__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 14

12

piše Maja Stančir, univ. bacc. nutr. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zagrebački srednjoškolci zaboravili na mlijeko?

Dio istraživanja koji je u tijeku, a usmjeren je na ispitivanje prehrane i prehrambenih navika srednjoškolaca, pokazao je kako 74% srednjoškolaca ne unosi dovoljno kalcija, dok tek nešto više od polovice, njih 65% pije barem 1 šalicu mlijeka dnevno. Vole konzumirati i sir i fermentirane mliječne proizvode, dok čokoladno mlijeko i voćni jogurti nisu česti u njihovim dnevnim jelovnicima. Tijekom 2014. započeto je istraživanje pod nazivom SPORTS (Studija Poveznica Razine Tjelesne Aktivnosti kod Srednjoškolaca). Istraživanje je usmjereno na izučavanje promjena u životnim navikama adolescenata između 15. i 18. godine. Nositelj projekta je zagrebački Kineziološki fakultet pod vodstvom prof.

dr. sc. Marjete Mišigoj Duraković, a multidisciplinarni istraživački tim okuplja liječnike, nutricioniste, kineziologe, psihologa i sociologa. Studija je započela u proljeće 2014. kada su ispitanici pohađali 1. razred srednje škole i trajat će sve do 2017. kada učenici završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje, kako bi se pratile životne i prehrambene navike oko 800 učenika iz 15 različitih srednjih škola Grada Zagreba. Prehrambene navike srednjoškolaca analizirali su studenti studija Nutricionizam s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta pod vodstvom doc. dr. sc. Zvonimira Šatalića, i to primjenom 24-satnog prisjećanja unosa hrane kao dijetetičke metode, tj. metode za mjerenje prehrane. Riječ je o intervjuu u kojem se bilježila vrsta i

količina namirnica koju su učenici konzumirali tijekom prethodnog dana. Zatim je slijedila iscrpna obrada prikupljenih podataka pomoću podataka iz baza kemijskog sastava namirnica. Uz detaljnu analizu prehrane ovih učenika dobiveni su podaci za ukupno 769 srednjoškolaca, među kojima su bile 362 djevojke i 407 mladića. Promatrano je koliko naši školarci uopće konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, i to po skupinama mliječnih proizvoda, poput mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, probiotički jogurt, kiselo vrhnje i kiselo mlijeko), voćnog jogurta, čokoladnog mlijeka, sira te mliječnog namaza.

Ulaganje u banku kalcija Svi dobro znamo kako su mlijeko i mliječni proizvodi glavni izvori kalcija u svakodnevnoj prehrani, a kalcij je upravo tijekom puberteta, tijekom intenzivnog rasta i razvoja, prijeko potreban. Kalcij se tijekom rasta i razvoja cjelokupnog kostura ugrađuje u kosti. Na ovaj se način stvara banka kalcija iz koje se kalcij po potrebi posuđuje i vraća. Važno je istaknuti kako je tijekom mlađe dobi potrebno ostvariti što veće ulaganje u “banku”, jer će se tako gubitci koji su neminovni u starijoj životnoj dobi puno lakše podnijeti. Naravno, za zdravlje kosti važne su i brojne druge hranjive tvari, a neizmjerno je važna i tjelesna aktivnost jer kosti na opterećenje reagiraju jačanjem. U dobi između 9. i 18. godine preporučeni je dnevni unos kalcija kojem bi trebalo težiti 1300 mg, a dovoljna su 3-4 serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi tijelu osigurali ovu količinu kalcija. Jedno serviranje predstavlja 1 šalica mlijeka ili jogurta ili 40-60 g sira.

Uz detaljnu analizu prehrane ovih učenika dobiveni su podaci za ukupno 769 srednjoškolaca, među kojima su bile 362 djevojke i 407 mladića

Profile for Hrvatska mljekarska udruga

Mlijeko i ja jesen web  

Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani

Mlijeko i ja jesen web  

Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani

Profile for hmuonline
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded