Mljekarski list 12-2000

OVU MUZLIUKIO IVNISOMd

l

H:14DVZ '1AXXX VNIHOD

list

12

koOKkK a Sretan

godinu Novu

Božić

1

zeli

Vam

Mljekarski list

PROSINAC,

ma

2000.

_Redakcijski legi: 2 |

diplic Stjepan Keglević Sinko Karmen dipl.ing.

Foto: Visoko

ISSN

-

ŠteficaTrešek

0351-9104

Značenjei mogućnosti ozimih krmnih kulturau proizvodnji i korištenju kvalitetnekrme

za

farm potrebemliječnih

Ši

prof.dr. sc. Zvonimir

FoljenskaKakvoćaikim na dr. sc.

a

ko

da

oo

a

KA

HA

sha

a

StjepanFeldhofer

Traumatska

indigestija u predželucima) (strana tijela

........caceevvaaeaaaeaaaaaaanaaeaaaaanan

dr. vet. med.

Antun

Kostelić

1 preslica jeotrovna....... dr. sc.

StjepanBanožić

Osvrt na najavunove

mjerezaštitedomaćih proizvođača mlijeka Grgić .

doc.

dr. sc. Zoran

Kako

razvitakgovedarskeproizvodnje usmjeriti u Hrvatskoj?

19

..000000000000vaeeeeacaaa

doc.

dr. sc. Zoran

Grgić

kaljevsvoza Min dr. vet. med.

Igor

a

ti

S

E

i

516

ZELE

Jeđut

iselekcijskim

krava s 30. rujnom 2000. godinepo županijama Kretanje brojnog stanja

službama Bulić dipl.ing.Vesna Bikovske majke-ocjenai odabir ...

e

di

Husinec dipl.ing.Ljiljana

Pravilnik za sve podjednako vrijedi

.........ooaaeoeaaaaasaaavsanaaaanananaa

dr. vet. med.

Antun

Kostelić

Još da prođeovajmjesec i ovojgodini dođe

kraj

21

Izposavskogisnomenara..

Ivan Sinovčić

A

mr.

Dražen

aaa

Kaučić 85

E

Božični običaji sela Duboševice,Baranja .

MatijaDamjanov

Božičnjobičaji Ivan Požešini

U

hi.

uk

I

E

IRE

295

OPE

Fadljević

Od

do Božića na Nikolinja

Ankica

Škarić

Marko

Bjažić

Božićni običaji vu

Trešek Štefica

VISOKOM...

kajkavske krajeonda

208

.............

nebeski...

Narodlinam se Kralj

Miljenko Pavešić

vana

aaa

A.

u

a

idanas Stević Keglević

nekad Darivanje ... dipl. odgajatelj Zrinjka

i

e

Pr

ienje

U

ite

Bt:

norte

Kad su starisvinje žirovali.

Ivan Fadljević

_..

Darko, Kantoci Načinom života prehrane protiv i raka... voće Egzotično dipl.ing.

|

ENES

a

dai

-

aaa

Ivo Belan

Mljekarski

list 12/2000.

RELI

85

lišća

širokog Značenje i mogućnosti ozimih krmnih Vrlo dobri dobro nabusavaju. koji “Bisortom rezultati kvalikorištenju postignuti proizvodnji i u kultura stočnim stra“ graškom. smjesi ozime kultivari Niski farmi mliječnih potrebe bogaza pšenice krme tetne dobro te nabusavaju, koji lišćem, kultura navedenih kotakođer im bus čvrst, sjetvom mogu je dr. sc. Zvonimir Piše: Štafa ozitritikale kon prof. ozikao nosač ristiti smjese skidanja smjesama mahunarkama. mim mahunarkama mim krzelenu žitarica Od ozimih graho(grašak, skloU krmu zelenu (koncentraproizvodnji silažu odnosno rjeđem rice) mu, proizvodnju tritikale vrlo dobri 200 zrna/m? do 150 postižu tritikale ta) pu sjegušću jeprikladan zrna, naročito slavelike ali 200 do zrna/ mahunarki tvu kulturi zbog rezultati, koristiti može (150 čistoj koji otežana vrlo me, odnosno je žilava, mahunarj e ozimim koja proizvodili m?), silažu, smjesama oko 3 žetva. Prinosslame tritikaleje zrna, kama pšenice s klopu gušćem nju obična,th. grahorice (grašak, iviše 250 300 do Za pa dlakava i zrna/m? korištenje panonska). tritikale ozima žitarica Iako do 150zrna/ mahunarki nakon odmah je (100 irjeđem sklopu prispijeva proljeće može do jeseni sjetvi busa, već postrnoj m?). početkom travnja raži, krajem ocvati. i isklasati koZa pa mogu zelenu koristiti Može proizvodnju svibnja. i tritikale koristiti i može ozime ristiti 8 do 12 dana krmu pšenice Stoga smjesama kulturi, učistoj ozikultivarima i ozimim krupnijeg smjesa sjetvu b ijelog graška ozimog graškom smjesama odnosno odnosno gramog zrna, i do 15 pa i više graška stočnog cvijeta, bijelog dana, grahoricama sirastu dokasno horice te krme masa, ovisno smjese jer (zelena proizvodnju proizvodnje uvjetima trikultivaru koristiti mrazove, a prve mogu podnose jesen, laža) proljeće. od žitne strada nosač kao tikale vrlo Tritikale ima obojegrahorasto obojenog ujeproljeće ili zob kao hrđe i nog cvijeta. dnačeni ječam. graškomgrahoriporast kulturi ozimih od rezultate Ozimu tako da pšeničistoj pšenicu cama, Bolje prispikorištenje visokrme zelene krmu zelenu preistovremeno nije postižu proizvodnju grahoricama, jeva da ima Budući odnosno graškom. tritikale i krmna Urodi 1: nosač Tablica izvrstan čvrsti gravrijednost je bus, masi ako U šak i zelenoj Međutim, je grahorice.

NEL odnosno škrobne suhe % | (visoki grahorica grašak probavljive MJ gutvari sijanapovećanom kultivari) | bjelančevine | jedinice T/ha od 150 stoćom (više sjemena Završetak vrlo 1,0 po m?), 124.99 uvjetima vlatanja 25-30 | 17 povoljnim 21: veliku kada proljeće razvije 140 11,8 d20 Klasanje 21 3045 može ipak graška) cvatnja (puna 6,6 SOS h2265.2 88. | 3,5Zrno.

6,0 poleći. tritikale šenice i Urodi 2: Tablica Kaoiostaležitarice, T silirati zriobi može | | NEL mliječnoj Škrobne punoj Probavlive Urodi sredinom MJ svibnja. |jedinice bjelančevine varizriobi usjeva mliječnoj čistog zelenoj masi od 30 do 40 t/ha. raju triNakon usjeva skidanja čistog ozimim tritikale tikale ili smjese naknadne siju mahunarkama, kukuruz kulture.

Najčešćesije vrlo silažu odnosno zrno, rijetko kukuruz krmu. zazelenu Upravo nedostatak zelenu krmu popunjava i DTS travnjacima tijeprirasta suša. Vrlo dobri rezulkom ljetnih tati krmnog(hipostižu sjetvom odnosno stočnog bridnog) sirka, nakon usjeva skidanja čistog kelja rezultati tritikale. Još postižu bolji kim kultivarima

s

puno

su

sa

u

a

na-

se

se

s

s

u

za

zrna

u

za

za

se

s

uz

mase

u

se

a

s

u

za

u

-

u

u

-

za

se

se

a

u

s

za

s

u

se

zrna

a

u

u

o

za

u

se

ne

u

zrna

-

s

za

u

za

ca

s

se

za

za

s

>

i

zrna

:

u

u

masu

-

|

-

se

mase

u

u

š

i

:

U

s

se

za

se

a

za

na

se

list 12/2000.

Mljekarski

»BR-ZO

PROM«

|DUBRAVA ZAGREB — ZAGREB DUBRAVA —

21 ZAGREB,Trešnjevka Dubovačka 01 363 45 54 tel./fax / mob:098/ 206494 i 098/ 358532 E-mail: br.zo.prom(ahi.hinet.hr

Ured:

«0.0.

212/1 | 212/1

ZASTUPNIŠTVO SCHWANINGER Viehexport

MARTIN A-6410

Pettnau, Unterpettnau 248

Tel.: 00

43

-

(0) 52 38 / 86

- (0) 5238/86 227 Mobitel: 0664 / 240 33 44 Fax: 0043

2 26

STEONE

JUNICE

AUSTRIJE

.

KREDITNA

LINIJA

SURADNJI ERSTE

S

U

S

STEIERMARKISCHE 24-60

===

VISOKOKVALITETNA GRLA U ODABIR ZEMLJI PORIJEKLA POVOLJNIJE CIJENE

*

*

WESTFALIA Landtechnik UI. Josipa Zorića

133.

HR-10370

tel/fax: 01

111

e-mail:

/

Kompletna Mali

muzni

27

55

Dugo

Automatsko

za

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih

veličina

Sredstva

za

Montaža

i servis

pranje

i

Selo

i

koza.

hranom.

izmjenjivačitopline

muznih

muznih

d.o.o.

westfalialandtechnik(Xzg.tel.hr

mužnju krava, ovaca uređaji, mlijekovodi i izmuzišta oprema

:

uređaja, dezinfekcijui njegu

uređaja.

Prodaja originalnihrezervnih

dijelova

vimena.

m—o————————;—[;.—\;.—;—

KULTURE

KRMNE

treba ko-

ju kultura, stoga košnju, prispijevanja sijati jer proizvodnju poručivo kulturi iliu ristiti odražava što i zelene smjesama čistoj kasnije sije usjev postoje proljeće odnosno i kakvoću zrno, smjeznatno graškom naknadnog prinose rješenja jer pšebolja druga kao nosač mahunarkama. nica usjeva. pristiže korištenje kulturi Za i ski kasno čistoj korištenje svibnja) polovica (druga lena od ozime raži proniže urode prispijeva pšenice daje zelene kada ima tritikale. odnosno dovoljno ljeće, Zbogkasnijeg za

za

se

ostalih

s

u

se

se

u

mase

naknadni

na

sama

vremen-

za

u

za

ze-

u

u

masa

mase

ma-

HRANIDBA

kakvoća

krmiva

ži-

proljeve, upale crijeva i oboljenja. votinja druga Ovi najčešće mikroorganizmi drui i ponečistim oboljenja želučanoFeldhofer Piše: dr. sc. organizam Stjepan nečista iz kvarenim nepreživača. ž ivotinja, gih crijevnih krmivima, mladi Iznimka hranilištu ili nečistoćama pookoliša, preživači, sisančad lošim janjad, ja(telad, najviše životinja. držanja uvjetima česti i često krmivima Na rad) koje bakterije svježim uzročnici bolesti nalaze popraćeni opasni kiselog mliječno bakterije mlišećere mršavljeproljevima, vraćanjem, razgrađuju koje vrenja i One kiselinu. pa njem, uginućima. djelupovoljno ječnu te okusi leodraslih krmiva, probavljivost preživača ju Otpornost krmivrsti i sastavu ži načinu konzerviranje omogućavaju hranidbe, obroka hranidbenih (silifermentacijom krmiva) prirodnom (biljna smilsu mogu U tom odnosima imikrobiološkim predranje). bakzaražena često Krmiva trati korisnim Treba želucima. bakterijama. u pozoriti ipak češće plijesnima.češće nalaze salmonele u bilj- Ipak, još šećera, bakterijama, razgradnjom i pogoplijesni bakterija Razvoju nim vrenja kiselog uljanim terije mliječno posebice krmivima, onih hranidbenu dujeprirodna neotpornost sačmama i vrijeenergetsku repi(uljane njuju pogačama visoke krmiva prinose, naročito ako kojadaju ih zaražednost Prenose vrenje krmiva, ceisuncokreta). visok mogu sadržaj vlage, anaerobnim različiti imaju i ni mnoge (bez uvjetima nije pod ptice golubovi, tehnosuvremenih biti i to posljedica redovito gotovo jejoš zraka), prisutnosti koji glodavci te i čuvanja krme, stanovnici spremanja logija i tvorplijesni. razvojem praćeno skladišta, uljara fizikalnonepovoljni opći nica stočne hrane.

KVASCI uvjeti. kemijski hranidbi odraslih U vlapreživača struktura Oštećena krmiva, veću važnost Kvasci saproz načenje putridni, m anje i imaju imaju ga razvojufitski pogoduju toplina uzročnici hranidbi kao i krmiva uzroči mikroorganizmi, prirodi drugih plijesni bakterija, Oni U brašhrane. i suhim krmivima. krmiva. kvarenja nika truljenja preživača kvarenja tvari veću tonatim krmivima, i i stevlagu organske i raspadanje Treba znati da uzrokuju pa čista, količinu veću brzo razmnožavaju, kvasci i krmiva zaraziti baktestvaraju rilna krmiva plinu, mogu kisešećere do tvarikaošto toksičnih nečistih kadaverin, ugljične i razgrađuju preko rijamaplijesnima i dioksida različiti amini line i drugi (CO,).

Njirazličitim nečistougljičnog ili putrescin, strojevapak otrovni hovim (bakteriotoksini). djelovanjem smanjuje ćama iz okoliša spojevi transportu, sklahranidbena krkrmiva, vrijednost dištu ili razgradnjom Bakterijskom preradi. razgraduzročnastaju (CO.) koji izuzmu Ako plinovi bjelančevina, posebice specifični miva, količini krhranidbena bolesti većoj nici zaraznih šećera, njom mogu vrijednost njuje koji što slabi želudac i tvari krcrijeva ostalo i hranom puhavaju raspadnutih (be- miva,zbog prenositi hrane. okus loš miva uzimanjem pa životinje bruceloza, želju imaju tuberkuloza, drenica, kvasaca Neke vrste može Sve hranu. to manjim listerioza i i slinavka uzimaju dr.), slabije šap, kod sastava bitno veću preživai posebice hranidbi količinama, promjenu utjecati nemaju preživača ča, mogu trovači probavljivost klasični poboljšati važnost mikroorganizama, buragovih broja bakterijski i krmiva i bakrazvoj sprječavati hrane kao što buragu sadržaja buragova salmonele, pH vrijednost što kao i nafermentativne coli i bakterija Escherichia procese djelovanje probavkoji slično, terije štetne i E. uzrokovati sustavu. uzročnici coli, druge česti i stafilokoki, Mogu otrovanju glavni

Higijenska

slabost

i

se

unose

u

su

u

u

su

za

se

u

na

u

va

se

u

su

sma-

na

a

sve

sma-

u

a

a

su

uz

za

u

u

uz

se

se

su

se

u

a

sma-

se

-

-

se

se

na-

u

a

uz

za

u

u

na

u

su:

su

u

su

4

nom

list 12/2000.

Mljekarski

bakterije (djeluju crijevu biotici). kao

Trihotecene

šta. Tako

jeprimjerice plijesnima Fusaria i neke vrlo vrste kukuruz ubire druge plijesni. podložan koji Trihotecene kože i većim oštećen izazivaju upale postotkom vlage, PLIJESNI želuca i prasluznice, upale crijeva prilikom krunjenja (kombajniraćene i osušen. (često proljevom krvavim), nja) nedovoljno i Plijesni najčešći najznačajživčane vrlo poremećaje, smetnje onečišćavaći krmiva. su, Razvoju plijesni zatim, niji Razgrai različita voluminozna krprodukciji pobačaje.

Izlučuju celulozu i podložna đuju škrob, bjelančevine. naći i mogu miva većim mlijekom, Neke vrste postotkom vlage, plijesni, njimapoili kuživotinja koje hranjene otrovne zgnječena slomljena; sijeno, voljnim uvjetima, stvaraju ženim krmivima. i metaboličke tvari repa, kuruzovina, silaža, krumpir (mikotoksine) Zearalenoni lažne simkrmiva onečišćena izazivaju druga zemljom, toksogene plijesni. i ptome gonjenja sl. (estrusa), upale i tako vrlo velike prašinom Plijesni ciste i jajnicima, upalekrvarenja Primarno onečišćena svježa krštete stočarskoj proizvodnji jer sluznici stidnice i maternice. miva brzo kvare te brzo hranidbenu vrimoraju značajno smanjuju i nekroze kože Javljaju krvarenja osobito ako sadrže veći potrošiti, jednost krmiva, smanjuju prirast repu i ušima. biti uzrok Mogu Za duže i postotak vlage. čuvanje tjelesne životinja utječupobačajima, slabijem prirastu tje-krmiva što osušiti i kakvoću muznost moraju prije nepovoljno lesne i muznosti. manjoj 13 do 14% ili neki uzrokovati (najviše vlage) mlijeka.

Mogu poba- Imaju i kancerogeno djelovanje. način konzervirati kao i mnoga drugi (siliračaje, slabiju plodnost, Zearalenoni izlučuju mlijei sličnim kisebudući da njem, p ropionskom oboljenja ljudi iživotinja, kom već 42-44 sata nakon hranjenja Krmiva mikotoksini i i linama, amonijakom sl.). izlučuju mlijekom zaraženim krmivima a i izlučuju način i kao rezidue životimoraju odgovarajući ostaju nakon 5 dana hrapo prestanku čuvati ovisno vrsti dalje nja. krmiva, Mikotoksini nalamogu njenja. tehničkim i tehnomogućnostima zitiu Plijesni aerobi; razvijaju mesuijetriživotinja hranidbe. hranjenih zraka.

Ponekad logiji zaraženim krmivima. prisutnosti je i vrlo mala krmiva ili mogu razvoj plijesni dovoljna Svježa Od sušenjem treba navesti i plijesni polja količina zraka. poprakonzerviranjem djelomice STACHYBOTRYS ALTERNANS viti može higijensku kakvoću, i Povoljni uvjetirazvoj plijesni (Crnu p lijesan) vlažnoj pokisloj i krmiva spriječiti dalji razvoj smanjiti broj krmi vlaga preko13voluminoznoj (sijenu, slami, krmivu.

Merelativna zraka 80-85% i mikroorganizama i vlaga 14%, kukuruzovini), napada druga zatečeni mikotoksini vrlo okoliša 20-25“C. Pliđutim, temperatura krmiva, primjerice: žitarice, legufizikalno širokom otporni rasponu kemijske šećernu i dr. jesnise razvijaju repu minoze, obrade i tokdakle i najčešćesmanjuju Ova pHvrijednosti (pH1,5stvara vrlo otrovan plijesan sičnost. kiselim sredinama i podlogamaSTAHIBOTRIOTOKSIN, zbog 8,5), kaošto silaža.

Na osušenim krmije nedovoljno kojeg smanjuje prirast tjelesne lošim nalaze i muznost krava. vima, uvjetima spremljenim Plijesni posvuda Otrovanja i vrlo lako i nepravilno čuvanim, proprirodi.

Kontaminacija razvojprate probavne poremetnje krmivima već ponovo česta i razvijaju mikroorganizmi, plijesni počinje ljevom, krvarenja nekroze, tzv. “skladišne određenih naročito debelom plijesni". poljupod utjecajem crijevu, klimatskih vlažnim može biti uzrokom Skladišne dogograprilika: pobačaja plijesni najčešće dinama laze žitarica i puno vidnih životinja. padalina, zbog zrnju leguminoza, i krkao treba Uz navesti kontaminirane slakasnog dozrijevanja ubiranja najopasnije uporabu hladne i ASPERGILLUS kao i PENICIvrste ranog simmiva, zbog nastupa stelje, pojavljuju vlažne nakon i LLIUM vrlo štetne kao: jeseni, koje ptomi kihanje, stvaraju suzenje, upale i sl. mikotoksine: kože nogu Aflatoksine i Ohrai i smrzavanja papaka.

Opisana toksine. i dolazili Najčešće ljudi najopasnije plijesnioboljenja koji dodir vrste FUSARIA. zaraženim slamom.

Aflatoksini rast polju Razvijaju uzrokuju slabiji vlažnim klimatskim i bolesti i prenose uvjetima, Plijesni polja životinja, jetre bubrega, žetve sluznicama posebice prije žitaricama, po skladišta, gdje dalje i proljeve. r azvijaju krvarenja ali nalaze i oštećenim ili Vrlo mlade i travi, sijenu, posebice zgnjegravidne opasni i dr. čenim opasne i krumpiru Stvaraju krmivima, nedovoljno životinje, djeluju kancerogeno otrove FUSARIATOKSINE šenim i i kontaminispremljenimtopla izlučujumlijekom trihotecene i zearalenone. skladiranih nedovoljno provjetravana životinja. u

pro-

stvarati osim

mogu

se

s

su

u

re-

se

a

se

u

mesu

s

u

su

zara-

-

nanose

na

na

se

se

se

na

mase

se

na

mase

na

se

se

se

u

se

mesu

na

o

se

su

se

u

za

s

za

se

na

su:

u

a

su

na

u

sve

ne

u

se

se

u

u

mase

na

se

s

+

na

na

a

u

s

na

a

me

se

mrazeva

su

su

u

su

se

u

sa

u

s

na

se

se

u

se

na

na

su

za

osu-

-

-

Mljekarski

list 12/2000.

u

se

tajnu kvalitete moga

mlijeka!

Moj vlasnik održavanje mljekarskih č istoće m uzilica, za / s u kantiiostalih posuda kojedolaze dodir mlijekomkoristi: C BIS 5330 /

u njegovu učinkovitost! ivi Uvjerite

se

KAKO? Ukratkoću vam

objasniti: muznih

jedinica potapanjem ispiranje provesti poslije mužnje odstraniti četkama mlaku u nakupine po mogućnosti grublje o dgovarajućim vodu; predispiranje: do vodom da ne dođe vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne koagulacije kazeina, svake

|

vode

100

do

150

pranjedezinfekcija: tople otopiti U ili 3/4 žlica 8 BIS-a C jogurtpripremljenu 5330(5 jušnih odstraniti četkom i po muzne potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10 litara

-

-

f “tel:

mlakom

isprati ispiranje: jedinice i = (može vrućom)

SLUŽBA TEHNIČKE PRIMJENE MARKETINGA INDUSTRIJE 031-513-593; 031-513-503 fax:

muzne

vodom

g

Ohratoksini

dolaze

često

kao

ljudi, djece. zaraženim obziritrajanje hranjenja naročito

Treba

uzeti

Vanjski kukuruzu obično i cijaka kontaminacija smjese uspravni vlažnim drukrmivima. izrađeni od godinama, zajedno lindričnog oblika, plamikotoksinima Uzrostike ili gim metala Klinička tako da slika polja. lakog otrovanja plijeskuju bolestibubregai lako nima jetre, i i izlučuju toksinima omogućuju njihovim punjenje ispranije kao rezidue i mlijekom ostaju Silosi imati izokao žnjavanje. specifična.

Simptomi moraju očituju zaraženih lirane životinja. štite od živprobavna, stijene kardiovaskularna, koje utjecaja nalazi broLaboratorijskivećeg i bubrežna i čana, jetrena vanjskog oboljenja, zraka, vlage topline. krmivima jamikroorganizama kože i hormonalne upale sluznica, silose treba po kakvoću i Vanjske upućuju slabiju mogućporemetnje, oslabljena otpornost nosti hranidbenu krmiva.

To postavljati hladovinu, vrijednost jer organizma (imunosupresivno djeznači da krmivima jednostrano zagrijavanje još uvijek i česte lovanje) komplikacije toksini že biti uzrok će i i konzbogkojih životinjadrugimbakterijskim migraciji i virusnim unutar oboljeti. denziranju vlage silosa, infekcijama (sekundarna oboljeda može 30-40% mikroPretpostavlja pogodovati razvoju nja). toksine opasne stvara po plijesni i organizama plijesni. mikotoksina ublažai i to Djelovanje zdravlje životinja ljudi, Silose treba hranu veće novog određenim uvijek, prije klime i načina dodavanjem uvjetima do i bez ostatka vitamina količine C, E, B,, punjenja, kraja krmiva.

Pravilnik vitamina čuvanja Ipak ifolne kiseline. i dobro isprazniti, hrani dvaput da godišnje stočnoj propisujenajveći očistiti. Ostaci krmiva često Kako bi dobili sadrkvamogu broj mikroorganizama higijenski hrane. žavati: litetna kuju krmiva, potrebno jeprije Krmne dobro već smjese j e Dopušteno Broj 2 do 3 iz tijekom tjedna potrošiti bakterija odstupanjesilosa, krmne dopunske smjese M u1g kao i bjelančevinama peletirane | 12,000.000 krmne 4 smjese tijekom tjedna, sačmu od 6 misojinu tjedana, neralna krmiva do 10 tjedana.

Prema krmne tome, silosi smjese životinje i _krmne mljevene komponente Krmne biti smjese moraju odgovarajućeg kapaživotinje citeta ovisno vrsti broju stoke, Paletirane sirovina i krmiva. smjese krmne 20.000 potrošnji na

u

silosi za

u

žitarice i krmne

su

s

s

se

u

se

mesu

u

na

u

ne

su

sunca

u

mo-

s

a

se

samo

u

va

se

u

o

a

uzro-

novu

zarazu

|

s

.

2

1

a

za

|

o

|

*Ako

se

u

krmnim

smjesama

može (kvaščevih gljivica)

upotrebljavaju probiotici, brojbakterijai kvasaca bitipovećan za količinu iz probiotika.

Mikrobiološka

onečišćenost

miva

kr-

bakterijama, gljivicama pliAko može toksodobro osušiti krmiva i jesnima značajno povoljni uvjeti, utjecati skladištenja kakvoću već 1 do izvršiti mehaničko gene plijesni i mogu Iz higijensku tijekom izlučivanje čišćenje.

2 toksičnih 7 do 10 krmiva treba ukloniti dana, najčešće mlijeka preko poslije produkata vidljive dana tvari mikotoksine.

Toki mikositna i oštećena proizvesti izmjene (bakteriopljesnive dijelove, sičnost toksina i mikotoksina slame i zrna, pojedinih drugih raspadnutih dijelove tvari), prašine, ličita može i dobi vrsta kukce i i češći je pojedinih repropreutjecatizdravlje grinje, jer ovisi nosioci krava.

Krmiva zatim međutreba se, životinja, metaboličkoj dukciju Mlijeko zdravstvenom vrlo često onečišćava sekunaktivnosti, prostore općem smjestiti tim, odgovarajuće i živozaštićene od darno i i stanjustanju reprodukcije nepovlagedrugih prekoprašinedrugih čistoća dolaze iz zaraženih i tinja. voljnih vanjskih utjecaja. koje Mikotoksini već malim obično drže mogu krmiva iliizmetinama Žitarice hrpi,a pokvarenih količinama uzrokovati opasna obokrmne vrećama.

Na većim okoliš treba pa smjese krava, upozoriti i akufarmama često ljenjauginuća i hraživotinja, postavljaju higijenu držanja tehnologiju i krmne nidbe muliraju organima tkivima,vanjski silosi, posebice krava, posebice postupak neki i što i i izlučuju čistoću mlijekom smjese neposredno hranjenje mlijekom održavanja prii život stoke. bora posebno ugrožava zdravlje mužnju. i

su

na

a

sve

raz-

u

na

su

a

o

zaraza. u

ne-

u

se

na

u

u

na

se

se

u

a

za

na

se

za

Mljekarski

list 12/2000.

s

Woo

VETERINARSITVO

———————————————————

indigestija

Traumatska

BOLE-

(ZNACI) bolesti i STI. Simptomi trajanje tijela u predželucima) (strana stiovise ozljeđivanja stupnju li odnosno predželudaca, je jenke uzrokovana 4. lizavost i sluznicu strano goveda dr. vet.

Piše: Antun ozlijedilo tijelo Kostelić, ilimetaboličkim porei okolinu ili probavnim med. jeozlijedilo stijenku minerala ili Ako došlo ( nedostatak mećajem (kapure). je predželuca Traumatska do indigestija jepro- vitamina) predželuca, stijenke probijanja sluznice predželudaca kao 5. bavni prenastaje građa poremećaj koji gubiapetit, naglo govedo odnosno bunadam stane saća) ( poput predželukapure ozljeđivanja posljedica javlja blatiti, oštrim ili ili 6. daca do dolazi i goveda kapure) proždrljivost raga (buraga padamliječnosti.

Znanstvenačin 7.

Nakon uzimanja predmetima. specifičan šiljastim simptomi nekog žvada utvrđeno goveda hrane, zalogaja, začepa izmjenjuju oblikovanje je proljevom. da nakon od i boli godina, gutanje, starijegpet kanje toga Zbog predželupredjelu metalni nekakav i drži daca žvakanje temeljito preživanje buragu ukočeno, govedo hrane. i mogu vrat Ozljede (strani) predmet. glava pogled je uplašen, staklo i tvrđi DO OZLJEuzrokovati DOLAZI KAKO leđa više plastični nego obično, ispruženi ĐIVANJA koPREDŽELUDACA? prsnog predmeti. predjelu pogrbljena strani Kada laktovi hranidbe predosjeti govedo noge) (prednje ša, goveda Tijekom lakše će met oteod maknuti ga prorazličite zalogaju, javlja gu progutati tijela, predmete Doiz izbaciti usta.

Govedo klina komanego gutati plahtice. području gospodarstvu: obiteljskom tistrano laskom želi kada duže odlomnego obično, predželudce stoji dijelovi lima, čavli, dižice, dnu ležati može leći prvo metala komadi godinama jelo kraj tijela, zadnji spušta poljoprivljeni dođe do da Prilikom ustatek onda oštri te rednih probavnih buraga prednji. drugi vijci, strojeva, utvrditi Teško praNakon što prvo je poremećaja. prednjim digne janja govedo predmeti. kada Kod proviše takav gama, vrijeme jegovedo predmet, ga potom stražnjim. strani hrate izbaciti može Tijekom predmet. gutalo tijelauzimanja pomicanja zbog hrapavog ili visoke Stevode i obrazima i bređosti, transporta stenje. životinja koje papila jezika može napornog te izburaga predmet rada, javiti prema njanje spontano ždrijelu, usmjerene Međumože strano boli dospjeti kapuru. uzrokuje koje zbog predmeizbacivanje mogućavaju i oštri predmeti najta iz usta. Oštri ili š iljasti tim, tijelo. predmeti šiljasti direktno češće i sluznicu usta dospiju kapuru. mogu osim da ozlijediti Već je spomenuto snažnih zatim (grkontrakcija Uslijed i jednjak,najčešće jezik, stijenke sluznice, ozljeđivanja iličavao žica sluznicu i ozlječeva) kapure, i do inpredželudaca dolazi stijenku okoline kapure i (i stijenku njezinu probijaju đuju kapuru). (naročito uzrokuju mikroorgafekcije koje može duže ozlijeđivati vrijeme RAZVOJ ZA POGODNOSTI nizmi iz Posljedica predželudaca. što Nakon sluznicu prokapure).

INDIGESTIJE. TRAUMATSKE koje promjene upalne infekcije strani predstijenku kapure, bije čimbenici Bolesti zahvatiti mogu brojni pogoduju potrbuškapuru, met okolinu, njezinu ozljeđuje ito: i osrčje slezenu, jetru, nicu, doizlazi iz kapure koji sadržaj i visoka i 1. anatomska Javlja temperatura građajezika vodi do infekcije i u pale gnojne 40 sluznice obraza *C). (preko (papile) i kapure potrbušnice. stijenke 2.

Na BOLESTI. DIJAGNOZA čavao ako pred- Međutim, je nepotrebnih držanje dugačak i blizini ili meta ošit bolest u staji sjenika može probušiti (dijafragmu), sumnjatemeljem što i zabiti denih i srce apačavli) (žica, staje primjenom je simptoma osrčje rata smrtonosno 3. koji Rjeđe endometaloskopa životinju. pripreme prilikom nepažnja li i slezenu. može krmne predželucima pripokazuje je ozlijediti jetru smjese SIMPTOMI

o

se

vremena

nema

no

s

se

u

a

a

u

nema

se

u

raz-

mo-

u

na

se

u

u

a

na

s

a

a

ne

no-

se

ne

uzme

vo

a

ne

su

na

se

one-

u

u

a

su

a

srce.

se

u

nave-

se

se

u

nam

za

u

list 12/2000.

Mljekarski

VETERINARSTVO nekakav

metalni

nalaze krmi. također predmet. sijenu Postoje Precizna može usta podijagnoza dospjeti goveda.

Prijemagneti koje ubacujemoburag staviti tek nakon zahčesto da sebe vežu metalne operativnog puštanja pašugoveda ciljem vata budu dvorištu te mogu Na (laparopredmete dospjele burag. taj doći kontakt takvim način metalni može PREVENTIVA TRAUMATruminotomija). predpredmet metima.

Goveda micati izvan SKE INDIGESTIJE. Prvenstvesmiju predželudaca. blizu smeća treba ukloniti pasivati odlagališta nepotrebne TRAUMATSKE LIJEČENJE čak ni nadzor iz jerživotinja predmete (žica, čavli, vijci) staje INDIGESTIJE. Bolest može može uzeti strani i osobito nakon neprimjetno dvorišta, obavljakirurškim zahizliječiti isključivo Prilikom Smeće remonta predmet. baliranja vatom, odnosno strano u nja staji. tijelo koristiti žica.

Ne bacati napasmije nego smije gnojište biti izvađeno iz ili predželudaca sivati oko ili goveda gradilišta. trbušne posebnoograđeno mjesto operašupljine.

Uspjeh bačve (kontejnere). krmiva ovisi interPojedini proizvođači cije pravovremenoj kao i Žicaili čavao koji gnojem koriste magnete da zadrže venciji, ozljedama koje je nakon tualne metalne uzrokovalo strano dospiju livadu, košnje predmete koji tijelo. m sutan

završiti

mogu

se

tako

te

u

u

u

u

na

sama

na

na

u

u

s

se

se

no

s

ne

ne

na-

sve

uz

se

se

ne

ne

mo-

na

se

na

ra

u

.

o

s

even-

na

o

se

PIONEER. BRAND

Čestit uspješnu svim

Božić

Novu

i

2001.

poljodjelcima, l vam

PRODUCTS

godinu

suradnicima partnerima

Želi PIONEER

Zagreb SJEME

d.o.o.

Tehnologija koja daje više!TM Pioneer sjeme d.o.o., cesta 2B/2, Zagreb Čulinečka Telefoni: 01/2958-000

Mobiteli: 091/2988-

741,

Mljekarski

list 12/2000.

091/2988742,

091/2988-743, 091/2988-

744

:

VETERINARSTVO

zelene

pri uzimanju konji izbirljivi zelenom hrane, goveda truju češće. Osim sijenom, preslicom Močvarna (Equisepreslica izazvati može Banožić Piše: dr. sc. hranjenje trovanje Stjepan zelena tum od trave palustre) je trajna silažom pripremljenom Plodni i 60 visine 30 biljka sadrži veću količinu preslice. koja slični i iz sterilni oblik vrlo i hranjenja sijenom zbog Upravo Iz istovremeno. zimi češće izbijaju podanka je trovanje silažom, uspravpostrani izbijaju stabljike nego ljeti.

Na ni i izbojci. nerazgranjeni Znakovi pokonja trovanja nalaze obliku biljaka odrenakon plodnom odmah nego jave obliku tamni malog đenograzdoblja, sporangiji kojega tijekom rezervi Viklipa. dolazi do hrarazgradnje dolazi nakon Do i kao što Močvarna trovanja joj preslica, trotamina u Razdoblje zimtijelu.

B, ime (obično životinja njenja je vanja 20 rasprostranjena kaže, preslicom traje poljskom skom i livadama razdoblju) sijenomkoje po močvarnim pašmočvarnom do 30 prekoličinu dana, veću sadrži preslice. v apnena joj i Odgovaraju kraće pa njacima. slicom to ai je vrijeme raširene nas, obale morske od raste Dvije preslice pa i trobrže tla, znakovi pojavljuju, To kopo cijeloj Ponekad poljskado planina.

Europi. uvelikim teže. iz vanje je i močvarna preslica ličinama prekriva preslica poPrvi znaci prostrane pojavljuju trovanja ta vršine livada.

Equise porodice živi perifernom središnjem sadrže (Equisetum Objevrste preslica preslica Poljska čanom sustavu. Životinje i oksalne liku količinu kremene biljka. zeljasta arvense) jetrajna i vrlo mirne vanjske osjetljive tlu nalazi vrlo U neke razgranjen, equiseglukozide, Nakon kiseline, nesigurne iz podražaje. vodoravno toga podanak trin, položen palustri- hodu, palustrin, teško saponine, ustaju, t eturaju, dvijedin. Prema današnjim izrastaju kojeg proljeće spoznauzetosti. Ako znakove Prvo pokazuju biljaka. pojav-jamatoksični učinak ima kafeingeneracije velika ili količina uzete preslice članoblik smeđe je tzv. ska kiselina ljuje plodni crijevu koja duže, javljaju vrhu trovanje trajalo je kovite Počijem stabljike, B,).

Tro(vitamin mišića. tijamin i oduzetost građuje Između grčevi nalazi klasasto nestašica vitamina plodište. i B,, često je sljedica preslicom smeđi vanje članaka prate optokmehanizam što pojedinih živčanom ujedno je vegetativnom tegobe nasti rukavci šiljcima sičnog brojnim djelovanja. sustavu, poremetnji nekoliko očituju rubu. Nakon slobodnom i često Preslicom konji tlaka. truju i rada sniženju krvnog zelena izraste zimi hrane obično neplodna tjedana goveda j er p robavnog poremećenog člankovita visoka Zbog 30 20 sadržava dosta i koje osobito sijenom sustava, teladi, goveda tanki iz šene koje odvajaju stabljika Trovanje konja preslice. smrdljivi proljev, javlja zeleni pa biljkalenom preslicom, cijela ogranci rijetko jer je motorika posljecrijeva, ilimali njena malu smreku podsjeća slabost. dica preTrovanje je opća bor. slicom izaziva s manjenje i goveda Kako ubrajamo preslicu obično Bolest traje znati da mliječnosti. trebamo ljekovito bilje, ima kroničan oko 14 dana i rjeđe uposmijemo stabljike plodne oblik. liječenje. trebljavati znakova Kod o pisanih vrlo raširena pojave preslica je Poljska ili silažu treba pregledati sijeno teško iskokorovska biljka koju je hrane. Ako liživotinje kojom močvarnim Raste rijeniti. odnađe velika količina preslice, ilovastom po potlu, vadama, hranu. treba davati mah drugu i ženasipe ljima, puteve, način sproliječenja neobrađenim Specifičan pruge, ljezničke vitamina vodi B,, brdi davanjem nizinama, zemljištima, treba hranu PRESLICA svježim obogatiti velikim i to skim područjima L. Equisetaceae kvascem. m Equisetum količinama. je

I preslica

otrovna

se

no

em.

-

su

ne

se

se

u

u

samo

a

se

u

su

sve

a

su

ceae.

se

u

ve-

su

ne-

na

se

su

u

u

se

u

raz-

se

se

na

su

u

na

s

se

a

se

u

srca

se

cm

-

osu-

se

ze-

sma-

se

su

a

na

u

u

ne

za

se

se

na

na

uz

uz

na

u

u

-

a

se

u

arvense

10

list 12/2000.

Mljekarski

Ao

JO

Osvrt

E ovna

O

najavu na

mjere

složeni

zaštite

OSPODARSTIO (1

kojim pomoću nove zaštitnih cijena, proizvođačkih i domaćih proizvođača te mlijeka poticaja naknada, mjerama uvoznih zaštita obliku carina, uvoznih zaštiti domaće kvota i Piše: doc. dr. sc. Zoran rinskoj poljoprivvarijabilnih priGrgić redne od proproizvodnje, pokušalo razdoblju posebice stojbi teza neovisnosti hrvatske države Moja boljem pogospodarizvodnje mlijeka. skom mlistvari državati straŠto položaju preprerađivača predstavljaju proizvođačke cijene odnosu čemu teški kako i važnih zašto jeka proizvođače, prolevmani, služe, poljoprivrednih iznio članku koriste? izvoda i Jedna od koju predanom ograničiti listu Politika domaćih osnovnih carinsustava objavu Mljekarskom popoticaja funkcija dana ske zaštite vrlo zaštita domaće prije mjesec (objavljenljoprivrednoj poproizvodnji je je možda će broju), postati i odluTablica 1: važećih carinskih upitna. i svota Naime,prije carine Pregled stopa (prelevmana) ke resornog ministarstva i Vlade nekih i prerađevina kategorija mlijeka RH neki Carinska prerađivači Svota carine* mlijeka | kako Proizvod | | javili 100 očekuju povećanje stopa kg uvoznih ili | |Mlijeko litre pristojbi prelevmana do2 pakiranju do 1% masenih mlijeka. masti udjela Kakotoshvatiti?

Uvođenje do-| Faterijizirano 10% 15,70 pristojbi mlijeka datnih ili pasterizirano uvoz 10% 17,80 bi mliječnih prerađevina moglo Pstalo 10% 16,30 značiti dohotka od prelijevanje A na 10 IDO uvoznika (domaćih prerađivača) mešenii masti od 1% do 6% prema udjela proizvođačima mlijeka Sterilizirano e di dohotka. | | Bl popravljanja njihovog 5% dodatnih U našoj | | 24,00 Pasterizirano praksi uvođenje ostalo uvoznih znači 5% || pristojbi ponajprije 21,20 ostalo a | 4% 4,20 punjenje državnog proračuna, onda tek dio kroz različite || više od 6% masti manji masenih udjela oblike bitno iz- | (u 10% smanjenom 11,80 [vrhnje bude do nosu)dohodovne 2 litre potpore Mlijeko pakiranju upućen proizvođačima mlijeka. sterilizirano 20% Pregledomslužbenog dijelapasterizirano 20% svih Narodnih novina brojeva ostalo 20% 2 13. 10. zadnja mjeseca(do oo 10,10 nisam našao nikakvu ods 2000.)

Daj i u | | luku EME prahu, Tek Mlijeko o najavu. | ii DE NN br PS&5% od 3. 10. 2000.

98/2000.

Visokokvalitetno za odluka mlijeko proizvodnju progodine objavljuje Nene DJa sefu carine po svote mjeni mjernoj jeDg || dinici Drehui Vrhnje pri pojedinih poljoPL do 1 litre i || Kiselo vrhnjepakiranju privrednih prehrambenih proizlo 20,00 i ega ee en voda, spominjemlijeko i: Kiselo vrhnjepakiranju mliječne prerađevine. do 1 litre e sed teksta (ostalo) o voga Objavu potaknulo Maslac Uredništvo 7% || 65,40 je Mljekarskog lista, sir 9% || 49,00 Svježi posljedica jereakcije prerađivača i Sir || 10% 4,00 proizvođača mlijeka topljeni denu Sir || 45% najavu uvođenja prelevma- polutvrditekstu na, pa ću Sir tvrdi || 175% pokušati gouda carine objasniti prelevman postavke | *svota sustav

se

u

u

o

u

u

na

sam

u

za

se

uvoz.

u

u

ovom

same

na-

[7

:

su

-

Ž

na

:

IE

u

na

uvoz

|

e

na

:

ra-

|

:

s

u

z

u

3

a.

vezanu

uz

ovu

Zi

u

mm

se

o

u

uvozu

u

no

ne

se

u

a

na

u

nave-

ovom

osnovne

Mljekarski

list 12/2000.

0

ca-

=

11

dodatna

sredstva

vinama) osigura doživljavaju proizvodnje ljoprivredne nakon nižih te i treuvoz“lutanja? višegodišnjeg koje utjecaja cijena prilagodbe promjene tivnog konačno i nih pravilnim proizvoda. bajupomoći rješavanju “promašaja? poljoprivrednih razvitka domaskih na i naknadama O govedarfinanciranjem kolebanja cijena poticajima racionalno ske Ovisno ćem tržištu. te proizvodnje prilikama mlijeka zaštitnoj proizvodnji učinkovito i tržištu mii domaćem nekoliko već povećanje djeluje mlijeka, je cijeni domaće kako bi efikasnosti rubrici navrata proizvodnje prelevmani jenjaju pisano ovoj bih zaštivisine mogao ću pozormlijeka, pa promjenama njihove potpunoMljekarskog lista, sti složiti ovakvim tilo domaće nost postupkom. proizvođače. mjere usmjeriti Tada bi Teško mlijeka prerađivače provođeograničavanja jeupuštati nagađačitrebalo carinske različitih oblika služiti možebi trebalo čemu podsjetiti sljedeće njem nja zaštite. bitno povećanje prelevmana njenice: zaštitnih cisustav Kako Dosadašnji 1992. do 1997.

Od je svježeg mlijeka. godine određen i 20-ak % je premija jena otežavala svježe mlijeko konkurencija razini domaćem od m lijeka otkupnih c ijena onog varijabilnih pri-skuplje pomoćucarina, može ispod s vjetskih, posebice koje uvoznim povećanje tržištu, stojbi(prelevmana), kada pouvoznih ukupna uspoređuje carinskim i različitim kvotama opravdati izjedpristojbi drška i domaćih uvoznih proizvođačima mlijeka troškovima. načavanjem inozemstvu.

Najvjerojatnija jemogućcijena. od zaštite Sustav sastojao nost Kako iznos premije mlijeko mjere korištenja carine i osnovne specijalne koja iz ovisi kako bi državnog isplati punjenje proračuna od zaračunavala nakon vrijednosti fiizvor sredstava isplaćuje proračuna, pronašao te 1% tzv.

10% carinu, inmlijeka prerađivačkoj predaje promjena posljednjih nanciranje Na tu carinske zaštite čini takav zabilježbe.ukupnu sustavu sustav i te dustriji, poticaja naknada, zaštite dodavala ustvari subvrijednost aktivnosti mlijeko premiju drugih ili potpore ide ruku pristojbaprelev- ministarstva varijabilna prevencijom koja nog poljoprivrednim razlici između rađivaču. koji jejednak proizvođačima. kada U svjetske cijene poljonajniže jeprosječna uvjetima svako dodatno da bi Jasno i domaće cije, mliprivredni proizvod proizvođačka cijena svježeg mliTo svota povećanje pristojbi razini kao i proizvoda.je jeneistog približno istoj jeka značilo povecarine izražena prerađivačima jeko kunskoj vrijedkoju s vojim mjepoticane cijene i ulaznih nosti mlijeko cijena ćanje po ministarželi imati (u jedinici proizvoda dohotte litri ili našem smanjenje prerađevine, Vlada RH - koriskilogramu slučaju stvo, odnosno ka.

Očekivana odnosno reakcija pritije nici prerađevina mlijeka, prema poticane cijene da sak zahtjevima prerađivača mlinavedenom podmlijeka).

Ovojpristojbi prerađivači svi stočarski proložni poveća cijena trgovinama uglavnom jeka. i prei uvoznog izvodi mliječnih mlijeka Tako bi možebitno mlijeko uključujući uvođenje rađevina. uvoznih dodatnih prerađevine. mliječne pristojbi moglo mlili značiti i prerađivači trebaju No, proprimarnoj carinskog vraćanje Novija promjena donošemožebitno shvatiti ostvarivaekstra od 1997. stava jeka profita godine uključuje izvodnji kao izravni ovakve carinu nje mjere pronog industriji vrijednosti mljekarskoj postotnoj (u Movlastiti dohodak. udarac Prema nekoliko teklih u tablici), godina. prelevvidjeti podatke korisdruštvene žda analizama kim ekonomskim Trošarina i trošarine. stajališta mane je tako crno? i nosti različitih količina zenih oblik poreza nije kategoplaća koji i Kad bih bio siguranpokušajrija isplamlijekaprerađevina, (duhanske prerađeviproizvode da te državnim ministarstva ćenim alkoholna ne, premijama, pića)resornog kava,pivo, ili politike mjerom(odlukapovećanju neodgovarajuće Hrvatskoj proizvedene mlizaštite domaćih znih tim da proizvođača jošje području je pristojbi Hrvatsku, ekstra niža nego domaće mljekarske profit taj potvrde jeka, nagađanja jer proizvode tako mali. i Narodnim službenom nije industrije glasilu često

Prelevmani

od nega-

-

sezon-

u

u

u

na

o

nas

-

na

uvoznom

u

se

se

u

se

samo

u

s

na

uvoza

se

u

na

na

uvoz

uvozna

u

uvozno

se

na

nas

na

su

se

ne

se

u

se

za

ove

se

za

se

u

o

nas

u

se

a

za

osnovnu

na

u

se

za

resor-

na

man

za

za

uvozno

na

u

-

za

resorno

rama

-

su

sve-

sa

su

mu

se

u

os-

-

novne

su-

samo

-

u

na

ne-

sa

se

za

sve

uve-

sve

u

ovom

uve-

u

zene

u

s

uvezene.

12

u

za za

uvozne

uvo-

o

u

nema -

no-

Mljekarski list

12/2000.

GOSPODARSTVA. Kako

ni

Jednostavno, broj naših ni proizvođača, organizacija službi ni državnih sustav proizvodnje Hrvatskoj? podrške, u nisu održati brzi poticaja sposobni i stabilni razvitak i govedarske govedarskih proizvoda (mesa Piše: doc. dr. sc. Zoran Grgić dužem O troškovima utrošenih proizvodnje razdoblju. mlijeka) tome i pronajbolje svjedoče praktični materijala usluga njihovoj Nakon oporavkratkotrajnog rezultati govedarske proizvodnje izvodnji. ka kao govedarske proizvodnje tek posljednje vrijeme.

No, poučen n egativnim (ili posljedice značajnijeg ulaganja slabo da veći dio naših i Neosporno je pozitivnim kratkotrajnim obnovi stada osnovnog (pretežito rezultatima odnosu proizvođača odgovarajući ulaganja) steonih junica), tijekom i ostvapa popristup mogućnosti, kretanjima govedarstvu osobito prethodne, tekućoj ni rezultate 5-6 ruje odgovarajuće sljednjih godina p rilično dolazi do ponovnog godini, i govedarskoj proizvodnji.

Ipak, siguran sporiji p roizintenziteta proporast čajnijeg opadanja našim vodnih rezultata budućem bolji proizvođači uvjeOva izvodnje. pojava najbolje tima ostvaruju odgovarajuće doblju.

Naime, previše je po smanjenju primjećuje prirasta učinke nisu prađenih odnosa gospodarske jer našoj p oljoprivi goveda smanjenju proizvodnje vilno ostali redi da bi mogao ustrojeni činitelji pretpostaviti po ukupnom mlijeka broju grla. sustavu brzi neoviscijelom poslovanja našoj pravocrtni, razvitak, Neovisno povećanju otkupa no o tome koliko se sredstava poljoprivredi. i mlijeka povećanju udjela otkup-uloži razvitak važnosti proZbog govedarske govedarstva. ljenog mlijeka ukupno i izvodnje ukupnoj poljoprivredi ženim realno i količinama, Grafikon 1: Indeksi poljoprivredne godinama proizvodnje povećanja broja 1994.-1999. nih krava i Hrvatskoj povećanja proizvodnje 1 oi mlijeka bilježi smanjenje značaja govedarske proizvodnje ukupTo vidi nojpoljoprivredi. jasno indeksima usporednim proiz6 vodnje posljednjih godina. stočarska Cjelokupna proizvorazvitkom dnjazaostaje biljne proproizvodnje, govedarskoj izvodnji jevidljivo opadanje kočenja obiteljskih gospodarstva dio japosjeduju pretežitistočnog fonda i kapaciteta govedarstvu.

1995 1997 1998 Prema 2 1994 u grafikonu 1996 podacima da proizvodnja go—> Poljoprivreda Biljna proizvodnja.

Stočna vidljivo je ukupni broj veda desetak Govedarstvo poduzeća fr Govedarstvo gospodarstva — proteklih godina Više Grafikon 2: i “ prepolovio?. je gotovo Kretanje ukupnog b roja pojedinih i oni nekoliko tome tisućama loga kategorija goveda Hrvatskoj grla navrata rubrici ponovljeni ovoj lista.

Mljekarskog teksta o vog Namjera jepotaknuti razmišljanje kojempravusmjeriti govedarsku proizvoPorte dnju? mislim da naši Optimistički X i. relativno kratkom proizvođači kak X M -*-x 100 vremenu muznost *mogu povećati i kilopo grlu prirast mjeren posegramimautovljene junadi, bice ako usklade (— Goveđa Teladdo1g.

—t— odnosi Mumekrave] cijena *— Junad12g list 12/2000.

13 Mljekarski usmjeriti

razvitak

govedarske

veliki

u

s

u

u

u

u

uvozom

nema

na

ne

u

a

u

u

sam

zna-

u

u

u

raz-

se

ne

nesre-

u

u

se

u

o

u

u

namu-

u

se

u

muz-

u

180

u

160

se

u

140

120

100

za

80

a

u

GC)

zna-

40 20

u

o

1999

se

*

“o

—x—

+

|=_=_=

u

raz-

su

u

u

u

u

300 700

600

na

u

5004

|

cu

400

i*

s

oaša

300

mai

SNES

od

u

0

:

1991.

1992.

1993.

=

se

X

1994

1995

1996

1997

=

1998

-

-

1999

O

GOSPODJAST

OO

RO

RE

praksi uspješno našoj vanja priostvarenju narodnog mogućnosti upošljavanja visokih račun utroamortizira takvo snage,te mogućnosti stupanjem bolje pozicije iskorištenja, unutar radne šaka tržište danas snage poticaji) jeftine otvorenije (kvote, poljoprivrednih zapuštenih te većim treba računati strateški važg obrojem kućanstva, određivanjem površina, posebice bi bez većih rizika veda nim proizvodnje osigu-pješnosti koji područjima države, podržai izdaodnosa dostatne količine tezu primitaka proizvoda.temelju poticaneodgodivom troškova taka slom" “Govedarski obnove vlastitog (nema posljedgovedarske proizvodnju rada i nakon 3-4 optimistične amortizacije). nje godine nje. muznih Na stada obnove kao strateški Pritom b roja smanjenje matičnog najave cilj pretistovremeno rokovan činiteljima krava, jeuglavnom postavljam značajnopovećanje sirovina i izvor domaćih izravizvan kratkom vremenu, glavni djelovanja područja broja goveda tisuća 60 od slaNeovisno nih tov, činilo koliko to o grlanije preko proizvođača. dvojbenim god toliko intenzivnosti bom obzirom djelovao proizvođač proizstupnju kretanja stručne koliko loša 60% organiziranost uzgajivača vodnje preko proizvodnji. govedarskoj i troškovna strana Zašto tezu p ovezanosti poposlovne podrške poslogoveda, podržavam trebnom povećanju značajnijem i stanovnika obradivih Međunarodni Tablica 1: vrlo krava i površina, goveda pregled grla ukupnogbroja kratkom razdoblju?

Obradive Broj trend Iako stanovnika smanjenja broja je | Broj goveda površine izražen tisuća muznih krava ha 000 000 razvijenim 1997 1996 1995 1995 1997 zemljazapadnoeuropskim tržišta ili

radne

#

VOTE se

u

na

u

us-

s

u

samo

vam

na

rao

o

u

uz-

a

one

su

u

nas

za

u

s

se

na

sam

u

suvremena

u

o

u

u

ma,

u

nas

ga

ne

tražiti u

bi trebalo

Austrija obnove prvom govedarrazdoblju 451 462 4493 494 1317 Hrvatska naši stva.

Naime, gubiciposljed1866 1989 2030 10325 3095 desetak Češka godina značajno njih 2030 2093 2091 5225 veći od 2365 Danska smanjenja opravdanog intenziviranormalnim 15760 15890 15962 81661 11832 uvjetima | Njemačka takvom Razlozi 909 928 910 njapoljoprivrede.

10227 482 Mađarska drukretanju potpuno 7240 7265 7164 57338 8283 razviItalija od bilo kojezemlje gačiji 7307 7136 7306 38610 14059 ili Poljska jene tranziciji.

1311 1311 1324 9856 svakako 2153 Naš Portugal dugoročni cilj je intenzivnosti 3435 3496 3481 22396 9300 govedar- Rumunjska povećanje staske 892 929 916 5355 1478 proizvodnje, sadašnje Slovačka i mlijeka goveda Slovenija nje proizvodnji 484 496 1990 231 477. povećaznačajnije omogućava kratkom intenzivnosti intenzivnosti Tablica 2: nje proizvodnje govedarske Usporedba doblju. stanovniku Goveda ha Goveda po po nekim Prema grubimprocje1997 1996] 1995) 1997 1995 1996 obopterećenja normalnog 0,274716 1,573372[0,290714|0,283965| 1,626342] 1,664996| radivih i Austrija ukupnopoljoprivrednih svih 0,100378 Hrvatska brojagrla površina, _|0,375095|0,350797|0,342445|0,109949|0,102827 porast ići do može 0,180726 0,19661|0,192639] goveda kategorija Češka 0,65589710,642649|0,602908| Za očekivati 650 tisuća 0,388517 grla. preko Danska 0,88414410,884989|0,858351/0,400191|0,400574| da će mjerena proizvodnost je 0,192993 1,349053| 1,342968| | Njemačka 1,33198110,195467|0,194585| i litrama namuženogmlijekapri- Mađarska 0,09074| 0,088882 0,08898| 1,887967| 1,92531111,885892| | rastom mjerenimkg po jedinici 0,126269 trebati nećemo taItalija 0,86490410,877098|0,87407910,124943|0,126705| pa povećavati, 0,189251 domakav Poljska 0,51966710,507575|0,51973810,189226|0,184823| broj zadovoljavanje količine ćih te dodatne 0,133015 0,614956 potreba, Portugal 0,608918|0,60891810,134334|0,133015| strateškim 0,153376 0,15543|0,156099| namijenjene | 0,374301|0,375914|0,369355| Rumunjska i međunarodnoj razmjeni. Slovačka 0,166573 _[0,619756|0,628552|0,60351810,17105510,173483 razdokratkom tek Možda 0,243216 0,249246 |2,064935|2,147186|2,09523810,239698| međuSlovenija prilagodbepritisak blju 1397

8001

2326

2198

2272

u

su

u

u

nas

su

-

u

no

u

ne

u

raz-

nama

za

rezerva-

ma

u

na

14

list

Mljekarski

12/2000.

———————————s

GOSPODARSTVO, i

krava i kravasustavu proizvodnje prerade mesnoj primjer povećanja (muznih boto intenzivnosti uzimamo te industriji (umljekarstvu je Sloveniju, tele),korištenoj površini. neuravnoteženost i da Zato treba lje ustrojeno), valja primijetiti jenjihov broj ipak značajnijim državne 2 hektar obradive kvalitetnih mladih životiuvozom nedosljednost podrške,preko grla te tradicionalno nestabilni odnosi stanovdomaćim te p o površine, brojgrla nja, uzgojem, i usluniku dvostruko veći od steonih cijena sirovina, materijala je broja junica (koje najskuplji i ga, te poluproizvoda izvor obzirom proizvoda cijenu S naše strane domaćih i cijeloj poljoprivredi. druge potrebe grla moraju uvijek U i strukturama domaće razini proizvodnji prerade biti) p ovećati broj goveda i od kratkom kojeprate proizvodnju manjoj 40promet uposlenosti razdoblju. doZa normalno govedarskih proizvoda nije potražnja govedarskih proizvoda 50%, funkcioniranje nikakav kvalitativni već trenutku ovom 30% veća bi ponogodio pomak, je govedarstva (kako realno očekivati da bi od Isto pa nije vilo ponude. tako,posljednje nedavno negativno kretanje) obnovi funkcioveći trebalo bi nekojnovoj i vrijeme bilježimo porast detaljno preustrojiti niralo dobro.

Tako i očekivani i konačno učiniti efikasnim stručne puštenih površina porast učinci bi bili razini dobi radno službe cijelosti poslenosti mlađoj proizvođačima. potpore suvremene i međuaktivne Trenutno akRavnotežom odnosa i proizvodnje populacije. cijena narodnih standarda. tih izvora U planiranju tiviranje proizvodnje je đenjem mjera podudarpotpore razvitka treba računati odvrlo neovisno sadašnim važećim EU trebalo bi stoga značajno, ređenim odnosno rezervama, stabilnost njojnepripremljenosti smještajdjelovati govedarske bavci nih te govećegbroja rasplodnih kapaciteta, neustrojenosti proizvodnje. veda od normativno kvalitetS ovakpredviđenog. zemljišnih kompleksa pravilnim djelovanjem Prema većih količina stodva nekom sredusporednim podacima proizvodnju podsustava da čne hrane. vidljivo bi je značajno zaostajemo njoročnom razdoblju mogla odnosu te U prema intenzivnost broja goveda, pregovorima stupanju značajnije povećati obradivih i EU vrlo stavažno površinabroja je nastupiti proizvodnje mjerena proizvodnovnika vrlo i aktilitara i (izuzeci rijetkiglim povećanjem broja grla njom mlijeka prirastom Mađaršto bi biti priusporedbama osnova viranjem zapuštenog zemljišta jer goveda, mogla skom te Rukvote i ovise upravo po broju stada ili stanovnika, poticaji osnovnog preraspodjelu povrmunjskompo korištenoj proizvedenoj (odnosno prodanoj) smanjenje broja grla. količini i šini). mlijeka, broju Kada

u

za

u

na

a

uvozom

u

u

su

nas.

-

no

s

na

ne

su

na

u

se

u

se

u

ne

u

sve

za-

neza-

ne

u

na

u

uvo-

s

o

s

na-

u

na

za

nu

va

u

se

o

u

s

su

na-

-

samo

s

za

o

mesa

BETONSKA

GALANTERIJA

FARME ZA KANALA ZA REŠETKASTEPODOVE IZNAD -2,85 CM. VISOKA DUŽINE2,20 NOSIVOST, JEDNOSTAVNO. (RUČNI ZOLASANJE “TRAJNOST, |

Mljekarski

list 12/2000.

:

15

Kraljevstvo

svakom

je dopušteno navedene, dozvole bez žitelju posebne

kozu?

za

i

iskaznice dr. vet. med.

Jeđut, Igor

Piše:

ista

podmiriti, kaznu odgovarajuću to se

ima

pretvoriti

općeje paša obraslim 14 dana". drvljem do branjena bili Ove (2000. g.) godine i šumama, koje pašnjacima masovnih odnosi Dotični se požara zakon svjedoci potpadaju (šumske podustanove. posebice područje Hrvatske, teritoriju Dalmacije. i stavljene pod zaštite), koje Dalmai Dalmacije. području 1883. od 11. studena “Zakon steru vrelovju koje zabranu, tinske Zagore. koza: i i paši držanju voda, potoka, rijekalijekovitih bile uzroci zaštite Vrlo često šumske smislu Istri zabrakoza požara koje “Držanje ili i velike ponovo vrućine, njuje nesnošljive pošumiti, samo imaju posjednicima kod da obzirom Ti i pridajezemljišta, već predjeli imaju branjevine. k oje osobama, ili uklaobradi nikakva i pažnja obilježiti, vidljivo trajno posjeda zemljišnog nikakvoga veća nattočkama slučaje maju,osim suhogMAKINJA, providiti njanju glavnim sljedećim od “ZABRANJENA PAŠA dozvole. osobite oblasne požara.jevima mogućnost izbijanja pisom velike reći da možemo No KOZA". iz koza kojedruge Dogon Za uzrok vrućine požara. jedini naredbe takve u Istriju jest Obrazloženje pokrajine pašu bilo da krivi neke ljudski faktor, je da tome, krajevi vjerojatno je zabranjen? ili radi slučajnomnamjernom i teško kršoviti vrlo i kako koji ljudi njihovo No, paljenju. nisu od i velikog tako pristupačni mijenja, razmišljanje i ustanovili uzrok bismo Da državu. Kako tadašnje je čaja zakoni mijenjaju. takvim krivca osnovni kao događajima, drvo, vrijeme kr. hrv.-slav.-dalm.

“Naredba vratiti daleko i vrlo bilo prošlost. skupo gradnju, terijal odjela habsšto vlade, zemaljske donosilo prikazivanja zornijeg Zbog prihoda glavninu 1907. od 25 iz korišteni lipnja nisu poslove tarnje materijali uzroka, monarhiji, željeli burškoj š: 19. zakona koristiti resurse, stojeću. prirodne svoje da idealni “Pošto bili mi žiteljstvo njihovoj je opaženo profit 1873. od 19.

“Zakon veljače naročito zemlje, dijelu jednom blagajni. državnoj koza sljesadržaje pogledu paše u Krajini gornjoj bivšoj deće ustanove: i tehnoznanosti Napretkom donekle i fizično terijalno, i brzo vrlo uvidjelo može oblast “Politička logije što pašu zadujetoga, jedržanjezdravstveno koza. značenje određenom koza koza mjestima po propisima postojećim neko šuma dodo dolazi više “Sve znatno vrijeme općinskih osvjeotešćano,držanje zabraniti. i radi također i da broja dočenja, goveče voljnog žikrme i kao koza siromaštva ima zabrane davajuća pomanjkanja mlijeko Postupak kr. obnalazi veliki dio puod 50 našeg kazniti novčanom onemogućeno, votinja globom čanstva znatnu ali imade, svaki komad unutarnje vrijednost odjel novčića vlada, maljska koze, kravici sikao svrhu tako te slukaznenim podignuća njoj poslove, ipak pojedinim strana spomenu50 forinti sviju blagostanja čovjeka romašnoga rodnog čajevima smije da i interes toliki tim držanja posvećuje, glede krajevima, pregloba ustanovljena najviše ako koza odrediti što izdatno i uzgojem slijedi: koračiti. isplati, paše koza nešto poi pobliže koza 1. držanjem dozvoljuje držanje može Ako globa to ustreba, zabavimo. vlastitu kućnu potrebu draži javnom zaplijenom pokriti ili koza u 2.

U koza. Nebi bom pučanstva prehrane pitanju staji krmljenje broja potrebnoga vrlo važno zauzima koza izuzev vlastitom način li niti mjesto: zemljištu, mogla globa taj od

u

12

sati

koza

3.

za-

u

na

d

smo

u

na

na

na

su

o

su

se

u

a

nas

se

se

u

se

u

su

ne

ne

se

a

ne-

na

se

u

su

ne

na

u

o

se

su

se

zna-

se

u

za

mo-

ramo

ma-

u

se

za

za

unu-

su

a

u

smo

u

u

ma-

ono

na-

a

se

mu

s

na

na

a

se

ovaca

marve

uz

se

ove

ze-

-

na

za

za

na-

u

u

ne

se

sa

u

sa

se

se

se

sa

se

se

samo

za

na

se

16

na

one

list 12/2000.

Mljekarski

štetočine. pružaobitelji hranu, stajama tvrdnja i korisnu i drže i shodno Sve do 90-tih nitko dajegazdarici djeci godinu prehrapočetka nije da kozarstvo ugodnuzabavu, svoga gosponjuju.? razmišljao isplati dara i stočarima već i državi. pobuđuje marljivost “Kozjeje mlijeko i masnije koze štednju. od Budući Puštajući područja koja zdravijekravljega. je obrasla i koza li Dokle radnik imade pretežno makinjem nego čvršćega zdravlja je god travama slabo konkrava i tuberkuloza da koje ima govedo ovca, svoga koja selje, posjeda mi bismo može kod kakovu zumira, da komadić Hrvatskoj ljude prenositi nje imali zaslužbu, toliko suhih trava i to mlioranice ili domaću požara. rijetko dolazi, jenjezino koju životinju Uz bismo imali to štetu već kao hrana vrlo dotle će zove, jeko djecu svojom svojinom i veću količinu većim biti prihod mlijeka graprikladno.

Obitelji protivnik kakvoga pučsada Ako veliku važnost već (koja j e brižan deficitarna). otac podovima, koje kogahuškanja, realno što lažu i zdravo te ćudorednih postavimo pitanje nepokvareno obitelji,pristaša više ili koza sebe i isplati: nazora." govedo koza, mlijeko svoju djecu, vjerskih bi Prvenrale bi ako vjerojatno pobijedila. dakle, imajuštalu, korist koze leži 3 stveno 2 “Najveća g., shodnosti i zbog jarenja potom zbiljski promišljati količina hrane njezinom mlijeku, kojega pri-držanju koza." manja je potrebna hod vrlo ovisan od te mijenja,je prehranu, mlijeko je zdravije. i držakoze i vrsti (Feliks Hilpert, “Uzgoj K tome treba dodati tjelesnog da kozu ustroja je 1908. hraniva. Ne koze nje koza“, g.) lakše držati i baviti daju najviše njom negoli liticama Nakon 2. rata, p o možda mlijeka, kojemoraju svjetskog broj govedom.

A je hranu tražiti i koza drastično planina da sisvoju koje Hrvatskoj je najznačajnija konstatacija čitav dan sebi loša potomu opao. bismo imali toliko poponajviše Razlog je gurno i već one, i znanstveno žara prepuštene koje ljoprivredna proste, Bi Hrvatskoj. zdravu

ona

se

u

uređenim

kroz čitavu

da

vana

a

su

koze

se

na

ne

samo

na

su

ve-

a

sa

se

u

na

ne

za

on

ne

u

ma

se

na

za

mo-

u

u

o

se

za

a

one

se

s

za

sve

nas

u

su

same

ne

neosno-

Bag

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) fax: 4922267 (01) žiro račun:

PJ.

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel.ifax: 31 65 84 (032)

VAZA

Tomislava

19

Zvonimira

80

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel.ifax: 62 22 065 (01)

30102-601-114220

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG,

IZVOZIMO

Osobito

u

| UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

| INDUSTRIJSKOG

NA

BILJA

lucerne, preporučamo: sjeme bijele djeteline, inkarnatke, te izbor stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku i ozimu travu, stočne repe, stočnu mrkvu, kao i širok izbor jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne Sve

i švedske

trava, crvene,

alate i zaštitna sredstva.

to možete

dobiti

u

diljem

Hrvatske.

ZET

Mljekarski

list 12/2000.

veleprodaji gornjoj na

KE-8/

adresi

7 /

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

BAVE

RIVI

TAI

=?1)

17

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

wo

pod ukupno stanja krava s brojnog Kretanje obuhvatom.

Usposelekcijskim redbom stanja kretanja brojnog 2000. godine po 30. rujnom krava iz 1999. u kojoj godine je bilo službama selekcijskim i županijama gospodarstvima obiteljskim selekkrava 80.198 pod uzgojno od 2.649 krava.

3.248 i Đurđevac periodu obuhvatom, cijskim Piše: Vesna Bulić, dipl. ing. do 30.

2000.

01. rujna selekcijskim siječnja Ukupnopoduzgojno i mlikontroli 2000. radom goobiteljskim rasploda godine kao i brojnog stanja, Kretanje kontrolirane ima 36.128 pod spodarstvima krava, ječnosti vrše terenske ostalih podataka 5.474 krave 49.544 krave, 85.672 krave. To kontrolom je rasploda svakodnevnim službe lekcijske (regispodataka prikupljanjem 2000. krava 30. po Prikaz godine rujnom stanja brojnog kretanja laktacijskih zakljuteladi, tracije službama i i selekcijskim županijama vlasnika, promjene prijave čaka, Pod Pod maticentralnu itd.) izlučenja kontr. stočarčnu Kontrolom Redni Hrvatskog evidenciju UKUPNO = vrši mliječnosti Županija sko centra rasploda| broj selekcijskog gdje i 3305 1798 1507 1. preračunavanje Zagrebačka razvrstavanje Zagreb istih te 846 3097 2251 |.Zelina Sv. podataka pristiglih povrat takvom teren.

5667 2419 3248 Vrbovec Zahvaljujući načinu rada uhodanom je 2. moguće 3431 1945 1486 Krapinskodobiti roku kratkom po4574 2763 1811 Sisačko-moslavačka 3. zagorska uvid i analizu. trebne podatke 4197 kre2831 1366 Ovom Karlovačka 4. je prikazano prilikom 30.

5191 3210 1981 stanja rujnom 5. Varaždinska brojnog tanje i 2000. godinepo županijama 6.

3673 2380 1293 Koprivnica Koprivničkoslužbama Repubselekcijskim 2894 2104 790 Križevci križevačka lici ŽupanijenajveHrvatskoj.

1450 385 1065 Sv. I. Žabno | obuhvatom ćim selekcijskim 5374 2725 2649 Đurđevac Bjelokriževačka, Koprivničko 7772 3636 4136 i varsko 7.

Zagrebačka. Bjelovarskobilogorska Bjelovar 5383 križevačka 2291 3092 Vel. Zdenci župaKoprivničko bilogorska kontrolom 707 497 210 mliječnosti nijapod 8.

Primorskokontrolom ima 5.797 krava i pod 2430 2430 9. goranska Ličkošto 7.594 rasploda krava, jeukup2639 1239 1400 10. senjska 13.391 krava podselekcijskim Virovitičko2731 1058 1673 obuhvatom.

Požeško-slavonska 11. podravska 4926 2682 2244 bilogorska župa- 12. BrodskoBjelovarsko kontrolom mliječnosti nijapod 245 245 13. Zadarska posavska kontrolom ima 6.427 krava i pod 4260 2055 D. 14. što 2205 6.728 Miholjac Osječkorasploda krava, jeukup274 274 B. Manastir 13.155 krava podselekcijskim baranjska obuhvatom.

186 186 15. Šibenskokonpod 4007 županija 3665 Zagrebačka 342 16. kninska Vukovarskokra7.006 ima trolom mliječnosti ad 509 509 17. srijemska 5.063 kontrolom i Splitskorasploda pod 2346 2081 krava 12.069 Istarska 18. što 265 dalmatinska krave, jeukupno Uzobuhvatom.

49 49 Dubrovačko-neretvanska 19. podselekcijskim bronajvećim 4355 organizacije 2290 2065 gojne 20. Međimurska | kontrolom krava mliječpod jem 85672 49544 36128 | _| Vrbovec UKUPNO: nosti 4.136, Bjelovar 85.672

što čini

krave

na

u

-

-

na

u

su

a

se-

za

s

u

se

na

sve

u

na

s

u

s

su:

-

-

-

-

no

-

>

S

no

-

va

-

s

su:

18

-

Mljekarski list

12/2000.

SELEKCIJA

više

odnosu

I REPRODUKCIJA

prethodnu cijama laciji, laktacijske zakljui rada čke i po dinu,očekuje daljnji selekcijskog Repubpasminama, porast gojno županijama naredna tri Budući da lici Ti rezultati odnose permjeseca.

Hrvatskoj. uzgojnim organizacijama, bliži Hrvatski stočarkrava kraj godine, brojno stanje zistenciju laktacija, trajanje sko će kao i centar denih po pasminaselekcijski podselekciju visnog razdoblja, stanje oplodsvake izdati izgodine godišnje ma, brojregistrirane teladi, broj njeplotkinja, rasplodnih promet rezultatima rada 2000. obnovu stanovčane kreditivješće uzgajatelja, matičnog goveda, poticaje, nalaze testirane i netestirane bii održapo godinikojoj podaci da, ranje rasplodnih junica i kove koriste izložbe Županijama popuuzgojnim organiza- koji našoj tijekom godine. Il u

a

na

go-

se

u

vezani

uz

rezultate

zatim

uz-

na

u

se

na

se

na:

uve-

ser-

na

o

u

u

se

na

na

se

Bikovske

majke

-

ocjena

u

ne

i vime.

dament)

i odabir

obraća

Posebna

pozor-

ocjenjivanju odnos vičetvrti, kom izbora novih bikovskih povezanost Piše: majte veličina sisa.

Ljiljana Husinec, dipl. ing. mena, i raspored što više mladih krava ki, uključiti 4. Osobine muznosti (protok domaćeg p odrijetla koje odgovaodnosno Remont, nadopuna mlijeka) traženim raju zahtjevima. stada bikovskih Trenutno postojećeg majki, 2. nije m ogućemjeriti sadrsvake tu osobinu Proizvodnja mlijeka, obavljaplanski godine zbog neopremljenosti masti i način da iz matične žaj mliječne mliječnih bje- potrebnim postojeće uređajem. lančevina krava odabiru kandi5. osobine populacije Reprodukcijske bikovske Vrlo bitna osobina Procjenjuje uzgojna vrijedredovito datkinje majke nost obzirom je osobine krave to mlade da kod mliječ(najčešće napomenu koje nosti. Svaka telenje, do tri krava kandidatkinja starijih servis imajuzaključenu jednu gleda d uljina min.

1 stand. svake od 18 pozitivno od odstupati krave laktacije).

Voditelj perioda (period otelenja dev. od Ako navedenih službi dudo prosjeka populacije. bi ponovne selekcijskih oplodnje) koji nisu te izražan obići trebao 115 dana. uzgojne vrijednosti je uzgajatelje (koji prelaziti onda kao služi i čunate, kriterijnji- Nakon obavljenog izbora imajumogućekandidatkinje) hova naturalna mlibikovske proizvodnja pripremiti odgovarajuće proizmajke uključuju izražena vodne liste To radi dojeka kg (I. laktacija Po program njih. usmjerene oplodnje. min.

4.300 II. kontrolorima kgmlijeka, laktacija govoru svojim principu asortativnog sparivanja min.

4.600 III. i više svake kontrokgmlijeka, određenih nedokoji obavljanjem (kompenziranje min. 5.000 le stataka laktacija kgmlijeka). kravi mliječnosti neposredno upućekrave) svakoj prini svake 3. određeni bikovski otac. proizvodne sposobnosti Vanjština životinje) družuje (tip kontrolirane krave. Nakon Za bikova vanjštine obavlja toga Procjena generacije biraju izlazak stručne komimetodom bikovski očevi iz dogovara linear- (“Sustav populacije važećim ili prema sije: voditelj pododjela govedar-'97") scoring uputama, goveda vlastitoj zemlji službe i kritičko i stva, voditelj smrznuto zapravo selekcijske je ocjenjivanje (duboko sjeme) iz Centra odreiz stočarskih jedanstručnjak prosuđivanje kojoj mjeri naprednih zemalja stočarstvu đena iz produkciju Zagreb. životinja svojim vanjskim(kod je najčešći i izbor bikovskih odnosno dii kao i Ocjenu majki izgledom, pojedinim NjemačkeAustrije).

Oni, navedena dobro bikovske komisija obavlja jelovima tijela, garantira majke, predstavljaju više bitnih i obzirom temelju kriterija. zdravlje, proizvodnju dugovječsvoj genetski poten1. nost. Bitna karakteristika vrh Prilikom izbora Podrijetlo jeocje-cijal uzgoja.

Potrebno da svaka kandidat19 zadanih i bikovskih očeva bitni je njivanje svojstava podaci ima dodatgenerakinja najmanje dvije preporučeno ocjenjivanje njihovim uzgojnim vrijednostima i kontroliranih 4 kontrolirane osobine: mliprecije poznatih svojstva evidentiranje daka kao poi osobine kvaliteta tovne procijenjene uzgojne vrijedeksterijernih pogrešaka ječnost, nosti. Bikovske sebnosti. i muznost.

Na terenu pomesa, majke Temeljem ocjena tip je kao visokobređe iz strane završen 26. junice jedinačna svojstva formiraju krugusmjerenog osjei U tri 01.

11. zemlje (NjemačkeAustrije.). j e zajedničke ocjene glavnemenjivanja koji započeo *99. se, i do 31.03.00. grupe noge zadnje vrijeme nastoji prilisvojstava: okvir, (fun- god.trajao god. nost

vime-

se

na:

se

na

se

za

se

nove

na

su

uz

se

mora

ne

sve

nove

se

za

u

u

u

sa

su

u

se

se

se

nove

se

a

u

se

uvoze

za

re-

u

u

nas

uzvoz

na

s

-

na

-

su

na

uvezene

uz

za

su

o

sve

za

se

za

Mljekarski

list 12/2000.

19

EE 4

SELEKCIJAIREPRODUKCIJ

PRPIC PTO

sra

stočarstvu

OPT PRE MOSTU uvoznih

će biti korišteno

reprodukciju pet pored iz bikova 7131 iz Centra i Pero HB iz bikovska Njemačke) (sjeme greb (sjeme HB 7183 iz Centra i bik Horfred stočarstva više nakon Osijek.

Njemačke) godinaunapređenje Osistočarstva novi 27.

Na i dva domaća unapređenje n adovezuje bikovska taj krug uključena Matas HB 7019 iz Centra E oplodnjekoje-jek. krugusmjerene U

četiri strana

njemu

su

oca

u

Za-

-

za

uvoz

-

mu

-

uvoz

-

se

OSVRT

NA

O

PRAVILNIKA

PRIMJENU

-

u

za

oca:

za

KAKVOĆISVJEŽEGSIROVOG

MLIJEKA

m

vrijedi za sve podjednako

Pravilnik

kvali-

higijenski plaćeni jerimaju tetnije mlijeko. ima Bez obzira da li proizvođač mlivođača neće smjeti predavati dr. vet.

Piše: Antun krava MORA ili Kostelić, pedeset jednu loše izrazito higijenske jekozbog načela osnovnih med. higipridržavati odnosno kakvoće, zbogpreviše ilineće smjeti predajene m užnje stanica i somatskih mikroorganivati mlijeko!

Praće Uskoro vimena i početi primjena stroja Pranje ruku, štetu vilnika kakvoći proizvođačima Najveću sirovog svježeg odgovaraupotrebu mužnju, nanosi kronična kataralće iznenaditi mnoge mlijeka će biti mlijeka koji uvijek d ezinficijensa, jućeg vimena (mastitis) zbog upala od mlijekaHrvatskoj. proizvođače zbog velikog gubitaka jeftinije količina listu već U proizkoje jesmanjena godiMljekarskom mlijeku mikroorganizama broja broj vedenog m lijeka, povećan vimena upozorava ili problematiku koje upala liječenja somatskih stanica i količinu prokakvoću (iz-nastaju mlijeku Svakološe higijene. zbog nad 400 000). dnevni mlijeizvedenog svježeg sirovog crnoj pregled mlijeka može biti konka. Hrvatska Isti Pravilnik za sve prva mjera podlozi je što kurentna ni po nakon količini, je otkupljivače vimena, otkrivanje upala mlijeka kvaliteti ni po mastitis-testom svježeg Pojedini već považnije, pravovremetoga prerađivači kronične otkrivamo od proizvedenogEurop- čeli zabranjivati mlijeka nevidljive m lijeka otkup Time vimena. udovoskoj uniji. onih smanjujemo upale koji kooperanata i ali troškove mlijekaljavaju Pojedini prerađivači odredbama liječenja, gubitke pa Pravilnika, nekoliko upogodina posljednjih oni mlijeka. lučenja zbogsmanjenog drugom jednostavno prijeđu znati da Važno ima “niže" krizoravaju svoje kooperantepo- prerađivaču upale zbog je koji ali i trebu mlivimena povećanja količine, misleći da s manji lučenje naglo riješili probterije kakvoće I nakon mlijeka jer lem. Na pojedinim poboljšanje potrebno izliječenja jeka. područjima da će naši farmeri vrati da vremena niže svjesni jedugo otkupljuju mlijeko mljekare inozemnim rati biti konkurentni proizvodnju. prijašnju kriterijima higipostavljenim osobito nakon listu U pristukakvoću farmerima, te objavje Mljekarskom privlače lošije jensku Hrvatske stotine članaka agronomSvjetskoj trgovačpanja ljeno Pravilnik, proizvođače mlijeka. skih i veterinarskih kojorganizaciji. stručnjaka prerađimeđutim, obvezuje vezana proda će iste odredbe vače područja pojedina (tvornice) staProblem u somatskim međutim mlije kakvoću Pravilnika mnogi mlijeka, izvodnju nicama i stručmikroorganizmima jekavrijediti proizvođače žele primijeniti savjete kolii Hrvatske Na bez obzira nego proizvode dalje organinjaka području proizkoju mljekaru nekvalitetno malo i činski zirana mlijeko predavanja vode mlijeko. brojna hraiako i kako Pravilnika temu ga primanjepromjene Prvo treba riješiti i Velik dio probleme higijeni mužnje smještaju proiznidbi, mjenitipraksi. većih bez odu vođača mogu ulaganja, zadovoljiti staji postići, uspijeva i veću rezultate Proizvođači redbe Pravilnika o kakvoći puno mlijebolje morajurješavati i količine radu. tiče ka što sastava, poboljšanja kemijskog probleme deset tražiti blaže kriteproizvođači Pojedini međutim, jošuvijek problemikakvoće, Proizvođači somatske stanice i hranjekoje smještene, mikroorganizmlijeka. krava, rije otkup stručiznad i muzene ima mi po savjetima higijenskih koji pridržavaju kojih mlijeku više krava i količina. To znači da načela pa je mlijeka proizvode njaka mužnje,nemaju dopuštenih kravi veća zarada dio biti više i vimena Pravilniku po prema godišnja jedan proiz-upalama trebaju se

zama.

za

o

uz

na

u

se

nama

vezanu

u

a

na

u

uz

na

ne

za

rano

a

su

u

no

ne

na

se

na

su

mo-

su

na

se

s

za

na

za

sve

uz

vezane

za

za

ne

sve

za

na

su

u

uz

u

za-

se

su

a

s

ne

su

za

u

ne

se

s

20

list 12/2000.

Mljekarski

Q5VRT

s

nekih

negoli

proizvođača

20

i

većih

NA PRIMJENU

PRAVILNIKA

KAKVOĆI

O

s

MLIJEKA

ulaganja. je manjejednomtjedno, mlijeko više krava. neke navedene navibiti pravopromijeniti higijenski kvalitetno, Veći ke hranidba će otkriti i vremeno i broj proizvođača kupio je (držanje krava, higiupala krave civimena će biti te holštajnske pasmine jenamužnje). liječenjejednoda mliPotrebno ljem povećaproizvodnju Smještaj. jepobolj-stavnije gubici manji. očito nisu šati Ako ima jeka, raspitali higijenu (čistoću)samoj proizvođač problema i hranidbe takborave krave uvjetima proizvodnji .mlijeka, držanja staji (npr. podgdje nije vih krava. kao biti mora te prema mota iz Holštajnske krave, uvijek suh), potražiti savjet stručnjaka i krave visoko držati što od terendrugih mliječnih mogućnostima životinje savjetodavne službe, češće ili stalno izvan veterinara ili pasmina, zahtijevaju poseban staje (is-skog stručnjaka žim hranidbe i ako ti ili pa smještaja, pusti).

VeterinarskogAgronomskog budu Hranidba.

Krave fakulteta tome uvjeti zadovoljeni (uzhigije potrebno (ovisno kakve zarada neće izohraniti prema količini ima ili u jensku mužnju) poproizveprobleme staji stati. i im kvaHranidba, smještaj mužnja denog mlijeka dajući ljima). krava tema članaka litetnu i hranu doće brojnih Otkupnacijena mlijeka međutim količinama konlike ovisiti i sastavu Mljekarskom listu, voljnim (sijeno, kemijskom da veliki malo više čuđuje jošuvijek broj centrat, sjenaža, silaža, ispaša). higijenskoj kakvoći, želi truda može proizvođača promijenitiHigijena mužnje.Ispravnom proizvesti mlijeko navike tehnikom i samim time hranidbi, pridržavanjem pogotovo najbolje kakvoće, nih načela i veće mužnji. higijene mužnje, polučiti otkupne cijene.

Kako Pravilniku? udovoljiti upotrebu dezinficijensa pranje Velik udovovimena i brojproizvođača ruku, stroja mužnju će odredbama Pravilnika bez kao i mastitis-testa ljit obavljanje najs

Potrebno

će

samo

a

se

s

a

a

se

o

u

u

sra-

re-

s

o

na

su

u

raznovrsnu

u

uve-

za-

o

a

ne

u

uz

se

a

u

osnov-

a

uz

za

za

_(/R0)M6/nOROLOG

==

Još

da

prođeovajmjesec ovojgodini i

Piše: Još da

mr.

Dražen

dođe

kraj

Kaučić, agrometeorolog

Sve što prođe ovaj mjesec ovoj godini kraj. razdoblje vegetacije jegodine prošlo. rada i sad uživamo doma pa proljeće zasijali, tijekom mukotrpnog uspjeli uzgojiti toplini prisjećajući lijepih i ružnih trenutaka. nekim naročito i bilo po Prisjećamo koje poljodjelcima, Slavoniji Baranji, nije volji.

Kakvo bilo od do nekoliko redaka. je vrijemetravnjalistopada pročitajmo sljedećih istočnim i Hrvatske bio ekstremno Travanj Maksimalne zraka narasle topao. temperature je zapadnim dijelovima i do 29.0% C. No, minimalna zraka 5 od tla i do temperatura spomenutim krajevima tijekom mjeseca spustila -5.0% C, Šteta voćkama od vrlo niskih temperatura bilo nakon spomenutih nije jer j e cvatnja počela njihove pojave. količine oborine Daruvaru i Slavonskome Sisku, Brodu Mjesečne Zagrebu, Bjelovaru, granicamaprosječnih Malom i Dubrovniku količine znatno višegodišnjih vrijednosti.

Međutim,Osijeku, Gospiću, Lošinju mjesečne kako tim lokalitetima vladala suša. pa oborine puno prava bilo manje zaključujemoje Najmanje je tijekom druge dekade i Slavonskome Brodu ni kiše. U Županji mjeseca.

Primjerice Osijeku, nije zabilježena jedna kap Zagrebu 3 mm, Daruvaru 1 kiše.

2, izmjerena Bjelovaru bilo izrazito vruće i suho. svibnja zraka i veća od temperatura Tijekom je Srednja mjesečna Osijeku Zagrebu je 2.0% C. Maksimalne istočnim i kontinentalnim temperature prosječne višegodišnje vrijednosti zapadnim Hrvatske narasle do 30.0* €. U dane maksimalnim zraka iznad 30.0% C temperaturama dijelovima agrometeorologiji nazivamo “vrućim danima". takvih dana bilo i Slavonskome Brodu čak 5 što 2, je Ovog mjeseca Osijeku Bjelovaru Bio i hladni dan kada minimalna zraka prava 5 od tla temperatura je rijetkost. je jedan spustila, primjerice Varaždinu i do -1.8% C. Šteta od tako niske bilo. Oborina istočnim i temperature zraka nije je zapadnim kontinentalnim Hrvatske bilo od 50%.

Izrazito sušno bilo dijelovima manje višegodišnjeg prosjeka otprilike jeu dekadi Slavonskome Brodu i 9, je 5, 1 prvoj mjeseca kad Zagrebu ukupno i zmjereno Osijeku Bjelovaru oborine. Vrlo visoke temperature zraka vrlo visokim vode iz tla pa spomenute razlogom vrijednostima isparavanja oborine nisu bile fazi vrlo šećerne dovoljnepotrebe biljaka nicanja.

Krajem m jeseca svjedoci lošeg izgleda kukuruza, suncokreta repe, i soje.

Na čitavom Hrvatske bio ekstremno Dana maksimalnim topao. zraka iznad 30.0% temperaturama području lipanj je C bilo 13. 1 12, kontinentalnim Hrvatske bilo vrlo sušno, je Zagrebu Osijeku lipnju je zapadnim dijelovima i

dođe

No,

u

već davno

ove

smo

se

smo

u

vremena

se

u

u

u

su

u

se

na

cm

na

u

u

su

u

su

s

na

u

su

a

u

samo

mm

u

za

su

u

s

u

a

se

na

u

cm

u

u

za

u

a u

samo

mm

su

za

u

smo

s

u

a

Mljekarski

u

list 12/2000.

u

u

a

21

O ro

>IGROMETLOROO

IVO JERE KJE

PO

EI 1 dan

Osijeku mjeseca cijelog Zagrebutijekom vlažno. bilo dekade već Tlo od 5 većom oborinom prve koje korijenjem mjeseca nedovoljnotlaBiljke je tijekom bila 10 dubine vodu.

Vlažnost lako imale dubine nisu doseže u tlo do 20 je pristupačnu raspolaganju od točke venuća. Eto, dubini dana vlažnost tla 20. jednogbrojnih ispod spomenutoj spustila najmanjalipnja.

Toga od suše. kultura upravo dokaza poljoprivrednih stradanju Vrućih dana, bile okvirima zraka temperature vrijednosti.je višegodišnjih prosječnih srpnju mjesečne Srednje kontinentalnim i istočnim bilo od 30.0* većom zraka €, maksimalnom dana temperaturom dijelovima zapadnim tj.

I 4 dana više od što do 2, Hrvatske izmjerene prosjeka. ukupno Zagrebu Osijeku primjerice 13), je (10 meteorološkim Na bile okvirima količine oborine ovoga postajama vrijednosti. višegodišnjih prosječnih mjeseca oborine 2 iznose od Brodu i Slavonskome Raspored prosjeka višegodišnjeg Zagrebu odstupanja Osijeku, bio treće dekade Hrvatske. istočnim Naime, naročito bio mjeseca Osijeku je tijekom krajevima nepovoljan je nešto bio oborine 5 od oborinom dan Primjerice, povoljniji. krajevima je zapadnim Raspored jedan ratarskih kultura znatno Dakle, treće 4 kišna dana pa bilo dekade 7, 3, prve bolje. stanje je druge Zagrebu jetijekom značilo.

Suša ali to bilo normalno, mnogo je poljodjelcima nije primjereno ljetu, tj. mjesecu vrijeme je nisu imale dubine 20 i već od Hrvatske kontinentalnim Mnogebiljke još siječnja. dijelovima prisutna nade da će dan bivalo ratarskih kultura iz dana te vodu lako lošije, pristupačnu jestanje raspolaganju bilo popraviti manje. bile veće od zraka suh. i vrlo bio ekstremno temperature Kolovoz topao prosječnih Srednje mjesečne je godine i Varaždinu 3.4% C, Brodu 3.1 “C, 2.1 “C, Slavonskome Daruvaru Osijeku, Bjelovaru višegodišnjih vrijednosti: Maksimalne dekade bilo temperature zraka narasle 3.7 C. mjeseca. druge Najtoplije je tijekom Zagrebu od 30.0? zraka većom do 38.6% C. S maksimalnom 38.5% C, temperaturom do 37.9% C, Varaždinu Osijeku Zagrebu 19. Tako velik Brodu i Slavonskome Varaždinu bilo 16, 13, vrućih dana C, Zagrebu Osijeku mjesecu je tj.

10. tako vrućih dana 6, kolovoza prava Naime, vrućih dana Osijeku prosječno je Zagrebu je rijetkost. tijekom broj količine bile dok dekade treće izostale i Oborine najveće izmjerene mjeseca, ukupno tijekom Osijeku Zagrebu Slavonskome od količina,primjerice količine dekadi višegodišnjih manje prosječnih Mjesečne prvoj mjeseca. oborine.

U i dana 90%. i Brodu 80%, Zagrebu je pojavom broj Vrijedno jespomenuti Zagrebu Osijeku bio dekade i dan. bilo No, dekade 3, prve, prve mjeseca tijekom druge Osijeku je jedan druge tijekom inače oborine dana oborine. I tako malo dan prava tijekom Osijeku je rijetkost; pojavom pojavom jedan tla svakih vlažno. Prateći vlažnost bilo i 9 kišnih dana. Dakle, tlo kolovoza mjesecu nedovoljno je prosječno dubine 50 kako 10. kolovoza Križevcima deset dana biljke doznajemo agrometeorološkoj postaji Glavnoj točke venuća. Dakle, vlažnost tla bila dubine vodu. Na 30 lako više nisu imale jeispod rašpolaganju pristupačnu kratkim kod suše te više nakon fiziološko toga posljedice biljaka moglopromijeniti, nije biljaka stanje do dubini bile očite. U tlu sustavom vrijednosti kapaciteta (čije retencionog je spomenutoj nedostajalo korjenovim tla. četvorni metar tla 82 litre stanje m jeseca Krajem vodom) poljskog kapaciteta vrijednostima odgovaraju 137 do 31. kolovoza dubine 60 tlu U više vlažnosti tla kapaciteta retencionog jenedostajalo pogoršalo. još vode. litre lako čak 43 dubini metru. litara vode po četvornom pristupačne je spomenutoj nedostajalo Biljkama Svakodnevna vrlo velikih tlu rezultat mjerenja evapotranspiracije. potencijalne vrijednosti je vlage Manjak 5 litara dnevno iz tla da Garnieru po isparilo prosječno otkrivaju je evaporimetrom evapotranspiracije potencijalne isto toliko vode, dnevno ovog Kako vode. i tijekom mjeseca ukupno prosječno isparavalo srpnja je tijekom iznenadilo. vlažnosti tla 1 litra oborine, Križevcima ovog nije kraju mjeseca stanje izmjerena Križevcima dubine do 20 tla vlažnost dekade i rujna postaji prve agrometeorološkoj Glavnoj Tijekom druge imale konačno dubine Do 20 kolovoza. dekadu odnosu znatno biljke posljednju promijenila dana čemu kišnih bilo 7 dekade oborine.

Naime, vodu. lako prve je pri je tijekom Razlog raspolaganju pristupačnu količina oborine dana, dekade oborine.

53,9 jednog mjeseca, tijekom Tijekom druge izmjereno ukupno nedostatak dubine. tla 30 90 vlažnost nisu oborine iznosila 24.8 Međutim, spomenute Najveći utjecale je vlažnost tla Momentalna metar četvorni 1 dubine 60 vode do je tla).

(264 kapaciteta izmjeren je retencionog 30 do dubini tlu I odnosu dekade, nešto 31. kolovoza dalje je još uvijekdovoljno. protekle dvije porasla će Naime, vlažnost tla ovog vode.

60 događa rijetko pamtiti. mjeseca dugo nedostajalo Spomenuta biljkama i da do lako vode, tla da retencionog kapaciteta pristupačne dovoljno tijekom rujna dubljim slojevima tla vlažnost četvorni metar. dubine čak 56 I vode 30 dekadi nije Opisana prvoj primjerice nedostaje, oborine, nego i stvarne primjerice vrijednosti rujnu, čije ukupne evapotranspiracije posljedicamanjka Svakodnevnim količina oborine. od 4 potencijalne mjerenjem i zmjerenih manje ukupno Zagrebu, da Križevcima Garnieru po doznajemoje agrometeorološkoj postaji Glavnoj evapotranspiracije evaporimetrom čak tla iz spomenutog čak 87 litara vode. Dakle, dnevno tla iz isparavalo je ukupno isparilo lesiviranog tijekom rujna dekadi bilo metra.

3 litre vode trećoj mjeseca. najmanje jeisparavanjeprvoj, četvornog Najveće će i ima spomenuto I tako vrijemegodine. kojipamtiti nezadovoljnih poljodjelaca zadovoljnih vjerujemo, kraju, šećerne zaboraviti “urod" što dobar i kvalitetan urod će repe.

Naime, a grožđa, prije pamtit čak

istočnim

u

sušno.

i ekstremno

Uostalom,

bila 2, a

su

u

samo

u

s

s

mm.

cm

na

na

cm

na

se

o

su

u

u

u

s

a

za

u

a

za

u

u

su

mm.

samo

u

samo

s

samo

u

u

u

u

mm.

a

u

ovome

u

na

cm

na

se

a

sve

u

ono

sve

su

ove

a

za

u

u

su

za

a

u

u

a

u

ovome

u

a u

u

su

u

su

u

u

su

u

a

za

s

za

u

a

u

su

s

s

samo

a

u

samo

u ovome

cm

na

u

na

cm

na

s

su

se

na

na

za

cm

na

se

na

u

u

a

u

na

cm

na

su

cm

na

u

se

nas

na

samo

su

samo

mm

na

mm.

u

na

cm

na

cm

-

u

ne

no

na

na

se

se

cm

a

nema

u

u

na

na

cm

samo

u

u

su

samo

mm

za

u

na

u

s

a

u

ove

na

se

22

list 12/2000.

Mljekarski

Kultura

življenja selu

na SINOVČIĆ IVAN BOZICNO SVETKOVANJE KAK

JE

OTAC

LEPO

KAD

UNOSI

SLAMU

DOLAZI

OSJEĆAJ

UGODAN

KOJE

SE

BUDI

KAD

SVAKU

VRATIMA

ZNAK,

DA

PALI

JE

VESELJA

SU

U

SVAKOM

TO

SE

NA

ŠTEFANJE

KRUNA STANJE

SVETKOVANJE

I POSAVSKI

KROV

BLAGOSLOV

OSTANU

TRI

POČELA

GODIŠTA

POZNATA

BOŽIĆNE

DOMU

POSAVCI

PUNA

BLAGDANA

POČINJE

OBITELJ

SVEĆE

MATI

DUŠEVNO

JE

KRŠĆANSKI

OBIĐE NA

A

KAD

VEČE

BADNJE

IŽA PONOVO BOŽIĆ SVIH

POSAVSKA JER

DOJDE

OD

SRCA,

SLOVA

NOVA

POPEVKE

ISKRENO

ČUJU

SE RADUJU

IVANUŠ DAJU PAJDAŠI I TAMBURAŠI-GRATURANTI POSTOJANO IZ VIJEKA U VIJEK I

NE

SPATI

koji njihove domove, I TAKO Mraz neka darove nosi Djed svoje ŽIVOTU SE RADUJE ČOVJEK POSAVSKI Pri svojim“brojlerima".kraju kalendarske 25. godine, prosinca dolazi Iz posavskog obiteljski blagdan kojemu spomenara svi članovi najviše raduju selu već i gradovima domovine odPiše: Ivan Sinovčić vijesti pedagogije postojala boljadiljem Hrvatske, metoda katoličke katoličkom sviodgojna djece cijelom do 11 uzrasta odnosno do To dan Isusova godina, jetu. je rođenja Tako i do završetka škole. Ti darovi eto, smo, slavi načine razne stigli pučke koji bili dva skromne ali ovisno kulturi i mjeseca prosincakojem vrijednosti, poobičajima datuma: 6. naroda U značajna bogati prosinca ljubavlju roditelja.

Najčeš-jedinih i regija.

Sisačkoj će Nikole našlo nešto Posavini tradicionalni po blagdan (Nikolicipeli svetoga oraha, običaj, i katolički i šiba kao te nje) najveći koja jabukabonboni, obiteljski ovaj d atum, razlikuje 25.

Božić. da može biti i od opomena blagdan prosinca mnogo još bolji običaja drugih kajJedan od dana Tu najradosnijih poslušniji. ljubav mogu kavskog područja. danas male nikakvi I ovom ću kalendarskoj godini zamijeniti skupi prigodom podsjetit bio i ostao darovi donosi ili posavce je blagdan koje Djed stariju generaciju kajkavaca Nikole zaštitnika brodara i ih brzo kada televizor Djed božićnjak, svetog djeca nije Posavini skelara i i odbace žalost mornara, bio “članom iz naših pokidaju obitelji", fišara 50 misle da domova čula tiha božićna (ribara).

Naime,prije ditelja koji ljubav selima Sisačke Posavine može Kako i molitva. godina kupiti. je posljednje pjesma Toplinu obiteljnisu slavili rođendani već moderno davati kućne doma vrijeme skog (koja g rije dušu) ali bez daridar bilo nikakvim povoimendani, posebnog ljubimce kojim mogućejepostići (cendom smislu. U to tako i pa oni vanjamaterijalnom NIKOLINJE, tralnim) uređajima jer griju svrha dovedena do Kako vrijeme nije postojao Djed darivanja je tijelo. običaji niti Sveti Nikola da vrlo zani Božićne deapsurda Djedbožićnjak. jernije rijetkost blagdane, darivao dobru i brzo veća kućnom već mnogo je poslušnu djecu. ljubav poklanja taljima opisanim puta kako načine i raznim Krampusjeplašio zločestu, ljubimcu negoli djetetu kojemje pribi do i takav dar dobra i ta ću istakgodine postala namijenjen.

Srećom, likama, prilikom tako zaslužila darove moda nuti nekoliko ljepše koje jošnije preplavila ljude specifičnosti mojeg očišćene selu pa mali Posavci i su, nažalost cipele postavljene dalje zavičaja koje dijelom Nisam i velikom radošću prozor, isčezle ilinestale. Na stavljali roditelji. nestrpljenjem Badnje veče, da Nikolu unosi pos voga otac slamu i siguran je cjelokupnoj dočekuju prema Svetog običaju, VESELI

dolazi

u

a

se

ne

samo

na

nosno

u

u

se

u

su

su

se

na

o

u

ve-

zan

za

ne

se

se

-

s

u

ne

za

mraz

na

a

a

ona

u

na

vremena

ro-

a

se

u

se

u

se

samo

ne-

na

u

za

-

mraz

samo

se

su

za

na

ona

ve-

s

razne

u

ovom

na

u

u

s

su

u

Mljekarski

list 12/2000.

23

Štefanje) m ajka koja je Tvoja djeca (na priprema rodila rođacima išla slamu večeru (Stjepanisvojim stavljajući (na Te i “za počestitati imendan noge stolu ostatak mlijekom svojim koja je po ma) podstol, križ) ulasku božićni svečani zatim postavila. govoreći pri ložaja", postavlja nazdravili bi svi Zatim i Isus kuću: sviPali hranu. i posnu pravim Marija, dej Faljen stolnjak tamburaši domaćim Vam molitva. Napuvinom, racekov, pilekov, Bog slijedi jeću,potom hvalili stolukućani kon večere puno pjesmom: ždrebekov, telekov, rekov, ispod tom Hvala Tebi mir i da zdrave slame izvlače gospodaru blagoslov. dečice, stabljiku njaka daru sredini stolicu bi Zatim Pri tko će lijepom tvojem sjeli živjeti. najdulje doznaju si nekoliko i mirno mnogo da vode tome ljeta poklonio; koji sjedili prostorije roditeljibrigu djeca bi živio. dok ih domaćica Zatim izvuku stabljiku. minuta, najdulju Ivo sretan kukuruznim mnogo član ljeta bio, Ivo, posula prekrižila, gasi svijeću najmlađi obitelji živio! i darivala će krenuti kome vidi da orasima, prema njempo glavi Ti Bože tolko let Kolko kolačii bombonima će dim daj “kaplic ovaj jabukama, napustiti jertaj prvi Ja i dim krene ma, poživet. ponekad uvijek svijet.

Naravno, danu trećem radovao Suukućanu. prema bi posebno najstarijem ponovio događaj Cijeli mi tada imendan Božića svi obvezno pa Posavsvakom je jer Novu tradan, Božić, godinu dolazili čestitami zatim misu odlaze ujutro domu. skom poldanicu, Štovaničitatelji ti Glavobilan ručak pjevajući tamburaši(objed). slijedi Mljekarskog lista, kraju BLAVAM graturanti pjesmu: 2000. jepečena prigodnu jelo(potradiciji) ŽELIM godine Ti Danas ili šunka. Nikako je GOSLOVLJEN odojak nedaj BOŽIĆ I SRETimendan bonisu Posavci Bože GODINU! NU NOVU janje. već odavno mladunče žićnu dragi Ivo, kojjeTebi, gozbupriređivali Sinovčić Ivo Vaš odabran. domaće bilo Drugi životinje. koje borovu

granu,

stol

mati

dan

Božića

Sretna

su

Te

bila

za

na

a

u

za-

a

a

na

na

na

nam

ne

sve

zr-

se

se

sam

novcem.

a

na

se

za

na

ove

u

rano

su

na

no

zorom

ranom

ne

osvanuo

za

običaji sela Duboševice,

Božični

muški

čistilištale i

pale decu, svinjce. vrime Za Na Baranja jedu Badnjak mrsi, Badnjak. je tisto i bilo Adventa soprana sirem, gra' javnih zabava, jela nije i svirao makem radio ni čak Piše: pa nije Damjanov Matija svićidođe veče Kada kršćanskim upalji obiteljima. kuće unosi domaćin radi ranim satima U već 1.

Božićni Badnjak svetla, počinju običaji slame išla veliko breme muška traljama. “položaj". djeca počinje prosinca.

Prvogprosinca FAsobu iđe Kada kuću Na ulazu Došašće. pozdravlja: najavljivali Advent, BIJO VAM ISUS DoLJEN kao KUKU-RIKU ČESTIT Od prvog pitlovi. održavaju prosinca i GODINA STARA domaćin I i domaćica ih čekali BOŽIĆ ranim mise zorne, jutarnjim dođe do stodok bilo tri tako šenika iz i bilo satima. I dok pa j e kojem kuće, puta struje nije još I Ukućani zob lice. ŽIV išlo svako i odgovarali: jekukuruz, žito, pomišano svjetla jutro uličnog ih BIO. 'ranili ZDRAV bacali na čam i njih iz slamu oni istrese Domaćin KVO-KVO" “PI ričima: svih strana Selo tralja, PI, jeoživjelo, svi ostali raširu slamu deca zatim bi išli i čuo žamor odgovarali: “ME, BE, MU, koji mještana onda i tako bi simbolisobi KUKU-RIKU" crkvi U mraku. i po crkvi to veselje. postaje prema da braća i sestre želeći stoku i živinu zirali sviće 2-4 Stariji obasjale koje gorile i kao decu leđima i zdravi živi budu to veliku crkvu. Baš mi magarci idućoj godini. manju je svjetlo U tome vrime. dariva domaćin to Kada to bilo čarobno. jedno traje završi, deca svi novcem. zvonce, adventske smo uozbilje, čuje djecu pjesme.

Pjevali dolazi svi došlo slamu kada kleknu dan Na i minisdoba bio Ja sam ostali, Badnji KRISKINDLI. bacili nosi ukućani svi 50 zorne, trant Boga (prijegodina). bilu ulazi i biti čisto sobu moralo U sve 24. do održavale Zorne zagrnut posal jer je kriskindli nosi i kučistile uredno. do Žene komšija sobe, ponjavu Zadnja Badnjaka. tj. prosinca a

se

ne

se

na

zorna

su

sa

orem.

u

se

na

ca

u

na

su

su

u

se

se

u

sa

su

u

ne

u

-

su

se

na

zornu.

s

-

a

sa

su

se

u

su

su

nosu

svu

na

u

se

se

se

u

se

ono

su

su

na

na

se

u

-

se

su

24

sa

-

list 12/2000.

Mljekarski

/()//(U HRVATA

F—————————————————mo=o

onda leći trbuh mora (Božićno zobi i drvo). molju,selo, taj nog kukuruza, žita, ječma, dečica dršću od ili ostali ga tuču i ražiiamovi od po radosti, to Boga oprema guzicipitaju konja, je Anđeo ostavi kriskindli stolicu i ako onda bio znak da rodi i da koje pogodi taj konji i nestane. leći da ga tuču. budu zdravi i rad sposobni Sada domaćica meće stolicu SLIPE BAKE tokom cili - postaje godine. malo slame i bili i i ričima endele Treći dan stoljnjak “ranu,krug jedanbroji tj.

Ivana, svetog večeru. Svi stanu oko stolice i bendele banda svira Svi

se

na

a

na

mora

sve

za

na

se

u

na

za

doktor

mene

stojećpomolju Bogu.

I onda

vizitira pa

kaže

treći dan

se

slama

U

van.

baka ili iznose pita ja jutro večera. kažem i dođe slamu i Na moje koga spaljuju pećima.

Posli večere rič tome zavežu oči i dan deca počinje sigranje. zadnja Ivana, ujutro svetog Za visi tražiti kada uvati išla od lampoš (koji uzmu pola sobe) ostale, šibare, jedan p rut otac zaveže od 50-100 i ulaze kuće najveću po jabuku jednoga njih pipajući šibajući mi morali bez i tilu ko ako živo i ZDRjabuku zagristi glave “ŽIV pogoditi je izgovaraju ruku. Tako bi to onda bude baka.

ZDRAV? domaćini pomoći trajalo ŽIV pogodi taj slipa AV, je dok bi umorili.

CILI BANA - odreže Naposletku jedan darivaju kažu: “Vas 10 meti I prut momci i dvojica, jedan raskolji, ponjajoš jedan običaj odavde odande slamu i Božić i jedan dan ugrizite poseda krug,divojke prvi drugi Kada to dva ta išli jabuku". kućama prunapravi, ja- jedan i isto grupno po raskoljena buku narežu onoliko ta i baci ako dole se navedene roditelji i gore zrak, spadne sigrali sigre još komada koliko ima i svako okrenit strane LJUBAVNU. Način car, nutarnje taj je jednu sigre skalicu. po bude dobije jednu i vratar kojemuspadne j edna nutarnja je: jedan stoji Posli strana momak iđe sigramo kupišgusu, jedna vanjska taj ježandar,vratima,jedan cilibana i obadve mnogo sobu i zove slipe bake, i još kojemuspadnu vanjskedrugu svoju divojku strane Onda sudi sigara. tamo onda taj jelopov. moraju poljubiti, Malo da te do deset udaraca momak izlazi i opišem sigre: traži lopovu palicom divojka čvrdlanu.

KUPIŠ GUSU po momka tako to dok svi oplete i traje sto od Posli dolazi svi izređu. palica otarka, poreda sigre spavanje, i slame smo tri krug slamu, jedan veseli palicu skupa Božićni spavali Prolaze, tako, udari dlanu i dana Božića simbolizirali ga po dani će Novu Gopitakupiš maloga koji prijeći kaže ISUSA. gusu, ga dinu. onaj kupim, kaže selo i to Od do Ivana pita otkale, jedno Badnjaka svetog dotle dok kaže isto stola meti šenik traje jedan ispod pomišana

se

se

što mi

me

srce

boli a

na

se

na

mama

van

u

on

su

mora

nam

rano

u

a

mora

cm

smo

u

sve

a

se

ne

se

nam

cm

va

se

sa

se

na

se

u

na

uzme

na

novcem.

su

su

u

nas

s

a

na

se

a

u

a

car

se

s

se

-

se

se

na

ne

u

uzme

na

sva

u

a

a

on

on

ne

Božični

se

običaji u Požeštini mole

12

rište, a

sobi

dana

12

ostali ukućani

i čekali

ostajali

ga. Domaćin

su

se

u

vra-

ćao naramkom slame i kucao godišnjih Fadljević večer bila vratima.

Između i mjeseci.

Badnja jejednjega njegove od i svetžene vodio najvećih najvažnijih dijalog: Božiću Advent iliDokovina.

Tada muški prethodi je najstariji šašće četiri Bočlan od kojetraje tjedna. obitelji pripremao smjesu žićni kukuobičaji kojepratimo poči-zrnja pšenice, ječma, zobi, mali od Svete Jedan dio te blagdana Lucije, i graha. smjese 13. do Božića kada pa stol prosinca će stavljali kojemu izrađivali drveni tronožac svečanu večeru. Na stol ljudi blagovati stolić tri noge. stolić i slamke su obliku Tajje stavljali križa, biti završen morao Badnjak, potom ih prekrivali stolnjakom. da tko stolić Iza vrata vjerovalo onaj stavljali sjekiru jer završi može crkvi da ona štiti kuću od zla i cijelosti vjerovalo Od Sv. do vidjeti vještice!. Lucije neprijatelja. molili tzv.

Kada Badnjaka bile vjernici pripreme to molitve domaćin brojanice, izlazio dvokoje vršene, je

Piše: Ivan

za

s

na

su

na

se

ruza

sve

su

na

na

su

s

-

u

na

a

a

se

su

u

se

u

-

su

a

su

Mljekarski

list 12/2000.

su

se

sve

za-

u

25

je predvodio zapaljenu prije večere, vinom. č ešnjaka kuće. umakanjem Gazda Ja. počimala Svijeća gasi svijeću bunslatkom završavala dio svaki iz tri nosiš? med, Što sastoji dijela, je nalazilo i voćem devom žitarica. vrsti treći slame. koje Dva tala jednoj namijenjen žita, drvca. Nakon božićnog Slobodno. ispod Vjerovalo kojoj svijeći ukućani čere žitarica će ta dim žena bi pjesme: pjevali Domaćin vijao, najviše jeulazio, “Narodi i uroditi. n ebeski", žitarica. Tada Kralj bacala je Postojao je najbolje zrnje njega slavni" te Betleheme, Ako “Rodilo grade domaćin “Oj se, koje svijeća običaj. d rugi jedan govorio: crkvi U omatali bila slamu župnoj se? i ponoć tilo se, druge. ju jednobojna, plodilo stavljao Poslavila sveta hrvatska trotrakom p olnoćka. simbolizira štalicu Slama misa, kojoj je pod. išla rado mladež sebice domaćin molitve bilo polIsus. rođen je Poslije bojnica.

Djeci je kojoj je noćku i okretao pjevali, pleposlije jer ju po gasio svijeću valjati slami,je veselje najveće bili sretni što žitarica. tu noć u htio mogao tko igrali kolo, sali, Brojni zrnje njanjem je je ostati vezani mogu podokriljem zajedno slami i Badnju večer, običaji, spavati. uživati kući žurili mraka. dana! zadržani i do kitili ukućani večere Stariji današnjih Prije noći hrani. večesvečana nastupio božićno drvpola U Požeštini Poslije Cijelo jevrijeme jelku. stolu Na Prestao Božić. i dakako Tu stolu. bila nazivali borić bez obzira radilo jepost. je je odoi ili hladetina nezaobilazna Pod ili smreki. pečeni boru pače je Djeca pogača. jelki, “Koliko i rezala tada to voće borić jak. govorila: pogaču jer stavljali svirači sate toliko U darovi bili jutarnje sljedeće široka, godine Poslije djecu. jedini domaćiBožić čestitali visoka!" i ukućani svirajući dijelili pogaču Ljubili sjedali kićenja jelke Za uzvrat nima stolu Na komad. svakomu prozorom. stastol. Domaćin po pod je jepodstolnjak i koladarivali ih medene novcem, bilo i će pićem kovanicu meda, luka, bijelog koju sljedeće vljao svirači duže Nešto čima. od salate nositi p relivene graha rakije, njivu bisagama godine onih zadržavali Na da prozorima žitarice dok pod Badnjak jerje post. jer vjerovalo uljem sije imendan: slave dana božićnih i naći stolu puće urod biti koji mogla taj Kasnije bolji. i Ivan. bunkošticama kao crkvu i davao Stjepan nosio Božidar, Božo, novac m ljevenim njena u kašom te deva i Često Na cijelu probdjeli odnosno slavlju pečena ječmenom “lemojzina". prilog, večere bundeva. žuta slatka do večeri simboliziraju od koja svjetla noć, pa Prije stolu, Badnje Isui Betlehema Anđeo molitve: mole trorođenja Sveta tri svjetlo sljedeće svijeća stoji kralja, do duše naš i Oče simbolizira svjetlila Gospodnji Trojstvo, koja bojnica kuće sreću sreću šalicu živih, pokojnika, napunjenu je stavljena Molitvu svih i žitarica. marve, je susjeda. molitve, Poslije zrnjem do Sv. to bilo zazvoneli tako je tri kralja. i Od Nikolinja do Božića na Visokom 6 sati bile Zornice ujutro teško iti k bilo nikomu nje. nije Piše: Ankica Išlo Škarić uvijek pjelampašom, Božić za “Visom bila smu, Pripreme najmilija je male". leteć Među NiStudeni prve pripreme spadalo je ptice odmaknuo, Božić šarenih iz roža uoči kola pred tjedan papira Zadnji pravljenje Podvečer, primaknuo. deti rože iz rale donesle žene Nikola selu išli papirnate Zagreba po kojeg Nikolinja i išle. mesta kad tamo i je ljusteri nesel dare slagali Mama plac krampus koji je ukrašavali već nisu dodavali deca mi lanci ivreća. Išli svijetlili, koji košem, pravila rože, njemu Ruže i konozračeći mir od rezali i latice bila deca. Koji smo poštovanje. k hižem pređu gdje i slika svetih oko metale del znal moliti ga Najviše povezivanje. plje je krampus nije tada i umotanom veselili zvoncu braća popijevala: i uvreću je pela, pa odnesel, dalje Božić bata nasred visio rože Sv. ilistarci morali doći po njega.

Božić, je papirnate koji kitu zlata nosi i bio sobe im: rekavši decu karao Nikola špagom je bi što do kad od vratima kvaku kad pa “Kakvi bu čovek boja boje tebe, kuću do krova. zvonec znaš moliti". je prijelkvaku, došel, Večera

domaćin.

domaćin

za-

u

se

-

a

-

se

-

se

-

ve-

se

na

su

na

a

se

nam

se

su

u

na

na

na

u

su

ura-

se

su

na

a

za

su

su

u

su

se

na

ra

ce

su

o

su

su

ove

za

su

za

su

su

rane

su

su

na

u

se

na

se

sarma

se

se

u

su

a

sve

-

se

-

sova

za

zore.

su

-

u

a

a

sve

u

su

se

uz

z

a

a sv.

se

mo-

sv.

su

su

se

a

a u

su

su

smo

za

zavezan

s

ne

ras-

se

mama

u

se

su

za

na

za

26

na

se

razna

na

su

s

su

su

su

svu

list 12/2000.

Mljekarski

1 REL, /) ()/1( Evo i mlade i punu hižu černici. divne božićne Badnjaka nevjestice djePjevali čice!?

Pred crkvom bile Odmah od veliko pjesme. je jutra sprijemala Kad to tata došel iz svimrzletina i dela nabrojiloje čestitanje.

Mnogije (hladetina) donesel slamu sobu i stavil sila tam naterala brže kuhat bez Božić je je (kojega jeta jer njenije Svi brzo što ali vrnul bar smel biti. Tata donesel bora i pod. posjedaju,je dinarom) je je da Božić. Na Božić smele iti kititi.Na bor išle zadnji veliju je “lijena nije pomogel niti već rože i lančeki od doma i po kokoš", selu, nikam, papira, jabuke Za bil stolu uživati blaženi mir! ukrasi od licitara. Grančice od večerjom je od od čoška do Iza smreke ilibora tata zabil Božića, blagdan je jednu vijenacpšenice čoška žito iz svaki da gazdarica jedijela pa Stjepana jutro gledi štalu, drugu kotec, i hitila žito sastane ženskom hižna vrata i osobom struganje još klijet.

Prije jer neg? je četiri čoška sobe i zvala čučeke da bu srečen. Na Štijefanje otišel do ide nadvoril tata klijeti je Gazda dene čošak stola čestitati Božić i i imendojdu.

Stjepanima svinjeblago, piščence. novčanik i kluč od kleti da dan. dan Na niš* do Štijefanju po još Drugi Badnjak je nije jele bude lete penez i kad slama kad kuće došla cijele kaj piti.

Ivanuševo, večere, je Za morala biti tišina i zaveže nese vrućih slanih voćke i i vun, večerjom je tanjirom štruklji smeti bile deti lakte stol. ostavi nasad kvočke rekla: bu Isus i sreče Na nije “Hvaljen Marija! jer Na svi čučeki. Deca tom mladom letu bili zdravi i polnočku išli, pakpojedu starci i mala deca ostala voće od da budu tusti i bolša doma, Badnjaka veseli, debeli, daj Bog svi slami bila.

I tak svima i telesretan poslije polnočke neg" čučekov, purekov, račekov, kak mali Jezušeki.

Božić želi Vaša kruha i Božspali blagoslovljeni kov, cujzekov, vina, Ankica sela Visoka.

Božić dan jega mira, dušnoga zveličanja, grinajljepši dobra si Na Božić obavezno k meše sega jehaoprošćenje, kaj od mira i išlo ili Bogaželite, blagoslova, jel jutro,podne ooo]

smo

se

se

se

sve

u

na

se

nam

za

a

se

za

mu

su

se

na

a

na

na

na

sv.

v

na

u

na

sva

ne

se

sa

ne

a

se

na

mama

se

mama

za

s

se

z

se

na

su

za

-

samo

su

za

z

ono

a

nam

smo

na

su

-

z

-

se

u

Advenat

Istri u

o

ve-

Advenat

tu prosinac. je liturgijtijekom jeseni priske što od četiri Kako godine sastoji godu. ognjišta uglavnom Piše: Marko bila škalini Bjažić po nedjelje kojeprethode blagdanu katu, baladur, Božića. Dvanaesti advenkuću mjesec ognjište, dida, potom tom nosilo nekoliko je uglavnom mjestimapanj, cok ljudi.

Istre. Na SaČinili to srednje Barbanštini, Badnjakprije i Žminjštini 12. već ima pa vičenštini, podnejer podne naložiti velika da vatra did mjesec godini božićnjak, veliki katolički dobro Veli će trebati spomen jasno nagori. oganj Božić. čak četiri i kućanicama će blagdan Inače, koje ognjištu imenima svetaNa mjeseca prozvaše spravljati jelo. Badnjak Prvi kuhalo godišnji mjesec zeljezačinjeno uljem, antonšćak maneštra od taspomen slanca, slanutka, svetog deseti kođer po Antona, miholjšćak ulju,glavno jelo bijaše tom martinbilo posuMihovilu, jedanaesti bakalar, bakalaj šćak Martinu i poticama. To od po svetom jelospravljalo advenat ili bakalara tim da sljednji godišnji mjesec sušenog odabrao sušeni babožićnjak.

Nedjelje prethodnice prodavaonici Božiću u Istri kalar no a posebno štuju, “bjelije" boje, prednje i Bobiti okrenute najsvečanije je Badnjak peraje (“uši") imaju žić.

Dobro i kad prema Odvajkada ognjištima naprijed. je je to kućanstvo prema (akoje prije pede- jednaperaja naprid, setak imalo dobro Posljednji prema mjesec godini godina nije ognjište?) druga nazad; n ije selima Istre didi ili coki. kad brojnim prema pripravljali Riječ je obje prednje peraje ili velikim odakad prosunac bilo advenat, božićnjak, panjevima posebno nazad, drugoga nije

dio

branim

za

se

su

na

na

u

zovu

uz

u

su

na

se

u

za

se

zove

u

se

na

na

se

ca.

se

u

zove

na

sve-

na

a

na

s

se

s

se

u

-

se

na

su

se

na

a

u

se

u

zove

o

su

no

Mljekarski

list 12/2000.

27

BOŽIĆ U HRVATA

GE

i

ej pei

RATROJE E VPR

OPOJ

Blagoslovljenu obitelji. poslije badnje negdje je prije, kupovao onaj vodu bi se Nakon čere. se oblačila ostao djeca, U vrijeme ponijela najsocijakupnju. toga izlaska trebala obići što lizma bakalar mogao prije pripremala mjesta roba, kupitibolja nije kako bi Krenuli krenulo i koliko ilivrlo teško i samo ranije, najbližu “poprijatelj- dana, Božića. Putem doček crkvu večeri vratimo stvu. djeca parcele raštrkane, No, trčeći obilazila tako oni već dan raniBakalar k ampanju. svoju znali) zapjevali, (koji Badnjak.

Na Božić i mlaku blagoslovljalo mjeparceli jer povratku bijaše vodu, uranjao je potom će sto dočekali dvorištu i istukao lijepa gdje jedan Božić, daj još panju Obično to užinati. ili marendati i klitu budemo da vodi ostavio do je Badnjak Ujutro Bog jutra. ovečim bilo zdravi i učitovati. A Božić batom bakalar tuklo tugdje stablom, pod živi, posebnim odmarali. težaki skrbio. štovali svi. imao vrijeme ljeta je Gospodar glavu. kačem, kojije okruglu imalo Obvezatno i dodavao Masi gospoblagosloviti i drugoj s toki, govedima češnjakulje, kućicu niš osim darica maslinovo.

Na koju poljsku kažun, objedu, najčešće domaće, toga kiše i ružna težaki veselilo velikom ni kuhalo sklanjali tijes- delalo, pasutice, ognjištu Kod bilo obliku to Čuda koje posjeta mjestu ljudi je blagdanu. koje prikrpica, Tada će od prve do od domaćice izgovaralo blagosloviti, večernje. mašah, najboljega premale stihove: više rade brašna. Tako srednjovjekovGračašćini,još oživjele voda svetoga “Ovo bilo svim slično Radana, je “Magari je zima, mjestima. place. bijaše krstila svetega Ivana. ka šli svi" kažu mi žene bakalar već Danas mje- je kupugotov Od neba do Pazinštini. stu tamo zemlje, Kašćergani je prodavaonicama, od vode. nesrića svete bi da dana večeru Za i može obilježit pošla kasnije Tjedan pasutice. kupiti Tri Kako i tome ćemo stol tim da staro bi ukućani kralja, blagoslovio Bog je leto, sjeli i da bi tako veliku pozorće kuće čekalo blagosloviozemlju. pridavalo koji nije gospodara Sina i Duha U ime i dobre stisak ruke i kad nost.

Svetega".

Oca, Istina, sjestisvoje mjesto bi već Kad i tek će tada izašlo, djeca je ovoj želje u pućivale započeti objeprikriži i kako bilo kazivala bila doma Mladi će kaže i bi živ non" dovati. “Ko je ispratiti plesu prigodi. je i dočekati Pastaru Ivić iz blagoslovnu odnijeli gdje godinu, Gologorice Marija osim radilo dan vodu. velika biti i neće ko do si nono, zinštini “na mesto nije Taj Bogojavljenja je štali. kući i fešta.

U svim otac". bi bi poslova uobičajenih sjedao je imalo tri Sveta Na iz selima naravno kralja pucalopuške, to činilo činili to parcele zemlje blagosloviti negdje lovci, bakalar

se

što

vlasništvu

ve-

a

a

za

a

su

se

na

na

u

u

u

na

su

su

su

na

na

no

sunca.

u

se

su

ne-

se

se

sva

se

-

se

smo

vremena

za

na

se

su

su

o

u

se

se

se

vremena.

na

su

u

ove

se

su

na

.

ma

ne

u

a

smo

se

a

se

s

se

u

za

se

za

samo

se

se

su

u

no

o

u

-

na

se

no

novo

ovu

se

na

on

su

se

sunce

u

na

-

su

no

novu

na

sve

se

-

u

umra

se

se

u

sve

se

su

"Na

mladom

letu!

Japek: vu čestiti i Zdravi i dej veseli, bogati, račičev, gošBogpiščencov, kraje onda ždrebipraščičev, teličev, čičev, zveličai hotave anametal Dušnoga čev,zajčekov! goric, je ritka, Trešek Piše: Štefica Ne i dotmar meka daj o proščenja! greha nja, lepo koja jelepa bez svečice bez vmreti obločec čez kuliko more žganja, Bog diši, bez Badi del trenutak videti To MajkeMarije zvanja, čovjeka deteljice. je naročaj Najsvečaniji i Božmira zahitil dom unosi kada otac najviše krščenika, skupsvezal, jeeno, njakje biti na kratek čas bode vlezel slamu. Svi ukućani blagoslova". jega trebaju pleča, "Amen Si "Deca! i ondar bode mati Bog glas: jeden pa gatal." stanje okupu hižo! si vezda Hodite po vrati, otpiradej!"

Japek Japek pokloplje bomo "A sad i Isus On donesli. vlezava i slamo bodo čas Bogu Japek: stanje: "Faljen bomo onda slaže slamo. vezda najpredi, pomolili, guvnu Delje Marija!" slamo stola veke Na vože Si vože rasporedili. složili, jeden g las: križ, zemljo si na kleknete Vazda del Na slamo, slame, je faljen!" plaftaka.plaftak kajkavske

običaji

Božićni

tom

nam

z

nam

a

na

se

-

-

a

na

se

u

v

za

vu

zove:

v

se

v

za

na

na

v

na

vu

"

se

a

28

list 12/2000.

Mljekarski

#

===

nebaa OG EEASOEVIN/ EROSES PTE ROESKSEI

kl

Ta

Sa žice kravicama Kad k obave posle pojemo večerji!" koji stavljaju pripreme družinom moli: "Otec naš..." da kad tePo pasu, gubicu tegle kući, očekuje polnočka.poMati: "Isus mali bodi Velikim uževratku službe sliBožićni, ret). (“popinjatim") ponoćne božje, žive tom i Čuvaj molitva večera: hlanoge pomoći. povezuju stolu, jedi bogata od našem bodi mrtvem to zato nebo detine nesreće, “kej gospodarstvo (ladletina), pečenke (“gomilostiv dušam MoliVežu užetu i tri ska" i njihovem. rasteplo". “puran"). naše se i i vozla. Prvi vozel da A i božićnih slastica neprijatelje priznamenuje (oblii ženam jatelje, koji trpekojimaje lajastem jezik zeka), štruklji, zvezdice, pita dobro. Slava Ocu i Sinu i Dulesicam je zal, drugi lampe jabokami, pita oreji, oblatni, hom svetome. bodo kvasnice zavezane, (ralje) kej (dizani kolač, gibanica JAPEK: idemo vezda stola mladino orasima i Je, te gle kokošiljnjaka krasti, punjena makom) Moramo treći “vozel" da svečani kolač popraviti.

On najti slame, je ja“kongluf". kak doge, načimati do novoga najdokše, kej strebom i srakam čambe spotajo, smije leta, križa slamebodo i reže napravimo kućedomaćin i svakom svetoga ga kej račiče, piščoke stolu. Imamo tu noga i odvleći". članu komad. zdeličko U nekim goščiče po moglezgrabiti daje bomo stolu po večere kiti bor kusemenjem, selima pak tako da Poslije je bilo “kongluf" i to bode nakitom posipali fkriž, izrađenim ručkej načeti i ako mogao povnim prije jebogec križa znamenuvalo.

Onda od toga došel k ilitako “da se Ispeku “medenjaki", stanju je pol bomo tem fino seno lanac nametali, “trente", pravi koji konglufa pojelo leto, pol hotavo i stola i gore slama išareni popravimo i Sveta tri dodaje papir, jedre kralja. denemo Ali stoljnjaka. orasi pazi, mati,lijepe teI jabuke, premazani tako, d ragi m oji, vrijeme kak boš stol kućom stoljnjaka broncom zlata ili došašća učinimo svaki dan dobro (boje tala. Moraš i stoljnjaka Pravi spustitisrebra). i svakome pa“pantlin" djelo; uputimo lijepu ondar k sebi tak naše vleči, kej traka i crven, ćemo zadosica, pa bijeli, plavi. riječ osmijeh, kokoši i živina bo svinje, druga Osim što i radosni dočekati njome pojasuje BOŽIĆ. pševoljni hodala i kvara DELApo tuđem nica i tanjurićima, stavlja SRETAN LA. BOŽIĆI NOVU 2001. sega

se

na

se

ne

sve

u

se

s

nama

na

nas

se

a

na

se

se

mo

a

na

za

se

za

se

one

sem

evo

sve-

-

sem

z

so

z

ne

mo-

s

a

se

sem

se

ne

moremo

a

ne

na

z

se

se

sve-

za

no.

se

se

u

se

za

-

novo

a

na

u

na

name-

se

ne

se

u

se

na

bor.

MATI:

Tu

je

“KONGLUF"

i

želi Vam

Trešek. Štefica

jaboka je i i semenje, jajcaluk,češnjek, kej z

sega

ružicom.

bomo

imeli

I sveča.

Tu

celo leto. Vezda

bez i grahazelje masti, i drveno ne kašnjake juho.

Deca, lakte držati smete stolu, kej bom

dela

na

bote

imeli

smete

stola nikam

mozole.

JAPEK:

ne

Isto

tak

ne

pomikavati.

tak! Stola

Tak, te nikam do tam pomikavati to zato, trejo kraljev, kej bo gospodarstvo pomikavalo nek ide naprvo, kak nego nazaj, makar i godiBogda, pomalo!

Pod stol i stol razmještaju: “sekiru", “jarem“, “popinjato debelu bučinu že", “valjanku", od koru, “košarje" (košići pleteni ne

sme-

se

a

nam

se

ne

na

vo-

z

Mljekarski

list 12/2000.

29

5

2

BOŽIĆ U HRVATA Narodi

se

nam

Kralj

Uslijedio onojrupici. prinesemo način pucanja Drugi pucanj. bijak nebeski brzo Zima Supljinu ključa. približavašejepomoćušupljeg Gorskom i glao struganim napunimo ključa blagdan koji njome šibica te zatvorimo vicama Božić. slavio naročito kotaru tupim Pavešić Piše: uzicu Miljenko čavlom. kršćanski lako Ključ jeobješen nije najveći čavla udavrhom i time (špagu) je jenajveći) blagdan (Uskrs zid. ralo nekako bio Gorane najveći. ipak već i To prosvjedovali: Stariji Snjegovi razumljivo. je Dosta i do dobrano toga, vrag studenom je napadali materi!

Zime nisu su, okopnili. ožujka krive!

Jadne matere, bile odnosu uvijek sadašnje, bogate bio dan kroi smo početka Badnjak j e Skijali snijegom.

Gorani kako bile kuće kuća. “blagdanovakažu, Mnoge bor kitile žene Navečer Modoslovno snijegom. nja". zatrpane i vrzmala oko i tunele vrata rali (“župnik"), njih praviti Ukrasi dječurlija. zanovijetala prozore. bili i tvorničkih dozraku" “u se Onako pored boru, osjećao domaći.

Radolazak s kupljali Tijekom godine ugođaja. blagdanskih i staniol i kuće vi papire raznobojne zamrli, pune svega umatali dolazeći će čokoladu, pa koje blagsvačega, ih i mrkve Po moći dani vješali he, kestene, proslaviti. lijepo i bilo i bor. Pored malo teku koje djecu toga je rješenja pripreme Površina i kartonom. veselile. Obično mladež papirom posebno mahobora odlaBožića dana dva desetak Gorski kotar između je prekrivana podno prije svjetvinom drvo božićno šumu zilo bi ska rata. U neka postavljan po kojuje mnogih područja obištalica svetom ili Betlehem Gorani to O ni ušla ni šuma župnik pila sjekira.jelku. nije stabalcibilo mi ovcama, Nikada bor. ni motorkama pastirima, nije jasno telji, nije sanjalo. slično. i to bila mlada zašto “bor" kada ma je dozivanjem Pašnjaciodjekivali obvezno Bor što to poJoš i nekako postavljan je zanimljivije je jela? b laga mukanjem čobana, dobro bude da red nazive dobro vrlo Gorani prozora usklađenom vidljiv znaju kravljih zvonjavom i stabala. oblika svih mogućih odu Kada biti spatonskih skala. “Župnik? djeca najljepši. besprije bora Sve kotar Gorski i grane ispod r oditelji vanje, lijejednake postojbina jekoran. je darove visina usklađena Kratka je koje djecu stavljali po ljeta uvje- razvijene, ljudi. marljivih mali Isus. donio biti će sobe visini bi rad da tovala naporan koju postavzaboravbila stvarkuću navuklo zimu Badnjak Nije je “župnika? ljen.

Sječa dugu večerPo ni nikada i završenoj ljalo blago. dogonije Tadanji krađa, ljudima blagu. potrebno stavnetko da hrčke. dilo u Gorani jasle m užnji blagu njoj zbog odgovarao je podsjećaju bi Bake više znatno neovlaštene vuku i vuku sijena. ljalo sječe. puneći podruVuku, rekle: Božića Dolazak A tavane, je me, najavljivala onda, štagljeve.

Božić. znati da treba i I karbid mladež dođe sveti Lovro nekako je blago pucanjem naglo bila Božić Crkva Ta svake prepuna bi baka 10. kolovoza. je počinjala jepucnjava ključeve.

Moja mladosti U 6.

Danas već rekla: ručkom provrijeme moje vjernika.

Nikole, poslije svetog godine da od U limenku sinca. svaka voda stusveti Lovrinac stariji običaj jepostojao boje, još uljene je “krocrkvu sobom bilo sredini dno denac. proljudi kojoj je bila tanka To žek". komad bušeno tako. bilo To stvarno svijeća je stavljan je čavlom, Naglo je devoska izrađena od i bi Na karbida. popčelinjeg po pljunuli njega kupanja potociprestajala dužine 7 6 Malo limenku. mm, Dani i jedan bljine z ačepili okraćali, klopcem jazovima. obliku šibice smotana onda metar, ode noći grude. plamen sačekamo, hladnije ljeto! a

se

s

u

se

-

na

se

za

on

o

su

su

u

vam

-

u

su

na

s

se

su

vova

su

su

se

a

za

na

su

u

smo

su

ora-

smo

se

o

s

su

se

u

na

-

zovu

sa

-

se

su

zvonaca

na

morao

su

za

a

se

su

u

za

no

me

na

se

sve

u

se

no

se

na

na

-

-

na

za

-

na

nose

u

sa

su

a

ma

-

30

-

a

u

list 12/2000.

Mljekarski

BOŽIĆ Od

krožka

tog

odmotalo

bi se 5

6

božićne

HRVATANS

U

i

Herodot.

Sa šibom novogodišnje pjesme.jezapovijedio sebe i em, stavilo na klupu Tu i bilo i tamo ruci ispred obilazila kuće i je šaljivih napjedjeca da vlasnik kao: va ukućane zapalilo. šibala Događalo govoreći: *krožka odmotani dio Na to mlado Rešimo zadrijema, leto, rešimo, do dela pa dogori grude Tusti Šuštar i zapali cijeli dretvo, debeli, krožek. To bio Dretva Zdravi i veseli. je događaj koji je pukla, je unatoč misi Baba natukla.

Domaćica svetoj ga uveseljavao je poslije “rešenja?

Probudivši vlasnik bi se, prisutne. darivala slatkišima i sitnim Zbogslatkiša, djeca pridjecu šeširom krožek. kradala boru i krala novcima. ugasio Kasnije njega pritome.

Bor pričalo tako u mamljive zameđakonije. visok, Eto, snijegom Dolaskom kući iz crkve mala tenim pa je trebalo onako zidanu pri-djeca kućama, toplu svečanom i obilatom istežući dohvatiti “na stupalo okićeni bor poslasticu. peć kahle", ručku. Mi da tako i prevrne djeca Navečer posebno dolazili Događalo blagdanovalo. veselili bor. bila to katastrofa! poslasticama pekmezaAjme, je i susjedi, pričalo i slično.

Vika batine. čemu ča,karubnjača, i orehnjača a djeca sjedeći peć, iću i biZahvaljujući pićuraspolo- Posebno značajnodjecu otvorenm očima i ustima slušala lo ženje Tih jeraslo, božićnih dana posebno popod- je“rješenje", običaj priče. djeca nevnim satima sobi 28.

Tada su “nevina duže toploj budna. prosinca. dje- smjela ostajati ukras kuće. “Župnik" Nekad bilo sad Pjevali čica“, sjećanje pokolj djece koji spominjalo!

-

u

su

se

a

vas

se

mu

su

se

se

s

o

se

uz

se

se

smo

se

uz

se

se

su

-

se

o

svemu

su

sva-

uz

za

u

vezan

u

su

uz

smo

-

Darivanje Piše:

uz

nekad

na

i danas

lju blagostanjem. kranaše Domovine odnoju postoje, održali se, običaji tipični Mepojedinu regiju.

Primjerice, i pa đimurju, cijelom kajkavskom naziva božićpodručju jabuka božićnim i okićena običajnima “cimerima“ nije nica, je teško uočiti povezanost tradicionalod svile ili i cvjetićima papira; ovim nog darivanja današnjim. “piskima“badrljicama guščjeg dara izreTako Uobičajeno je davanje i perja. badrljice cvjetiči ći i odnosno žeprigodnu čestitku, zabadaju naizmjence jabuku,

i danas razliku-

u

su

za

u

Darivanje se ali izmeje mnogočemu, đu i suvremenog potradicionalnog i treba tražiti imanja postoji je čina. značenju tog Još doba daripradavno običaj među Početak vanja je ljudima. određenom vog razvojnog kruga vremenskom označavao razdoblju Ono već tada bilo darivanjem.je neki način obred se dakojemu i označiti treželjelo proslaviti nutak novog, prvog ili opetovanog početka (godišnje doba, religijski žetvene svečablagdan, rođendan, nosti i Simbol dara može sl.). žeti nekoliko simbol riječi: želje i procvatom i obiljem obdaritelja nekad

U svakom

za

sno

Zrinjka Keglevićdipl.

Stević, odgajatelj

se

-

veza

u

u

se

nam

a

s

-

uz

se

u

a

no-

u

se

na

u

rom

se

sa-

u

za

obdarenika

u

nekom

novom

ciklusu

kojem darivanja gestom upučujei Sve spomenuto najbolje želje. možemo hrvatskim šunka prepoznati Božićna pleternička u

mo

u

Mljekarski

list 12/2000

31

BOŽIĆ

=—————————— —

U HRVATA

godina djecu vrhu joj Darivanje djece jegrančica (Ravensburg,Clementine) ukrašene Tako danas dalje tj. Roditelji vrpcom. jabuke, pozivani SLIKOVNIKVALITETNE izniklu iz raznih stave i klamama pšebožićnice, ponudama autora stranih CE Bruna) borom (Dicka svih nicu ili tijekommedija kupnju mogućih i domaćih pod stoje i (Z. pjesnika pisaca božićnih i loših dobrih Zapadblagdana. igračaka.

N. L. da boIveljić) indusPaljetak, moćnih selu Na Balog, jeuobičajeno predstavnici njaci, crtanih filVIDEOKAZETE žićni darovi budu plodovi vrlo rade prirode: primamljive trija, fili Walt različito igranih i sl.

Disney klamne orasi, lješnjaci, prospekte mova jabuke, spotove, i snijegu, (Vlak te roditevino i djecu suho kolači, voće, djecazajedno kojima Pere Družba Čudnovate već Osim bez Kvržice, teško mesne prerađevine.

No, ljima mogu odoljeti. i Čudesna Hlapića zgode šegrta reklamne pojabuke božićnice, pritiske obzira, spomenute i momci odašuma). mladi trebno međusobno, pristupiti jeozbiljno domaćih AUDIOKAZETE biru vijencima darivaju zanimljive djevojke, djetetu kvalitetne, i kvalitetnih zborova pjedobi. i to voća dječjih sukladno Slavoniji, njegovoj nizanog igračke i te zabavne vača i priče video glazbe srećemo Sve češće igračke, dijelom DalmacijiHercegonaših izvedbi poznatih svim i vini. Stari slikovnice bajke te kazete dijejeobičaj knjige da Hrvatske dobi lovima glumaca. prviposje-kojima kojoj djeteta piše dapokušajte kući bude roditelji, Kvalitetne Dragi posebno igračke titelj namijenjene.

Barbie lutkicama bilo i pred kockica pokleknuti rivan. je (i sastavljanje, poželjno Naravno, kompleti i Actionman-ovima čestitar da koliko djevojčice oznaku također sl. je) tajprvi jošuvijek imaju Takve jako igračke dječake!

Božića bude muška staro osoba, pogodne. dijete POLOdjeci pružaju tranazivao Nikole skupe, Nakon Sv. po POLAZNIK, koji vlastitu kreada POLOili razvijaju gućnost donosi POLAŽENIK ŽAJ, skromnije poklone, diciji spoznaje, donosi razvoj kući potiču treba tivnost, Božić ŽAJNIK koji godinu pokloniti djeci reklai pomodne i i obilja. kojima blagostanja igračke zanimljive lijepe kao darinajljepotu ćemo t jelesnu miraju kreativno često će i običaj igrati.

Spomenut ili većih svijetu.

PREPORUKE: važniju MALE skupina vanjamanjih BETslai VUČARA, OPHODARA, kompleti građenje, poučnih zanimljivih Mnogo ili ZVJEZDARA. LEHEMARA dai mališanima našim bezbrojigračaka ganje kombiniranje išli selom Oni želi nima pjevajući pred mogućnosti darivanja tehnics kućama LEGO i izvodeći kraće dramske - primo, duplo, KeglevićTe Zrinjka tematikom.

MEGABLOCKS igre prigodnom Stević vrlo veselih i duhovitih PLAYMOBILE skupine čestitara darivalo plodovima PUZZLE dijelova broj manji 100 kolačima i slično.

60, od2-40, voća, djecu 4,asviše SELU NA VESNI VASKO O OAK SRNA SO PORN KULTURA ŽIVLJENJA ružmarina

na

komada

danas

s

5

na

re-

su

se

od

za

-

u

na

-

re-

mova

meso

-

u

za

s

na

-

se

-

na-

u

u

u

u

na

su

ne

u

za

za

za

a

on

se

su

za

su

a

mo-

ne

ne

za

one

su

samo

se

na

za

-

s

u

su

-

s

se

-

-

za

stoljeća dvadesetoga sredinom kolinje Slavonsko žirovali... svinje stari Kad su

šumi, ispustu, godine svinje sporije travnjacima, tovile. To znači da kolinje dana, pa bile stare više od godinu samo još prisjećaju priča koje Piše: Ivan Fadljević i od čak naši stari. Oni stari što godine. svinje starije dvije od bilo baš ta ponas žirovali... pa, jedan priča,Kolinje je E, zanima barem jesenskih poslova U sljednjih goglobalu pedesetak posljednjih već bio pokukuruz da napomenu je dina tehnologija ljake jer jasno prigodom, ishrane, potom mošt kršten imalo selo svako stubokom također, i grožđe probran, praktično je klanja svinja ishravino.

S obzirom ostale i kao uostalom običaje. svoje mijenila, od se Ekstendrugoj života. obavljalo sfere Kolinje napojem svinja kukuruzom, ljudskoga oko nekako bunte i ishrana studenoga, zivni polovici krumpira, šrota, kuhanog svinja, uzgoj i Svete ali i i deva kasnije, te Kate, blagdana način h rane, otpadaka kolinje, običaji klanja, veći dio posao da obzirom Ovaj prosincu. mjesecu svinje sebe, priča sušenje bile na

na

u

su

se

su

za

se

su

za

ovom

u

se-

uz

a

se

na

sve

u

u

nu

s

za

mesa

32

su

za

a

u

su

Mljekarski 12/2000. list

od nepoznanica. je običaj sastojala zaklanu staviti svinju hrpu svinjske juhe, pečenog krumpira, slame i slamu bi li i friške eventupotpaliti kobasice, dlaka što alno i krafni. bolje izgorjela.

Svinje Jasno, bile domaće obilno izubicrne, pasmine, zalijevali “tudumom", zetno velike dlake. Ostatke i nakon uslijelimcrnim, toga dlake bi noževii nezaobilazni gorjele strugali jedila pjesma “divani". obradi do kasno ma, Često “brijali“. pri “Ljudikalo" noć. Imali od ta i sutra mesa, vremena, posebice manjih svinja, veće komade bilo rebara i bilo ostavljali je kolinje, istom, slanine nekom dvorištu. Večeru i to tavanu, sušenje drugom što više dima. Na dan žene kolinju obilježavao kolinja jejedan, kući čekale također izumrli i prve jetrica događaj kojemu komade radovala iz doručak djeca susjedstva. koji je bio obično donosila tek domapredpodne, Naime,djeca ćinu od tzv. i Bila prozor sastojao prženog “ražanj". dinstanog to te mesa, grančicakoju prženog kiselog kupusa.je rašljasta Pili ili i staru pisanu poruku, objesili rakiju, šljivovicu pošalicu sami.

Nitko domaćini domaće im vino.

U ta seljaci obavljali pjesmicu, bio imali vrat i natakli komadiće žestoka u nije zaposlenfirmi, “ražanj“ pivo industrijska pića i po kobasice i krafne. nitko Tomu vremena, ni čuo.

Nikada mesa, pajekolinje trajalo posao nije nekoliko dana.

Posao bilo znala bio završen dan. kolinja veselju nije kraja. kolinja O,da, nije prvi tom učiniti i čak treći dan pa predvodio je “majstor", i seljakDrugi, pravili djeca prigodom donekle posao slaninu kojije taj ipak ponekupsinu! kobasice, kulene, topili ostali čelu S domaobzirom da bile znao, završavali ine te mast, obitelji poslove. ćinom klalo bilo velike, pripomagali. manji broj svinja Kolinje je posebno veselje Sudionici eventualno Čekajući (jedno, kolinja okupljali dvoje, troje!), djecu. doručak, kasnije kući domaćina često izuzetno vruće postupalo ujutro, domaće, krafne, napuhavali racionalno.

Točno znalo kada im poslije “zornice", još mraka, svinjske mjehure koji što troši. domaćini ih čvarke kuhanom dobro Najprije jeli počastili igri zamjenjivali i rebrica kuhana i starim kulenom. krvavice, kasnije rakijom Kolinjeloptu. kiselim ili bilo S i kupusom je grahom. svojevrstni blagdan, jer posebnim r aspoloženjem Kulen indusmalo kući bilo svi čekali nije p roizvodio je kojoj staroga, nestrpljenjem “svinjPo zaklanih sku večeru" osim trijski, kolinju jenapravljeno su, lanjskoga broju koju onoliko kulena koliko te slanine dionika domaćini je svinja, po debljini kolinja, pozivali zaklano kulen bio i rodbinu.

Večera bila svinja, je (špeka, stoga brrr...!) cijenilo bogat-susjede je stvo i domaćina.

Po fešta!

Počimala već poslastica (sa)čuvana posebne prava ugled pričanju je Kobasice sumrak kada prigode. ako nadijevali starijih susjeda, “šurenje* svinja je“majstor", domaća crivodi do 60-tih nasolio isključivo svinjska je vreloj bilo godinanije previše napio, siromaštvu i jeva, ondašnjem iskorištavano racionaliziranju je i prigodom poslije kolinja. domaćice Čak preostalu masnoću te kuhale sakupljale ta pun pranje rublja.

No, Danas i običaji prošli. je toliko tehnologija klanja svinja modernizirana da je kolinje našim selima pogotovo više slijepodne, “svinjskih ni nema, večera", bogme pjesžuri nemamo se, Jer, vremena! m Bio

tek

Večera

se

masne

na

ne

mesa

su

sarme

sve

na-

su

a

su

su

se

u

su

u

za

na

u

u

na

u

su

mesa

su

za

se

su

a

na

se

na

su

su

su

vremena

a

za

su

su

zauz-

na

su

su

za

a

-

samo

-

na

s

su

su

a

za

su

se

u

a

s

rano

za

a

su

se

su

su

mesom

se

se

u

se

sasma

su

s

u

se

su

mesa.

na

na

su-

samo

se

za

u

u

su

se

u

meso.

a

[rz

u

sve

su

svu

sa-

za

su

vremena

u

u

rano

nema

a

me.

Mljekarski

list 12/2000.

nam

33

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB ZA

MUZNJE

HIGIJENU

NOVU

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

+*

KVALITETNO

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju mlijeko) za (muznih uređaja, mljekovoda i hladnjaka sredstva za ručno pranje -

-

Henkel

Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

Egzotično

voće

direktnom mjestu. uzgajati mjestu, ste dodali da kupovnoj zemlji kojoj Postoji mogućnost Piše: Darko malo Kako naranče dobru čak rastu, Kantoci, dipl. ing. pijeska. njegu biljka procvjeta, ih Presamože zametnuti potrebnojepresađivati. plod, Možda od do ste može đivanje obavlja ožujka ponekadpoželjeli dozrijeti.

Nakon sami 2 do 3 neku uzgojiti tropsku biljkulipnja. godine DATULJA bi trebali mirisni voće. Za stanu, neko egzotično biljci pojaviti to oko 2 li k tome volite Želite cvjetovi, nijepotrebno promjera posebno bijeli palmu, Naranča Nekoliko cvate i malo znanje. sjemenki cijele godine, slatko,trgovini kupite datulje. truda bit će istovremeno Predlažemo naći i i ostanu mogu biljci dovoljno.

Sjemenkekoje operite i nekoliko Zimi osušite. Posadite lako možete ih vodoravno naranču cvjetovi biljaka koje plodovi. sami i držite i lonac prozalijevajte slabije uzgojiti. kupovnuzemlju, zalijte hladnom držite i tamnom mjestu, temperatura toplommjebiti niža od 3? C. 2 stu. Nakon NARANČA će smije mjeseca pojaviti Iz Na naranče isti način možete možete mlade tek nakon 5 sjemenke biljke, uzgojiti dekorativnu sobnu limun i mandarinku. će sličiti Kada uzgojiti biljku. godina počet palmi.

UZ nakon ANANAS nekomlade pravilnu njegu, pojave biljke premjestite liko možete Vršni dio očekivati i ih oko 3 a nanasa, godina, ploda svijetlo mjesto.

Ljeti datulje Uzmite desetak neoštelistovima obilno će i držite ih cm, plodove. zajedno poslužit zalijevajte ćenih i ih lonac Vrh sunčanom otvorenom, sjemenki posijte njegov daljnji uzgoj. mjestu. lisnom rozetom Zimi ih držite napunjenkupovnom zemljom,ploda odrežite, hladnijem mje10 do 12 čistite Lonac zaštićenom ostalo od Ne stu, promjera plodakojeje propuha. i kore i ostavite noćnu i nižu prekrijte plastičnom folijom ispod toplom podnosi temperaturu kodnevno suhom li da od 16% € duže Nakon Za provjeravajte je mjestu posuši. vrijeme.uzgoj vlažna. dio mljadovoljno Najbolje je togaposadite ovaj pjeskopalmenapravite mješavinu lonac držati i vitu i držite tamnom treseta, i pijetoplom zemlju komposta, svijetlom lisnjače Ako takvo stanu nemate od 18?

C. ako možete mjestu. mjestu, temperaturi ska, napraviti lonac Kada ovakvu dobro će popresamjesto, pokrijte plabiljka ukorijeni, mješavinu, stičnom Kada dite služiti dodatak ste p rofolijom. sjeme je kupovnu zemlju kojoj kupovna zemlja lonac dodali malo ilovače i i treseta Bez obzira klije, premjestite svjetlo pijeska. pijeska.

Kada kako ćete i mjesto. pak biljčicama Zalijevajte pažljivo biljka njegu, plodove datulje dalje dva bi trunuti. morati Ovako prva formiraju lista, potrebno počela kupovatitrgovini, uzgojen jer ih svaku lonac. brzo će sobi razviti dekoi donosi cvate jepresaditi, svoj plodove. držite rativnu Držite ga sunčai Biljke toplomsvjetlom biljku. m Naranče

možete

nom

u

no

i na

ne

suncu.

uz

se

no

ne

se

na

u

se

vam

cm.

a

a

u

na

se

u

na

no

na

ne

se

a

se

na

s

vam

u

na

za

sa

cm.

na

meso

sva-

na

ze-

se

na

ove

u

na

na

u

na

crnom

no

ne

se

u

uz

na

se

na

na

ne

u

u

ananas

na

se

ne

u

u

ne

na

VAŠLIJEČNIK Načinom -

života i prehrane

protiv

utvrditi danas

raka

koje preventivne mjere smatraju najdjelotvorniji se

ma.

Polovica

Piše: dr. Ivo Belan

Individualna

borba

raka

protiv našu stalnu i oprez. zahtjeva brigu Velika grupa američkih liječnika, poznatih stručnjakapodručju i prevencije liječenja raka, sudjelovala nedavno u jednoj je opsežanketi. ankete bio noj Cilj je na

Mljekarski

list 12/2000.

njih 50-70% svih raka slučajeva moglo kad bi način spriječiti promijenili života i prehrane.

Duhan je prvi toprizičnih čimbenika.

Gotovo svi listi kažu da važno eksperti jekrajnje ili izbjegavati pušenje žvakanje duhana.

Kada bi svi sutra pušači svih smrtnih 30% prestali pušiti, se

slaže da

bi se

na

35

POSO.

Emmi

E

EO također

raka

organa, protiv zdjeličnih pregled slučajeva rizični kao radon fizikalni potencijalni bi biti dojki, pregled Pušenje izbjegnuto. glo Velik faktor. i rak liječnika je rak usta, broj gram i testovi, pregled debelog uzrokuje pluća, kontrolirati važno da i je mišljenja je crijeva.

Pušenje grkljanajednjaka. radona denekih svojoj karcinomom i koncentraciju zadnjih obavljene povezano Studije tome kući. setak izravni još Nažalost, povezale gojazgodina, nemaju tijela koji dijelova borbu društvo nost studija. to dovoljno dimom kontakt (Američko cigareta i raka definiralo i maternice gojazpoljoprivredni je Industrijski protiv grlić gušterača, normalne visoko kao nalaze otrovi nost kraćni ljestvici prekoračenje mjehur.

40 iliviše težine čimbemka. rizičnih posto) valjaPostoje i tjelesne pušenje Dakako,pasivno odrerizikom raka debep ovezuju povećanim koja zanemariti. Kod nepušača ispitivanja smije žučšto đene agense ako (kao dojki, log crijeva, industrijske rizik od raka prostate, povećava50%, i ženskih azbest i vinil-klonog genitalnih sati dnevno mjehura Osam živi nikl, krom, pušačem. raka rizikom organa. odlučujuje Tjelovježba povećanim rid), boravka zadimljenoj prostoriji Nešto kontroli ća Pesticidi radnika. je debljine. također poljima od povećavateže utvrditi direktnu cigareta, izmetakođer gu predstavljati rizik opasnost obolijevanja. i preventi đu vježbanja tjelesnog Međutim, poljoprivrednike. alkohola količine Umjerene ali neki dokazi domerizici ipak cije r aka, ograničenog ipak zanemariv da izgledapredstavljaju bile Žene ta. ukljukoje postoje. veće oni rizik. piju Međutim, koji čene trebali tinejđerskoj dvadesetak svojoj šport izloženi godina količine Prije povećanomdobi i svojim 20-tim da namučiti godinama, biste i riziku raka usta, ždrijela poprilično jetre. učestalost da bi složio m anju nađete imaju izgleda Alkohol liječnika koji povezan (što cigaretama raka dojke. pokazuju išta ima Istraživanja da hrana dvostruzajedničkog kombinacija), i jenajčešća da Stvari zanimanja, raka. sjedećih ljudi se, ki udarac. prevencijom načina je života, dramatično sjedećeg općenito promijenimeđutim, ako raku Međutim, govorimo Edcrijeva. debelog le. Profesor podložniji epidemiologije bi raka da može koji slučajeva broju pomoći Miami Tjelovježba ward sveučilište, Trapido, onda rizik. moglispriječiti,jeizbjegahrane taj smanji misli da izazivaju sastojci i između Vezu izlaganja vanje pretjeranog raka. psihe svih tijela oko 35 slučajeva alkohol duhan posto i nego Nedavne svi važnije liječnici. što više nego naglašavaju to A postotak je je da različite tehjedno.

Međupokazuju odnosi studije pušenje. koji nedavna stresova nike istraživanja Mnoga olakšavanje bi trebalo iznenađivati: to tim, rezultirati sunčanje gu prekomjerno povezuju promje-svi jedu, samo manjibrojljudi mjerljivim raka kože sustavu. imunološkom smrtonosnog nama pojavom puši. uvijek još Ako otvorenom ste melanoma. li te pomoći promjene Mogu primjenjuju Nitriti, koji sunčeve kada ultraljubičaste raka, jošje uvijekobradi određenih vrsta mesa, sprečavanju najod 10 do zrake znanstveno diskutabilno.Teško (to jeperiod najjače je Ti više brinu spojevi kvastručnjake. kožu razmažite 15 da dokazati gleda-zaista sati), optimističko ripovećanim povezuju litetno zaštitno život može imajte nje sredstvo, pomoći pre- zicima od raka. Većina prerađii sebi zaštitnu ali kapu odjeću, venciji raka, mnogiliječnici toksične traže vača mesa manje takvim da osobe čane naočale. posmatraju nitrite. zamjene stavom zitivnim životnim testovi Redovni uglavdijagnostidobra i voća i j e povrća raka i različite metode Pranje imaju bolje manjepuše ciranje zdravstvena navike. žalost, načini ranog ali, praksa prehrambene prije mopregleda rizik. donekle samo iz faktori izuzetkom S smanjuje ustvari prevennego duhana, otkrivanja, voća i porizični okoline “uradi sam" svježeg raka.

Konzumiranje najpoznatiji Najvažniji cija visohrane te s element faktori. Radioaktivni kod žena i izbjegavanje testovi vrća, dojki pregled masnoća kim Američka kontroverzan. don smanjuje mlađih testisa kod sadržajem je pregled hrani. konzervansima kontakt okolišu zaštitu držati Razumno škaraca. “pod agencija je hrana i radon Čak da tra roštilju) (na okom" pržena n ajvažniji drugi je promjene sumnjive ako iza odmah raka uzrok posebnu koži. predstavlja opasnost pluća, Najvažnija svojoj pretraga društvo Američko m tzv. umjereno. jedemo ju Papa pušenja. obavlja je kojuliječnik

rakom

uzrokovanih

borbu

test i

mo-

smatra

mamo-

u

s

o

su

s

-

nema

za

su

a

svemu

mo-

na

se

se

za

ne

s

se

na

za

su

s

s

u

u

mo-

na

vezu

za

su

su

u

u

su

u

se

se

s

s

su

su

o

samo

se

se

suncu

za-

na

se

mo-

za

ne

s

a

u

-

na

u

u

se

su

se

na

s

na

u

na

sun-

s

za

za

sa-

nom

na

su

ona

su

ra-

su

_mu-

za

sve

u

u

s

sma-

ne

na

za

36

Mljekarski 12/2000. list

IZRADA

LAKTOFRIZA

“Alfa Laval" /. / jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten sa na strani, elektronehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj motornom redukcijskom mješalicom, mjeračem, digitalnim termometrom, strane, programatorom izljevom Q51,gumenimčepoms unutarnje koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi godina). (uperiodu

Laktofriz

oblika

-LURA

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)

sa

ponja prassino?

“VINDIJA"

-

-

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

“MLJEKARA"

Veličine:

100

2000

-

-

od

2000

I

izvedbe

vertikalne

-

horizontalne

Split Županja

“DOMIL"

-

-MLJEKARA

0001

12

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

St ubica,

-

d.d.

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki -“KIM"

Zdenci Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

-

Zenica

“MLJEKARA

-

SARAJEVO"

-“MLJEKARA

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA -

MLIJEKO

-

PRIJEVOZ

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

_f5tassinox =

IPK

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

e

e tel/fax:

o (049) 287368;

a tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

ZDRAVLJA

FORMULA

VINDIJINA Probiotik

*

VIVIS BBL

Prebiotik

SINBIOTIK _ =

INULIN

VIVIS Vivis

SINBIOTIK light

funkcionalni

jogurt

očuvanju pomažu koje tvarima aktivnim jogurt biološki Funkcionalnilight f unkcije. na tjelesne pojedine utjecaj i maju bolesti ili prevenciji zdravlja, s

adpnere

Dindija ovisi VOĆNI

LIGHT X

JOGURT Tra.

Tv.