MLJEKARSKA REVIJA
Na policama i u hladnjacima naših trgovina prehrambenim proizvodima velika je ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda pa izbor nije uvijek jednostavan, posebice kad su u pitanju djeca. Najčešći je uzrok nedoumica sadržaj masnoća u mlijeku. Kakvo mlijeko dati djeci? Primarna prehrana novorođenčeta zasigurno je majčino mlijeko koje sve sastojke potrebne za normalan rast i razvoj djeteta sadržava u optimalnim omjerima. Uvođenje kravljeg mlijeka i mlijeka drugih sisavaca ne preporučuje se do prve godine života, i to zbog mogućeg razvoja alergije. No, u dobi od godine dana dijete je još uvijek u fazi vrlo intenzivnog rasta i naglo povećane tjelesne aktivnosti (prohodalo je!) zbog čega je potrebna dodatna energija koju je najlakše namiriti iz masti. Osim toga, u tom razdoblju masti su posebice važne u izgradnji mozga i cijeloga živčanog sustava, što se poslije odražava na brzinu učenja te spoznajne i druge sposobnosti djeteta. Stoga je za djecu do dvije godine preporuka struke vrlo jasna punomasno mlijeko.
Koncentrirani obrok Prema većini preporuka, djeci nakon navršene druge godine punomasno mlijeko treba zamijeniti onim s manje masti, iako ova dobna granica nije strogo definirana, a prema nekim autorima može se produljiti do treće djetetove godine. Međutim, i u toj dobi nastavlja se intenzivan rast i razvoj, raste interes za okoliš i dijete nema strpljenja trošiti vrijeme na jelo, što znači da obrok mora biti koncentriran, kako hranjivim sastojcima tako i energijom. Postavlja se pitanje što točno znači mlijeko s manje masnoća? Je li to mlijeko s udjelom masnoća od 3,2%, 2,8% ili 1,8%
RUJAN 2015
5
ili pak obrano, nemasno mlijeko (manje od 1% masti)? Mnogi će pod terminom nemasno mlijeko podrazumijevati ono koje sadržava 1,8% masti, što zapravo nije točno jer ovaj naziv označava mlijeko s manje od 1% mliječne masti. Mlijeko s 1,8%, ali jednako tako i ono sa 3,2% mliječne masti ulazi u kategoriju proizvoda sa smanjenim sadržajem masnoća u usporedbi s punomasnim mlijekom koje sadržava više od 4% masti. Koje, dakle, mlijeko dati djetetu nakon druge godine života? Do prije 20-ak godina nismo imali ovakvih nedoumica jer jednostavno nismo imali izbor kakav postoji danas. Ali u to vrijeme nismo bili opterećeni strahom od prekomjerne tjelesne mase, jer su djeca vrijeme provodila u parku na igranju, a ne u trgovačkim centrima i s elektroničkim igračkama kako bi mirno sjedila u kolicima.
Krivo su nas učili Kao posljedica epidemije pretilosti, a na temelju jednostavne pretpostavke da će smanjenje unosa masnoća rezultirati smanjenjem tjelesne mase, razvijene su preporuke za prehranu bez masti. U skladu s ovim preporukama prehrambena industrija, uključujući i mljekarsku, razvila je tehnologije kojima se masnoće uklanjaju iz izvorne sirovine kako bi se dobili proizvodi u skladu s navedenim preporukama. Iako iskustvo pokazuje da ovim načinom nisu polučeni očekivani i željeni rezultati, najveći broj savjeta za pravilnu prehranu još uvijek na listi namirnica preporučuje nedovoljno definirano nemasno mlijeko. Već smo pisali o tome da rezultati istraživanja, sasvim neočekivano, pokazuju kako djeca koja su konzumirala mlijeko s većim sadržajem masti imaju manju tjelesnu masu u usporedbi s djecom koja su konzumirala mlijeko s manjim sadržajem masti. Zagovornici nemasnog mlijeka vode se pretpostavkom kako se njegovim konzumiranjem smanjuje unos suvišne energije, koja će se ako nije potrošena pohraniti u obliku masnog tkiva. Istovremeno se kao prednost navodi činjenica da je u takvu mlijeku povećana koncentracija proteina, laktoze i kalcija. Pritom zanemaruju
činjenicu da masti nisu isključivo izvor energije, već sadržavaju esencijalne komponente za izgradnju organizma, a time i njegov pravilan rast i razvoj. U mlijeku prisutni vitamini topljivi u mastima, A i D, također će biti uklonjeni prilikom uklanjanja masnoća. Dok mlijeko navodimo kao glavni izvor kalcija neophodnog za izgradnju kostiju i zuba, istovremeno iz njega uklanjamo vitamin D koji je nužan da bi se taj kalcij iskoristio. Također, smanjujemo mogućnost iskorištavanja vitamina i drugih komponenti topljivih u mastima iz druge hrane koja je konzumirana uz mlijeko.
Zadovoljiti nutritivne potrebe Svjesni rizika vezanih uz prekomjernu tjelesnu masu i posljedične poremećaje kao što su dijabetes i bolesti krvožilnog sustava, moramo voditi brigu i o zdravlju djece, prvenstveno u smislu prevencije. U tom smislu, za dvogodišnje dijete prijelaz s punomasnog mlijeka na mlijeko sa smanjenim sadržajem masnoća, ali ne i nemasno, može biti način da se ograniči unos suvišnih kalorija i spriječi razvoj pretilosti u kasnijoj dobi. Važno je, međutim, izbjeći zamku i zbog osjećaja sigurnosti da je riječ o zdravoj navici, većom količinom konzumiranog mlijeka višestruko nadmašiti potrebne masnoće i ukupnu energiju. Kako bi se postigao osjećaj sitosti dovoljna je manja količina mlijeka s većim sadržajem masnoća, što može značiti ukupno manji unos (druge) hrane, a time i energije. U konačnici, izbor ovisi i o osobnim afinitetima, a ono što je nužno jest definirati količine pojedinih hranjivih sastojaka i energije. Pritom se prvenstveno treba voditi realnim potrebama djeteta i imati povjerenja u regulacijske mehanizme koji
U dobi od godine dana dijete je još uvijek u fazi vrlo intenzivnog rasta i naglo povećane tjelesne aktivnosti zbog čega je potrebna dodatna energija koju je najlakše namiriti iz masti