Mljekarski list 7-2000

MI

je

karski

dosg

VITELA

mliječna zamjenica za

hranidbu teladi

VITELA

zamjenica jemliječna

VITELA

prahu,sojinobrašno,masnoće, sadrži mlijeko, i vitamine antioksidans glukozu,

za

obrano

VITELA

se

VITELA

e

VITELA

hranidbu

sirutku

teladi

do

2

mjeseca

starosti

u

sedam (jedan miješa omjeru 35%C teladi Prilikom VITELE trebabiti napajanja dijelova vode). temperatura sa

koristi

vodom

prema

omogućuje

iste

u

uputama

1:7

navedenim

težinski

na

teladi manje priraste uz

LURA

i.

vreći troškove

dio

VITELE

i

SRPANJ, 2000.

Mljekarski list Redakcijskikolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Grgić

dr. Zoran

dipl.ing.Darko

Kantoci

Keglević

dipl.ing.Stjepan

0351-9104

ISSN

Sinković

dipl.ing.Karmen

Štafa

prof.dr. Zvonimir

Lupina(vrsta Lupinus,porodicaFabaceae) mahunarke -

i odgovorni urednik:

Glavni

dipl.ing.Juraj Čičmak

2

(lepirnjače)

............-.-.o<eeeecceee

dipl.ing.Ljerka Plantak b

Hranidba krava i čistoća okoliša (ekologija) ..

Redaktorica:

dipl.ing.Vera Tehnička

Stjepan Feldhofer

dr. sc.

Stajaza krave muzare

Volarić

dr.sc. Stjepan Banožić

urednica:

Stjepan Banožić

dr. sc.

Lektorica: 3

Čičmak

Katarina-Zrinka

11

u staji Toplina

ing.Mirna Božičević

Ketoza iliacetonemija krava muzara

med.

dr.

Bes

Crteži:

Antun naa Kostelić

vet.

dr. vet. med.

Božičević

Kako

12

....

.

Spolniciklus ovaca dipl.ing.Nikola

10

i ovnova

Vesna

14

...

Jovanovi

će se članstvo Hrvatske u WTO

odrazitina

gospodarski položaj proizvođača

Mijeka“7)

14

eee

i

izdavač:

Vlasnik

doc.

mljekarska udruga,

Hrvatska

Zagreb

dr. sc.

Grgii

Zoran

i mliječnih te goveđeg mesa Pregledpotrošnje mlijeka proizvoda, s nekim

doc.

europskimzemljama

dr. sc.

Zoran

u

Hrvatskoj poredba -

18

Grgić

S

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/11 tel.:01/4833-349,

4812-410

fax: 01/4833-349

Cijena: Grafička Orbis

:

priprema

Velike Gorice j

i

tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

21

Županija

22

Izrada narodnih

Bulić

Ivancu nošnjiu Koprivničkom

Sjećanja na Ivanjau Visokom A

Ankica

maeng

IZLAZAK IZALAZAK SUNCA |

OSIJEK Par

10.7.2000.

ZAGREB 5.14

5.05

0195 PE32 0148

1195:852

2 5.15 5.24 20.7.2000.

120/27 2720.40 moi

z

:

.7.2000.

Mala

ak

5.27

20:15222220:27.

25

Škarić

izjošmanje štalice pričica

26

Miljenko Pavešić

Život

26

Moj štrikerskizanat, nažalost,izumire!

28

uz

Štefica

a:

23

Ziska Kovač ŠA

RE

20

Županijakrapinskozagorska dipl.ing.Vesna Bulić

dipl.ing.Vesna A

ž

međimurska...

4,50 kn os

dase a skoku Tat:

zad

Dravu

Trešek

PeJ

uobitelji...

Keglevićdipl. odgajatelj Zrinjka Očevi

30

Stević

Drveće

na

okućnici

dipl.ing.Darko

....

Kantoci

kalendar radova Ljetni

dipl.ing.Darko Osnovne

33

35

Kantoci

o bolnim križima činjenice

36

dr. Ivo Belan

Mljekarski list

1

KULTURE

KRMNE

o

Lupinus,

(vrsta

Lupina

kontinentalnom

uzgoj naročito naše dijelu zemlje, tlima kiselim težim zapadnim područjima. na

u

za

na

a

Fabaceae)

porodica

u

-

(lepirnjače)

mahunarke

lupine Uzgojbijele zrna proizvodnju treba što kao Tlo kao suha krma ranije (sijeno), jesen Piše: ing.

Plantak, dipl.

Ljerka i 30 25 dubinu i zelenu gnojidbu. poorati (koncentrat) ostaviti otvosvih vrsta zime ishranu tijekom ga je Pogodna Osobine treba Tlo brazdama. i porijeklo: visokim renim stoke. poOdlikuje postotbiološka nastale od kom Sve gnojivima koje vrijedumjetnim divljih proteina, gnojiti lupine iskoriOna koristi. dobro 56%. nost vrsta: je srednjoeuropskog, lupine lupina proteina jedne iz Rod štava Kvaliteta umjetnih gnojiva hranjiva porijekla. sjemena sjetvu američkog druge u teže kada i tla obuhvaća vrsta, i parapristuzadovoljavati sljedeće dvjesto lupina obliku. morfoloim svima metre: zajedničke pačnom tla Kada 97 98 % čistoća ške osobine: gnojepjeskovita jezeljasta, stabljika do85 % treba osim min. lišće gnojiva kalijevih cvje- klijavost složeno, sočna, perasto 120 16 % dati i fosfor kao kod svih tovi K,O kg/ha (100 leptirasti vlaga međusobno 50 + 40 P,O.). područjima kg/ha prašnjaci uspijeva Najbolje hunarki, treba tlo kiselim vlažne kožasta mahuna.

U pripremiti proljeće klime, plod je umjereno srasli, do 10.

03. od 15. i ali tlima dobro vretenast Sije pH 5,06,5, uspijeva drljanjem. je Korijen 04. Količina tlima. duboko potrebna prosjemena kiselijim razvijen, razgranat, 35 Razmak redova tlima 120 ha 1 Ne usisne vrlo dire kg. uzgoj preporuča moći, jake tlo, 6 do 4 i 3dubina visokim kvržicama cm, dobro (5 k alcija sjetve postotkom jesnabdjeven vodom visokom Žanje iz zraka. dušika tlima). koja laganim podzemnom Najfiksiranje mahune kožaste priutječe kombajnom, jer nepovoljno kultiviraju: koje lupine važnije zelene i Na Plava pucaju. prinos opadaju sjemena. angu(Lupinus lupina: 20 15 Prinos voda znatBouskolisna q/ha stifolius je utječe podzemna lupina).

L; i više. biti može do tamno pogodlupina je Bijela manje. plava. jeplava jacvijeta Pogodna je uzgoj zemljama kraću ima vegetaciju jer sjevera nešto ali 100 90 dana), (od Prema boji manjimprinosima. sedam kulturi ih vrsta, je cvijeta luvrsta je najrasprostranjenija coeruleus. angustifolius pinus leteus Žutalupina: (Lupinus rasta, je, je L)visokog razgranata žutih je uzgoj Dobra cvjetova. ali i dijelovima sjevernim južnim Europe. albus (Lupinus L) lupina: Bijela do naraste jestabljike, razgranate širokih metar visine, jelistova, 1,5 sjespljoštenog bijelih cvjetova, od ostalih dvostruko većeg slična Po okusu vrsta je lupina. stočnom LUPINE upotrebljava grašku, zelena 2. Žuta lupina (L.luteus),3. Bijelalupina (L.albus) kao: 1. Plava lupina (Lupinus angustifolius), prvorazredna krma, za

zrno

u

na

za

em

-

u

za

se

a

su

su

za

a

a

su

mora

ona

su

se

-

-

-

ma-

su

-

max.

-

u

su

-

na

na

-

se

za

se

u

na

=

cm.

s

za

cm

veoma

se

nos

mase

se

na

na

ne

ne

zrna

-

a

no

u

za

s

-

u

a

var.

za

u

u

mena

a

se

Mljekarski list

s S

PPM

ZEL

2

HRVATSKI SELJAČKI

S

SAVEZ

organiziraju E

LE POLJOPRIVREDNU BURZU

AKO

PRODAJETE

ILI KUPUJETE

PROIZVODE

POLJOPRIVREDNE

I REPROMATERIJAL

NAZOVITE

060-402-060 ŠTO

SVE

IMA

NA

ŽIVEŽIVOTINJE 2. MESO | MESNI PROIZVODI 1.

3. RIBE

| OSTALE

VODENE

ŽIVOTINJE

MLIJEKO, | PROIZVODI 5. ŽITARICE 6.

VOĆE. 7.

POVRĆE JAJA

4.

8. GROŽĐE

VINO

9. INDUSTRIJSKO 10. SADNI I UKRASNO 11.

MLINSKI

| MED

13. POLJ.

ZA

POLJOPRIVREDU

IOPREMA

MEHANIZACIJA

14. VETERINARSKE

USLUGE

| AMBULANTE

SAVJETODAVNE

USLUGE

I AGROINŽINJERING

16. CIJENE

BILJE MATERIJAL

BILJE PROIZVODI

BURZI

12. REPROMATERIJAL

15.

.

SJEMENSKI

POLJOPRIVREDNOJ

POLJOPRIVREDNIH

PROIZVODA

17. POLJOPRIVREDNE

ZADRUGE

18. POLJOPRIVREDNE

LJEKARNE

19. ZASTUPSTVA

INOZEMNIH

20. FINANCIJSKE

INSTITUCIJE

TVRTKI

21. RAZNO |

STOČNA HRANA

Landtechnik UI. Josipa

Zorića

tel/fax: 01/2755

133

HR-10370

111

e-mail:

Dugo

oprema

Mali

uređaji,mlijekovodi i izmuzišta.

muzni

Automatsko

mužnju krava,

ovaca

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih veličina Sredstva

za

Montaža

i servis

pranje

i

i

koza.

hranom.

izmjenjivačitopline uređaja, dezinfekcijui njegu

muznih

muznih

Selo

westfalialandtechnik(Qzg.tel.hr

Kompletna

za

d.o.o.

uređaja.

Prodaja originalnihrezervnih

dijelova.

vimena

OOO

NRMANEAKDRI.

zelene

Uzgoj proizvodnju

AO

KI kiselim

pogodna uzgoj vlažnijim područjima. i mase tlima, koja granična uzgoj lupine uspijevaju laganim ratarskih kultura. tlima. mnogih (pH pjeskovitim nije Lupina 10. 04. tada Sije poslije jer tlima 6,5) 4,5 pogodna uzgajanje veća postiže bujnost biljaka, bogatim kalcijem (alkalna tla). kultura budućnosti time poi veći zelene je jer prinos Na takvim tlima niska ostaje narušenu strukRazmak redova 15 do 20 cm, pravlja prirodnu je malim mahuna i vrlo brojem tla. turu dubina 3 4 sjetve (5 6) niskih prinosa.

Količina obvezna sjemenapotrebna upraje plodoredu kasne 200 Lupine tlima otporne sjetvu je kg/ha.

Poslije sjetve suženog plodoreda i prve obvezno proljetne j esenske kukuruz osim što površinu povaljati. žitarica jer oboZa krmu može od Prinos zelene 30 40 djeluje pedohigijenu tla, sijati je tvari i hrado kao ga kosi kada pa gaćuje organskom proljeća jeseni glavni tona/ha, biljke veže iz teže naknadni i Ukoliko njivima jer hranjiva sprema usjev, postrni usjev punojcvatnji. i znatne kokulturi ili kao tada kosidbe pristupačnih spojeva čistoj smjesama sijeno, juposlije ličine Odzelenu dušika. treba da atmosferskog drugimkulturama, osušiti, pazeći pritom lična sačuva što više lišća. slobodne jepredkultura. povrgnojidbu naročito kao Predlažemo krmnu kulturu šine, postrni usjev, zelene za Uzgoj zaoravanje ako ima klistalni dovoljno vlage plodored. zelena mase gnojidba janje.

Slatka lupina (krmna lupina) Isti kao kod proBrzo stiže dobivena 1930. iz raste, pa jepostupak košnju je selekcijom zelene mase, ali treba već neke sorte 80 do 100 Genetski izvodnje je dana, gorke lupine. je i usitsivna i ima prije zaoravanja povaljati spočak ranije. forma; smanjenu niti i odmah zaorati sobnost alkatanjuračom, stvaranja gorkih U našim dubinu 15 20 uvjetima n ajbolji loida. Gorke lupine sjemenu rezultati postižu bijelom slatsadrže 1 do 3 % zelene lugorkih alkaloida, Zaoravanjem kom ima dužu lupinom, k oja dok ih u ima svega tlo narušena slatkoj lupini pine popravlja od žute i lucerne vegetaciju plave do %. struktura vretena0,02 0,09 prirodna tla; do 160 (140 dana). stim drenira tlo te tako U masi udio alkaloida korijenom zelenoj slatke dvovodozračni režim. BaSjemebijele lupine popravlja do 10 je (5 tragovima m anji puta struko veće odnosu iz roda je kterije Rhizobium, koje negu sjemenu). žute i Veoma žive simbiozi sjeme plave lupine. lupinom (korje- Po ukusu oblika. je atmosferski vežu slična grašku, stogajespljošteno, okruglastog kvržice), dušik i tlo dušikom. upotrebljava proizvodnju obogaćuju Lupine pravilu uzgajaju zelene mase, ili siliranje tlima.

Prednost nagnutim ocjeditim Staguzgoja bijele lupine:proizvodnju gotovo oborinsku vodu kao i tvari ima oko vrste stoke. U nirajuću skromnih što suhoj je zahtjeva visoku vodu slabo 35 % čak i više. podzemnu tiče velike usispa bjelančevina gnojidbe, zbog biljka Na takvim tlima dobivene slatke lupodnose. moći i rada daju sustava Selekcijom korjenovog rezultate. iz vrsta uzima mineslabije pine najvažnijih (bijele, korjenovih kvržica; čak i rale i iz onih p a Za 40 plave višegodišnjih gnojivakojima žute, proizvodnju sije oni obliku teže m? do 50 dulupina). pristupačnom po klijavih dušik uzima direktbinu 4 do 6 cm, od sredine drugebiljke; Po zelene i ožujka prinosima iz zraka. do sredine slatke razini pa protravnja, lupine zelene krme od 65 do 100 Vrlo dobro kao krmna je izvodnju prinosa gorkih lupina. prvorazredna m? nešto međukultura. Stoka rado po gušći ispranim, je jedezbog uspijeva teškim, bezstrukturnim tlima kisele reakredni razmak. slatkasto kiselkaste sočne stabljike i lišća. (pH 4,5 6,5) zapadnim cije za

za

-

na

su

žute

Sorte

za

na

=

se

se

za

-

na

a

-

mase.

s

-

-

cm.

-

za

u

-

su

na

na

vo

mrazeve.

-

na

mase

a

se

-

se

su

u

u

se

u

s

a

se

na

za

sve

a

ovu

za

u

-

za

za

rece-

na

cm.

-

a

u

se

mase

u

se

u

mase

u

na

u

u

s

nove

se

za

se

mase

zrna

u

na

za

za

sve

se

su

ne

u

u

su

zrna

za

se

zrna

na

mase

no

zrna

su

a

na

za

-

zrna

na

-

na

u

list

Mljekarski

HRANIDBA

Hranidba

krava

i čistoća

Od

prirode neposredno dobivaju i mikrobnom hranu, vrenjem razgradnjom buragu stvaraju okoliša (ekologija) i plinovidrugikemijski spojevi dioksid, metan, (posebice ugljični venim i izmetom i većim Piše: dr. sc.

Feldhofer tlima, amonijak svojim nitrati) koji Stjepan izlučevinama drugim podrigivanjem, obogaćujudijelom preživatlo i okoliš i izmetom tvarima njem, hranjivim izdisanjem koje Goveda u prirodnoj novi sintezu. Tako zajednici ulaze ćaju p rirodi krug obnavljanja s okolišem zatvara prirode. prirodni krug kojem Goveda i Krave često ravnotežu i slične divlje pitome govedaodržavaju prikazuju stoga crtežima žisredištu životinje (biljojedi, preživači) izmjeneprirodom. i votno tvari i neposrednopovezani promjena okolišu, Goveda i okolišem. u zemljom Tijekom intenzivnoj pretvorbi neorganske organsku i života dušika i tvar, lucijerazvoja Zemlji proizvodnji amonijakabje-stočarskoj vrlo lančevine i slično. nizu U pogoveda stvara značajna Međutim, buragu goveda Sunca hranu više dioksida pretvorbe energije sljednjih mnogo godina prevlaugljičnog (CO), i nakon biljnog Tako životinjskog svijeta. ATR posebice PAPE hranjenja. ra iz tla Biljke dioksiuzimaju otopljene Uplitanjemčovjeka koncentracija ugljičnog i mineralne tvari i koristeći da od 26% do 65%.

Memijenja u ekološke životinja Sunca tan giju sintetiziraju organske (CH,) stvaraju metanogene tvari Ovisno sustavedolazido stalnih bakterije (asimilacija). opredukcijom ugljičnog ćim i lokalnim uvjetima dobivaju promjena u prirodi, dioksida,buragu nalazi oko tako i hrane 25 mg ml sadrplodna poljaobilje i upotpunjavanja CH,/100 buragova a li i ljudeživotinje. žaja. narušavanja prirodne i Uplitanjem bučovjekaživotinja Koncentracija amonijaka ravnoteže. ekološke sustave dolazi do također Uz ragu mijenja. ranome into RE RNS RA ČEK P OEN iso stalnih normalnu hranidbu promjenaprirodi, upotmiješanim ali i dava zabrinutost krmivima nalazi punjavanja narušavanja oko prisvijeta zbog buragu rodne ravnoteže. i onečišća5-25 ml industrijskog mg drugog NH,/100 buragova Goveda i i slične životinje krmne obroimaju vanja prirode, goveda Često sadržaja. češće više kao sadrže mnogo lako primarno specifičnu funkciju spominju ke,koji topljii radnici već vih i uvjetima održavanjaupotpuodržavanju prirode razgradivih bjelančevina (uz im i neke njavanja prirodne ravnoteže, pripisuju odgovor-travu i veću količinu spojeva jer anatomskom nosti i može građomtijela narušavanje prirodnenebjelančevinastog dušika), fiziološkim ravnoteže. funkcijama isključivo značajno povećati koncentracija i Hranidbeni sustav teviše od 100 mg biljojedi (preživači) zahvaljujući goveda amonijaka NH,/ želudaca i burai složenoj što građi melji fermentaciji 100 ml buragova s adržaja teže može mogu biti vrlo štetno i govimmikroorganizmima gradnji probavljivih biljnih opasno po hraniti većim količinama krmiva i život biljne buragu, gdje uzpomoć zdravlje goveda. i zelenim krmivima travom Sve to hrane, preburagovih mikroorganizama plinovi potrebni sadrže celuloze i i mnogo kružnom toku koja i tvaraju kiseline, amonijak izmjene materije strukturnih i neupoali ugljikohidrata drugejednostavne kemijskeenergijeprirodi, i druIz ovih određenim trebljivih svaki prehranu ljudi spojeve. jednostavnih veličinama, želumidostatak ili gihživotinja jednodjelnim kemijskih spojeva buragovi prekomjernost mibolest ili kroorganizmi izgrađuju svoje kuje umiranje životinja S tim krobne ili vezi, govedaimaju bjelančevine, obnavljajudijela prirode. i i služe kao Brzina i količina prilagođenu odgovarajuću građu svojureprodukciju stvaranja pliim tvari nogu (dvopapkari) amonikoja hranjive goveda. buragu, posebice lako Na način žive hrapo raspuovisi gućava količini kretanje taj goveda jaka, ukupnoj vlažnim i travom krmnim canim, pokri-nidbenoj zajedniciprirodom. bjelančevina obrocima, a

u

se

a

se

vra-

u

za

novu

se

u

se

na

su

s

u

sa

u

u

evo-

u

na

u

su

u

se

u

sve

se

ener-

o

a

u

se

se

za

u

u

se

u

s

u

a

u

se

ne

se

sve

se

uz

su-

u

se

su

za

na

se

se

na

raz-

u

se

su

u

masne

u

samo

za

a

s

u

omo-

za

nova

u

s

Mljekarski

ne-

uzro-

cem.

list

u

u

o

u

Otkrit ću Vam mlijeka!

tajnu kvalitete moga

mljekarskih m uzilica, čistoće Moj vlasnik održavanje s mlijekom u i ostalih koristi: dodir dolaze koje posuda kanti 5330 C BIS za

Uvjerite ivi njegovu učinkovitost! u

se

vam ću KAKO? Ukratko

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje provesti mužnje poslije odstraniti četkama mlaku nakupine grublje po mogućnosti o dgovarajućim vodu; predispiranje: do dođe da vodom vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne kazeina, koagulacije muznih

svake

u

ne

100

do

150

otopiti tople dezinfekcija: pranje U žlica ili3/4 jogurt8 BIS-a C 5330 pripremljenu jušnih (5 četkom i po muzne odstraniti potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10

litara

vode

-

-

2 SLUŽBA

TEHNIČKE

PRIMJENE

INDUSTRIJE

MARKETINGA

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503 PRODAJA tel: 031-513-574,

“X

513-577; fax: 031-613-503

nemojte

čekati!

Brojeve imate (031/513nazovite i 031/513-593) 577, dobiti pouzećem. možete

Pakiranje? Vrećica

od

5 kg.

mlakom

isprati ispiranje: jedinice i može vrućom) muzne

vodom

g

///634/0h1

ooo

zabrinutost da krava najviše broju zumljiva jestoga iskorištavanje visokoj količini lako višom muznosti otvara bakterija buragu, mnoge govedarskom gospoproizvodi dušičnih onečišćava darske ali topljivih i razgradivih njom većojmjeri mogućnosti, postavlja i krmiekonomska i spojevaugljikohidrata priroda. mnoga tehnološka, vima. ekološka kraGoveda, posebice pitanja.

Mijenjaju U odraslih nalazi oko i ostat će dio ve, goveda jesu nedjeljivi potrebeživotinja hranom, 15 18 1 ml Ne struktura treba ih krmnih kao i milijardi bakterija prirode. opravdavati obroka, način da krava i odnos prema buragova sadržaja.

Brojbakterija usporedbama držanja ipakmanji hranidbu i onečiščavaći nego mnoge povećava pašom prirodi. prirode zelenom travom, Ne treba ali smanjuje sprječavati razvoj, suha krmiva. .:>_:— pp Veći misliti visoku brojbakterija smije Covjekjegospodar koji nalazi ako veće koliburagu goveda proizvodnju, stvaranje hrane više škrobnatih čine iskorištava dobara i životinje i krmiva, materijalnih kapiako mnogo tala. Pri tome treba voditi računa žitarica, posebice u svom prirodu to krmni obroci sadrže lako štetnim život topive po posljedicama i dušične okruženju, sia li treba i razgradive spojeve, prirodi, obnavljanju energije iz trave izelenih bjelančevine prepoznatigranicusvog ostavljanju nepotrebnih otpadakrmiva i ka spojeve nebjelančevinau prirodi. vlastitog kratkoročnog dušika (NPN spojeve). može stog Proizvodnja razvijati interesa do i dok U intenzivnoj interesa p rirode neiskorišteni stočarskoj proizstanja treba što više iskorištavati vodnji mogu ponovo dijelovi uzevšiu obzirivrlo prerade i sintezu mikrobnih vraćati ili reprodukciju prirodi početak intenzivan industrijski način novih količina i bjelančevina, jer taj tijek stvaranja količine i oblika tvari i dobivaju vrijedne razvojsvijeta. prirodne energije namirnice tim da očuva mlijeka JERE MPJSSTIKA ir RC au ao (reciklacija), (živežne krmivima. ravnoteža. i skučovjeka) jeftinijim prirodna tvornice, gradoviljudske Treba tim i ako već poMeđutim,trebaipakograničiti U pine. sagledati činjenice okvirima, jer lako i ekstremne davanje buragu topivih štetni utjecaji stoje goveda prirodu pojave neprirodkoliko ali razgradivih krmiva, nog postoje, mogu ograničavati iskorištavanja, govedarska uravnoteoptimalne potrebe buragovih pravilnom proizvodnja hranidbom, još nijeprijetnja ženim krmnim ravnoteži obrocima i održai nalazi mikroorganizamareprodukprirodi još U dolazi do brze dobrih tvari i ciju.protivnom vanjem uvijek higijenskih izmjenom uvjeta. i krunutar prekomjerne razgradnje svog gijom prirodnog veće količine miva,stvaranja kruga.

Visoka proizvodnja mlijeka plinova koje buragovi mikroorgaiskoČovjek je gospodar koji nije nizmi p rijetnja zdravoj prirodi iskorištavati rištava uspijevaju i svom životinje prirodu i u svijetu svojoj ali treba reprodukciji stvaranju Posljednjih godina je okruženju, prepoznati mikrobnih bjelančevina; kratkovećojznačajno povećana proizvodnja s vog granicu vlastitog količini toliko interesa i interesa ispuštaju plinovi pri-mlijeka, zbogpovećanja ročnog prirode krava već zrak u i individualno uzevši rodu, obzir i vrlo intenzivan onečišćavaju staji broja zbog ili krv muznosti. okolišu, resorpcijom trujupovećane Selekcijom industrijski razvoj svijeta. dobivene krave vrlo organizam goveda.

Visoka muznost krava koje imaju visoku U muznost 6.000 nastali do biti (oko buragu ravnoteži plinovi: ugljiprijetnja prirodnoj 10.000 i više litara čni i metan, godok krave dioksid, mlijeka amonijak mogućnosti da slični koi dišnje), uzimati drugi govori plinovi poznati dovoljno odgovarajućih vrlo rašireni kravaonečistači mercijalnim krmiva ekstremima, prirode. pretvorbu hranjivih Plinovima vrlo nastalim visokoje iscrpljuju tvari rast i buragu tjelesni proizvodnju kom treba muznosti i žive duže dodati tom još plinove koji stoga mlijeka, pri značajno od 2 do 3 iz i neurednih laktacije. oslobađajugnoja _mikrobiolomijenjaju produkti oko ili štete čine i mnoge gnojišta staja prilikom Nažalost, škogvrenjaburagu, izlučivanje Raznanosti po i rasipanja gnojiva polju. podpokroviteljstvom jer plinova fekalija prirodu. a

i

o

aktivnosti

u

se

u

s

u

u

muzne

:

se

se

za

u

-

s

su

se

uz

a

uz

se

se

u

ne

samo

na

se

s

s

a

uz

o

u

rove

se

sve

se

na

se

u

na

mesa

za

s

se

s

u

na

samo

se

su

za

u

se

s

ne

ener-

u

u

u

se

ne

u

u

u

su

ne

sve

a

su

se

ne

su

mora

u

o

za

ma

u

se

se

s

u

ne

a

se

se

u

u

Mljekarski list

ne

HRANIDBA ——————————————————————————————————— krmiva

1. Potrebe

Tablica

muznost

za

S

krava

tvari

suhoj Krmiva | Energetska u

se

krmiva

uzdržnih

količina

dijeli

muznosti

većom

Tako

više

na

mlijeka. litru hranidbena| Krmni obrok_| Krmiva 5 kravama redbi koje daju |voluminozna krepka |omjer | muznost mlijekalitara mlijeka dan, provrijednost ukupno| I/dan h.j./kg kg kg kg kg dan litara 25-30 izvodnju 0,45 13,0 Uzdržna 13,0 suhe potrošnja ukupna povećava + ali mlijek: krmiva tvari 45ZT 0,61 96:4.

13,5 0,5 51 13,0 litri krmiva 14 0,76 po 93:7 14,0 54%, 1,0 101 13,0 potrošnja smanjuje 1,05 0,83 84:16 15,8 2,5 71-74% 151 13,3 1.).

(Tablica mlijeka 0,88 0,89 11238119 4,0 201 13,5 litara

za

za

se

uspo-

u

samo

s

za

na

na

-

za

za

251 30

|

12,5

7,0

64:36

19,5

0,92

0,78

11,8

9,0

56:44

20,8

0,98

0,69

Krave

muznosti

visokom

s

sposobne međutim, moraju, 0,63 1,03 50:50 22,1 11,0 | 11,1 35 količine veće dnevno da uzimaju tvari krsuhe krmiva (22- kg ili dan miva 25 kg/100 kg krave raciomuznosti 3,5S višom da Čini granica jeoptimalna što po4,0 krmiva troše težine) tjelesne krava oko 25 do 30 litara muznosti proizvodnalnije stići muznost Za visoku tehnologijom do 7.500 selekcijom, dnevno njumlijeka. (oko mlijeka odnoi hranidbe suhe količine veće junica, 305 krave uzgojem litara 8.500 trebaju godišnje mlijeka i veličinom kakvoće. ali boljim tvari krmiva buraga dana bolje laktacije). sokova život da krave probavnih izlučivanjem Računajući 25 1 muznosti Do mlijeka bez obroci krava Krmni dobivati (fermenata). moraju proizvodnje dan biti značajno mijenja količinu krmiva određenu ukusniji, moraju stoga (uzdrtim voluminozna krma, krmivima žna buragu, stabilnijim broja krmiva), smanjivanjem ni količina lako treba mijenjati većim individualne krava pogodnim dijelom povećanjem i siritopivih buraguprobavljivih fermentativnu količina muznosti razgradnju smanjuje mikrobnu krmiva razgradnju. štu i tankom litri utrošenih krmiva bolje crijevu, po proizvekrava treba Za višu muznost i hranidbene krmiva vrijednosti getske (konverzija mlijeka denog krmiva (kon- litru povećavati krepka biološke visoke bjelančevinama mlijeka). sadržavati centrate) kojamoraju vrijednosti. stabilnih veći postotakburagu kri amo ummnosmesepimanemi iz računati da krepka Treba sojine bjelančevina upozoriti treba Posebno nisu prava i žitarice i kretove miva smanjiprirodna sačme,postupno na stočare uredno do odnokoličini krmiva i vati osnovna hrana goveda većoj 55 45 % uzrokovati čišćenje održavanje i mogu (voluminoznih krep(acioboljenja obokih na 1.)

(Tablica krmiva). buraga, staja, pravilno parakeratozu dozu, krmiva i Krepka sl.). visokom ljenje jetre način Na spremanje uklanjanje i taj biti

na

se

mora

se

za

u

sno

samo

za

na

se

osno-

ne

a

vna

s

se

s

u

ne

za

a

u

u

se

za

ener-

samo

s

za

u

sunco-

sve

sa

:

:

muz-

s

se

tehno-

značajno mijenja gnoja.Goveđi gnojje i ekološki odnosi hranidbe logija kojom sirovina vrijedna Treba davati krava prema prirodi. se vraćaju hranjive obroke krmne uravnotežene koji energija tvari i broda će manjim omogućiti novo visoka za krava stvaranje proizpostigne jem bez vodnjamlijeka značajnijeg hrane iživota plinovima prirode onečišćavanja u prirodi. iz sadržaja. buragova nosti

u

za

ne

se

s

stoga

ne

treba

davati više od suhe

od

35-

tvari krmnih

ukupne visoku obroka.

Neophodna mlijeka,očuvanje proizvodnju ali i krava, reprodukcije zdravlja mikroorganizama zbogburagovih

45%

su

za

za

treba

u

krmnim

obrocima

i

sirovu

prostora 17% (najmanje za

u

ostaviti

vlakninu tvari suhoj

Mljekarski list

ooo

————aoomoommemooomonmo

iz voluminoznih

(|

oveonoeeenomoemessme

(|

onečišćenjaodgopoljima krmiva. neka industrijska onečišćavanja prirode. postrohranu Treba sekunjenja koja o nečišćavaju ljudi hranidbe našim U još pripaziti uvjetima darna iživotinja prašine, plinova, putem krmiva krava onečišćavanja prirode zbog krepka. moraju zatim voda i nekih toksičnih tvari iz slično, otpadnih 50 do 60% sadržavati izlučivanja najmanje motornih vozila i krava kao ispušni plinovi organizma posljedica žitarica. kukuruza od ukupnih čestice automohranom dobivenih teških kovina zbog trošenja Posebno treba stomineralna žive i antibilskih guma, upozoriti (kadmija, gnojiva, olova, sl.), čišćečare uredno i radioaktivnih različita zaštitna sredstva održavanje biotika, elemenata, (herbii i uklanjanjetoksina plijesni njestaja,pravilno (mikotoksina) cidi, insekticidi, fungicidi), ljekoGoveđi dr. tvari To vita sredstva ili gnoj je mogu spremanje gnoja. koje zbogliječenja sirovina ilimlinalaziti mokraći ili rasta vrijedna kojom vraćaju izmetu, neodgovornog poticanja tvari i hranjive energija jekukrava, onečišćavaju okoliš, mliječnosti krava, radionukleidi, hrane i života i često iz hrane i mikotoksini stvaranje prirodi. truju životinje čovjeka, pljesnive vezani tkivima i kostima loše održavana sl. ostaju Međutim, gnojišta i način po životinja. rasipavanja gnojiva krmnih

obroka)

biti veliki

mogu

izvori

Za

su

ova

vorna

na

a

s

na

na

su

se

se

u

za

novo

u

a

u

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

e

Poljodjelci, kao

što ste već upoznati ove

prodajiima ikemijske proizvode tvrtke DuPont. te u krumpiru i

voćnjacima

hibride kukuruza Pioneer sjeme d.0.0. visokorodne poznate U brojudajemo opis dva Ga koji koriste: vinogradima, ita u

godine uz već dobro

rajčici.

Pioneer

ovom

u

se

Equation Pro sistematični fungicidza suzbijanjeperonospore

Preventivno

vinove loze i plamenjače krumpira i rajčice.

ili u količini preventivno,prijenego što dođe do infekcije primjenjuje stadijuzaraze 0,4 kg/ha u intervalima 10-12 dana u vinovojlozi te 8-10 dana u krumpiru rajčici.

Vinova može loza: početikada je vinova loza u fazi 5 listova. Može se tretiratinajviše4 puta u vegetaciji. u vegetaciji.

Krumpir i rajčica:dozvoljenoje najviše3 tretiranja PRIMJENA:

Sredstvo

se

i

prskanje

Dva

iza tretiranja ne

sata

Punch

uranom

smije pastikiša.

10EW

Sistemični

suzbijanje: fungicid za

Pepelnica

vinove

loze

(Unicula necator): tretirati u

s

koncentraciji aje ili0,02% Poslje cvatnje.

0,016% prije

od 12-14 dana. moguće 2-3 puta razmakom Tretiranje Pjegavost lista ičađava krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis):tretirati u koncentraciji 0,024%

razmacima

8-10

dana.

Pepelnica

jabuke (Podosphaera

Crna

u

od 0,03%. leucotricha): tretiratiu koncentraciji

trulež (Guignardia bidwellii)i crvena

palež lišća vinove

loze

(Pseudopeziza

tracheiphila)u koncentraciji

0,03%.

Palež

grančica koštičavog voća (Monilia laxa) (Sphaerotheca pannosa) u koncentraciji 0,04%.

cvijetai rodnih

Pepelnica breskve

Zagreb, Tel.: 01/2958-000, Mobiteli: Zasupnik 091/2988-741, 2988-742, 2988-743, 2988-744 Distributer DuPont proizvoda: A.M. Gorup d.o.0., Klanjec,Tel.: 049/550-770, 550-251, 550-083, 550-753 tvrtke DuPont:

Pioneer

sjeme d.0.0.,Čulinečka cesta 2B/2, 10040

Tehnologija koja daje više"“

list

Mljekarski

VETERINARSTVO

količine vode

nisu male

i

Dakle, Staja krave račutreba muzare za onjima ozbiljno povesti biti i vode može uvjet jermanjak uređena miti ili vodoravni opstanka proizvodnje mlijeka. silosi, Banožić Piše: dr. sc.

Stjepan ni Često spremišta sijeno itd.). Vlaga staji. gnojišta, izbaciti suvišna može i vodom.

Značajna je čenjem Opskrba iz živoi i zdravom plinovi vlaganakupljeni pitkom opskrbljenost konnastambi. i odrvodom Vlaga napajanje potrebe tinjskih denzira zidovima i stropovima, Gospodarstva prižavanja higijene. izbor vodovodnu mrežu razlog je građevinskog ključena zidove često Za bočne takve ali oslobođena terijala. brige, betonske “blokete*. mali novčautroška vode upotrebljavaju nije plata Takvi zidovi i bez ni izdatak.

Ostala stropovi gospodarstva količine nepogodni zaštitnog žbukanja osigurati dovoljne moraju mikroklimu vode stoke i iz u staji. napajanje pranje biti doOsobito vlastitih bunara. stropovi trebaju Nijepotrebno bro isticati da izdašnost bupa je toplinski izolirani, potrebposebice dobra zaštita biti takva da ne površiunutarnje presuše i U Da bi ni govedarstvu je najvažnija najvećih spriječili nakupljanje ljetnih žega. zidovima i od krave Dnevna pa proizvodnja mlijeka kondenzaciju najznačajnija vlage, potreba treba i razlika između težine iznosi oko oko 600 temperature joj posvetiti najveću pažnju kg 45, stropu, i od zraka i temperature litara teletom oko 60 funkcije objekta počevšiizgleda vode, ajedno-stajskog krave i biti što oko 35 litara. kojemu godišnje koji smještamo površina junice Toj trašnjih bi smjela bitiveća od3? Za količini dodati tehničku vodu treba odvija proizvodnja mlijeka. nja; C. treba Kod takve zidova i stropa kažemužizgradnje staje površine pranje posuđa, strojeva izabrati da i vrlo što iznosi moguću nju, nastojati najbolju “topli" pogodni hlađenje mlijeka itd., Prvi izbor izradu i kravi isto kao lokaciju.uvjet mjestapo staja. napajanje. buduće svakako Radi izbora Krava staje jeocjeditost muzara, lakšeg materijala proizvodoborinske što znači da vode ćemo iz litara dnevno 20 tla, gradnju staja poslužit mlijeka nju obzira količinu i to tako da izluči lita(bez oborina) jednomusporedbom, vlastitog organizma 17,5 odvesti brzo i učinkovito klasičnu punu svima vode. poznatu moraju ciglu ili bi trebala biti označimo Prema tome gdje većje jedan, položaja brojem zaključak jejasan: označimo dene što razina staja. mogućematerijale je proizvodnje mlijeka Vrlo da od ako većim vode i viša nepojepoželjno brojem jedan je potrebe pitke veće, blizini krave ili od pune malom krave srednoj staje terijal cigle, bolji proizvodobrnuto, i nalaze određene odbroja i zasušene krave je podmladak njim jedan ako materijal njom mlijeka i oranica će odmah vode. plodnih sjeno-trebaju površine lošiji.

Pažljiviji čovjek manje p itke blizina izravno da svi hranom Kod hranidbe utječe koša, čija koja primijetiti građevni od pune znatno vode i konsadržava malo gospodarsku proizvodnju. cigle terijali bolji (sijeno suhom U intenzivnom ratarenju skuplji. centrati) povećava potreba kravu Vlažnost zraka suhe vodom.

Krava 1 (beznatapanja) zajednu (600 pitkom stajama kg od do 0,5 ha 65 oko litara tvari hrani treba kg)potrebno je 0,4 5 kategorije goveda jeoptimalna vode, uređenih oraničnih Za do 75 maksimalna 12 tvari kod utroška 10 suhe površina. pa %,dokje kg farmu od dvadesetak krava teladi i kod krava 85, teladi kravi treba 50 60 litara potreb- hrani, goj od 8 do 10 ha oranice. Ako do 80 %. vode. je tovijunica rasplod [i pitke nalaze te površine neposrednoj blizini do dva staja,udaljenosti Vrsta materijala komunikadobrim kilometra, beton 1 1,04 puna jeproizvodnja krme lomljenom ciglom cijama, tada cigla kamen betona 1,24 0,80 | blokovi od krave i vapnenac puni lakog gospodarski podmladak betona kamen kremeni 0,39 | blokovi od 1,42 šuplji lakog povoljna.

3,80 1,31 | drvo hrast Kod izbora cigla mjesta izgradnjušuplja ilovača 4,50 0,85 | drvo bukva treba staje predvidjeti dovoljno staklena 19,43 0,57 i | prostora pijesak praizgradnju staje 0,57 tećih cementmort gospodarskih objekata (okona

se

u

za

zra-

ne

se

za

na

a

ma-

na

su

se

na-

-

su

-

nara

za

za

mora

na

ne.

za

na

muzne

a

s

u

u

unu-

se

mora

ma-

ne

nove

za

za

za

za

su

mo

za

samo

za

za

se

se

s

na

s

ra

a sve

se

za

u

nave-

ma-

su

mu-

ma-

s

zare

na

ma-

su

se

za

u

za

za

sve

za

uz-

u

-

u

no

a

-

se

za

za

u

na

s

za

s

za

za

10

vuna

list

Mljekarski

/EZERINARSTVO

msa

u

Toplina

staji

čimbenika,

kod

no

lakše

znatno

podovaje

to

obaviti.

Preko

loših

podova staji gubi Piše: dr. sc. treba značiti da Banožić Stjepan staje moraju go topline orgakoju proizvodi biti bez dozatvorene, nizam potpuno životinje. voda zraka. Trevanjskog svježeg Loše izveden mlade u pod staji ba ih svako zračiti, zračenje teladi može izazvati teprobavne dovodi zrak i odvoobjekta svježi čak nećemo znati gobe, koje di Pri tome u stajiuzrok. Preko topli, stajski. čistog betonskog načiniti ili dosmije propuh oko 190 prepoda gubi kcal/h, ulazak pustiti vlage.

Stoga ko haricita ili poda drugih manjestaje (20krava) najjednolastih znatno materijala manje, stavnija zračenja (otvortek oko 70 kcal/h. stropna obliku ili dimnjaka) stropu suhe Prirodno Upotreba s telje, teslame, prozorska. zračenje znatno proda utječe zadržavanje melji činjenici teži,izvedene te zrak i topline, značajno hladniji potiskuje topli Pri ulasku klimu neku unutar U zrak utječe te staju staje. gdje ustajali koji jelakši, već boravi veći ako krava možemo time zrak Vipostojećim broj stajama, izmjenjuje staji. loši i tomožemo sina kanala podovi osjetiti poteškoćedisanju nuždi odvodnog stropu od čvrste jeuglavnom pune povezana biti dvostruko izgraditi veća od visine plinu podove koja velikom vlažnošću. slažemo hrbat da iznad krova viri te cigle.

Ciglu Temperatura staje, najovisi debeli i 60-70 (kant) kanala ustaji broju životinja sloj p ijeska, pod- manje Prosjek mlatka između sastave borave u odvod zraka ovisi krava koji cigli trajno zalijevamo staji, broju zatim asfaltom ilismolom. i Ako 10 krava građevnom materijalu staji. je staji ležišta visoka 3 metra odvodni vanjskoj temperaturi.

Temperatura staja je utječe Velike i niske utrošak hrane i dnevnu kanal bi biti visok 5 metara temperature proizvodkrave i širok 60 ležistaji negativno djeluju nju.

Optimalna temperatura što odražava od pro10-15%C. hrane smanjenje j e šta Potrošnja U određeno doba tegodišnje ali i ležišta izvodnje mlijeka, zdravlje višoj temperaturi (20ško je postići optimalnu tempeće životinja.

Optimalne temperature 25*C) 15porast od oko raturu 15C loše grakrave od 7 do 18"C. Sve temdnevna će 1020%, proizvodnja pasti đenim izabrastajama niže od 5%C iviše od 20%C pogrešno 20%.

Znatan dio iz perature toplinestaje nim Kograđevnim materijalom. štetno krave i kroz vrata i prozore djeluju zdravlje gubi ličina izluče topline koju ž ivotinje Kod visokih od proizvodnju mlijeka. pravljene lošegmaterijala. treba okružje nadomjestiti krave Prozori biti izrađeni od (iznad 20%C) mogu temperatura se otvotoplinu koja izgubi više vode preko različitih čemu će isparavaju zboglošegrenih materijala, zidova i površina poda staje, količine ovisiti disanja, uzimaju manje prijenos topline.

Najlošija termoizolaŠto je vode lošiji utroška stropa. izvedba od i zbogmanjeg hrane,cioni proizvodi željeznih to materijal rezultat gradnju, količina betonskih okvira je manja jednostrukim više što krave n ego topline gubi Isti rezultat je proi mlijeka. manja ostaklenjem (dva pol puta rezultat hladnoća proizvode, bit će kada zimi je od dvostrukih dukcija mlijeka lošiji prozora). staji.

5*C. Obični drveni dvostrupadneispod temperatura prozori Prema zimu Vrlo teško tome, već kim stajama je prostor sagrađenim ostaklenjem (zračni treba zidove i prozore stroizmeđu prostakala 12 dva ostakliti, stajama mijenjati mm) puta ulaznih vrata. To radi pove vjeriti zatvaranje popravljanja nego toplinskog bolje čuvaju toplinu staje u

se

veoma

mno-

ne

a

za

se

ne

se

su

a

za

smo-

na

u

se

na

na

u

na

se

su

u

u

u

na

s

mora

na

o

cm.

za

o

o

o

na

a

u

u

a

-

na

-

u

morao

na

se

cm.

na

na

na

za

za

a

u

su

za

s

na

se

u

na-

onu

o

su

za

a

se

s

-

su

a

-

u

s

za

u

u

sve

Mljekarski list

11

*C koje prozori željezni Temperatura Kod iztreba svakako Maksimum ilitežina: |Minimum Dob izbjegavati. | | Optimum goveda:| Kategorija možemo znatbora vrata također 20 15-20 7 3 do telad mjeseca uzgoj željeznih Ugradnja pogriješiti.

20 12-18 10 do 250 telad tov kg 20 12-15 8 do 500 izo3 od dasaka vrata kg debljine junicerasplod dva i 20 10-15 7 500 do krave materijala polputa lacionog kg od drvenih vrata načinjebolja 25 mm nih od dasaka debljine (jesredini dan u vrijedcol).

Negdje Teladu otvorenimstajama

i betonski

u

za

no

za

za

cm

su

nosti

nalaze

se

drvena

vrata

od

Banožić

Stjepan debela 4 dasaka otvorenim i može Telad gdje stajama uzgajati uspješno U ovise i Norme utjecajima. vanjskim isključivo vlaga temperature temperatura 5%C biti oko bi trebala otvorenim dobrim od Na stajama temperatura temperaturi vanjskoj neće od 0%C vani. viša diše 10 *C znatnije nego manje Temperature govedo normalno, Kod odviše teladi ako škoditi i normalno malno u zgoja ovakvog dugo. traju proizpreživa okrenut da prema 20-25%C od vodi. Na južnoj je staji (otvor otvorenoj je najvažnije temperaturi biti Telad ni malo brže stelja!). ( vlažna vlage strani) proizvodnja disanje je rezultirati će Takav bez i ležištu suhom od 30Na uzgoj propuha. vjetra temperaturi smanjuje. i čvrstom ali te većom ubrzano 35%C d lake, hrane, potrošnjom porastom proizje disanje i dobrim znatno zdravljem. konstitucijom m smanjena. vodnja Piše: dr. sc.

cm.

u

se

o

na-

nor-

ne

u

se

a

na

mora

nema

a

bez

obzira

živo-

tacije, krava ili acetonemija i krave Ketoza koje tinje.

Mogu oboljeti količinu mlijeka, dajumanju hranekvalitetno i simentalske pasmine domaće gonedovoljno muzara i nekvanedostatne veda. njene.

Zbog Ketoza BOLESTI. UZROK litetne te loših higijenhranidbe, Piše: Antun krava Kostelić, skih prilikastaji, koje pretežno javlja javljaju dr. vet. med. živosilažom, bjelančevinaproblemizdravljem hranjene brojni konkoličinom ili bolesti vidu prevelikom probavnog tinja velike krmiva. centriranih i bolesti sustava, Zbog papaka zglodo dolazi i mlijeka proizvodnje problemareprodukcijom bova, količine od čestih Jedna vimena. (šećera) glukoze pada upalom tome raste bolesti visoko je krvi, posljedično goveda mliječnih cirkukiselina masnih količina doili ketoza koja acetonemija talože kiseline Masne vodi do prolaciji. smanjenja znatnog i dolazi te uoči ako (zamašćenje jetre), jetri mlijeka izvodnje metabolizma do rezultirati i gumože povećanja vrijeme, nih kiselina. Rezultat bitkom povećanja životinje. kiselina masnih metabolizma bolest ili Ketoza Danas je mnoga acetonemija je Hrvatskoj ketonskih tvorba krava visoko bave pro(acetotijela koja mliječnih gospodarstva obiteljska beta-hilakaceton, ctena nekoliko Da bi kiselina, tjedana prvih povećali javlja mlijeka. izvodnjom kiselina i propamlidroksimaslačna količinu proizvedenog proizvodnje (početak mlijeka, tacije karakterizira poreholKetozu Hrvatsku krv, nol)kojadospijevaju jeka). junice kraću i metabolizmu mlijeko. ugljikomećaj j eglavna pasmine čija štajnske BOLESIMPTOMI i masti hidrata visoka karakteristika (ZNACI) javlja zbog koji mliječnost.

STI. Bolest velikih količina mlipa krava takve nastaje, postupno došlo proizvodnje pasmine Međutim, da vlasnik visoko redovito hrarežim je primjećuje Obolijevaju jeka. drukčiji zahtijevaju ketoze lakdo krave od i nidbe oblik). (supklinički početku uobičajne mliječne smještaja na

starost

a

su

se

su

u

se

u

sa

ma

u

s

u

a

u

u

se

se

ne

na

mas-

a

se

u

se

u

su

u

uvezene

mo-

u

se

ne

na

12

list

Mljekarski

————)/;TERINARSTVO danima

treba

hra-

laktacije, zbogiscrpljenosti jedinoprimjećuje voluminoznom isniti kvalitetnom ekonomski ali krava normalno jede, postup-javekomplikacija krmom i koristiti Nakon ozdravmršavi. (zaklati).

Izlučivanje mlijeka postupnopovećavati do 1 koncentrata količinu bolest može U mokraći ponovo (0,5 kg ljenja pojavljuju smanjuje. dan.

12 do ketonska dan) najvišekg pojaviti. tijela. hranidbu KETOZE. Kravi treba oblik bolesti PREVENTIVA postupno — (klinički) Vidljivi i ostala krmiva da od ketoze uvoditi i Već karakterizira su, napomenuto koja naglomršavljenje je i nekvaliovisno godišnjem dobu, nedovoljno Javljaju obolijevaju nagli padmliječnosti. zimi izoznaci tetno trop, pa zbog polaganju (pivski silaža, poremećaja: hranjene krave, probavnih Kod krava zelena aktivtreba kravu već koje prije poroda ljeti krma). staje preživanje, prestaje toga danima visoku može nost puno mlijeka prvim pripremati proizvodnju daju predželudaca.

Balega i više litara 60 sluzi i biti mlijeka), (25 pokrivena mlijeka.

Suhostaj trajati laktacije normalna, da što treba dana da bi krava izrazito poprije nastojati pripremila neugodnog zadaha, veće količine poi viknu buduću i Mokranekad davanje laktaciju osigurala pojaviproljev.

4 maternici. i izdahnuti zrak malan teleta koža najviše kgnekog jedinih krmiva, razvoj ća,mlijeko, obroku krmiva miris po acetonu U obrok treba koncentriranog suhostaju imaju specifičan ulaska od količine nakon što odmah (zrna pšenice, zobi, ječsastojati povećane kukuruza, osjeti nadoknadio da bi što biti i Jetra može ma) prije kvalitetnog sijena koncentrata, staju. povećana, U nakon treba ukinuti hranidbu energije poroda. gubitak životinja jeosjetljiva područjupotpuno nakon kravama Obrok treba sadržavati i živčani oblik silažom. razdoblju poroda jetre.

Rjeđenastaje davati vitakrava tvari kao da krava također bolesti pomoraju hranjivih daje kojemuje litara minski i mineralni dodaci mi10 Krmna i pospana (VAM), mlijeka. smjesa tištena, opuštenih osim što 18% šića. biti izrazito treba sadržavati i više može pospješuju probavu, Iznimno, bje- koji normallančevina. Ne zaboraviti te smije omogućavaju uzbuđena, promuklomuče, uspostavu time i konvitaminskih i minenasrće nog ciklusa, prepreke. davanje spolnog nekoliko ralnih krmiva ili Bolest može (bređost) trajati (stočna cigla cepciju životinje.

Nakon životinju pored terapije kamen). poroda,prvim mjeseci, Vlasnik

da

no

se

ilipo-

moramo

krave

se

se

na

na

u

na

o

se

ras-

u

za

mora

nor-

se

na-

se

za

se

na

u

u

se

se

se

a

u

u

a

se

u

se

a

na

na

a

u

Kagek

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) 49 22 267 fax: (01) Tomislava

žiro račun:

VAZA 19

Kralja

PJ. VINKOVCI, tel.:

Zvonimira

80

(032) 31 65 84 tel. ifax: (032) 33

23

92

SKLADIŠTE 9 Tomislava Trgkralja tel.ifax: 62 22 065 (01) VELIKA

30102-601-114220

IZVOZIMO

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, SJEME VELIKO KRMNOG RATARSKOG,

| UVOZIMO

TE

GORICA

PRODAJEMO

| INDUSTRIJSKOG

NA

BILJA

preporučamo: sjeme bijele djeteline, stočni izbor te stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku i ozimu kao i širok izbor trayu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Osobito

Vrtne Sve

i švedske

trava, crvene,

lucerne, inkarnatke,

alate i zaštitna sredstva. to možete

dobiti

diljem

Hrvatske.

NAŠE

list

Mljekarski

u

adresi i

veleprodaji gornjoj na

SJEME,

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

VAŠ

USPJEH!

13

KOZARSTVO

I

Spolni

OVČARSTVO ciklus

i ovnova

ovaca

osjemenjivanjem svježim sjemeznakovi Vanjski spolnog obično dan. Za žara (mrkanja) pogodniji drugi vrijeme Piše: Vesna Jovanovićizraženi. žara je uznemirena, slabije Otkrivanje spolnog dr. vet. med.

Bunta, traži bliziodnosno ovce, pripust, zaskakuje druge koje može i skok. dopušta Spolni umjetno osjemenjivanje, i vlažno i Prve znakove gan nagona obavljati pomoć pokusnih jenatečen, spolnog Posluzav. već zrelosti probača. pokazuje spolne kusnim ovnovima može veže Prirodni dobi od 6 do 12 Rapripust platnemjeseci. biti: nozrele premazana bojom pripuštaju pregača pasmine toku skoka haremski kon 7-9 čemu koje pripusneprilikom mjeseci starosti, pri i takve stadu od 25-30 domirno voditi stoje ostaje boje brigarazvijenosti trag te prvom dijeli jedan posebnoizdvajaju organizma pri pripustu iz ruke određenom odnosno od2/3 težine pripuštaju. osjemenjuju, (težina najmanje dvoKod dovodi raslih Istodobno (pripušta pripusta haremskog ovaca). razmak namazati bo12 trbuha može i kratno dozrelost sati) predio pokazuju spolnu kad i način vi. Ovce taj pratiti je poliestrične životinje.Umjetnoosjemenjavanje jom da zaskočena.

Gone svakih 13-19 dana sjemenom koja (pro- omogućuje veliki karakteriPasmine žar kod 75% osjemeni broj koje 16), spolni jednog sječno dnezira visoka sati 21-39 (uprirodnom pripustu produkcija mlijeka (1-dana). traje do 5 godišnje, pri spoloplodi prosječno pripuštaju jedanput Ovulacija kraju 2 nastupa Dobri rezultati kolovoz nog žara, pa je postižu periodu listopad. oplodnju naj- ovaca). nom.

u

ovaca

su

ovaca

ovca

su

ovna

nu

za

se

or-

crven

uz

ovnova

ovca

ovaca

u

se

na

-

-

u

ovaca

se

ovan

ovce

se

s ovcama

ovno-

se

ovnu

-

-

se

ovca

ovnu

se

-

ova-

su

na

se

ca

se

ovcama

na

sezone

o

mora

se

na-

-

se

ovnova

-

ovca

ovna

a

ovaca

ovaca

ovaca

vno

ovan

u

se

se

za

-

GOSPODARSTVO

će

Kako

članstvo

pomjerilo gospodarskog se razini. Prevezivanjasvjetskoj državi tome našoj maloj Hrvatske WTO odraziti na u (nesumnjivo velikog gospodarsadašunatoč skogpotencijala), položaj gospodarski poteškoćama njimgospodarskim i prirode, objektivne subjektivne članstvo trgovinskoj svjetskoj proizvođača mlijeka?! nameće kao nužnost. organizaciji lako postupak prilagodbe hrvatske države stvom djelovanju poljoprivrede Ujedinjenim P'iše: Doc. dr. sc. Zoran Grgić dima. od WTO unutar sustava odvija još kada 1993. je početka godine članstvo UN Kako potvrdaHrvatska dobila status promaje međunarodnog polipriznavanja Hrtrača što WTO Česta pitanja (službeno Republika je tako neke tičkog države, vatska članstvo WTO zatražila postojanja Trade ili (World Organization svjet- članstvo WTO potvrda je priznamože 1994. ska znači svibnju godine), organizacija) trgovinska i gospodarske vanja razvijenosti i reći da i može dosadašnje mjere donijeti hrvatskoj poljodržave da ravnopravsposobnosti aktivnosti bile osobito WTO-u Članstvo pripremne privredi. je suvremenim gosposudjeluje vrlo važno svaku uspješne. darskim odnosima. to može državu aktivno i opravDjelomično kojanamjerava vrlo dati ratnim Međusobno poravnopravno razdobljem, je gospodarsko sudjelovati svjetkako će država od skim našoj poljovezivanje jejedno opće izvjesno gospodarskim tijekovima. “osvetiti“ načela suvremenih članstvo WTO često podosadašnje prihvaćenih privredi Naime, međunarodnih WTO članbroja proizvodnje velikog uspoređuje odnosa, je ticanje općepoznatim

upravo

na

ma

se

u

se

naro-

u

u

su

u

u

u

ne

se

su

u

no

za

u

suvremenu

se

no

u

se

u

s

14

se

a

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

neučinkovitih

objektivno

i stočne

proizmlijeka proizvodnje državnoj potpori analiziranih vođača načelu godina socijalnog, ekonomskog pristupa obiteljskim gospodarstvima.

Okrupnjavanje i obiteljskih gospodarstava porast konkurentnosti kao njihove razvitka postavke Strategije hrvatske nisu ni poljoprivrede ostvareni 5 približno proteklih od godina usvajanja strategije Vlade RH i Hrvatskog državnog sabora 1995. prvojpolovici godine.

Danas kako jepotpuno jasno će vrlo loš gospodarski položaj gospovelikog broja obiteljskih darstava kojaraspolažunaj1 2 3 Godina većim dijelom proizvodnih kapaciteta poljoprivredi (radna CiMiijeko fl Fl ga, poljoprivredno zemljište, Izvor: Preračunato prema i WTO MPŠ dokumentaciji stočni fond i i hanizacija, dr.) ovog dugogodišnje zapuštanje Grafikon 2: Potpora i poljoprivredi iz Hrvatskoj početno obvezujuće ktora, (naslijeđeno još prošlog razdoblje sustava) nepovoljno djelovati sveukupnu poljoprivrednu proizbudućem vodnju skorijem kuna razdoblju. ekonomske Koje milijunima će morati koje mjere provesti pri Hrvatske WTO? uključenju Pojednostavljeno području poljoprivredeprovesti Potpora carinskih zaštita 24 do njenje (od 36% 6-10 slijedećih godina).

Ukupna potpora proizvođačima treba oko 20% smanjiti 1997.

1996. odnosu bazno od razdoblje 1986. do 1988.

Isto godine. tako, Izvor: Istikao WTO nisu do1. uključivanjem grafikonu izvozne puštene subvencije, čini dio od izdvoi tije-rast, prosječno postojećezamrzavaju je razdoblju značajni ukupno kom 6 1996. do 1998. iznosila oko sredstava. godinasmanjuju vrijedjenih godine Prosječno je nosno te količinski kuna.

Pritom gotovo preko 35%, 1,2 milijarde razdoblju proizvođačima 21 % odnosu bazno 180 tisuća korisnika kroz mlijeka poticaje godišnje isplaćeno od oko 362 6.700 kuna što razdoblje (1986.-1990. g.). ostvaruje manje milijuna kuna, predDržavna državne 30% izdvopotporapoljoprivstavlja potporepoljoprivredi. gotovo ukupno stalni sredstava. rednoj proizvodnji bilježi Potpora proizvođačima mlijekajenih Grafikon

na

a

1: Udio

u

ne

osno-

vne

u

u

s

u

sna-

Stoka

Ostalo

me-

se-

u

-

na

u

su

osnovne se

u

se

u

mora

u

sma-

u

se

za

u

na

u

u

nove

a

se

a

u

u

za

za

ovom

u

na

u

list

Mljekarski

15

GOSPODARSTVO

godine Hrvatskoj poljoprivredi potpore goGledajući kuna milijunima i poljoopćipoložaj spodarstvu 1998.

1997.

1996. | |: Prosjek tom sustavu, privrede vrlo vi469,67 | 192,33 radi 80,12| kako 27,20| Pšenica zaključiti 359,42 393,23 331,49| 353,54 sredstvima. sokim i | | No, Industrijsko bilje značajnim 307,97 | 364,56 | 415,28 | 362,60 Mlijeko gospoupitnoje ispunjavanje odnose

Tablica

našem

u

1: Struktura

1996.-1998.

u

u

mora

u

o

se

važnosti

darske

se

utrošenih odnosu

58,07

61,74

60,27

60,03

104,37

99,23

58,07

87,22

Stoka

sred-

Gnojivo Gorivo

poticajem 13,23 13,23 16,17 10,29 važsocijalnu Beskamatno nesumnjivu njihovu 42,63 22,79 29,40| 75,71 kreditiranje koristi sredstva nost.

Naime, 72,77 | 110,74 krediti 122,01 | 137,45| Preferencijalni veliki gospodar-Naknade 3,92 4,41 brojobiteljskih kakvoće 4,41 kontrolu 2,94 stava mlijeka (pre- UKUPNA POTPORA proizvođača 1.062,08 [1.124,55 11.509,69 [1.232,11 od 58 različitim proračunima i WTO Izvor: Preračunato prema MPŠ dokumentaciji do 65 tisuća pa je gospodarstava), iznos zaštite carinske proizvoTablica 2: Razina prosječni potpore proizvoda poljoprivrednih % od đačima mlijeka razdoblju oko od 1998.

1996. do ulaska nakon ulasku godine | pri | sadašnje Opis 6.300 kuna 5.600 do po gotovo 15,2 22,1 28,8 Žive ž ivotinje dio Najveći gospo30 gospodarstvu.

45,4 63,8 i Meso prerađevine državnih korisnika darstava 28,2 40,8 57,0 jaja mliječni proizvodi, Mlijeko, i 1,7 10,4 posjeduje poticaja mlijeko Životinjski proizvodi 36,1 10 od 70 50,2 stado Mesne manje prerađevine 8,7 13,7 19,9 Stočna hrana što muznih krava jenedovoljno N55 22,7 i ribarstvo 32,1 Poljoprivreda poticaja značajniji utjecaj 1. dohodak Izvor: Isti kao gospodarstva. ukupni grafikonu Kako upravo gospodarstva budućem razina Tablica 3: razdoblju Dopuštena potpore manjimbrojemgrlabilježe US$ milijunima muznom po dovoljnu mliječnost |Po farmeru| Izvozne Iznos | Broj oko 2 tisuće litara Ukupna (prosječno grlu farmera USD potpora potpore | Zemlje |subvencije od manje predstavlja godišnje [7.097.970 13.402 95.127 10.105 85.022 EU | od (15)| 30% Zemlje potencijala prosječnog 1.345 690 200 490 513.011 Mađarska simentalske pasuobičajene 471.855 1.439 679 105 574 Češka većem proizvođača dijelu mine), 2.082 623 103 520 299.232 Bugarska koriste državni 266.980 1.487 poticaji 397 mlijeka 49 348 Slovačka

stava

ovim

u

na

ova

za

-

ma

u

u

-

za

-

osnovno

za

na

u

s

u

ne-

u

u

nas

ne

kao

ravnotežni

mehanizam

do-

Hrvatska

174

0

174

967

179.938

spasa" Izvor: Isti kao 1. grafikonu dugoročno pukopreživljavanje da izodnosu treba narušenom i Ovako napomenuti prihoda Ipak prikapojednostavljeno tekućim državni dataka ukaveć prema poljoprivrednoj proiz-zano djelovanje poticaji poticaja do oko čine od dohotka osnovni 22,4 istraživanjima gospodarstva. vodnji obiteljska problem zuje mliod % nikako budućem ovih Kod 34,5 prihoda prodaje proizvođača mlijeka proizvođača nekom farmera može gosgospodarstvu prema obiteljskom jeka promišljati poslovanju bavi državnih (pregovedarskom koje svjetpoti-podarskim pretpostavkama vojnomdjelovanju težito ske ukljumlijeka proizvodnja organizacije. trgovinske caja mlijeko. hotka

nego

tek “slamka

za

u

u

u

za

na

se

o

ne

u

raz-

u

se

za

16

s

list

Mljekarski

ooo

omoneooeopomm

(;()5PODARSIKO

poticajima ostavljeno srednjoročno gledano svjetske trgovinske organizacije Tako od će doKako što grlo stadu). manja dosadašnje, je ozbiljniju proizvodnju odabrana datno cigospodarstva kojima pogoršati sadašnji pravilu mlijeka potrebno organizirati nekoliko kontinuirano stočne hrasustav godina nesiguran gospodarski položaj jeli proizvodnje ekonomika i staistražuje proizvodnje ne, proizvođača ćegdijela mlijeka. smještaja iskorištavanja koriste da mlijeka uspješno poti- Posebno je zanimljiva usponajmanje dvogodišnjem prisredstva redba razine može reći cajna “učvršćivanje? premnom dopuštene razdoblju, potpore učinkovitosti i povedomaće budućem kako odluku proizvodnje farpoljoprivrede jeposlovnu ćanje svoje razvojne sposobnosti. neke merskom načinu mlirazdoblju tranzicijske proizvodnje Za takva imagospodarstva, koja donekle sličnom ili već zemlje koje jeka potrebno donijeti i ju zadovoljavajuću mliječnost kao Hrvatska.

Sa položaju stajanajkasnije slijedeće godine.

20-30% procijenu koštanja ispod lišta dogospodarskog položaja reći kako može Što dajnecijene, promjena otkupnih cijemaćih vrlo važna proizvođača je dobru kako će imaju gospodarsku podlo-mala tiče, pretpostavlja kopo dopuštena potpora buduće razina gu poslovanje uvje-risniku poravnati potpuno gopoticaja obiteljskom tima WTO-a. bavne cijene mlijeka prerađivaili farmeru.

Ona spodarstvu je čima Danas Na izdvamljekarama. mljetemelju dosadašnjih 14 odnosu m anja gotovo puta kare 20državne plaćaju mlijeko janja poticaje poljo-zemlje Europske unije, 28,130% više od što 1986.-1998. podomaćeg, je privredi (razdoblje od 53,6%je manja prikazanih izvoznih sporasljedica g.)je prema potpisanim subvencija tranzicijskih zemalja. iz zumima određeno istih te malja kojih mlijeko uvozi, smanjenje kako će tim je Jasno uvjetima visoke domaće od 2000. zaštite obvezujućem razdoblju pri stope većem prodijelu gospodarstava do 2004.

Tako će razina No, uvjetima godine. normalnog izvođača biti puno teže mlijeka Hrvatske državnih poslovanja poticaja tekućoj svjetskoj godini učinkovite ostvarenje proizvod323 kuna ili trgovinskoj organizaciji, smanjiti milijuna prerađiOsim nje mlijeka. modernizacije vači će moći % odnosu 1998. mlijeka 21,5 godinu. nabavljati većom proizvodnje opremljenošsirovo Na po gomlijeko krajuobvezujućeg preradu razdoblja ću i novih tehničkoprimjenom tovo kakva bi trebali iznositi danas istoj poticaji cijeni je manje tehnoloških rješenja, potrebno je od 1 DM što (0,5milijarde kuna, je 20,1 što kraćem cijepovećati % državnom od 1986.-1998.

0,6 manje prosjeka premijom). stado i stupanj njegovog godine.

Može očekivati i iskorištenja koji mjeri p ostotsmanjenje Za Hrvatsku ulaskom kom ostvarene mliili je dodatnih proizvodnje izostajanje potpuno WTO odnosu obvezujuće smanjenje jeka mreži po grlu premija m ljekara širokoj rinske zaštite realne kojapredstavlja njegove mogućnosti proiz-kooperanata dobavljača mlijeka. oblik zaštite domaće najvažniji Određenu mogu vodnje. premiju vjeroTako će U od mljekarske proizvodnje. očekivati veliki i “dobri? pripremnom razdoblju jatno i mlijeko mliječne proizvode1993. godinedo danas već je proizvođači kvalizbogposebne carinska zaštita ulasku stručnom pri velike tete i prema općem mišljenju mlijeka, proizvodnje nakon njitipreko16%, će tako previše potrošeno otkupnih količina, koji bi to doblja prilagodbe smanjenjeneodgovarajući pa način, mljekarskoj industriji predstavtrebalo biti 30% odnosu veću neodlučkvalitetne izvore gotovo puno ljati prostora sirovina, razinu od 57%. nost dosadašnju troškove sabirapoljoprivrednih proizvođača značajno manje Razina carinske zaštite svih investitora žele koji spremninjamlijeka. bit će dočekati tržne utakmice okviru poljoprivrednih proizvoda čenim

dvostruko

za

u

osnovnom

za

na

u

se

ve-

u

za

se

u

o

za

su

u

ove

se

se

na

za

se

se

u

na-

-

-

u

za

na

uvozno

u

a

za

ze-

se

u

u

-

uvozu.

se

u

u

u

za

u

na

za

u

nas

za

u

za

osnovnu

vremenu

nu

s

osnovno

se

se

u

ca-

muznom

u

na

-

se

za

sma-

za

a

raz-

vremena

na

nema

u

za

uz

na

-

u

list

Mljekarski

17

GOSPODARSTVO

mlijeka

potrošnje

Pregled

potrošnja Sadašnja proizvodnju. iste ispod razdoblju jeznačajno kada 80-ih godina početka i potrošnji mlijeka prerađevina litara trošilo 230-260 po mlijeka stanovniku godišnje.

Kada uspoređuje potrošnja nekim razvijenim zapadnoeuropkolike skim vidljivo je zemljama, potreba koje postojeće aktivirati će životnog porastom i standarda različiti promjenama poTako prema podacima trošnji. svježem 2 i 3 tablicama Austriji 1, njihovu i

s

u

proizvoda,

mliječnih goveđeg

mesa

te

Hrvatskoj

u

u

-

s

se

europskim

nekim s

poredba

se

zemljama

rezerve

su

se

oko

68 litara su

u

mlijeka, Grgić izraženi proizvodi utrošenom mlijeku Sa porazmatranja stajališta razvitka domaće protencijalnog litrama Tablica 1. po potrošnja m lijeka (u važno Godišnja konzumnog mlijeka je izvodnje zreo nici) lizirati i potrošnju uspoređivati 1996.

1997.

1998.

1995. | | Godina / i drui Zemlja prerađevina mlijeka 156,6 155,3 156,5 156,6 sličnim || gospodarski Austrija gim, posebice 108,9 109,0 Danska 109,6 109,7 | | poOpćenito gledano, zemljama.

747 75,4 75,7 76,5 i ovisi ||Francuska prerađevina trošnja mlijeka 70,9 73,0 72,7 72,0 || Njemačka prehrane, domaćoj tradiciji 190,4 Irska 190,7 190,4 190,3 i|| razvijenosti ponude proizvodnji, 61,7 574 63,8 60,1 || životnom standardu Italija pučanstva.Nizozemska 110,7 107,5 108,7 112,1 Uz predviđeni životnog porast 60,1 60,0 65,8 ati PONE standarda te očekiHrvatskoj, 97,0 HRVATSKA 98,3 92,4 87,9 indusvani razvitak || mljekarske i FAO može i tržišnih Izvor: Preračunato prema statističkoj institucija, trije podacima (www.fao.org) DZS ustvrditi određenom | dokumentaciji sigurnošću da će odabranim mlijeka stanovniku potrošnja 1: Grafikon po potrošnja mlijeka Ukupna slično odvijati potrošnji zemljama 400 zapadnoeuropskim vijenim odredJedna od osnovnih 350 ljama. stanovniku biti razvitka može nica 300 VZJZZZZA planiranja iz i domaća potrošnjaprijašnjeg n o o % veća iza 30-40 je koja razdoblja, 70-ih i pood po (krajem sadašnje M VŽ četkom 80-ih godina). kg U Hrvatskoj posljednjih 0 nekoliko godina ukupno(godišoko Kod po stanovniku) Po potroši nje Koš U Pi 2 160-180 litara S mlijeka.prošlo< od oko 165 Kg potrošnji godišnjoj litara oko 97 litara odnosi i FAO Izvor: Preračunato prema statističkoj podacima (www.fao.org) statistiku zavoda svježeg konzumnog dokumentaciji potrošnju Državnog Piše: doc.

dr. sc.

a

Zoran

u

za

u

se

u

ana-

u

nas

o

u

se

nas

u

se

s

u

raz-

u

zem-

4

u

se

se

na

za

18

Mljekarski list

GOSPODARSTVO

——————————————

Tablica

Godišnja potrošnja / Godina 1995.

Zemlja bm Austrija 2.

godišnje potroši mlimlijeka izraženog svježem Od od pojeku. togajemanje lovice (155lit.) potrošnja svje- Danska 180 litara Francuska žegmlijeka,gotovo utroši obliku svježeg mlijeka Njemačka sira i maslaca.

U Irska Njemačkoj oko 268 litara po potroši mlijeka Italija slična Nizozemska a stanovniku, jepotrošnja i mlijeka Nizozemskoj (296 Portugal U litara).

FrancuskojgodišnjeHRVATSKA čak 372 litre potroši mlijeka, pri Izvor: Isti kao tablici 1. oko

333

litre

u

maslaca

a

se

u

se

u

se

(kg 1996. po

stanovniku)

1997.

1998.

5,1

5,1

Bu

5,2

42

3,8

3,8

8,6

8,2

8,1

8,1

TA

49

7,2

7,8

3,9

3,9

3,9

42

17

1574

17

IVE

3,8

3,8

3,7

3,7

15

1,5

1,6

1,5

1,4

15

1,3

1,2

u

čemu

se

72

samo

litre odnose

na

potrošnju svježeg konzumnog Godišnja potrošnja (kgpo stanovniku) I ostalim / Godina mlijeka. razvijenimZemlja 1995.

1996.

1997. troše puno veće kozemljama 9,5 12,0 12,3 Austrija ličine nego mlijeka, Hrvatskoj, Danska 19,8 20,9 19,2 zajedničko obilježje potrošnje Francuska 21,5 21,1 21,5 ćine zemaljaEuropskeunije Njemačka 12,0 11,9 12,1 i Švedske Irska (osim Austrije, Finske, 5,6 5,9 5,9 ili čak nešto Irske) 18,4 jednaka je 19,4 195 Italija konNizozemska 14,7 14,7 manja potrošnja 14,8 svježeg ali veći zumnog 7,1 7,3 74 mlijeka,značajno Portugal udio poprerađevina ukupnoj 3,8 3,6 3,7 HRVATSKA trošnji mlijeka.

Izvor: Istikao tablici 1.

Tablica

3.

sira

u

1998.

se

u

a

ve-

u

42.2

19,3 21,6 12,4 6,1 19,4

14,8 7,4

3,4

u

Posljednjih godina Tablica 4. stanovniku) po Godišnja potrošnja goveđeg (kg poHrvatskoj jeznačajno pala / Godina Tako 1997.

1998.

1995.

1996. trošnja goveđeg je Zemlja go20,7 19,6 sadašnja godišnja 19,4 potrošnja 19,4 Austrija Danska 20,5 22,1 21,4 veđeg 21,3 (teletina, junetina, oko Francuska 25,2 svega 25,4 25,9 po 25,8 govedina) 12,2kg stanovniku što znatno 15,2 14,7 15,0 15,3 godišnje,je Njemačka Irska od 15;9 16,4 16,6 16,5 manje potrošnjezemljama EU 25,0 25,3 25,9 25,9 Italija (tablica 4.). desetak

u

mesa

mesa.

mesa

u

Nizozemska

S

20,8

20,1

21,0

19,3

životnog porastom 14,1 15,3 15,8 16,3 Portugal očekuju promjene potrošnji 13,6 13,2 13,1 HRVATSKA 12,2 različitih Tako će kategorija Izvor: Istikao tablici 1. smanjivati potrošnja svinjskog korist u potrošnje goveđeg velike nas Prema mesa, svim pa tako možemo očekivati popostoje prikazanim razdoblju dacima takvu količinu i strukturu goverazvojne mogućnosti vidljivo jeznačajno potrošdarsku Ovo domaće koi kao što proizvodnju. jepo- stajanje potrošnje njemlijeka prerađevina sebice važno ličinama utrošenim to i gospodarstvima koja razvijenim je zemljama bogate tradicije drže i načina Itaproizvodnju mlijeka grla zemljama Europske unije.

Sigurprehrane (Francuska, tov. da Nizozemska i je Hrvatskojduljem lija, Danska). standarda

se

u

mesa.

u

se

mesa

u

ne

za

zao-

za

u

u

uz

za

no

Mljekarski list

u

u

19

IVE

GOSPODARSTVO

TORTEEK RI PEPEOS ENO

O

OLPN

obiteljskih odabranog dijela udovoljiti onaj mliće proproizvođača gospodarstava gospodarstva koji svoju kvaliZa suvremenim od 240 do 260 količina manje jeka. drugi dio, izvodnju temeljiti danas čine tetnih tehnološkim litara po proizvođača koji postavkama. mlijeka svježeg potroveći dio domaće inS šaču. strane, mljekarska otkupne mreže, druge gospodarstva Obiteljska biti neće kvaće tako domaći otkupasigurno potrebe uvjeti dustrijasvoje proizvođači mlijeka Tako domaćim moći vrlo tako sirovinama litetnim dosta propovoljni. imaju prostorapovećanje vrlo izvođačima lako i vlastite muznih i mlijeka preostaje zadovoljiti jednostavno proizvodnje grla do kratko odnosima budućim Kako razdoblje prilagodbe ugovornim suvremenoj mlijeka. domai odnosa novih Hrvatske različitim traži vrlo prema uvjeta mljekarskoj industriji ćem tržištu sirovina đunarodnim mljekarsku kvalitetna sirovina trgovinskim organiproizvodnju te dobrim će strožim budućim po pa domaćojpotrošnji otkup-industriju, zacijama, još prerađevina, i sirovinu nim prerađevina. m mlijeka preuzimati industrije uvjetima mljekarske zahtjevima će

moći

potrošnje Ipak, do već ostvarenih razvijati sigurno razvitak

u

nas

se

će

dio

samo

od

-

na

-

-

za

-

za

u

se

u

na

me-

za

za

OBAVIJESTI

proteina prosječna proizv. izložba II. stočarska 179 (kg) proizv. proteina prosječna Gorice Velike grada (%)3,21 krava po uzgajatelju: Broj 1-3 krave 373 uzgajatelja ZaLaktacijska proizvodnja Piše: Vesna Bulić, dipl. ing.

(45%) simentalske pagrebački prsten 337 4-6 krava uzgajatelja smine 305 dana: 2000.

06.

Dana 04.

(40%) godine standardnih z aključenih broj 91 7-9krava izložba održana II. stočarska uzgajatelj je 1389 laktacija Gorice Velike (11%) pod pograda (kg) proizv. mlijeka prosječna 16 10-12 krava Velike Gouzgajatelja grada kroviteljstvom 3862 rice i (2%) pokroviteljstvom medijskim proizv. mliječ. prosječna 7 krava 13-15 Radio Velike = uzgajatelja Gorice, orga- sti 153 (kg) (1%) Hrvatskog stočarskog nizaciji: proteina prosječna proizv.

9 16 i više kravaslužcentra, uzgajatelja lekcijskog selekcijske 126 (kg) be (1%) uzgojne Zagrebačkog prstena, šest proizv. proteina prosječna Na izložbi V. Gorica i jepredstavljeno grada organizacije (2%) iz 3,26 Velike Gorice. Na govedarstva ukupno kolekcija području grada Zai održana 40 proizvodnja Laktacijska služba ujedno je grla, selekcijska Zagredjeluje holstein-friesian steonih grebački svim prsten junica aukcijska prodaja uzgojnim bačkog prstena 305 dana: kudvanaest pasmine Črnkojoj je kupaca (V.Gorica, organizacijama standardnih i z aključenih probroj Čička dvadesetdvije junice pilo Vukovina, Poljana kovec, 136 kn. od Ova služba ima 833 uzgalaktacija cijenom 10.586,00 sječnom Orle). krekontrolom 1774 krave mlijeka (kg) prosječna proizv. je Kupnjajunica osigurana pod jatelja, 5586 ditima Ministarstva 1486 kra_poljoprivrerasplodne proizvodnje, Hrvatde i šumarstva kontrolom proizv. mliječ.

Republike mliječnosti, prosječna pod masti 220 dužan ske. Svaki do 1 (kg) kupiti jekupac ženskog podmlatka godine iznos kredita dva 1 1085 i po proizv. mliječ. grla, prosječna podmlatka preko ženskog kn. sti 839. je (%) grlu 10.000,00 3,95 jednom godine -

-

-

za

-

u

-

-

-

-

ma-

-

a

u

-

se-

-

-

s

za

a

sa

u

na

s

-

-

va

-

-

20

ma-

a

list

Mljekarski

eee

————o————===—ooeeeoo

()//

epereeanezovemn=u

11

//0.5//

Žb. prvonagrađena maćeg uzgoja predstavljene Hrgrla nagrađenadiplomom 17005380, oteljenu 16.01.96., jedeće kolekcije: imala stočarsko simendevet steonih selekcijskog kojaje mliječnost vatskog junica uručio ih od 4568 mlicentra talske jeravnatelj drugoj laktaciji kg pasmine čija jeproizvodnja Ernoić. novčane iznosila 4255 305 dana Miljenko Brojne jeka, majki kg i naturalne 5.

Lovrić, nagrade dodijelio je Stjepan Kravarsko, mlijeka, izložbe. kravu simentalske sponzor iz krava pasmine prvotelki CVETA Žb.

Prvonagrađeni 06016112, domaćeguzgoja koje drugoj 1.

19 kontroli Mijo Petriček, Ruča, juoteljenu 13.11.95., kojaje prosječnokg nicu proizvele oteimala ŠEVA Žb. 17029720, mliječnost drugoj laktaciji mlijeka, 0d 5992 ljenu 1 7.04.98., čija jemajka iz krava kgmlijeka, prvotelkadomaćeg 305 dana 4631 6. Vladimir laktacije proizvela HF ŠteLijevi Kovačić, (embriotranuzgoja pasmine friesian kravu holstein kgmlijeka, fanki, sfer) 2.

Zablatje, Stjepan Drobnjak, simentalske uvoz, ŠARA Žb. šest krava papasmine iz prvotelkudomaćeguzgoja36000108, smine o teljenu 0 6.02.97., domaćeguzgoja, koje ZRNA 17027033 Žb. oteljenu imala 305 dana prokoja je mliječnost laktacije proizvele konkoja je drugoj 26.01.98., 4672 4495 laktaciji kgmlijeka sječno kgmlijeka, troli 20 proizvela kgmlijeka.

7.

Mirko simentalske krava ŠteŽugaj, paLijevi 3. Ivan Pejak, Strezojevo, bi305 dana smine uvoz, fanki, kandidatkinju koje sudjegrađen je diplomom kovsku mli4587 majku oteljenu 02.01.95., laktacije proizvele kg HF iz dolovanje prvotelku II. laktaciji proizvela koja je jeka, uzgoja (embriotransfer) maćeg 5973 holstein friesian iz tri krave kgmlijeka.

ALFA Žb. 36001630, oteljenu 305 dana Štefanki, uvoza, kontroli koje laktacije Josip Skender, Lijevi je koja trećoj 04.11.97., 4950 izložbe 18 proizvele kgmlijeka šampionsko grlo proizvelakg mlijeka, (ostala četiri binisu izložena bilo ŠARAVA Žb. kandidatkinje pa 72240012, oteljena grla nije i bikovska kovske majke jedna kojaje mliječnost karaktera), 19.09.'94., natjecateljskog 305 dana laktaimala III. od 4777 Mladen 4. majka, koje laktaciji kg Koljenić, Ribnica, 4949 masti. dosimentalske kravu cije proizvele kgmlijeka. mlijeka4,5%mliječne pasmine Sva

sli-

izložbi su

Na

izložena

CVETA

su

max.

+:

a

u

mr.

u

za

osam

su

su:

u

-

uvoz

za

max.

u

u

+:

za

-

:

za

su

u

u

max.

u

sa

*

osam

na-

su

-

za

u

za

za

za

u

:

su

u

u

za

za

+

max.

su

u

u

za

sa

Županija tokom

Ukupanbrojplotkinja 1999. bio je godine 20641, krapinsko-zagorska krava 17132 od ukupanbroj čega obuhvaćeno 3148 je uzgojno 1 559. radom što čini 18,37% podmlatka preko godine lekcijskim Piše: Vesna Bulić, dipl. ing. uzoraka obuhvata. krava po uzgaBrojispitanih mlijeka Broj iznosi nizak i Županijukrapinskoobiteljskih gospodarstava jatelju je prosječno 1999. bio krava šest Županiju sačinjavazagorsku uzgojnih organizagodini je 2,46grla prosječan broj 10992 uzoraka kontrolom to po cija, Krapina, Klanjec, mlijeka.

Broj pod mliječnosti Stubica i 305 dana kod vrši D. Zabok,Zlatar, ključenih laktacija uzgajatelju kojih simentalsku bio 897 kontrola simentalsku za Pregrada. pasminu je pasminu iznosi i holstein Županijakrapinskoprosječnom proizvodnjom mlije4,17grla ka od 3709 masti i 31.12.1999. friesian zaključnozagorska godine kg,3,9% 3,2% pasminu4,23grlapo ima 1281 1691 kravu dok holstein frieuzgajatelja, proteina je uzgajatelju. kontrolom sian 53 lakNovčani kvalitetna pod rasplodne pasminu proizzaključeno poticaji 1457 krava kontro1999. vodnje, pod tacije prosječnom proizvodnjom grla godini rasplodna lom od 5349 masti i ostvareni 476 iznosu mliječnosti, ženskogpod- mlijeka kg,3,8% grla mlatka do 1 627 i kn. od godine ženskog3,1%proteina.

704.480,00 a

se-

s

za

ovu

u

a

a

su:

za-

u

za

se

s

za

s

za

za

s

u

su

Mljekarski

list

za

u

21

OBAVIJESTI

Županija

je uzgajatelju i iznosi 4,71 prosječno grlo krava konprosječan broj pod Piše: Vesna prosječnom poizvodnjom mlijeka trolom po uzgajatelju Bulić, dipl. ing. mliječnosti masti i od 4296 kg,3,7% 3,3% kod kojih vrši kontrola međimurska dok holstein frieŽupanija zakljusimentalsku iznosi proteina je pasminu 7,98 čno 31.12.1999. ima 834 649 sian _ godine pasminuzaključeno grla i holstein friesian pasminu 1846 krava konuzgajatelja, pod laktacija prosječnom proizvodpo uzgajatelju.

11,45 grla Aukcijtrolom od 6366 rasplodne proizvodnje, njommlijeka kg,3,7% skim prodajama rasplodnih junica 2078 krava kontrolom mlimasti i pod 3,2%proteina. i Žusajmovima dogonima do 1 tokom ječnosti, ženskog podmlatka Ukupanbrojplotkinja 26 je paniji međimurskoj prodano 1611 i 1999. je7710,ukupan godine ženskog podmlatka godine bio korisnicima kredita Mijunica 1 1526. krava 6399 od 3924 preko godine Brojispi-broj čegaje nistarstva i šumarpoljoprivrede tanih uzoraka obuhvaćeno mlijekaobiteljuzgojno selekcijskim stva. skih i farme obuhvata. što čini radom gospodarstava 61,32% Novčani kvalitetna 1999.

Unutar je Županiju ovog poticaji godini bio brojnog stanja 1999. uzoraka 13836 čunata farme “POrasplodna grla godini mlijeka.

Broj grla ostvareni iznosu 759 305 dana nalazi 72 krave LEVE" grla ključenih laktacija kojoj od kn. simentalsku bio 910 kontrolom 1.123.320,00 m pasminu je pod mliječnosti.

Broj krava

međimurska

dosta

po

nizak

a

se

za

za

s

za

s

na

u

a

s

s

ovu

za

u

za

ura-

za-

su

za

na

u

u

sa

su

se

za

u

s

BETONSKA

GALANTERIJA

ZA FARME AB

PREDNAPREGNUTI

PODNI

NOSAČI

IZNAD KANALA REŠETKASTEPODOVE VISOKA CM. NOSIVOST, 2,20 2,85 DUŽINE POLAGANJE JEDNOSTAVNO TRAJNOST, (RUČNO) ZA

-

AB MONTAŽNE HRANILICE 80/56/200 CM. DIMENZIJA JEDNOSTAVNAI BRZA UGRADNJA, POVRŠINABETONA

.

GLATKA

MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE SVIH '

INFORMACIJE:

40000

22

FRANKOPANSKA

BB

MEĐIMURJE ZRINSKO

zo

BETON

ČAKOVEC d.d.

RASPONA

I NAMJENA.

ČAKOVEC

TEL.

040 328 464, 328 465

FAX

040

328466

Mljekarski list

Izrada

narodnih

nošnji

Kada

u

su

nakon

Turci

oko

što

1690.

godi-

je i Mađarske Kanjiža drugi dijelovi Dravu bila Koprivničkom Ivancu rijeku kojoj je turske čete pregranica (koju iz naše dio lazile) otjerani blizine, dio naroda vraćati se Piše: Zlata Kovač opisujući povijesti Koprivpočeo svoja Ivanca između i ničkog ostalogspaljena ognjišta obnavljati svoje Narodna tako p a nošnja Koprivničkog zapisao: kuće,sela, crkve, je Ivanca Ivanec i naše selo.

Veliki bogataje prelijepim“Koprivnički jejedinoobnovljeno je motivima iz selo izrađenim Podravine ovom i prirode dijelu koje brojvelikaša, generaladrugih zadržalo narodnu U kroz posebnomtehnikom, je specifičnim nošnju". vlasnika, gospodario prohui što vrstama tom da Ivanec našim selom i okolje posebno prilogu spominjeje jala stoljeća važno bez ikakvih skica i šablona.

1334. imao nim Župu još godine (koja mjestima. obuhvaćala naročito nekoliko oko 1770.

VapoBogatstvom ručnog je sela) Negdje godine ističu rukavi bluzi svećenu Svetom Ivanu raždinska (koja Krstitelju. generalija je biskuzatim mala Tada bilo imena “KoIvapom “pleček"), kapica jošnije Zagrebačkim zamijenila i “robec našiIvanec" ime od 1.

Ivanić To “poculica" privnički (to je grad. je posebno tak" od 1914. već tada čoje kojem siječnja godine), jeto interesantno, zagrejerje rubovi ukrašeni bila Župa izvezenim danas bački bogato Cenkovec, biskuppoznavajući marljiod ulica vost okolici cvjetovima, viticama, grozdovidio,jedna Kopriv- seljaka “bunjevaca" žitom i motivima. ničkom Ivancu.

U doba Turskih ma, Mohača doselio dio naroda drugim tog da i ratova da crkvenu DoManjeje poznato jejoš osvajanja našegapodobrađuje zemlju.

1937. selo historičar kao i mnoga narod donio godinepoznati ručja, je druga seljeni je Kopriviz okolici oko 1603. nički Ivanec i dio starinskih našegkraja, župnik Koprivnegdje godine svojih Ivanca crkva od mađarske ničkog Franjo Brdarić, uništeno, je potpuno običaja, nošnje kao suradnik u dio zadržao čizme i dio ukrašene ženvanjski knjizi rušena, prof. najveći tadašnjih Blaža Mađera iz Postanovnika odselio ske To od Novigrada druge nošnje.jejedan razloga i dobru od strahota što rata. neki “Časti motivi naše dravskog zavičaja" krajeve bježeći nošnje slični nekima iz Mađarske,ipak dozbog“stapanja" došljaka maćim stanovništvom protekom i vremena “domaprihvaćanjem ćih" zatečenih i navika običaja i održala nastajala je posebno naša Ivanečka Trelijepa nošnja. ba da tada naglasiti ljudi najvećim kućnim dijelom živjeli bio orgau zadrugamakojima je niziran i posao, pa podijeljeni naročito ženski dio bavio obitelji od pripremanjem odjeće: sijanja i lana do konoplje namakanja, i što išlo i to u tkanja, šivanja je lijepo vezenje. očui prema Moja ljubav Pomlađeno folklorno društvo 1958.

Kovač Ivanec, naše g.

Koprivnički (gđa. vanjutradicije, posebno s lijeva) ivanečke dadruga nošnje nije slučajna, ne,

oslobođena

uz

Nađ

na

su

na

u

veza

veza

se

na

se

s

zove

zvana

nec

crne

na

za

su

samo

-

u

u

-

u

u

raz-

-

a

a

se

u

su

a

sa

se

su

u

se

veza

a

Mljekarski

list

23

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

nastavak je obiteljpačeona ske Moj djedpo tradicije. samo

ocu

Tomislav

1885.

rođen

Vrban

go-

davna

jebilježnik navraćali vremena, pa njemu tada stručnjaci koji ugledni nošnarodne zanimali običaje, iz Tako i pjesme drugo. nje, pismenekorespondennjegove da već je negdje moglovidjeti cije 1937.

1939. između godine njei uvaženi naš bio gov gost poznati Dr. Vinko Žganec koji muzikolog nekoliko nekoliko navrata po je iz i dana objavio pjesme zapisivao Ivanca.

Koprivničkog Vjerojatno i ti utjecali razgovori posjeti 1938. dedu Tomislava te je našeg kao malu godine napisao knjižicu otisak Etnografskog poseban naslovom zeja Zagrebupod “Narodni Koprivničkom običaji rođen Ivancu". Naš tata Dragutin, očevim nastavio 1917. je godine, od stalnih i bio jedan stopama suradnika osnivača Muzeja grada BrozoDr. Leandera Koprivnice vića kao i drugih poznatih mnogih iz osoba i toga uglednih kulnarodne oblasti ovog dijela od Tako ture. jejedan dragih bio Dr. Ivo tate prijatelja našeg koreoIvančan stručnjak, poznati i čuvar narodnih muzikolog graf, i pjesamanošnji. plesova, oko 1963. moji godine Negdje već dobro i što 1917.

Vrban i Tomislav roditelji ja vjenčani Marija nagovor, njegov pamtim, naš tada vodio najpoznatiji je sastavu U do 1966. našu narodnu našeg pomlađenom nošnju ansambl narodnih i plepjesama kao dakle više od 20 folklornog društva, gimnagodina godine, komplet priredili “Lado“", i Bila II. rata. plesala nastupala zijalka, sela jelijepo poslije svj. iz narodnih nošnji našeg ukus istančan i imala koje priredbama nošnji “Podravski je građena prvu njegovu postavu selu pa iu našem tada priređivali kada posebno je odijevanje, svati". Bilo to lijepo je vrijeme je i naša mjedrugim Koprivnici gradu Međunarodna stajala. nošnja lijepo njoj Zagrebu otpočela stima. Sve to ostavilo duboki i je folfolklora oblačenje smotra pripremanje Njezino kojoj je mi i naročito pa trag je podsvijesti mojoj iz društvo klorno blagdanima nedjeljom Koprivničkog izazov da zato bilo lakše bilo odlazila i 1967. prihvatiti Ivanca misu) je (kada j e nastupalo 1966., narodne naše izradi okušam kada u vodio pravo 1969. uživanje, ga jemoj godine malo odrasla E otac. uvijek joj nošnje. ali i poKata Hormami baka priodijevanju, po pomagala Moja i Nastavak broju. sljedećem 1900. rođena vat, čuvanju nošnje. je spremanju godine, nosila dine

bio

u

ta

su

su

se

za

se

-

u

na

su

mu-

u

u

vremena

su

-

a

na

on

sve

sova

u

sam

za

smo

na

u

u

a

za

na

na

u

na

a

za

sam

mene

a

se

sam

u

24

Mljekarski list

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Sjećanja

Ivanja

na

Visokom

polju ogenj gori, Uokolo kolo vodi. ognja Vu kolu Mara jelijepa Na Mari biser parta, je Biser parta, zelen venek, Vu tom

bilo više Što mnogo drugoga. je ukrasa značilo da iz je je“puca? kuće. bogate Kad došli “hižu? pred jedan dečko ušao unutra, je pokucao

Škarić

Piše: Ankica

u

SELU

su

Zelen

venek

šikovani.

na

vrata

rekavši:

“Hvalen

Isus i Ma-

blagdan Ivanje je omiljen li bi slobodno te od davnina te ga rija",pitao je Hrvata, je Dozvolu svakako slavilo paljenjem krijesova popijevali. ako IVAN kao i i gazda brežuljcima raskrižjima dobili, ovako bi obilascima i zapjevali: posebnim pjesmama u

se

su

na

a

se

zvao

mu

seoskih

kuća

i dvorišta.

Mladi

su

kako

Sveti Ivan

na

će

stari

lijepi običaji vidjeli našem selu do još pedesetih od tada godina, preuzima ih Kulturno društvo umjetničko Radić" tako neće pa pa“Stjepan sti zaborav. m se

su

u

a

u

pomozi dogovarali paši To letedobar Bog. i svaku večer križanju sastajati tomu stanu, Bog pomagaj učiti išlo U pjevati. skupini je pet Tomu stanu gospodskomu. zvanih i dva djevojaka, ladarica, Gospe spominjale, dečka. našla po Uvijek koja se

Ovi

nam,

se

na

se

žena

se

su

učila sta-

ih

s

čim

bi vile darivale.

starija kaja je ih rinskim lijepim Darujte darom, Dvije djevojke pjesmama.

I dinarom drobnim sučelice grošom. prema postavile tome stanu, trima. bi Dvije započele pjevati, Bogpomagaj Tomu stanu dok dovrše stih gospodskomu! još svoj ostale tri ponavGospodaru, gazdarici, morajuupasti, dobre dece! ististih. Ako bi neka iz bilo Družinice, ljajući svi tom kojeg razloga prekinula Fala, fala daru, pjev, bi darivali! ste njujakonaljutili govoreći Koj i bi Darivala joj daježgance progutala polili Marija, te Vas dobri proju vodom, joj Marija, Jezuš, ricali da “bude tuča tog Mili sveti ju ljeta Jezuš, Ivan, SVETI IVAN POMOZI NAM! potukla". su

Suvremena

HIŽNAKUNA

se

a

one

ne

mljekarska pjesma

Kakva

divna

trava

rasla

pasla, njoj Kravica mi mlijeka dala, velim ja Bogufala! tom Bogufala daru, si idemo mlekarnu, bumo LURI mlijeko dali, iako mali! jeprihod Hižne troške pokriva, kuna mi žepu skriva, Svi bili obučeni narodne prevrčem pakgledim da zdrobim?

Dečki nosili Ako “hiže? te jeli pivu nošnje. “škrljake? gospodari V hižu nebum uhom imali tada kupil ništ, glavama, kiticu, košnice, je skupina al“ bum ruci “ceker" otišla i bi popopil gemišt. jednoj jajca, prednjihotpjevali Se si kanticu mislim ?? sebnu i mast drugoj jer pjesmicu.

Lijepa je i i 2?, nadali darovima. ili puladarica: telefon struja, piva gemišt, Djevojke pjesma nebu više ništ! imale vžepu glavi partu Ne bi Kukavica zakukala široku 4-5 cm, koj š teli, moji kojaje zatiljku nek dale črne gore, cijeli! bila živiju mjesec raznih gore, “pantlekima?

Tiho dobar ukrašenim motivilete, Bog, boja cvjetnim Spjevala: Ankica Jelečki Skarić “PantTam hladne ma, ponajviše šipkovima. pri vode, leki" do Na hrastove zelen visjelipojasa, voje. bilo raznih mnogo prslucima je Ogledalajedole, ukrasa kao i zrcalaca V naše koraljića, polje, Kravica

a

na

se

na

po

na

nam

na

vas

zamazanom

su

su

a

za

na

se

u

za

su

v

su

za

ce

ne

se

u

na

nam

su

u

se

ova

crvenu

znam

na

“

v one

vezana

a

one

su

a

na

se

ono

Mljekarski list

ravno

25

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

Mala

još

*

.ve

pričica

iz

Tek

nju. jepočeo nespretnost krava bila bitan tu faktor, je

štalice

manje

što

a

trkne

nogom

muzlicu

i muzlica

se

rjeAndrija bilo štalu kada dolazila kravi je njoj zaveže šenje.

Konopom mlado tele, janje, odojak. te gu jasala potporanj počne Pavešić Piše: šale i krava Miljenko Kratko, Mnoge priče, dosjetke ponovo mužnju. jer štalama. ispričanegoranskim prevrne nogom ponovo drugom Narodna seoskih kuća čuo već bilo tu te muzlicu.

Iskustvo gradnja koju Sjećam jedne, je bila Gorskom kotaru štalici dok bio i tu nogu zaveže uvijek je još pučko-Andrija količinom Moram školac. raspolouvjetovana zbog razumijepa protni potporanj jasli sredstava živih novčanih kraći uvod u kojih je vanja priču.tan, veselo, napisati po treći puta otpoče čudo bilo malo. onda bio da krava ali svako toliko uvijek Nije Uvriježen običaj, je mužnju.

Da, štalice što kuće bile malene hramahom muškarci ošine licu. repom po obavljali ga Domišljati i nađe Stane i tu blago jošmanje. pojenje blaga.

Mužnju Andrija njenje rješenje. i štalicama tim kućicama dana Tonžene. i kravi vezati tronožac No, obavljale Jednog počne život otići žena Bilo malo je rep lijepo odvijao jednim ka, Andrijina, morala gredu. je povireći slobodno zubaru neke te obaviti mogu pa ustaljenim, još grad soko, jeistegnuti redom. bila uđe imala hlače.

U sestru te momenta je stoljetnim Nije rijetposlove. gradu spadnu Tog navrati štalu bilo kost da štalu Frana. će kod te prosusjed susjed Andrija njeprenoćiti.

Zbog ali i zbori: nastale zbog nekogposla zbog domaćinstvu, situacije zimi. U štali ništa da nisam Da ti kažem kravu. razgovora, je Andrija pomusti pogotovo bilo kod radio ti mi nećeš muzlicu štalici Uzme u vjerotoplo blaga jeuvijek "prosto" je rado bilo i mužtronožac te vati! a nekogposla.

Djeca sjedneotpočne nađe

prevrne.

odmah

u

u

no-

za

su u

sam

se

u

u

sam

su-

za

sav

sre-

su

za

a

su

su

u

na

se

za

u

morao

mu

se

u

u

novo

u

morao

a

-

a

on

su

Zivot Piše:

uz

Dravu

Trešek Štefica

ČAST DRAGOM U

humoristi, etnografu pjesniku, amateru, jednomodnajznačajnijih sakupljača duhovnogblaganarodnih u običaja kajkavskim krajevimaMIROSLAVU DOLENCU DRAVSKOM. -

bi-

ljekovitog sadre, sakupljanjem je Virju 1937. nadničarenjemimanjima veljače godine, preminuo je lja, madona seoskih 24.

1995. gazdi, slikanjem srpnja godine.

Užarenog seoske udavače i Miroslav skliznuo oslikavanjem je srpnja puta i veliki mašte.

Otišao: verandi, prodajom knjiga je čovjek, dobričina vina,... ljudina grubog izgleda, i tim Hodio duši. vinu i Moslavinu. je, Objavio kakoje rekao, je hu2000 kao Kroz pjesama, novela, krajevimamagnetofonom selo, gdjejeproveo naj- preko čukao veći dio svog uzvišeni moreski, eseja. djetinstva, prolazila prosjak, čupavi i narodno Istraživao zaboravi deneko dak što cesta je bilježio jekvrgava puna rupa osluškuje hrvatskih bilo kajkavskih kraje-ljeno puka. blago belog kamenja. sniva S A danas ceste strane (etnografija, folklor, običaji, mjesto vječni lijeve starinske Molvarske desne blizini Drave, recepture tehnologije, grede, posrednoj drage starinskih rekao da Medvedička. jela). koju jejednom pjesmi dio života proveo Dobar i mučno Proveo bi je djetinstvo je jenajradije: i deći sobom vlekel. mladost “Kak cucka Taj krpanjem druge drugima. uzdržavajući Podraod i ovako izradom O je zaljubljenik lonaca, figurica gline mozatajni ljepotici pričao: toj Rođen

u

Novom

26.

na

za

s

no-

sam

u

s

va

se

zove

a

s

san

u

ne-

za

-

u

ra-

se

za

sa-

o

"

za

u

26

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

i trljale da će iz sebe uvjerenju istjerati mena

Podravke

masirale

dolazi iz

u

tijela znojna tek boje!

Kakvih li tu i šara, premaza Ponajviše ujutro, i prije jutrozorja predveče lascima. Podravski sutoni puni žilavih nebo išara i jakih, boja, iščička kao kakav debeli španjolski resicama crvenkastogoblen, i crne, smeđe,plave preborima žute i ocalne narančaste, boje.

Uz široku i tu nju, čudljivu Podravina kao rijeku, istegnula kao spavač poslije ručka, junica poslije telenja.

Rašešurila po naplavinama Drava vrelokojeopaja prudinama.

Stanujunjoj podusti dei mrene, “mlađevinama?" klenovi, boleni, Drava sveučilište štuke, “grlovačama“ je Podravine, raštrkala repa, verike, grgeči, manjiči, već vretenaci, uče pijetlova poput licejkojemu stoljećima mladice i šarani. vrištipo somovi, naši Štefi, i smuđi, Jane i Jule “utvajdama", slatinama, Bare, Moram rekao Dravi sitinama otvorila dvornice nama, drosti života. priznati, je Mnogojekolegija ta Drava da ski, uvijek zbunjivala slušati i odslutoplim razvigorcima Bilogore m ogu koji ovdje bradatim obai vlažnim maze, svojom v eličinom, izučiti. ječešljaju jugomnogo je šati, vještina Ona mirisima vinama što mirišu slatkastim lama, desna zagorjelim, ruka dobričine trpkim Dustarog i iz što neki hrapavim ili Danubiusa koji njenih kako njemtruleži, izazivaju nava, ga i žutih dubina čudan svrab i donose po plavkastozvali 749 tijelu, Rimljani.

Dugačkaje virali Ti mirisi imađahu ravnicu obilate kroz pluća. naše sivih strane pljuskove koji km, prolazi sebi od i tvrdini onoga po dužini od 342 km. Po navici slična nečega reskoga cijede pljuštezemlji što ga širi kuhano nekoliko dana i noći bez apopo prevonja vino, kući jepijancu, koji vraćajući tekarski stanka. sirupi traži iskašljavanje, Ustajalo ovdje odvajsajma, usputna svratišta, starinska kada dva ilitri u sata, alga U kamo k ojom zabada Izvire j edan, svoj eto pa južnom Tirolu,je rođenjem Dunav nemilice tuđinka, je guta km od 2,5 sjeverozapadno Aljmaša. Brza ima jepoput revolveraša, dosta veliki jojje1,7 pad.Protok i m/sek _m/sek (Varaždin)1,14 dubina od (Osijek).

Najveća joj je bolesnika.

sve

A

namaza

nema.

o

za-

su

se

se

umorna

u

-

se

se

na

mu-

me

se

s

vo-

su

su

na-

u

u

u

u

ovu

se

se

sa

za

sva-

su

nos.

se

u

se

vre-

rano.

a

4do7m.

Najveći dravostaj svibnju i kada hrani i lipnju, snijegom vodom biledenjacima, gorskih i straca “slatkišima" drugim naiđe pa je koje Austriji, gotovo Drži mutna. prekocjele godine vodenim po podstanare svojim hacijendama, sidrištima, pjeskovitim brodištima i osnovna latifundijama, Virje muzej(stara ima

u

se

na

u

-

Mljekarski

list

škola) 27

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

-—=oo

SELU

eo

ORKA

O

ili su

kukuruzovine, vezanje Drenovica, Loke, Repaš, zvijezde košare zime od Notine i Križnice. kasno. Ž dala, nje pleli pak preko Gola, lijegalo gasiti, počele vačka i razlikonisu mnogo “deoplitali “basače", O gorelo kukuruz, Otočka, Mekiš, Nedjelje i Podravac vale od radnih sjeopletenkerakiju, Drnje Legrad.mižone", Pepelara, polje, dana, jer dalice kola ili i Sa Četvrti dosta držao šarajgle".

Vargovicama poljima svinja, svojim je oduvijek želi i i te pa prodavali trstiku, je Berekom, Miholjankama, kokoši, gusaka krava, neku dvoriti inadvonakupg otovinu “vajnu?

V ečenajima, Ujekijima, gazdima valjalo je životinje i Virovitice iz cima riti. Školjašima, Ludbrega, Kurtićima, Belcima, mreže ilibi od Varaždina Stružanida Istina Žufikama, njepleli Mičurinima, nedjelja predvije je koristile i Litvićima ali to molitve i đena Čelima, graditeljstvu koje Vedrišima, odmaranje, kokao kima.

Ovi odložiti ziPodravac će pokrivanje “bajta- “hasurice", pakživljahu pravi i zbi“kočama" g ospokad težak drugih mu, svinjca potleušicama košinjca, privremeni ma", postaje hvatali Peti i darskih blata od može čePosao zgrada. panonskog jenim žitkog “penzunerec". ostima i udicom ribu Razidanicama... naći molitve će “basačem*, rjeđe pletera, kati, ili kako “križikama" kao rakova štrkani kad stare po mena, vrčkama, djeca prsti dane, pod “cekerima" kad pa je nogama drugačije" pješčarašljunčištima, klinama, skrutnu, sili omlohavi... ukvrže i kada Šesti ma, vjetroderinama, po mlinarili, prodaju... jarutijelo kao “drevočitovali bez nanosima i Dravskim i uslužan Podravac gama skelarili,... pažljiv je svašta ni bez neke “Badenkama" Šakoji majstori? prema redovitog obroka, svojim Sedmi redovito da bite Trči i Lisama.

Pisanama lopatarili šljuzumiju. briju, potrebe ruljama, vozili i rečeno nak košti" ili ko“ob oko foringašili, pijesak, bolje svoji najuslužnijeg njih poput odlazili “z dreSam đavo “ob brine nutka ih zlatarili, kubike, gladi". svoji slatkišima, nobara, i “cimermanisu bavili da i čime šom", zidariju prežive, jelovnik.

Kravlji njihov i nametali noći. Neki dan da meni roga piljafke", niju", jepažljivo preguraju preko konjski valjalo “švercali"... A ta “marho kada bi sisastaviti od vračili", pomahnipoplave, djeteline, gorskog odta velika talom zelezmija, plavokosa trupci, rijeka, jurili rijekom posija, siliranog sječke, jena, i lov klade to veliko lazili kukuruza. nog vime, ljulja prostoru, gredice, žubori i kovrtloži i hrastove sela kao Uz Dravu bije, pjenuša, drugi “pilote", najčešće ponizala sklada sonate, orkestrira bavili lovom kolomaza “kojišumori, poredala krmaču, prasad kojnu dirkama Treodnekod Dravi Bupo po kukuruza, raži, doplul". fuge je Gabajeva Greda, Sekulina, himnu života. i i Čambine.ći Ledine prebire “fažinu", ljeskovu zemlje sjekli Molve, kevlje, šibu pa vrbovu Greda i Štoragoči, ujesen jeprodavali Brodići, Lepa bi

čim

se

na

prve

Đure-

nebu

za

se

a

za

se

za

za

a

sa

sve

za

su

u

se

su

za

za

u

za

su

ne

a

se

za

vre-

use-

se

se

no-

u

na

vene

su

na

na

se

se

oso-

ra-

u

su

se

zna

se

se

za

su

na

sve

za

se

u

se

odlučili

na

u

se

su

uz

se

se

su

štrikerski

Moj

zanat,

ste

za

ilištrikera?

pletača zanimanje od VE: Kao godijetepetnaest

izumire!

nažalost,

Kako

M.L.:

dina

sam

morao

se

odlučiti

za

pletački, jer iz trebalo iz narodnih iPosudionica Više iščupati jeraditi, nošnji zbogkojih je jerazloga otišao U zanat Međunarodni odnosno ili odlučili sirotinje. razgovarati pletačem Zagreba, kod 1939.

Brod kulturi. Gokako naš narod centar štrikerom godine pokojnog kaže, usluge ZrinJanka Valentin ovim iz Valentinom Hardija, poslom majstora Fadljevićem Bučja spodin 7. Radili ulici bavi 60 zanatom i zanat, puno broj skoj (šezdeset) godinažalost, Njegov Brodskog. robu. Tada to staž i radni izumire a prela, vijek, (štriker) Lijep jedini jepletač tek roba i štrikala i bolest čine pa u Slavoniji, “valjala" svoje. najvjerojatnije što, godine čarapa bila onda farbala. To žene kada će i i “valjana" je Pitanje je Hrvatskoj.

Njegovposao štrikali i tzv. ali mi ali i narodnu vezani šousko nošnju, roba, koje njeguju proizvodi čararobu: veste, tanku folklornih društai članice kačke narodne prsluke, brojnih nošnjeobičaje tri Bilo biti te brodpe, pulovere... je šegrnjegovih Požeštine, umjesto čarapa jednomdijelu i po naučnika ta nositi Posavine. ske propet- pomoćindustrijske Njegovproizvod, prisiljene ženska osoba te naručivala izvode. ženske je koja jedna nika, šest čarape zanat

pa

sam

izabrao

se

smo

u

sam

s

u

za

se

u

-

smo

se

raznu

nema

na.

vuna

se

no

vremena

u

su

smo

za

u

nas

va

-

vunene

28

list

Mljekarski

ŽIVLJENJA

SELU

NA

F———————_XU.,7URA a

s

de

napapartizanske Kutjevo, uputio

obzirom

na

sam

odatle

se

našički

u

a

u

Ratni

Gradac.

prekoPožege zborno Brod Bosanski pa mjeNakon sto toga Zagreb. otputoobuku 1944. vali godine od 4 Austriju trajanju mjeseca, ostalo rata nakon vrijeme toga, Hrvatskom Zagorproveli vratio Iz rata krajem ju.

Bio 1945. svibnja godine. kući kod robljen Krapine, naši već vratili kada stigao govorim Dakako, Križnoga puta. vratili. onima koji uopće iu vjerojatno Valentin i obzira M.L.: Bez FADLJEVIĆ, čarapa Slavoniji, pletač jedini godine i danas. radite Što Hrvatskoj pomalo zdravlje kada prestaće biti ovim zanatom nešto za naše čitaZanat namatala acija.

Izdvojite nete raditi?

1942. štrikera završio godine,telje. će što nekih VE: Radim Nemam baš V.E: nakon rata posebjakomalo, Drugogsvjetskog danas biti ali nih kod Hardio ja jer naglasiti kasnije zgoda, vrijeme jedno radi ručnim nekada nitko kako kao strojevima. poslom putovalo pomoćnik. dijevih mlade štrikeri i Stari Slavonski Brod. pomrli, Pješačili M.L.: to proizvodi 12 kilometara do vlaka Stari Koji zanimao. Šteta, zanat po ovaj nije ovih 60 zanata "obilježili Slatnik ili Brodski Vašega bez ozbira što zanat puno Stupnik, ovaj rada? godina štrikanom kroz šuodnosno manje potrebe ujutro, ću, rada Ovih šezdeset VE: godina izumire. i po blatu noseći tamo bom, gotovu ženštrikerski štrikanje robu,nazad odnosno najviše jeobilježilo 1964. goDo Pletački, ovaj idu skih vesta i bez nezamisliv bez koje i radilo bez čarapa dine zanat struje, pomoći, živjelo je slavonsku Zanimljivo bio nošnju. “Ženske ruke". mlad izdrav pa mi ništa šu, kraj Stoga nitko osim da da zamolili bilo teško. Da je godinama zaboravim, gospođu T ereziju nije bez štrikao i dio je bavili nije čarape kojih zanata ovoga tijekom posla svoj pored pojasni folklorali ioprema rodna braka i držali krave nošnja, zajedničkog pedeset godina poljoprivredom, nezamisliva. nih društava uraditi.

Valentinom: Istina, mužem ali rada i stigli svinje, tako i štrikana pa dio roba, TE: Nakon prvo M.L.: zanata Mojje posla, izučenog danas puno manje. bilo ručno čarape Hrvatsku otišliste kao domobran namatanje vrijeme naštrikaM.L.: Trebalo to i sašiti Morala naučiti Vaš ratni Kakav bio te je je vojsku. put, i ste završiti naštrikanu pronalazili Križni kako Gdje ste prodati. sitne, robu, izbjegli put? bilo tržišteza odnosno robi. završne gdje kupce, je doVE: Sve Tijekom poslove kraju prošlo je Vaše lakše bilo narednih proizvode? otišao bro! U je godina mjevojsku kada namataVE: Radio kao 1943. jednim dijelom kupili stroj svibnju godine i muž vune, po potrebama, vak po narudžbama, ostao jekupio nje gdje Koprivnicu Posla dok bio mlađi i štrikaće proKada do stute uvijek zdraviji strojeve. je godine. je jeseni kućnih naštrikanu robu bilo dosta osnovnih davao i denom 1943. pored pala Koprivnica i Slav. zarobili d jece, poljoprivsajmovimaNovojKapeli obveza, odgoja partizaVirovitica, Ponekad Brodu.. rede i Danas to i Rani i ja je ostaloga. jedan š tagalj smjestili Brod i narod otišao robu rivo i skoro nosila Tu kod ništa; je prodaju proKoprivnice. sinju nosi doi Novu modom skiveli tri manje Kapelu. m partizani dana, štrikanu robu. nuli domobranske maću, odore, pustili tih 60 rasuli po okolnim M.L.: pa godina Sigurno je PeJ TEKSTI situbilo i nekih selima. Našao rada FOTO: Orahovici, zanimljivih nastavio

put

u

sam

na

u

u

na

smo

a

u

u

smo

sam

se

sam

sam

a

su

su

o

se

na

s

za

vunu.

samo

s

se

a

u

za-

sam

a

ra-

a

sam

ne

se

smo

u

sve

su

znam

ne

moram

a

su

u

su

no-

u

ro-

za

rano

mu

vunu.

a

uz

na-

se

no

za

smo

sam

mene

nam

ne

na-

se

smo

smo

smo

sve

ova

s

se

u

nose

vu-

u

sve

sve

no

sve

na

na

sam

nam

u

sam

no-

secu

a

sam

u

za

smo

nove

a

sam

u

na

sam

u

su

sve

zanema-

nas

u

sve

su

u

su

nas

smo

Mljekarski

na

u

u

nam

se

sam

list

sam

u

smo

za

svu

sam

ne.

se

u

29

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

kontakt

Tjelesni u i im predstavlja uzbuđenjedaje slobode.

Očevi druosjećaj takav način način sbebama.

Drže bolje j eizbjegavati Piše: gačiji igraju KeglevićZrinjka Svaki ih čvrsto dižu odgajanja djeteta. roditelj ispred sebe, uvis, dipl. odgajatelj Stević, način veće bebe zrak i svojim obilježjima svoj bacaju “love", i odih što ramena, doprinosi ozračju obitelji popodižu U podnaslovu jednog stranoggojudjece, i ravnoteže nesvjesno postaje maže ulozi tate pri s tvaranju koja časopisa odgoju očima identifikaKako djeteta objekt Očevi nisu pomaže pri učenju hodanja. djeteta stoji: “po- cije. i raste tako dijete moćne mame". naziv mijenjaju igre Simpatičan dobi oko U 7 tatom. navodnicima točnu mjeseci Očevi i bebe potpuno među druMama dijete i raspoznaje konstataciju. nije jedina osobama i veseli očevi i nazočna gim glasno Mnogi današnje vrijenije potrebna dolasku.

Od nazočni i njegovu života te odporodu, pomažu toga novoga stvaranju te kao supruge, Od nastanka povezivanje djetetom ohrabruju svoje samog gojudjeteta. i tako vrlo i dooba postaje jače počinje nazočna poseban neusporediv djeteta roditelja. “doček" tate od zapravo prvo Otac način “odvajanje" življaj opisuju vlastitog svoj sudjeluje očima dolasku djeteta. djeteta.

Znači, po trudnoće, od otac Unazad nekoliko očevi bebe pomaže pri oslobađanju godina ovaj svijet njegova uloga i češće biti nazočni svakako prevelike povezanosti majke djeodlučuju nijeulogapomoćnika, od dobi teta. Šestgosupruge. već Djeca koja porodusvoje punopravan je roditelj imala očevu lakše komuiskustvo rodilišta bolnici osobitom pažnju, dišnje svojom ulogom osobama i po“Sestre milosrdnice" i aktivno niciraju drugim Zagrebu Njegova prisutnost situstresne kako staju o tpornija pokazuje porodi kojima djelovanje potrebno je pravilan očevi kraće žene i i otac rast acije. prisustvuju traju, razvoj djeteta.

Majka osjećaju manji strah, rjeđe Psiholozi da otac zajedno pružaju djetetu osjećaj smatraju utje“carskim rezom“.

Poroi vršavaju če više nego topline sigurnosti, njihova osjesposobnost djece i dilje opuštenije smirenije, On da žensko ćajna presudna je povezanost majka. utječe dijete mišići i bol te manje grče je muško razvoj djeteta.

Uloga obitelji ženstvenije, postane Osobito i važan i slabija. je psihoje aktivna nezamjenjiva.

Njegovaloški n aravno, je, ževnije.

Preduvjet nenazočnost može osjećaj zajedništva jer negativno u prisutnost tijeku prestana od životnih odraziti ličnost. Dajednom najvažnijih kod djetetovu zvoja djeteta jer dijete muškarac i žena događaja prvoga, različitosti kle, obitelji najkojeg p ostoji svijest iliprezajedno.

Dijele s voje strepnje, može i zadovažnijega spola uspješno ženinu ali i iščekivanje, bol, vlastiti uzimanja uloge voljstvom prihvatiti spol. sreću i dopo od pisivu uzbuđenje nekoga lasku bebe Otac će tada U doba snažno Istina svijet. predškolsko ditelja. istovremeno kao i dva mehanizma formirato majka doživjeti djeluju bog i kontakt ličnosti mehanizam identifivelike svoje dijete taj prvi nja čini, će da ili i mehaLali ako pomoći bolje razumije kacijepoistovjećivanja nije ženu i nizam ili nužno svoju dijete. imitacijeoponašanja.

Tate bili Tako identikoji prisutni dijete prvenstveno “dočeka? ficira po ocem, porodutajdogađaj spoludječak kao vlastitog djeteta opisuju djevojčice majkom(faze i ni čim se, zaboravan, jedinstven zvoju djeteta mjenjaju svakako da usporediv doživljaj. dijete je najbolje Po dolasku svim i bebe fazama oba rodiprisutna dom važno Ako bez iz bilo roditeljski telja).jedijete jeuključiOčeva česti određeni vanje njegu djeteta. kojegrazloga, briga potiče emocionalni, socijalporemećaji razvoju spolnih ni i intelektualni razvoj djeteta. uloga.

Očevi

obitelji

tatom

s

na

se

sa

na

bebe

za

u

u

na

sve

u

o

u

-

se

u

s

uz

oca

samo

se

u

ona

me

u

vreme-

su

na

oca

s

sve

su

na

u

vremenu

mame

a

u

na

se

on

sve

su

sa

rane

u

oca.

s

u

su-

na

za

a

za-

a

na

za

oca

su

se

u

a

mu-

ne-

u

se

oca

na

nema

ra-

samo

su

u

o

sa

neo-

ro-

na

se

na-

-

mu

:

su

na

se

s

-

ne-

s

sa

a

u

ra-

no

za

su

mame

u

u

oca

oca

u

su

u

30

Mljekarski list

O0BGOL

===

OČEVI

list

Mljekarski

U

NASIH MARSA OBITELJI

ODGOJ

NAŠIHMALIŠANA

mI

nekih

na-

Po

mišljenju dogodi kon šoka dolaska vlajošjednog nesvjesno “glumi ulogu prvotnog i onda i ostvastitog djeteta svijetdjelodjeteta obitelji",je mične očinstva Tada zbunjenosti novonastaloj rivanje upitno. je očevi kao između pravoga ulozi, djeluju praktična majka rascjepu trude i Očinopoi pomoćmajkama djeteta “velikog djeteta". našati aktivnosti bebom. će stvo majke promijeniti zreloga Kako tako i odnos škarca ulozi doće djeca odrastaju koji novoj očeva i čvršći kazati doraslost djece postaje novoj situaciji očeva da pomanesvjesnom željom obitelji (briga dijete, čvrstinu i hrabrost oko djeci razviju ganje poslovima djeteta, odnosu Dobar prema vanjski svijet. pokazivanje emocija djedio očeva osobtetu, pronalazi mjeru uvažavanje djetetove takvom načinu dok zaštitna nosti, odgajanja, uloga dovoljno vrlo mali i prenovih sadrbrojizgubi volju mjere, osmišljavanje kroz izlete, i pušta potpunosti svoju ulogu žaja šetnje djetetom brinem majci(npr.“..ja sl., poticajipozitivnoj socijati brini kroz i drua novcima, djeci!?"). lizaciji djeteta šport Poneki očevi stanjuodgluženjadrugomdjecom...). miti životne Na očevima da zamišljene situacije, je,dakle, indivikroz kako bi i i pohtjeva djelomice gubljenje igru, provjerili odgovorno punim te zvili osobine svete te bradualnosti, dovoljno pozitivne snalaženja odgoju svoje djece, kod Vrlo će neći vlastite očinske kvalitete i (više dana). djeteta. rijetkopoka- odgoj putatijekom zati vlastitom odbace naziv prema osjećaje djezasluge, “pomoćne očinstvo Kako kontaktima roditetu mame". mijenja drugim muškarca? očevima. teljima, posebice Biti otac velik dio muškaraodgovoran podrazu- Relativno, vlastitih promože mjevakorigiranje sazrijeti, potpuno očeva

ako

da

se

na

otac

nezrelo

i

u

u

u

se

s

mu-

u

s

sve

u

u

za

u

u

na

u

sa

u

s

se

se

o

u

o

u

su

s

se

ra-

s

vremena

u

srcem

za

s

ca

ne

a

Srpanj Piše:

mr.

Dražen

Kau

grometeorolog

jesrpanj lipnja Primjerice, Zagrebu topliji čak 1. laksimalna zraka EK temperatur ITET ETEKI togmjesecaOsi, (19 40.3 € ).

I oborina ovog godina).prosječne god ije vrijednosti mjeseca 23 oborine (u nego manje najmanje Osijeku padne tijekom lipnja).

Srpanjjenajtopliji mjesec u

godi

od

u

za

u

v

su

mm

[ tako, dok

ćemo

promatrati jadne

ke kako

bespomoćno provode ljetne žege. mi ćemo hladov Vode neće A potra spas nedostajati. biljkam Odgovor vrlo “da". stvarno vode, teško je je jednostavan: Koliko biljkama potrebno j napisati količina vode 1 suhe tvari DREANITJDII KRITI STVATIS stvaranjekg nije TSI lucerni čak 8501 vode. vegetacije 3601, tijeku potrebno pšenic 01,krumpiru5001, No iako voda vri jeme biljci je potrebna cijelo trajanja vegetacije, postoji jedno kad BLSE ITI Kukuruzu, visinu n, razdoblje FTI! prinosa. jerazdobljevri krumpiru, pair jčici kritično cvatnje. dane

nam

u

a

a

za

DIET

e

u

32

na

me

Mljekarski list

VAŠ VRT Drveće

okućnici

na

Omorika

jecrnogorica kojuje otkrio Pančić 1875.

Josip godine Tari. vrlo uska i Krošnja joj je izboru drveta i stablo pravila pri njego-piramidalnog oblika, je tanke. vojsadnji. grane vitko, Iglice Ukrasno drveće sadite tek tamnozelene i sjajne gornje nakon što izradite Na strane. strani nalaze detaljan plan donjoj vrta, odredite njegovu pruge namjenu,dvije plavkastobijele koje obavite analizu stablu srebrnkasti kemijsku tla, pri-cijelom daju i odpremite zemljište prikupite sjaj. i Omorika vrlo tražena o ređena znanjapravilnoj i cijesadnji je kao dekorativna vrsta, njezi. njena Ukrasno drveće i neki drže smrekom grmlje je najljepšom sadite Ne zaboravite da Nalazimo pregusto!

Europi. je mnogim ukrasno živo i da raste pa Ovo drvo je bilje europskim gradovima. im određeni skromnih i dojepotreban prostorjelijepo, zahtjeva i Zato rast važno bro zrak razvoj. je podnosi zagađeni gradkarakteristike skih sredina. poznavati pojediPogodna je pojenih vrsta, veličinu i dinačnu i grupnu njihovu izgled sadnju. kada na

Piše:

dipl. ing.

Darko

Kantoci

a

su

s

se

a

ne

u

u

za

za

Gotovo

da

okućnica

postoji do narastu veličine. pune barem kojojnijeposađeno Izbor Picea ovisit će “Conica" drvo. ukrasnog bilja promatraglauca jedno Pažljivim sastamožemo uočiti da Ovo položaju od zemljišta, vrtnih oblika staništu, njem je jejedan tla i klimatskim drveće češće i da kanadske smreke iz uvjetima. gorično porijeklom da neke sadi blizini istočnih Računajte Amebiljke podneposrednoj kuće, krajeva Sjeverne kontinentalnu neke kako bi i rike. Stablo klimu, ljepotomvječnim je stožastog, zbijenog onečišćeni lenilom oblika. Grančice atpodnose tanke i zrak, sjepridonjelo intimnijoj novit i skučeni gipke, neademosferi doma.

Razprostor, obiteljskog iglice kratke, plavkastozelene kvatnu nadmorsku visinu ili odrevlastitom komadiću Picea “Conica" mišljajući boje. glauca đen tla. ukrasno drvedo tip ste više zemlje pa nego crnogorično 1,5 visine, je izborom i će dobiva vrtu.

Pokušajte biljanji-pogodna sadnjumanjim vrtopočasno mjesto hovim Među vima. razmještajem uklopiti svoj mnogobrojnim ljubitei vrt ima i onih krajolik uspostaviti ljima crnogoričnog bilja težu među Lavsonov izbora i pojedinim biljem. kojiprilikom pačempres sadnje Ako nemate razrađen i detaljno (Chamaecyparis razmišljaju potrebamaspecilawsoniana) većim fičnostima plan, raspolažete vrsta, iz prosto- Porijeklom Amepojedinih njije Sjeverne i tada sredite rom, hovim žipričekajte zahtjevima, stapotrebama, nasad do rike, svojem p rirodnom Do tada ćete votnom im nužan jeseni. ništu doseže visinu i do 60 koji je prostoru imati i rast Takve dovoljno pri- Zbog ljepote i malih pravilan razvoj. zahtjeva stručne konzulpremu zemljišta, često ga susrećemo našim pogreške uočavajuponekad vrtoi izbor skladu više kasno odraslo drvo nekako tacije bilja vima i Jedna od parkovima. naji im uvuče svojim željamauvjetima koje ljepših pa ga formi vrste “podkožu“, plavih je možete da životari pružiti. lawsoniana_“Aluostavljaju mjestu Chamaecyparis Drvo ne Ljubiteljecrnogoričnog biljamii" visine do 10 m, gustih koje mekih odgovara. ćemo upoznat takvim prilikom grančica, uvjetima lošije izgleda, poseban i zgled daju nekoliko vrsta koje i jedino uzgajaju ili polakopropada jerjejoj plavkaste sivkastoplavkaste estetske ukloniti ga i zbog svoje vrijednosti, Dobro šenje zamijeniti malih vrtove iglice. uklapa i vim. zahtjeva pristupačnosti. okućnici, podnosi zagađeni Kako bi takve pogreške izbje-PANČIĆEVAOMORIKA zrak, posebnih zahtjeva dobro držati nekoliko gli, je zemljište.

(Picea omorica) m ne

na

o

crno-

se

vu

ono

ne

u

ze-

nose ne

su

a

o

nara-

m

u

za

u

u

ravno-

ne

o

a

o

a

u

m.

vremena

za

se

su-

u

u

-

nam

za

sa

se

ove

na

mu

u

ovom

sve

s

a

se

no-

se

u

na

anema

za

se

Mljekarski

list

33

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB NOVU

ZA

MUŽNJE

HIGIJENU

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO

*

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju za mlijeko) hladnjaka mljekovoda i uređaja, (muznih sredstva za ručno pranje -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

CVJETNJAK

Ljetni

kalendar

radova

suho

do

spremaju mjesto tom jeseni.

Ujedno, prilikom veće lukovice odvajaju tulipana Lončanice držimo od sadite Veće Piše: Darko Kantoci koje ljeti manjih. jesen dipl. ing. stanovima treba istaknuta sadite njegovati mjesta,sitnije način. Na lišću kako bi odgovarajući gredice prije ojačale. taloži korita balkonima i prašina koja b iljci otežava, Početkom Cvjetna mjeseca srpnja čak i pa onemogućuje disanje. terasama ste žete To koje polovicom sijati dvogodišnje biljke. redovito brišite Stoga sadili sezonsko cviprašinu svibnja ljetno prabiljke koje popunjavaju listova suhom prvo će biti punom krpom, ovog zninu do jeće, mjeseca cvjetnih gredica sadnje zatim vlažnom.

Sredstva liPosebno ističu koja Dobro sjaju. cvatnjom jednogodišnjeg bilja. stovima Ne kao i mnogovrste daju s jaj izbjegavajte. turski pelargonija, poznate maćuhice, klinčić, zaboravite ni redovno će zalijevanezaboravak i Ako brojne ljetnice, čija cvatnja šeboj, druge. do kasne Da nje. da sami uzgonemate protegnuti jeseni. mogućnost bi vaš trud doista vrtu sadnice ih isplatio, Visoke trajnice privežite jite kupite početkom bilo formi do kolčiće kako ih nebi oštetio i sadite im cvijeće dobroj jeseni mjesto koje je Nakon jeseni, potrebna jenjega. jačivjetar. cvatnje predviđeno. čistimo od odumrlih Osim trajnice ruža će svakodnevnog zalijevaLjubitelji ljetnih Neke i redovita dijelova. biljke jesen j e uživati nja, nužna prihrana. cvatu. mjeseci bogatom cvatu, ali slabije. ponovno Niskim ružama nakon Za možete kocvatnje prihranjivanje Većinu možemo odstranite ostatke Izboristiti lisno preili trajnica cvjetova. (folijarno) gnojivo saditi nakon do dobro neko tekuće prvog periodu cvatnje je skraćujemo drugo gnojivo koje to rastu.

Ne pupa jer vrijeme zastaju razvijenog ispod cvijeta. upupremapriloženoj uporabljuje i sadnizaboraviti ti. Danas tržištu Razdijeljene presađene smijemo poprihranjipostoje do treba i sebna pacejeseni vanje, okapanje, zalijevanje plignojiva namijenjena kako bi dobro trajnice određene vrste žljivo njegovati jevljenje. bilja.

Dobro zakorijenile. ukorijenjene vaše i Ocvale liZahvaljujući dobroj njezi cvjetove požutjele prezimit će bez i sljeproblema i cvatu.

Kako bi im redovito uklastove biljke bujaju potrebno je će dećeg proljeća bujno i rast kako nebi trunuli osigurali daljnji razvoj, prinjati biljci.rasti. ih već hranjujemo spomenutim Povremeno dobro pregledajteNasade i sredstvima. trajnice potrebno je Prije svakog prihrakako bi utvrdili nisu li svoje biljke redovito i čistiti od dobro zaliti okopavati njivanja je biljke možda štetnicima ili napadnute korova. dom.

Zatim ih nakon 1 do 2 sata bolestima. Od štetnika najčešće zalijte hranjivom otopinom.

Lukovičaste ocvale.

U lisne uši biljke javljaju kojesisanjem lukovicama sada Gredice sokova stvaraju biljnih prouzrokuju jednogodišnjim bištetu, lihe hrane. Kada im lišće od bolesti i Rapožuti, ljemokopavajte najčešća plijevite. gljivična odstraniti. Neke nocvatućim Kod bolesti ga potrebno je oboljenja. gljivičnih trajnicama porežite lukovičaste istom listovi ocvale bobiljke ostaju cvjetove. dobivaju sivopepeljastu Trajnicama čiji nekoliko rubovi sušiti.Ako ste mjestu godina (narcise, ju, cvjetovi pogodni vazu, povrepočnu dok i ustanovili da odrežite vaše Ostali šafrani), je tulipanima koji cvijet. biljke zumbulima nešto Te će biti i zaštitite.ih će drugačije. žene, cvjetovi ljepšibiljke odgovarajućim lukovice nakon i zaštitnim sredstvom. cvatnje iskopajudulje cvjetati. m na

sve

se

u

u

na

na

a

se

na

na

mo-

u

s

su

a

-

u

se

su

sve

se

sve

se

a

u

u

uz

na

sve

za

u

u

u

se

u

u

na

na

za

se

se

raz-

na

vo-

se

su

a

se

za-

s

su

na

a

su

se

za

su

zara-

s

meno

se

Mljekarski list

35

VAŠLIJEČNIK od

1 centime-

druge činjenice Osnovne tar, jedan kralježak razvije degenepropisno, prijevremena diska među križima hrskavičnog racija kao što kralješcima, je loše toidnom će života mentu držanje artritisu, svog doživjet Piše: dr. Ivo Belan 80 rak univerzalne vezi itd.), tijela, posto gotovo probleme uzrok prekomjerni je slučajeva patnje. mišići. trenirani rad ili bola žrtva Samo nedovoljno iznenadnog križima uzrok bolova trenukrižima može Sljedeći razumjeti ili nemoćnost tačnu d iska, puknuće zbog pomaknuće je potpunu dva između i Posao hrskavične razornog pločice oboljenja. tog disk onda bolno kući rad pripotpunosti kralješka.

Taj moždine. živce kičmene tišće Svaki pokret jespojen bolovima. velikim svaki da često Vrlo poOblačenje događa odlazak živa ima WC je staje muka; liječnik svojeobjašnjenje Seks može velika križima i bolova došlo do poje ekspedicija. kako žene mi Poznat je stati praktički jeslučaj koja Jedtim treba kako nemoguć. postupati. kuće SAD slagala Prema jednoj podrumusvoje kad s tudiji, postavljena, dijagnoza je i nezgodnogsvake 100 milijednog knjige uslijed nizom terasuočen godine i zgubi pacijent je bol jaku radnih dana osjetila naglu, pokreta prozbog juna mirovanje mogućnosti: peutskih Ostala križima.

Svake križima. je nepokretna, blema bolova godine lijekovi protiv krevetu, ležati 6 podrumu Amerikanci neopaženo fizimišićnih milijardi potroše spazama), (protiv sati. i različita Druga žena,dolara ugodnih kirurški i kalna lijepretrage istezanje terapija, kreveta, spremanja bolnih križa. vrijeme i kod zahvat.

Neki čenja pomoć potraže i tada juje“presjeklo" nagnula često je Međutim, bole?

Zašto križa kiropraktičara. tom Ostavši ukočena križima. vrijenajbolji lijek jednostavno, više Budući da postajemo položajumogavši uspraviti, i živi Homo ukućani koji sjedeći, Među sapiens smjestili jepolako težina sprječavanje budući da mjerama krevet. tjelesna križima tvrbolova križa ponaša spomenimo: uzrokovati bol može Skoro postaje veća, dnevne di madrac, kriPremda donji vježbe iznenadno križima: staju ranjivija. zaustavljai dio leđa i baleprekomjerne ža elastična smanjenje (gimnastičari sportska tjelovjenjeautomobila, težine. da fortoliko svinuti tani dasci tjelesne mogu peprema savijanje žba, da navesti Važno trećine čak i rutinske poliječnici je kružnice) miraju dvije aktivnosti, glanje velik da križa i zubi ili kao što s lučajeva u broj smatraju je osjetljivoj dijelovi kihanje jedini jepranje križa bolnih Bilo križima ravnoteži. bol Danas podrijetla. psihičkog koje oštećenje kašljanje. je biti križima Bolovi može fimogu od poreme(leđima) jedna najčešćih jednompodručju stresa, briga, titičitavu zičkih poteškoća proizvod “mašineriju". tegobakojudoživljavaju umrlom križiuzroci bolova Premda od Osam dragom poslu, tuge milijuni ljudisvijetu. itd. biti nekom svakih deset mogu (jednaosobom, bezbrojni ljudi duža

noga

bolnim o

za

ne

se

u

u

ove

u

reuma-

u

u

se

u

zane-

u

sa

mare.

na

se

u

u

s

u

u

nom

se

s

u

samo

u

u

ne-

u

se

osam

za

za

u

u

sve

se

ne

me.

u

su

za

nam

u

sve

sve

su

sve

u

za

se

za

-

su

u

u

nus-

u

mo-

u

ma

Što smije, a

se

Nepravilno sjedenje može ustajte,istegnitese Kada

i

podižete

Kada

duže

Torbu

koju

Naša za

36

Ležite

stojite,

je majka

križa kako

preko

ramena

bila u pravu

kad

nosi

na

bok

sa

se

u pojasu. svijati

svinutim

iličak

Povremeno

Čučnite,

koljenima. Izbjegavajte ležanjena na

Glavu

trbuhu.

drugo stopalo. Izbjegavajte visoke

poslovni kovčežić, povremeno

je govorila:drži se uspravno.

čvrsti oslonac.

koljena, a leđa držite uspravno. savijajući

s jednog prebacujte težinu tijela

povremeno

se

smije

pruža

zemlje nemojte

Uporabite tvrdi madrac.

činiti s križima?

stolac koji najgorih pozicija za križa. Odaberite U automobilu stavite mali jastučićiza križa.

prošećite

stvari sa

što ne

bitijedna od malo.

za

na

u

u

premještajtes jedne na drugu

držite gore,

a

trbuh

uvučen.

I ne

pete na

cipelama.

stranu

tijela.

zaboravite

tjelovježbu

bi spriječili probleme.

Mljekarski list

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten limom, sa elektrona nehrđajućim opremljenpoklopcem gornjoj strani, motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, izljevom 051,gumenimčepom unutarnje programatorom koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom.

Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

“Alfa Laval"

/

/.

REFERENCE

s

na

-LURA

d.d.

(Dukat, Sirela,

Mljekara Zadar)

sa

na

Garantni

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu rok

“VINDIJA"

-

12

Varaždin

godina).

-

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

Veličine:

“MLJEKARA"

-

od

100

vertikalne

-

od

2000

-

2000

horizontalne

12

Split Županja

|

izvedbe

-

Pula

“MILS"

-

-

d.d.

“DOMIL"

-

000

-MLJEKARA

1

“Antun

izvedbe

Bohnec

“ZDENKA"

-

Veliki -“KIM"

Zdenci Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO i Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani izolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO"

vr A“

-“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

_

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

MLIJEKO

-

PRIJEVOZ

ZA

-

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

iš S1

va 4k

>SEE"

e

IPK

mn ox

opreme poduzeće proizvodnju i za prehrambenu kemijsku industriju (c/ax: tel.: (049) 287(049) 287368; 377,

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

za

287375,

287-366

Probiotik

Vindija jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom funkcionalni je light(lagani) mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Djelovanje Stanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja smanjuje pretilost smiruje stres —

—

—

QWALTEL,

_

_

_

Vi inoija e

7

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!