Mljekarski list 11-2000

2000.Mljekarski STUDENI ZAGREB XXXVII. GODINA

;

+"

aizvodnje

.

lijeka 10

[1st

LI

voćni jogurti Probajte prirodni Marelica. Višnja.Borovnica. i voća. kombinaciju svježeg jogurta Jagoda. najbolju bili dati i Vama će, voćni DUKAT, gdjegod onaj Uvijek svježi, jogurti doma. osjećaj poznati Novi DUKAT

potpuno su

ibezkonzervansa.

iVi,ovu

=

e

d )e g

D

je

tu

2

je

k at u d om

9 j

Mljekarski list

STUDENI, 2000.

Redakcijskikolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

dipl.ing.Stjepan Brlek

Br=<

dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran

Grgić

dipl.ing.Darko

e e s = %\ 2 AGRE

Kantoci |

dipl.ing.Stjepan Keglević dipl.ing.Karmen

Sinković

prof. dr. Zvonimir manu

Glavni

Štafa

Zvonimir Štafa

prof.dr. sc.

NO

|

dipl.ing.JurajČičmak

dipl.ing.Vera Volarić urednica:

ing.Mirna Božičević

5

dr.sc. Stjepan Feldhofer se riskirati..............««<<+.....«eeae20... isplati

ne

-

Redaktorica:

dr. vet. med.

Antun

krava Utjecaj temperaturena mliječnost dr.sc. Stjepan Banožić

10

Promjenena kravljemorganizmuzbog bređosti dr. sc. Stjepan Banožić

Katarina-Zrinka

Čičmak

dr. vet. med.

12

.

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

13

Antun

Kostelić

i proizvodnji Stanjeu govedarstvu mlijeka

14

.

dr. sc.

Bosnić

Petar

u domaćoj poljoprivredi Poticaji i djelovanje WTO-a sadašnjapolitika -

doc.

dr. sc.

_.........................

Hrvatska

i

izdavač:

mljekarska udruga,

Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/1l

01/4833-4812fax: 01/4833-349 349, 410

tel.:

Cijena:

4,50 kn

Bikovske majke vrh genetskevrijednosti populacije goveda

18

Husinec dipl.ing.Ljiljana izložba stoke i plodina Križ2000. godine Regionalna

dipl.ing.Vesna

priprema i tisak:

Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

19

Bulić

V. stočarska izložba"Molve 2000."

dipl.ing.Vesna

20

..............

Bulić

3. međužupanijska izložba stoke sjeverozapadne Hrvatske

dipl.ing.Vesna

Bulić

Prva izložbahrvatskih kozjih i ovčjih sireva "OV-KO mliječni 2000."................... proizvodi 21

dipl.ing.Karmen

Sinković“

hrvatskih naziva za mjesece u godini Porijeklo

23

Ivan Sinovčić

Povezane nitiživota i smrti Ivan

Grafička

16

Grgić

Zoran -

Vlasnik

10

Kostelić

Mužnja muzilicom

Lektorica:

2

...

krmiva u hranidbi muznih krava Bjelančevinasta Trihineloza

Tehnička

0351-9104

Značenjei mogućnostiproizvodnje ozimih krmnih kulturau slijedu i njihovo korištenje

|

i odgovorni urednik:

ISSN

Fadljević

euharistijski

Održan prvi Ivan

24

kongresPožeške biskupije u Voćinu

24

Fadljević

"LIDAS"

blagdanetnografske baštine i folklorne Ivan Fadljević $

,

26

-

Narodna nošnjaKoprivničkog Ivanca u domovini i iseljeničkom svijetu

_..........................

27

Zlata Kovač

Snoboki na Visokom Ana

28

Škarić

Ovčarstvo na

mjesečevoj površini ...

29

MiljenkoPavešić Marinjskidani u Virju

31

...............

Ana

Skarić

..

Bake i djedovi II.

32

Mao

dipl.odgajatelj ZrinjkaKeglevićStevi Vet u doči. a

dipl.ing.Darko

ea

Kantoci

Zimska njega

35

.......

dipl.ing.Darko Kako

se

35

Kantoci

osloboditi kroničnog umora

36

Ivo Belan

Mljekarski

list 11/2000.

1

VIP

KULTNI

KRMNE

VI nosti

i mogućnosti

Značenje

u

odnosu

na

čistu kulturu.

nepovoljne podnose Smjese bolje bood čiste imaju krmnih kulture, uvjete ozimih proizvodnje izbalansirane mogu obroke, lje širem u mogu i njihovo slijedu kultura arealu, uzgajati i kose lakše duže koristiti, i veće korištenje sigurnije daju uglavnom i urode hranjiva. prinose kultura naknadnih Većina vrlo ekstremnim Samo u uvjetima dr. sc. Zvonimir Piše: Štafa prot. rokova širem rasponu že fakultasijati sijati preporučivo nije i čak od pa tivne kultivare. srpnju travnja sjetve, Ograničenja suše vegetacije, protekle Zbog tako ili ozime odnose prilagođeni jer postrno uglavnom farmi većina proizvela jemanje da velikom tako hunarke mogu grasijati grašak, inkarnatku, kvalitetne krme travnjacima, kreiili vremenksom rasponu, horice. Za razliku od mahunarki, ali i krmnim DTS, djetelištima, kraće kultivari rani znatno žitarice ozime vegetacije podnose oranicama. kulturama i dobri niske prinosi postižu kojima nepovoljnije uvjete: bit će tempekrme Nedostatak podali rokovima suvišnu hladne rature, sjetve kasnijim vjetrove, je izostajanje ručjimakojima tlu. podešene agrotehnike primjenu u vlagu bio i oborina vegetacije tim rokovima, tijekom kultivaru i uvjetima U svakom podoborina proizvodnom loš protijekom raspored ali i čak proizvodnje. i pa odretako da lokaciji parcele, i ručju, je ljećaljeta, Većina treba agrokratkotrajnih ratarskih, prilagoditi đenim parceli područjimatravnjacima kultura i krmnih bi da tehniku povrtlatskih otkos uspjeh postigao skinut krme, jedan između dva i te (kasuzgaja (prinosi kakvoća, dva proizvodnji otkosa, rjeđe slabija i U ranog nog jesenskog) do kiša proljetnog manje tri ili više otkosa prispijevanja). vrijeme rijetko nakon kao termofilne i tamo kulture, gdje uvjetima, povoljnim početkom jeseni. žitatreba površine skidanja ostaju njihovog unatoč sijati nesigurni Ove uvjeti suši, slobodne od godine, listoili rice (rujan, jeseni kultukrmnim smjese kulturi, čistoj pod površinama do raž Ozima kultivara. različitih pa travnja proljeća.

Kraj pad) kojima jeprimijenjena klipogodno j e početak svibnja, uvjete najpovoljnije podnosi postiagrotehnika, odgovarajuća niza od žitarica prva budući da čitavog i uzgajanje doblje pa zadovoljavajući gnuti kultura. krmnih ozimih Raži trevisoke zelene visoki korištenje. prispijeva prinosi kao dati određeno ba većina krmnih Budući da kakvoće. mjesto krmnom ozimom koristi kultura Postoje usjevu.

Ove vegetativnom bolji postignuti godine formi kultivari krmne i ozime tako oranikultura pa diploidnih raži, rezultati krmnih razvoju i mekše upravo prikladni stabljike tanje prikladne kulture, negoli prinosi travnjaali i između kulturi, slabi čistoj Naročito cima. sjetvu dvije interpolaciju poprinosi mahunarkama od termofilne kulture gdje smjesama razdoblju koji stignuti travnjacima raž služi kao kada do kompoi pa te priproljeća, jeseni tlima, plitkimpropusnim ali i nenta da sjetva) i izostala (gušća prinosa pri korištenje, spijevaju koji gnojidba gdje je krmu zelenu rokotome kasno košeni. Na tim skidanje ranije praktički utječu jepovršinaili naknadnih kultura otkosa smjesakorištenja), nakon (početak (dosjetve prvog košnje nosač raž služi kao istu iza ozimih laze nekima bio neznatan, gdje površinu). prirast hunarkama krmnih kultura ozimih grahoricabilo (grašku, čak Uvođenje ga košnju. nije nosač Kao ali može suše neke i sjetvi. ma) rjeđoj tradiciju Međutim, pored naročito veliko imati imapoliploidni prikladni oranicama kulture krmne osiguranju značenje i čvrkultivari kvalitetne krme n abusavanja le jakog znatan proljeće. porast, primjenu busa. stog U povoljni uvjetima podešene uglavnom agrotehnike te način i i čak zadovodale klimatski korištenja, uzgaVrijeme uvjeti sjetvu proizvodnje kao i kultura bilo ozimih do visoke cilj k oji proizvodnje uvjeti (kukučistoj prinose janje ljavajuće želi lustočni ili krmni g ustoću određuju postići, ruz, kelj, kulturi, sirak, jošbolje smjesama, od biti može određene čak i koja sjetve cerna, pred- (normu) imaju djeteline,ljuljevi). jersmjese se se

u

se

mase

mo-

se

u

u

se

su

ma-

na

u

se

-

na

su

na

u

se

u

uz

uz

u

u

na

na

u

se

samo

a

mraza

se

samo

a

su

na

u

rama

na

raz-

za

me

su

za

mase

se

u

su

na

cama

su

one

na

su

s

u

su

na

u

za

za

osnovna

na

a

za

su

ne

za

za

na

u

ve

ma

a

na

ma-

ma

na

za

u

nas

u

nema

su

u

na

a

su

rano

uz

nas

su

u

su

za

se

u

u

list 11/2000.

Mljekarski

»BR-ZO ZAGREB

PROM« —

DUBRAVA

21 ZAGREB,Trešnjevka Dubovačka 01 363 45 54 tel./fax / mob: 098 206 494 i 098 358 532 / / Ebr.zo.promehi.hinet.hr mail:

Ured:

4.0.0.

212/1

ZASTUPNIŠTVO SCHWANINGER Viehexport

MARTIN

1

A-6410

Pettnau,

Tel.: 00

43

-

Unterpettnau 248

(0) 52

38

Fax:

/ 86 2 26

-(0)5238/86

0043

Mobitel:

0664

/ 240

33

227 44

STEONE

JUNICE IZ

ZEN

AUSTRIJE

ERSTE ES

STEIERMARKISCHE 24-60

ši Landtechnik

d.o.o.

A

UI. Josipa tel/fax

Zorića

133.

HR-10370

01/2755111

e-mail:

Kompletna

oprema

Mali

uređaji,mlijekovodi

muzni

Automatsko

mužnju

za

Dugo Selo westfalialandtechnik(Xzg.tel.hr

krava, i

Sredstva

za

Montaža

i

veličina

pranje

servis

i

koza

hranom

izmjenjivačitopline.

muznih

muznih

i

izmuzišta

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih

ovaca

uređaja, dezinfekcijui njegu

uređaja.

Prodaja originalnih rezervnih

dijelova

vimena.

———;—Gv

KULTURE

KRMNE

1. Urodi

Tablica

zelene

mase

generativnu getativne raste suha tvar raži ali opada voja, Ako i krmna ukusnost vrijednost. raži proizvedena iskoristiti mlađem može stadiju višak razvoja, proizvedene silirati.Raž može uspjehom koristiti i može proizvodnju krmu ali pozrna, (koncentrat) znatno rješenja prihvatljivija stoje grapšenice zob, smjese (ječam, škom zrna). bijelog krmu zelenu Ozimi ječam trakrajem proljeće prispijeva ili nešto istovremeno često vnja, raži. On od ozime daje kasnije

raži

vrijednost

i krmna

| Stadij Škrobna Prob. zelene | u i | zelenoj razvoja NEL MJ mase | datum masi bjelanč. vrijednosti košnje Vha

%

suhe

tvari u %

U suhoj

tvari

sur|

A. Zelena

Puno 21.04.

se

se

7,08

70,0

no

17,0

-

klasanja 41,3 28.04.

14.04.| 45,3 Nalijevanje B. silaža

-

zrno

211.

9,8

70,5

6,96

23,9

8,4

62,5

6,17

20,0

1,7

9,1

0,90

za

s

za

8,25

T7A

ITE

87,0

2

u

ječma vrijednost

2.. Krmna

Stadij

Suha

oblik

u

U

tvar

zelene

%

se

s

za

:

-

ne

masa

sva

mase

Početak

Tablica

raz-

u

masa

vlatanje

C. suho

fazu

u

|

Prob.

suhoj

tvari

Škrobna

sur.

niže urode

znatno

raži

| vrijednost bjelančevine

MJ

NEL

u

zelene

kulturi.

čistoj

mase

od

Može

se

do

vlatanja tra6,89 68,1 15,5 punog Početak 17,0 najčešešće klasanja klasanjal od 8 dana. Nakon klasanja janju 5,49 54,2 22 Puna 23,0 može vrlo brzo cvatnja p a ogrubi osje hrani ako 4,8 zrioba Voštana 30,0 stoci oštetiti gubicu da Budući krmom. zelenom 5,1 ječam 50,4 54 30,0 Silaža od svih žitarica dozrijeva, ranije 8,0 79,0 91 Zrno 88,0 i mliječnepočetkom krajem zriobe štane slabo stoka svibnja) najraži (krajem 300 50 do po jedepogotovo klijavih preko nakon preoga ako silirati, je bolje m?. (sasječkana). u sitnjena nije variranja Zbogvelikog odmah strni nosač raž kao posijati može ravanja toga Zbog kg/ha) (1000 kulturu. knadnu mahunarkama izraziti smjesije rijetko sjetve. precizno krmnu visoku ima veći Zrno mahunarke sama rasta ječma imaju gdje proljeće, Zbog brzog i želi kada masi i dio i naročito smjesi prekrupljeno smjesa vrijednost toplog suhog koncenkrmu. zelenu koristiti duže značajna jekomponenta travnja, polovici drugoj doblja kakvoća vidi tablice mliIz silirati može trata.

Raž može zelenu krmu raž i veće ima stoke ishranu zriobi završetku koristiti značenje pa koji ječma vlatanja ječnoj silaže suša do pa tijekom Ako prispi(rano proizvodnji je ljeta. razdoblju klasanja početka nakon kao zelene raži jer good 8 do 12 dana. Zelenu izrnajeva) prirasta U žetve visoke urode ali stoka vrlo rado jede vlatanju, dine, ječmamogućeje postrno koncentrata daje niz krmnih dio rezultata iznesen tablici kulturasijati je stabljika prelaskom klasanje razliukusnost. i otvrdne raži postrna sjetva. gustoće sjetve istraživanja izgubi iz Prelaskom čitim rokovima. već isklasale zelenu Stoga krme

mase

koristiti u

završetku

u

se

-

vo-

zrna

a

mase

zrna

u

se

se

ne

u

na-

u

norma

a

u

za

u

se

u

raz-

za

u

za

se

u

se

se

u

za

u

nema

u

mase

masu

ove

mase.

u

u

u

ve-

masu

ISPRAVAK U

netočno

junica", rasplodnih prodaja “Aukcijska 10/2000.

Mljekarskom kn. kn od 10.908,00 je ispravno 20.908,00 junica p rosječna cijena navedena listu

u

članku

je

-

Mljekarski list

11/2000.

HRANIDBA

Bjelančevinasta

krmiva

potrebno je

krmnim

u

u

dodavati

obrocima

probavljive ugljikohidrate što žitaricama,dajepothranidbi muznih krava punije uvjete razvoj buragovih i sintezu mimikroorganizama krobnih Potreba bjelančevina. i od Piše: dr. sc.

Feldhofer reprodukciju dobivaju dodataka Stjepan energetskih posebice je (fotosintezom), buragoviistaknuta hranidbu krava sjemikroorganizmi uzimaju energiju i malo iz masnih nažom, jer je ugljikiselina i ugljikohikohidrata silažnim trave dratnih vrenjem krmiva škroba i (šećera, kiselinu. mliječnu pretvoreno drugih). Žitariceveću količinu svježe Buragovi mikroorganizmi,trave, NPN i BEspojeva, đu nalaze i kojima gljivicama NURALA S sadržavati slični moraju dolaze mikroorganizmi, više kukuruza da prekrupe buragovim sadržajem (digestom) i aktivnosti uspori n agli sirište i r azvoj i način crijevo taj što buragovih mikroorganizama, mikrobnim govebjelančevinama često nadma. prati pojava da osnovi neovisni prirodno Krave visokom muznosti Buragovi mikroorganizmi dobivanju pravih bjelančevina obvezno dobivati krmiva (mikrobne bjelančevine) krmnim obrocima. raju koja sadrže i prave teže U hranidbi bjelančevine, U krava govedaopćenito buragu reproducira i od treba uzeti obzir razgradive stabilnije i sintetizira oko 150 g mikrobnih buragove sačuvati te će služe kao gradnje buragu, suhe tvari mikroorganzime koji bjelančevinakg fermentativnu zadovorazgradnju što znači da primarne bjelančevine buragova sadržaja, To iz osnovnih životnih crijevu. bjelančevine dnestvara ljavanje potre- povoljnim uvjetima suncokretova i ba jina, oko zrnja u ljane mikrobnih goveda.

1,5- kg Životinjske repice. bjelančevine 13 s poBakterije buragu imaju bjelančevina (uzkonzumaciju 2,0 i presobnost da kao (riblje do 17 brašno) suhe tvari krmiva 80% biljkeprirodi kg i stvaporuča prehrani goveda z bog (mikroflora) reproduciraju probavljivosti). visoke ali i što i tvar cijene, Na osnovi izrađene zbog tehtoga raju organsku bjelančevine toj češće i iz osnovnih mineralnih izazivaju hranidbe probavna druga upokemijskih nologije goveda i Razlika što trebu oboljenja (Salmonelozu, i “kravlje organskih spojeva. je spojeva nebjelančeludilo" Zaraznu i i sinteze dušika encefalopatiju i procesi razgradnje vinastog (NPN spojeva krave po dr.).

U ostalom, BENURALA bakterijaburaguodvijaju S).To,međutim, anaerobnim prirodi isključivo može biljojedi. krave uvjetima (bez prisutzadovoljiti potrebe nosti dakle zraka),prisutnosti ugljičbjelančevinama, krmiva iz Bjelančevinasta dioksida metana životne nižu nog (CO,), potrebe, proizvodnju uljarica i sličnih do 15 litara i (CH,), amonijaka (NH,) mlijeka (10 dnevno) sadrže oko Sjemenke uljarica plinova koji nastaju razgradnjom reprodukciju.

20-36% sirovih i tvari.

Osobito treba bjelančevina organske naglasiti vrijedveću količinu Osim i zelenih krmiva nost trave pa ulja (20bakterijaburagu paše, vrlo visoku hranidnalazi i imaju manji 45%) broj jed- (dobro protozoa, razgradivih buragu), stoga benu Za stočnu hranu nostavnih većim lako i vrijednost. životinjskih mikroorgasadržajem topljivih kao punonizama sirovih i mogu upotrebljavati (mikrofauna) koji nemaju razgradivih bjelančevina nakon masno sinteze i većim amidzrnje, istiskivanja sposobnost biljne moraju postotkom spojeva mehanički kao dobivati život od krmiva vrlo ulja (prešanjem) već, djelomice nog dušika, povoljnih ili kao sačme nakon ekspogače bakterija, razgrađene organske razvoj buragovih mikroorgahrane baknizama. i trakcije ulja otapalima. spojeve, sitnijim takav hrasustav terijama.

Naravno, Sojino zrnje Za razliku od nidbe krava upobiljaka prirodi, niskoproduktivnih Sojino zrnje mnogo sintezu nedostatka tvari kojeenergiju organskezbog energetskih trebljava ljudskoj prehrani, lako

za

mase

sunca

uz

ono

u

uz

me-

uree

se

s

se

u

na

su

s

<a

u

o

s

mo-

u

se

raz-

u

u

na

se

za

za

u

se

su

u

so-

vno

u

se

mesno

u

ne

s

se

u

su

uz

uree

-

se

u

su

u

u

osnovne

u

se

u

s

se

za

za

a

se

uz

u

za

list 11/2000.

Mljekarski

se

u

oso-

5

Otkrit ću Vam mlijeka!

tajnu kvalitete moga

mljekarskih muzilica, čistoće Moj vlasnik održavanje s u kanti posuda kojedolaze dodir mlijekomkoristi: iostalih 5330 C BIS za

se Uvjerite iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam

objasniti: muznih

jedinica potapanjem ispiranje provesti poslije mužnje odstraniti četkama mlaku u po mogućnosti grublje nakupine o dgovarajućim vodu; predispiranje: do vodom da ne dođe vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne kazeina, koagulacije svake

100

do

150

g otopiti tople pranjedezinfekcija: U žlica ili3/4 8 BIS-a C 5330 pripremljenu jogurt(5 jušnih odstraniti četkom i po muzne potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10

litara

vode

-

-

m SLUŽBA

TEHNIČKE

PRIMJENE

INDUSTRIJE

MARKETINGA

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503 PRODAJA tel: 031-513-574,

513-577; fax: 031-513-503.

“nemojte

čekati!

Brojeve imate (031/513i nazovite 031/513-593)577, dobiti pouzećem. proizvod možete

Pakiranje? Vrećica

od

5

kg.

isprati ispiranje: jedinice može i vrućom) muzne

mlakom

vodom

//Pi\IDhBi

mamom

bito za

hranu.

i iz dječju Upotrebljava pogače prerade i ili za količini iznad zamjenicamamlijeko ječnosti 1,0- kg sjemenauljarica tzv. dnevno ili krmnim “regeneriranom mlijeku? sačme i razlipotpunim 1,5 Uljane pogače hranidbu mladih hratreba davati 10životinja (u smjesama najviše kuju kakvoćom ovisno o vrsti i nidbi 15%. teladi). po tehnologiji proizvodnje ulja, tvari uvelike Visoko i zasušenim Sadržaj hranjivih sirovih gravidnim vlakana sadržaju masti, ovisi sorti kravama i i soje.

Uspoređeno predtelenjeposlije amino(ljuske) bjelančevina, visoke drugimuljaricama, kiselinskom sojino i zrnjetelenjarazdoblju sastavu sadržaju sadrži sirove vlaknine nosti treba izostaviti najmanje antinutritivnih tvari. potpuno i ima hranidveći (oko6%) najvišu davanjesojina sačme i zrnjajer Sojine pogače benu i masti krmivima može vrijednost sačme i probavljivost. postotak Sojine pogače imaju hranidbena biti uzrok KETOZE. Energetska veliku biološku i hranidbenu vrijedoboljenjima iznosi oko nost visok ostalih 1,4 h.j./kg, do Sjemenke uljarica vrijednost (1,1 1,3hjj./kg). i sirovih je sadržaj Vrlo bjelančevinaIz naše ratarske proizvodnje ukusne i stoka ih rado osim (oko34kao vrlo vriuzima.

Sadrže više dolaze, soje bjelančevina iz i suncokret Bjelančevine 36%). sirovih sojinog zrnja jedne u ljarice, uljana (40bjelančevina), oko 45 do 50% stabilne od više sirovih vlakana m nogo koje repica, d aju ulja. manje 48% (6,5%) i sadrže veći poveć prema gradnjeburagu sačme nego Primjerice, sorti, sjedrugih uljarica.

Imaju stotak aminokiseline lizina (1,17menke suncokreta sadrže oko 40- mnogo aminokiseline lizina (2,8što 42-44% %), i povoljno djeluje po- 42%, uljane odlična repice ulja.

3,0%) j e bjelanstoga količine suncokreta i većanje čevinasta bjelančevinaMeđutim, krsjemenke hrana, posebice ima malo amisadrže mlijeku. oko Međutim, mladim uljane repice smjese koje daju nokiseline metionina.

Većim do20% sirovih i prema i kravama bjelančevina životinjama (teladi) može tome to davanjem visoke soje pojaviti uljarice gospodarski mliječnosti. metionina. manjak U obzir treba uzeti sadrvrijedne proizvodprvenstveno manji sirovo Nažalost, aminokiseline metionina sojino zrnjenjuulja. žaj (0,6 sadrži “antinutritivnih mnogo Goveda odnosno metionina cistina i biljojedi (preživači) %), tvari". To inhibitor i nisu fiziološki sadrži oko tripsin osposobljeni (1,3%).

Kalcija 0,25%, i ferment veće količine (antitripsin) fosfora oko koji iskorištavanje 0,6%. hranidbenu smanjuju sačme i vrijednost, hrane. Veća količina visoke Sojine pogače i krhrane krmnim obrocima probavljivost iskorištavanje goveda probavljivosti (88je probavkrmnim obrocima slabi aktivnost je mikromiva,ako suhe i ograburagovih ljivost tvari) 92% može doći do urea, prisutna hranidbi stoke do organizama, smanjuje p robavničenja poti pa krmiva krmnom otrovanja fizioloških uginuća životinja. ljivost drugih punih potreba, hranidbu stoke obroku i ako termički Stoga obrađene. ravno, resorpciju hranjivih termički obrasamo tvari. Masti kod krava Suncokretove sačme preporuča i djeluju pogače đena ili Ovisno (tostirana miekstrudirana) ketogeno o ljuštenju (stvaraju većoj sjemena količini ketonska i krave sojajer prženjem uništavaju tijela) jenja sadržaj bjelančevina, antinutritivne iako češće od KETOZE. sti i sirove vlaknine dobivenim tvari, obolijevaju vode do U hranidbi muznih krava treba Proizvodi primjeri dobiveni davanja 1,0kg proizvodima. dnevno ilido od sirovog sadrže oko sojinog zrnja punoisključiti upotrebu stoga neoljuštena zrnja 10% krmnim masnih i treba ih 26-29% sirovih i 23smjesama sjemenki uljarica bjelančevina odrasla davati kao sačme ili po26% sirove obično goveda. uljane vlaknine, treba davati većim do Sojino zrnje gače, manjemasnoće, nastoji ljuštenjem zrnja (10 hrani sirovih dobiti mljevenostočnoj (krmnim postotkom (nusproizvodi 15%) proizvode manje iz rast i sirove vlaknine većim smjesama).

Poboljšava pri- proizvodnje ulja).

(15rast težine mladih živoUz veću masnih krtjelesne upotrebu postotkom b jelančevina (3318%), i krava. miva može doći do avitai hranidbenom tinja vrimliječnosti pojava %) boljom 35 veće količine minoze E. Vitamin E antioksiZbog ulja (oko je jednosti (0,97- h.j./kg). dativni vitamin i troši punomasno Suncokretove dobivene 20%) sojino zrnje, sprječa1,0 sačme, također i treba masnih krmiva. sadrže tostirano, ipak vajući kvarenja ekstrakcijom, uvijek manje se

davati

u

kravama

u

s

visokom

mli-

Sačme

u

za

u

se

o

s

u

muz-

u

a

su

su

a

raz-

u

na

a

u

za

samo

se

mne

se

su

za

su

su

za

ureaza

ma-

sne

a

masne

su

u

a

u

nema

u

u

se

na-

za

su

se

u

se

se

se

u

na-

ma-

u

za

no

sa-

s

se

a

u

s

se

ne

Mljekarski

list 11/2000.

U

HRANIDBA

mahu-

uporabu z rnja 0,95vrijednost getska (do2,0%) ulja veliku hrani narki sadrži oko Obično stočnoj 2,51,0 hj./kg.

(8koje dobivaju pogače čine antinutritivne tvari količinom većom masti mehaničkim smetnju 3,0% (prešaistiskivanjem 10%) alkakao: kiselina masnih hemaglutinini, tanini, (oleesencijalnih njem) zrnja. fermeninhibitori kiselinolenske i linolne sadrže sačme Suncokretove glikozidi, loidi, inske, fitinska i ta To tzv. lizina aminokiseline (antitripsin) tripsina omegaline) (1,1manje nalaze često kiselina nakon kiseline metionina koje hranjenja nego koje 3 sojine, 1,6%) količinama. velikim odnosno u nešto više masti, zrnju životinjskoj zadržavaju (0,7%), i krvne Tanini srce cistina tionina i gorakokus, djeluju imaju 1,3Uspo- povoljno i i također suncokretova ređeno ljudi. njujuuzimanje iskorištavanje prehrani žile, sojinom, 1,6%. dosta ima sačma hrane. fosfora sačma sadrži više (0,98%), Repičina aminokiselina lizina (oko štetno kao i malo 1,74%), (lektini) Hemaglutinini kalcija (0,3%) sojina. više ali metionina i sluznicu sačma Suncokretova (0,65%), zbog manje crijeva djeluju Sadrži oko cistina vrlo dobro i kakvoće 0,7% (0,94%). kujuproljeve. sadržaja fosfora. i krmnim Alkaloidi 0,75% kalcija smjesama nebjelančevinasti nadopunjava može sačme Za osobito kolimalim i dušični uljarica sačmom, sojinom spojevi vitamina malo reći da sadrže visokom krava što činama A, prehrani očituje otrovni, masti i amisirove vlaknine nosti živčanim topljivih (u DEiK zbog poremetnjama. ali što i metionina nokiselina imaju Glikozidi su uglavnomneduvitamina), cistina, liposolubilnih B dosta vitamina visoku takotvari skupine. ekstraktivne šične utječe povoljno koje masti i i veći nost količinama malim đer bjepostotak godaju krmiva Može lančevina Bjelančevinasta i krmivima okus rak mlijeku. djeluju mahunarki i kao davati (leguminoza) bjelančeviotrovno. jedina odraslim nasta Za krmne fermenti ponajviše sirovina, goveda smjese koji Antitripsini i kravama srednjegućejeupotrebljavati izvjesnim preživačima slabe aktivnost tripsina razgradmuznosti. i neke i ograničenjima krupnozrnenji bjelančevina. iskorištavanju kao: mahunarke Sačma grah, grašak, Fitinska kiselina čini čvrste uljane repice masti malo Sadrže i Sačma fosforom i slabi toplji(kao bob,lupinu. repice uljane spojeve ali tek imaju 1,0fosfora. (samo i ulja) vost proizvodnju sjeme iskorištavanje visoku im škroba dobiva kod go daje koji 1,5%), mahutvari godina Antinutritivne posljednjih hranidbenu i hranidbenu vrijedpravu vrijednostenergetsku ternarkama mogu smanjiti Neke vrste nost veće h .j./kg).

(1,1 1,2 iskorištavanje obradom mičkom mogućnost pe(kuhanjem, masti više sadržavati sorte mogu lupina i uljane jer uzgojene ekstrudiranjem) ljuštečenjem, višu imati ili bez malo energetsku (6(0,1repice zrnja Ljuštenjem zrnja. njem više i Također eruka kiseline (C22:1). hj./kg) (1,3 vrijednost 10%), sirove vlak75-80% oko 0,2%) uklanja sirovih vrlo malo sadrže glukozinolata, bjelančevina. ternine i isto toliko tanina, oko sadrže obično Mahunarke koji većoj obradom kemijskih spojeva mičkom moguće je sirovih 25-30% oštar okus i miris po količini bjelančevina aktivnosti 50% oko daju tripsion njiti i trilizina aminokiseline dosta 15 senfu ispod mmol/kg (sadrže inhibitora. metionina i cistimalo ptofana, sjemena). i peletiranjem Mljevenjem sorte 0,4% grašak, (naročito u ljasjemena i Današnje že probavljivost poboljšati + metionina i sačme cistina). repičino ulje repice, iskoristivost hranjivih sastojaka. sadrmahunarke krmnim davati stoga, se, Krupnozrne mogu izvanSve to povezano že oko 7% sirove vlaknine (lupina je količinama. većim smjesama radi i troškovima rednim malo do stoga može Sačma (samo 0,1prekalcija 12%), repice uljane dobile bi kako fitinski i teško selekciji, suncokrehrani krava razgradiv 0,2%) zamijeniti toksičsorte fosfora manje odgovarajuće sačili dio sačmu tovu (0,4spoj sojine nosti. mahunarki Vlažno podzrnje 0,6%). i Grašak ložno oko sadrži Sačma razvoju plikvarenju je repice uljane hranidbu biti Grašak i oko sirovih 32-35% jepogodan Stogavlaga smije bjelančevina jesni. stoke iznad 12%. samo Enervlaknine. sirove 10-12% zbogkemijskog nego

Za

iznosi

suncokretove

veću u

se

s

masne

su

.

a

u

se

se

u

a

me-

sma-

na

u

sa

a

se

uzro-

na

u

su

sa

se

sve

u

u

muz-

s

se

su

-

muz-

na

u

se

u

mo-

su

-

s

u

-

s

mno-

za

nas

u

se

za

-

nove

su

s

se

a

u

sma-

s

a

mo-

samo

na

se

ne

u

s

u

se

u

se

na

me.

za

ne

ne

list 11/2000.

Mljekarski

e

mne

sastava,

već

i

toga što sadrži antinutritivnih

o Lupina

Grah

zbog

e

aaa.

sadrži više sirove

dosta sirovom ima U masti, manju grahu i vlaknine i tvari i negoli bjelančevina hemagluti(antitripsina glikozida, hemaglutinina manja i ima visoku hraniti i sirovim može može pa količina tanina. Sirovi mahunarke, druge nina), grah uzrokovati kod krava energetsku vrijednost (1,0zrnjem. jačipad Količina antinutritivnih muznosti i stoga treba h.j./kg).

1,3 slabo prije je probavljivo Cijelo zrnje i češće tvari ovisi dan držati varijetetima, ima nakon itreba ga upotrebe jedan vodi, samljeti, čega tanina i štetnih sadrže mnogo i zatim vodu protvari.

88% ocijediti grah organske probavljivost alkaloida. i kuhati davati Kravama može ljudskoj prehrani). (kao 1,5kg Goveda dosta dobro podnose može davati Prokuhani većom kograh graška/dan, međutim, treba ali hranidbu lupinom, je 1 2 ličinom hrani dobiva kravama kg/dan. graška davati prekrupljenu najviše 1,0tvrdi maslac.

Bob krmnim ili 10-15% 1,5kg/dan sličan i Od vitamina ima dobar Bob sastavu po grahu smjesama. grašak je sadrži mnogo štetnih nikotinske i Ne lako pantotenske grašku. sadržaj lupine Bjelančevine krmidobar okus tvari. Sadrži pa kiseline, daje manjehemaglutinina lupinu razgradive buragu, i .vima i dobro aviše tanina. može loše muznost treba davati i NPN Međutim, utječe druge krava. kakvoću muznost spojeve. m utjecati količinu

Obično

se

se

o

u

u

se

se

s

se

u

-

u

su

uz

u

na

ne

mesa.

ureu

na

PIONEER. Štovani BRAND poljodjelci, završeni, su kukuruza Pioneer dani polja 20 lokacija bili širom Hrvatske i d.o.o. i ove 90-ak: tvrtke Pioneer su sjemi još godine Agronomi izrazito sušne kvalitetu hibrida kukuruza i dokazali Pioneer vaganjem uvjetima godine. jednom javnim iz 2000. biti će Pioneer 2001. rezultati godine pokusa objavljeni katalogu Kompletni odnajboljih Za sada rezultata evo jednog pokusa.

Bolč Farkaševac Vinko Stjepanović,143, Br. Prinos Vlaga (14%) bilj.

FAO berbi t/ha Hibrid (000/ha) (%) 67 11,9 _20,8 FELICIA 200 85 21,1 13,3 CLARICA 200 PRODUCTS

na

u

u

u

pe

zrna

:

300

PR38D89

PR38F70 MONALISA

| STIRA

300_

RTO--

300_

61

13,6 13,0

22,5

70

300 -

22,8

68

22,2

11,6

22:20,9

13,8

247.

13,9

60

26,1

13,8

400_

67

29,7

13,7.

400

75

30,9

15,0

NATALIA

500

69

34,1

13,5

PR34F02

500

54

LANDIA

33,4

12,7

600

57

33,2

13,2

Pioneer

iu

PR37M81

300_

EVELINA

300

COLOMBA FLORENCIA

.

hibridi kukuruza

77.

sušnoj

2000.

“i

jošjednom godini

su

svoju superiornost.

dokazali

Tehnologija koja daje više!"

Pioneer sjeme d.0.0.,Čulinečka cesta 2B/2, Zagreb Telefoni: 01/2958-000 “Mobiteli: 091/2988-743, 091/298091/2988T41, 091/2988744 742, |

:

list 11/2000.

Mljekarski

:

|

VETERINARSTVO

Trihineloza

ZAKLANE

riskirati isplati ne se

SVINJE

SA

SVAKE

bilo

i

kakve

POLOVICE, prije obrade Hrvatske. i pregled. odnijeti proizSvinje dr. vet.

Piše: Antun također i međuKostelić, vode iz odnijeti Mogu jepri-rebreni područjakojima mišići ili žvačni trihineloza sutna mišići, prekupci prodaNa mogu države širom jezik. pretragu izbjegavajući ju i suhomesnati terinarsku kontrolu proizvodi odnijeti (inspekciju). šunka (kobasice, kulen, itd).

Kako bismo bili da sigurni potrihinela, nije prisutna BOLEST LJUDI U izvršiti trebno trihineloskopiju je Trihineloza kod ovlašteni rade veteljudi očituje jedino koju bolom oteklinama rinarski veterinarmišićima, inspektori i lica i očnih veterinarski skim probavnim kapaka, stanicama, U služivčanim domaćinstvima. šiU tehničari ilibolničari. poremećajima. brojnim kada odnosno Hrvatske čaju j ake invazije, vrijeme jeklanja Cijena (trihinepretrage velikim konzumira i pa upozoravamo svinja stoga loskopija) jenemjerljiva cijenom doći do može brojem parazita, podsjećamo opasnost koja pri-ljudskog Ne isplati zdravlja. od bolesti trihimišića, posljeoštećenja srčanog jeti parazitarne više riskirati vlastito zdravlje, još i do smrti. dično tome neloze od i kojeobolijevaju ljudi zdravlje djece, zbog neznatnog U nakon masovnog Čovjek slučaju životinje. obolijeva izdatka trihineloskopiju.

Stoga ili liječenje je parazita organizam proizvoda konzumacije odneda svakako preporučamo biti smrtan. ishod može od šunke otežano, (kobasica, kulena, kako bi bez sete pregled što Važno Tripočeti je liječenjem itd.) kojesadržavaju parazit ikakvog straha uživali domaćim kako bi chinela smanjile posljeprije spiralis. specijalitetima.

PREdice bolesti. NAJBOLJA Važno znati da nosioci je MEVENTIVA JE PRETRAGA biti i trihinele mogu (rezervoari) NA ŠTO TREBA ODNIJETI TRIHINELOSKOPIJA! SA divlja svinja, štakor, lisica, vuk, PREGLED? da Još 70 vrsta pas, konj jednompreporučamo životinja). (oko mišića uzeti komad obrade i da ta Najbolje je prije konzumacije Pogrešno jemišljenjeje od sadrži li trihiili svakako bolest prsnu opasna (dijeli dijafragme provjeri prisutna OD SVAKE trbušne nelu. m šupljine) pojedinim (istočnim) dijelovima -

na

mesa

mesne

se

u

se

ve-

u

mesu

se

u

u

a

ne

rom

mesa

meso

se

vas

s

s

na

se

a

a

unosa

za

u

mesa

a

mesa

meso

na

s

u

se

-

se

meso

samo

Utjecaj

u

temperature

na

kod

35C

je39,5%C. Općenito kraće može mliječnost krava vrijeme organizam i visoke tempodnijeti razmjerno da temPiše: dr. sc.

Banožić tjelesna perature Stjepan do svega povisi 0,5 peratura duže Ako faktore Uz mnoge koji utječu 1,0%C. je organizam okoizložen kao što temperaturi vrijeme mliječnost grla, line 10*C od temdržaosnova, višoj tjelesne genetska zdravlje, onda dolazi do hranidba i znatan uginuća. nje, ostalo, je perature, visoNa Goizdržljivost životinje utjecaj vanjske temperature. vedo i ima kim vanjskim jetoplokrvna životinja temperaturama i vlažnost zraka. fino mehanizam ili do od 38 se regumjeri utječe razvijen 39,3*C prosjekulikoj zraka Ako to ga je npr. temperatura laciju topline, osposobljava 38,6*C. i da održava oko + kao što normalnim veća No uvjetima 34*C, jeotprilike ipak variranja će relativno stalnu i srednja kože, grlo tjelesnu temperaturi utječu temperatura tempe- vanjskoj moći odavati bez obzira visinu raturu znojenjem. toplinu Npr. tjelesne temperatutu temperature. zrak Ako okoline.

Za kravu kod od +10 je tojtemperaturi vanjske temperature zasićen malna kreće ta € vlagom, mogućnost tjelesna je38,3%C, tjelesna temperatura temperatura a

a

se

za

na

su

za

na

u

za

ve-

u

a

u

u

na

na

muzaru

10

nor-

na

Mljekarski 11/2000. list

TERNARSTVO

"E

dolazi

otpada

do

ćih

i visinu

toplotnog životinja, tempe- ulogu; tjelesna temperatura udara. Uz to važno i kod rature kod rasti kada je strujanje kojih životinje najviše frizijaca počinje je i sl. + kod proizvode. zraka, onečišćenje vanjska 21*C, temperatura + kod Niske jersey goveda 23,9%C, okoorganizam Smanjivanje temperature temperature lakše dobru te sivogoveda line +26,7*C. mnogo papodnosi, utječe jednako Prema nekim 8 hranu i može smine. istraživanjima već smeđeg temdovoljno kretanja Jersey govedo do 21% ovisi i 40 do produkcije mlijeka od 9%C podnijeti temperaturu peraturi manjoj pokazuje kolito 60%C nižu od temperaturi, se jeprilična Životinja npr. tjelesne. smetnje proizvodnosti, čina.

Računa da brani od velike hladnoće terkod temperaturi krava i frizijskih pripadu zraka od + 32%C vlazi i mičkom zimi relativnoj izolacijom.

Naime, +4,4*C -13,3%C temperature od 90% dobiva i time gubici mliječnosti sačuvana gušćudulju dlaku, proizvodnost mlijeka je iznose oko 30%. slabo zračni oko 82% odnosu kod pokretni sloj mliječnost Za naše bi i prilike "C. najpogodnija da mala pa tijela postaje deblji,je gub- +4,4 Izgleda jersey zraka iz kravane može zatvorenoj temperatura ljenje toplinetijela smanjeno. zadovoljiti povećane kravama staji mliječnim Izlučivanje znoja smanjuje, energetske potrebe zagri-bila između +7 i +18"C. Za ili grla životinjeskupljaju pri-javanje tijela. nisu i te tako koja koja ljubljuju jedna drugu Visoke slobodno mnogo kao i kod onih jatemperature Rekreću, smanjuju izlučivanje topline. če otvorenim utječu proizvodnost grla iz stajama, temperature gulacija odavanja topline što više diže iznad bi bile nešto niže. temperatura prema trašnjosti tijela površini i to Da bi održala 21C, tjelesna toplina i krvnih žila. poželjna obavlja stiskanjem frekorganizma polagano podiže, zraka, staje temperatura moraju Za maksimalne propostizanje biti zadovencija disanja povećava, uređene, izolacija izvodnosti životinjama njuje uzimanje hrane, produvoljavati, uređaji zračenje među slabi. Da bi pružiti optimalne uvjete, funkcionirati. kcija životinje smanjiraju u vijek i te spada odgovarajuća vanjskale produkciju topline tije- Staje smijubiti prenapuali i temperatura. krava lu, uzimaju manjehrane, daju čene. Pri držanju mliječnih I kod visokih temsvakako treba manje Nijedovoljno mlijeka. poznavati opće izbjegavati nagle naših domagranice pasminaigraizvjesnu peratura temperature promjene temperature. te

nego

tako

a

uz

ne

na

sve

na

o

za

a

u

a

se

na

na

u

a

u

na

u

se

a

se

s

za

na

vezu

se

na

uz

vezu

se

u

na

-

unu-

se

se

se

se

se

moramo

sma-

se

mora

a

za

mo-

a

u

BETONSKA

GALANTERIJA

svom

ne

ZA FARME AB

PREDNAPREGNUTI

PODNI

NOSAČI

IZNAD KANALA REŠETKASTEPODOVE CM. VISOKA DUŽINE2,20 2,85 NOSIVOST, JEDNOSTAVNO POLAGANJE (RUČNO) TRAJNOST, ZA

-

AB

MONTAŽNE HRANILICE 80/56/200

DIMENZIJA

JEDNOSTAVNA

I BRZA

CM.

UGRADNJA,

GLATKA

POVRŠINA

BETONA

MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE INFORMACIJE:

MEĐIMURJE ZRINSKO

KONSTRUKCIJE BETON

d.d.

FRANKOPANSKA

SVIH

RASPONA

I

NAMJENA.

ČAKOVEC BB

ČAKOVEC 328 465 TEL.040328464, FAX040328466 40000

>

list 11/2000.

Mljekarski

11

oK PV

PETERINIRSTVO

VENE

POS će

teladi

utjecat držanja uvijek raspolaganju imaju tinje termoregulaciju, vode. količine životinje. kasniju biološke procese prohladne otpornost dovoljne organizmu, telad izložena da temje, je Zapaženo životinje Podnošljivost vode. važno uzimanje Akoje omaje više sunčanom fizi- izravnom ovisi i zračenju promjene peraturne viša temperatura 3 uzimanjeološkom stanju kroz 1 do sati dnevno vanjska tjedna, organizma.

Npr. vode bređa je veće,pa je povećanje žegu. manje o sjetljiva kasnije proizvoživotinja povećava i od ako treba Još i je dnju topline manje,manja tjelesne napomenuti, smanjuorganizmu topline maksimalnu streživotinjeuzimanjujepodnošljivost očekujemo depresija toplotne životinje i Razne hrane i joj pružiti proizvodnju, Zatoje bolesti, prozvodnji mlijeka. pogotovošto života. takavfaktor. također živoda važno optimalnije uvjete visokoproduktivnegrozničave, kao

Za

i za

I način

na

sve

na

ve-

u

na

o

na

a

u

u

na

moramo

a

sove.

su

grusposobnost organizmu kravljem Promjene na krvi. Povećava frekvencija šanja Napostaje pliće. disanje disanja, zbog bređosti brenaročitih maternica opterećenja podnosi dalje, svojim povećai đost. organe Banožić Piše: dr. sc. stješnjava probavne njem Stjepan Bređost korisno im ometa popa djeluje funkciju, pokatkad sklone životne procese bređe Kad proorganizživotinje jedine životinja zabređa,njezistoga ili ženki. Metabolizam bavnim izmjena stenjanju poremećajima, događaju organizmu i tvari bređih normalna ličite povećana je pri Indigestije životinja ustajanju. lijeganju promjene koje životihranaročito kada bređih negravidnim pojavljuju Najveće usporedbi životinja. pojava hranom U voluminoznom pograviditeta koja događaju spolnimnjama. početku promjene Nakon promnogo životinja, gojno s tanje boljšava iziskuje oplodnje nestaje prostora organima.

Bređe bavnim i estrusa, pupostaju bolji tek, dobivaju organima. životinje njime ciklusa, spolnog fazi U i češće mokre osim znakova odnosno toj plod balegaju. ibolje vanjštine. koji nije gonjenja toga malo treba naročito intenzivan metaU određenim hranjivihnjih jemalen, je periodički, tada život. minerala. tvari bolizam menskim Majka Promjene pojavljivali. gotovo razmacima, vlastii tvari u deponira hranjive spolnim organima gdjenije pratepromjeOplodnjom jajniku i što ti žuto stanica izašla pobolj- mliječne koja razvija organizam očituje žlijezde razvija jajna štitibređost. S (proizvodnju njezine općekondicije. pripremalaktaciju razvojemšanjem koje tijelo breU tog polovici mlijeka). drugoj životinja, koje prvi žutogtijela Naprotiv, graviditetnog treba dosti raste i Graafovih fožlijezda naglo zabređale, mliječna plod stoga sazrijevanje prestaje puta tvari. količine velike Kad estrusa. likula i hranjivih razvija (u goveda pojave nestaju postupno konzufazi do u mjeseca razvojčetvrtog počinje dospjelo Majka toj gotovo jajašce je oplođeno deviše tvari mirane U maternicu životinja koje hranjive (hranu) bređosti). (u rog maternice), vlastiti orgasluznici mliječna žlijezda ponira plod, njegov razvoj: započinje putarađale, nekoliko malo. nizam i Deponiranepriprema laktaciju ovojnice plod plodne razvijaju tvari iz veći. organiztjedana prijeporoda.Razvoj Povećanjemhranjive vlastitog koji postaje nalazi te i pod prenosi plodovezbogtoga mliječne žlijezde obujam plodapovećava kao i kontrolom hormonalnom mršavi. štiti maternice i kojaprehranjuje bređosti U čimbenika. svih štetnih od organa. polovici drugoj spolnih razvoj plod radi štedi U bređih maternica Povećana mogu popotreba energiju životinja majka spušta očibolesti različite Ta i trbušnu energije goršati organske ploda. štednja crijeva potiskuje šupljinu bređe od stranog tako prema tijela), kretnjama tuje polaganim (npr. tegobe privrenaprijed; bolesna brzim različita i odnosi mogu životinje, njezinim pojaviti topografski mijenjaju bredosti npr. i tzv. kao epi- stanja posljedica njem promjenama šupljini. trbušnoj crijeva tvorevinama dermalnim maternice krava, stvara Na (rogoviindigestija osteomalacija, grljku Kada od čvrste sluzi pareza ma,papcima). itd.). tetanija, koji s prječava čep i Kao iz rodniulazak prenedovoljne pitanju posljedica parazitarne mikroorganizama razlike između hrane kože i tako štiti maternicu grastvaraju rogovima bolesti, plod. isto kao i vidnih i normalne se, da Sve te Čini papcima. negravidnih. prstenovi, promjene ženki bređe podiže prijemljivije životinje Tjelesna gravidne organizam životinje, temperatura desetina bolesti. nekoliko tako da lako i bez povestupanja, je prilagođen ćava

količina

se

i

se

na

u

na

se

nom

mu

raz-

u

su

s

u

u

se

su

se

se

ne

na

u

se

a

one

s

su

mu

vre-

u

se

na

za

sve

na

se

se

se

ne

za

su

u

se

sve

u

su

u

a

u

se

u

veoma

se

za

sve

se

se

u

ma

se

se

u

se

a

se

umara-

meno

se

na

u

u

se

su

u

zarazne

ce

se

na

u

za

su

a

nema

su

na

se

za

na

zarazne

12

list 11/2000.

Mljekarski

MUŽNJA Mužnja

muzilicom

POGREŠKE PRILIKOM MUŽNJE Protok

MUZILICOM

1. IZBJEGAVANJE

PRANJA

mlijeka pratimo VIMENA SISA. vimena i kontrolno stakalce ci1 Pranje (prozirne sisa osnovni da bi kada da pojepreduvjet jevi), opazimo dobilo bez rukom mlijeko onečišćenja činje smanjivati, jednom (klica). jedinicu lagano potegne- 2. PRANJE VIMENA HLADmasiramo svaku prema dolje, NOM I PRLJAVOM VODOM. četvrt i nekoliko posebnolagano Hladna vodi dovodi do vimenu od po sužavanja povučemo puta krvnih žila samim tim trbuha vrhu sise.

Tako prema vimenu, i do više koriste muzilice kako mlazeve smanjenog lučenja mlijeka. skoj izmuzujemo posljednje bi olakšali vimena vodom međutim to veći prljavom mužnju, mlijekakojima je postotakPranje vimena! da će također nego nije pranje prljanje nijejamstvo proizvoditi masti, p raznipotpuno 3. BRISANJE VIMENA PRkvalitetno tehvime. mlamlijeko.

Ispravna Bolje jeposljednje LJAVOM nika KRPOM. i izmusti rukom pridržavanje higijenskih mlijeka pošto 4. PRANJE VIMENA načela SVIM skinuli sisne čaške. Sisne čaprilikom strojne mužnje KRAVAMA osnovni STAJI ISTOVREške skidamo dok U jepreduvjet kvalitetnog je njima A KRAVE MUZEMO bismo time MENO, mlijeka. podtlak jer ozlijedili JEDNU PO JEDNU. Za muzača ista sluznicu cisteri Pranje je vrijede pravila mliječnih puteva kao i i masaža dolavimena. pa ujedno vimena, priručnoj mužnji(Mljezi do karski list br.

Ako otpuštanja mlijeka. da krave 10).

Prije mužnje Važno jenapomenuti odmah treba očistiti i dolazi da staju počnemomusti, prozračiti upalomvimena uvijek do izađe Krava zatim treba dati kočenja lučenja prašina, mlijeka. nakon poposljednje, mužnje također može koncentrat. oprano trebno dezinficirati muzilicu uprljati je vime dođe red U muzilicom važna nego prije bi mužnji je kako u sljedećoj mužnji masaža vimena. mužnju. uzročnika Prije zdrana prenosili upale 5. IZBJEGAVANJE vime MASAŽE žnje je potrebno oprati. krave.

VIMENA PRIJE vodom Mai MUŽNJE. Pranje toplom ujedno je saža vimena masaža horkrava pa potiče vimena, lučenje počne MUZILICU TREBA PRATI oksitocina stimulira Nakon otpuštati mlijeko. brisanja koji NAKON SVAKE MUŽNJE suhom bez masaže čistom ili otpuštanje mlijeka, krpom rupčićima peru krava vimena odmuPojedini proizvođači pa oksitocina, dezinfekciju kasnije zilicu dnevno ili jednom površno, prve mlazeve otpusti mlijeko. podpa 6. KONTROLA zatim radimo KRAJA mastitis-test MUnjoj zaostaje mlijeko kojem logu, se kako bi što uočili MUZILICA JE PRIumnažaju mikroorganizmi (baŽNJE ranije moguću vimena.

A VIME PRAkterije) koji z agađuju mlijeko KLJUČENA, pojavu upale zaostalo ZNO. Sisne čaške vući po vimena sljedećoj mužnji.

Mlijeko praznog Mužnjom smijemo muzilici nakon i sluznica nekog podu staje nadražuje prije stavljanja oštećuje takve te vime. sise što može sisnim čaškama unutar dovesti do zgrušava je pranje Uprljanim zilice otežano.

Muzilica mora unosimo velik vimena pojave upale (povećan brojbakterija demuzilicu i somatskih Treba temeljito oprati odgovarajućim napobroj mlijeko. stanica). i čistom vodom odmenuti da nedezinficiranim 7.

NEREDOVITO zinficijensima ČIŠĆEmah nakon posisnim čaškama NJE I ODRŽAVANJE MUZImužnje, potom prenose najčešćše zasebnu čistu LICE. spremiti prostoneopranom mikroorganizmi (upala vimena) Mužnjom da kako krave Nakon zilicom dobivamo mlistariju osuši, staju jedne drugu. zagađeno to čini velik muzilice sisne broj p roizvođača. pogon, vljanja jeko.

Ista čaške staviti brzo i hladsise 8. NEISPRAVNA MUZILIpravila vrijede kako bi došlo do CA. muzilica može Čim njake mlijeko (laktofrize). usisavanja Neispravna laktofriz zraka i mivime ilidovesti do ga stajskog isprazni prašinom potrebno ozlijediti(sisu) muzilicu. kroorganizmima jeoprati (čistom vodom). neispravne mužnje.

Piše: Antun

Kostelić,

dr. vet.

kroz

a

se

se

muznu

mo

u

a

sve

u

a

mo

zeve smo

ne

u

ne

s

ne

muzemo

a

na

ne

same

mu-

za

B

ve

mona

a

mu-

za

zemo

na

nema

crnu

u

a

u

-

u

ne

u

na

vremena

se

se

mu-

se

u

se

a

u

s

se

na

mu-

a

ne

u

u

moramo

za

na

za

ne

se

s

u

Mljekarski

list 11/2000.

13

GOSPODARSTVO iznosila

tržišnost

mlijeka govedarstvu Stanje u 38,49%. lako jegovedarstvoniskoj mlijeka razini proizvodnji g opadbroja razvoja, LURAd. ostvareni veda i plotkinja učinci određeni rezultatima pozitivni pa putem uvjete svojim Piše: dr. sc. Petar Bosnić ProkoPretežne proizvodnje. intenzifikacije poslovanja. tržišnog kravi ličine po porasla izvodnja mlijeka mlijeka proizvedenog U Jugoslaviji govedarbivšoj 2.244 1.931 litre kvalitete litre, je kriteriji kao i ispunjavaju i stvo mlijeka proizvodnja kravi tržišnost poveobzirom po mlijeka higijensku ispravnost privatukupnapoljoprivreda kroz ćala međumlijeka prema isporuku reguliranu bila stimulirana mlijeka nije sektoru, litara 1.407 744 litre i standardima narodnim mlijeka propiekonomske pa politike, mjerama U kvaliteti. sima zemljama godišnje. razvijenim bila društvena proizvodnja je mliEU-15 ostvareno proizvodnja prosječna poboljšanje Najveće Poljopriv- tržišnosti povoljnijem položaju.

5.550 iznosi litara/krava 1999. te jeka mlijeka nosioci bili je kombinati redni 93%.

U tržišnost pood mlijeka je godišnjih proizvedenih god. industrijproizvodnje žitarica, kvakoličina periodu slijeratnom isporučuje 61,40 mlijeka i peskogbilja,svinjogojstvu % litetnih bređih kada 1990. utjecalo junica je god. nisu odnosu te radarskoj proizvodnji, i bavili proizvodi tržište govedarstvom Tablica 1: god.)

(1990.-1999. kravljeg mlijeka Proizvodnja složenosti pronjommlijeka zbog HRVATSKA rizika. i izvodnje ekonomskog ist.

Krave | 98% strukturi Prema Otkup mlijeka Proizvodnja vlasništva, lit % 000 | mlijunice Godina| proizvodnje mlijeka (000!) (kom) proizvodnjom govedarstva vlasništvu bilo 342.273 38,49 1990.

492.000 889.000 jeka je privatnom kao i 88% povr268.507 35,84 749.000 1991. poljoprivrednih 473.000 Pored šina.

32,93 glavni(1992. | 3883.000 687.000 navedenog, 226.273 poljoprivrede 1993. | 370.000 razlog stagnacije 35,56 602.000 214.129 i ustavno je posjedu privatnom 221.682 38,10 347.000 582.000 1994. vlasništva poljo- 1995. | 335.000 ograničenje 249.695 43,63 572.000 maksimalprivrednom zemljištu 274.707 49,69 576.000 311.000 1996. | 10 hektara.

58,32 608.000 304.000 1997.

315.507 i U govedarstvuproizvodnji 61,38 | 1998.

300.000 377.507 615.000 dodatno pogorstanje mlijeka 369.674 602.000 61,40 296.000 1999. šalo rata, domovinskog tijekom uništeno ili otuđeno kada je i tržišnos:t Tablica 2: Produktivnost 120.000 krava i steonih god.) mlijeka (1990.-1999. kravljeg junica.

1990.-1999.

U Tržišnost god. peridu mlijeka krava i steonih junica njen jebroj Hrvatska Proizvodnja Mlijeka mlijeka ili 196.000 krava - lit. % krava - lit.

60,16%, Godina grla ukupno mlijeka manjaje proizvodnja 744 38,49 1990.

1.931 mil litara mlijeka).

32,28%(287 810 1.853 43,63 1995. pozitivne bilježi Otkup mlijeka 1.407 61,40 1990.

2.244 odnosu trendove 1999. te je više 1999. god. otkupljeno god. i Tablica 3: Uvoz-izvoz mliječnih god.) proizvoda (1997.-1999. mlijeka mlijeka 8,04%(ukupnootkup. mil.

Uvoz Izvoz Trgovinski 369,68 litara). saldo $ Tona $ $ Tona Godina| mlijeka je | Proizvodnja kravljeg Vrijednost Vrijednost niskoproduktivna, nerazvijena, |-44.044.757 35.835.018 28.658 79.879.769 |132.262 1997. | | potrebe mljekarskih zadovoljava [-17.489.551 40.381.391 39.838 57.870.942 1998. | 102.386 Svega industrijskih kapaciteta. |-16.326.449 24.171.281 40.317.780 27.487 76.616 | | 1999. ukla5% proizvođača mlijeka i

svega

na

uz

su

u

sa

ne

s

a

na

sa

na

na

sa

se

nom

na

o

u

se

u

su

a

u

uvozom

u

u

se

se

na

d

s

=

|

u

|

|

na

=

na

no

se

sma-

.

..

za

za

za

u

na

u

|

ne

se

i

cca

14

list 11/2000.

Mljekarski

GOSPODARSTVO

m

zasnivati konsolidaciju stada, oživlja- Potrošnja promlijeka proizvoda specijalizaciji tržišta mliod i vanjemproizvodnje mlijeka Hrvatskoj je izvodnje, povećanju produktivnote razini sti i te kvalitete po jeka, ovojosnovi, niskoj Evropi povećanju mlijeka. nalazimo među uvođenje rasplodnih junica zemljama naj- Strategiju razvoja proizvodnje ostvariti realizirati dumogu per proizvodnju, manjompotrošnjom capita. mlijeka mogućeje rezultati.

Hrvatske WTO Članstvom značajniji goročno izgradnjomDo 1997. mlifarmi i to tako da pogod.potrošnja liberalizacijom carinskog režima,mliječnih adaptacijom i carinska će zaštita nakon četna faza biti faza per jeka mliječnih proizvoda prirazvoja iznosila 185 litara i nakon bi capita je (mli-jelaznog perioda daljemlijekostabilizacije čega te ovakav i biti visoka i otvorio i rasta ječni proces ekvivalent), je mliječne proizvode proizvodnje nivo visoki iznosit će oko 30%.

Primarna potrošnje utjecao produktivnosti. i i U mlijeka mliječnih proizvoda proizvodnja mlijekamljekarska pokretanju razvoja proizHrvatske neće moći i iz(132.262 tone).

Zbog gospodarindustrija vodnje mlijekainvesticijske ske krize i moći nabapadakupovne opreme, uključitiprocese integracije gradnje objekata, stanovništva i tržišta i Poseban i pada mlijeka konkurencije. je rasplodnih grla povećanje i kvalitete okviru mliječnih proizvoda 57,98% problem pitanje svježeg zemljišnog posjeda, 1999. potrošnja je godini sirovog mlijeka zbogusitnjenih mjeraagrarne politike participii iznosila litre neaderati Vlada Hrvatske njena je 140,83 proizvodnih kapaciteta, Republike ekvikvatnih tehnoloških i per kao što i to mlijeka capita (mliječni higijenskih je praksa drugim U i Mlivalent).razvijenim zemljamauvjeta proizvodnje mužnje. zemljama.

Mljekarsku industriju kreće naših udovointeresira per domaće ukupnapotrošnja jeko proizvođača mlijeko od 262 1it.-416 litra međunarodnim ali normama capita mlijeka. ljava proizvodnje, uvjeta Prema kvalitete odnosu ni da bude nosilac proizvodno potrošnoj higijensku mogućnosti bilanci i ni da proveže mlijekamliječnih ispravnost mlijeka. razvoja dugoročno izvoda 1999. samodoi određene oblike U godini razvoju govedarstva proizgarancija. statnost iznosila mlijeka je73,77vodnje mlijeka orijentacija %.

na

i

ra

u

se

uz

na

na

veoma

se

u

samo

s

u

ne

u

mora

za

se

na

uvoz

se

u

uvoza

ve

za

mora

u

u

sma-

u

se

ne

veoma

ona

u

nema

na

se

u

na

se

Buga

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) fax: 4922 267 (01) Tomislava

žiro račun:

KANA 19

mo-

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. i fax: 31 65 84 (032) PJ.

Zvonimira

80

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62.22 065 (01)

30102-601-114220

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG,

IZVOZIMO

| UVOZIMO

TE

I INDUSTRIJSKOG

PRODAJEMO

NA

BILJA

lucerne, inkarnatke, preporučamo: sjeme bijele djeteline, te izbor stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, i ozimu kao i širok izbor jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Osobito

Vrtne Sve

i švedske

trava, crvene,

alate i zaštitna sredstva.

to možete

dobiti

u

diljem

Hrvatske.

NAŠE

Mljekarski

list 11/2000.

veleprodaji gornjoj na

SJEME,

adresi

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

VAŠ

USPJEH!

15

PVI

GOSPODARSTVO

RN

POP

JN

cijeni sl) ukupnojprodajnoj i prema mlijeka proizvođača odredbama WTO-a djelovanje politika i sadašnja dogovorenim stupaWTO Hrvatske nja očekivanim gospouređenjem poljoprivrednih smanjiti, teljskih Zoran Piše: doc. dr. sc.

Grgić darstava će sustava tržišnih odnosa smanjit jepostavljanje ublažiti će naknada razlike između i već Kako koji cijena poticaja repromateovoj pisano je učinke ulaska te lista 7/ rubrici prodajnih poljoprivredi, negativne rijala početne Mljekarskog (br će Tako Hrvatske str. trgovinsku značajno Svjetsku cijena. uključivanje 142000., zarade efikasno dodatne i omogućiti organizaciju mogućnost njiti organizaciju trgovinsku Svjetsku 17) određenim velike gosdonosi postiobiteljskih koju uvjetima dijela moguć- poslovanje Hrvatskoj i iako žu i nosti organizacijom “snalažljivi“ proizvođači, koji podarstava gospodarskog tehnolaškog može veći dio “ekstra ekonomikom tržište bit će domaće proizvodnje općegledano razvitka, i normative ubiru čimbenici ubuduće propratiti zahtjeve profita" prometa manjezaštićeno, izvan konkuizloženi izvođači proizvoda tehnologijerazvijenim poljoprivrednih pritisku i inoproizvodnje. zemljama. primarne jeftinije kvalitetnije rencije takvih Za U tom pravcu kvalitetnijeg proizustrojavanje potproizvodnje. budućem vođača sustavu Tako potiproizspecijaliziranih pomaganja poljoprivpodručju je shvatiti i naknada može vođača s vega smarede je najava prije caja značajnije predviđeno ukloniti 24 do carinskih zaštita sadašnji (većim poljoprivrednih broja potrebno smanjenja (od njenje sububuduće će 6-10 36% socijalni pristup, dijelom) proizvoda koji sljedećih godina). ekonomsku stranu vencionirati. Za potisadašnji stupanj glašavati p roizvođačima Ukupna potpora Hrvattakvim Jedino 20%.

Isto oko treba pristupomgospodarske razvijenosti caja. smanjiti očekivati može te visinu nisu WTO državnog izdvajanje ukupnog ske, uključivanjem tako, učinkoviali i ekonomski subvenizvozne podogovoreno logbroja proračuna, dopuštene tih i gospodarstapoljoprivrednih uvjetima WTOslovanje zamrzavaju cije postojeće subvencionidobrim će drživo vri6 poslosvojim koja je sadašnje a, smanjuju godina tijekom očekivano konkurirati oko 130 te koliPosljedproizvoda. vanjem ranje jednosno preko35%, iz nekoliko nešto odnosu 21% činski uvjetima njih godina proranepovoljnijim je oko čuna 80-ih proizvodnju. milijarde 1,2 poljoprivrednu izdvajano godina. dobljekraja naknada naknade i i udio kuna od Jedno poticaje koje Naime, poticaja pitanja važnijih mlinameće po (litri poljoprivredi. proizvoda Ukupno planirani stajali- jedinici ekonomskog i oko stoke žive 2000. iznos obivage šta budućem 1,38 godini je kilogramu potpomaganju jeka, iznosom S tim kuna. milijardi državne struktura prema 1: poljoGrafikon potiče procjenama poljoprivredi potpore Prosječna od 180 do kuna proizvodnja privredna milijunima što 190 tisuća je gospodarstava, 362,60 od 6 do 7 tisuća kuna po prosječno Takva po gospodarstvu. potpora velika je prilično gospodarstvu obzirom mogućgospodarske i mala nosti naše no je države, te očekivanu dovoljnarazvitak, poljoprivredi

domaćoj u

Poticaji

u

-

mesa

se

mora

u

a

se

u

u

sma-

se

u

u

u

-

-

-

no

suvre-

a

u

mene

zemne

u

u

se

a

u

na-

se

za

se

ma-

se

u

nove

a

neo-

u

se

va

u

za

u

za

na

za

raz-

s

u

za

se

s

u

se

u

s

na

ne-

za

samostalnost

i konkurentnost

kon-

predviđenoj spodarstava propoljoprivrednoj kurentskoj tržišta. otvorenijeg izvodnji kako razvidno je Potpunoje stanje sadašnje potporepoljoneodrživo, jer privredi dugoročno kvalitetnih poznačajnijih u

bilje i Gnojivo 1 Ostalo Stoka KIPšenica m Industrijsko

či |

go-

nema

list 11/2000.

Mljekarski

(;OSPODIRSTIO

oem

Grafikon

2: Udio

dn)

mlijeka

i stoke

u

državnim

poticajima

1996.-1998.

“obnove

i razvitka"

više

štitilo

u ciklui proproizvodnje, plasmana dajepoljoprivrednih proizvoda, te različitih susta“posrednika" interese i pon ego podrške trebe izravnih | poljoprivrednih \mStoka gospoproizvođača obiteljskih .miMlijeko darstava. određene

E

interesne

grupe

su

kuna

u

milijunima

vu

ooo

|

u

Iznos

-

No, može trebao bi značiti i (i op.a.) raskid uspješni dosadašnjom politikom poljoprivredi. potpore Već iz resornog ministarstva i je godina stručnih različitim tikrugova maka ni obnovi skovinama u strukturi proizvođača, razvojna komponenta “oprezno" najavljena iz dovoljno premproračuna obiteljskih gospodarstava, mogućnost smanjenja broja p otistalnu da obnovu i razvitak utrošena canih Pretpostavlja potporu. proizvoda ograničavanjem kako neke “rezove? obasredstva. strateški važne jebolje značajna Primjerice, proizviti kada većina međukao što sada, je govedarskoj proizvodnji jeupitna vodnje, pšenica, uljasobno obnove razvitka šećerna repa, i neke i povezanih činitelja organi-pomoć obiteljrice, mlijeko iekonomike u poljoprivredi Isto iz zacije skoggospodarstva odobravanjem kategorije tako, istog neuređena i zakokredita 3 ili S muznih izvora nesrazmjerna 2, grla. najavljuje mogućnost nitostima Takva limita uravnoteženog poslogospodarstvapravilu povećanja površinskih (konisku rištena vanja razvijenih ostvapo zemaljakojima ostvaruju muznost površina ha) često i teško nom i naknada mogu uspoređujemo. u proizgrlu postići renje p oticaja Nakon nekih i dohodak od Ove će dokidanja proizvodnje prvom mlijeka, vodnji. najave zaštitnih carina kredita i redu odnositi ekonomski njenja učinvećeg broja priotplati povlaštenom nećemo biti konkurentni.

Ekokamatnom od 3 do 6 %. U kovitije stopom poljoprivredne proizvonomski i šok đače socijalnivećeg brojapraksi proizvodnjom manjom obiteljska gospodarstva nekonkurentnih bit 0d3.000 litara dostatnim obradivim po muznom proizvođača grlu površinama, će veći i dohodak ili još bolnijiopstojanje ostvaruje plaća poljoprivrednom mehanizacijom članova kućanstva i uloženi rad članova i osnovnim stadom. gospodara, gospodarstva, istovremeno nasljednika obiteljskih gospodarjerje(između ostalog) ukupna No, najavom stava nabavna poljoprivredi. muznog cijena grla koju smanjenja poticanih proizvoda, Osnovni mora iz istih propustipovećanju otplatiti gospodarstvo zanimljiva je preporuka konkurentnosti domaće ćana s realnih 8-9 tisuća kuna izvora kako proizprerađivači trebaju 5-6 više od 11 tisuća kuna. vodnje učinjeni onoliko siroposljednjih poticati proizvodnju i nedovine koliko im Često naknadnim analizama godina. kao i Zbogoklijevanja jepotrebno, utvrditi kako loše da sljednog iz provođenja zemljišne moglo zbog konstatacija je neopravdano određene i politike neke Strategijom poorganizacije nedosljednog državnog proračuna poticati Hrvatski državni sabor i kojuje štovanja propisa priraspodjeli proizvode (kao primjeri, jed1995. sredstava i pa dnevnom listu navedeni potvrdio godine, nije odobravanju povoljne došlo do dobro i kada očekivanog većeg zamišljene linije poticaja pivarski ječam duhan) obnove i razvitka okrupnjavanja zemljišnog posjepoljoprivredne prerađivačka industrija da i završavale iznimne nastajanja potrebnog broja proizvodnje proneuspjepodručju ostvaruje ekonomski učinkovitih i konkušno i fite. prokrajnje nepovoljno rentnih Isto izvođače korisnike ovih sredZa autora teksta kao proizvođača. tako, ovog je mira dastava.

Osim održavanjem analitičara i socijalnog čestog utjecaja poliagroi kredita širokom suradnika vanjem lista vrlo poticaja tike, nerijetko moglozaključiti Mljekarskog ekonomskog ostvarena kako određenim zahvatima brojukorisnika, nije resornog zanimljivo određenje ulazak

Hrvatske

u

WTO

s

u

u

novca

za

se

su

u

u

samo

na

su

mesa.

za

se

u

s

muz-

u

za

se

sma-

se

s

u

na

se

s

-

ne

za

za

s

u

u

uve-

na

su

se

su

u

nom

su

u

ovom

za

-

se

se

Mljekarski

list 11/2000.

17

—;[;;J)J///7ofo蚎dĆ€č€eievv——————————

GOSPODARSTVO

posljednjeg tečaja deviznog činjeuključenih poslovciosnovne da nicu i otkupne nih prema određivanja proprocjeHrvatskoj prema subjekata stanju do danas. odnosima izvodno-ekonomskim nedostaje jenemlijeka pojedinih godina nikada i Ova Isto 40% do od 20 i složena, mlijeka. sirovog preradiprometu proizvodnji, usklađena iznimke bez problematika i dovoljno koje poticaji proizvoda. tako, mliječnih mlijeka kako bit će i inozemnih Neke analize pa zaoštrenija još lošijeg mljekare, pri-daju više budu hrvatsku da poljoprivredu položaja gospodarskog gotovo mjerapokazuju mljekarska ekonomskih mehanizmi državnim vrlo također djelovali poticajima jednake spada industrija odnosa trgovinskoj Svjetskoj mlijeka. skupinuposlovnih proizvodnju profitabilnu kada navedenom Prema vezanih Pitanje je organizaciji. opravdano primarnu subjekata ustanove i kako će nadležne uravnoteže“prapitanje postavlja proizvodnju. poljoprivrednu odrediti vedno" poodnosa nosti Već i financiranje poproizcijenama nepotpuni dostupni, i prote vrlo manjeg daci proizvodnje ljoprivredne cijenama prodajnim poslovanju, jedno-vodnje iz drkorisnika izvođača slistavne poticaja broja gospodarobiteljskih ukazuju usporedbe i lancu sudionika ostalih stava, te poticaje čan proračuna gražavnog gospodarski položaj će do od i našim koji proizvođače usmjeriti krajproizvodnje Mljekarska primarne uvjetima. i učinkoviti i biti stvarno dugonas, općenito mlijeka potrošača gledanonjegkupca industrija tako Isto konkurentni. ročno Tako visokim određena je prerađevina. mliječnih pretplaćama je i kada otvoreno neke i državni odnosu koji pitanje proizudruge postavljaju zaposlenih i način će vrlo dolaze od vođača Radi “pravedno" uspješno pokojih kategoriji prosjek. i troškorizike uskladiti “zamrzarelaposlovne prijedlozi nimljivi provodi slovanjakojoj dote osnovne tivno učestala i kvalitetna obnova cijene, poslovanja,prihode, sadašnje vanje" i rentabilnost hotke i državne vrlo poslovanja “uobičajenih? premije preradbenih kapaskupih dolancu kao razlike proizvodnje, cjelovitom i početne m ljekara premija citeta,značajne i buduće i troškova između poljop rerade rade, prometa pregovaranje cijene proizvodnih ili mlisustavu proizvoda. privrednih mlijeka otkupnih cijena broja cijena većeg prodajnih promjena poštovanje dosljedno proizvoda. ječnih Ne

i

ministarstva

zanemariti

treba

od

ni

nama

u

u

nas

na

one

sve

-

su

u

u

za

samo

uz

se

u

o

na

-

u

ove

ne

na

u

u

-

na

na

u

se

za-

o

za

se

u

ve

u

su

a

o

za

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Bikovske

wu

majke

vrh genetske

uzgojnim ciljevrh gepredstavljaju vima, goveda i vrijednosti populacije netske populacije vrijednosti tim osobinapodataka temelju selekPiše: od uzgojna njihova procjenjuje ing krava, čegajeuzgojno dipl.

Ljiljana Husinec, 80.198 obuhvaćeno radom vrijednost. cijskim Prema krava Rerad Uzgojnom postojećem gospodarobiteljskim selekcijski Uzgojno velikim krava 6.218 i stvima programu 1991.) pred(Zagreb, po provodi Hrvatskoj publici bikovskih viđen selekfarmama.

ICAR-a načelima majki broj pod Sveukupno (Internacionalobzirom simentalsku kra86.416 obuhvatom kontrolu ni komitet pasminu cijskim je proizvodsimenizraženo što va, zastupljenost tadašnju postotcima Hrvatskog nosti) organizaciji 650 do 700 kratalske kontrolom Pod iznosi centra stočarsko pasmine je 37,90%. selekcijskog holstein-friesian 36.678 va, Prodvadeset pasminu sveukupno je mliječnosti županija. području 70 krava. krava p otrebe Današnje gospodarobiteljskim mjerama pisanimselekcijskim teladi muške dio aktivni čine one dio (potomaka brojem gopopulacije stvima, je podvrgnut bikovskih iz kopromatične veda majki) potrebne goveda populacije kojije pod selekcijskim i testa bikovskih izbor obuhvatom. performance vođenje jega obavlja novih generaPrema usmjerene o rganizacije gućnost stvaranje majki (Gozadnjim podacima bikovskih budućih Za 1999.

HSSC-a majoplodnje (bikova). rasplodnjaka cija izvješće dišnje ki krabikovske Hrda evidentno uzgojnog prilagodbu zahtijeva biraju majke je godinu) realnom osobitraženim 228.014 programa ima koji o dgovara prema koje ukupno vatskoj -

nama,

definiranim

sam

na

o

se

ma

na

u

na

se

za

s

za

na

u

u

na

a

za

za

na

a

za

mo-

se

za

za

se

u

one

ve

18

Mljekarski 11/2000. list

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Broj bikovskih majki po selekcijskim službama

programom prouzgojnim jošnije kod tu za pa veden, pasminu majk bikovskih trenutno majki. bikovskih Početkom 1999. bilo godine je I. evidentirano 400 bikovskih preko simentalsku ali DM Broj majki pasminu, PAPA dio krava izlujetijekom godine ELA, čen i uslijed reprodukcijskih nih Svake drugih razloga. godine, služba Selekcljska obično periodu svibanj lipanj, stada bikovostalih kraobavljanadopuna stanjustočarskoj proizvodnji jer bjelančevina.

Prosjek skih Ove od 190 preobliku simentalske majki. godine sadašnjem nije primjepasmine, koje dloženih izabrano nalaze kontrolom kandidatkinja njivpotpunosti. pod mliječnosti 148 novih bikovskih Prema je majki. zadnjim podacima obiteljskim gospodarstvima,za Od 469 bikovskih HSSC-a 1999.

25.914 standardnih ukupno majkraju godine zaključenih koliko ih evidentitrenutno bilo evidentirano 381 iznosio 4.108 mliki, je je ukupno laktacija je kg 136 ih izabrano 1997. bikovskih simentalske masti i rano, pasje god. majki jeka 3,93%mlij.

3,27% 79 ih iz 1998. mine kod 251 Iz tih god., uzgajatelja mlij. bjelančevina.podatakairanije, potječe 106 iz 1999. i 148 iz 2000.

12 odstuznatno god. području županija.

Prosječna vidljivo je pozitivno bikovskih standardbikovNajveći broj majki, gleproizvodnja mlijeka panje proizvodnje mlijeka dano nalazi od dana 305 skih od simenpo županijama, noj laktaciji majki prosjeka stočarski 292 bikovske iztalske najrazvijenjim područjiukupno majke populacije. što razvidno iz nosila 5.798 Za holstein-friesian je sljedećeg je kgmlijeka 4,02% pasminu masti i izbor bikovskih grafa. mliječne 3,34%mliječnih majkipredviđen m nas

nema

za

raz-

u

-

se

u

u

va

se

u

na

na

sa

na

u

se

za

u

ma

s

OBAVIJESTI

Regionalna

izložba

stoke

i

Prvonagrađeni Tomo Malečić, Konščani, LISA 17031496 steonu Žb plodina Križ 2000. godine junicu oteljenu 25.08.1998., čija jemajka imala mliječnost drugoj od 5.403 Piše: Bulić Pet krava Vesna laktaciji kgmlijeka dipl. ing. kolekcije prosječne Ivan 305 dana proizvodnje mlijeka Lepan, Okešinec, 09. održana rujna jeregionalna mladu kravu iznosila 4.651 oteŽb. kg.

17036973, izložba stoke i Križ 2000. plodina simenljenu 08.11.1998., koja je Održana kolekcija prvotelki prvoj godine. jepod pokro- talske kontroli Ministarstva proizvela pasmine grla 20,4 k gmlijeka koje pet viteljstvom poljoRečica Krikontroli i šumarstva Stjepan Fištrak, prvoj prosječno proizvele privrede Republike kravu JAGODA Hrvatske Žb.

Hrvatška, 18,12 kgmlijeka organizaciji ostalih krava simencen83040460, oteljenu kolekcija 22.11.1993., skogstočarskog selekcijskog talske imala tri i Križ. tra Uz robnopasmine; grla, mliječnost čija je kojaje Općine od 5865 novčane laktaciji prosječna proizvodnja mlijeka četvrtoj kg nagrade prvonagrađena 305 dana iznosila 4.549 dobila i po grla kolekcijama kgmlijekamlijeka stočarsko krava holstein-fridiplomu Vojislav Hrvatkog kolekcija Caga,Deanovec, centra. kravu esian holstein-friesian od lekcijskog pasminapetgrla, kojih pasmine Na izložbi DUNA četiri Žb 23000953, predstavljene prvoj laktaciji oteljenu prosječno 4473 mlisljedeće kolekcije: proizvele kgmlijeka, kojaje jedna 22.10.1995., steonih siimala od kontroli 5931 kolekcija junica prvoj proizvela kg ječnost prvoj laktaciji mentalske šest 5.931 pasmine grla.mlijeka m kgmlijeka. su:

za

-

max.

u

ove

u

za

-

-

u

-

s

su

u

-

za

u

-

max.

u

u

su

se-

za

-

-

s

su

su

u

a

u

-

max.

u

sa

list 11/2000.

Mljekarski

19

OBAVIJESTI

izložba

V. stočarska

305

2000.

“Molve

kg

4.137

iznosila

dana

mli-

jeka, kravi JAGODI po kolekcija četiri grla od iznosu novčanih Piše: Vesna Bulić, poticaja dipl. ing. robno-novčanih Pored nagrada 2000. g. kn i (do od sponzora Izložbe prvonagra128.760,00 odr115 novčanih 2000.

08. kolovoza godine mjesecasrpnja) dobila đena po kolekcijama grla izložba stočarska iznosu od V. žana 170.200,00 je poticaja stočarsko su H rvatskog diplomu koIzložbi “MOLVE 2000." kn.

Na Županiji predstavljene centra. selekcijskog Izložba 19 četiri križevačkoj. je kolekcije sukupnogrla, Prvonagrađeni privničko i aukIzložbe održana održana je pod pokroviteljstvom sklopu Repaš, Josip Hontić, i šuMinistarstva poljoprivrede cijska jeprodano steonu prodaja kojoj CIBONA Žb junicu 27 steonih marstva Hrvatske, Republike junica ukupnom 06021794, 12.08.1998., oteljenu stočarsko kn iznosu od Hrvatskog 285.600,00 pro- majka organizaciji trećoj junice j e i od kn. cienom centra mliOpćinskogsječnom 4194 9.848,27 laktaciji selekcijskog kg proizvela Molve. izložbi Na Oppredstavljene Općine poglavarstva jeka, od ima 1677 krava ćina Molve Vlado kolekcije: sljedeće Molve, Mičurin, sisteonih 794 krave pod uzgojno junica prvotelku kolekcija čega ŽUŽA Žb.06019261, kod 208 obuhvatom mentalske pasmine petgrla, oteljenu selekcijskim koja je 04.05.1998., obušto čini 16 mlijekaprvojkontroli proizvela uzgajatelja 47,35% prosječna proizvodnja kg kon305 dana iznosila hvata. godine pod Tijekom njihovih majki mlijeka, 341 krava trolom 4.194 Vlado mliječnosti je je kgmlijeka, Mičurin, Molve, simental49 kravu BISERKA Žb.06006161, stajski prosjek kolekcija domaćinstava, prvotelki 2000 od ske su za po s je6,96grla godinu pasminepetgrla kojih otelejnu 10.12.1996., kojaje štali. Novčani dana 200 dva 3.642 poticaji grla kontrolnoj laktacije proizvela kg laktaciji prvoj mliMinistarstvo 3.085 pokojeosigurava proizvela kg prosječno mlijeka, kontroli i šumarstva šamIvan a tri goveljoprivrede jeka, grla prvoj Ivančan, Molve, z a RUŽA 16 Izložbe Žb. p roizvodnji Općinu darskoj prosječnokgmlijeka, pionsko grlo iznosio 1998. g. 48 ostalih krava simenMolve 10.08.1993., oteljenu je kolekcija 80074234, od iznosu novčanih talske laktaciji proizpoticaja čija je kojaje četvrtoj pasmine petgrla vela 4.722 1999.

87 g. m kgmlijeka. kn, proizvodnja mlijeka 71.040,00 prosječna sa

-

u

za

u

su

u

a

-

su:

u

za

-

na

a

u

u

s

u

ove

su

za

-

su

-

s

a

u

u

u

a

za

-

-

u

u

u

u

-

za

u

-

u

u

s

za

u

izložba

3. međužupanijska

Hrvatske

sjeverozapadne Piše: Vesna

Bulić, dipl. ing.

komora

stoke

devet

je kupaca prodaja kojoj 30 steonih junica prokupilo kn. od sječnom cijenom 9.948,00 i Pored robno-novčanih nagrada Vraždin, Poljoprivreda na

s

veterinarska

Arboretum

škola

od

sponzora

izložbe

prvonagradobila

po kolekcijama grla Opeka, Općina stočarsko Varaždinske održana treća 24.

Dana Hrvatskog županije diplomu području rujna je radom obucentra. izložba stoke selekcijskim selekcijskog međužupanijska sje-uzgojno 5136 od Na izložbi hvaćeno Hrvatske predstavljene jeukupno krava, aukcijverozapadne 2000 skom grlapod sljedeće kolekcije: junicačegaje gotovo prodajom rasplodnih sisteonih ostalo kontrolom Održana “Vinica 2000". junica kolekcija mliječnosti, jepod sedam Od kontrolom. mentalske Ministarstva grla. pasmine pod rasplodnom pokroviteljstvom 17132 krave Rei šumarstva mlijeka Krapinskoproizvodnja ukupno Prosječna poljoprivrede 305 dana iznosila majki Zagorskoj županiji pod selekcijnjihovih Hrvatske,organizaciji publike skim obuhvatom 3148 krava od 4.866 kgmlijeka, selekcijje je Hrvatskog stočarskog simenkontrolom i Kra1457 krava Varaždinske centra, prvotelki pod kolekcija čega je skog od devet 1691 krava talske Udrugrla pod pasmine mliječnosti, županije, pinskozagorske kontroli tri kontrolom U su govege uzgajatelja rasploda. sklopukojih grla prvoj simentalskog održana i izložbe HGK da Županijska proizvela 22,66kg je aukcijska prosječno Varaždin,

Vinica.

te

Na

đena su

su

s

a

-

sa

u

a

u

u

-

a

-

s

u

-

20

list 11/2000.

Mljekarski

Geje

P———————————————

šest

ooo

()/-111/51!

eena

mlijeka, grla prvih Prvonagrađeni mliječnost drugoj laktaciji dana Zvonko Švec,Struga, (7.274 laktacije prosječno proizkgmlijeka), vela 2.511 ZIGI steonu Ivan Žb kgmlijeka junicu 05008731, Premec, Dubovica, bikovskih kravu holstein-friesian kolekcija majki oteljenu 10.04.1999., kojoj jemajpasmine simentalske sedam ka imala četvrOKTAVIA Žb 26002554, pasmine mliječnost oteljenu maksimalna grla, prosječna toj (8.005 laktaciji kgmlijeka). 10.10.1996., kojaje mliječ305 dana Breznički imala nost proizvodnja mlijeka Dragutin Vuraić, (7.231 prvoj laktaciji iznosila 6.374 ALMA Žb. kgmlijeka). je kgmlijeka, Hum, prvotelku krava holsteinkolekcija fri05004991, oteljenu 06.02.1998., Josip Vrbanec, Biljevac, esian tri od izložbe RAJKA sto dana s pasmina grla, kojihkoja je prvih proizvela šampionsko grlo 2.388 25. 04. Žb. mlijeka, dvijeprvoj laktaciji prosječno kg 17022678, oteljenu 6.917 Zvonko bikova proizvele kg mlijeka, Švec, Struga, 1995., kojaje mliječnost sto dana sku DIJANA imala Žb. jedna je prvih laktacije majku 17019232, drugoj laktaciji (8.430 kg 2.620 mlijeka). proizvela kgmlijeka, oteljenu 26.04.1995., koja je m a

su

sto

u

imala

su:

u

za

-

za

-

-

sa

max.

u

a

max.

u

u

-

za

za

-

-

u

su

u

za

-

max.

u

u

max.

treba

kojima provoditi čela ekološke hrane. proizvodnje U vlaekološkoj poljoprivredi i ovčjih sireva “OV-KO zakoni daju prirode kojima ostaju i samo biljkeživotinje, otporne okolišu žive mliječni proizvodi 2000. prilagodive kojemu i proizvode.

Naše leži upravo bogatstvo Niz čimbenika postojećih Piše: Karmen načelima do utjeSinković, ekstenzivnog dipl. če poluovčarsku i kozarsku načina proizintenzivnog ing. proizvodnje načelima ekološke p rema vodnju i čiji krajnji proizvodi kozji ovčji Prva izložba hrvatskih i Ekološka kozjih poljoprivrede. poljoprisirevi izloženi izložbi ovoj p rvoj sireva “OV-KO vreda bazirana tradicionalovčjih mliječni hrvatskih je i sireva kozjih ovčjih 2000."

26. načinu proizvodi priređena je proizvodnje “OV-KO obitelj2000.?. mliječni proizvodi skih lipnja godine prostoru gospodarstava To vrlo čija proizvodsada napose je značajno hotela “Jezero" Plitvičkim biti dohodovna mora i isplanja kada Hrvatska ulazi WTO tiva. jezerima pod pokroviteljstvom Područja Like, Dalmacije, (Svjetsku trgovinsku organizaciMinistarstva i šupoljoprivrede Kvarnera, Istre, otoka, područja ju).

Hrvatmarstva, organizaciji stočarsko skog selekcijskog tra i pododjelauzgojselekciju i koza i Udrugauzgajivača Prva

izložba

hrvatskih

kozjih

su

na

na-

u

u

na

su

na

na

nom

ove

u

na

u

a

u

cen-

za

-

ovaca ovaca

i koza.“

Izložbu

je ministra i zamjenik poljoprivrede šumarstva Tomislav Legospodin dić, dipl.

Sve stočarski razvijene zemlje autohtone imajusvoje proizvode da ponosne, pa koje držimo, i mi imamo čime i ponositi da turističke pokazati vrijeme možemo nešto ponuditi što i po čemu druginemaju, Hrvatska može biti i posebna Jedno od prepoznatljiva. toga i sirevi. ovčjikozji svečano

otvorio

oec.

na

su

se

u

sezone

su

list 11/2000.

Mljekarski

21

OBAVIJESTI

proizvoda Želja jebila, skute, škripavca, kozje do od kefir razreda iniz usustaviti extra Svi mlijeka, kozjeg početak jogurti proizvodi festacijom onih zaštiti prorada sira,nagrađeni posebnimpriznapaškog poznatih tenzivnijeg 8 Od sireva obiautohtonih travničkog sira, ovčjeg vlašičkog njem. ukupno proizvoda izvodnje sira i ličke base.

3 extra proiznjihovoj razreda,mliječna gospodarstava, teljskih srebrnom ti voda kako bi upravo kakvoplaocijenjena standardizaciji, ocjenu Povjerenstvo brončanom 5 kako trebalo će proizvoda ketom, isplativi postali proizvodi je proizvoda mliječnih roku vrlo kratkom koje gospodarstvo obiteljsko ocijeniti plaketom. ili kozarskom bavi ovčarskom i Srebrnu najosvojili plaketu uzorke,proglasiti dospjele i tako cijelu proizvodnjom, skuta bolje. obiteljizlagač: ovčja Hrvatsku.

TOMISLAVA karaktesko: su gospodarstvo Ocjenjivali sljedeće 45 bilo Prekrasno vidjeti ristike proizvoda: otoka Brača je STIPIČIĆA (Splitrazličitih stolova mliječnih punih sko-dalmatinska županija) sireve: mliboja, i izgled, iz 1) proizvodakozjegovčjeg izlasir struktura (kiseli) kozji miris, svježi presjek, bili iz svih tijesta, krajeva Izlagači jeka.

TOgospodarstvo o biteljsko gač: VaraždinHrvatske: okus, Zagrebačke, I SNJEŽANE ŠIMAMISLAVA kefir i Virovitiizgled, jogurt: 2) Osječkoske, iz Slatine NOVIĆ (VirovitičkoPriokus, konzistencija, miris, Karlovačke, boja, čkobaranjske, županija) podravska i skute: sireve Ličkomorskopodravske, 3) svježe sir obiteljsko izlagač: paški Splitskosenjske, Zadarske, goranske, miris, konzistencija, boja, izgled, OLIVERIIVICE žuDubrovačko-neretvanske te gospodarstvo dalmatinske, okus, žuotoka ĆA, (Zadarska Paga panije. sirne izgled, 4) bilo izloženo 77 panija) Ukupnoje okus miris, konzistencija, boja, i Brončanu ličitih osvojili plaketu kozjihovčjih Prema proizvoda: bodovima dobivenim i mekih sir sireva, polutvrdih tvrdih, kozji izlagač: dimljeni sirnih namaza podijeljeni i mliječni proizvodi JELICE skute, ovčjekozje obiteljsko gospodarstvo razrede: sirnih od LEHKI iz Gata kozjih mlijeka, kozjeg (Osječkorazred: 8 EXTRA dodatkom proizvoda ska županija) feferona, baranjdimlje- PRVI razred: 18 proizvoda obišunke, povrća, češnjaka, sir izlagač: svježi kozji i nih svježih DRUGI sireva, TOMISLAkozjihovčjih razred: 29 proizvoda teljsko gospodarstvo i polumasnih sireva, kozjihovčjih VA I SNJEŽANE ŠIMANOVIĆ 18 razred: TREĆI slane proizvoda i tvrdih kozjih sireva, ovčjih iz Slatine (Virovitičkožupanija) podravska sir obiteljsko paški izlagač: PERANIJOSIPA gospodarstvo ĆA, s otoka Paga(Ličkožupanija) senjska sir obiteljsko paški izlagač: ALENKA DABE, gospodarstvo otoka županija) Paga(Zadarska sir obiteljsko paški izlagač: MILKE FRAČIN, gospodarstvo otoka županija) Paga(Zadarska vrlo kriterija Zbog strogog ni ocjenjivanja, nijedodijeljena možda zlatna No, plaketa. jedna tako i godine bolje, jersljedeće je bit će duh jači, natjecateljski biti time će i kvaliteta proizvoda bolja. m mani-

ovom

nam

nama

na

ostali: 4

sira

fete od

su

-

su

za

za

se

a

sve

u

su:

za

-

-

s

-

za

-

-

su

za

-

-

za

-

-

s

-

za

namaze:

raz-

su:

-

-

su

namaza

s

u

-

-

-

-

-

-

-

s

-

-

s

a

22

list 11/2000.

Mljekarski

Kultura

življenja selu

na Porijeklo

hrvatskih

bilo

pogožanje kojužitaricu, Mladi tovo bi pšenicu. naraštaj ga lako mogao prekrstiti mjesec naročito oni kombajn, kojima

naziva

a

ne

mjesece

za

u

godini

u

su

srp uz

čekić

kolovoz

su

zlosretni

simboli. Za

rekli naši

učitelji oživljuje biljniživotinjski da se tada vozi kolima U zavisijeno svijet. mojemposavskom vozi se bilo očito to na traktorima), čaju je vidljivo (danas da bere tom i svakom dvorištu selu rujan “Listajući" svoj nenapisani mjesecu polju i vino. kako Danas 50 Danas međuspomenar se, grožđepravi rujno prisjetih je je prije godina. svakome da 55 ima nažalost obrnuti mojageneracija jasno vinograda prije godina tim, događa opet više školi učila kako vina sve odnosno slike te a proces pučkoj manje koje nestajanje kroz čitavu katoličkom kalendaru doi simbola godinu.

Dakle, mjeseci mjesecapravi togproljetnog ni nazivi bili dva hrvatska imena.

Razkao što cvisvoja mjeseca stoje poljsko proljetno baš došao do tome seoskom dvorištu mladina jako uvjerljivo. mišljajući jeće, Međutim, i studeni da imena domaćih i zaključka ondašnji razlozi, imaju životinja obitelji djecalistopad dobili baš takva što po u koja kojima cijelosti odgovaraju doganijeslučaj mojem nestali i I to Posavini već uspoimena, đanjimaprirodi vrijeme. zavičajuSisačkoj gotovo redbi naši školi nažalost i domovini.

U kraju učitelji današnjom zbiljom jedva pučkoj čitavoj da učili da kao raste trava, cvate razumljivi naraštaju, jeprosinac travnju svibnju odnosno našim unucima. dobio ime svibovo cvate mjesecgodini drvo, lipnju lipa zadnji redom.

Za tome što siromašni ovi i po prema No,pođimo siječanj toj činjenici ljudi mjeseci rekli da dobio dobili imena.

Istina da (bogci) učitelji najviše prosili je predBožić, svoja je odnosno ime što I tome ali više to raste nadrasta trava po svoje mjesecu prosincu. ju danas tako ali drva razlikom U tako da tom dvovrijeme sijeku je ogrjev. korov, posavskom što veći drva čitavu rištu više mirisne kamilice i današnje vrijeme broj ljudi sijeku prosi čitave Na ali žalostratinčice. Sada raste “engodinu. tragu godine opisanih svrhe, drage žalost i nih život različite i nakon trava uništavaju prirodi gleska" koja košnje činjenica načine. kada i nazivi kalendobila miriše. Svibovo drvo Poprirodom Veljača- je je ime darskih što bili savini to zbog mjeseci primjereni derača nestalo, gradu toga je vrijeme gotovo mačaka Sisku lako tom više zbivanjima parenja koje pri takvoj prirodi, jemanjelipa činu deru čitave noći. Danas i “kanadskih" to jezapaziti primjeru topola čija cvatnja međutim neminovnu više navrata i osobama židogađa promjenu alergičnim zagorčava načina života da naročito vot. Što tijekom godine, ljudi spomipakmjeseca srpnja tiče, selu. mačke nekad naziv njemo koje njegov je današnjem zvali ili Za više djevojke.ožujakštaju smiješan jer gotovo rekli da to vidi da netko srpom vrijemenigdje i

sav

Piše: Ivan Sinovčić

nam

na

a

na

se

u

za

u

se

u

su

sve

u

ova

su:

o

sam

ne

u

su

u

su

samo

u

-

s

u

u

u

u

na

u

su

novom

u

su

u

a

u

nas

u

-

su

su

su

se

nam

se

u

za

s

u

se

za

u

sve

sve

nema

razne

na

na

za

ne

u

su

u

a

se

sve

u

a

u

sve

na

se

ovom

u

vremena

a

ne

one

se

na

smo

nara-

cure

su

s

se

nam

u

ne

nan;

škodu dia Jendraša jeseni, Eto, nakon izrazito jota donekle mii pa nas ljeta, i neće zima Naime, od 1949. | pojava bijelih snijega. pai najranija godine dodanas, p

dodaći kukuruza.

Ove poja ako neobranog do dođe dozrijevanje, koje pa suhoi toplo vrijeme ratarim: ivrlo obradom tla jer iona biti pojavom snijegamože prekinu!

Dovoljno je prisjetiti se ovogodišnjesuše koja je p očel kiši ulazak do i

je

najmanjoj

nesmetan

Mljekarski

list 11/2000.

a

očekivati pojavu možemo vog 1980. studenog zabilježena je3.

mjeseca u

krajmjeseca,temperature

staju snijega pojavom 260 hektara ajejošostalo Razlog je ranije ikuruza. da zimskom se

ne

čeka sa

posebno time i

netreba

isticati.

omogućujemo

tla, najdubljih slojeva

23

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

—————G———————————

Uz blagdan Svih Svetih i smrti

života

niti

Povezane

može

kojih jošuvijek teče doći. E la vita continua (život kažu dalje!) Talijani, blagdo

ne

se

o

no

danu

Svetih

Svih

u

mislima

više

smo

kojih povezani Domovinskog tijekom Piše: Ivan Fadljević svodi život među uzimala nama, hrvatskoga cvijet kasnije Ožive ludilu onda to naroda i Dušni Svih Svetih rata, u Sjećanje, Uspomene. je Blagdan naše nešto Bez bilo već dan svake pune crkve, groblja, najbližih drugo. godineposvećeni Svih Svetih kao iznenada među više onima predvečerje napustili putokoji kojih kaz svima nama svaki težak kada dani to svjetla nama, dan, blagdan trepere je dan kada Svih Svetih mislima i molitvama putokaza koji svijeća,sjeni posebni je zajedno, Križ. Te način odlazeći kada Svjetiosvijeće svoju zapaliti izvanjski iskazujemo groblja životnome više onima im i im putokazi nici, kojih putu svijećupohoditi grob povezanost tako tako i vežemo čvršće dan kada bol i nema, koji kratak, j e koji je još sjećanje iskazujemo svoju Teobično i niti između života desetak (pro)putovanje. jedno Posljednjih godinapokidane njih. ško im ćemo novih i bilo prazninu koju jepopuniti jerjednom grobova,smrti, je previše oni ostavili sebe iza ali i znamo znamo, koji kada, pridružiti, grob mnogima teško hoćemo. išli ruku život i smrt prerano otišli, jeutješiti sigurno prečesto braća Previše ruku... Ako očevi, položili čiji sinovi, posljednjih jegrobova jeovozemaljski pod oltar živote zaliveno obično život Domovine, najbližih, godina s tanje, prolazno Hrvatska i neminovna ratu svatko od smrt ponosi, njima je je jer putovanje, od dobit će sebi pravu nagradu preOnoga dragog, puta", izgubio nekoga nekoga “redovnog slijed Sudac. i Hrvatske kada više kada surova, pravedni koji jejedini diljem jegrobova nasilna, je je rata

ali i

s

onima

nema

na

se

nam

na

a

su

su

su

nema

nas

no

u

smo

su

u

se

u

no

na

su

zove

na

na

s

na

su

se

za

su

ne

ne

one

su

su

u

no

na

suzama

se

nas

ovomu

a

s

no

Održan

prvi

euharistijski

više od 20

prisustvovalo je tisuća vjernika.

Euharistijski kongres Ovaj biskupije Požeške kongres u reče bio kako Voćinu biskup je, Škorčević, vjere “utvrđivanje Voćinu voćinske ruševinama crkve, ruševine." nisu Stoga, vjernici nakratko vratimo Tekst i foto: Ivan povijest Fadljević Središnje slavlje euharistijsko od ovoga, najpoznatijih jednog prije podne počelo je nedjelju hrovim svetišta dolaskom ruševinama Duhovna obnova ophoda(procesije)marijanskih Unatoč svim vatskim oltara do sudionicima od utočišta" crkve i svetišta prostorima. kongresa “Majke i rušemlaPrvi rušenjima razaranjima ratovima, kongresnom Euharistijski kongres prostoru, od crkve utočišta od crkve vinama Utočišta, de Požeške Majke zavjetne Majke nedjelju biskupije svetište Voćinsko missvetištu. Svečano voćinskom održan 24. marijansko je godini rujna iz Feniks diže se, domaći i 3. ptice poput predvodio je jubileja obljetnici slavlje velikoga i duhovnom i dr. Antun ŠkvorčePožeške danas, pepela msgr. pod biskup biskupije uspostave voćinska tvarnom karvić Isusovo od “Zdravo surječju.

Jer, sudjelovanje uzoritog Tijelo geslom Statutima nadbisdinala spominje župa K uharića, Euharistijski Franje Djevice porođeno".

1334.

Bozasubotu kaptola j oš otvoren zagrebačkog Josipa kupazagrebačkog je kongres iz crkva Crkve te osmorice potječe večer godine, župna biskupa nića, svijepaljenjem kongresne i 15.

12. između konPrvi Hrvata. i krsnih obnovom stoljeća. razdoblja Euharistijski obećanja će, Sačuvavši završen Požeške gotičke originalne svoje zastava, gres biskupije je kongresnih podizanjem kulturni elemente klanoć predstavljala je poprocesijom potomjecijelu trajalo euharistijskom zazivima i hvalbenim klonstvenim iz svih demladih kategorije.

No, spomenik najviše vjernika njanje i rušena crkva završnom Isusu Požeške obnavljana dekanata set je slavlju biskupije. Kristu, Voćinu

u

na

no

na

se

za-

u

na

sa

na

na

na

u

u

uz-

u

no

o

u

uz

se

u

u

na-

a

u

a

a

24

u

ova

list 11/2000.

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

AULJURI

————————————————————oooomocuananmu

izraditi

voćinsku

SELU

crkvu.

bio

kipMajkeBožje Kipje oltaru i nazivan “milosni smješten glavnom je Nakon dana udar ostavio groma kip". godinu je teška “Milosni oštećenjacrkvi, Gospinkip netaknut kao i ostao je vječno svjetlo ispod njega". bio svilenu u lijevoj Gospin kip jeodjeven odjeću, ruci držao lik i Isus imali je malogIsusa,Marija krunu. i kako je glavi Nije kada ovaj kip poznato iz 18. nestao, je sačuvanaodjeća stoljeća Dijecezanskom Marica Mikić muzeju Zagrebu.

Vjernica iz Voćina 1884. godine preporučila MajciBožjoj i čudesno ozdravila.

Lurdskojteškoj pogibelji je Ruševine crkve od utočišta" nabavila Želeći “Majke ispuniti svojzavjet jekipGospe Lurdske voćinsku crkvu.

Potporom voćinskog rata jednako Tijekom uporno!

Drugogasvjetskog župnika od 1885. velika Mije Bogadeka započinju bila razrušena do 8.

1944. je hodočašća iz gotovo temeljasvibnja Voćin. vjernička Slavonije Prije Tek 1963. dolazi godine. godine župnika Franjo crkve dekan razaranja 1944., Julije Burger p renio je Bosnar obnovu i i crkve. Kruna koji započinje župe Slatinu.

1963. ovaj z avjetni kip Kip je godine obnove bila crkve 29. jeposveta Bijelu nedjelju, ćen četničkom voćinske 1984.

Nova Voćin, voćinska razaranju travnja godine. stradanja crkve 13.

1991.

1991.

Tada armada prosinca godine kipu započinju ljeto godine. jugo svaki Providnost voćinski i četničke horde zauzele pa jehtjela je trag.

Voćin, provalili 14.

1940.

Dicrkvu skladište strežupnik rujna godinepohranio svetište, Gospinu pretvorili Prilikom sliku 13.

1991. ovi iz 18. ljiva. jecezanski muzej Zagrebu MajkeBožje povlačenjaprosinca vandali srušili crkvu od ostao komadić te ta slika sačuvana od koje je stoljeća, je spomenutih ulici Slika jednoga zida, glavnoj voćinskoj zvanojovostoljetnih razaranja.

Majke Božje Crkvena i Prebendarska ubili su i masakrirali 45 vrlo blizu ikonografski je prikazu MajkeBožje Pored ruševina svetišta datira iz 18. mještana. voćinskog što Aljmašu k oja stoljeća govori montažna crkva i izgrađena jeprivremena, od župni omiljenosti utočišta.

Ova štovanja Majke stan. hrvatsko vratilo odmah Domaće, pučanstvo, voćinska slika od utočišta čuvana Majke je gotovo Voćin naselilo i oko 250 svoja ognjišta, šezdeset godina zagrebačkom Dijecezanskom Hrvata iz Letnice. obitelji Kosova, 1994. muzeju, javnosti jepredočena godine Voćin da U zapisima vizitacija župe stoji zapisano izložbi “Sveti trag".

1748. fra dao je godinežupnik Andrija Popović Znakovita hodočašća Voćin od utočišta Majci svake 21. dan hodočaste godine kolovoza, taj iz vjernici župaPožeškog, Kaptolskog, Pleterničkog, i Novokapelskog, Novogradiškog, Novljanskog dekanata.

O Male Pakračkog blagdanu Gospe Voćin hodočaste i vjernici Virovitičkog, Slatinskog dekanata.

Svake Našičkog godinemjesecu svibnju oko Voćinske tradicionalno Majke okupljaju hodočašće.

U djeca svoje dječje ovojgodini 2000. od Isusa Velikoga jubileja, godini rođenja voćinsko svetište od Utočišta ima poKrista, Majke sebno osim katedrale Svete značenje jerje požeške Avilske Terezije jedino mjesto Požeškoj biskupiji dana može dobiti oprost gdje svakoga Jubilejski Montažna crkva Voćinu grijeha. župna privremena za

na

na

no

u

a

su

na

no

u

u

se

u

za

u

za

u

vra-

na

u

u

no

u

ovomu

su

su

a

u

se

zameo

u

u

u

su

samo

a

u

-

u o

se

na

a

u

se

u

s

a

na

u

su

a

u

u

se

na

u

se

u

-

Mljekarski

list 11/2000.

25

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

“LIDAS*?

—č—'\———————————————————————————

SELU

i

etnografske

blagdan

ka

zastala

trenutak

jeskupina kod gradskog zgrade raskrižju folklorne baštine te Poglavarstva predstavila i pjesmom plesom gledateljima Tekst i foto: Ivan Fadljević 23 gostujuća kulturnošto popratili posjetitelji brojni i Mađarske društva Poljske, umjetnička Bio to doburnim je pljeskom. _Hrrazličitih iz novinarski ravno U dijelova tekst, ali iza naše fotopravilu oči i uši, življaj Bilo i Bosne nikada Hercegovine. vatske, reportažu posebice ovjekovjeobjektive kojima i i zaprega jahači(ca). konjskih i zaključkom,pišućije počinjemo čili e tnografske blagdan ovaj doPleternica 18. lipnju folklorne baštine. mjesecu ovogodišnjempleterničkom “LIDAS"i znaku slovno živi danima “LIDAS"-u (Lipanjskim hladouvodna kao pozornici, Program se, stvaralaštva) a! Podsjetimo amaterskog otvorio vini fesodržan je parka, završni pleterničkog konstatirati da manifestacija jedječji je inai smotra tival požeškodožupan, dan “Cvjetići glazbe" nedjelju manifestacije ToPleterničanin če rođeni folklora. prof.

“LIDAS" slavonski 18. dječjeg “pulipnja, postao kazao: Radonić mislav nekoliko Nakon koji je mala da te svježijih dana, “Dobrota noljetan", je i okuosvanulo ljudi koji gostoljubivost Ovo folklora. hrvatska smotra nedjeljno jejutro ponosno Pleternicu ljepote pjesme, čuvaju “mala" znači suncem, pano usporedbu i i sudionika Slavonije plesa, običaja nošnji folklora Smotrom ovogorijeka slijevala zagrebačkom Zlatne doline “Baza" im “LIDAS"-a.

Aureae!) još j e si(Vallis je konstatacijomdišnjeg jer Pleternici škola “Fra spojila bila ni složili bi jednom gurno KajoAgjić pučka sudionici, Danas i škole parPleterničanin". veselju. ni slozi, ljubavi Ispred organizatori, bogme gledadruštva naša sudionici kirani kulturnoautobusi, telji.

Naime,“LIDAS", koji skinula U školi škrinja umjetnička prašinu tradicionalno pripremali nastup. rodnih organizira pleterniOvo okom budnim promicanje društvo nošnji. je čko pod 9,30sati, KulturnoHrbaštine kulturne Požeštine, veliformirana nadmaje ditelja skupina, jegodine “Orljava", umjetničko Maiz ali i kretala čanstvena Poljske, vatske, gostiju šio koja povorka manifestacije dosadašnje te i Bosne od Hercegovine, i kvalitetom. đarske, i sudionika pučke ulicama, pleterničkim brojem Neka etničkih baštine škole do zajednica.

Na pozornice parku, manifestaciji završnoj ostane naše nacionalno zajedništvo se, začelju povorkepojavile prije podnepublici djelju budućnosti". svečane čak izim zalog zaprege. No, konjske predstavila domaćina, i sudionike Sve posjetitelje “LIDAS"-a jepleternipozdravio Alarčki gradonačelnik Marijan “LIDAS"-a dović, otvorenju imeđu nazočili požeški inih, te Branko gradonačelnik Skorup, Včelik Mario saborski zastupnici Baričević. i Marko Program vršne pozornici manifestacije “OrKUD jedomaćin, započeo publici predstavila ljava", “M. društva: kulturno“JaMersić" Milorad umjetnička (Mađarska), “Rama" (Poljska), Janoty" If) (NeBiH),“Nevijana" (Prozor, “Slavonac '— (Forkuševviđane), “Be“Sveti (Draganić), ci), Juraj" lica" “Seljačka sloga?

(Belica), Petrovo Selo), “Stje(Baranjsko “UkraRadić" IZ PROZORA pan “RAMA" KUD (Pridvorje), (BiH) -

na

na

se

su

na-

a

za

ne

za-

smo

no

u

o

za

u

u

na

mora-

na

mo

u

ove

-

ovo

s

ovom

a

sa

samo

se

u

se

sve

ne

nas

u

-

su

u

a

su

a

se

su

a

za

u

na-

sa

vo-

ove

sve

se

-

u

su

ne-

a

u

su

na

se

sva-

a

su,

za-

na

a

su

se

na

26

list 11/2000.

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

UZDANICE PLETERNI-

KUD

“KRSTE

MISIRKOV"

(Makedonski KUD

iz

MLADE ČKOG “LIDAS"-a

Zagreba)

također i Od jina" (Slav.

Brod), “Ogranak Jurković, popratnih manifestacija tri laskava “LIDAS"-a ljačke sloge" (Posavski Bregi), predstavljanje godišnjeg izdvajamo kanturnir “Ža- priznanja.

“Kupljenovo" (Kupljenovo), Predstavljeni jošmalonogometni igra“Krste (Žakanj), _Misirsvaka narodna lištu kanje? predidati, nošnja pleterničke “Slavije", kov" kulturno-umcizno i te i i čitaonici" (Makedonsko detaljno, etnografsko“Hrvatskoj knjižnici društvo Zakulturološko iz Godijetničko Zagreb), podnebljekojegapredstavljen jepeti broj klub "Plehan" kandidati dolaze.

Za Požeštine “Zlatna dolina". vičajni (Zagreb), najbolju šnjaka “Stružec" rodnu (Šibes(Stružec), “Kapela? nošnju kategoriji “Dje- No,prvenstveno izdvajamo “Drežnik" Marina Prtrebaljakovina), (Drežnik), vojka" proglašena je prijekornu organizaciju jer “Remete" “Posavac? iz kluba “Plelo (Zagreb), prema gomet Zavičajnog je, grubim p rocjenama, “Velika Mlaka" han" odnosno Bosanska i oko 800 (Kaniža), (V. (Zagreb, smjestiti ugostiti gostiju, “Ivan Goran Kovačić" “Snaša" duša Mlaka), Posavina), organizacije, kategoriji cijele jasno “Antun Mihanović" Martina Benković i Po(Velika) proglašena je logistiku brojnih pojedinaca Smud katebila (Klanjec).

(Posavski Bregi), glavarstva grada Pleternice, i Mario puKUD-a Nezaboravan, brojnu goriji “Baja" proglašen je jevoditeljica domaćina, bliku bio Brankica Potnar.

Stoposebice upečatljiv, je Jagetić (Draganić).

Nagrade naj- “Orljava" izbor narodne uručio možda više na od najbolje graga, nošnje.boljima jepleternički kraju, (napivodili Katarina donačelnik_ Alardović. program Cijeli govore Marijan sanih) riječi fotografije. van mL ZPLEČPmmEEEELe! ZT Izrada narodnih Ivancu u nošnji Koprivničkom nabave i odabira i Narodna nošnja Koprivničkog materijala Ivanca se-

Barać

i Vlatko

ovo-

za

ova

su

na

a

u

-

na-

u

u

a

i

uz

-

a

u

za

za

su

slično.

domovini u

i iseljeničkom

svijetu

Sve

da

to

bile

žene

u

poodmaklim godinamanažalost, i

više nisu među

bila bi

su

živima.

nepravedna Najviše meni i menem Bare radovi drage plemenite (Ištokova) čiji nastavim žene iz nego Ivanca bili izvanredno mene Prije opisom pa ja Koprivničkog koje lijepi, kako i kroz ovih mi kroz to sada biti koga vrijeme pomagale. nastojim njezina "nasljetridesetak Sve mi što dnica" načinu odabiru godina izradila, pojepokazale izrade, dinačne ili muških i ali i svaka od i motiva i komplete zanimalo, njih boja prekrasnih uvijek ženskih danas odala bi mi po iskreno zahvalna.

Isto tako nošnji postavu pojedinačno koju joj već čuvenih “Podravskih oko izrade kako našu svati", svojutajnu cijenila nošnje, nošnju Piše: Zlata Kovač

ne

spo-

sam

naučila

su

od

Harači

za

s

za

sam

su

su

za

one

me

u

sam

sam

Mljekarski

list 11/2000.

su

27

ŽIVLJENJA

KULTURA

=—————————————————=

SELU

NA

gdje prednjama Francuskoj Potomci Hrvatsku. našu stavljali žive Hrvata naših doseljenika koji Wisdržava Milwaukee gradu i consin također plešupjevaju radila nošnji kompletima koje Bilasam počašćena zanjih. članovi kada njihovog društva “Tamburica? organizira1997. poHrvatskoj posjetu Koprivnici. sjetili dosta Izradila kompleta su

u

u

u

sam

veoma

me

su

u

nom

u

sam

i ženske

muške

i radionicu

Posudionicu

nje

za

noš-

narodne

naše

nošnji Zagrebu. surađimi sebno jezadovoljstvo Forvati gosp. prof.

Josipom \BrsS oprembogato voditeljem, janom, vrijednosti, neprocjenjive ljene, iz narodnih zbirke nošnji cijele KUD Hrvatske.

Tako vezle: Bara čiji Koprivnica, (Gašparova), Vrabelj izradila i Ove izvode članovi Jela Dora Bara godine pjesmeplesove Janković, Novak, naših narodnih Kokoliko narodnih baka i napose Vidaković kompleta nošnji kompletima moja “Lado".

20 Ivanca Kata Horvat. privničkog poslednjih nošnji, simbol Betlehemsko i mi žene bile veliki oslonac Te svjetlo, zemlji godinapredstavljaju nekoliko već mira i KUD-a Članovi komizrade prijateljstva, “Matija svijetu. p rvih mojih prilikom našu Beča iz iz Gubec" iz Križan" “Milica zemlju KUD godina vrijeme Karlovca, pleta “Kaizviđači donose 1994. rata i sada Koprivnički godine Domovinskog jeranije, pod Osijeka koji zbor i srboarmade Karlovac kada pjevački imenom dječji novim mengrad" “Osijek 1862", takođeru “Zvončići“ i bacale svati" “Podravski Močile, župe zlo, drugo granate koreografijom našim momci i narodnim nošnjama. preddjevojke prekrasne nošnjamaKoprivnii izrada Posebna vodivođeni priča jepak obišao Ivanca mnoge umjetničkim svojim zemlje čkog lutke dr. originalnom opremanje Štajcerom prkoAmerici,teljem Željom Australiji, Europi, naše svim i sili detaljima 1978.

Godine izgledu i Meksiku pjesmom plesom narodne drugdje. izradi O tome i muških nošnje.

15 izradila i prelijepim nošnjamaKoprivnikompleta iz uzorcima suvenira po originalIvanca. narodnih ženskih preko čkog nošnji od i nenog“Ivanečkogveza"ujednom narodne matice Hrvatske ponošnje Dijelove iseljenika lista. i zastavom koliko brojeva vašega Luketića B. sredstvom kompleta gospodina izradila mladenku Bratske iz Hrvatske zajednice vijenac iz Lud“Anka KUD mlade i naše _ Ošpuh" njihove iseljenike tim nošUSA. članove koji nastupali brega Pitsburgu hiže da iz i jedne gledalo podne Visokom Snoboki više dečki i puca. što dođe na dečke Stariji zanovijetali ih: “Je lisi si zel škarice da pitajući Piše: Ana Škarić ostaneš da si kakvu kod pristrižeš, Visokom, običaji A kad dečko". stari zime i ili ili da znači Snubiti ne, pak počinje momak, vjerovali išlo seoskom SVISVETE netko doma, gledale groblju, (ili ime,prosi njegovo kite život probude da simbolika da kao (pletenice) djevojkama moli)djevojku kite li imaš “Je Molitve životu čin dužava važan ženom.

Uz jednake pitanjem: taj potomstvom. male ili ti šte 3 razni i sata vezani mladih prikratil". poslije je jednu počele mnogi groblju narodnih

Po-

u

sa

nam

se

ne-

sam

u

za

u

su

u

u

za

su

s

na

sve

u

u

u

sa

u

su

o

sam

a

sa

sam

za

za

za

u

su

u

se

su

ne

u

nas

a

ove

na

u

s

na

u

28

se

se

mu

su

su

se

na

su

u

list 11/2000.

Mljekarski

vo!

VAŠLIJEČNIK

——————————m—

bilo

zrasel za ženidbu:

znak

striženje jevanjski tko kome srce poklonio. je

To

koji je snoboke

moral

Uvidi

i

“Idemo

v

dečko

gotovo", iti i smel nije a

je

itd.

deca

deverova

supro-

se

svate

Pripreme Sesvete prošlepočela imali morale mnoge koji skupa j er grunte Pripremiti snobočanstva.

Obitelji po- znali da im mirazom važne i sitne stvari. Mladenec pucinim međusobno i je pratile gledale tajno budu dok vodil lijepo zemlje povećale. decu i mužikaše, pri idu li k kak brigu meše, odgajaju Kad donesla čihali užurbano puca je svojupuci ilipuca nisu perje jerje to tako dok dečko odluku tri nabita mlada morala (usuglasnosti svojim bili ženiti. dopeljati da blazinu starcima) poslali nekoga i lijepu hodile meseciV snuboke vanjkuša, perjem dečku da snoboke. bila ili povije dojde posteljinu.

Koperta je i prosincu siječenju studenom, Ako onda ili štikana kao i našita jošnijesu poznali smele biti od Bostolnjaci jer gosti meše ili to mlada zgodile nedelju pokle žića do Korizme kak si što odnapravila jer koje je je kad držale do kod večernjice dogovorili pune redil. nešće bil ručnog poslansnoboke. U snoboke Najprije je išel dečko rada. je od dečkove strani uvide k puce. rođakom ili Visokom bila Kod najbližim skumom, hiži nekom i je po k poslu ali nikak Dojde Kad došli k hiži iz nekad dečku pokuhanja, ručnog poduka spomenku njihovom čekali da im vrata, što rada pokucali čne ga male male spada: našivanje, pa po hvaliti, ih rekli Imali i i i gazda odpre “Hvaljen i onda tek veli: štikanje štrikanje. njegovu obitelj “Joj domaćin “Na Isus", odgovori puce bi vaša zeti".

Djevojački klub, gdje pa ga mogla puca Seli stol snobok vučile košare i cekere vijeke".

Ako tim složili rekli plesti starci, došli i i starce od kukuruza.

A to si povije pokaj pita došli i i ogulinja po zaprav puci kaj li bi zela pucu delale i kravami i najzadnje je njitak ostali hiži. paši pri zakaj duge dečka.

Onda dečko hovog Puci dalo par dani razmisvinjami. li da bude pucu morala Mati pita je pristaje bi dečko da pobrinuti šljanje povije ječi žena. Kada da otiđe narodnu će pristanak, došel snoboke ili bi. nošnjukojoj puca ubrala i po jabuku će imeti k oju je Znalo bi čak da udati, glavi šlajer. dogoditi dan morale brze svoga prvog biti spremila taj starci Pripreme jer dogovorili, uopće prosca. Kad da od snobokov do svadbe bilo jabuku, prvi mlade ni je nijesu pitali. i kušnu kada će dva O svatima dogovore put najviše mjeseca.

Snobočanstvo biti bude svadba, gdje rupčenebume pisali jeden d rugi put.

U doba kad mlade što bude nije(zaruke), vujnevca rekel dečku starec kum i pitalo je (vijenačni kuma), prvi svati, staviti. Tak

i

su

obično

su

delali starci

za

su

su

su

su

se

su

se

se

s

su

za

sve

sa

za

su

s

v

se

v

ma

se

su

se

samo

v

sama

su

se

za

se

nas

v

s

nas

u

sam.

u

su

o

su

na

u

smo

a

se

su

su

se

se

za

su

se

a

z

s

su

su

su

su

na

su

z

sam

se

na

mu

se

za

mu

v

ne

sama

se

a

su

za

sve

se

u

na

za

su

a

mu

se

ono

se

svom

Ovčarstvo

mjesečevoj na

površini

Ovo odlazak ali bez

je na

bio

uvod

samo

za

Mjesečevu površinu

raketa.

jezera, Omišaljsko Miljenko i Ponikve sredini otoka. sjeveru Neposrednoispredlijepog naših otoka i Vela rika asfaltineupitnaPostoji Ljepota mjesta Baška, odvaja jedna rječica bez obzira iz kuta crkvi Svetoku. prema je, kojega prometnica lijepim slapom gornjem i Teško reći Krk ima Ivana nalazi visoko i otok otoku gledali ocjenjivali.je Ali, koja tog od zanimiznad Baške. Stari borovi duž proTime koji je njihnajljepši, KošljunPuntarskoj dragi. metnice može ni smirujuće djelujuputpohvalitijedan onda nika. Svakim otok.

Krk ima i obradive narednim korakom pa njihovim posebnostima površine nitko neće biti oko Vrbnika_a čarobni vidici = — prikraćen svojoj Dobrinja, otvaraju i otoke i Kvarner. ljepoti posebnosti.

Velebit, dugodo-Bašku, pogotovo Baščanskoj Ovim člankom želim lini. Šume borova otoku odmor i prikazati Ispod klupe zauzimaju dio otoka Krka.

40% Posebna vidicima. Čovjeka zanimjedan posebnosti površine. je uživanje opija doba U nazivan fauna. Pored miris skladni šum sitne uobičaborovih Rimljana je ljivost bilja, Zlatnim otokom. bez to čarobno Krku ima i Nije jenedivljači krošnji djeluje opuštaOtok ima dva to razloga. je koji medvjeda. juće.

Piše:

ili Jezero

Pavešić

na

u

s

-

se

rana

u

u

se

-

u

se

ne

na

o

u

se

na

u

na

za

u

a

na

list 11/2000.

Mljekarski

srna

29

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

——————————

prolazedrugi predio.

Supruga ja stojimo toj i to su kamene to U je pašnjaci živog naizgled stvari, ograđeni oštroj granici blja pored nje.

Sklad stanovnika Baščanske svako urednosti i vidika Šutimo, dugodolisvojim kojeg je neživog. ljepote, čini i U treba ga mislima teško zadnjem GledajućiStražice, doživjeti. osjećajima. opisati, nevidatu uzdiže hladne vode Tu i cisterna te nema, živoga ničega planu površine je svježe, stada Divinska Narod kalasoki treba izvaditi klasičnim gora. pašnjacima brojna greben koju naziva i Diviška. čem. Na Tajtoponim Dvostruko groblja nadgro-ju početku došlo iznenađenje Zašto? znači bni gora.

Djevojačka spomenikčovjeku kojije suhoIza Divinske gore. je podno Baški mi turizam Baški Nitko to nije razvijati otpočeo zida, tojkamenitoj pustoši, I to kamenito Emil Geistlich 13.10.1870 objasniti.

(Prag lokvu bistre prostranugledasmo poveću nekako Baška stvo umirujuće 7.07.1922.) počinje vode. kao i visoraLokva, cijela zanimKretanje je djelovati. suhozidinama.

U izveKod crkve van, pregrađena lijepo počinje i tu ima mnogo života. ljivije jer žabe lokvi rastu kroz borovu dena staza staru lopoči njima i mnoštvo ljubičica još Iznenađuje da krekeću.

Lokva i Građena 1938. šumu. jepregrađena je godine mi nekogbijelog cvijeća koje nije dolaskom vodu vodi Stražice.

Uz do mogu predjela Između čuperci kamenja poznato. iz stazicu jednogkamenitog prelaziti postavljene klupe iza suhozida statrave.

Najednom vidici pašnjaka drugi. mjestima kojih otvaraju do ovaca! Vuna im i bijela gusta i širu Baščansku dugodolinu Divinsku goru. i od kao Popesmo snijeg.

Pucaju zdravlja okolicu.

Stražice i Do je Otvoriše vidici dokle oko seže. gusta i nekako začudebljine.

Stoje onda najednomđeno bujnašuma, Promatramo ih prijeđeni preko put promatraju.

Nadgleda odrezana.

Tu kao nožem prestaje, rasni Mjesečeve površine koja tog duplo prekrasni gotovo kamepočinje zastrašujuće lijepa ali i veći od stravičnije izvišenja još ljepše njih. nita visoravan.

Nazvao ju djeluje.

Otoci, plavo, naziv Kamenito tlo stazipa iznenađuje vedute Krka, Mjesečeva površina taj nekako to hodati tim čak dio. danas pa upotrebljavataj je ugodno Velebit veličanstveni zaokružuje Nasivi kamen. labirintom i iznalaziti Dokle oko seže gol prolaz. vrhuncima iskre srebrenim koji ilazimo suhozidine Prostranstvo te goleti ispresjepoprečne Na sjajem s niježnog pokrivača. do dva visoke i do dva metra.

Na njima je kilometarskim, strani svojom l jepotom suprotnoj treba obvezno zatvoriti visokim suhozidinama. vrata metra koja kanal i plijeni pogled Podgorski stižemo

Uskoro

do crkve

i

i gro-

da

na

ovce

u

ne

sa

ne.

se

sa

a ono

se

na

ovaca.

znao

u

u

u

-

-

sve

a

ovce

su

na

ne

na

na

s

u

se

na

se

na

se

nas

a

s

ovan

sam

more

azurno

se

a

za

sve

cama

s

sve

na

cano

su

rubno

gorje Gorskog sunčevim kutu, osvijetljen sjajem, ističe kulom.

Senj Nehaj doći i to. tu Vrijedi doživjeti. tišinu povremeno Posvemašnju i kreket prekida blejanje se

kotara.

U

kruži

par

sa

ovaca

žaba.

Visoko

iznad

nas

supova. bjeloglavih

ostadosmo

Divinskoj Dugo i skladu goriuživajući ljepote diveći trudu onih surovosti, koji suhozidine. te podigošekiklopske Na Stražici jošjedanopraštajući površinom pogled Mjesečevom do pozdrav viđenja! m na

u

se

s

uz

-

Mljekarski 11/2000. list

2

ŽŽŽŽ_ŽŽ__——

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

VINO U BIBLIJI U

vinu

se

jerjemnoge kao tako

što

nemojte junačiti oborilo vino.

peći ocjel, i u vinu srca svadljivih hvalisavaca.

Vino

se

kuša

u

je čovjeku ako ga pije umjereno. kakav život bez je vina, kad stvoreno za je veselje ljudima!

Martinjski

dani

život

obnoviti,približiti mladima

i vra-

uvijekljeto mjerilo ljetinom, titi izvornim oblicima narodzimom vladao je ugođaj druženja stvaralaštva i U i malo nog Virju tradicije. zajedništva, govorilo, u i vremenu propuno knjižnici "Virje vrijednoga stvaralo, storu" Ivana Pikivače i autora duha nikad Ono nije ponestajalo.

Martina Matiše Piše:Štefica Trešek rukama j e Virju piše: "Tu, što priroda ponudila, gdjeje Podravine, gdjeje prihvaćelo, voljelo.

Na dan Martina... ONDA...

Nizala vremena, zemljaobilježila čovjeka smjenjinekada održavao vala doba i sajam pečatom neprocjenjive radinosti, smirenog vihornog i "PROŠĆENJE". i velika išao ("PIJAC"), gdje pitomi brijeg rije-življenja, čovjek je strpljivo Budući da Podravci ka tiho tu iza ostala pretežno sastaju ravnicom, naprijed, njegaje i bili zvuči žitogojci "Široke virovske stočari,sajmovi lagano povijest. važni životu težaka. širine".Na tom prostoru davno U tojpovijesti je Virja spominje Danas želimo te stare nastalo i danas živi tu crkva i sv.Martina već od običaje Virje: župa i 1334.godine.

Crkva,uz nju župa, bila kroz i je stoljeća,danas, rasadnik i duhovnog kulturnog Virovci i razvoja Virja.

Stoga dan sv.Martina kao obilježavaju i Dan svoj blagdan općine.

A sada nekoliko i riječi se

se

u

se

a

o

se

srce

sv.

a

sama

srcem

su

se

se

se

a

se

su

sa

su

a

su

u

se

se

a

o

tom

Martinu... TKO

VO

ON? Rođen

JE

sve-

ZAPRA-

je povijesne oko knjigePanoniji 316.godine Kristove ere, Mađarskoj Sabarii.

Otac časnik bijaše rimske tako htio da vojske,pa je i sin bude sliku i priliku I naravno, postao je svoju vojnik.

-

tako kažu

-u

u

u

mu

mu

list 11/2000

Mljekarski

na

31

ŽIVLJENJA

ara

nn

SELU

NA

KULTURA

:e:ntav;jw_jjopiijjiiievdšji

brinuo.

Za-

previše nije taj Ujedno gest vojnik. je MarzatoMartin orijentaciji takvoj hvaljujući naglo popratilo je jejahao tinove, godina, petnaest siromašni neobično tina vremena spomen pa voljeli pljenje odjeven elegantne konju, i odbačeni MARTINU koje bogataši ljudi, mnogimkrajeoprave, kojima vojne ih stalno vima CRVENI pozivajući ročito isticao VELIKI opominjao početkaje prije toplije dane, i čestitost “Marnaziva žestoke poštenje, pravdu, PLAŠT. uvijek zime, nešto milosrđe Uskrs 339.

A ga i ružno kaže voljeli ljeto"... tinje Bijaše, legenda, članom kršten i Martin vrlo hladno manje. postaje je puhaojejak vrijeme, čast i I čast kada kršćanske skori ljubavi dobrote, Poslije, zajednice. jenagovještavao koji vjetar činili i mislili onih iz izašao imao zime. A Martin podolazak koji sviju službe, vojničke je je izvodi od svećenik. u stade stražarska obići ispred zadatak Virju DOBRO, kojega On, mjescenska Martina crkve li straže vizija sta, i provjeriti silu, vojnika napraviti htjedoše jesu možete sv.Martina dolaska vlastitom redovnik kosusretne budne... Jašući po (što postade tako, da Pozivam i cesti starca po slici). vidjeti biskup kraju dronjcima. izboru, njanik ili 8.

Umro dužnosti... od tresao Molio Martinje, pridružite je časnoj je pomoć, obreda kod da 397. ni Ne dvoumeći i sjetite godine vrijeme studenoga zime, jadagladi.

ViJa i mošta. selu.

Martin moji “krštenja" posjeta jednom presjekao jesabljom časa, ćemo Virovke ostat rovci i Za u dao i uvjesvoga redovničkog vrijeme otmjeni plaštpolovicu svoj SVETOG DUH DOBRI da i selu života od i da starcu puno renju zaogrne posvečuje spasi SELUTA MARTINA vrlo dobro i NAŠIM i čin humanosti zime. poznaje seljacima, Ovaj ljute dobra čini LOM kosiromašnih duhovne i Martinu milosrđa djela... potrebe jepribavio kmetova lona i liku kojima ubogih popularnost. imao

Kad

nešto

više od

se

u

na

su

na

a

u

sv.

na-

se

na

nitko

Mar-

dobrote

-

na

na

su

-

u

u

su

se

sva

sv.

na

a

u

na

vas

na

na

nam

se

na

se

nas

za

se

se

se

ve-

o

NAŠIH MALIŠANA mA

ODGOJ

usmjeriti djeci svojoj buka ih što njihovoj bolje II. i djedovi Bake dio mlabudući dućnosti.

Dakle, i bake živi dih stanu, obitelji od ili bar njih jedanpar djedovi GRADU oni će imati U ISTOM istom živi Piše: Keglevićgradu, Zrinjka unučadi. baviti često bračni da mladi odgojitelj Stević, dipl. prilike Sigurna i Kako raste ili mijenjaju dijete p otomkom parovijednim načini i više odgoju. sudjelovanja važnost Kolika c ijeniti svjesni njih z naju pravilne je ako im znače koliko i upišu roditelji Primjerice, odnosno susretljivi zdravi, majke prirodne uloge baka i dobri svog jaslice, jednogodišnjaka unučeta bake djed djeci, njihovoj odgojudjeteta i baka brzi ritam istom brigu preuzimaju iz života djed Današnji gradu. pokazao je primjer od 12 dobi već unuku-ci i našem života mjeseci. listu 9/2000. g radu glavnom Mljekarskom broj nisu Neki većim svim pristalice da roditelji koji biti ona gradskim drugim je svjesna Majka mališana će vrtića svog dištima upravo rođenom povjerit tek vrije«proždire» djetetu malom, do 6-te baki i stanovnipa i godine niti djedu nikakav a svojim energiju posao prva, škole dana tek će udaru» Tu cima. prije od vlastite biti godinu bi najviše smjeli važniji unukmalu školu. Kada krenuti žele često i bebe. Bake jer drugegeneracije «pri ljudi djedovi školu krene radeći solidno potrebna j e ruci» mladom opet p rofesionalni svoj paru, pogotovo škole bake i radno mnoge djeda zadržati i imati i to jer briga posao, prvimdjetetom dragocjenim boradnevni istodruštveni status, organiziran i konkretnom nemaju mjesto, pomoći savjetima vak biti dobri program vremeno cjelodnevne pruživotu. djece, svakodnevnom roditelji, što više i

žiti

a

u

u

s

se

sam

se

sa

s

u

su

ne

u

u

u

o

u

u

u

sre-

mora

sve

me

novac

su

ne

«na

u

su

-a

s

u

32

u

a

Mljekarski list

11/2000.

BAKA

ukida

se

pa

djeca

I DJED

IZVAN

MJESTA

dinama

i treća

generacija kon 3-4 školska sata nezbrinuta. odnosi među unucidruge generacije Drugačiji dobar odnos i 8-10 sati Rade li pa i te bakama razvijen njihovi roditelj maju djedovima nastaju bake i Trodnevno tada «uskaču» kada oni žive dogodi slijedeća situacija: opet slučajevima biva živ i dnevnom konkretnom pun istom unuci energije djedovi godišnjak mjestu.

Primjerice iz odveden pomoći.Najžalosnije je vidjeti većem gradu, baka i djed početkom ljetagrada oko baki i selo nisu vrata g a rodiprvašića ključem djedu koji manjemmjestu.

Zaposleni nitko kod i nakon nastave voditi i posjećivali njegovom gradu kojeg telji moraju računa, kuće boravi dobro. i otac, trebali bi čeka, koji parku, poznaju Majka prirodno osjećati potrekod kuće do žele ostaviti ulici i bu dobrih kontakata zaposleni, umorni, je stvaranja sati. mališana i nakon mnogo svog i večernjih Naravno, je između svoje tjedandjece «udaljenih dođu veći mladih vikenda sami U baka i Preko dva koji roditelja vraćaju grad. djedova». godine može doći do česti telefonski njihovi gradzbogzaposlenja, ovakvoj situaciji razgovori, pismeselu pa roditelji ostaju djeca pošiljke negativnih pojava jer dijete (crteži predškolaca, baku i od odnos bakom i i rođendanske čenemaju djeda prije izgrađen blagdanske si boravi Ne može po vrtićkih mjestu življenja. djedom, prvi puta stitke, fotografije kući i onda njima istoj koja je priredbi sl.), dugih kao i teta pa su sve to složeni vaša problemiljetnih dvorište, susjedi. nepoznata, p ropraznika djeca mladih Tako maleno očito žali današnjih obitelji.

Djeca borave više dana ili tjedana dijete sebi razvit će bakom i Tada prepuštena roditeljima, osjeća nelagodu, gubi djedom. bolje ili mokri krevet. noću samopoviše te samostalnost, unutarnje apetit upoznaju, zavole,stvaraju ali da i mi dobar i čvrst odnos. uzdanje, jemoguće Psiholozi, odgojitelji Često istovremeno iskustava strapreškolskih njima razvijaju vrijeme temelju praktičnih dugih praznika i emocionalna hladda odvatraume unuci sami kod bake i hovi, roditeljima poručamo ostaju djeda noća. iz dobi od sebe znači da važno mladi Dijete,predškolske jaju d jecu prije njihove je naviklo bakinu i Emocionalno zrelo obostrano djedovu ljubavroditelji godine. pete sigurni i baki i mogu i toplinu, njihovu brigu, toplizumijevanje dijete roditelji poslati njihov zajednički obrok i sl. bit će ili zimske praživot dobro i bez otvorenija djedu ljetne koji organizira i emocionalne znike. takvo Tada će i nazočnosti socijalne kontakte, putovanje roditelja. bezbrižno okrenuti vlate će boravak kod bake i biti kada djeda No, postoje primjeri stitim interesima. vesel i svakako živeći pozitivan različitim, udaljenim dijete doživljaj. nastave

na-

su

prva

nemarom

ne-

se

ma

u

ne

u

su

u

a

u

na

sa

a

ne

u

na

ne

u

se

na

sam

u

se

u

a

na

nema

ne

u

svom

s

sva-

s

sa

a

mu

u

za

za

s

sama

se

u

se

u

a

za

na

ne

su

-

na

u

za

ra-

na

se

se

za

u

sre-

iz velikih

Djeca

obitelji obje bake i oba djeda, prabakama danas češći (što je slučaj ) emocionalno i vrlo socijalno zaleđe mirbogata, imaju sigurno nih i punihrazumjevanja svojih baka i je suprotnosti prabaka što užurbanim roditeneprestano braćom i te ljima starijom strama.

Djetinjstva provedena ruke i brižne tople poglede i baka drasretna su, djedova i čvrst tegocjenapredstavljaju budućih zdravih melj izgradnju i dobrih ljudi. s

s

sve

su

u

s

se-

uz

za

Prabaka,

baka

i unuka

Anja

list 11/2000.

Mljekarski

33

The Service Company HENKEL-ECOLAB NOVU

ZA

ASEVI

HIGIJENU

\

MUZNJE

++

a

v saa: =:

\ | me".

e

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO

*

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih uređaja, mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) sredstva za ručno pranje -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

SOBNO

trebno

BILJE

je biljke slične i žicu. Na dno boce stavite drenažni koje imaju potrebe uzgoja bez rasti od oko 2 kamenčića ili Piše: Darko mogu njege sloj Kantoci, dipl. ing. koje posebne do U obzir dolazi zatim 1 do godinu dvije. sitnog šljunka, 1,5 da ste čuli lisno vrt i konačno Vjerujem uglavnom bilje: patuljasta sitnog drvenog ugljena možda Ako ste ga i vlasak raznim i Pretreseta paprat, boci, vidjeli. gospin mješavinu zemlje. želite sami načiniti vrt boci uzdina rebresterisortama, rutica, poručljivo jeupotrebljavati sada da ga i mali oblici sobne liziranu kako bi jevrijeme pokušatenjača, jelenjak zemlju izbjegla Osim saditi štetnika i bolesti mogu napraviti. paprati. ovih, pojava koje je Izbor boci dosta razni vrt takvom suzbiti. Iz vrtu biljaka sukulenti, štilj, patuljasta nemoguće mala afričke sade zdrave i m ogu jevelik, ipak ograničen jer kurika, difenbahija, istog razloga saditi male i kaktusi. treba pobiljke koje ljubičice jakebiljke.

Sloj zemlje i Vrt boci biti ravnati i sporo rastu, k tome rupe neobičnog smije previše napraviti sadnju, zatim kroz boce izgleda.

Biljke moraju pokriti zemlju gust. grlo spuštati što odlučite naprabiti umotati ih nego Prije boci, smiju pretrpane. biljke.

Najbolje je viti vrt Koliko ćete ovisi da oštete.

Pomoću upoboci, potrebno je biljaka posaditi papir znati životne veličini boce.

Mala boca čvrsto utisnite oko uvjete biljaka.

Biljpri-štapića zemlju kama odaberete ositek 2 do 3 morate je koje kladna uzgoj biljke, biljaka.

Zalijevajte gumenim životne bocu od 401 može osnovne do može i gurati uvjete: posaditi pršivačem koji poslužiti vodu i Po6 od 60 | ili i listova.

Oduzrak, svjetlo, zemlju. biljaka, više, skidanje prašine desetak mrle listove možete odrezati žilebiljaka.

Kako biste tom p osauopćemogli pričvršćenim štapić. diti takvu Vrt boci držite pobiljke neprikladnu svjetlom, morate ali sunčanom U dobro sudu, napraviti posebna mjestu.

Na održavanom ranim vrtu pomagala. štapiće odgovarajutardužine učvrstite po satima dolazi do kondenjuće jednu njim i boce što žlicu, štipaljku tuljacpunjenjeziranja vlage stijenke boce. pa smijeprijećikapanje, Bocu obrišite bocu prvo očistite komadićem spužvicom pričvršvlažne ćenom spužve pričvršćene jaču štapić.

Vrt u boci

odabrati

srodne

cm

cm

za

u

a

u

u

,

se

se

za

u

u

a

se

se

samo

samo

su

u

ne

za

a

u

no

ne

u

u

se

ne

o

za

ras-

u

se

a

u

za

onu

s

na

u

u

na

ne

u

za

na

ne

u

za

Zimska

na

njega iste

doći će i ako

lišća.Ako

pojave biljkaopadanja prekomjeri Ovisno premalo zalijeva. zalije- zalijevate prihranjujete, Piše: Darko i će i sobne Kantoci, dipl. ing. vanju prihranjivanju, glo prije potjerati mladi možemo i to kada tri biljke izboji podijeliti jesvjetlo Osnovno zimi rastu vrlo važno i pravilo prignojavanja skupine.

Biljke koje preslabo, je i drvenastih zimi Takve one rastu cvatu, sobnog bilja, trajnica pravilan koje razvoj biljke. biljke tvari intenzitetom i povremeno kultura, glasi: hranjive daju njenim umjereno, koje zalijevajte odnosno zimi sadrži rasta, biljci vrijeme miruju. prihranjujte gnojivom koje Za odfosfor i i cvatu kako bi stekle što rastu cvatnje.vrijeme zimskog Biljke koje kalij zimi, dani što znači da veću kako bi bolestima i kraći prema je potrebno je njegovati otpornost intenzitet i bila što štetnicima. zima zimi mirusmanjen trajanje cvatnja bujnija, je Biljke koje U takvim kada okruženi debelolisne malo čevogsvjetla. uvjetima vrijeme juuglavnom biljke, zelenila. tustike i kaktusi. prignojavanje nikakvogsvježeg Druguskupinu Njimajepotresmisla. čine bno zimsko Te biljke kojeuzgajamo mirovanje.biljke zbog treba već lišća. Kod zime Pažnju posvetiti zalijedekorativnog prije njih početka je prestaju Od viška odumiru naći pravu rasti. zalivanju. vlage potrebno Zalijevaju mjeru jednommjesesitne dlačice Ako čno malim količinama drkorijenove kojeupi-jevanja. imaju premalo vlage vode, vodu iz tlu i Do že može doći hladnim do pa jaju tla, biljka zraku, prostorijama. se

ih

no

o

na-

vremena

u

a

ono

za

sma-

one

se

mora

u

su

sun-

a

smo

s

su

nema

se

a

vene.

Mljekarski

list 11/2000.

u

se

u

35

VAŠLIJEČNIK umora?

kroničnog

osloboditi se

Kako

hraniti. Sindrom

ispravno još potvr-kroničnog kroničnog povezan nije sinđujedijagnozu spomenutog manjkomvitamina ili minerala Neki od nas, droma. zbogsvog ali konzumiranje organizmu, umorni. života načina količiMajka obroka odgovarajućom svake noći spava to tvari koja troje djece, utječe hranjivih će biti 4-5 takve osobe. vjerojatno sati, kako će osjećati Psihički strefizički da Neke od iscrpljena. govore osjećaju njih također učiniti sovi mogu čovjekabolje hranu kada manje uzimaju umornim. se

-

ne

umora

Piše: dr. Ivo Belan

s

umora

su

u

s

na

nom

samo

se

se

Sindrom

s

kroničnog

umora

manifestira

i masti

šećera

često i sindrom (SKU) obaviti malo Spomenuti svaki dan tjebolnim stresa pospanošću, počinjevrijeme mišićima, nekog makar to bilo i pa lovježbe itd. kad vrućicom posla,istezanje. braka, gubitak Kronično (rastava preveliki znanstvenici Premda jošuvijeksmrt i itd). obitelji p ogoršavaju simptome pori točno što SKU, U uzrokuje znaju bolesti.

Međuuzrokom za gu produžiti tijek kako potrazi smjernice postupati postoje da većina liječnika tim, Tokom smatra Medicinski strutim sindromom. liječnici prošlih godina to bi trebalo jer i previše ležati, iznosili SKU smrtotvrde nepotvrđenamože nije čnjaci i fizički biti i psihički uzroka sini većina objašnjenja koji dvojbena ljudi bolest, anemidroma zarajuće. od kroničnog pate njepočinje osjećati znatni ako bolovi, krvi postoje šećera boriti nauče kako kada (hipo-treba konzultirati ja,manjak bolje iz nešto liječnika glikemija), alergija protiv nje. dobro posavjetovati sistemsko je okoline gljičovjeka, SKU? Tko toa tko nema itd. ima, stručnjakom odgovarajućim vično (kandidijaza) kako oboljenje nositi emocionalno od vaši petorice Ako mislite da Otprilike jedan simptozadržati žali ambulantu ulaze pozitivan sinbolešću, tj. mi ovog ljudi koji u kriterije uklapaju stav. život. remeti da umor će obaviti Ipak,droma, pregled S liječnik da pomognu 3 do 5 neke namjerom i eventualno odrediti n jih uklapa preposto krood sindroma bama i koje Vaš p ate kriterije SKU, kojeje postavila dijagnosticira umora, liječnik trage. američkih pokušaliječnici ničnog grupa stručnjaka. liječi neugodno oboljenje. različitim tim Prema ojačati obilijekovima obično vaju Većina ljudi koji kriterijima, pacijenata ili imunološki sustav sindrom zaista napasti đe nekoliko različitih kroničnog imaju specijalista viruse. od između Međutim, n ije specifične umora, kako bi ostalog, pate mogući isključili drugi li ti dovodi mogu sindrom jasno još potpuno (ili koji oslabljuje nije uzroci, jer uistinu i do Ipak, pomoći. identificirati. lijekovi z amaranja) koji t raje lakog jednostavno triciklički barem šest izgleda antidepresivi Razumljivo, mjeseci. samo u glavi neku p roblem mogu Nije propisati (bar t eoretski), isključiti drugu je potrebno može ih odstraniti žele bolest ili fizičku liječnik. koja Stručnjaci psihičku sindrom bludu da slične upozoravaju Stručnjaci kroničnog je simptosimptome pokazuje sredstvima nedokazanim To mogu oprez mima SKU-a. propotpunosti psihički biti, kao većina blem. infeknevirusne akutne promoviraju koji Istina, ljudi pate koja javnosti primjer, sindroma od hormonalne = kroničnog terapija" pore“sigurna tog cije, depresija, Ali isti lidepresivni. je uzimanje postaju prekomjerno metnje, obicitiram Na i većinom toksičnim ili profesora kraju imaju ljudi koji slučaj izlaganje jekova Johna Rennera, bolesti. neke kronične češćim među teljske medicine, Inače, agensima.

Kansas Missouri Sveučilišta terana SKU-a području (osim Istraživanja spadaju simptomima da “Dobro držati intenzivno i je City: nastavljaju. preko-pije umora) zaboravljivost, kroničsindromom većina Iako ljudi provjerenog lijejoš smušenost, r azdražljivost, mjerna nauči nog teškoće pokraju i pak sindroma, čenja koncentracije, depresija, spomenutog kako nositi mogu san, svojim tegobama oppomoći: postupci koji stoje neobjašnjena poremećen bude obično im i vremenom itd. ća mišićna dovoljno osigurati organizmu glavobolja slabost, odmora Prema tome, bolje". prisustvo se

umorom,

-

ne-

u

samo

-

na-

u

mo-

ne

s

ne

razna

su

sa

ra-

nosna

umora:

se

-

u

se

na

se

-

s

o

se

s

se

me

se

u

mu

samo

se

0so-

u

ovo

se

umora

sam

-

a

samo

za-

na

na

umora

s

u

se

s

u

vremenom

umora.

s

u

sa

na

se

sa

nema

umora se

-

umu

na

sa

s

samo

36

list 11/2000.

Mljekarski

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten sa elektrostrani, nehrđajučim limom, opremljenpoklopcem gornjoj motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, izljevom 051,gumenimčepoms unutarnje koji programatorom sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i Sve i mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na sa Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

/

“Alfa Laval"

/.

na

REFERENCE -LURA

(Dukat, Mljekara Zadar) Sirela,

na

Garantni

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu rok

“VINDIJA"

-

12

godina).

-

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

Veličine:

“MLJEKARA"

-

100

vertikalne

-

od

2000

2000

-

|

izvedbe

-

horizontalne

Split Županja

“DOMIL"

-

“Antun Bohnec MLJEKARA

000

12

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

ponja Stubica passing?

-

d.d.

izvedbe

“ZDENKA"

-

Veliki -“KIM"

Zdenci Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

m.

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

MLIJEKO

CISTERNE -

PRIJEVOZ

ZA

-

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

F5

trassinox =

IPK

Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

ža

e

on tel/fax:

“INA"

Celje

(049) 287368;

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

prvak

među

jogurtima

=