika da stoka ne mora trošiti mnogo vremena za kretanje u potrazi za nepopasenom krmom. Na prinosnim i kvalitetnim pašnjacima, optimalna je početna biljna masa između 1,5 i 2,5 tST/ha iznad 4 cm (ili izraženo kao svježa trava to je od 1 do 1,4 kg/m2), i kao takva nudi obilje krme na malom prostoru. Biljna masa veća od 2,5 ili 3,0 tST/ha iznad 4 cm od tla (ovisno o vrsti biljaka) može biti povezana sa starenjem biljnih dijelova, ali i posljedično grubljim i slabije probavljivim stabljikama i lošijim ili požutjelim listovima. Biljna masa manja od 1,0 tST/ha (iznad 4 cm), a osobito ona manja od 0,5 tST/ ha ograničava konzumaciju na manju od maksimalno moguće. Kada preostala ili rezidualna biljna masa (BMr) zbog ispaše padne na vrijednost od 1,0 do 0,5 tST/ha (iznad 4 cm), stoka se obično premješta s iskorištene podjedinice pašnjaka na novu. Ako farmer želi postignuti veće iskorištenje ponuđene krme, stoku će premjestiti kod niže rezidualne biljne mase, što istovremeno može uzrokovati sporiji ponovni porast tratine, jer busenovi bivaju niže popašeni, s manjom preostalom fotosintetskom površinom potrebnom za brzi ponovni porast. Spomljekarski list / 2. 2023.

riji ponovni porast obično je povezan i s nižim godišnjim prinosom krme na pašnjaku. Veća rezidualna biljna masa obično je povezana s bržim ponovnim porastom tratine nakon premještanja stoke. Dostupna biljna masa (BMd) izračunava se kao razlika između početne biljne mase i rezidualne (preostale) biljne mase: BMd (tST/ha) = BMp (tST/ha) – BMr (tST/ha). Primjerice, neka je ciljana rezidalna biljna masa BMr = 1.000 kgST/ha (iznad 4 cm), a izmjerena početna biljna masa BMp = 2.500 kgST/ha (iznad 4 cm). Tada je dostupna biljna masa BMd = 1500 kgST/ha. Vrijednosti početne i preostale biljne mase na manje prinosnim i škrtim pašnjacima treba spustiti na niže pragove, a pritom biti svjestan da škrti pašnjaci ne mogu omogućiti visoku proizvodnost stoke. Na prinosnim pašnjacima potkraj pašne sezone početnu biljnu masu također treba spustiti, jer se više ne može očekivati značajniji porast tratine prije zime.

Brzina prirasta tratine Prevladavajuće su livadne i pašnjačke trave u Hrvatskoj tzv. trave hladne sezone, s velikim maksimumom prirasta tijekom proljeća i malim maksimum tijekom jeseni, te kratkim minimumom (ili nulom) tijekom druge polovice ljeta, i dugim minimumom (i nulom) tijekom zime. Kod crvene djeteline, višegodišnjih trava tople sezone (zubača i divlji sirak) i lucerne, ljetni je minimum slabije izražen ili ga nema. Brzinu prirasta tratine nemoguće je predvidjeti jer ju tijekom tople polovice godine ograničava nepredvidiva količina kiše, a početkom proljeća i potkraj jeseni ograničava ju promjenjivi nedostatak topline. Može se samo pretpostaviti da će očekivani dnevni prirast tratine (ODPT) biti sličan prosječnome za višegodišnje razdoblje.

Prosječna brzina prirasta tratine tijekom vegetacijske sezone odgovara kvocijentu godišnjeg prinosa (tST/ha) i broja dana vegetacije: • ODPT (kgST/ha/dan) = prinos (tST/ha) : trajanje porasta (dana). Ako je očekivani prinos 5 tST/ha i broj dana porasta 200, tada je prosječni dnevni prirast 25 kgST/ha/dan. Ipak, tijekom vegetacijske sezone stvarni je prirast rijetko jednak prosječnome. Obično je sredinom proljeća barem dvostruko veći od prosječnoga, a tijekom druge polovice ljeta često pada na nulu.

Dnevni obrok ispaše Očekivana je dnevna konzumacija suhe tvari ispaše (DKI) kod muznih krava načešće između 2 i 3% u odnosu na tjelesnu masu životinje. Unutar navedenog raspona, visokoproizvodna grla na kvalitetnijoj i obilnoj ispaši imaju konzumaciju bližu gornjoj granici, a niskoproizvodna grla na lošijoj i oskudnijoj ispaši bližu donjoj granici. Tako će holstein ili simentalska muzna krava tjelesne mase oko 700 kg dnevno konzumirati između 14 i 21 kg suhe tvari ispaše, a jersey krava tjelesne mase oko 450 kg između 10 i 14 kg suhe tvari ispaše. Za visoku proizvodnost grla na paši potrebna je visoka konzumacija, koja se postiže jedino na kvalitetnoj i obilnoj ispaši. Ponuđeni dnevni obrok ispaše (DOI) treba biti veći od ciljane dnevne konzumacije. Ako je ispaša kvalitetna, dovoljno je ponuditi od 20 do 30% više od ciljane konzumacije, ali ako je ispaša lošije kvalitete (zastarjele trave i djeteline), za dobru konzumaciju treba ponuditi znatno više od ciljane konzumacije, kako bi se stoci omogućila selektivna konzumacija najkvalitetnijih biljnih dijelova. Nedostatak ispaše na pašnjaku tijekom sušnoga ljetnog razdoblja (najčešće tijekom kolovoza) može se kompenzirati prihranom sijenom i/ili zrnom žitarica, ili uključivanjem u ispašu onih površina

Ukupna površina pašnjaka treba biti dovoljna da uz očekivano iskorištenje ispaše može zadovoljiti sezonske potrebe stada 19


> ZANIMLJIVOSTI

koje su prethodno već bile iskorištene za pripremu sijena, silaže ili sjenaže. Na kvalitetnoj paši ciljani dnevni obrok ispaše izračunava se prema formuli: DOI (kgST/grlu/dan) = DKI (kgST/grlu/dan) X 1,25. Tijekom pašne sezone moći će se vidjeti treba li koeficijent povećanja npr. smanjiti na 1,20 ili povećati na 1,30 ili čak i više. U skladu s navedenom formulom, ciljani dnevni obrok ispaše na kvalitetnom pašnjaku za visokoproizvodnu kravu od 700 kg bio bi 25 kgST/kravi/ dan, dok bi za kravu od 450 kg bio 17 kgST/kravi/dan.

Ukupna površina pašnjaka Ukupna površina pašnjaka (UPP) treba biti dovoljna da uz očekivano iskorištenje ispaše može zadovoljiti sezonske potrebe stada. Pašna sezona u kontinentalnoj Hrvatskoj obično traje od kraja travnja do kraja listopada, što je oko 180 dana. Sezonska konzumacija (SK) krave tjelesne mase od 700 kg tada je oko 3150 kgST/kravi (17,5 kg X 180 dana), a krave od 450 kg oko 2000 kgST/kravi. Iskorištenje je prinosa pašnjaka kod kontinuiranog napasivanja oko 50%, a može biti i veće, ovisno o tome koliko je pašno opterećenje. Ako farmer preoptereti pašnjak dobit će iskorištenje od 100%, ali će pokvariti kondiciju pašnjaka, smanjiti godišnji prinos i morati dohranjivati životinje. Kod pažljivo vođenoga rotacijskoga, pojasnoga ili frontalnog napasivanja iskorištenje može biti i više od 70 ili 80%. Potrebna površina pašnjaka izračunava se prema formuli: PP (ha/grlu) = SKI (kgST/grlo) : prinos krme (kgST/ha) : koeficijent iskorištenja.

Prinos krme na pašnjacima Godišnji prinos krme djetelinsko-travnih smjesa i travnjaka na dubljim i plodnim tlima lako može biti oko 10 tST/ha, na slabije plodnim tlima oko 5 tST/ha, a na plitkim i škrtim tlima tek oko 1 tST/ha. Ako se pašnjak iskorištava racionalno, omogućujući dovoljno vremena nesmetane regeneracije biljaka nakon ispaše, čuvajući ga od preniskog pasenja, ogoljavanja i gaženja po razmočenom tlu, tada prinosi suhe tvari krme na pašnja20

ku mogu biti slični prinosima sjenokoše u istim uvjetima (tj. na tlu iste plodnosti i u istoj klimi). Ako se pašnjakom loše gospodari, prinosi se smanjuju. Zbog toga farmeri često imaju veći ispust ili „žrtvovani“ pašnjak, na kojemu se stoka hrani dok je tlo razmočeno. Mineralna i organska gnojidba znatno povećavaju prinose pašnjaka. U slučaju prorijeđene tratine i ogoljelih površina treba usijati poželjne vrste trava i djetelina.

Održavanje tratine u dobroj kondiciji Za održavanje tratine u dobroj kondiciji ispašom (gusta tratina, brzoga ponovnog porasta nakon ispaše ili košnje, visokoga godišnjeg prinosa krme), treba imitirati prirodno kretanje krda. Potrebno je kratko zadržavanje stoke na korištenim dijelovima travnjaka (kratko razdoblje zaposjedanja RZ, do 10 dana, a poželjno što kraće, čak samo 1 dan), kako bi se spriječilo ponovljeno odgrizanje mladoga ponovnog porasta, ali i dugačko razdoblje odmora tratine (RO, prosječno oko 30 dana, ljeti i ujesen nešto dulje, a u proljeće nešto kraće), kako bi biljke akumulirale dovoljnu pričuvu energije za brzi ponovni porast nakon ispaše ili košnje. Iskorištenim dijelovima pašnjaka potrebno je ostaviti dovoljnu rezidualnu biljnu masu (>4 cm visine

od tla), kako bi se tratini omogućio brz ponovni porast i dobar godišnji prinos.

Dodijeljena površina pašnjaka Farmer može svome stadu dodjeljivati svaki sljedeći dan novi dio pašnjačke površine, tako da stoka pase (zaposjeda) dijelove pašnjaka u vremenskom slijedu. Stoka se tada ograničavanjem može prisiliti da dobro iskoristi zaposjednuti dio pašnjaka, bez selekcije najboljih biljaka i biljnih dijelova. Pritom je cilj povećati iskorištenje prinosa pašnjaka, a zatim omogućiti nesmetani odmor tratine nakon ispaše. Na taj se način može i odvojiti dio pašnjačkih površina za košnju viška proljetnog porasta. Ako farmer tijekom pašne sezone ograničava napasivanje na određene dijelove pašnjaka u slijedu, stoci treba dodjeljivati odgovarajuću površinu pašnjaka. Kod pojasnoga i frontalnog zaposjedanja (shema 1), dodijeljena površina pašnjaka (DPP) glavni je instrument za ostvarenje ciljanoga dnevnog obroka ispaše (DOI). DPP ovisi o ciljanom dnevnom obroku ispaše (DOI), dostupnoj biljnoj masi na pašnjaku (BMd = BMp - BMr) i planiranom razdoblju zaposjedanja dodijeljene površine pašnjaka (RZ): • DPP (ha/grlu) = DOI (kgST/grlu/dan) × RZ (dana) : BMd (kgST/ha). mljekarski list / 2. 2023.


Ako se napasivanje provodi tijekom intenzivnijeg porasta tratine (proljeće), dostupnu biljnu masu (BMd) treba korigirati za očekivani dnevni prirast tratine (ODPT, koji može biti između 0 i 100 kgST/ha/dan), tako da formula postaje: • DPP (ha/grlu) = DOI (kgST/grlu/dan) × RZ (dana) : {BMd (kgST/ha) + ODPT (kgST/ha/dan) × RZ (dana)}. Tako je npr. za kravu od 700 kg tijekom proljeća (ako je DOI = 22 kgST/ kravi/dan, tj.: 2,5% od t.m. × 1,25), kada je dostupna biljna masa 1500 kgST/ha i očekivani dnevni prirast tratine 50 kgST/ ha/dan a razdoblje zaposjedanja RZ = 1 dan, tada je DPP = 0,014 ha/kravi, ili DPP = 140 m2/kravi. Za veću dnevnu konzumaciju ispaše (DKI) treba ponuditi veći dnevni obrok ispaše (DOI), odnosno dodijeliti veću površina pašnjaka (DPP).

Razdoblje zaposjedanja podjedinice pašnjaka Ako je pašnjak podijeljen na podjedinice (pregone) pomoću nepomičnih unutarnjih ograda (Shema 1.), dodijeljena površina pašnjaka po kravi unaprijed je određena površinom podjedinice (ha) i brojem krava (n grla). Pritom može biti praktičnije koristiti veličinu gustoća zaposjedanja (GZ, grla/ha) koja je recipročna od DPP (ha/grlu). Ograničeno razdoblje zaposjedanja dijelova tratine i potrebno razdoblje odmora tratine postiže se premještanjem stoke po podjedinicama pašnjaka u vremenskom slijedu. Kod takvoga (rotacijskoga ili pregonskog) napasivanja prilagodljivo razdoblje zaposjedanja (RZ) glavni je instrument za ostvarivanje ciljanoga dnevnog obroka ispaše (DOI). Dakle, RZ ovisi o ciljanom dnevnom obroku ispaše (DOI), dostupnoj biljnoj masi na podjedinici pašnjaka (BMd) i gustoći zaposjedanja (GZ): • RZ (dana) = BM (kgST/ha) : GZ (grla/ha) : DOI (kgST/grlu/dan). Ako se napasivanje provodi tijekom intenzivnijeg porasta tratine (proljeće), dostupnu biljnu masu treba korigirati za očekivani dnevni prirast tratine: • RZ (dana) = BMd (kgST/ha) : {GZ (grla/ha) × DOI (kgST/grlu/dan) - ODPT (kgST/ha/ dan)}. Tako je npr. za sezonsku konzumaciju od 3.150 kgST/grlu, na pašnjaku prinosa 8 tST/ha, s iskorištenjem od 70 %, mljekarski list / 2. 2023.

Shema 1. Kontinuirano, rotacijsko, pojasno i frontalno zaposjedanje pašnjaka Tablica 1. Prikaz utjecaja broja podjedinica na prosječno razdoblje zaposjedanja pregona, uz prosječno razdoblje odmora tratine od oko 30 dana

Broj podjedinica (n)

Prosječno razdoblje zaposjedanja (dana)

16 11 9 6 4

2 3 4 6 10

potrebna površina pašnjaka od 0,563 ha/kravi. Ako se pašnjak podijeli na 6 podjedinica, tada je površina podjedinice DPP = 0,094 ha/kravi, odnosno gustoća zaposjedanja je GZ = 10,7 krava/ha. Ako je izmjerena početna biljna masa 2.500 kgST/ha, a ciljana rezidualna 1000 kgST/ ha, tada je dostupna biljna masa 1500 kgST/ha. Za dnevnu konzumaciju ispaše od 2,5% od tjelesne mase (17,5 kg na 700 kg) potreban je dnevni obrok ispaše od 22 kgST/kravi/dan, a očekivano razdoblje zaposjedanja podjedinice u takvim će okolnostima biti 6,4 dana. Ipak, ako tijekom razdoblja zaposjedanja tratina raste brzinom od 50 kgST/ha/

Prosječno razdoblje odmora tratine (dana) 30 30 32 30 30

Intenzitet rukovođenja rotacijskog napasivanja Intenzivno Srednje intenzivno Ležerno

dan, tada će se razdoblje zaposjedanja produljiti na 8,1 dan. Na farmeru ostaje da odluči hoće li stoku držati 8 ili 9 dana na istoj podjedinici, na temelju praćenja stvarnog stanja iskorištenosti tratine. I takav model zaposjedanja pašnjaka (rotacijsko ili pregonsko) omogućuje odvajanje dijela suvišnoga proljetnog porasta za pripremu sijena, silaže ili sjenaže, koji će se koristiti za prihranu tijekom mogućega ljetnog nedostatka ispaše ili za zimsku hranidbu. Kod rotacijskog zaposjedanja pašnjaka, prosječno vrijeme zaposjedanja podjedinica pašnjaka ovisi o broju podjedinica na koje je pašnjak podijeljen (tablica 1).

Za održavanje tratine u dobroj kondiciji ispašom gusta tratina, brzoga ponovnog porasta nakon ispaše ili košnje, visokoga godišnjeg prinosa krme, treba imitirati prirodno kretanje krda 21


> HRANIDBA

Ublažavanje djelovanja aflatoksina kukuruza na mliječne krave Zbog zaštite zdravlja ljudi, dopuštene su samo niske koncentracije aflatoksina u mlijeku ali i u hrani za krave > Prof.dr.sc. Darko Grbeša, professor emeritus

M

ikotoksini su otrovi koje proizvode plijesni i njihova pojava najviše ovisi o klimatskim prilikama tijekom sazrijevanja zrnja, njihovom oštećenju te vlažnosti i dostupnosti kisika (zraka) tijekom skladištenja kukuruza i silaže. Sadašnje klimatskih promjene obilježavaju česte iznadprosječne vrućine i ispodprosječne padaline te porast ugljik dioksida u zraku, koji zajedno idu u prilog razvoju plijesni koje proizvode aflatoksine u polju i u pogodnim uvjetima u silosu. Prošlogodišnje suše u Panonskoj nizini dovele su do raširene pojave aflatoksina u mlijeku krava hranjenih zrnjem i silažom kukuruza, kakve nisu zabilježene još od 2012. godine. Na sreću, danas primjena znanja i promjena navika proizvođača čine efikasnijim ublažavanje pojave aflatoksina u mlijeku. Ako nisu provedene preventivne mjere, preostaje nam jedino izbaciti jako zaraženi kukuruz iz obroka i pri blažoj zarazi dodavati odstranjivače (adsorbense) ili razarače mikotoksina (mikroorganizmi i njihovi enzimi). Pravilnicima EU-a određena je prilično niska najviša dopuštena koncentracija u mlijeku, prvenstveno radi zaštite zdravlja potrošača, osobito dojenčadi i djece. Zakon nigdje ne ograničava udjel aflatoksina u obroku krava, ali određuje koliko ih smije biti u krmivima, krmim smjesama i mlijeku.

Aflatoksini Kukuruzno zrno i silaže od svih su žitarica najviše skloni zarazi plijesnima koje proizvode otrovne aflatoksine tijekom rasta u sušnim i vrućim godinama, ali i vlažnima tijekom berbe i skladištenja. Plijesni je znatno više na vanjskim dijelovima zrnja - ovojnici i klici nego u unutrašnjosti endospermu pa više aflatoksina sadržava 22

suho zrno nego silaža kukuruza. Aflatoksini su skupina otrova s više od 20 sojeva, a proizvode ih samo toksični sojevi A. flavus ( B1, B2) te parasiticus (G1 i G2) kada se nađu u za njih povoljnim a za biljku nepovoljnim uvjetima na polju i u skladištu. Među njima je aflatoksin B1 najotrovniji, karcinogen i teratogen (oštećuje plod) i za ljude i za životinje. Aflatoksin B1 u koncentraciji od 300 do 1800 mikrograma/ kg ubija 50% populacije izložene njegovu djelovanju. Na primjer aflatoksin B1 sa kukuruza u Keniji ubio je 100 ljudi. Preživači pojedeni aflatoksin B1 metaboliziraju (pretvaraju) u jetri u manje toksični aflatoksin M1, koji krave izlučuju u mlijeku pa se nalazi i u mliječnim proizvodima. U mlijeko prijeđe samo 2,0-6,5% od pojedene i transformirane količine aflatoksina. Aflatoksin M1 je karcinogen

za ljude i zato je vrlo niska njegova dopuštena koncentracija u mlijeku. A. flavus soj SBG je glavni proizvođač aflatoksina, “voli” vruće i suhe uvjete pa raste pri širokom rasponu viših temperatura (25-35 ºC), dok je idealan raspon za produkciju aflatoksina 28-30 ºC. Međutim, visoke temperature (≥37 ºC) pogoduju rastu plijesni ali zaustavljaju proizvodnju aflatoksina. Osobito su za razvoj ove plijesni povoljne visoke noćne temperature (> 30 ºC). Suša združena s vrućinama pospješuje razvoj Aspergillus plijesni pri relativnoj vlazi zraka od 75% i vlazi zrnja >15,5%. Dodatno vrućine i suša potiču i razvoj insekata koji jače oštećuju zrna kukuruza, što ih čini sklonijima zarazama plijesnima pa je tako u sušnoj i vrućoj 2012. u našem susjedstvu u Srbiji i Mađarskoj 69% uzoraka sadržavalo aflamljekarski list / 2. 2023.


toksine. Osim temperature i vlage okoline i zrna, na razvoj Aspergillus flavus plijesni djeluje i porast koncentracije CO2 od 300 na 600 ppm u zraku. Koncentracija CO2 iznosila je u zraku oko 315 ppm u 1962., a 2021. povećana je na 419,13 ppm što je pridonijelo pojavi aflatoksina u Hrvatskoj, kojega nije bilo u našoj krmi šezdesetih godina prošlog stoljeća. Osim na kukuruzu, aflatoksini se još pojavljuju i na slami i na sijenu, sačmama uljarica (soja, repica), pamuka i orašca (kikirikija) te voću. Aspergillus plijesni osim aflatoksina proizvode i druge toksine, kao što su sterigmatocystin, emodin i ciklopiazoična kiselina, ali njihova najviša dopuštena koncentracija u hrani za životinje još nije propisana. Međutim, oni združeno s aflatoksinima pojačano truju mliječnu kravu.

Mliječne krave Mliječne su krave kao preživači manje osjetljive na mikotoksine od ostalih vrsta domaćih životinja, i to zahvaljujući mikroorganizmima u buragu koji razaraju aflatoksine pa se samo između 0,6 i 1,7% izluči u mlijeku. Nakon konzumacije zaraženog kukuruza aflatoksini se brzo, za jedan dan a češće za tri do četiri dana, izlučuju u mlijeku, ali isto tako brzo i nestaju iz mlijeka nakon prestanka njihove konzumacije. Međutim, ako je razina aflatoksina visoka i ako je hranidba loša, mikroorganizmi ih ne uspijevanju uspješno razoriti pa i male količine truju kravu i izlučuju se u mlijeku. Loša hranidba podrazumijeva hranjenje pokvarenom i kontaminiranom krmom, ali i neprimjerenim obrocima s previše škroba i premalo vlakana, stvaraju loše uvjete u buragu i tako smanjuju mikrobnu razgradnju aflatoksina. Ovisno o količini i trajanju izloženosti aflatoksinima, nakon konzumacije 75 mikrograma/kg kravama se oštećuje jetra i smanjuje konzumacija obroka te mliječnost (čak do 2,5 kg/d), imaju više laminitisa i cističnih ovarija. Kronična izloženost aflatoksinu smanjuje plodnost stada, rađa se sitnija i avitalna telad, učestali su proljevi i mastitisi, prolapsi rektuma, plućne poremetnje, gubitak dlake, a moguća je i pojava raka. Telad je na aflatoksine osjetljivija od krava, kod njih se osim lošeg rasta pojavljuju i oštećenja bubrega. Tek visoke doze aflatoksina (>100 µg/kg suhe mljekarski list / 2. 2023.

tvari), koje su rijetke u prirodi, djeluju na mikrobe buraga smanjujući probavu, osobito vlakana i sintezu mikrobnog proteina. Ukupno gledano, aflatoksini djeluju na zdravlje, plodnost i proizvodnju krava, izlučuju se u mlijeko i to su glavni razlozi zašto je ograničena njihova dopuštena koncentracija u hrani mliječnih krava.

Koliko aflatoksina može sadržavati obrok krava? Količinu aflatoksina koja teoretski može biti u obroku određena je količinom pojedene hrane, količinom izlučenom u mlijeku i maksimalnim koeficijentom apsorpcije iz obroka. Danas više od sto država propisuje, ali s velikim razlikama, najviše dopuštene koncentracije mikotoksina u hrani za ljude i hrani za životinje. Neke države, primjerice članice EU-a, reguliraju udjel aflatoksina B1, a druge kao što je SAD zbroj svih aflatoksina (B1+B2+G1+G2). Što se tiče aflatoksina B1 u hrani za mliječne krave, najrigorozniji su propisi EU-a pa tako mlijeko u SAD-u može sadržavati deset puta više aflatoksina M1 od mlijeka iz država EU-a (tablica 1). Zbog zaštite zdravlja ljudi, dopuštene su samo niske koncentracije aflatoksina u mlijeku a onda i u hrani za krave. Ako uzmemo 6% kao maksimalan prijelaz aflatoksina B1 u aflatoksin M1 mlijeka, ali i da krava proizvede 25 kg mlijeka sa 0,04 mikrograma/kg i u njemu izluči 25x0,04=1 mikrogram/dan, dnevno može pojesti 100/6=16,6 mikrograma. Teoretski zdrava krava mliječnosti 25 kg/d može podnijeti do 16,6 μg aflatoksina na dan, i to uz dodavanje adsorbensa u obrok.

Vezači mikotoksina Danas se za smanjenje razine aflatoksina u krmnim smjesama i obrocima goveda najviše koriste tvari koje nemaju

hranjivu vrijednost, ali vezanjem mikotoksina na sebe sprečavaju njihov ulazak i taloženje u životinji te izlučivanje u mlijeku. Mogu se dodavati u smjese i obroke koji sadržavaju do zakonom dopuštene koncentracije. Djelovanje adsorbensa slično je spužvi koja u sebe upija vodu. Njihovo djelovanje ovisi o njihovoj količini u obroku i koncentraciji aflatoksina u obroku krava. Znači, što ih je više dodano u hranu to će biti manje aflatoksina u mlijeku. Međutim, ako su u hrani previsoke koncentracije aflatoksina, ni jedna količina adsorbensa neće smanjiti njihove koncentracije u mlijeku niže od zakonom dopuštenih. U pravilu se dodaje do 1% adsorbensa ili 10 g/kg smjese. Više koncentracije dopuštene su tijekom kraćeg razdoblja, jer dugoročno mogu smanjiti mliječnost krava. Isto tako, osim vrste i količine važna je i veličina čestica adsorbensa, u pravilu sitnije čestice vežu više aflatoksina nego krupnije. Pri korištenju anorganskih adsorbensa treba provjeravati da ne sadržavaju veće količine dioksina i teških metala (Cd, Pb, Hg) od zakonom dopuštenih koncentracija. Peletiranje krmnih smjesa adsorbensima može povisiti njihovu sposobnost vezanja aflatoksina. Kako adsorbensi ovisno o omjeru između njihove i koncentracije aflatoksina, krupnoći čestica i načinu davanja različito učinkovito vežu aflatoksine, navedimo one najvažnije i njihovu sposobnost odstranjivanja prvenstveno aflatoksina. Aluminosilikati su visokoselektivni vezači aflatoksina, a kako slabo vežu druge mikotoksine treba ih davati u velikim količinama (1-5%) u krmne smjese, što je problem jer mogu sadržavati otrovne dioksine i teške metale. Pročišćene gline imaju električni naboj koji odgovara električnom naboju aflatoksina pa na taj način vežu 80-90%

Tablica 1. Najviše dopuštena koncentracija aflatoksina B1 u hrani za mliječne krave i aflatoksina M1 u EU i SAD-u (mikrograma/kg sa 12% vlage)

Sirovina EU SAD

Krmne Krmne smjese smjese za tov i junice za krave 20 5 20 Završni tov goveda kukuruz Krmiva i kikiriki i pamuk te njihovi za krave nusproizvodi 20 300, a uzgoj 100 Sva krmiva

10

Mlijeko sa 12,5% suhe tvari 0,05

20

0,5

Telad i janjad

23


> HRANIDBA

aflatoksina. Što je viša razina aflatoksina to potrebna razina pročišćene gline raste sa 0,5 na 2,5 kg/t hrane. Bentoniti sadržavaju montmorilonite, još se nazivaju i smectiti mineraloški su gledano gline, od kojih su se neki pokazali uspješnima u vezanju aflatoksina i ne tako uspješno drugih mikotoksina. Međutim, nije svaki bentonit jednako uspješan u vezanju mikotoksina pa su tako sedimentarni bolji od hidrotermalnih bentonita. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je bentonite kao adsorbense aflatoksina. Sepioliti su slični bentonitima i učinkovito vežu samo aflatoksine, ali ne i druge mikotoksine. Dijatomejska (kremena) zemlja prirodna je silikatna sedimentna stijena, a pokazala se uspješnom u vezivanju aflatoksina i ublažavanju njihovih nepovoljnih učinaka na životinje. Zeoliti su široka skupina od 45 vrsta i 120 varijanti hidriranih alimunosilikata, od kojih su se neki pokazali uspješnima u vezanju aflatoksina. Mogu na sebe privući više od 90% aflatoksina B1 iz hrane, čime onemogućuju njihov ulazak u organizam a time i taloženje u jetri i izlučivanje u mlijeku. Međutim, samo sitne čestice zeolita koje prolaze kroz otvore sita od 75 µm (200 mesh) vežu na sebe značajnije količine aflatoksina. Zbog svoje niske cijene i dobrog vezanja, masovno se upotrebljavaju u vezanju aflatoksina. Dodatna je korist dodavanja zeolita u obrok krava i njihovo izlučivanje balegom, čime se dodatno poboljšavaju svojstva tla. Osobito je to važno u sušnim godinama, jer zeoliti zadržavaju vodu u tlu. Osim toga, mješavina zeolita i uree povisuje prinos silažnog kukuruza i sadržaj proteina u listu kukuruza. Najnovija istraživanja pokazuju još jednu dodatnu korist zeolita - u višoj koncentraciji povisuju za 4,5% iskorištenje energije iz visoko koncentratnog obroka junadi i janjadi, što je osobito važno danas kada su visoke cijene žitarica. Hidratizirani natrij, kalcij-aluminosilikati (HSCAS) dobivaju se iz prirodnih zeolita i najviše su korišteni adsorbensi aflatoksina. HSCAS imaju negativno nabijena mjesta na koja se vežu aflatoksini. Međutim, HSCAS slabo ili nikako ne vežu zearalenol, ohratoksin i trihotecene. Anorganski su vezači visoko učinkoviti u odstranjivanju aflatoksina iz probav24

Aflatoksini djeluju na zdravlje, plodnost i proizvodnju krava, izlučuju se u mlijeko i to su glavni razlozi zašto je ograničena njihova dopuštena koncentracija u hrani mliječnih krava nog sustava, ali ne i drugih mikotoksina pa su razvijeni organski vezači. Polimeri glukomanana stanične stijenke pivskog kvasca su glukani i manani koji su dobri adsorbensi većine mikotoksina, ali nisu tako uspješni kao anorganski adsorbensi u vezanju samo aflatoksina. Njihove su prednosti: niski udjel u hrani, ne sadržavaju teške metale, povoljno djelovanje na mikrobe buraga i imunitet krava, a njihova je mana viša cijena. Aktivni ugljen široko se primjenjuje u detoksikaciji, međutim, slabije od glina veže aflatoksine a dobro veže deoksinivalenol. Klorofilin je vodotopljivi pripravak klorofila zelenih biljaka i dobro veže aflatoksine. U vezanju aflatoksina uspješnima su se pokazale stijenke nekih gram pozitivnih mliječno kiselih bakterija, kao što je Lactobacillus rhamnosus koji se koristi u proizvodnji jogurta. Mikronizirana visokovlaknasta krmiva kao što su sijena i slame, ljuske te nusproizvodi kao što su pulpa maslina nisu učinkoviti kao anorganski adsorbensi u vezanju aflatoksina B1. Osim toga ta krmiva mogu biti zaražena plijesnima i sadržavati mikotoksine pa je prije korištenja obvezna njihova analiza. Međutim, pulpa crnoga grožđa bogata polifenolima pokazala se vrlo uspješnom i u vezanju aflatoksina ali i efikasna u vezanju drugih mikotoksina. Osim toga, i humična kiselina dobra je za vezanje svih poznatih mikotoksina. Među sintetskim spojevima, polivinilpirolidon pokazao se učinkovitim u vezanju aflatoksina i zearalenona. Mliječno kisele bakterije, i to nekoliko vrsta, i žive i umrtvljene, vežu na sebe između 60 i 70% aflatoksina B1. Mliječno kisele bakterije brojčano visoko ali težinski nisko zastupljene u silaži zrna ili biljke kukuruza pomažu drugim adsorbensima u odstranjivanju aflatoksina. Na

isti način pomažu i teladi kada se dodaju u mliječnu zamjenicu ili starter smjesu. Enzimi izolirani iz gljive Pleurotus ostreatus uz dodatak soli bakra, cinka, mangana i magnezija vrlo uspješno vežu na sebe oko 82% aflatoksina krmne smjese za mliječne krave. Antioksidanti su tvari u hrani i organizmu i neke od njih, kao što su vitamin C i enzimatski antioksidanti. Aflatoksini ih razaraju ali ne razaraju vitamin E. Zato se pokazalo uspješnim dodavanje 2 mg/d vitamina E u obrok krava koji nadomješta aktivnost razorenih antioksidanata. Kako nema idealnog adsorbensa koji veže većinu mikotoksina i istovremeno pomaže imunitetu krave i štiti njezinu jetru, razvijene su mješavine anorganskih s organskim adsorbensima i potpornim tvarima. Istraživanja su pokazala da jedna od komercijalnih kombinacija adsorbensa anorganskih i organskih sa živom kulturom kvasca i vitaminom E uspješno veže većinu mikotoksina, smanjuje koncentraciju aflatoksina M1 u mlijeku i štiti jetru i poboljšava imunitet krava hranjenih sa do 20 µg/kg aflatoksina. Potpora mliječnim kravama u obliku dodanih antioksidanata nadomješta dio razoren aflatoksinom i podmiruje povišene potrebe imuniteta mliječnih krava. Isto tako jetri pomaže dodavanje hepatoprotektivnih tvari, kao što su zaštićeni metionin i kolin te druge tvari. Kako smo već istaknuli, protektivne su tvari već dio kombiniranih adsorbensa ili se mogu dodati naknadno u krmnu smjesu/obrok krava. Osim toga, održavanje zdravlja buraga primjerenim koncentracijama vlakana (>32%), osobito iz voluminozne krme (>28%), i fermentirajućeg škroba (<20%) održavanjem visoke mikrobne razgradnje aflatoksina u buragu u velikoj mjeri smanjuje njihov ulazak u organizam i koncentraciju u mlijeku. mljekarski list / 2. 2023.


mljekarski list / 2. 2023.

25


26

mljekarski list / 2. 2023.


mljekarski list / 2. 2023.

35


> AKTUALNO

Sano Laboratory

Znanost iZnanost tehnologija i tehnologija na području na području hranidbehranidbe goveda stalno goveda se stalno razvijaju. se razv

DoNekada nedavno susu se analize takvog tipa provodile su Nekada se pri oblikovanju se pri oblikovanju obroka zaobroka mliječne za mliječne krave i dr.krave kategorije i dr. kategorije goveda go koristile vrijednosti koristile vrijednosti sastava krmiva sastava iz krmiva različitih iz različitih tablica ili tablica rezultati ili analiza rezultati krmianaliza jedino slanjem uzoraka izravno u laboratorije u va ograničenog va ograničenog opsega. Danas opsega. toDanas više nije to više dovoljno. nije dovoljno. Za precizno Za precizno oblikovanje oblikov SAD-u. Sada je to moguće u prostorijama obroka potrebno obroka potrebno je poznavanje je poznavanje detaljnogdetaljnog sastava krmiva sastava i njegovih krmiva i njegovih dinamičkih dinam tvornice SANO uTaPopovači svojstava.svojstava. Ta spoznaja spoznaja bila je poticaj bila jezapoticaj osnivanje za osnivanje suvremenog suvremenog laboratorija laborato u SANO tvornici SANOutvornici Popovači. u Popovači.

Z

Sano Sano Laboratory Laboratory

nanost i tehnologija na području Analiza i parametri hranidbe goveda stalno se razvijaju. Nekada su se pri oblikovanju NIRS metoda analize kompjutorizrana nedavno Do nedavno su se su analize se ovakvog ovakvog • Najsuvremenija NIR analize obroka za mliječne kraveDo i dr. kateje tipa analitičkatipa metoda za brzo, precizno i gorije goveda koristile vrijednosti sastava tehnologija pouzdano mjerenje kemijskog sastava provodile provodile jedino jedino slanjem slanjem uzoraka uzoraka direktno direktno krmiva iz različitih tablica ili rezultati ana• Kalibracija instrumenata za uzoraka raznih vrsta silaža i drugih siuDanas laboratorije SAD-u. u SAD-u. Sada je Sada jerovina to moguće liza krmiva ograničenog opsega. tou laboratorije za stočnu hranu uz jednostavnu i sveuanalizirane materijale zato moguće više nije dovoljno. Za precizno oblikovanje brzu laboratorijsku pripremu. Za razliku više od 80 pokazatelja u prostorijama u prostorijama tvornice tvornice SANO u SANO Popovači. uodPopovači. obroka potrebno je poznavanje detaljnog konvencionalnih metoda “mokre ke• Visoko pouzdani rezultati u mije”, umjesto primjenom kemikalija i sastava krmiva i njegovih dinamičkih svojkratkom vremenu stava. Ta spoznaja bila je poticaj za osniočitanja rezultata u klasičnom laborato• Osnova za CNCPS tehnologiju vanje suvremenog laboratorija u SANO rijskom postupku, NIRS mjeri refleksiju hranidbe krava SANO koncern SANO jekoncern 2018. godine, je 2018. zajedno godine, sazajedno vodećim salaboratorijem laboratorijem Najsuvremenija Najsuvremenija NIR tehnologija NIR tehnologija tvornici u Popovači. spektra “blisko infracrvenog svjetla” •vodećim Povećanje efikasnosti za analitiku zauanalitiku poljoprivredi u poljoprivredi iz SAD – CVAS iz SAD (Cumberland – CVAS (Cumberland Valley Analytical Valley Analytical proizvodnje mlijeka KalibracijaKalibracija SANO koncern je 2018. godine, zajed(Near Infrared Spectroscopy) u posebinstrumenata instrumenata za sve analizirane za sve analizirane materijale materijale za preko za preko Services, Waynesboro, Services, Waynesboro, PA, USA), osnovao PA, USA),za laboratorij osnovao zau specijaliziranu za specijaliziranu analanal-80 pokazatelja no s vodećim laboratorijem analitikulaboratorij nom NIR uređaju. Rezultati se očitavaju 80 pokazatelja tiku stočne itiku hrane. stočne Laboratorij hrane. Laboratorij je-smješten je usmješten prostorijama u prostorijama tvornice SANO tvornice u SANO u poljoprivredi iz SAD CVAS (Cumberland na temelju specijalne kalibracije instruVisoko pouzdani Visoko rezultati pouzdaniu rezultati kratkomuvremenu kratkom vremenu menta u uskoj korelaciji s rezultatima Valley Services, Popovači. Popovači. Riječ je oAnalytical Riječ analizama je o analizama osnovnogWaynesboro, osnovnog obroka preživača, obroka preživača, dakle raznih dakle raznih Osnova za Osnova CNCPS tehnologiju za CNCPS tehnologiju hranidbe krava hranidbe krava kom te rasta biljaka, obroka intenziteta gnojidbe, dobivenim u klasičnom postupku “mokre PA,druge USA),inačine osnovao laboratorij zakrmiva, specijalivrsta silažavrsta i na silaža na druge konzerviranih načine konzerviranih tekrmiva, kompletnog kompletnog obroka ziranu analitiku stočne hrane. Laboratorij vremena košnje (zrelosti biljke), trajanja kemije”. Povećanje Povećanje efikasnosti efikasnosti proizvodnje proizvodnje mlijeka mlijeka TMR). (TMR). je smješten u prostorijama tvornice SANO provenjavanja, tehnologije siliranja... Prednost ove analitičke tehnologije u Popovači. Riječ je o analizama osnovSamo kvalitetnim analiziranjem krmiva ogleda se u brzini, jednostavnosti, visokoj Brojni faktori Brojni imaju faktori utjecaj imaju na utjecaj kemijskinasastav kemijski i dinamička sastav i dinamička svojstva krmiva, svojstva poput krmiva, genetike poputbiljaka, genetike vremenskih biljaka, vremenskih prilika tijekom prilika rasta tijekom biljaka, rasta biljaka, nog obroka preživača, dakle raznih vrsta možemo dobiti pouzdane informacije o preciznosti, i što je najvažnije, mogućnontenzitetaintenziteta gnojidbe, vremena gnojidbe,košnje vremena (zrelosti košnjebiljke), (zrelosti trajanja biljke), provenjavanja, trajanja provenjavanja, tehnologije tehnologije sliranja... Samo sliranja... kvalitetnim Samo kvalitetnim analiziranjem analiziranjem krmiva možemo krmiva možemo silaža i na druge načine konzerviranih krmivima potrebnima za precizno sastav- sti analize pokazatelja koje se mogu dobidobiti pouzdane dobiti pouzdane informacije informacije o krmivima o potrebne krmivimaza potrebne preciznozasastavljanje precizno sastavljanje obroka, kao obroka, i za vrednovanje kao i za vrednovanje primijenjene primijenjene tehnologije tehnologije proizvodnje proizvodnje pojed- pojedljanje obroka, kao i za vrednovanje primi- ti samo ovom vrstom analize. Standardni krmiva, te kompletnog obroka (TMR). nih krmivainih i izvođenje krmiva i zaključaka izvođenje zaključaka o eventualno o eventualno potrebnim potrebnim promjenama. promjenama. Brojni čimbenici utječu na kemijski sa- jenjene tehnologije proizvodnje pojedinih analitički obrazac sadržava više desetaka stav i dinamička svojstva krmiva, poput krmiva i izvođenje zaključaka o eventualno parametara. Osim klasičnih pokazatelja genetike biljaka, vremenskih prilika tije- potrebnim promjenama. koncentracije osnovnih hranjivih tvari,

Analiza Analiza i parametri i parametri

mljekarski list / 2. 2023. 36 NIRS metoda NIRSanalize metoda je kompjuterizrana analize je kompjuterizrana analitička analitička metoda zametoda brzo, precizno za brzo,i precizno pouzdanoi pouzdano mjerenje kemijskog mjerenje kemijskog sastava uzoraka sastavaraznih uzoraka vrsta raznih vrsta silaža i drugih silaža sirovina i drugih zasirovina stočnu hranu za stočnu uz jednostavnu hranu uz jednostavnu i brzu laboratorijsku i brzu laboratorijsku pripremu.pripremu. Za razliku od Za konvencionalnih razliku od konvencionalnih metoda “mokre metoda kemije”, “mokre umjesto kemije”, umjesto


detaljno se ispituje kvaliteta proteina s koncentracijom njihovih frakcija, određuju se udjeli pojedinih frakcija vlakana, ostali ugljikohidrati, a tu su i zasićene i nezasićene masne kiseline, minerali, parametri kvalitete fermentacije silaža, i ono najvažnije, probavljivost. Tako velik broj pokazatelja u jedinstvenom analitičkom paketu omogućuje primjenu sasvim nove tehnologije hranidbe mliječnih krava. Podaci ovakve dubinske analize kemijskog sastava i dinamičkih karaktristika krmiva poput probavljivosti škroba i probavljivost vlakana (NDF) koriste se u suvremenim programima za precizno sastavljanje obroka zasnovanim na CNCPS tehnologiji (Cornell Net Carbohydrate and Protein System) razvijenoj na Cornell Sveučilištu u SAD-u (Cornell University). U zemljama s najnapredni-

jim govedarstvom, prije svega u SAD-u, ovaj sistem predstavlja standard rada u hranidbi mliječnih krava. CNCPS model je razvijen za predviđanje potreba, iskorištenja krmiva, proizvodnih performansi i izlučivanja neprobavljenih hranjivih tvari kod goveda za proizvodnju mlijeka i mesa i zasnovan je na dostupnom znanju o sastavu krmiva, procesima probave i metabolizmu hranjivih tvari korištenih za zadovoljavanje potreba životinja u različitim životnim i proizvodnim fazama. Kao takav namijenjen je prvenstveno nutricionistima, specijalistima za hranidbu preživača. SANO stručni savjetnici za hranidbu preživača osposobljeni su za korištenje, uspješno primjenjuju CNCPS model proračuna obroka za goveda na farmama i aktivno koristeći ovaj model surađuju s brojnim proizvođačima na unapređe-

nju proizvodnih rezultata na farmama za proizvodnju mlijeka i goveđeg mesa. CNCPS model je razvijen za predviđanje potreba, iskorištenja krmiva, proizvodnih performansi i izlučivanja neprobavljenih hranjivih tvari kod goveda za proizvodnju mlijeka i mesa i zasnovan je na dostupnom znanju o sastavu krmiva, procesima probave i metabolizmu hranjivih tvari korištenih za zadovoljavanje potreba životinja u različitim životnim i proizvodnim fazama SANO stručni savjetnici za hranidbu preživača osposobljeni su za korištenje, uspješno primjenjuju CNCPS model proračuna obroka za goveda na farmama i aktivno koristeći ovaj model surađuju s brojnim proizvođačima na unapređenju proizvodnih rezultata na farmama za proizvodnju mlijeka i goveđeg mesa.

Dobrobiti Sistem CNCPS kompleksan je način hranidbe mliječnih krava i počiva ne samo na poznavanju količine hranjivih tvari u obroku nego i na njihovim dinamičkim svojstvima kao i raspoloživosti u probavnom traktu životinje u pojedinim fazama probave. Primjena ove nove NIR tehnologije na opisan način omogućuje brzo i precizno određivanje svih potrebnih vrijednosti krmiva koje služe za opisano moderno sastavljanje obroka. • Efikasna optimizacija obroka • Znatno povećanje mliječnosti • Utjecaj na sastav mlijeka • Snižavanje proizvodnih troškova • Dostupno svima zainteresiranima s područja srednjeg i dijela zapadne Europe

mljekarski list / 2. 2023.

37


> AKTUALNO

Analitički paketi Ispitivanje osnovnog obroka za učinkoviti CNSPS proračun obroka

Produktivnost mliječnih krava u svijetu se posljednjih godina intenzivno i neprestano povećava. Izravna je to posljedica prvenstveno intenzivnog unapređenja genetike. Istovremeno se intenzivno razvijaju tehnološke metode upravljanja proizvodnim procesima na farmama, ANALITIČKI PAKETI zaštite zdravlja i posebno hranidba. Suvremene metode laboratorijske Ispitivanje osnovnog obroka za učinkoviti CNSPS proračun analitike obroka krmiva i sastavljanja obroka omogućile su iznimno povećanje efikasnosti korištenja uobičajenih vrsta hrane. Rezultati dobiveni anaANALITIČKI PAKETI obroka omogućile su izuzetno povećanje efikasnosti korištenja Produktivnost mliječnih krava u svijetu posljednjih se godina uobičajenih vrsta hrane. Rezultati dobiveni analitičkim metodaintenzivno i neprestano povećava. To je direktna posljedica prlitičkim metodama implementiranim u SANO Laboratory neophodni ma implementiranim u SANO Laboratory neophodni su pri venstveno intenzivnog unapređenja genetike. Istovremeno se su pri računanju i izradi obroka za mliječne krave putem tehnologije i izradi obroka za mliječne krave putem tehnologije intenzivno razvijaju tehnološkeobroka metode upravljanja proizvodnim Ispitivanje osnovnog za učinkoviti CNSPSračunanju proračun obroka poznate u stručnim krugovima pod nazivom Cornell University procesima na farmama, zaštite zdravlja i posebno hranidba. Supoznate u povećanje stručnim krugovima obroka omogućile su efikasnosti korištenja pod nazivom Cornell University Net Produktivnost mliječnih krava uanalitike svijetu posljednjih se godina Net Carbohydrate andizuzetno Protein System (CNCPS). vremene metode laboratorijske krmiva i sastavljanja uobičajenih vrsta hrane. Rezultati dobiveni analitičkim metodaintenzivno i neprestano povećava. To je direktna posljedica prCarbohydrate and Protein System (CNCPS). ANALITIČKI PAKETI ma implementiranim u SANO Laboratory neophodni su pri venstveno intenzivnog unapređenja genetike. Istovremeno se

računanju i izradi obroka za mliječne krave putem tehnologije intenzivno razvijaju tehnološke metode upravljanja proizvodnim poznate u stručnim krugovima pod nazivom Cornell University procesima na farmama, zaštite zdravlja i posebno hranidba. SuIspitivanje osnovnog obroka zakrmiva učinkoviti CNSPSNet proračun obroka Analiza NIR+ Carbohydrate and Protein System (CNCPS). vremene metode laboratorijske analitike i sastavljanja NIR+ ispitivanje opisuje generiranje izmjerenih vrijednosti pomoću infracrvene spektrometrije Metodakorištenja analize odvija se u obrokarefleksije omogućile su izuzetno povećanje(NIR). efikasnosti Produktivnost mliječnih krava u svijetu posljednjih se godina koraka.povećava. Uzorak se prvo sušiposljedica posebnimprpostupkom dok se ne postigne određen udio suhe tvari, a zatim se usitnjava uobičajenih vrsta hrane. Rezultati dobiveni analitičkim metoda- pomoću intenzivnonekoliko i neprestano To jepažljivo direktna uređaja na idealnugenetike. veličinu zaIstovremeno analizu. Slijediseanaliza pomoću NIR analitike reflektiranog svjetlosnog mauzorka implementiranim u SANO(učitavanje Laboratory neophodni su pri spektra venstvenospecijalnih intenzivnog unapređenja jedne definirane valne dužine). Učitavanjem se generira digitalna slika pomoću koje se dobivaju sastojci i svojstva silaže te se generiraju računanju i izradi obroka za mliječne krave putem tehnologije intenzivnoAnaliza razvijajuNIR+ tehnološke metode upravljanja proizvodnim analize.zaštite zdravlja i posebno hranidba. Supoznate u stručnim krugovima pod nazivom Cornell University procesimarezultati na farmama, NIR+ ispitivanje opisuje generiranje izmjerenih vrijednosti pomoću refleksije infracrvene spektrometrije (NIR). Metoda analize odvija se u Net Carbohydrate and Protein System (CNCPS). vremene metode laboratorijske analitike krmiva i sastavljanja Analiza X elements nekoliko koraka. Uzorak se prvo pažljivo suši posebnim postupkom dok se ne postigne određen udio suhe tvari, a zatim se usitnjava pomoću specijalnih uređaja na idealnu veličinuobično za analizu. Slijedi analiza NIR analitike (učitavanje reflektiranog svjetlosnog spektra Za analizu minerala i mikroelemenata je potrebna obradauzorka uzorkapomoću standardnim laboratorijskim analitičkim metodama, koja zahtijeva jedne definiraneS valne dužine). Učitavanjem se generira digitalna slika pomoćukoristeći koje setehnologiju dobivaju sastojci i svojstva silaže te sesada generiraju puno vremena. novom laboratorijskom uslugom X elements, Sano laboratorij rendgenske fluorescencije nudi u rezultati analize. europskim okvirima jedinstvenu metodu precizne analize minerala i mikroelemenata u vrlo kratkom vremenu. Za optimalnu anionsko-kaAnaliza NIR+ (DCAD) važno je znati točan sadržaj minerala u obroku koji se koristi u fazi suhostaja. Analizom ćete dobiti detaljan minertionsku ravnotežu Analiza X ielements alni sastav takoopisuje hranidbom postavitiizmjerenih optimalnuvrijednosti profilaksu pomoću mliječne refleksije groznice. infracrvene spektrometrije (NIR). Metoda analize odvija se u NIR+ ispitivanje generiranje Za analizukoraka. minerala i mikroelemenata obično je potrebna obrada uzorka standardnim analitičkim metodama, koja zahtijeva nekoliko Uzorak se prvo pažljivo suši posebnim postupkom dok se ne postignelaboratorijskim određen udio suhe tvari, a zatim se usitnjava pomoću puno vremena. S novom laboratorijskom X elements, laboratorij tehnologiju rendgenske fluorescencije sadaspektra nudi u specijalnih uređaja na idealnu veličinu za uslugom analizu. Slijedi analizaSano uzorka pomoćukoristeći NIR analitike (učitavanje reflektiranog svjetlosnog Analiza NIR+ & X elements europskim okvirima jedinstvenu metodu precizne analize minerala i mikroelemenata u vrlo kratkom vremenu. Za optimalnu jedne definirane valne dužine). Učitavanjem se generira digitalna slika pomoću koje se dobivaju sastojci i svojstva silaže te anionsko-kase generiraju tionsku ravnotežu (DCAD) važno je znati točan sadržaj minerala u obroku koji se koristi u fazi suhostaja. Analizom ćete dobiti detaljan minerOvim postupkom analize objedinjavaju se analize NIR+ i X elements. Kombinacijom postupaka garantira se najdetaljnija analiza obroka rezultati analize. alni i takokompletan hranidbomuvid postaviti optimalnu profilaksu mliječne groznice. kojasastav vam daje u sastav hranidbe kako biste svojim životinjama mogli osigurati najbolji obrok što je garancija profitaAnaliza X elements bilne proizvodnje. Za analizuNIR+ minerala mikroelemenata obično je potrebna obrada uzorka standardnim laboratorijskim analitičkim metodama, koja zahtijeva Analiza & X ielements puno vremena. S novom laboratorijskom uslugom X elements, Sano laboratorij koristeći tehnologiju rendgenske fluorescencije sada nudi u Ovim postupkom analize objedinjavaju analizeanalize NIR+ i Xminerala elements. Kombinacijom postupaka garantira se najdetaljnija analiza obroka europskim okvirima jedinstvenu metoduse precizne i mikroelemenata u vrlo kratkom vremenu. Za optimalnu anionsko-kakoja vam daje kompletan uvid ujesastav hranidbe kako biste svojim životinjama mogli osigurati najbolji obrok štodobiti je garancija tionsku ravnotežu (DCAD) važno znati točan sadržaj minerala u obroku koji se koristi u fazi suhostaja. Analizom ćete detaljanprofitaminerbilnesastav proizvodnje. Dodatne analize alni i tako hranidbom postaviti optimalnu profilaksu mliječne groznice.

Analiza NIR+ NIR+ ispitivanje opisuje generiranje izmjerenih vrijednosti pomoću refleksije infracrvene spektrometrije (NIR). Metoda analize odvija se u nekoliko koraka. Uzorak se prvo pažljivo suši posebnim postupkom dok se ne postigne određen udio suhe tvari, a zatim se usitnjava pomoću specijalnih uređaja na idealnu veličinu za analizu. Slijedi analiza uzorka pomoću NIR analitike (učitavanje reflektiranoga svjetlosnog spektra jedne definirane valne dužine). Učitavanjem se generira digitalna slika pomoću koje se dobivaju sastojci i svojstva silaže te se generiraju rezultati analize.

Analiza X elements Za analizu minerala i mikroelemenata obično je potrebna obrada uzorka standardnim laboratorijskim analitičkim metodama, koja zahtijeva puno vremena. Novom laboratorijskom uslugom X elements, Sano laboratorij koristeći tehnologiju rendgenske fluorescencije sada nudi u europskim okvirima jedinstvenu metodu precizne analize minerala i mikroelemenata u vrlo kratkom vremenu. Za optimalnu anionsko-kationsku ravnotežu (DCAD) važno je znati točan sadržaj minerala u obroku koji se koristi u fazi suhostaja. Analizom ćete dobiti detaljan mineralni sastav i tako hranidbom postaviti optimalnu profilaksu mliječne groznice.

Analiza topljivog škroba

Analiza fecesa

Analiza NIR + & X elements Ovim postupkom analize objedinjavaju se analize NIR+ i X elements. Kombinacijom postupaka jamči se najdetaljnija analiza obroka koja vam pruža kompletan uvid u sastav hranidbe kako biste svojim životinjama mogli osigurati U silaže, silaža zrna i klipa kukuruza kao i u uzorcima A akotip seanalize želi provjeriti efikasnost hranidbe smislu efikasnosti probave dauzorcima preradekukuruzne uljarica Ovaj omogućuje detaljan uvid u uaminokiselinski sastav krminajbolji obrok, što je jamstvo profitabiljne proizvodnje. TMR obroka moguće je u SANO laboratoriju napraviti i dodatnu analizu proteina, škroba i vlakana (NDF) u SANO laboratoriju je na raspolaganju i

U uzorcima kukuruzne silaže,NIR+ silaža&zrna i klipa kukuruza kao i u uzorcima A ako se želi provjeriti efikasnost hranidbe u smislu efikasnosti probave Analiza X elements TMR obroka moguće je u SANO laboratoriju napraviti i dodatnu analizu proteina, škroba i vlakana (NDF) u SANO laboratoriju je na raspolaganju i Ovim postupkom analize objedinjavaju se analize NIR+ i X elements. Kombinacijom postupaka garantira se najdetaljnija analiza obroka sadržaja topljivog škroba. analiza fecesa koja se može kombinirati s analizom TMR obroka. Dodatne analize koja vam daje kompletan uvid u sastav hranidbe kako biste svojim životinjama mogli osigurati najbolji obrok što je garancija profitabilne proizvodnje. Analiza topljivog škroba Analiza fecesa NIR analiza osnovnog kemijskog sastava žitarica i nusproizvoNIR Amino analiza Omogućuje nam brzu kontrolu sastava žitarica, sačmi i pogača koje se sadržaja škroba. koriste u topljivog obrocima. Nakon kratke pripreme uzorka u svega nekoliko se-

kundi dobijemo korisne informacije o osnovnim parametrima kemijskog Dodatne NIR analizaanalize osnovnog kemijskog sastava žitarica i nusproizvosastava krmiva.

da prerade uljarica Analiza topljivog škroba

Omogućuje nam brzu silaže, kontrolu sastava sačmi ikao pogača koje se U uzorcima kukuruzne silaža zrna ižitarica, klipa kukuruza i u uzorcima koriste u obrocima. kratke pripreme uzorka u svega nekoliko seTMR obroka mogućeNakon je u SANO laboratoriju napraviti i dodatnu analizu kundi dobijemo korisne informacije o osnovnim parametrima kemijskog sadržaja topljivog škroba. sastava krmiva.

NIR analiza osnovnog kemijskog sastava žitarica i nusproizvoda prerade uljarica

Dodatne analize

Omogućuje nam brzu kontrolu sastava žitarica, sačmi i pogača koje se koriste u obrocima. Nakon kratke pripreme uzorka u svega nekoliko sekundi dobijemo korisne informacije o osnovnim parametrima kemijskog sastava krmiva.

Analiza topljivog škroba U uzorcima kukuruzne silaže, silaža zrna i klipa kukuruza kao i u uzorcima TMR obroka moguće je u SANO laboratoriju napraviti i dodatnu analizu sadržaja topljivog škroba.

NIR analiza osnovnoga kemijskog sastava žitarica i nusproizvoda prerade uljarica Omogućuje nam brzu kontrolu sastava žitarica, sačmi i pogača koje se koriste u obrocima. Nakon kratke

38

va poput uljnih sačmi i pogača te žitarica što omogućuje preciznije obanaliza fecesa kojas se može kombinirati s analizom TMR obroka. i pruža likovanje obroka aspekta opskrbe životinja aminokiselinama mogućnost uštede na troškovima hrane putem eventualne redukcije NIR Amino analiza ukupnog sadržaja proteina na temelju preciznih informacija o njihovoj Analiza Ovaj tip analize omogućuje detaljan uvid u aminokiselinski sastav krmikvaliteti ufecesa pojedinačnim krmivima. vaako poput uljnih sačmi iefikasnost pogača tehranidbe žitarica što omogućuje preciznije obA se želi provjeriti u smislu efikasnosti probave likovanje obroka s aspekta opskrbe životinja aminokiselinama i pružai proteina, škroba i vlakana (NDF) u SANO laboratoriju je na raspolaganju mogućnost uštede namože troškovima hrane putem eventualne analiza fecesa koja se kombinirati s analizom TMR obroka.redukcije ukupnog sadržaja proteina na temelju preciznih informacija o njihovoj kvaliteti u pojedinačnim NIR Amino analiza krmivima. Ovaj tip analize omogućuje detaljan uvid u aminokiselinski sastav krmiva poput uljnih sačmi i pogača te žitarica što omogućuje preciznije oblikovanje obroka s aspekta opskrbe životinja aminokiselinama i pruža mogućnost uštede na troškovima hrane putem eventualne redukcije ukupnog sadržaja proteina na temelju preciznih informacija o njihovoj kvaliteti u pojedinačnim krmivima.

pripreme uzorka u svega nekoliko sekundi dobijemo korisne informacije o osnovnim parametrima kemijskog sastava krmiva. Analiza fecesa A ako se želi provjeriti efikasnost hranidbe u smislu efikasnosti probave proteina, škroba i vlakana (NDF), u SANO laboratoriju je na raspolaganju i analiza fecesa koja se može kombinirati s analizom TMR obroka.

NIR Amino analiza Ovaj tip analize omogućuje detaljan uvid u aminokiselinski sastav krmiva poput uljnih sačmi i pogača te žitarica, što omogućuje preciznije oblikovanje obroka s aspekta opskrbe životinja aminokiselinama i pruža mogućnost uštede na troškovima hrane putem eventualne redukcije ukupnog sadržaja proteina na temelju preciznih informacija o njihovoj kvaliteti u pojedinačnim krmivima.

mljekarski list / 2. 2023.


MIPRO LINIJdASano

e ko Potražit upnika t zas

Mipro® T 350

Mipro® M 500

Mipro® HP 600

OPTIMALNA SINKRONIZACIJA BURAGA KOD KRAVA U LAKTACIJI

Vrhunska plodnost

Optimalna konverzija hrane

Zdravo vime

Visoki unos hrane

Visoki prinos mlijeka

Dug proizvodni vijek

www.sano.hr

mljekarski list / 2. 2023.

39


> MUŽNJA

Promjene na tkivu vimena kao posljedica strojne mužnje Na modernim mliječnim farmama treba poštivati optimalne uvjete i biološke karakteristike muznih krava > Izv. prof. dr. sc. Tina Bobić

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

S

trojna mužnja unaprijedila je i pojednostavila procese mužnje u suvremenoj proizvodnji mlijeka. Svakodnevno se na tržištu plasiraju različiti proizvodi i izvedbe muzne opreme s ciljem što kvalitetnije i učinkovitije mužnje. Može se reći kako je prisutna sve veća automatizacija i robotizacija u govedarskoj proizvodnji, pri čemu je potreban i dodatni ljudski napor za udovoljavanje svakodnevnih izazova tehnologije i tržišta proizvodnje mlijeka.

Kvalitetna mužnja iziskuje, s jedne strane, dobar menadžment kojim će se osigurati dobra svakodnevna rutina mužnje, ispravnost i prilagođenost uređaja za mužnja. Međutim, s druge strane potrebno je osigurati dugovječnost i otpornost same životinje. Krave koje su morfološki dobro prilagođene strojnoj mužnji (s dobro ujednačenim vimenom, korektnim izgledom i položajem sisa) mogu biti dugovječne i otporne ako im se osigura dobar i kvalitetan menadžment mužnje.

Promjene na tkivu sisa Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, što se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Promjene koje nastaju na tkivu vrha sisa vimena krava, kao posljedica strojne mužnje, rezultat su mehaničkog pritiska sisne gume zbog podtlaka i kontrakcija

Tablica 1. Kratkoročne promjene na tkivu sisa vimena krava (NMC, 2007.; Zecconi i sur., 2005.)

BOJA

NORMALNA I RUŽIČASTA

CRVENA/PLAVA

CRVENA I IRITIRANA

OTEČENOST

• bez vidljivog prstena • s malo otoka ili bez otoka

NORMALNO

• vidljivo mjesto otoka • ljubičasti zadebljani lako opipljivi prsten

OTEČENO 40

mljekarski list / 2. 2023.


Tablica 2. Srednjoročne promjene na tkivu sisa vimena krava (NMC, 2007.)

SUHOĆA I PUKOTINE

GLATKA

DJELOMIČNO GRUBA

IZRAŽENO GRUBA

NORMALNI NABORI

Tablica 3. Dugoročne promjene na tkivu sisa vimena krava (Neijenhuis i sur., 2000.; Mein i sur., 2001.)

HIPERKERATOZA

NORMALNO

GLATKI PRSTEN

GRUBI PRSTEN

IZRAŽENO GRUBI PRSTEN

Kvalitetna mužnja iziskuje dobar menadžment kojim će se osigurati dobra svakodnevna rutina mužnje, ispravnost i prilagođenost uređaja za mužnju tijekom strojne mužnje u kombinaciji s utjecajem same životinje i okolišnih čimbenika. Moguće promjene na tkivu najčešće su povezane s određenim genetskim i okolišnim čimbenicima, poput: • anatomske i funkcionalne osobitosti životinja (izgled vimena, dužina i položaj sisa, oblik vrha sise, proizvodnja mlijeka) • maksimalnog protoka mlijeka, trajanja mužnje i naknadnog izmuzivanja • rednog broja i stadija laktacije, te • odnosa između menadžmenta mužnje i muznog uređaja. Utjecaj tih čimbenika izazivaju kratkotrajne, srednje i dugotrajne promjene na tkivu sisa vimena krava. U kratkotrajne promjene ubrajamo boju kože sisa nakon mužnje, otečenost baze sise i područja njezina okruženja, otečenost vrha sise i područja njezina neposredmljekarski list / 2. 2023.

nog okruženja, te otvorenost vrha sise (sisnog kanala). U srednjoročne promjene ubrajamo stanje kože sise odnosno njezinu suhoću i ispucanost, dok se u dugoročne promjene tkiva sise ubraja hiperkeratoza (pojačano stvaranje keratina na vrhu sise). Pojava upale vimena ili mastitisa nastaje ulaskom bakterija kroz sisni otvor, odnosno sisni kanal, pri čemu se rizik od infekcije dodatno povećava ako se na vrhu sise nalazi napuknuta koža ili rana. Postoje četiri osnovna obrambena fiziološka mehanizma sise i sisnog kanala koji sprečavaju ulazak bakterija u unutrašnjost sise: • stezanje i učinkovito zatvaranje sisnog kanala između mužnji • prianjanje bakterija uz keratin koji se taloži u sisnom kanalu (keratin je voštana tvorevina koju proizvode stanice u sisnom kanalu kako bi stvorile

MALE PUKOTINE

IZRAŽENE PUKOTINE

privremenu barijeru između mužnji ili neku vrstu čepa tijekom suhostaja) • ispiranje naslaga keratina tijekom protoka mlijeka • sušenje i ponovno zatvaranje sisnog kanala tijekom ranije faze nakon mužnje. Ako se onemogući bilo koji od navedenih zaštitnih mehanizama povećava se rizik od nastanka infekcije, odnosno upale vimena. KRATKOROČNE promjene na tkivu sisa vimena krava nastaju neposredno nakon mužnje (tablica 1), a uglavnom su posljedica neispravnog rada uređaja za mužnju ili same organizacije mužnje (menadžment). U tu skupinu promjena ubrajaju se: • boja kože • otečenost baze sise i područja u njezinoj neposrednoj blizini • otečenost vrha sise i područja u blizini vrha sise. SREDNJOROČNE promjene vidljive su na tkivu sisa nekoliko dana ili tjedana nakon mužnje. Često nastaju zbog narušene cirkulacije ili same promjene u koži sisa. Kada se ukloni uzrok problema, također je potrebno izvjesno vrijeme za oporavak tkiva. U tu skupinu promjena ubrajaju se suhoća i ispucanost, te brazde i ranice na koži sisa (tablica 2). DUGOROČNE promjene na tkivu sisa nastale zbog prekomjernog nakupljanja keratina (zadebljanja na vrhu sisa) naziva se HIPERKERATOZA (tablica 3). Iako je nakupljanje keratina normalan fiziološki odgovor organizma na sile koje pritišću tkivo sise tijekom mužnje, neki čimbenici negativno djeluju na taj mehanizam pa se nakuplja prekomjerna količina keratina. Tijekom prekomjernog nakupljanja keratina stvaraju se veće nakupine orožnjalog tkiva na vrhu sise 41


> MUŽNJA

Tablica 4. Prikaz najčešćih uzroka promjena na tkivu sisa vimena krava uzrokovanih strojnom mužnjom (Ohnstad i sur., 2007.)

UZROCI

BOJA KOŽE Crvena/plava

Utjecaj uređaja za mužnju previsok podtlak neispravna pulsacija kratka d-faza duga d-faza Sisna guma preširoka istrošena visoka napetost Gornji prošireni dio sisne gume velika komora mali promjer neelastičnost loše prianjanje sisne gume na sisu Menadžment mužnje dugotrajna mužnja naknadna mužnja padanje sisnih čaša

X X X

OTJECANJE NA BAZI SISE Pojava prstena

HRAPAVOST VRHA SISE Grubo

Izrazito grubo

X X X

X

X

OTVORENOST VRHA SISE Promjer X

X X X X X X

X X X X X

X

X

X X

X X X

X

X X X X

X

Tablica 5. Prikaz rizičnih čimbenika za povećanje pojave hiperkeratoze na vrhu sisa vimena krava (Mein i sur., 2001.)

RIZIČNI ČIMBENICI Stršeće sise Starost krave Visoka proizvodnja Vrh laktacije Postavljene sisne čaše prije otpuštanja mlijeka Preniska donja granica protoka za automatsko skidanje muzne jedinice Naknadna mužnja Visok podtlak

što pogoršava sam izgled i stanje tkiva, odnosno, kondiciju sise. Takve tvorevine nazivaju se sisni prstenovi, rascvjetanost sise, erozija sise, zadebljanje, kornifikacija ili hrapavost vrha sise. Jača izraženost hiperkeratoze javlja se u visoko proizvodnim stadima, posebice tijekom hladnijeg razdoblja godine. Na izraženost pojave hiperkeratoze utječu: • položaj sisa • izgled vrha sise • količina mlijeka • maksimalni protok mlijeka • trajanje mužnje i naknadne mužnje • stadij i redni broj laktacije • menadžment mužnje • klima, sezonski i okolišni čimbenici 42

RAZLOZI NASTANKA HIPERKERATOZE Sisna guma ne može obuhvatiti veću površinu sise (prianjanje na sisu nije dobro) Pojava „bora“ kod svih vrsta životinja Sisne čaše dugo su na sisama Sisne čaše dugo su na sisama Produljeno vrijeme protoka mlijeka <1,0 kg/min Produljeno vrijeme protoka mlijeka <1,0 kg/min Produljeno vrijeme protoka mlijeka <1,0 kg/min Povećano opterećenje na tkivo sisa

• razina proizvodnje stada i genetska sklonost pojedine krave.

Zadebljanja i mastitis Kod prejakog zadebljanja vrha sise vanjski dio sisnog kanala ne može se potpuno zatvoriti pa mikroorganizmi mogu lakše ući u sisni kanal. Takvi zadebljali prstenovi mogu postati grubi. Što je grublji vrh sise, to je bakterijama lakše zadržavanje i razmnožavanje, a to je ujedno još jedan čimbenik koji dovodi do pojave mastitisa. Kod krava s kliničkim mastitisom uočena su veća zadebljanja na vrhu sise u usporedbi sa zdravim kravama, posebice ako je mastitis nastao

između drugoga i petog mjeseca laktacije. Sklonost pojavi mastitisa povećava se šest puta ako je zadebljanje vrha sise na ekstremno debelom grubom prstenu. Na modernim mliječnim farmama treba poštivati optimalne uvjete i biološke karakteristike muznih krava. Potrebno je održavanje dobre kondicije sisa, posebice vlažnosti kože što joj daje prirodnu elastičnost i veću otpornost na stvaranje zadebljanja. To se može postići dobrim menadžmentom mužnje koji podrazumijeva ispravnost i redoviti servis muznog uređaja, higijenu mužnje (kvalitetni dezinficijensi i njihovo pažljivo nanošenje), kvalitetna priprema krava za mužnju te dobra zaštita sisa na kraju mužnje. mljekarski list / 2. 2023.


AgroService Hopfenweiler 12 88339 Bad Waldsee

Rinderunion Baden-Württemberg (RBW) RBW je osnovan 2000. godine udruživanjem svih organizacija za uzgojno-selekcijski rad i osjemenjivanje koje su djelovale u Baden-Württembergu. Sjedište je u Herbertingenu u okrugu Sigmaringen. RBW je zadruga u vlasništvu stočara, odnosno članova, za koje je potpuni partner za cijeli stočarski sektor, od upisa u matične knjige, tipizacije stada, osjemenjivanja do prodaje. Zajedno sa svojim farmerima bavi se uzgojnoselekcijskim radom i odabirom bikova koji će se koristiti u uzgojnom programu. U ponudi RBW-a nalazi se širok raspon pasmina, od brown swissa, holsteina, simentalca do mesnih pasmina ali i drugih, tako da pokriva sve potrebe svojih stočara.

RBW u brojkama u 2022. S više od 71.100 prodanih životinja, RBW i njegove podružnice jedan su od najvećih trgovaca rasplodnom i proizvodnom stokom u pokrajini Baden-Württemberg. Više od 56.400 muške teladi, više od 3400 prvotelki i krava, više od 1400 steonih junica, oko 700 rasplodnih bikova, ali i gotovo 1200 junadi i 7600 ženske teladi prodano je različitim prodajnim putevima. S više od 1,1 milijun prodanih doza duboko smrznutoga bikovskog sjemena i 207.436 krava upisanih u matične knjige, RBW je također i jedna od najvećih organizacija za uzgoj goveda u Njemačkoj. Od svibnja 2020. RBW Genetik GmbH uspješno proizvodi seksirano sjeme na lokaciji Bad Waldsee, i to za mliječne farme u Baden-Württembergu, ali i za nacionalne i međunarodne poslovne partnere. U Herbertingenu se nalazi stanica za embrio-

Prodajemo prvotelke, steone junice, mlade

transfer (ET), u kojoj se redovito uzimaju jajne stanice (OPU Ovum-Pick up). Stočari u Baden-Württembergu intenzivno koriste genomske usluge za upravljanje stadom, kako bi postignuli što bolje rezultate u svojim stadima. Više od 325 stada s više od 31.000 krava upisanih u matične knjige već sudjeluje u jednom od RBW programa tipizacije stada za pasmine holstein, simentalac ili brown swiss. Mjesečno se na taj način tipizira više

od 800 ženskejunice teladizai tako dobiva pouzdan pripust svih pasmina. podatak o uzgojnoj vrijednosti. Prvenstveno HOL, Simentalac, Smeđe govedo Pomoću CowShipa, našegbikove programa za spariRasplodne te mesne pasmine vanje, linearno je ocijenjeno i putem računala odrađeno sparivanje više od 570.000 životinja u 2600 stada, a u prosjeku se na tim farmama drži 68 krava. Toliko o nama, a ujedno vas pozivamo na našu stočarsku izložbu 11. i 12. ožujka 2023. u Areni Hohenlohe u Ilshofenu.

RBW-Schau 2023

11. & 12. März Arena Hohenlohe, Ilshofen

März tag, 11.

Sams

Rinderunion Baden-Württemberg e.V. (RBW) Tvrtku RBW utemeljile su 2000. godine sve uzgojne organiz Sjedište je u Herbertingenu, u okrugu Sigmaringenu. Zbog svoje široke ponude različitih pasmina, ali i kompe svojih članova u području upisa krava u matične knjige, os

hr 19.30 U bend n Züchtera chtpräsentatio zu h c a N rber mit re e -V W r RB aktuelle

rz

, 12. Mä

Sonntag .15 Uhr

9

st

esdien Wortgott

Uhr ab 10.00 r Kuhklassen e d n te h Ric 2023 r Wahl de

s

hampion

Grand C

S više od 77.440 prodanih životinja u 2017. godini, RBW i nj za uzgoj i tov u pokrajini Baden-Württemberg. Svaki mje Ilshofenu, Bad Waldseeu, Donaueschingenu i Herrenbergu 3570 prvotelki i krava, više od 720 uzgojnih bikova i junica AgroService je tvrtka koja se bavi izvozom goveda, samo p od njih uvezene su i u Hrvatsku na farme uspješnih hrvatski Mljekarskog lista.

S više od 1,1 milijun prodanih doza bikovskog sjemena i 219.164 krave upisane u matične knjige, tvrtka RBW među najvećim je poduzećima za uzgoj stoke u Njemačkoj. RBW-ovi terenski djelatnici linearno ocjenjuju prvotelke na Rinderunion Baden-Württemberg e.V. 2748 farmi, a na temelju tih ocjena radi se Ölkofer Str. 41 . 88518 Herbertingen računalno sparivanje za svaku kravu . Telefon: 0 75 86 / 92 06-0 Telefax: 0 75 86 / 53 04 posebno, i to sa ciljem što boljeg napretka E-Mail: info@rind-bw.de . Internet: www.rind-bw.de u uzgoju. Tako smo s CowShipom, našim programom za sparivanje, prošle godine napravili program sparivanja za više od Program: 446.300 životinja, i to na farmama na 11.03.23. Večer za uzgajivače i izložba kćeri aktualnih RBW-bikova kojima se u prosjeku nalazi 67 krava.

12.03.23. Izbor za Grand Champions 2023.

ML_prosinac_2020.indd 33

Provjeravamo i objavljujemo jesu li naši kupci u Hrvatskoj zadovoljni uvezenim junicama, a na taj način i njemačkim uzgajivačima pružamo informaciju da se njihove junice kod hrvatskih uzgajivača nalaze u dobrim rukama. Za sva pitanja oko uvoza junica možete se obratiti dr.sc. Goranu Vučkoviću, i to na mobitel 0049 172 7671 942 i e-mail: vuckovic@rind-bw.de mljekarski list / 2. 2023.

43

RBW sje Ölkofer 88518 H


> TEHNOLOGIJA UZGOJA

Nedostatak kalcija uvelike utječe na zdravlje stada Nedostatak kalcija u vašem stadu čest je ali podcijenjen zdravstveni izazov. U razdoblju teljenja poznat je i kao mliječna groznica, naime, krava ne može dovoljno brzo iskoristiti kalcij iz kostiju i zbog toga je njegova koncentracija u krvi smanjena > Tarin Beck, dr.vet.med. AHV Adria

Z

bog proizvodnje mlijeka i vrhunca prinosa mlijeka koji se očekuje nakon teljenja, potreba za kalcijem naglo raste. Ne samo zbog proizvodnje, već i zbog kolostruma, koji sadržava dvostruko više kalcija (2,4 grama po litri) od normalnog mlijeka (1,2 grama po litri). Krave i junice koje proizvode mnogo kolostruma prije teljenja gube i mnogo kalcija. Posljedica toga je gubitak apetita i energetska neravnoteža, jer se tijelo krave mora prilagoditi povećanoj potrebi za kalcijem. U prosjeku, čak 5-6% stada na mliječnoj farmi pati od mliječne groznice. Ona ne samo da smanjuje prinos mlijeka, već utječe i na plodnost, u najgorem slučaju ima letalan ishod. Visokogravidne i starije reproduktivne krave osobito su pogođene mliječnom groznicom. Kako bi se optimiziralo zdravlje životinja i spriječio nedostatak kalcija kod mliječnih goveda, bitna je dovoljna količina suhe tvari u obroku i opskrba kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminom D.

Kada dolazi do nedostatka kalcija? Nedostatak kalcija obično se javlja 48 sati nakon teljenja. Međutim, može se razviti i neposredno prije teljenja ili tijekom teljenja. Često se to može vidjeti pri samom teljenju, kada se ono odvija vrlo sporo ili se zaustavlja. To predstavlja velik rizik i za kravu i za tele. 44

Čak 50% krava i 25% junica i krava u drugoj laktaciji pokazuju prikriveni nedostatak kalcija. Krava sa simptomima mliječne groznice može se prepoznati i po lošem apetitu i niskoj aktivnosti. Uši su joj često hladne. Nedostatak kalcija u krvi uzrokuje nepravilan rad skeletnog mišićja. Kao rezultat toga, vaša krava više ne može pravilno ustati. Nedostatak kalcija utječe i na druge mišiće. To može izazvati dalekosežne posljedice za teljenje i involuciju maternice, ali utječe i na srce i burag. Statistički, više od 5% krava umire od mliječne groznice.

Što uzrokuje nedostatak kalcija i mliječnu groznicu? Kalcij je prisutan i u krvi i u kostima krave. S povećanjem prinosa mlijeka postoji i sve veća potreba za kalcijem. Kada krava treba više kalcija, ona počinje koristiti kalcij iz krvi. Opskrba kalcijem iz krvi kasnije se nadopunjuje iz kostiju, bubrega i crijeva. Međutim, taj

proces može potrajati neko vrijeme. Dakle, zbog odgode, nedostatak kalcija još se uvijek može pojaviti u tijelu. Često se zaboravlja, ali se ne smije podcijeniti, kod početnog nedostatka kalcija poremećena je funkcija buraga, njegove kontrakcije prestaju, što također zaustavlja probavu hrane. Na taj način krava završava u začaranom krugu koji negativno utječe na njezino zdravlje. Često uopće ne mogu apsorbirati kalcij iz hrane, a rezultat je mliječna groznica.

Koji hormoni igraju ulogu u oslobađanju kalcija? Nekoliko hormona povezano je s oslobađanjem kalcija. Paratiroidni hormon štitnjače (PTH) smanjuje količinu kalcija koji se izlučuje kroz urin. Osim toga, PTH uzrokuje i povlačenje kalcija iz crijeva, i to aktiviranjem vitamina D. Međutim, taj proces počinje tek dan do dva dana nakon teljenja. Osim vitamina D, magnezij je također vrlo važan jer taj mineral oslobađa PTH. Ako krava

Kako bi se optimiziralo zdravlje životinja i spriječio nedostatak kalcija kod mliječnih goveda, bitna je dovoljna količina suhe tvari u obroku i opskrba kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminom mljekarski list / 2. 2023.


ima manjak magnezija, PTH se ne može aktivirati i stoga se iz tijela može povući manje kalcija. Razina kalija također igra važnu ulogu. Doista, ako je sadržaj kalija u obroku previsok, magnezij će se slabije apsorbirati. Osim toga, 80% krava nakon teljenja također ima i nedostatak fosfora u krvi.

Poboljšajte zdravlje stada u razdoblju teljenja

Krava sa simptomima mliječne groznice može se prepoznati i po lošem apetitu i niskoj aktivnosti, a uši su joj često hladne

Kao što je do sada poznato, postoji mnogo izazova u razdoblju teljenja. Kako biste spriječili nedostatak kalcija, važno je da vaše stado dobije dovoljno kalcija, magnezija i fosfora. AHV Startlac Pasta dopuna je hranidbi za mliječne krave kako bi se smanjio rizik od mliječne groznice. Razvijen je za farmere prema najnovijim spoznajama s lako apsorbirajućim kalcijevim pidolatom. Vašim kravama daje kalcijev poticaj, a sadržava i magnezij, fosfor i aktivni vitamin D3. Vitamin D3 potiče apsorpciju kalcija i fosfora iz kostiju i crijeva poboljšavajući metabolizam vaše krave i metabolizam kalcija. Savjet je AHV stručnjaka davanje AHV Milk Start Tableta 24 sata prije teljenja. Na taj način osiguravate kravi sve tvari koje zadovoljavaju njezine potrebe u vrijeme teljenja. Osim toga, pasta daje kravi energetski poticaj, povećavaju se apetit i mobilnost. Na taj način optimizirate zdravlje na početku laktacije.

Potpora krava u prijelaznom razdoblju StartLac Paste – bogat izvor kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D3 Iskoristite idealno rješenje na najbolji nizozemski način.

mljekarski listviše / 2. 2023. Saznajte na: 01 8880 445 // hrvatska@ahvint.com t.com // www.ahv.hr .a

45


> AKTUALNO

(Ne)izvjesna budućnost hrvatskog mljekarstva Važno je pitanje kako se planira i planira li se uopće kako proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće?! > Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

V

eć dulje vrijeme namjeravam napisati svoje mišljenje o ovoj temi. U nekoliko tekstova Mljekarskog lista potkraj 2021. i tijekom 2022. pisao sam o činjenici da se strategija do 2030. godine ne može ostvariti bez dodatnog aktiviranja poljoprivrednog zemljišta, ali i povećanja broja muznih krava, pa i isporučitelja mlijeka. Nemoguće je očekivati ubrzani rast muznosti u svega sedam godina, a koji nismo uspjeli ostvariti u proteklih gotovo 20 od kada operativnim i drugim programima pokušavamo podupirati naše mljekarstvo. Nemoguće je i osigurati manjem broju proizvođača dostupnost potrebnim poljoprivrednim površinama, kako bi oni na temelju visoke muznosti i velikog broja grla mogli osigurati proizvodnju za više od 80% zadovoljenja proizvodno potrošne bilance (famozna samodostatnost). Pritom je gotovo nemoguće privoljeti neke nove isporučitelje mlijeka, s obzirom na više puta ponavljane odnose cijena i dohotke u našem mljekarstvu. Dva su me događaja ponukala na novu objavu svog mišljenja. Prvi je događaj već dulje vrijeme isticana informacija o natječaju za korištenje državnoga poljoprivrednog zemljišta u jednoj našoj općini, koji je nekolicinu izvrsnih i velikih isporučitelja mlijeka ostavio bez zemljišta i uzrokovao rasprodaju muznih grla, odnosno gašenje proizvodnje. Ne ulazeći u raspravu koja se odvijala u medijima, kao ni na pravna pitanja oko samog natječaja, sa stajališta struke jako me zanima kako domicilni proizvođači mlijeka nisu dobili do tada korišteno zemljište, unatoč deklariranom pozitivnom favoriziranju proizvodnje mlijeka kao strateški važne proizvodnje koja se dodatno boduje na 46

takvim natječajima. Možda javnost ne raspolaže s dovoljno podataka i novi korisnici zemljišta u državnom vlasništvu iz te općine ostvare jednake ili puno bolje gospodarske programe u nekim drugim sektorima, ako već ne u mljekarstvu. Međutim, jasno je da zemljišta nema dovoljno za razvoj svih sektora poljoprivrede i da se bez što povoljnije raspodjele toga ograničenog resursa ciljevi strategije do 2030. neće moći ostvariti.

Možemo li bolje? Jedno je sigurno, ako se isto ponovi u nekoliko slavonskih županija, strategija do 2030. u sektoru mljekarstva sigurno se neće moći ostvariti, već i samo zbog nedostatka zemljišta, pa i da se “idealno poslože” svi ostali čimbenici kao što su cijena mlijeka, troškovi izravne proizvodnje, proizvodne potpore i slično. Drugi je događaj koji je privukao moju pažnju medijski istup jednoga našega velikoga i dobrog proizvođača mlijeka, predsjednika jedne udruge proizvođača, u gledanoj televizijskoj emisiji o poljoprivredi. Predsjednik proizvođačke udruge korektno je iznio osnovnu problematiku mljekarstva u Hrvatskoj, o kojoj slično pišem u Mljekarskom listu. Unatoč svom iskustvu koje nije toliko optimistično za sektor, želi svu sreću

svojim kolegama koji upravo sada podižu nove farme mliječnih krava. Važno mi je ono što je „kao iz topa“ odgovorio voditelju na pitanje očekuje li ostvarenje Strategije 2030. glede mljekarstva. Odgovor je bio vrlo brz i odrješit - neće. Proizvođač mlijeka bez velikih analiza i na temelju svojega dugotrajnog iskustva ne nada se ostvarenju Strategije. To iskustveno nepovjerenje u nas same, dovoljan je razlog da se ne dovodi u sumnju to što nećemo ostvariti strateški cilj u mljekarstvu, nego da se preispita plan ublažavanja štete zbog odstupanja, kakav je odnos koristi i troškova te kako ga provesti. U suprotnom, jasno je da je Strategija samo mrtvo slovo na papiru, pa je jasno i zašto sam već bio pisao da nam Strategija i ne treba ako se po njoj neće raditi i ako ne postoji jasna odgovornost što se ona ne ostvaruje. Pritom proizvođač mlijeka izražavajući sumnju u ostvarenje Strategije sigurno nije mislio na isporučitelje mlijeka, kojih je sve manje, ali su pokazali da mogu i žele konkurentno proizvoditi. Mislio je vrlo vjerojatno da zbog odnosa prihoda i troškova (uvijek je tu cijena mlijeka na prvom mjestu, ali ona ne može pokriti sva opravdana i neopravdana kretanja troškova) nisu motivirani za dodatno naprezanje proizvodnje koje su već proveli posljednjih godina i da

Ostvarenje strategije u području mliječnog govedarstva znači da ćemo povećati broj muznih krava za 40.00050.000 grla, a prosječnu muznost s oko 4300 kg mlijeka na oko 5600 kg mljekarski list / 2. 2023.


nema dovoljno drugih koji bi se uključili u proizvodnju kako bi ona odgovarala strateškim pretpostavkama. Na isto i ja mislim.

Povećati proizvodnju U hrvatskoj je poljoprivredi već nekoliko godina vidljiva granica proizvodnih mogućnosti, odnosno koliko možemo proizvesti na sadašnji način, u sadašnjim ekonomskim uvjetima i sa sadašnjim proizvođačima (vrijednost poljoprivredne proizvodnje posljednjih je godina od 2,4 do 2,6 milijarda eura). Kako se postojeća organizacija, financiranje i tehnologija neće bitnije mijenjati u sljedećem razdoblju financiranja, a neće se mijenjati ni odnosi prihoda i troškova (očekuje se porast i prihoda i troškova do 20%), vrlo je važno kako koristiti poljoprivredno zemljište, posebice s obzirom na Strategiju hrvatske poljoprivrede (plan je 2,9 mrd. eura vrijednosti poljoprivrede, rast produktivnosti 60%, porast stočarstva 20-35%, udio prehrambene ind. u BDP 20%...). mljekarski list / 2. 2023.

Samo za rast produktivnosti potrebno je angažirati više od trećine sadašnjih korisnika potpora za povećanje prinosa/priroda/prirasta od 30 do 50%. Nemoguće je očekivati da manje od 10% poljoprivrednih proizvođača koji već ostvaruju visoke prinose (npr. ratarstvo i povrćarstvo), prirode (voćarstvo) ili prirast (stočarstvo) još dodatno povećaju svoju proizvodnost za tako velik udio. Isto tako, gledano prema ekonomskoj veličini gospodarstva, više od 30% danas malih proizvođača trebalo bi povećati svoju proizvodnju gotovo 50%. Takav tehnološki pomak realno je neostvariv i uz najbolje uvjete poslovanja u poljoprivredi. Posljednji je put povećanje proizvodnje mlijeka u nekom 3-5 godišnjem razdoblju bilo neposredno prije ulaska Hrvatske u EU, dok to nije prekinula velika ekonomska kriza u svijetu 2009., a tada smo izravno u mliječno govedarstvo “ubrizgali” oko 700 milijuna eura kroz potpore i operativne programe. Danas nema i neće biti te financijske izdašnosti koja bi pokrila nepostojanje

organiziranoga i povezanog sustava u cijelom sektoru naše poljoprivrede.

Planirani odnos prihoda i troškova u mljekarstvu Europska komisija kao i u svemu promatra mljekarski sektor dugoročnije. Godine 2021. planirano je bilo da će do 2030. prosječna europska cijena mlijeka porasti na oko 0,38 €/kg, ali će se i troškovi povećati 10-15%. Ipak, europska mliječna industrija ostat će konkurentna na svjetskom tržištu, najviše zbog plaćanja po postotku mliječnih proteina te daljnjeg razvoja tržišta sireva. Prema izvješću Europske komisije s kraja 2021., relativna vrijednost mliječnih proteina u usporedbi s mliječnom masti poboljšat će se sa sadašnjeg omjera od 0,5 do 0,8 do 2030. godine. Nitko nije računao na rat u Ukrajini i s njim povezanu ekonomsku krizu, gdje je otkupna cijena mlijeka već iznad planirane u sljedećih sedam godina. Nažalost, troškovi su porasli i više od 15%. Poznavajući mehanizme 47


> AKTUALNO

regulacije EU-tržišta, sa smirivanjem rata vratit će se odnosi troškova i cijena u poljoprivredi. Nažalost, to ne znači da će se oporaviti dohodak proizvođača u nas, kako se nije oporavio ni nakon krize 2009., jer smo i tada nakon oporavka u cijelom svijetu još i 2016. godine zaostajali u dohotku za više od 15%.

Utjecaj poljoprivrednog zemljišta na mljekarstvo Proizvodnja vlastite stočne hrane glavni je čimbenik ekonomike proizvodnje mlijeka, jer stočna hrana čini oko polovice troškova proizvodnje. Gotovo je nemoguće koristiti dodatno privatno poljoprivredno zemljište, iako godinama stoji zapušteno. Poljoprivredno zemljište je kapitalni resurs svakog društva i nevjerojatno je da se ne oporezuje njegovo neodgovarajuće korištenje ili zapuštanje. Ali tako je kako je i očito nema volje da se tu nešto u skorije vrijeme promijeni. Što s državnim zemljištem? Gdje je mljekarstvo u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i korištenju državnoga poljoprivrednog zemljišta? Navodi se kako je mljekarstvo važan sektor poljoprivrede kojem će se dati određena prednost (bodovi u natječaju i vezanje bodova uz broj uvjetnih grla). Sigurno je da će se na temelju te prednosti i drugih kriterija jedan dio proizvođača naći u prilici dobiti određeno zemljište. Hoće li to ozbiljnije pridonijeti opravku i razvoju mljekarstva u nas te ispunjavanju Strategije? Sigurno neće. Za to je potrebno puno više mjera, a i ova mora biti bolje razrađena, uravnotežena za sve sektore koji će aplicirati na natječaje i usmjerena tom razvoju. Načinom razmišljanja i postupanja kako je to bilo do sada, a i vidljivo je u sadašnjim uvjetima to neće biti ni ovaj put. Zakon je stavljen u primjenu bez detaljnije simulacije njegova djelovanja u praksi, s nadom da će donijeti nekakve pomake na bolje. Već viđeno, nikad se nije pokazalo dobrim, često ni na kratko vrijeme, a kamoli na dulje razdoblje za koje su potrebni sustavni rad i modeli, a ne eksperimenti po metodi pogrešaka. Od ukupno oko 835 tisuća hektara oranica, pašnjaka i livada u državnom vlasništvu, oko 480 tisuća ha se nalazi na području osam županija kontinen48

Tablica 1. Struktura površina državnog zemljišta po načinu korištenja

Površina ha

udio %

Oranice

358.780

42,97

Pašnjaci

399.639

47,86

Livade

46.869

5,61

Voćnjaci i vinogradi

12.800

1,53

Ribnjaci i trstici

15.982

1,91

Ostalo

875

0,10

Ukupno

834.945

100,00

Tablica 2. Broj muznih krava i državno zemljište po županijama, stanje 2021. godine

Bjelovarsko-bilogorska

20.013

15,39

Državno zemljište ha 21.897

Osječko-baranjska

20.306

15,62

88.156

10,56

Koprivničko-križevačka

18.493

14,22

6.356

0,76

Muzne krave

Udio krava %

Udio zemljišta % 2,62

Sisačko-moslavačka

12.185

9,37

50.012

5,99

Zagrebačka

10.014

7,70

16.939

2,03

Vukovarsko-srijemska

8.987

6,91

34.419

4,12

Ličko-senjska

5.234

4,03

137.288

16,44

Karlovačka

5.718

4,40

35.736

4,28

Brodsko-posavska

4.384

3,37

40.816

4,89

Virovitičko-podravska

3.564

2,74

47.806

5,73

Ostale

21.114

16,24

355.520

42,58

Ukupno

130.012

100

834.945

100

Proizvodnja vlastite stočne hrane glavni je čimbenik ekonomike proizvodnje mlijeka, jer stočna hrana čini oko polovice troškova proizvodnje

talne Hrvatske u kojima je više od 75% goveda. Danas se prema procjeni oko 75.000 hektara tih površina koristi u mliječnom govedarstvu, a uz to se koristi i više od 150.000 hektara privatnih površina. Za razvoj planiran Strategijom potrebno je koristiti još oko 60.000 hektara površina, od čega sigurno 40.000 hektara oranica. Riječ je o više od 15 % ukupnih površina oranica u državnom vlasništvu, pa je pitanje kako to postignuti a da se ne naruši traženje drugih sektora (ratarstvo, povrćarstvo, svi-

njogojstvo…), i da na kraju ostvarimo ciljeve Strategije kako po naturalnim i vrijednosnim pokazateljima, tako i po razvoju poljoprivrednih proizvođača i njihovih sektora. Sigurno je sve to neostvarivo ako se ne razvija konkurentna i produktivna proizvodnja na zemljištu u privatnom vlasništvu u kojem je i najviše zapuštenih površina. Pitanje je što i kako će se od cjelokupnoga poljoprivrednog zemljišta aktivirati za ostvarenje Strategije, a onda koliko će od toga ići u razvoj mljekarstva? mljekarski list / 2. 2023.


Ostvarenje strategije u području mliječnog govedarstva znači da ćemo povećati broj muznih krava za 40.00050.000 grla, a prosječnu muznost s oko 4300 kg mlijeka na oko 5600 kg. Pitanje je gdje i kako naći dovoljno kvalitetnih proizvođača i kako im osigurati uvjete proizvodnje za takav porast. Problem je što naših najvećih 200-300 proizvođača danas isporučuje više od 90% proizvodnje mlijeka, a većina svoju visoku proizvodnju veću od 7800 kg isporučenog mlijeka (prosjek isporuke u RH je samo 3000 kg) temelji na korištenju od 30 do 60% površina državnoga poljoprivrednog zemljišta u zakupu ili koncesiji. Preostalih više od 2500 isporučitelja mlijeka mogući su generatori rasta, ali to bi bila vrlo optimistična prognoza. Ne znamo koliko su oni spremni i sposobni ući u takav razvoj, pogotovo ovisno iz koje su županije i kakvo je tamo raspoloživo državno poljoprivredno zemljište. Prema podacima u tablici 2 vidljivo je kako neke županije vrlo razvijene po broju muznih krava istovremeno ne raspolažu s usporedivim poljoprivrednim površinama u državnom vlasništvu.

Zaključno Teško je govoriti o 2030. kad se ne zna kako proživjeti i preživjeti tekuću mljekarsku 2023. godinu. U prosječnim

uvjetima za naše proizvođače mlijeka, koji proizvode 65-70% vlastite stočne hrane u odnosu na 2021., u ovoj se godini očekuje povećanje troškova u proizvodnji mlijeka za gotovo 175 eura po grlu. S obzirom na vjerojatno zadržavanje iste otkupne cijene mlijeka, koja danas uz bonuse mljekare održava korak za prosječnom EU-cijenom, to bi značilo da se na farmama do 100 grla mogu očekivati gubici i do 85 eura po toni mlijeka, ili od 225 do 540 eura po kravi. I farme s većim brojem grla mogle bi bilježiti gubitke veće od 140 eura po grlu. Riječ je o uvjetima koje je proizvođačima teško, gotovo nemoguće podnijeti bez dodatnih oblika potpore dohotku. Važno je pitanje kako se planira i planira li se uopće kako proizvođačima

mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće. Nesustavna potpora i ad hoc reagiranje ili čekanje što bi se moglo dobiti od EU-a do sada nije pokazalo dobre rezultate, iako proizvođači čini se vole jednokratne izravne potpore za pomoć dohotku. Tako smo mjerama nadležnog ministarstva u ad hoc pomoći od 2019. do 2021. bili na samom vrhu zemalja članica s izravnim potporama proizvođačima mlijeka, kao dodatnoj potpori lošoj financijskoj situaciji s gotovo 70 eura po toni mlijeka. Nažalost, pokazalo se da to ne može značajnije pomoći ni oporavku, a kamoli održanju ili razvoju sektora mljekarstvo u Hrvatskoj. O strategiji i deklariranim ciljevima pritom ne treba ni govoriti.

Jasno je da zemljišta nema dovoljno za razvoj svih sektora poljoprivrede i da se bez što povoljnije raspodjele toga ograničenog resursa ciljevi strategije do 2030. neće moći ostvariti

mljekarski list / 2. 2023.

49


> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Europska komisija odobrila hrvatski program potpore prerađivačima vrijedan 40 milijuna eura

E

uropska komisija je 12. siječnja 2023. odobrila Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, zaključivši kako je hrvatski program prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice. Koristeći mogućnosti iz ovog Programa, Ministarstvo poljoprivrede će u prvoj polovici ove godine omogućiti hrvatskim prerađivačima potporu vrijednu 200 milijuna kuna, odnosno veću od 26,5 milijuna eura, a procjenjuje se kako će Program obuhvatiti više od 900 korisnika. Cilj je Programa pružiti potporu subjektima koji djeluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijena energenata koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihova poslovanja. Zbog iznimno velikog povećanja cijena energenata, subjekti u preradi poljoprivredni proizvoda dovedeni su u

situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka. Program će se provoditi kroz dvije mjere: Potpora za povećanje troška energenata izuzev prirodnog plina i električne energije te Potpora za dodatne troškove nastale zbog iznimno velikih povećanja cijena prirodnog plina i električne energije, a prihvatljivi korisnici su poduzeća svih veličina koja prerađuju meso, mlijeko, voće i povrće

ili proizvode ulja i masti, mlinske proizvode te šećer. Potporu u mjeri za povećanje troška energenata izuzev prirodnog plina i električne energije moguće je ostvariti u iznosu do 2 milijuna eura po poduzetniku, dok je potporu za dodatne troškove nastale zbog iznimno velikih povećanja cijena prirodnog plina i električne energije moguće ostvariti u iznosu do 4 milijuna eura po poduzetniku.

Objavljen Javni poziv za odabir područja za komasaciju

M

inistarstvo poljoprivrede objavilo je 27. prosinca 2022. Javni poziv za odabir određenog područja za provedbu komasacije u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, u kojima prijavljuju određeno područje/poljoprivredno zemljište za komasaciju prema odredbama Zakona iz dostupnih financijskih sredstava u skladu s Programom. Cilj je provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta na komasacijskom području u skladu s Programom omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj, i to osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, uz očuvanje obilježja 50

krajobraza. Time se ostvaruje veća dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji i u funkciju stavlja zapušteno poljoprivredno zemljište, pri čemu se ostvaruje značajan utjecaj na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora. Javnim se pozivom prema Programu komasacije planira provesti do 2026., u približnom iznosu od 300 milijuna kuna, pri čemu je 250 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 50 milijuna kuna iz nacionalnih

sredstava, a uključivat će najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Program komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. donesen je u skladu s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost 2021.2026., kroz reformsku mjeru C1.5 R2 Unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju. Javni poziv otvoren je danom objave na mrežnim stranicama Ministarstva. mljekarski list / 2. 2023.


U tijeku isplata prvih 33 milijuna kuna pomoći poljoprivrednicima za štete od suše

P

rvih 33 milijuna kuna u okviru Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše isplaćeno je do 1. siječnja, a riječ je o potpori koja se odnosi na štetu na prinosima kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, duhana, voća i povrća u 2022. godini. Ukupna vrijednost Programa iznosi 100 milijuna kuna, a preostali iznos korisnicima potpore bit će isplaćen u 2023. godini, i to prema provedenoj konačnoj obradi podataka

iz Registra šteta od prirodnih nepogoda. Naime, u 2022. godini u Hrvatskoj je čak 17 županija proglasilo prirodnu nepogodu suša za područja ukupno 281 jedinice lokalne samouprave. Potpora u okviru Programa omogućit će ublažavanje posljedica štete uzrokovane sušom poljoprivrednim proizvođačima sa štetom prijavljenom u Registar šteta od prirodnih nepogoda za štetu od prirodne nepogode suša u 2022. na 60 % i više prinosa kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe,

duhana, voća i povrća. Provodi se kroz mjeru izravne financijske potpore u obliku naknade proizvođačima. Prihvatljivi su korisnici potpore mikro, mala i srednja poduzeća upisana u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a imaju štetu od prirodne nepogode suša u 2022. prijavljenu u Registru šteta od prirodnih nepogoda na prinosu navedenih kultura te nemaju osiguran usjev od prirodne nepogode suša za koji su prijavili štetu.

Deset milijuna kuna za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

N

ovi Natječaj za provedbu podmjere 10.2. Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi iz Programa ruralnog razvoja objavljen je29. prosinca 2022. Ukupan je iznos raspoloživih sredstava Natječaja 10 milijuna kuna, a rok za podnošenje prvog dijela zahtjeva za potporu od 6. veljače do 10. travnja 2023., dok je rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu do 15. prosinca 2023. Svrha je potpore potaknuti poljoprivredne prakse koje su korisne za okoliš, ublažiti negativne učinke poljoprivrede

i povećati bioraznolikost, kao i očuvati genetske resurse vezane uz poljoprivredu te očuvati tradicionalne biljne i živo-

tinjske vrste prilagođene lokalnim uvjetima te su u opasnosti od izumiranja. Korisnici su javna tijela i pravne osobe koje se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih ili životinjskih genetskih izvora. Visina potpore po korisniku računa se prema broju prihvatljivih aktivnosti i iznosi najviše do 50.000 eura po pojedinoj aktivnosti, uz stopostotan intenzitet potpore. Do sada je za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi ugovoreno više od 45 milijuna kuna potpora.

Pasterizatori sirarski kotlovi Nova linija strojeva za preradu mlijeka SK Classic 50-300 spaja sve bitne funkcionalnosti pasterizatora i sirarskog kotla u jednoj napravi. Snažna, ali za povoljnu cijenu. Početnicima i iskusnim sirarima omogućuje izradu različitih mliječnih proizvoda kao što su pasterizirano mlijeko, jogurt, meki, polutvrdi i tvrdi sir, skuta, ricotta i drugi originalni proizvodi. Termička obrada od 4° do 100° ili 92°C (ovisi od načina grijanja). Odlike: • Kvalitetna i učinkovita prerada mlijeka • Automatizirani postupci prerade s jednostavnom regulacijom temperature • Jednostavno upravljanje i čišćenje • Energetska učinkovitost mljekarski list / 2. 2023.

www.plevnik.si

+386 1 200 60 80

Plevnik, d.o.o., Podsmreka 56, 1356 Dobrova, Slovenija

51

Dodajmo mlijeku vrijednost.


> RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

Pravo je vrijeme za napraviti iskorak u proizvodnji Najodvažniji i najuporniji stočari diljem EU-a zadržavali su i povećavali proizvodnju mlijeka na svojim farmama > Mr.sc. Srećko Ladišić

U

z sve novčane potpore nacionalnih institucija i Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, u svim zemljama na području cijelog EU-a pa tako i u Hrvatskoj struka također na svim razinama nastoji i obvezna je pomoći farmerima proizvođačima mlijeka. Koliko god su važne novčane potpore, toliko su isto tako ako ne i važnije stručne potpore struke glede kontinuiranoga stručnog osposobljavanja i razumijevanja suvremene tehnologije, osobito mladih proizvođača mlijeka. Klimatske promjene na planetu, opterećivanje i onečišćenje tla i podzemnih voda prekomjernom upotrebom mineralnih gnojiva i pesticida, zahtijevaju sve veće zakonske i tehnološke promjene u poljoprivredi. Zatim, tu su i problemi koje izazivaju kisele kiše i zakiseljavanje tla, ali i erozija tla i ispiranje minerala iz tla, i to zbog sve češćih i jačih oluja i bujičnih oborina. Sve to dovodi do sve nužno većih potrebnih promjena, osobito u tehnologiji gospodarenja tlom, samoj organizaciji i tehnologiji proizvodnje hrane. Iz godine u godinu sve su veći zahtjevi da se povećaju poljoprivredne površine pod takozvanom “ekološkom poljoprivredom”.

Gospodarenje tlom i organizacija proizvodnje hrane Svi navedeni problemi, njihovo rješavanje i prilagođavanje novim zakonskim odredbama, uredbama, direktivama i smjernicama, traže od svih farmera pa tako i proizvođača mlijeka kontinuiranu edukaciju glede organizacije i tehnologije proizvodnje, a osobito gospodare52

nja tlom i očuvanja njegove postojeće plodnosti kao i povećavanja njegove plodnosti. Pritom je osobito osjetljivo pitanje ekološke proizvodnje, njezine isplativosti i održivosti, što izrazito ovisi o plodnosti tla. Na slabo plodnim i kiselim tlima ekološka proizvodnja bilo koje hrane gotovo da je neodrživa, osobito na malim farmama. Kako su općenito količine proizvedene hrane u ekološkoj proizvodnji znatno niže nego u suvremenoj konvencionalnoj proizvodnji, to su one još znatno niže na slabo plodnim, a osobito na niže kiselim tlima. Stoga svaki farmer, a osobito proizvođači ekološkog mlijeka i mesa na malim OPG-ovima, odnosno farmama, prvenstveno moraju voditi računa da tlo nije kisele i jako kisele reakcije, odnosno da pH-vrijednosti tla nisu niske. Zašto je to vrlo važno? Zbog jednoga jedinog razloga - većina uzgajanih biljaka teže i teško može uzimati pojedine elemente odnosno hraniva iz kiselog tla. To tlo čini slabije plodnim, bez obzira na to što ono sadržava sasvim dovoljno pojedinih elemenata. Ti elementi ili hraniva jednostavno su blokirani i biljke ih svojim korijenjem ne mogu ili ih teško mogu u manjim količinama od potrebnih upiti u svoje stanične sokove.

Kiselost tla Kod kisele reakcije tla obično se spominju ioni. Što su zapravo ioni u izvanjskoj prirodi, posebno u tlu, kao i unutarnjoj prirodi živih bića? Moramo se ponovno vratiti na važnost razumijevanja kemije. Svi vrlo dobro znamo da većini učenika i u osnovnim i u srednjim školama kemija baš nije išla pa je i razumijevanje kemije bilo loše, a puno su toga naši poljoprivrednici s vremenom i zaboravili. Puno toga je uzrokovano i našim pogrešnim odnosom prema selu i seljacima: “Ta njima ne treba neko posebno znanje i školovanje, svi oni znaju kako se ore zemlja, sije žito, vrši žito, kosi trava, hrane krave, muzu krave”. Istovremeno su u mnogim zemljama shvatili da farmeri trebaju ovladati daleko većim brojem potrebnih stručnih i praktičnih znanja, pa tako i osnovnih znanja iz kemije a osobito agrokemije.

Agrokemija i plodnost tla Vratimo se našem pitanju što su to ioni? Oni su nam prvenstveno tako važni kako bismo razumjeli različite razine kiselosti tla, koje tako jako utječu na različite razine plodnosti tla. Uzalud nam sve

Svaki farmer, a osobito proizvođači ekološkog mlijeka i mesa na malim OPG-ovima, odnosno farmama, prvenstveno moraju voditi računa da tlo nije kisele i jako kisele reakcije, odnosno da pH-vrijednosti tla nisu niske mljekarski list / 2. 2023.


kemijske analize tla ako ne razumijemo osnovne pojmove što se neprestano zbiva u tlu i što nam zapravo govore kemijske analize uzoraka tla. Poražavajuće su činjenice stoga da se u Hrvatskoj još uvijek obavlja premali broj kemijskih analiza tla, da se na temelju svih napravljenih analiza u Hrvatskoj tako malo provodi redovita kalcizacija tala, da u Hrvatskoj imamo toliko veliki postotak kiselih poljoprivrednih površina, da u Hrvatskoj u mnogim poljoprivrednim kulturama postižemo niže prosječne prinose po hektaru od drugih zemalja EU-a, i na kraju da Hrvatska uvozi toliko različitih poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane. Da ne spominjemo uvoz mlijeka i mesa. Nema tih poticaja ni bespovratnih sredstava EU-fondova (a i poticaji su bespovratna sredstva) pomoću kojih bi se povećala konkurentnost postojeće hrvatske poljoprivredne proizvodnje, a kamoli moglo ostvariti njezino povećanje, i to dok god se ne shvati da sva ta sredstva treba ulagati u povećanje plodnosti tla, odnosno u rješavanje “ionske problematike” naših kiselih poljoprivrednih površina.

tla i važnost kalcizacije, to im uopće nisu važni ni nekakvi ioni u tlu. Ioni su pozitivno ili negativno nabijene čestice atoma ili molekula. Molekule su krupnije čestice od atoma i sastoje se od dvaju i više elektromagnetski povezanih atoma. Stoga najprije zapamtimo - sve ione dijelimo u dvije skupine, i to na katione i na anione. Drugo, kada pojedini elementi ne bi imali svojstvo pojavljivati se u ionskom obliku, na Zemlji ali i nigdje u svemiru ne bi bilo kemije i kemijskih reakcija, a to znači da ne bi bilo ni života. Svaka je manifestacija života neizmjerna stalna ionska izmjena kemijskih reakcija. Samo je kemija s bezbroj točno određenih zakona kemijskih reakcija, što se sa čime spaja ili povezuje i kada i u kakvoj vezi (stabilnoj ili nestabilnoj, promjenjivoj) omogućila pojavu različitih neživih mineralnih tvari (kemijskih spojeva) i manifestaciju i pojavu živih bića biljnoga i životinjskog svijeta. Tako je to i u tlu. I tlo može u sebi imati više života, biti živo i plodno, ili manje života, polumrtvo do mrtvo. Svaka povećana kiselost tla smanjuje životnu snagu i plodnost tla.

Kako smanjivanje broja krava utječe na smanjivanje plodnosti tla?

Kakva je razlika između iona, kationa i aniona i kako oni nastaju

Sve navedeno upućuje na nedostatak osnovnih znanja i razumijevanja agrokemije u održavanju plodnosti tla i povećanju njegove plodnosti. To što Hrvatska danas izvozi kukuruz i pšenicu proizvedene u sustavu monokulture a uvozi mlijeko i meso, odraz je potpuno pogrešne agrarne politike, bilo ratara pojedinaca, bilo šire društvene zajednice. Stoga pojasnimo tu tvrdnju, da ne bude krivo shvaćena. Svako smanjivanje proizvodnje mlijeka i mesa za sobom vuče i smanjivanje površina pod travama, lucernom, djetelinom, TDS-om i DTS-om (travno-djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama), a time i smanjivanje proizvodnje stajskoga gnoja. Sve to zajedno za sobom vuče i smanjivanje sadržaja humusa u tlu i smanjivanje prirodne plodnosti tla. Svaka ratarska proizvodnja u sustavu dviju ili triju monokultura dugoročno utječe na smanjivanje plodnosti tla pod tim kulturama. Zbog toga dolazi do nižih prosječnih prinosa po hektaru i do povećanja troškova proizvodnje. Što bi ovdje

Ako atom iz svoga stabilnoga elektromagnetskog stanja, ili neka stabilna molekula iz svoga elektronskog omotača izgubi jedan ili dva ili više elektrona (kojih u stabilnom i neaktivnom stanju ima jednak broj kao i protona u atomskoj jezgri koji nose pozitivan naboj, dok elektroni nose negativan naboj), tada taj atom prelazi u ionski pozitivan oblik i postaje kation i elektromagnetski pozitivna aktivna čestica, koja se tek tada može povezati s nekim drugim negativnim ionom ili anionom. Kation = pozitivno nabijeni ion, tj. atom, atomska skupina ili molekula s manjkom elektrona. Anion = negativno nabijeni ion, tj. atom, atomska skupina ili molekula s viškom elektrona (ima veći broj elektrona nego protona). Stabilni atomi i stabilne molekule s jednakim brojem elektrona i protona elektromagnetski su neaktivne čestice. Tek se u ionskom obliku privlače i lijepe jedni na druge, jer se + i - privlače. Tako nastaju nove tvari i novi kemijski spojevi

mljekarski list / 2. 2023.

Na fotografijama na kojima vidimo uzorkovanje tla za kemijsku analizu želimo skrenuti pažnju koliko je važno redovito barem jednom u tri godine - uzimati uzorke tla s pojedinih parcela za kemijsku analizu. U nekim je zemljama to obaveza čak svake godine jednom, jer bez kemijske analize tla farmeri ne mogu podnijeti zahtjev za poticaje za tu godinu za dotičnu parcelu i kulturu

nekima opet moglo biti nejasno? Ako je isti trošak proizvodnje na dvije parcele a prinosi su različiti, tada je veći prinos opterećen manjim troškovima, a manji prinos većim troškovima proizvodnje. Kako u Hrvatskoj većina ratara još uvijek ne shvaća problematiku zakiseljavanja

53


> AKTUALNO

sa svojim posebnim karakteristikama i svojstvima. Sve ovisi o tome što se i za što zalijepilo ili spojilo. Sva ta spajanja i razdvajanja i ponovna spajanja strogo su određena kemijskim zakonima i kemijskim pravilima.

Uzroci zakiseljavanja tla ili povećavanja broja slobodnih vodikovih H⁺ iona u tlu Na prvom mjestu istaknut ćemo da većina mineralnih gnojiva utječe na povećanje kiselosti tla, a osobito jako dušična gnojiva, osobito UREA. Kako bi se što više spriječilo i umanjilo zakiseljavanje oraničnog sloja, a osobito sjetvenog sloja uz svaku gnojidbu ili prihranu tla i biljaka ureom, na svakih 100 kg uree potrebno je dodati i 100 kg nekog materijala za kalcifikaciju tla, i to radi sprečavanja zakiseljavanja tla. U profilu oraničnog sloja tla najkiseliji je sjetveni dio do dubine od 5 cm, gdje je kiselost tla najčešće niža od 0,5 do 1 u odnosu na cjelokupnu oraničnu dubinu tla. To se događa zbog gnojidbe dušičnim gnojivima sjetvenog sloja prilikom same sjetve ili kasnije prihrane mladih biljaka. Najosjetljivije je razdoblje u razvoju biljaka vrijeme nicanja i početnog razvoja korijenja. Povećana kiselost sjetvenog sloja stoga usporava sam proces nicanja i početnog razvoja mladih biljaka. Sjetveni je sloj također i prvi na udaru i kiselih kiša. Svaki zastoj u vrijeme nicanja i prvog porasta i razvoja korijenja i nadzemnog dijela biljki kasnije se odražava na količinu uroda. Mlade biljke jesenske sjetve ulaze u zimsko razdoblje slabije razvijene i slabije otpornosti, a mlade biljke proljetne sjetve s početnim usporenim razvojem i rastom daju niže prinose zbog ljetnih suša. Na drugo mjesto dolaze kisele kiše. Do zakiseljavanja oborinske vode u obliku kiše ili snijega dolazi zbog onečišćenja atmosfere različitim kiselim kemikalijama iz ispušnih plinova industrijskih postrojenja, kućanstava i svih vrsta prijevoznih sredstava, odnosno ispušnih plinova njihovih pogonskih mašina. Kisele su kiše često tako jako kisele da njihov pH iznosi svega 2. Jednom davno ostao sam nemalo iznenađen pročitavši da su pojedine kisele kiše kisele kao i tekućina iz tegli u kojima se kisele 54

Na priloženim fotografijama vidi se da su uzorci uzimani u različito vrijeme u tijeku godine, kako bi se planirala potrebna gnojidba ili prihrana pojedine kulture, te planirala potrebna kacizacija

krastavci. Mislim da to stvarno treba jako, jako sve više uzimati u obzir. Ako danas širom svijeta zbog kiselih kiša u sve većem broju umiru velika šumska stabla, kako je tek onda malim biljkama naših poljoprivrednih kultura. Na treće mjesto zakiseljavanja tla možemo staviti ispiranje kalcija iz oraničnog sloja tla. To je ispiranje jače na kiselim tlima i u uvjetima ukupnih godišnjih oborina većih od 750 mm godišnje, a osobito tijekom jakih oluja i bujičnih oborina. Ovisno o stupnju kiselosti tla, njegovoj strukturi i nagnutom položaju, ispiranje kalcija s parcele od 1 ha može iznositi od 80 do 100 pa čak i do 400 kg godišnje. Na četvrto mjesto zakiseljavanja tla dolazi godišnje odnošenje kalcija iz tla urodom pojedinih kultura. Ako sve to shvatimo ozbiljno - koliki su godišnji gubici kalcija s pojedine parcele - tada možemo procijeniti s koliko kalcija (Ca) godišnje trebamo pognojiti našu parcelu. Pritom je svakako već odavno trebalo i za kalcij uvesti pojam redovite godišnje gnojidbe, osobito za gnojidbu tako osjetljivoga sjetvenog sloja izravno izloženog kiselim oborinama te prihrani biljaka dušičnim gnojivima. Za kalcizaciju ili meliorativnu gnojidbu tla kalcijem, i to radi rješavanja problematike kiselosti cjelokupnoga oraničnog sloja, priča je posve drukčija i zahvat je posve drukčiji. Kalcizacijom se rješava kiselost tla u cjelokupnom oraničnom sloju, a obavlja se svake tri ili obvezno četiri godine. Kalcizacija je ujedno i meliorativna gnojidba, odnosno gnojidba na zalihu kalcija ne samo kao hraniva, nego i regulatora kiselosti, strukture tla,

Kalcizacijom se rješava kiselost tla u cjelokupnom oraničnom sloju, a obavlja se svake tri ili obvezno četiri godine Kukuruz: pH-6,8 urod 100 / pH-5,7 urod 83 / pH-5,0 urod 73 / pH-4,7 urod 34 Razlika minus u prinosu: 17 27 66 Pšenica urod 100 urod 89 urod 78 urod 68 Razlika minus u prinosu: 11 22 32 Lucerna urod 100 urod 42 urod 9 urod 2 Razlika minus u prinosu 58 91 98 mljekarski list / 2. 2023.


odnosno ukupne plodnosti tla. Kalcizacija ne samo da je vezana za kemijske i fizikalne, već i biološke karakteristike tla. Sa smanjivanjem kiselosti u tlu, odnosno povećanjem pH- vrijednosti tla, u tlu se povećava broj mikroorganizama i njihova aktivnost. Oni ne samo da ubrzavaju razgradnju i mineralizaciju organske tvari nego i vezuju dušik iz zraka, što na prirodan način održava i povećava plodnost tla. Dobro znamo da na kiselim tlima ne možemo uzgajati neke kulture, i to one na čijem korijenju žive bakterije koje iz zraka vežu dušik (N), kao što je lucerna, a da druge loše i lošije uspijevaju na takvim tlima, i da daju niske prinose (pogledaj tablicu na kraju str. 52).

POTPUNA KRMNA smjesa za telad 3. DAN

KOLOSTRUM

Još neke negativne posljedice zakiseljavanja tla

MLIJEČNJA ZAMJENICA

U kiselim tlima negativna je posljedica kiselosti i povećanje koncentracije aktivnih iona aluminija, željeza i mangana koji biljkama otežavaju usvajanje biljnih hraniva fosfora (P), kalija (K), kalcija (Ca), magnezija (Mg). Zbog toga biljke slabije rastu i sporije se razvijaju, a zbog toga se smanjuje i urod. S povećanjem koncentracije aktivnih iona aluminija (Al), željeza (Fe) i mangana (Mn) može doći čak i do njihova toksičnoga (otrovnog) djelovanja na biljke. Zbog svih štetnih posljedica na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju koje izaziva kiselost tla, u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji mnogih zemalja kalcizaciji se pridaje posebna pažnja, i to i samih farmera, ali i nadležnih državnih institucija. Zašto je to toliko važno? Pogledajmo sljedeće podatke o urodu pojedinih kultura na različito kiselim tlima, u postotku od 100 koji predstavlja puni urod na tlu optimalnih pH-vrijednosti za dotičnu kulturu. Navedeni podaci argumentirano nam pokazuju zašto i zbog čega je nužna redovita gnojidba kalcijem (Ca), a osobito provođenje kalcizacije ili meliorativne gnojidbe kalcijem. Kako bismo u sljedećem prilogu mogli i dalje nastaviti razmatrati važnost pojedinih biljnih hraniva, u ovom je prilogu bilo nužno napraviti tek uvod, da naši proizvođači mlijeka i ostali farmeri, a osobito mladi, shvate važnost kalcija (Ca) ne samo kao biljnog hraniva, već i kao hraniva njihovih parcela. Za samu plodnost tla svakako je najvažniji element kalcij. Ako u tlu manjka kalcija, ne samo da su biljke gladne, nego je i tlo gladno i nužno ga treba nahraniti kako bi se mogla održavati i popravljati njegova plodnost. To je znanje iznimno važno za ekološku proizvodnju.

mljekarski list / 2. 2023.

7. DAN

KALB FLEX

30. DAN

55. DAN

KALB MALI

100. DAN

Jer prvih je

KALB SREDNJI

100 DANA NAJVAŽNIJE...

NE GMO A

ZA ŽIVO

JE

TI

N

N

SADRŽI

RA • H

Kalcizacija je ujedno i meliorativna gnojidba, odnosno gnojidba na zalihu kalcija ne samo kao hraniva, nego i regulatora kiselosti, strukture tla, odnosno ukupne plodnosti tla

0. DAN

FANON d.o.o. 55 tel: 042 714 700 • www.fanon.hr • info@fanon.hr


2. 2021. 2023. mljekarski list / 6.

57 53


OS 3114 OS 378 OS 398 OSSK 403 DRAVA 404 KULAK TOMASOV FILIGRAN OSSK 596 VELIMIR OSSK 617 LILA RUDOLFOV 60 Poljoprivredni institut Osijek Južno predgrađe 17, Osijek mljekarski list / 2. 2023.

#slijedistovrijedi 59


60

mljekarski list / 2. 2023.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.