Mljekarski list 10-2000

MV

zi

UTI

Tal

o!

Z <

2

2 < N

se

2 2

pod

BE Ke

<

2 =]

2

Za

vapreć

list

I

U

=

'SIeRfofeltl-ar

Mljekarski list

LISTOPAD,

2000.

Redakcijskikolegij: dr. Stjepan Banožić

dr. Ivo Belan

*

dipl.ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Grgić

dr. Zoran

dipl.ing.Darko

Kantoci

in

dipl.ing.Stjepan Keglević dipl.ing.Karmen

Štafa

prof.dr. Zvonimir

i odgovorni urednik:

Glavni

ISSN

Sinković

dipl.ing.Juraj Čičmak

0351-9104

Altemativni sustav othrane teladiu Europi

2

IgorGuljašević i osiguranju kvalitetnekrme Značenjei mogućnostiozimih krmnih kultura u proizvodnji farmi potrebemliječnih

prof.dr. sc. Zvonimir

10

dipl.ing.Vera Volarić Tehnička

urednica:

ing.Mirna

Božičević

Stjepan Banožić

dr. sc.

goveda........... Šuga

12

Kvalitetamlijekai mastitis

13

dr. vet. med.

mr.

Alen

sc.

Antun

Džidić

Čičmak

dr. vet. med.

Antun

Upute o novom

Božičević

Vlasnik i izdavač:

Kostelić radom uzgojnoselekcijskim

Pranić

suše u Hrvatskoj i utjecaj Gospodarskeposljedice na proizvodnju mlijek: doc. dr. sc. Zoran Grgić Živimozdravo pijmokozjemlijeko Sinković dipl.ing.Karmen -

mljekarska udruga, Zagreb

VIII.međunarodni

stočarski i gospodarski sajam

dipl.ing. Vesna

Bulić

Biserka

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/I1l tel.: 01/4833-349,

14

načinu označivanja krava obuhvaćenih

dipl.ing. Davor

Crteži:

Hrvatska

Koste.

Pravilnom mužnjom do veće zarade

Lektorica:

dipl.ing.Nikola

7

Stafa

Redaktorica:

Katarina-Zrinka

za

4812-410

-

šampionkaizložbe Gudovac

Bjelovar1.-3.09. 2000.

16

17

20

21

..................«<.....

22

dipl.ing.Stjepan Brlek Važnijajesigurnacijena mlijekanego poticaji

23

Ivan Fadljević Iz posavskogspomenara

fax: 01/4833-349

-

.......

....

24

Ivan Sinovčić Krašićka svadba

Cijena:

4,50 Orbis

ŠpoljarIzrada narodnih nošnji Koprivničkom Ivancu 4. dio Barundić Zlata Kovač Marija

kn

Grafička

25

u

priprema i tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

IZLAZAK |ZALAZAK

...

Od VE do VE

27

28

ŠteficaTrešek Koliko jeopasno

bitisam

svojdokto

29

dr. Ivo Belan

Obilježena godinadana rada Caritasove pučke kuhinje

30

Ivan Fadljević

Zavjetnakapelica "Glavosjeka SvetogIvana Krstitelja"

30

Ivan Fadljević

"Zlatnežice Slavonije"blagdanpjesme,vina,grožđa i folklora -

Ivan

30

Fadljević

Istarska berba grožđa

31

MB.

Došla nam

jejesenžuta

..........

33

dipl.odgajateljZrinjka Keglević-

mojem selu Ana Škarić Jesen

6.23.

6.34.

3816.44

u

Jesenska

Stevii

sadnjajagoda

dipl.ing.Darko

Kantoci

Uzgojmladica (“pelcera") ....

dipl.ing.Darko

list 10/2000.

Mljekarski

Kantoci

35

HRANIDBA

Alternativni

količinu

ponašanje, stanje konzumirane hrane). boravi nastambi Tele ovakvoj i koliko života 3 prva traje mjeseca režim ishrane. poseban

othrane

sustav

uvid

i

u

u

teladi

Europi

u

Uložena

sredstva

ovakve

u

na-

postoje kroz brzo stambe gotove isplaćuju Guljašević ćice ovakav način Igor teladržanja rezultate uzgoja, bolje sveukupne Pri izrađene od di siZa razliku od plastike. više što tim mogu tradicionalnog poslužiti kućica treba obraovakvih nabavi teladi othrane stema stočaru uvriježenog dugogodišnji uzgojni kvalitetu i titi do postojakod hrvatskih pažnju teladi. rad i othranu stočara,izražaja Kalkulacija izrađeod nost alternaviše dolaze kojih obzirom materijala kućica prednosti broja potrebnog bi došlo do da teladi širotivnih sistema othrane njihovog brojkrava kojestočar ima temniskim od stočara ko vanjskim pucanja izvodi po slijedediljem prihvaćenih reprodukciji, životii od udaraca da peraturama Europe. je (pod uvjetom jednadžbi ćoj Ovakve nastambe mogu sisteOsnovni redovita nja. principi ovakvog reproduktivna osigurana drvene izraditi od teladi othrane čitavu kroz stada aktivnost goposebanjednostavno materii od odraostalog priručnog građe odvojeno smještaj teladi, dinu): svako ima i naročit režim ishrane slih gospodark ojega jala kućica goveda broj potrebnih stvo, zadovoljiti moraju mliječtemeljen ograničenom krava dana) uzgoja (90 vrijeme broj + odluke Prilikom navedene obroku i ishrane uvjete. posebnom nabavi ili 365 izradi vrsta U starterskom pojedinih smjesom. zadoobzir uzeti treba nastambi ima 15 krava stočar ovi članku (Npr. koji pobliže opisani svih ovakve 4 imati treba novni smještajnih uvjevoljavanje reprodukciji principi. ta, te pogodnosti kućice teleta 1. manipulaciju, telad.)

Smještaj i dr. teleta dezinfekciju, čišćenje, smještaja Organizacija teleta 2. Ishrana način biti Ovakav treba pri- Ishrana teladi po ovim princinajbolje smještaja, posebnim, ismetoda izvan niže opisanih pojedinačnim nastambama, mjenu hranidbi ogratemelji pima ostala mnoge prednosti ničenim dnevnim obrokom mligdje j esmještena hrane, pruža prostora nastamba tradicionalan odnosu stoka. Ovakva (kućica) sistem, i hrane dnevnog dopuni ječne ili nekoteleta tele majku zadovoljavati tj. smještaj starterskom obroka smjesom ostalom teladi liko osnovnih staji zajedno uvjeta: istoj 18% bjelančevina. najmanje bez Tele biti dodio zatvoreni i odraslim životinjama. obrok a) dana od zaštićen od može mlječni prvog vlage, problema voljno prostran, i Nakon prvog sisanja i ovakav života teljenja smjeatmosferilija direktnog adaptirati vanjskih vimena iz klimatske ležištu tezraka prema bez obzira (kolostrum) mljeziva pristrujanja štaj tele dobro budući da ima leta posebnu smješta majke, razvijen like, narednih U nastambu Mibiti nastambe mehanizam (kućicu). termoregulacije. dana tele podloga hrani 7 5 kroklimatske bez isključivo ravna, njegovoj nakupljaprilike mogućnosti Ovanastambi bit će mnogo i tekućih Mljezivo m ajke. mljezivom povoljnije fekalija. njavlage iz teletu i od krave živoostalim kva nastamba daje izdaja nego staji prilike smiješta 6 dnevnih 5 dudom u tvrdu posude prisutnosti prekriva (beton), zbogmanje podlogu tinjama količini po slamnatom dubokom volji. obroka, plinadražujućih steljom. prašine, vlage, treba starosti teletu dana Od 7. zraku. drvenim i može mikroorganizama podložiti Stelja kontakte davati dva obroka da tele umetkom.

Budući rešetkastim punog kravljeg otvoreni dio nastambe ostalim ili menjaje mlijeka kvalitetnog životinjama, mliječnog biti normalit. od 2 prijenosa po direknog mogućnost dovoljno prostran 2,5 nadomjestka teleta i nesmetanu ročnika raznih lan boravak 5 lit. (kontakt, obroku infekcija 4 dan). (ukupno nastambe svake kod izlučevine, infekcije, kapljične ishranu, režim Takav obavlja hranjenja Ovahranilica ožiljka). do smjestiti ozljede pupčanog starosti.

8. tjedna kraja olakšava stoi te način kav starter smještaja (suhusmjesu)vodu, ishrane mlijetrajanje mlinad svakim Ukupno kantu čaru i nadzor pojedi-čnom hranom: povišeno mjesto zdravstveno nim teletom (uvid jekom.

Piše:

ku-

tržištu

Na

se

za

su

a

one

za

na

su

sve

s

ne

ne

u

na

na

se

se

su:

ma

=

sve

a

na

nom

o

ovome

u

os-

su

u

za

za

uz

u

se

na

u

na

u

uz

mora

za

s

s

se

mora

-

na

na

u

se

mora

-

u

se

-

se

na

se

ravnu

s

u

s

a

-

u

se

u

nova

se

s

nema

mora

-

uz-

za

-

na

-

a

mora

se

za

se

za

s

u

2

list 10/2000.

Mljekarski

»BR-ZO [>

ZAGREB— ZAGREB

PROM«

—

ZAGREB,Trešnjevka Dubovačka 01 363 45 54 tel./fax / mob:098/ 206494i 098/ 358532 E-mail: br.zo.prom(Ehi.hinet.hr

Ured:

4.0.

DUBRAVA 212/1 | DUBRAVA 212/1

21

ZASTUPNIŠTVO SCHWANINGER Viehexport

IZ AUSTRIJE

MARTIN A-6410

PiPettnau, Unterpettnau 248

Tel.: 00

43

-(0) 5238/86

2 26

-(0) 5238/86

Fax: 00

43

Mobitel:

0664

/ 240

33

227 44

AUSTRIA .

KREDITNA

LINIJA

SURADNJI ERSTE

S

U

STEIERMARKISCHE 24-60

s.===

VISOKOKVALITETNA ODABIR U PORIJEKLA ZEMLJI NAJPOVOLJNIJE CIJENE GRLA

*

*

NILE:KEM

ELIZA UI. Josipa Zorića

133

HR-10370

tel/fax: 01/2755111

oprema

Mali

uređaji,mlijekovodi

muzni

Automatsko

westfalialandtechnik(zg.tel.hr

e-mail:

Kompletna

mužnju

za

Dugo Selo

krava, i

ovaca

izmuzišta.

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih veličina

Sredstva

za

Montaža

i servis

pranje

i

hranom

izmjenjivačitopline. uređaja, dezinfekciju i njegu

muznih

muznih

i koza.

uređaja,

Prodaja originalnihrezervnih

dijelova.

vimena.

HRANIDBA

mljezivo

5-7

mlijeko ilinadomjestak

51

ukupno

56

-

-

dana

bogadijela: peleta

osnovna

53 dana

tih kvalitetnim

sirovinama

60 dana

čki obrađenim

u

dodane

starterskom

teleta

Ishrana

finih

od

praktično smjesomzapočinje hranilici starosti.

U dana prvog peletitermi-

procesu mineralno-vita-

treba

biti odre-

dana

od

ranja mliječnim Teletu startera. đena od i te aditive minske obvezno treba kom probiotik, pridržavati da tokom treba i prvog pomoći pahuljica cjezrnevlja cijelog slijedećeg: iz starter nauči žitarica teletu treba obrok jesti tjedna (prešanog zrnja lovitog mlječni će Prvih dana hranilice. tržištu Na hrvatskome dudom do 56 davati iz zrnja). posude nabaviti odnedavno sastojaka dakle tele grickanjem dana zabavljati je moguće mliječnu starosti, će i startera startersku ovakvu jesti početi treba hranu telad, smjesu postupno sisati,piti ovisno veću dnevnu SUPTEL* naziva: količinu, odnosno komercijalnog mliječni mlijeko, i od telad. starter i biti apetita. treba potreba njegovih svježe nadomjestak, količina starDnevno tvari pojedena ovakvog hranjivih Sadržaj higijenski ispravno tele. svako individualna tera startera koristi i dude je potrebama prilagođen je koje posuđe Dobro života. teladi povremeno treba provjeriti je razdoblju mlijekom, napajanje i tele količinu startera količina Osim pojede biti čisto koju bjeneophodnih uvijek hranilicu stavi tako da mineto obrok ugljikohidrata, lančevina, prije sisanja mliječni hrane količina dotočno sadrži starter rala i treba izvagana vitamina, zagrijatitemperaturu h 24 nakon obliku vlaknine količinu ponovno izvagati 31-39"€ voljnu hrakoličinu startera trakt teobrok teletu treba preostalu probavni pogodnom mlječni nilici. tekstura i sastav leta. i davati Kemijski svakoga ujutronavečer, da tele čestica je uvijek dana u isto Neophodno pahuljice pelete, (fine vrijeme i poima hranilicu starterom pogoduju zrnje) cijelo žitarica, količinom b) starterska fiziosudu anatomskom smjesa i svjedovoljnom postupnom Budući da vode. že trakta koishrane sistem loškom ovakav Za je pitke probavnog razvoju količina dnevna hranom ishrane ovom teladi. risti ogranimlijeka pripremljena Cilj posebno suha starter teleta nutristarterska hrana, je (koje čena, pripremiti probavu naročitog je smjesa zadotele tekućinom mehanizam teksi sastava, prepotrebu razvijen još tivnogsirovinskog da važno Vrlo vodom. ekonomično i čestica za ture je voljava prilagođene živanja) posebno potpuno uzima tele hravoluminozne trakta teladi. sisanjem mlijeko iskorištavanje probavnog razvoju kante. iz vodom dva od Ovakav starter napaja dudu, razvoju. sastoji daljnjem Pri

obro-

hranidbi

uz

prvoga količina

se

-

se

ono

s

a

za

ne

sve

-

za

za

se

-

u

za

ovom

se

u

-

a

na

u

u

za

-

uz

sa

s

mu

se

a

za

nema

na

se

bogatiji Spajanjem u

proizvodnjistočrigi

sa

i

snagom

moderan,

se

a

u

ne

primijenjenihznanja utritivnih

hrva og proi vještinom tsk

ekonomičan

pe

i zdrav

proizvod.

3

rane

potreba

stvorili smo

)

a

Mljekarski list

10/2000.

///01D051

omeo)

U

dobi

između

2. i 3.

količina

mjesecakoja nastaje probavom mlijeka, starosti tele može dnevno "Ovako starterska startera. sadrži pojesti pripremljena posebna smjesa 2 Tek tada bit će mikrostartera. kgovakvog je probava stanju boljeprobiotik kojiregulira trakt spreman iskoristiti tvari iz volusirišta i Istonjegovprobavni hranjive populaciju crijeva. i vlaknatu hraminoznih krmiva što mikroklima vremeno, prihvatiti grublju osigurava povoljna može i ovakvom teladi nu, pa ponuditi bolje daljnje uzgojne rezultate, pri smještaju količina bilo kroz tov bilo kroz meso, prema izvjesna kvalitetnog sijeutječe bolju otpornost Ono dobro i Zato sustava. poticanje pripremurasplod je proizvodnju infekcijama dišnog refleksa i osim rezultata se, preživanja grublju mlijeka. boljih prihaničku sluznice i i troškovi rastu, = stimulaciju = Konstitucija kondicija teladi, smanjuju Do doba tri tualnih veterinarskih zahvata i prva predželudaca. svojukoja je mjeseca hranjena toga vlaknatom i mehanički ovim po spremna potrebu principima, je primjene lijekova. hranom tele će zadobuduću intenzivnu Rezultati gore prikazanog grubljom proizvodnju što naročito odnosi telad startera te rada naročito dolaze do voljiti uzimanjem grigojnog slamčica odabranu i kod stočara ckanjem stelje. rasplod proizvodnju izražaja kojiraspoIshrana do 90. starterom okvira i lažu kvalitetnim traje mlijeka (razvoj tjelesnog genetskim dana starosti kada ili Holstein teleta, dugih kostiju). (crno terijalom iz kućice i Brzi ovakvim načinom Takve premješta smješta prirast govedo). životinje imaju ostalom ishrane te preživota visok ali prvom zajedno teladi, periodu proizvodni potencijal, lazi redovan režim ishrane i osigurava daljnjem uzgoju zahtijevaju posebne koji uvjete voluminoznim krmivima i uobičarezultate aktivirati. Posebno ga bolje ukupneuzgojne moraju krmnim i othranu i to odnosi jenim smjesama prilago(uzispravnu hranidbu, držanje uzgoj junica đenim dobi i zootehničke ulaze i njegovoj potrebama, odgovarajuće mje- koje rasplodmliječnu ovisno od Ti rezultati većom U re). namjene daljnjeg očituju proizvodnju. takvoj proizvodnji tov ili dnevno iskorištavanja životinje (za ukupnomproizvodnjom mlijeka životinja tijekom laktacije i životni unosi velike količine rasplodmliječnu proizvodpojedinoj laktaciji, dulji organizam U 90 dana tele će i i veću voluminozne krme i dodatnih nju). prvih vijektrajanje proizvodnje 150 do 170 težinu koncu te tako pojesti ukupno kg ukupnutjelesnu proteinskih koncentrata, startera. količinu suhe opisanog proizvodnog iskorištavanja.osigurava potrebnu Ekonomičnost načina U ishrane ovim tvari iz obroka visoku starovakvog vrijeme mliječnu othrane teladi kroz tele konzumira terom važno od očituje ograničenu produkciju.

Stogaje nekoliko činilaca: količinu mliječne hrane,mlijekopočetka životinju pripremati Probava teleta dobi od 3 ishrani takav režim ovaknamijenjeno njegovoj hranjenja.

Cilj kada završava tradicionalnom načinu da takva vog mjeseca, vrijeme uzgoja uzgoja je životinja ishrane ovim već može biti Zato dobar okvir starterom, je prodano mljekari. razvije tjelesni (tzv. dobro trošak hranu teleta tri limfatičku odnosno prva pripremljena korištenje je konstituciju), voluminoznih doda kvalitativno i kvantitativno krmiva, jerje mjeseca osjetno manji. bro volumen Ekonomičnost i velike prorazvijen njegovih očituje osposobi probavu i sluznica zdravstvenim izvodne mlipredželudaca predže-boljimukupnim kapacitete (dobru vitalna teladi te dobi života. i ludaca, mikropopulastanjem ovoj ječnurasplodnu kondiciju).

Ovako telad cija probavnog indgesta, razvijena hranjena nije podkiseline ložna djelovanjem propionske proljevima, jerjeograničena

ovog

a

unesenog

u

mu

se

za

na.

za

na

za

me-

u

even-

-

za

za

uz-

se

na

za

ma-

se

ono

crveno

se

-

s

u

na

s

-

u

-

se

na

u

u

za

u

na

za

-

se

a

za

u

-

u

za

za

u

se

-

za

u

tradicionalna s mnogo mlijeka 90 dana x 10 lit 900 lit(1800 kn)* do 90. dana 100 kn)* ukupno kg(180 othrana

S

mlijeko suha

hrana

UKUPNO

:

=

|

>

1980kn

__

alternativna starterom - posebnim = 300 it (600 60danax5lit kn)* do 90. dana 170 ukupno kg(680 kn)* othrana

|

S

1280

kn Z

o

RAZLIKA

sve

u

25

700

kn

:

startera i obične starterske smjese za približnevrijednosticijene mlijeka,odnosno mliječnezamjenice, SUPTEL" te približne količine konzumiranih krmiva kod tradicionalnognačina ishrane teleta i altemativne SUPTEL* ishrane starterom, a

*U tabeli su telad

:

uzete

periodu od

90 dana.

Mljekarski list

10/2000.

mljekarskih čistoće muzilica, Moj vlasnik održavanje s u posuda kojedolaze dodir mlijekomkoristi: kantiiostalih 5330 C BIS za

se iviu njegovu učinkovitost!

Uvjerite

KAKO? Ukratko ću vam

objasniti:

jedinica ispiranje potapanjem poslije mužnjeprovesti odstraniti četkama mlaku po mogućnosti grublje nakupine o dgovarajućim vodu; predispiranje: do dođe vodom da vrućom ne ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne koagulacije kazeina, muznih

svake

u

vode

100

do

150

tople otopiti pranjedezinfekcija: U pripremljenu žlica ili3/4 8 BIS-a C 5330 jogurt(5 jušnih odstraniti četkom muzne po i potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10

litara

-

-

= SLUŽBA

TEHNIČKE

MARKETINGA tel: 031-513-593;

PRIMJENE

INDUSTRIJE fax: 031-513-503

PRODAJA tel: 031-513-574, 513-577;

fax: 031-513-503

(031/513i nazovite 031/513-593)577,

Brojeve

imate

proizvod možete

dobiti

Pakiranje? Vrećica

pouzećem. od 5 kg.

isprati ispiranje: jedinice i može vrućom) muzne

mlakom

vodom

g

KRMNE

KULTURE

ozimih

i nak-

Kombinacijom ozimih krmnih Značenje i mogućnosti nadnih kultura se dobiju jednoj žetve osiguranju kvaliproizvodnji i kultura u vegetaciji dvije (kulture) oziistoj površini.

Kombinacijom tetne krme za potrebe mliječnih farmi kultura mih i naknadnih postižu zelene veći znatno kultura krmnih prinosi kratkotrajnih dr. sc. Zvonimir Piše: Štafa prof. i po će nedoSpretnim jedinici površine. oranicama, vjerojatno znalački odabranim krmne kulture mogu Ozime Nekrme kultivarima, u proljeće. stajati intenzivne kao ozimi koristiti ublažiti dostatak će primjenu agrotehplodoredu djelomično će i veći volumiozikrmom prinosi nike, postići međuusjev osiguranje proizvedenom naročito suhe krme bjelanče(zelena, silaža, sije-mih usjeva. tvari, vina ilikao u proljeće, glavni (produktivne komponente no) i to Zbog jeseni i toga obroka) energije. usjev proizvodnju (konkultivare onih treba zasijati nije Na način Ozime krmne godini centrata). kulture, taj jednoj kultura i koji korištenje smjese više ili površini proizvede istoj smjese kultura, proljeće Raproljeće. dospijevaju i iskoristi i zelenu krmu suhe napasivanje tvari, bolje svjetlo daju većine ratarskih kulnije skidanje ili kontinentalnom Sunca. pod- tura energija košnju; će omogućit raniju zbog suše, tablici 1. izneseni od sredine Hrvatske U višegotravnja, ručju ozimih kultura. sjetvu i hraMediteranu već urodi prinosi početkom dišnji kultura Neke kulture ozimih krmnih dospijevajuUvođenjem travnja. kultura, njiva kombinacija krmu što će i zelenu mogu (kupusnjače), jednojvegetaciji postignuti ranije koje biti vrlo važno naredno koristiti već polovici višegodišnjim istraživanjima proljeće drugoj fakuliznimne suše i ovogodišnje proizvedu pokušalištu Agronomskog zbog travnja cijeli svibanj, količine kvalitetne krteta znatne Zagrebu, preračunati vegetacije.

Budući da suše nakon kulobroke Odmah pojezbog proizskidanja kojima namiruju voluminozne krme vedeno treba naknadne trebe masi i tura, promanje sijati krmne, hranjivima od količina ratarske ili odnosno 15 1.

4% mlitravprepredviđenih sijati izvodnju mlijeka i ali i kulture. sađivati masti. njacima, djetelištima DTS, povrtlarske ječne u

na

na

se

rano

u

uz

se

za

mase

se

se

rano

a

nozne

rano

ove

-

ra-

zrna

za

u

se

za

rano

na

u

u

-

rano

za

u

su

a

mase

na

za

se

u

za

na

u

se

u

u

se

me.

za

na

na

s

-

i kakvoća

intenzivnoj prinosi kombinacija žetve i korištenju proizvodnji (dvije godišnje) Kombinacijakmnih vrijednost Prinost/ha Probavljive bjelančevine Škrobna Obrokaza Obrokaza kultura suhe uzelenoj slijedu | Uzelenoj zelene | masi% % kgha 15lImlijeka kgha | 15lmlijeka istoj parceli | | mase tvarimasi 375 619 2.926 46,3 1. Oz. ogršticei repice 6,32 1,74 805 49.

993 Kukuruz 77,50 10,0 8,6 5,87 587 451 7.750 1.070 10.675 1.368 1.392 Ukupno po 1 ha 56,3 2. Smjesa i raži 1111 854 4851 621 | | 1100 444 graška 993 587.

7.750 Kukuruz 10,0 451 77,50 1.305 1614.

54,1 Ukupno po 1 ha 1.698 251/126293 621. raži 1111 4,851 3. Smjesa 11,00 i 441 854 graška 6.110 783 Kukuruz silažu 494 41,2 380 14,83 1.404 Ukupno po 1 ha 85,3 1.605 1.234 10.961 1.390 1.069 722 4. Smjesa 57,0 10,5 9,89 graškaitritikale 24 5.637 781 Krmni 871 8,40 (hibridni)sirak 72,6 9,3 670 6.098 li 1,20.

11.735 1.503 2.261 129,6 19,8 Ukupno po 1 ha 1.739 1.040 546 5. Smjesa 1.352 8,73 277 graška i pšenice | 48,8 4.260 9,3 Stočni (krmni)kelj 1.314 1.010 888 72,2 9,8 1,82 9,60 6.931 11.191 1.434 121,0 19,1 Ukupno po 1 ha 2.666 2.050 Tablica

1: Netto

urodi

mase,

ozimih

i naknadnih

krmnih

kultura

u

sur.

u

na

za

zrno

:

oz.

za

zrno

|

0z.

|

za

|

Ki

oz.

oz.

ž

list 10/2000.

Mljekarski

KRMNE

KLETURE

2. Ozime

Tablica

PR

mg

krmne

Kultura

način

sjetve,

vrijeme Sjetva vrijeme kg/ha kulture

i norme

-

150200

1.-15.10.

:

Raž

i

pšenica

krajIV.,početak V.

mlij.vošt.zrioba

2. pol.V.

punazrioba

zelenakrma

=

zelenakrma silaža

VII.

zavr.vlat.klasanje

prva

klasanje -

.

osilaža

————

polov.V.

sredina

V.

sredina

VII.

8-12

—

druga polov.V.

poč. cvat.

klasanje

zelenakrma

3

zrioba

puna

8-10

početak V.

klasanja

zrioba

|

zmo

200-250

krajIV., početak V.

početak klasanja

puna

8-10

kraj VI.

zavr.vlat.,

početak

200250

125.10.

zavr.vlat. klasanje

zmo

2

z

Ozima

—

silaža **

A

25.915.10

dana

žitarice

di

Tritikale

vrijeme

stadijraz.

zelenakrma

150200

25.9-20.10

Iskorištavanje

način Ozime

ječam

POPETI

korištenja vrijeme

NS

Ž

Ozimi

i

PROVO

vošt. zrioba mlij.

početak VI.

punazrioba

sredina

10-12

=

zmo

mahunarke

Ozime Obična

grahorica

120-150

25.9-20.10

Ozimi

-

zelenakrma

lepirnjače početak puna

sijeno

:

grahorica

Dlakava

|

grašak

25.9.-20.10.

50-150

25.9-20.10.

150250

Inkarnatka

druga pol.VIII.

cvat.

druga polov. V.

sijeno

početak puna

cvat.

druga polov.V.

početak puna

cvat.

druga polov.V.

X

krmi

=

punazrioba

sredina

zelenakrma

početak puna

cvat.

sijeno

početak puna

cvat.

od

14-20

druga polov.V.

cvat.

puna

početak puna

zmo

25-30

druga polov.V.

cvat.

zelenakrma

zelenakrma

g

VII.

14-20

20

VII.

— mjesec V. V. mjesec

30

čak i više od pa

600, obradom, gnojidbom, kombinacijama najra-tivnoj 1000 obroka izborom kultura i odkultivari jednog hektara, kultivara, nije prispijevaju ogrštica škrobnim će i zatim izraženoj jesijati smjesa koje repica (sredinom travnja), energiji 720 dinicama od do način i visinu određeni osnovici raži 370, preko proizsmjese krajem obroka. i namikrme kakvoću te Nakon Repica ogrštica vodnjekrme, pristitravnja. smjese kravu želi vlastitom že osnovici tritikale gorujupotrebe jednu postići koju smjesa ozima tritikale i i dišnje, smjesa gospodarstvu. polovici svibnja, najkasnije prvoj krave čak može Budući da klimu osnovici drudvije godišnje graška smjesa pšenice hektara. određenim tlo Ovim utjecati, gojpolovici svibnja. smje- jednog Odabir kultura može hvatima znatnamiu proljeće kombinacija agrotehnike jemoguće i će koristiti obradom. riti krmi od istoj utjecati koje Dubljom potrebe zelenoj ovisi sredine većini pravovremenom površini tijekom vegetacije obradom, (u godina) travnja nizu od do pa čimbenika, kojih organske tvari, poboljšašenjem kraja svibnja. tlo osobifizikalne i krme Viškovi značajniji: svojim kemijske vaju proizvedene i klima može tla. Naročito bine silira silirati. nama, gu (količina raspored utjecati Najbolje i će i kultivara izbor kultura i Sve komgooborina), tip opremljenost koji smjesa pšenice graška. način i visina proodređenim vrlo uzgajati uvjetima uvjetimaspodarstva, binacije povoljnim kao i i kokulturi ili dati i više urode znatno mogu izvodnje gospodarstvu, smjesi čistoj educiranost način te tržište i ristiti od i gospogospodara, koji j e prinose hranjiva nabavke i darstvo denih klimatskim mogućnost potrebne opremljeno, utječe povoljnim i krme kao količinu i intenzivnu opreme sjemena. proizvodnje uvjetima gnojidbu. čimbeNa neke od navedenih i krme i kakvoću vrstu ozimim Iz tablice očito da je različitim krma nika može stoke kulturama i utjecati koju kategoriju namiruju smjesama zahvatima i to i proizvodi. potrebe uzdržnojproduk-agrotehničkim U

svim

s

a

a

naročito

se

za

u

u

nosno

na

ove

na

za

u

na

se

a

na

za

u

se

s

na

ne

na

za-

se

sama

na

se

na

no

o

uno-

su

sa

mo-

oso-

se

se

se

se

na se

u

na

u

u

u

na

nave-

mase

za

a

u

se

na

uz

za

na

se

se

se

za

na

8

Mljekarski list

10/2000.

AAA

———————————————————————pamnnnasa

Od

ozimih

KODTURE

velikog broja dlakava, panonska) vlažnijim područjima tura ali više otkosa prema koje pristižu proljeće, čistoj kulturi, boljesmjesamajele godine koristiti i zelenu krmu žitaricama zelenu krmu i krmi mogu potrebama (zelena krma, odnosno i košnjom napasivanjem siliranje, (nekesmjese pro- sušenjesijeno, siliranje). i te te O (neke siliranje), proiz-izvodnju zrna), sušenje uvjetimaproizvodnju, od sitnozrnih kao načinu korištemogu vodnju (koncentrata) mahunarki, pristizanja, koristiti kultivari kulozimi naročito i kultivaru ovise i sljedećih usjev, jeprikladna nja inkarnatka tura: rokovi i količina te odnosi čistoj kulturi, bolje sjetve žitakao intenzitet prve i kupusnjače prispijevaju jujesijatismjesama sjemena primijemahunarKakvoća i kopa korištenjeproljeće ricama, krupnozrnim njene agrotehnike. koriste kultivari ozimih krmnih kama i ovisno ličina krme ovisit će ljuljevima, uvje(intenzivi Mediteranu tima i načinu korišterepica ogrštica, proizvodnje noj) gnojidbi, sjetvioptimali stočni dolazi ili nim gukelj kojiprvi nja(zelena krma, siliranje rokovima,optimalnoj stoći po jedinici uporabu sušenjesijeno), sjetve površine. od žitarica koriste visoki od trava koriste tablici 2. izneseni rokovi i U najčešće busa i Westerwodski ozimih žitarica i tipovi, bogati lišćem, čvrstog talijanski ljulj sjetve i forme mahunarki ijakog nabusavanja gušćoj sjetvi diploidne poliploidne lepirnjače čistoj i kultiili način i (raždiploidne poliploidni čistoj kulturi, smjesama kulturi, vrijeme korištenja, visoki kultii to inkarte vari, tritikale, ječam djetelinamanajčešće stadij razvoja kojemu zob ozime natkom i vari, pšenica, forme) djetelinom.prikladnekorištenjepredozime mahunarodnosno viđeni način. krupnozrne Ljuljevi, smjese ljuke mogu (grašak, grahoriceobična,ljeva djetelinama, rano

a

kul-

koriste

u

se

koristiti ci-

u

u

za

sa

u

za

na

za

za

za

za

zrna

za

vre-

menu

-

se

norme

-

u

a

u

-

za

u

sa

se

o

o

ana

o

za

za

u

o

za

se

-

se

-

su

-

u

norme

u

u

-

u

-

s

s

u

crvenom

za

su

na

-

s

-

se

u

| PIER. BRAND

PRODUCTS

Štovanipoljodjelci, polja punom su jeku. tradicionalni Pioneerdani kukuruzau polj Dođitena Pioneerdane a. ZDEN saminajbolji sortimentza godi e! svako | p o Desetakdana prije Dana polja plakati sa šen sj

točnimdatumima održavanja Dana polja.

i

putokazima.

biti [0) n ačena će prijatelje! onis svoje dobro su i PS. Dođite!Pozovitei I došli.

Tehnologija koja daj više" Točna mjestaodržavanja Dana pa

€

li 091/28: 091/298T41, 09 Mobiteli: 742, B

€

Mljekarski list

10/2000.

Zagreb |

743,091/2988744. |

ran

TETEDINIRSTVO

I

OREST

Voda

miva

s

Krmiva lako

Banožić

Stjepan

Piše: dr. sc.

se

Za

veliku

vodu

natočite

vode.

manjimsadržajem vode sadrže mnogo koja i ne

kvare

prevoze

se

ili u

na

troše

vodom

analizu

sanitarnu u

boce

dvije

dvolitrenku.

jednu

malu

sanitarnu

od litre

Uzorci

s

analizu

i

nego udaljenosti, bakteriološke ili konvlastitom moraju gospodarstvu pretrage 6 sati nakon stići ili laboratorij zerviraju sušenjemsiliranjem.

Ponekad uzorka. je uzimanja vode za uzoraka Uzimanje ali ih i duže žno uzorke prevoziti, analize laboratorijske tada treba držati posudama uzrokoBudući da voda može leod 4 “C (kutije temperaturi bitno vati ibolesti životinja,jepo- dom). vodu kao tvrditi ili isključiti vode S uzorkom je potrebno uzrok bolesti. je poslati Zbogtoga gući kratki u dopis kojemu češće uzorak praksi potrebno vode razlozi navode preU slanja fizikalorganizmu je de poslati životinjskom laboratorij analiza. traži određena ili Ona 50-90% vode. tragu i bakteriološke jenezamje-nopretraži ništa Ako tvar posebno, proces njiva jer nijedan sanimalu će kemijske trage. može laboratorij provesti dobila Da bi organizmu životinjskom pouzdana ukratanalizu.

U tarnu bez vode. dopisu biti Hranjivi sastojuzorak odvijati pravilno liza, ko i rastvarati biti ci hrane vodoopskrbni izvor, prikaže mogu U uzet. provodi gruba praksi izvor okolne vodenom zagađenja vode, rastvoru, mala sanitarna i velika upijeni biološka, zahosadrži mnogo krvi (dvorište, gnojnična jama, vode. analiza sanitarna koja pomoću bolesti stoke. i eventualne di) orgapo p renose analiza biološka Gruba cijelom vode, obavlja analiRezultate nizmu. Voda laboratorijske vodi toplinu tijelicu regulira piće, mjesta će vode la protumačiti najbolje poakumulaci(znojenjem), vodotocima, vodenim isparavanjem dati i će odmah maže stručnjak koji Odrevodama. i neprobavljenih izbacivanju otpadnim jama formi tvari vodoopskrbnog sanaciju vjete i balege, đuju protozoa hranjivih njih temelju izvora. iz štetne tvari kvaliteta. izlučuju orgaocjenjuje higijenska vode za piće nizma Dezinfekcija otopini, tj. vodenoj U provodi praksi najčešće deVodu ćete mokraći. najjednostavnije vode analiza sanitarna mala da ako zinficirati i katePotrebe vrsta pustite ključa je pojedinih određuje sklopu koje temperaiz10 do 60 minuta. različite. Tako vodom Vodoopskrbni uzorka tura gorija uzimanja (na mjestu vori 30 70 litara vode krava kloriranjem, dezinficiraju slopopije miris, pH, vode), boja, mutež, klorni koriste 2 3 8 6 dezinficijensi: nitriti i bodni litara, dan,svinja nitrati, amonijak, kloramin izosan ži20-40 litara. Mlade T, Hazocid, O, konj litre, kalijeva potrošak permanganata, kloroklorno vapno, telad hipoklorit, popiju (pilići, janjad, votinje mikroorganizama ukupni b roj i klor. cioksid dan relativno malo plinoviti i koli indeks alije ml vode,kolititar, vode, od velike važnosti m? vode Za biološka analiza. njihov potrebporast kloriranje gruba stalno aktivdo 1 utrošiti analizu sanitarnu Za malu gram svježom pitposnabdijevanje 0,5 je način kom klora iz uzeti čistu bocu trebno .nog vodom).Najbolji je zapreklornog preparata. je vode slobodno što klorni Ako imamo vodom ml i mine 500 uzimanje (po napuniti ju preparat čini sastavni dio što danas tada sadrži 25% 2 3 tako da ostane lji), aktivnog klora, ispod čepa stočarstvu. visoke vode metra proizvodnje kubičnog Prije punje-kloriranje slobodnog prostora.

Krmiva različite količine utrošiti 4 grama vodom boce klornog imaju koju isplahnite ju nja i rezanci da bismo vode. bocu Staklenu analizu. imaju šaljete postigli Repa repini dezinficijensa Prema zelena hrana 70 90 93 % baktekoličinu klora od 1 grama. uzorka vode vode, uzimanje računu dobivenu islama 12 16 90 dobro treba riološku %,zrnje %,sijeno spomenutom pretragu i ilicisterne sačme vode bunara žitarica 12 kubaturu te i nakon 14, uljne laboratoriju oprati toga klorni pre4 10-12 %. terenu ako ste pomnožimo (ako pogače sterilizirati, i sadrži 25% Proku30 minuta. vode klora) aktivnog znatnoj mjeriprokuhajte ju Sadržaj parat klorkoličinu i krhati treba i ukupno krpicudobijemo vrijednost čep platnenu utječe hranjivu omotati više vode ćete krmiva nog dezinfekciju p a dezinficijensa čep poslije imaju kojom miva, od krboce. vodoopskrbnog sadržaja cijelog hranjivu vrijednost manju veće

se

u

za

se

u

nu-

na

u

s

mo-

u

se

vo-

na

na

u

se

u

se

ne

ne

ana-

se

se

mora

se

samo

se

u

a

se

se

za

na

na

ze

sa-

za

a

u

na

se

se

se

u

u

se

u

se

su

za

se

na

-

ovca

-

se

-

u

na

za

no

vo-

-

za

cm

u

moramo

na

-

-

za

za

-

u

-

a

na

sa

u

na

s

10

za

Mljekarski

list

10/2000.

—————»»——————_o———ot BS

BRNA

i

izvora.

Izračunatu

IKAKO)

ukupnu pražnjenja posebnim ba skinuti 10 ili klorinatorima dezinficijensa najprije otopizemljenaslaga, đajima, (otopinlitara zatim Klorinatori te 5 vode, ulijemoostrugati prljavštinu zidova, skim). jednostavne bunar ili dobro nasuti 10 Naraznih izvedbi istom naprave cisternu, promičistog šljunka. i kon zidova Plinski klorinatori dopoješamopričekamo najmanje mehaničkog čišćenja namjenom. la sata, 6 i tek bunara treba dezinficirati 10% i klornih najbolje je sati, zirajuubacuju otopine tada možemo trošiti vodu. Dezini puvodu ili otopinom klornog preparata preparata vode kad vodi stitida bunar te vodovodne klofekcija jeuspjela napuni vodom, cijevi.

Otopinski klora ostane kolivodu dezinficirati rinatori lako neutrošenog opisani jeftini, njima čini od do litru vode. čin. Bunare voda poih treba mg 0,1 0,5 povremekojima rukuje, jedino Kad vodi nakon kiše treba nakon dezinfekcije slije muti, uvijek puniti otopinom dezinficijens klodezinficirati. Zamučei (rezidualnog) zamućenja ostatnog (klornim preparatom)plinovitreba vode bunaru znak da tim klorom ra, dezinfekciju ponoviti nje je (boca). isti način.

Suvišak klora vodi voda slila kroz površinska pukonakon IZRAČUNAVANJE da KOLIČINE tine bunar i bunarsku dezinfekcije pokazuje zagadila VODE U VODOOPSKRBNOM vodi više vodu različitim te organskih tvari, mikroorganizmiIZVORU da možemo trošiti bez među ima i ma, je ogranikojima patogenih, može mišto bolest.

Osim Čovjek izračenja. osjetilom uzrokuju Prije kloriranja toga risa klor vodi koncenredovito dezinficirati čunati količinu vode osjetiti pri potrebno je vodoopsKoličina vodu bunarima krbnom to služimo traciji 0,5mg/l. javnim (danas ostatnog izvoru, klora od štetna i formulama: gotovo 0,5mg/lnije javnih bunara), i što bunarima razinom vode Za bunar: rev m? vode. nego čovjekaživotinje.

Prije plitkim kloriranu vodu do bunarima te bunara ili upotrijebi je površine zemlje, polumjer metrima, dobro da i visina temeljito promiješati gdjepostoji mogućnost prljanja =3,14 vodenog suvišni vodom bunaru ili otpari klor, jerprimjerice površinskom (promjenestupca slabo ili odbiili aniZa cisternu: a:b-v konji piju potpuno stijene bunara) otpadnom pravokutnu kloriranu vodu. Ako malnom tvari m? vode. b širina jaju površin(blizina gnojnične dužina, ske vode bunar ili i v=visina kazagade cisternu, jame,đubrišta, zahodi, javne vodenog s tupca, očii Vodu ili metrima. potrebno jenaprije temeljito nalizacije sličnog). stiti izvor. Nakon vodotocima i stočarskim U m: ima 1000 litara. vodoopskrbni njim količi-

vode

nu

mo

s

dna

bunara

tre-

farmama

kloriramo

ure-

cm

u

a

sa

u

su

cm

s

a

u

u

rezervoar

za

se

u

na

na

u

na-

su

se

s

se

u

no

nema

na

u

se

u

u

u

nema

moramo

u

u

u

za

a

nema

za

se

u

s

Tr =

=

se

u

m

v

a

cm

u

cm

=

u

=

u

m.

=

=

sve

u

ma-

u

em

na

“Suša Piše

godine? ove

Dražen

Kaučić, agrometeorolog Suša i bogate poznaje granice. Ona jednako pogađa siromašne neočekivana je pojava pa poljodjelce.

Njena fizioloških aktivnosti dovodi rizik, do katastrofe,tj.elementarne predstavlja prekid nepogode. biljaka Suša, čije ćemo ili kolovoza, nego pamtiti, nije Na tijekom ranije. mnogo posljedice još dugo počela srpnja kontinentalnih prostoru istočnih i Hrvatske od zime i prisutna Primjerice, zapadnih dijelova je još proljeća.

Osijeku je tijekom siječnja i veljače 44% 38%, oborine od travnja 50%, ukupno i zmjereno svibnja I bilo ekstremno suho. Tek prosjeka. količine je oborina bile okvirima višegodišnjeg lipnju srpnju kolovoz bio ekstremno prosjeka, No, i vrlo suh. ponovno topao višegodišnjeg je : mr.

ne

a

u

samo

u

I na

kraju, vjerujemo

da

a

su

zanima

je li spomenuta

u

u

posljedica Odgovoriti vrlo teško. Jedan od što pitanje meteorološka kod postavljeno je razloga je motrenja obavljaju malom posljednjih 50 godina i to broju postaja. No, utvrđen trend prostor Europe je trajanja cijeli dužeg razdoblja vegetacije,pa to može biti jedan od mogućih klimatskih ina prostoru Hrvatske. pokazatelja promjena nekim slučajevima to je dobro. Duže ima svoje dobre, i loše strane... Loše razdoblja vegetacije U trajanje je česta pojava suše, dobro nekih kultura traže više topline,pa će biti sjetva koje kvaliteta itd. primjerice, bolja Jedno je da klime naviknuti.

Prošlo promjene kada ipak sigurno, moguće razmišljalo je vrijeme oranica. Danas odvodnji suvišnih voda kako to oranice smjeru, razmišljati drugom je vodu dovesti. Podsjetimo se, 0.81% obradivih navodnjava površina.

Hrvatskoj mnoge

suša

klimatskih

promjena?

se

na

na

nas

samo

za

a

a

sena

samo

moramo

o

s

u

list 10/2000.

Mljekarski

moramo

se

se

u

a

na

samo

11

VETERINARSTVO

Šuga

je posljednje vrijeme razvijaju (epidermi), dalje ju goveda učinkovit ima četiri para odrasla širokog spektra koji parazita preparat nazivom ženke Nakon nogu. pod oplodnje, pro- djelovanja poznat rezuldao dobre IVERKTIN ilibuše tuneje koji postojeće širuju dr. vet.

Piše: Antun Kostelić, uzročnika od 17 tate i le. šuge.

Primjeprotiv Cijeli razvoj parazita traje i do 21 dan. (injekcija) njuje parenteralno te BOLESTI SIMPTOMI aplikacija, lokalno, ponavlja (ZNACI) 14 kod 7 dana psoroptes, zahvaća goŠuganajčešće glavu Tada dana kod i vrat, repa sarkoptes šuge. nije putište, veda, korijen IVERi kada bolest sanacija objekta. liječi napada potrebna KTIN može kožu trupa. Bolest, jepogodan korištenje također, i zimi zahvatiti kožu vimena. suhostaju (zbogkarence) i kada Na koži nakon moguparaprskanje nije bolest kupanje invazije Šugajeparazitarna koja zita oblii IVERKTIN će. i vrsta zahvaća kožu Postoji pojavljuje crvenilo, gnojni mjebrojnih divljihhurići i Karenca ku masti tih proali i utrljavanje. domaćih kraste, posljedica životinja, čovjeka.

IVERKTINA iznosi 28 dana. dlake. U U j e opadanje goveda mjena mliječnih goveda, nakon svih navedenih stajama Prilikom goveliječenja šugavog promjena zbogpojave svrbeža, pojava šuge i kože.

Na da dovesti do može pojavljuje zadebljanje potrebno je preventivno terapipadaproizvodnje debela nalaze u blizini rati vrata koža nemirna i Goveda postaje području goveda koja postaju mlijeka. bolesti životii naborana. antiPojavu Primjenom stresu oboljele životinje. negapodložna koji djeluje svrbež i tako da p rati jak nemir, nja Pri tivno suzbijanju šuge, parazitika potremliječnost. pojavi šuge češu tvrde kaobratiti bno životinje predmete životije pozornost nije dovoljna terapija što često dovodi do uputstvu proizvođača. prema (stojnica, jasle), i opreme njanego sanacija pribora, krasta i PREVENTIVA manjih skidanja pojave ŠUGE istaje. koži sekundarmogu novonabavPrilikom koje UZROCNICI BOLESTI dovođenja inficirati. treba obratiti uzročnici u ljenih goveda staju Najčešći šugegovedaDIJAGNOZA odnosno obiz malene kožu, pozornost mikroskopski grinje Na posumraslost te pojavu šuge n ajčešće dlakom, postojanje porodice Sarcoptidae koji parazitek kada uočimo da životiilikrasta koži. Nužno domaćih i vrstama njamo nila, tirajubrojnim intenzivno da nemirne i održavati state nje češu, je potrebno higijenu divljih životinja,čovjeku. da im dlaka. redovitu te otpada PUTEVI 1 SIRENJA provoditi sanitaciju, ji, Bolest po proi i prepoznajemo PRENOŠENJAŠUGE dezinsekciju staje dezinfekciju kao što kako bi mjenama koži, pojava veće pribora, spriječile pojave Suga prenosi udaljebezdlačnih bolesti. zaraznih ili područja, perutanje, nosti invadiranih živoparazitarnih prijevozom i naboranost debljanje kože, posebi novih BOLESTI SLIČNE ŠUGI tinja uvođenjem grlastaju. vratu goveda.

Dijagnozu zimi. mogu prema Šugi Najčešćepojavljuje biti, kliničkoj nalazom sigurnošću postavljamo To bolest lako širi i slične dermaje koja slici, dermatofiloza, uzročnika strugotinama (krastahvaća veći bobroj životinja.

Pojavi ma)kože promijenjenih tomikoza, seboreja, piodermije, mjesta. lesti većim i sifunkuloza. pogoduju staje brojemLIJEČENJE malofagoza Zdrave invadigoveda. životinje ŠUGA ČOVJEKA ili žiŠugave,sumnjivešugu, kontaktom životiuzrokovana horaju šugavim U odmah čovjeka, šuga votinje moraju odvojiti ili koristivrstom njama predmetima koje od ostalih da šireuvijek molognom šugarca, se spriječi daljnje uzrok svrbež i crvenilo kože u staji.

Izbijanju je šuge bolesti. uzrokuje jak nje Šuguliječimo primjeloša u staji higijena (prljave, tijesne vodenih ili papojavu gnojnih mjehurića.

Najkupki, spreja i vlažne loša češće zahvaća kožu između staje),prehrana, zbog renteralnom prstiju, (injekcija) aplikaciotpornost i čega smanjuje opća preponama možemo dati hravanjskim spolnim Lijek jomlijeka. uzrokovaorganizma. Šuga ni i vodi čovjeka organima. (koncentrat) napajanje.

PARAZITA NA kontaktom životiRAZVOJ GOVEDU NEGUVON kao šugavim (triklorfon) je ženke buše ima blaži šuvodena obliku učinak, jer Oplođene parazita njama otopina kupke, tunele kokoži masti ili usta, površinskim slojevima spreja, garci čovjeka preko djelože hraneći tkivnim tekućinama i i buše tunele koži. međutim treba izvrtvoran, žavaju njime iz 3 do 5 Bolest bez šiti i polažući kojih jajašca i staje. prolazi liječenja dezinsekciju pribora dana ličinke tri para nogu. koliko ukoliko dođe do Vodena razviju tjedana, otopina Neguvona p okakontakta Ličinke kože zala dobre stoga juje ponovljenog šugarcima penju površinu je rezultate, i može doći do te tom koristiti krava mogu stadiju prijeći poželjno senzibilizacije pojaliječenje sloU koži. drugu životinju. površinskom laktaciji. osipa do

se

vrlo

U

nove

se

se

za

a

za

a

ne

se

u

za

se

u

za

a

se

se

u

u

na

se

o

na

samo

rencu

ra-

na

na

se

no

na

su

na

crve-

se

na

na

su

na

na

se

rana

u

su

se

na

za-

u

no

na

sa

se

za-

se

u

s

s

se

na

sa

se

mo

uz

nom

se

u

na

za

na

za

sa

se

u

u

ne

na

se

ne

se

u

za

ne-

a

sa

na

na

za

u

12

u

za

s

se

razmno-

ve

na

list 10/2000.

Mljekarski

VETERINARSTVO

Kvaliteta

matskih

stanica/ml.

Tajbroj matskih stanica normalan i je obranu vimena od neophodan rektno kako bi to Piše: Alen Džidić mjesto, sc. Čim infekcije. infekcija nastupi, mr. brzo suzbila i onemoguinfekcija obrambeni mehanizam odtijela ćilo Brzo daljnje širenje. reagiranovih mah somatske vistanice obBroj šalje infekcija upale izmože nje tijela infekciju ovisi Pod tim okolnostima sismena (mastitis) broju broj kao somatmjeriti mlijeku broj nih otvora somatskih stanica može vrlo naseljenih patogenimskih stanica. kratkom roku više (zaraznim) bakterijama. povećati Posljedivime na ml. Ovo Djelovanje po infekcije jepovećanje milijuna broja povećanje vimena matskih stanica može biti -dok Infekcija mogućaje kratkotrajno mlijeku.

Mlje- kroz svaku od četiri sise.

Svaka kare somatskih stavi kontrolu. stauzimaju infekcija broj pod četvrtina vimena odvonica kao važan Nakon određisomatskih je žlijezda kriterij broj toga od ostalih. krava stanica kvalitete niži vraća normalu. jena Što Zbog ponovno toga vanje mlijeka.je može imati somatsomatskih veća to povišen broj broj stanica, je iz okoliša i zarazne skih stanica dok Bakterije novih infekjednoj četvrtini, cijena mlijeka.

Broj te na ostale tri imati normalan bakterije njihov utjecaj može mogu cija smanjiti pravilnom somatskih stanica Kada bi broj vimena pobroj. unutarnja pripremom mužnju.vršina vimena iz okoliša imala bi Bakterije uzrokuju sisa ili deraširila, Namakanje prskanje veličinu brz i ekstreman rast somatte broja sredstvom odmah igrališta, nogometnog zinfekcijskim skih ali da vime nudi stanica, nakon taj b roj završetka ostaje uništava je jasno bakterijama mužnje, nužno visok duže vrijeme.

Druga obilje razmnožavanje. prostora bakterije najkraćem Imunološki patogene bakterigrupa sistem dobro bakterija, Time rizik koji smanjuje često podobrim je, u zrokuju dugotrajno kroz zajedno prolaska patogenih bakterija funkcionira, mastitisa većanje broja sisni kanalić programom s omatskih i stanica, prevencije ujedno broj čak Za razliku Aupreko 400.000/ml. matskih stanica. (npr. pojave bakterije Staph.

Zbogtoga postuod iz može babakterija okoliša, sisa imaju centralnu reus) spriječiti prodor paknamakanja igra i dubinu vimena da ne bi sposobnost preživljavanja kterije ulogu programu suzbijanja vimena. unutar Takva dumnožavanja stitisa. forma viinfekciju.

Najčešća upale prouzročio binska teško “subklinički mastitis". Ta infekcija liječi.Povećani brojsomatskih je vrsta redovito znači somatskih Što stanica i učinak na mastitisa, povećava broj njihov somatskih stanica stanica? broj mlijeku, proizvodnju mlijeka izvana vidi. vimena Znanstvenici odnos Mlijeko zdravog proučili imati više od 100.000 somatskih stanica i smije broja proizstanice? Štosu somatske Tabela 1: Razlika ostvarenoj proizvodnji mlijeka Somatske stanice punastaju tem određenih ih proorgana koji izvode unutar tijela, sastoje od krvnih i bijelih epitelnih stanica. One nalaze u različitim im zadaoblicima, zajednička je ća da bore navale bakteprotiv Ako nastane rija. ipak infekcija, specijalni kemijski spojevi ispukrvotok. Ti služe štaju spojevi kao tvar alarmira obrambeni koja sistem orgaorganizma.

Odgovor nizma leukojest slanje milijuna cita Kada mjesto infekcije. vimenu pojavi infekcija krave,Ova tabela prikazujeda smanjuje proizvodnja mlijeka kada broj somatskih somatske stanice distanica prijeđe 100.000/ml. Manje mlijeka laktofrizu tijelo šalje farme. manja profitabilnost mlijeka

i mastitis

so-

za

na

se

u

na

se

o

ranu.

u

se

u

na

ca

so-

u

se

ne

se

za

u

u

se

se

za

ne

za

u

vremenu.

zarazne

se

s

a

so-

one

u

ma-

raz-

u

se

mena

u

a

se

ne

ne

su

so-

u

a

se

zrnaca

se

a

se

se

u

na

se

u

zorno

se

u

Mljekarski

list 10/2000.

=

13

VETERINARSKE

označi-

manje pripreme mužnju, pri-brojem krainficiranih i tabeli 1. kazani sira, vanjatretiranja vrijednoproizvodnju način Vrlo dosai Na jednostavan njeje plaćeno. temelju stanica somatskih i znanstvenih stanice Somatske broja saznanja njivanja pravila dašnjih sisa deili treba farma bonus jenamakanje prskanje plaćanja pojedina mastitisu, odmah sredstvom somatskih imati somatskih zinfekcijskim prosjeku broj Povećanjem broja novih Više od 50% nakon ili stanica stanica mužnje.

300.000/ml, još ispod smanjuje mlijeku može Za200.000 upoKazein spriječiti kazeina infekcija stan./ml. bolje, mlijeku. je štitne držaj desredstva trebom mastitisa dobrog protiv mjere protein proizvodnji najvažniji zinfekciju. važne m većim da sira. Budući zasušivanja krava, prilikom jemlijeko Rezultati

mlijeka. vodnje

stanica

somatskih

su

ma-

za

u

te

za

sma-

va.

o

u

se

u

sa-

se

som.

u

za

su

u

s

MUŽNJA o

ooo

dodiruje n eosjetljivo gotovo Pravilnom Pri krave. desnu nogu mužnji dnju desne ili muzač muzačica sjedi zarade strane i (može lijeve) krave, Vadrži između koljena. posudu iste musti žno kravu dio stranu uvijek je kojoj tj. krave, dr. vet.

Piše: Antun Kostelić, čePrvo strane. kako nečiprednje vimena) (iznad lakše kada bi prazne stoća tvrti, zemlja) (balega, slama, četvrti. i kantu krave zadnje (muzlicu) padala tako rade šake U zagađivala mlijeko. mužnji tući dok čiKrave ruku ostali smijemo smiju dijelovi zača, ili stimo bedra muzača. mužnje, oslanjati staju vrijeme dati straha će (stresa) jer zbog sise Ritmično cijelom stiskanje količinu (ustežušakom mlijeka manju mliotpuštanje uzrokuje mužnjerep mlijeko).

Prije biti dovoljno Stiskanje jeka. zavezati ili krave njeslabom snažno Kakvoća stiskanju pri jer pomuzenog mlijekaga staviti imobilizator. Muzač zadrkrava pa ovisi protok, smanjuje Nakon ruke hranidbi, oprati zdravlju vimena, sapunom. stii brzinu Jačinu žava mlii mlijeko. vimena higijeni mužnje postupku toplom s lijedi pranje toga nakon prilagoditi svakoj skanja vimena mužnje.

Stogaje vodom jekom Pranje (30*C). kravi. vrlo važno punu posvetiti pažnjuistovremeno jei masaža vimena kako bi stisnezahvatimo tehnici i Sisu mlikrave higijeni mužnje, dlanom, pa “otpuštati počinju i odmah dobilo što i suhom čiobrišemo ispod Vime kvalitetnije mlijeko jeko. palackažiprst vida bismo vimena oboljenja stom krpom,poželjno (četvrti) sprijesmanjila mogućnost jeupotre-čili iz sisne cimaramice mlijeka vraćanje dezinfekciju bljavati doU cisternu, sterne Iz svake sise otvora.

Hrvatskoj brojnim sise i sisnog žlijezdanu koristi ostala tri maćinstvima stisnemo mlimlazeve treba odmusti još uvijek prsta potom prve tako istisi ručna prema ih mužnja, posebno stajamajekai pregledati dolje odozgo podcrnoj krava. malim ili p ritisak, Ispravnalozi posudici Smanjimo brojem mlijeko. plitici.

Najosnovni otvorimo tehnika ručne malo poje manjejednomtjedno mužnje šaku, potom je potrebno Tako može kako bi mlijeka. napraviti preduvjet kvalitetnog postupak. navljamo mastitiskrava normalno brzo krave uočile pomusti popravovremeno test, siKrave sisa. mužnje somatskih staPostupci prije većanim manjim vijenih brojem musti možemo treba očistivimena. što cijelom nica Prije mužnje staju ukazuje upalu i već i koncentrat zatim treba dati povlačenjem palca šakom, ti, sisi prema Ručna da izađe po mužnja dolje. kažiprsta prašina. staju prozračiti Takav način da odredimo Važno muzača d obar, mužnje nije tijenapomenuti je je potre- Mjesto i šteti odnosno tako da očistiti bno kom protoku mlijeka, otpuštanju oprati zadnji koljeno lijevo mužnje mužnjom

veće

do

za-

s

a

s

s

se

na

muzemo

muze

s

su

a

ne

one

muzemo

u

mu-

samo

ne

ne

u

na

se

same

mora

na

moramo

se

mo-

o

ra

s

moramo

se

mo

a

mena.

za

se

u

u

s

a

u

na

nemo

na

u

a

se

se

raz-

s

s

na

14

sama

ne

Mljekarski

list

10/2000.

MUŽNJA

.....-—-—-— .o._ ___._ doO Ad odo e_a_p_a_dpdpdpd_]_vdjogpll.odododo_o_]_]l],;.....B može dovesti do vimena. vodom upale Pogreške ručnoj nego pri mužnji prljavom nije pranje obaviti bez preNeke Mužnju onečišćenje. pogreške pri ručnoj Nakon svaku sisu 5 vimena kidanja. mužnje što Brisanje prljavom žnji u glavnom ponavljaju treba uroniti dezinfimože otopinu kakvoći krpom pridonijeti lošoj kako bi cijensa smanjila mlijeka,samim time manjoj 6. Previše savijeni upopalac ulaska trebom dogućnost mikroorganizama neke gornjeg dijela palca, otkupnoj cijeni.

Također, kroz sisni otvor vime. lazi do sise što može dovode do vignječenja pogreške upale dovesti do vimena upale 7.

Hlađenje istemlijeka kod ručne s Kombinacija mužnje Pogreške mužnje U mlijekumikroorganizmi1. Mužnja prljave životinje pri-zanjem 8. brzo rastu i sise likom dolazi do (bakterije) Prejako umnažaju stiskanje prstimužnje padanja važno nakon koči se, nečistoće krave kantu je grubamužnja stoga mužnje lučenje koju brzo ohladiti kako bismo može dovesti i do mlijeko mlijeka, upale vimena i rast mikroor2. usporili razvoj repa Izbjegavanje fiksiranja 9. time krava mašući i ganizama repom spriječili kvarenje mlijekastaji ubacujezrak Pretakanje U od 1-2 sata nečistoću kantu pun muze mlijeka.periodu staji je prašine koja koju biti ohlađeno +4 također muzača. ometa pretamlijeko zagađuje mlijeko prilikom mlijeko, do +5 “C. Proizvođač što 3 vimena iz kante kanja.

Pranje Ostale sabirmuzača muzemo prije dopremiti mlijeko pogreške opikoju će biti ohlađeno 4. vimena hladnom ili mjesto gdje prijašnjim brojevima Pranje lista. vodom hladna voda Mljekarskog propisanu (praviltemperaturu prljavom radi krvnih žila nik).

Zimi, bržeghlađenjauzrokuje stezanje kante možemo staviti samim time i mlijekom vimenu, smanjeno vimena se) snijeg. lučenje mlijeka.

Pranje (nastavlja a

moramo

mu-

se

u

se

mo-

a

-

u

mena.

su:

-

s

u

u

se

ma

-

a

muze.

u

-

u

mora

na

u

-

u

se

a

mora

u

na

no

sane

na

su

u

-

u

s

a

u

Sagek

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) fax: 4922 267 (01) Tomislava

žiro račun:

VAZA 19

30102-601-114220

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, SJEME

VINKOVCI,

tel.:

Kralja

Zvonimira

80

(032) tel. ifax: 31 65 84 (032) 33 23 92

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62 22 065 (01)

IZVOZIMO

VELIKO

PJ.

RATARSKOG,

I UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

| INDUSTRIJSKOG

KRMNOG

NA

BILJA

lucerne, inkarnatke, preporučamo: sjeme bijele djeteline, te izbor stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku i ozimu travu, stočne repe, stočnu mrkvu, kao i širok izbor jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Osobito

Vrtne Sve

alate to

i švedske

trava, crvene,

i zaštitna sredstva.

možete

dobiti

u

diljem

Hrvatske.

NAŠE

list 10/2000.

Mljekarski

veleprodaji gornjoj na

SJEME,

adresi

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

VAŠ

USPJEH!

15

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Upute

o

načinu

o novom

ukoliko

označivanja

završi stanici

Performance

u

ili

Centru

testnoj osjemenjivanje. uzgojno umjetno krava obuhvaćenih mala Iako postoji vjerojatnost selekcijskim radom djelatnici označivanja, pogrešnog uha oba bi trebali aplicirati izaidentične ušne koji (tetoviranje) j e čivanja jedPiše: Davor markice, jer Pranić, dipl. ing. zivao stres oduzimao izuušna markica životinja, aplicirana dosta zima pri djelatnicima spoo tvaranja mogućnost Međunarodna markica organizacijaobavljanju Ušna i ponovno posla. aplijenih dijelova kontrolu i proizvodnosti što mjerenje se ušne moguće dublje aplicira je dvije Aplikacijom ciranje. domaćih (ICAR)“pre-unutar ušne školjke životinja markice (nikako umanjuje mogućnost članicama bi kako rubove poručila? jezemljama izbjegla ušiju) identifikacija daljnja otpadanja tj.

01.01.1998. da započnumogućnost i godine zapinjanja otpadaživotinje. ušoznačivati goveda plastičnom nja.

Krave oba uha. Neke markicom populacije (Z zemaljske numerički markice ušne Obje ušne od članica dvije krave) označuju time što započele ušnoj identične, dio numerički i tim sistemom upisuje markice, uhu goveda markici čivanjem apliciranoj lijevom kontaktu flomasterom iz ovoga koji pri dnu markice datuma, neke, postoji prije prostor izaziva markicom ušnom neće ni uskokemijime razloga, flomasterom objektivnih upisuje koji neizbrisiv i i sku Nakon ostavlja reakciju olakšava teleta. Tako dužegrazmatranjaženskog i stručnim trag. razgovora ljudima identifikacija staunutar životinje do došlo farmerima ušnih spoznaje teladi Proizvođač plastičnih nije p otrebito Muškoj je. kvalikrenuti da bi trebalo firma ALLteladi francuska osim markica čije onoj je upisivati ime, načinom i markice ušne pouzdanijim nalaze tetnijim najp lanskog krugu čije majke FLEX, će Hrvatpa Eugoveda, teladi više označivanja području upisuje primjenjuju osjemenjivanja.

Toj članica ICska kao za

u

a

nom

vremena

za

ne

na

se

se

s

u

nom

su

s

ozna-

na

s

su

se

s

a

u

a

na

s

se

u

se

ro.

se

sa

se

s

se

u

se

na

punopravna

se

ime

oca,

da

se

lakše identificira

rope.

usvojiti preporuku Sličnu problematiku godine. kada matrali i 1997. godine ušne markice li nastaviti treba raspravljalo pravilno aplicirane Izgled ili metalnim pla- a)ženska telad označivanjem

ARA

tu

ove

raz-

se

smo

s

stičnim

ušnim

(lice)

markicama.

ušnih

plastičnih Dodjela iz kao i do kica vršila bi sada, tj. sluHSSC-a. selekcijskoj Svakoj bi žbi i farmi serije dodjeljivale unikatnih životnih brojeva bi ih djelatnicima prosljeđivale živooznačivanje kojiobavljaju tinja. ilako žute markica Ušna je boje muška Na distance. njenojb) jeuočljiva istaknuta je površini vidljivo naka te oznaka pripaHSSCdržave. Životni svake broj dajuće a, i jedinke vidljiv je prednje Osim strane. numeričkog stražnje životni upisan broj oznake, dijela i bar kodom. plaAplikacijom je mar-

se

se

a

one

s

telad

(ime

oca

-

ukoliko

osjemenjivanju) je planskom u

oz-

s

stične

ušne

izuzeo

bi

16

markice

se

u

oba

način

trajan

uha

ozna-

Mljekarski list

10/2000.

GOSPODARSTVO

Gospodarske

posljedice

suše u

i

krmnogbilja sigurno vrlo odraziti govenepovoljno Hrvatskoj i utjecaj na proizvodnju darsku proizvodnju proizvodnju i tov u sljedećoj mlijeka mlijeka goveda Nešto ali slična godini. blaža, U 5 “slavonskih" i 5 Županija ŽupaPiše: doc. dr. sc. Zoran situacija je preostalih Grgić sušno već četiri također starazdoblje traje nija koje objavile 50% elementarne pa mjeseca, pretpostavlja nje nepogode. većine Prinosi većine Važno istaći da većina promanjiprinos “jesenskih? poljoprivrednih je kao što suše nedostatka i poljoprivrednih kultura, kultura, zbog dugotrajne izvođača, zbog šećerna što će te repa i kukuruz, soja.nepovoljnih značajno smanjeni pozajmicanepraNešto štete 20odraziti manje (procjena vodobnogdospijevanja nepovoljno proizvodpoticaja, 30% će bilance i stočne bila ublažiti sušu manjiprinosi) pretrpjet nije biljne proizstanju suncokret i i te Veliki će kvalitetnim tehnološkim duhan, voćnjaci vodnje utjecaj postupimati i cima te i vinogradi.

Najvećigubici predovogodišnju, (gnojidba, proizkultiviranje sl.) obradi i merkantilnog vodnjumlijeka sljedeće godine.viđajuproizvodnji proljetnoj njezi usjeva. kukuruza Poznato kako količinska proće kako već kukuruza, silažu, je soje Ovajproblem je i ekonomska izvodnja uspješnost Tablica 1: Okvirni iznosi šteta od elementarne nepogode prijavljenih mljekarske proizvodnje dvogociklusu poIznos dišnjem Županija kn % neposredno Udio milijuna vezani i obujmomproizvodnje Vukovarsko srijemska 250 14 71 ekonomikom Virovitičko biljne proizvodnje 11,76 podravska 200. i Brodsko (žitarica, krmnog industrijskog 11,76 posavska 200 200 gobilja), posebiceobiteljskim Osječko 111.76 baranjska Požeško slavonska 200 spodarstvima.

11,76.

Varaždinska 2150...

Do višeZaboraka. kraja kolovoza, zbog Krapinsko 100 čak 10 Županija križevačka | mjesečne suše, je Koprivničko 150 elementarne 100 proglasilo stanje Bjelovarsko bilogorska Prve izravne .::150pogode. štete, zbog Međimurska oraničnih i duUKUPNO 1.700 smanjenja prinosa gogodišnjih voćarskoIzvor: Preračunato prema izvješćimajavnih medija skih kultura, procjenjuju vinogradaroko 1,7milijardi kuna, prema Tablica 2: i 10 Županija nekim će iznos biti Pregled broja goveda proizvodnje mlijeka procjenama taj 2 kuna.

Preko preko milijarde i nasada odnosi polovice usjeva vlasništvo manjihobiteljskih nisu gospodarstava koja osigurala pa svoje poljoprivredne kulture, obzirom proračunom predviđeno iz izdvajanje proračuna što će

se

na

-

u

su

se

novca

su

se

su

na

ne

u

u

nas.

se

na

u

u

za

su

se

u

s

:

u

>

:

ne-

Ž

se

na

a

u

se

na

se

s

na

za

nadoknadu

štete od

nepogode kuna milijuna u

kakve

će

iznosu može

ekonomske

elementarne

od

samo

290

pretpostaviti i socijalne

posljedice Napoljoprivredne proizvođače. žalost, ovoj kategoriji ugroženih i veliki mlije brojproizvodača Izvor: Preračunato prema jeka. suša

imati

na

“male"

u

Mljekarski

list 10/2000.

Državnom

zavodu

za

statistiku 1999.

godine

17

—GGo———;——;—;—</—A—;—;<——————————=

GOSPODARSTVO

Goveda,

Grafikon:

krave

muzne

i

Županijama 90.000

osjetitipripremi, vidljivo jesenske sjetve. provođenju oko 238 U ovih 10 Županija je 159 tisuća muznih tisuća goveda 60% oko što ukupnog krava, je te 58% fonda ukupnog goveda, krava muznih Hrvatskoj. broja oko U njima godišnje proizvodi što litara 368 milijuna mlijeka je naše oko 61% ukupneproizvodovih 10 Županija Isto nje. tako, 68% oko ukupnog ostvaruje stoke prirasta (tov). : ukuOve Županije raspolažu i

odabranim

mlijeka proizvodnja u

T

80.000

s

70.000

60.000 50.000 40.000

u

30.000

se

20.000 10.000 o

KL Kodud »“ Kg Pakakako FP SKLAKZŠKoA SKA Fs FS Ks KR a Pate Fa KA o

sa s

Ka

AA

s

u

se

s

CIGoveda

obradivih

Pregled Županija Tablica

Pai

g

j

te

u

3:

CIMuzne

krave

mlijeka 000

BProizvodnja

it

pno

te oranica, livada

površina,

i

pašnjaka u

10

divih

pno

946

tisuća

ili 51%

ha

obra-

S

Hrvatske.

površina

što čini

tisuća ha oranica

750

uku-

kapaciteta, Obradive livada dočim udio | Oranicei površinama je | | | dvoŽupanija 10 ovih Pašnjaci Livade površine vrtovi Županija gotovo 8.820 36.290 udio 61.661 | | = struko Krapinsko18.838 površinama manji, 4.834 5%. veći od tek nešto 15.296 Varaždinska zagorska 65.966 44.546 pašnjaka 2.327.

100.115 | 67.516 27.166 tablici 4 Prema Koprivničkopodacima 3.848 144.725 101.775 37.230 kako BjelovarskoŽupanije križevačka| je koje vidljivo 6.637 99.127 114.622 | | 11.584 Virovitičkoelementarne bilogorska| stanje proglasile 13.016 77.214 11.060 60.280 Požeškoviše od 70% podravska sudjeluju 14.060 86.546 pogode | 12.601 104.419 Brodskoslavonska: i povr8.619 3.502 148.213 155.281 površina zasijanih ukupno Osječkoposavska Udio žitaricama. šina 1.801 povr1.443 69.997 72.614 pod Vukovarskobaranjska šina 2.390 10.006_ 35.763 49.726 Međimurska | biljem je industrijskim pod srijemska ovim ali veći od 415.750 | [1.317.490 97%, 1.858.409 [1.134.106 HRVATSKA 44% tek proŽupanijama odvija 62.937 152.141 10 Županija 946.343 750.053 | Ukupno bilja. izvodnje krmnog 56,93 50,92 Udio 10 Županija | 36,59 509 Za jeznačajna područje tablici 1 kukuruza Izvor: Istikao (preko proizvodnja državne 80% proizvodTablica 4: ukupne povrća bilja, žitarica, industrijskog površina, zasijanih Pregled 97% i i ukupne soje (preko nje) krmnogbilja Od ha proizvodnje). proizvodnji odnosno važnih Krmno govedarstvo, | Industrij.h Ukupno : treba stoke hranidbu Povrće| prvom Žita | bilje bilje zasijano Zupanija__ kukuredu [121.314 1128.036 proizvodnju 695.059/112.240 izdvojiti 1.056.649 | HRVATSKA zatim proizvodnju silažu, 5.992 0| 35.656 25.321 4.343| | Krapinskoi stočne repe, sijena.

3.791 7.661| djeteline 2.037| 43.551 30.062| Varaždinska | zagorska po6.387 p rema 5.094| 1.895| 64.177 50.801| prikazanim Dakle, | Koprivničko10 ovih dacima 7.700| Županija 3.119| 5.847 57.326| 73.992| | područje Bjelovarskokriževačka hrvatske 3.558 5.409| 51.981| 81.025 | 20.077| glavninu predstavlja Virovitičkobilogorska 2.734 kuku4.643 41.149| 29.969| Požeškomerkantilnog proizvodnje podravska 7.178 6.683 45.184| 65.644 te i kukuruza | soje, silažu, slavonska Brodsko196.013 |134.400| 41.840 ovih kultura od 10.827 | upravo Osječkoočekuju posavska 5.599 82.404| 26.121 118.162| | Vukovarskobaranjska smanjenja prinosa. značajna 1.324 2.679 35.067 | 24.338| Međimurska Kako prasrijemska stalnog 43,88 97,20 Udio 10 Županija krm71,40| odnosa % 76,51| proizvedenih ćenja i nih tablici 1 Izvor: Istikao stoke, jedinica prirasta oko

državnih

60%

u

do

|

u

a

|

.

|

u

su

|

ne-

|

|

s

|

se

u

=

:

ovo

u

u

za

ada

|

u

ruza

|

za

a

za

ruza

se

u

nas

nema

|

u

18

list 10/2000.

Mljekarski

GOSPODARSTVO

površine, Zasijane proizvodnja Kukuruz ha Županija tona Krapinskozagorska

Tablica

5:

te

:

|

kukuruza

i

soje

Županijaodnosno

10

proizvodnje mlijeka, može velikom prosigurnošću Soja debalansa gnozirati utjecaj tona ha krmiva godišnje proizvodnje k kretanje proizvodnje mlijeka sljedeće godine.

U, Neki okvirni i pronepotpuni 10747 računi oko 20-30% upućuju | 8.361.

— količina ovih krmiva 4.092 manje |. hranidbi stoke i prekorištenje 2.801 nekim 10-15%procjenama 113583 -tno 8.212 smanjenje ukupne proiz200.518 123.250 uf vodnjemlijeka sljedeće godine. da neće biti Pretpostavka je 2.182.11 | 39.449 veći dio uvoza čajnijeg krmiva, će 81,55| 96,63 | 96,54 _ obiteljskih gospodarstava u

ne

se

s

:

ovo-

|

|

na

na

za

*

s

BrodskoOsječkopose 27.508 Vukovarskobaranjski: dm 16.492 Međimurska srijemska [370.986 HRVATSKA| Udio 10 Županija 2%.

76,86 50:

|

[30

Izvor: istikao

u

u

ma

8.35

|

zna-

s

a

ne-

dostatak

tablici 1

naditi Slika

1:

elementarne Županija Pregled koje objavile stanje

uzrokovane

kvalitetne

većim

krme

nadok-

količinama

hrane

nepogode slabije vati mlismanjenje proizvodnje i stoke. jekaprirasta Već ovakvi proranepotpuni čuni izravne upućuju gubitke od 40 do 60 litara milijuna mlijeka 10 što Županija, području izravni oko predstavlja gubitak 50-80 kuna milijuna stajališta su () Županije koje proglasile stanje opskrbe elementarne p rerađivačke industrije nepogode S obzirom nedostatak domaće kvalitete

su

sušom

što

-

će

uzroko-

na

na

sa

na

proizvodnje prosječno uvoznoga pljeg sirovog mlijeka, će izravni biti ovaj gubitak otprii

like u takvom

20%

iznosu

sku-

uvećan.

Sa

stajališta prihodagospodarstava proizvođača mlijeka ovi Tablica 6: nekih važnih području gubici Pregled površina proizvodnji govedarstvo prema prosječnim otkupnim ha cijei premlijeka uključenim [Stočna |Zeleni |Livadno od 90 do 150 mijama milijuna |Lucerna| _|kukuruz| Županija Djetelina repa sjeno kuna. Neizravni gubici gospodar1.985 | 2.621.

18.587 Krapinskobit će stava će sigurno veći, jer 1.486 1.018 15.149 | Varaždinska zagorska nedostatak domaće proizvodnje 2.968 1.298 | | 27.030 Koprivničkokrmiva i uvjetovati 2.810 cijena 268 porast 31.199 Bjelovarskokriževačka troškova 1.529 643 povećanje proizvodnje.

7.969 | Virovitičkobilogorska Radi zatvorenom 863 481 Požeško7.138 krugu koji podravska našim ide štetu 1.388 327| 3.397 1.455| pro6.810 Brodskouvjetima | | slavonska_. izvođača.

Tako će odnosu 1.940 2.978 2.008| 3.412 | Osječkoposavska.

438| 791 dodatno 2.386 narušiti 964 Vukovarsko| | 1.223 sadašnje stanje baranjska 66 Međimurska 381 287 555| 9.944 | 126 srijemska gospodarski položaj proizvođača 35.650 [39.428 | 6.078 HRVATSKA |15.076 [285.792 mlijeka. hoće li određena poznato Udio 10 Županija Nije 45,28 | 38,87 | 66,22| 44,86 45,44| proizvođačima potpora mlijeka Izvor: Isti kao tablici 1 u stići okviru tekućih mjeraagrarna

-

ovom

za

su

-

u

nama

=

z

|

|

se

o

u

|

na

se

u

na

u

Mljekarski

list 10/2000.

19

ar

GOSPODARSTVU

IJE RIKO REK

TV PONE POLENJE

I

proproblemiJasnija uvjetovati smanjenje sigurno politike,prema naših goobilascima bit će da terenu pri mlijekasljedećem izvodnje sigurno je pažanjima zimskom Određeno ot“malih" većina razdoblju smanjenje spodarstava proizvođača doblju. kada će ovih 10 neće temelju proračuna osigurati kupamlijekapodručju području i krme iako već očekvalitetne krme Županija njihovih površina je primijećeno, prinosa dovoljno stada moći probilance osnovnog koliki to muznih kivani utjecaj nije mliječnosti poznato porast očekivana računati koima odnosno krava ili proizvodnja smanjenje suša, mogućepovećanje hrane će ličina stada.

Ovakvo m novnog sljedeće godine. pašnjacima. mlijeka kretanje I OVČARSTVO ZZ KOZARSTVO našim

no

ne

slika

za-

ovim

ma

raz-

u

na

o

u

u

se

na

ovom

na

s

za

na

0s-

na

- pij

pamliječne Živimo zdravo i smine koza njihove proizvode i raste, polako te nestaju predrasude proizvodpoboljšanje živanja Piše: Karmen Sinković, dipl. ing. i od Jedno i mlijeka kozjemmlijeku. kozjeg nje marketinga novnih pogrešnih shvaćanja Vrijednost proizvoda. njegovih da ima nih je mlijeko kozje mlijeka očituje činjekozjeg efekt miris čudan lake nici da po ono, proOvaj jarcu. zbog je mliako alternativna jedinoslučaju javlja bavljivosti, vrijedna koze držane i bolesne hrana jarčezajedno ljude. ječne djecu koza tavima. Hranidba mliječnih laktoza mast kođer proteini ulogu priigra z načajnu % % % Koza mlijeko hvatljivosti kozjeg mlijeka. konzumirati tvari često 4,6 44 4,2 prilici KOZE je način Ovakav bilo doba. krave 35.

4,6 3,6 koje dati određeni mimože ima hranjenja Kozjemlijeko ljekovitu ris sadrži veću koliistaknuo da Već moć. mlijeku. m lijeko Kozje jeHipokrat U uzgaod iz činu A i B vitamina sirutka dobivena Hrvatskoj Republici kravljeg. kozjeg mlijeka koza: tri B u Količine vitamina moć. ima pasmine mliječne jaju velikoj francuska ljekovitu koza i sanska hranidbi. Vitamina ovisne Još alpina, liječenja mjeri prošlom stoljeću kozašarena i i iz CiD ima vrlo malo dobivenom sirutkom plemenita njemačka jednom kozjeg DBEZ bila (srnasta). mlijeka općeraširena,drugommlijeku. odnosu svakakorištena sirutka Najzastupljenija pasminaje protiv Kozjemlijeko, je lakALPINA FRANCUSKA ima više minerala: kvih bolesti: čija kalcija, žutica, kravlje, upala pluća, 266 i mnoge prosjeku dana, tacija traje reuma, fosfora, klora, kalija, magnezija, giht druge. više ali prosjetijekom kojih p roizvede sumpoželjeza, manjenatrija, Brojnaistraživanja čno 448 cinka i molibdena. antikarcenoprosječnom kgmlijeka ra, njegova potvrđuju i od masti količinom i 4,19% gena svojstva. mlijeko imaju Kravljekozje KOZA SANSKA Osnovkiselost vrlo Koza proteina 3,7%. pH 6,4blagu je otporna 255 zličite bolesti trajanja laktaciji prosječnog svog izraženog puferne komponente zbog 6,7. mlijekadana 519 Dobra i fosfati. sustava. kg mlijeka, proizvede puproteini imunološkog Stogaje sadrži ferna 3,97% prosjeku koje kozjeg mlijekamasti i preporučljivo ljusposobnost kozjemlijeko ovisno čira od tuberkuloze. čini ga idealnim dima 3,37% proteina, liječenje oboljelim ima izražena baželucu. stadiju laktacije.

Kozjemlijeko KOZA SRNASTA s niz čimbenika što ktericidna laktacijom Čitav poveutječe od 214 svojstva je 386 imunološkim sastav kg proizvede dana, mlijeka: pasmina, svojstvima kozjeg masti i način starost odnosno 3,86% mliječne mlijeka ovoga uzgoja, prisushranidba, mlijeka, način tvom 3,7%proteina. laktacije, životinje, stadij velikog brojaantitijela koza Ove Hrvatskoj pasmine mužnje... mlijeku. neće gosponikada Koza poobiteljskim uzgajaju mlijeko, koje Svježe kozje vjerojatno od Način darstvima. od zdrave kravu uzgoja je životinje (pravilno komercijalnoj tječe zamijeniti tekućina da i ali čini dijelovima, južnim mužene), je ekstenzivnog proizvodnji mlijeka, hranjene malo slatdo Potrebno ima velik dijelosjevernim intenzivnog je bijele boje, neprozirna, potencijal. bez mirisa. vima Hrvatske. uložiti veće napore u istram zapravo okusa, kastog Kako

interes

za

os-

o

veza-

se

ono

za

u

se

su

u

s

za

u

u

u

se

su

o

u

u

u

a

su

na

u

u

sve

s

na

ra-

u

ne

su

u

o

za

na

na

zano

s

s

u

u

ovome

se

na

u

se

a

u

u

samo

20

list 10/2000.

Mljekarski

OBAVIJESTI

VIII.

međunarodni

stočarski

GO)

iz Centra

reprodukciju Hrvatske Zad.o.0.,

stočarstvu

i gospodarski

za

u

greb steonih holkolekcija junica stein friesian pasmine 44 103 stePiše: Vesna maksimalna mlikojoj kupca kupila Bulić, dipl. ing. grla; prosječna iznosila juniceprosječnom cijenomječnost njihovih majki je Od 1. do 3.

2000. od kn. rujna godine 10.908,00 Stručno povje-6.655 kgmlijeka održan VIII. međunarodni stoizložbenih renstvo mladih krava je holocjenu grla kolekcija čarski i radilo doc sastavu: stein friesian gospodarski Bjelovarski je sljedećem sedam pasmine Gudovcu.

Izložba odrdr.

Posavi s od sajam četiri je Marijan Agronomprgrla, kojih grla žana Minifakulteta podpokroviteljstvom skog Zagrebu, ing.vojkontroli proizvela prosječno starstva i šumarstva Johan tri poljoprivrede Tanzler, voditelj uzgojnog28,67 i kgmlijeka grla koja Verband programa 100 dana Republike Hrvatske,organizaNO Rinderproprvih proizvela stočarsko Jo2.770 ciji Hrvatskog selekcijziichter, Wieselburg, Austrija, sječno kgmlijeka i centra sef skog ostalih krava Bjelovarskog holsajma Kreilinger, predsjednik Njekolekcija bili: kontrolu d.o.0.,suorganizatori mačkog proiz-stein friesian pasmine četiri vodnosti Aleksandar Bjelovarskomaksimalna županija, Bavarskoj, grla č ija je prosječna Grad Hrvatska HSSCgospoiznosila 8.715 Bjelovar, mlibilogorska Kljujev dipl. ing. djelatnik mliječnost kg darska komora koŽupanijska -a, voditelj govedarskog podod- jeka i Hrvatski zavod Houška Bjelovar krava Slavonsko srijela, Nedjeljka dipl. ing. kolekcija sluselekpoljoprivredno savjetodavnu djelatnica HSSC- voditelj jemskog p odolskog ( GOgoveda žbu. Županije sudionice službe Sv. Ivanu Zelini. goveRA 94-71 i LEILA iz cijske a, 94darskom izložbe bile Na izložbi Centra dijelu stočarpredstavljene reprodukciju 34) BjelovarskoHrvatske stvu Kopriv-sljedeće kolekcije: d.0.0., Zagreb Vasteonih siničkobilogorska, Zagrebačka, kolekcija junica Križevci i mentalske deset raždinska, krava križevačka, Osječkocharolais pasmine grla; kolekcija te kao iznosila i bik Istarska, Austrija TWINGO mb zemlja baranjska mliječnost njihovih majki pasmine sudionica.

6.179 vlasnik je kgmlijeka, 92000236, jeAgronomŽupanija mladih krava simenski fakultet Sveučilišta bjelovarskokolekcija Zagrebu 31. 12. 1999. gotalske šesnaest od ska, zaključno steonih herebilogorpasmine grla kolekcija junica ima 2506 5688 ford dine, šest Vlasnik: uzgajatelja, kojhjejednogrlo 200 dana pasmine grla, krava kontrolom 3.197 mlid.d. pod rasplodne Brestolaktacije proizvelo kg Belje Poljoprivreda 6441 krava kondeset 100 dana proizvodnje, propod jeka, vac, Grabovac. grla trolom izvelo 2.140 i mliječnosti, Istarsko ženskog podsa šest prosječno kg, pet govedo grla mlatka do 1 i ženkontroli vlasništvu Maria godine Alde 3761, prvoj prosječno 19,8 kg Udovčića, 1 skogpodmlatka Branka i preko godinemlijeka, Štifanića, Rojnića Josipa 3124.

Novčani ostvareni ostalih krava simenBroskvara. poticaji kolekcija 4652 kvalitetna talske Pored robno-novčanih rasplodna pasmine jedanaest grla brojnih žumligrlaBjelovarskood sponzora izložbe prčija jeprosječna proizvodnja nagrada 1999. iznosu od 305 dana devet paniji i godini bilogorskoj jeka grla vonagrađena, drugonagrađena kn. Novčani iznosila 4.339.420,00 kolekcipoticaji prvoj laktaciji prosječno po trećenagrađena grla ostvareni 1539 kvalitetna 4.152 dva Hrvatkg mlijeka, grla jama dobila diplomu maksimalnu mlirasplodna grla Bjelovarsko-imala prosječnu stočarsko skog selekcijskog od 5.721 logorskoj županiji tra uručio Mibi-periodu ječnost kgmlijeka koju je ravnatelj do 30.

2000. bikovskih siječnja srpnja godine kolekcija majki ljenko Ernoić, šampiiznosu od kn. maksionsko uručio 2.346.360,00 Ministar grla koje petnaest pogrlo je Na izložbi dvai šumarstva jepredstavljeno malnoj laktaciji proizvele prosjeljoprivrede naest 87 izločno 6.340 Božidar kolekcija Pankretić ukupno bio vrlo kgmlijeka. koji je žbenih U izložbe odr2 bika simentalske grla.sklopu izložbom i kvalitetom rasplodna zadovoljan žana i SORBON PIRizožbenih je aukcijska i da i prodaja pasmine te smatra (bik grla, sajam

Križevci

-

-

s

-

osam

su

one

s

za

-

u

sa

-

u

su

u

u

su

u

u

u

-

a

su

saveza

za

s

-

u

-

mora

za

-

u

u

su:

su

za

u

-

-

s

-

a

-

u

s

sa

-

u

sa

u

u

u

-

-

su

za

s

u

u

u

su

u

za

za

u

a

su

su

u

cen-

u

s

-

u

su

a

zvono

za

u

mr.

sc.

s

-

na

Mljekarski

list 10/2000.

-

na-

21

OBIKUEŠSTI

AST

PN

KV

Žabno, Diplomom sudjelovanje Beštek, Dragutin dalje promicati izložbe BIobliku. građeni šampionsko grlo fakultet SveučiSERKA Žb.

Agronomski oteljenu 06001144, Prvonagrađeni Zavod lišta mli02. 01. speciZagrebu, Ivan stekojaje 1995., Basrek, Vrbovec, imala Odjel jalnu p roizvodnju bilja, FARA Žb 17034919, drugoj laktaciji, ječnost junicu i krmno 7295 bilje sudjetravnjaštvo 13. 10. kgmlijeka, 1998., kojoj je oteljenu krava charoVeliko Antun lovanje kolekcijom imala Mirović, Troj-lais majka mliječnost i bikom TWINGO pasmine HF steonu stvo, 7.691 junicu pasminemb 92000236. laktaciji kgmlijeka, petoj 08.

ALKA Žb.

39003844, oteljenu MarijanRačan,Đurđevac, Centar storeprodukciju 10. kravu ZORA mladu Žb. jemajka 1998., kojoj Hrvatske d.o.o. čarstvu Zagreb imala laktaciji mliječnost prvoj Križevci za oteljenu 07.01.1998., 06015327, rasplosudjelovanje 6.547 100 dana simentalske dnim bikovima proizvela kgmlijeka, koja je prvih pasDavor 2.037 krava SlavonSmidt, Hercegovac, mine i kolekcijom kgmlijeka, DIKA mladu kravu HF kraIvan sko pasmine Basrek, Vrbovec, goveda. podolskog srijemskog 27.

12.

MIMI Žb.

BreŽb.170138098, oteljenu 39002880, oteljenu Poljoprivreda Belje d .d., 100 dana Grabovac prvih stovac, koja je 1997., kojajeproizvela 19.08.1996., sudjelovanje 4.200 7.365 hesteonih mlijeka, laktaciji kgmlijeka, proizvela kg prvoj junica kolekcijom reford Virje, C igler, Hercegovac, Stjepan pasmine, IgorMihaljević, GERTJE kravu HF Aldo MAZA Mario bikovsku Žb. Žb. pasmine Udovčić, Štifanić, majku 28. 02. i Broskvar Branko 16. 03. oteljenu 1994., RojnićJosip 1995.,660070002, 03004345, oteljenu imala kravama imala Istarskog kojaje mliječnost sudjelovanje mliječnost kojaje 9.948 goveda.

7.858 LI mlijeka. laktaciji kg prvoj prvoj laktaciji kgmlijeka, treba

stočarstvo

u

Sv. I.

-

su:

za

ovom

na-

za

su:

za

-

za

u

max.

za

u

onu

za

s

u

max.

-

za

-

-

u

za

max.

za

-

u

-

s

u

za

-

za

-

vu

u

u

za

s

za

-

-

2

za

za

u

max.

u

max.

s

-

-

Biserka -

-

izložbe Gudovac

šampionka

-

1.-3. 09. 2000.

Bjelovar

rasplodnih Aukcijska prodaja Gudovac Bjelovar junica 3. 9. 2000.

Piše:

Brlek

Stjepan dipl. ing.

Piše:

U

okviru

ing.Stjepan Brlek

dipl.

stočar-

8. međunarodnoga

je troje god. održai sajma 21. 2. 2000. teladi. i skoga gospodarskoga Marija Dragutin Posljednje telenje Uzgajatelji Ministarnog i pokroviteljstvom 8. 7. 2000. pod Sv. Ivan Žabno Beštek iz Kuštana Uzgajatelji Pripuštena i šumarstva, stva odrpoljoprivrede Beštek. i stočarski i gospo8. međunarodni Dragutin izlagači Marija je 3. 9. i žanog 1.-3. 9.,organizirana već nekoliko Ova od Gudovcu darski održan godina aukcijska obitelj sajam je rasplodnih junica. prodaja čemu izlaže 1.-3. 09. 2000. po je jezapaženaZa aukcijsku podpokroviteljstvomgoveda, prijavljeno prodaju Sv. izložama Goli, Đurđevcu, i šumarMinistarstva od 113 121 poljoprivrede kojih proizvodnja grlo, kao i Gudovcu.

Ivanu od stou Žabno stva, prosječno laktacija majkinekoj organizaciji Hrvatskog Za svega 8 4568 iznosila 20 oko i centra kg mlijeka. vlastitoga Posjeduju k.j.

BjeločarskoPreko i nešto niza podaci proizte grla nedostajali zakupu. zemljišta suorganizavarskog sajma selekcijskog nalazi 25% vodnji majki. dio tora. poddjetelinpovršina Sajmaje Najzapaženiji 103 sko-travnim Naaukcijskoj prodaji, prodane sjenaža je smjesama govedarstvo.

20.908,00 po cijeni junice prosječnoj ishrane 100 raznih Izloženo goveda.

Posjedujukuna,akretala seod900 12.100,00 jepreko grla d o iz i kuna. mehanizaciju (istina, neophodnu kategorija velikoga broja pasmina već Austrii hrvatskih kredit Za stajski objekt uzgoj dotrajalu), susjedne županija preko kupce je osiguran 20 te dva silosa, pa i šumarMinistarstva je. sjenažu grla poljoprivrede koncenishrane kao iznosu od 10.000,00 kuna izlobikovskih stva po U kategoriji majki dodaju u isi trate “prlu.:%preparate ženo 17 u propotrebne druge čija jeprosječna je grla visoku Razliku hrani iznomaksimalne proizvodnju mlijeka. trebaju uplatiti kupci. laktacije izvodnja Beštakuće od U ulaznom 44 Na od sila 6457 prostoru rasponu kupca, aukciji sudjelovala kgmlijeka 25 po 1 20 kovih po 4301-10415 grlo, kojihsukupili4kupca diploma, je preko izvješeno kg.

4 po zlatne tri zvona, 2grla,11po3grlai4 grla. dvije šampionska Povjerenstvo ocjenu goveda iz i naći će osobina viniza Bjelovarskopretežito Kupci ovogodišnje medalje, poželjnih i KraSisačko-moslavačke logorske, i i dr. zvono, okvira mena, binogu, druge diploma šampionsko opredijelilo pinskožupanije. i 2. 1.

Biserku kravu m priznanja. vrijedne nagrade oteljenu zagorske 1995.

sada

Za

otelila

-

su

u

u

na

a

u

u

o

su

u

se

su

a

osnova svu

za

uz

osnovu

2

za

su

u

na

za

osnovu

-

a

se

su

-

se

22

za

list 10/2000.

Mljekarski

OBAVIJESTI

BUČJE BRODSKO Važnija je

bodnim

načinom

držanja velikim dvadesetak ispustom sigurna cijena ali i obradivih krava, povećanje Na našem površina zemlje. podmlijeka poticaji ima dosta staračkih domanego ručju ćinstava obrađivati kojima jecilj kredita. Do sada i to u izgradnju zapuštati zemlju, jer je Piše: Ivan uložio oko 20 tisuća 8 naroda.

Radimo Fadljević DEM, tradicija našega i sustav dos puno i ljubavlju, izgnojavanje napustili datno više od 10 tisuća radna gospokoštaju Posjetiliobiteljsko mjesta zbogpoljoprivreDEM. darstvo Sve krave Mladena vlasnidnih ali mi i ovim Itraka, mladoga moje obveza, nikomu nisam ništa dužan. okolnostima relativno agronoma diplomiranog štvo, koji zadovoljni.

Od krava do trebalo bi biti i Za potpunosti posvetio laktaciji poljoprivredprodajemo Jasno, bolje.

100 litara odnosno ovisno rad firmi bio nužno noj, mlijeka dnevno, stočarskoj proizje zlo, od Mladena stečeno smo fakultetu bilo vodnji. stupnja laktacije.

Cijena mlije- znanje posjetili ka kući niska živi sramotno mi startni želim što još uvijek rodnoj je Bučjugdje je kapital koji i U iskoristiti vlastitom obisuprugom pousporedbi roditeljima. cijenom dućanu,bolje ali i troškovima Istodobsljednjih pet- godina ondje proizvodnje. je teljskom gospodarstvu." uredio suvremeno Trenutno oko 30 kaMladen no, goobiteljsko obrađujemo šest jepredsjednik Mjestastarskih Ovom odbora Brodskom te nog spodarstvo. je mladom, jutara zemlje,optiBučju malno ambicioznom ishranu krave treunatoč stočara Požeškopoljodjelcu jedne tajnik Udruge bam hektar fakultetskom Od ovih povrslavonske Iz rada Udruobrazovanju zemlje. najžupanije. šina 12 veća baviti dohodovnim livade i stočara Mladen Itrak ge želja kj. travnjaci. izdvaja stočarstvom kukuruz i ostale nedavno žitarice nekoliko danas pa je napuSijem činjenica: Udruga stio dobar i stočne firmi. ima 500 rada posao pa pripremanje hrane, siguran članova,početku vitaminske i misamo štitili male Prije dvije godinesagradio je kupujem proizvođače mlijeka neralne Povećao suvremeno komponente. opremljenu staju zbogbolje naplate isporučenog bih i krava. O i stočarsku Danas brinu i poljoprivrednu posluplamlijeka. bolji novima Mladen kada Itrak kaže: bih dobio stočni odnosno da poproizvodnju “Staju podmladak, kredit. vlastitim sredstvima izstočari veću voljan sagradio Da, planiram imaju mogućnost do sada nisam dobio ni kunu sloodabira Za jer gradnju jošjednestaje podmlatka.probleme oko da smatra naplate mlijeka je izugovora rješenje potpisivanje među i proizvođača mljekara jer, “Milka Nova" iz Novske recimo, s ovoga (koja povukla pod3 ručja) duguje još mjeToliko vremenski i duguje iz županjski “Domil",“Slavija?

Sela i Starog Petrovog požeško “Zvečevo" mliduguju oko 5 Smatra da bi jeko mjeseci. krava

i

za

a

sam

ne

a

zova

ve-

za

smo

me

smo

su

se

smo

u

u

mene a

u

u

u

na

u

sa

sa

u

na

s

a

u

za

-

su

se

sve

za

u

a

u

su

za

osam

svom

se

za

sam

sa

se

novac

za

seca.

a

novac

hrvatska

Vlada

za

trebala

zaštitnu

utvrditi

najnižu, cijenu mlijeka bazi masnoće.

“Kada 3,6posto bismo imali mlisigurnu cijenu državni jeka, poticajimlijeko bi trebali" zaključio je Mladen ovoga razgovora kraju Mladena, mladog poljoprivrednika dipl.Itrak. na

za

ne

Hoće

li mali

Leon

nastaviti

stopama

agronoma?!

Mljekarski

list 10/2000.

oca

nam

-

na

23

sorti-

koji (elevatora) vrši istovar Iz posavskog klipove kukuruza, spomenara raju i ponavljajući istoga skladištenje do nekoliko i međe livada njihovepostupak njiva Piše: Ivan Sinovčić puta do završetka berbe odnosno te vrste kraja obitelji jer poslove bi domaćinda članovi muški nosi Deseti cijelog radnog tijekom dana, obavljaju mjesec godini tek ukućanima dana stva.

To naziv LISTOPAD. razmjenio strojevi Poljoprivredni jeprvi jeselu nekolko velika selu nadvikujući jer riječi ljude blagodat senji mjeseckojemljudi Večera motora. dom ih i muku traktorskog mukotrpdugotrajnih, lišavaju zemlje plodove skupljaju već i žena obično dosadnih nih i ruku. Naziv skorenih pa jer djeca poslova svojih ali program, što cijenu televizijski previsoku gledaju imanjima, objašnjava pristaje jer i loših od ostali bez umoran vijesti posla seljaci mnogi jer posebicebjelodogađa, prirodi bez čuo odlazi radeći i bez nogu drvećem riječi očiju koje j e ruku, prstiju, usput ostaje koje goričnim ti kad ima ruha. U Posavini kombajnom, spavati.

Međutim, mlinom, cirkularom, svojega težaci bi i znatan obavljali prilikom poslovi ručno, poginuo broj je znatnojmjeri bjelogorice kolima treba traktora.

Tome već Sva živa naročito vrba i zapjevali zaprežnim prevrtanja topola. sredodlazeći raznim i dodati bića berbu, trovanja pogotovo p roljeće, ljeto, svoje imaju razni berbe. zaštitu stvima Čuli kao i tako i tijekom bilja. pa čovjek jesenzimu, i tračevi mehadanak To i Oca zadirkivanja, uvođenju vicevi, je djelo Boga najsavršenije kao odnosno svrhu i raspoloženja dobrog poljoprivredu nizacije U životnoj jeseni majkeprirode. iz načina seoska zasluženu ode tjeranja briga zbog jedinog domaćinstva, čovjek(kada selu. Ubraživota i kulture tehničke nedostatka sabire mukotrpnog uspomene svoje mirovinu) bi komušinom rukokukuruz ni rada odnosno zajedpri pravila poštivanja svojega plodove postoistovarili zatvorenu nički i tim proneki Tako uređajima. strojevima vanju pisati počinju janja. bi i nedostatak pojačani navečer, storiju kojoj problem je Međutim, memoare, drugikompletiraju izkumovima i treći susjeprijateljima, komunikacije ljudske albume, obiteljske svoje trebačinu takozvanu obavili sudionika među ili raznim unucima poljoprivreddima, posvećuju i i odnosno bilo vrste nim stvari ali to kraju komušanje koje poslovima, hobijima, Tu radi doba. bilo bi zimu kako životnu najčešće kukuruza, spremanje g odišnje koje pripreme i Naravno iztavan. i nedostatku duši bilo pjesmu komunikacije toplije, mirnije ali i između i čak među Kako pa to očijudogodovštine, generacija, tijelu. hladnijem mladih kako stroznamo podgrijani način koji kanje spolova, jer posavska doživljava svoj moštom muškarveć prednjačili babica ljutim rukuju uglavnom jevima istoimenoj opjevao da bi i Uzmimo ci.

Zbirci nalazi dugo noć, sadržaj smijehu primjer pjesmi koja pjesmi kod kuiduće večeri dana berbe ponovilo r adnog spojednoga mojegaPosavskog pjesama domaćina. kuruza i Ujutro drugog menara sadašnje vrijeme. ovoga prilogu napisa. mi da traktor Naravno domaćin pada U svoj sjeda mojem zavičaju,mjesecu i odlazi srpa, p arselu povratkom svoju želja prikolicom posao pamet najvažniji listopadu, i motike kukuruzišta celu zaprega kukuruza berba konjskom pluga dogogdje (najzastupljeje i čeka gom kombajna ratarska kultura traktora, kombajner umjesto vrijeme Sisačkoj nija da oni ali berbu.

U tom da obave vremenu U uvjet strojeva, drugih taj današnje vrijeme Posavini). više radosti čuo niti rada i življenja omoguće strojeva) nije (zbog posao pomoćupoljoobavlja U JESEN Za bilo selu. kamoli kao i ostali svog koju kraj p jesmom pijetla privrednih strojeva želim POSAVINI i Sa generaradovi što ima suprugom svoju kombajpticu. poljoprivredni i ovom nerom da između podsjetiti prigodom dizanjem ciju pozdravio ostalog, posljedicu, i mladost ni ruke proživljenu ženska jednu r iječ. djetinstvo izgovorivši sadašnjeg populacija selima SISAČKEPOSAVINE. Dolaskom većini stroja pomoć kući, gdje slučajeva štaja i ukućana

sve

su

sve

u

su

se

na

za

na

u

s

na

mu

se

sam

a

uz

u

s ra-

on

su

s

su

u

a

se

a

na

a

u

su

za

se

sve

u

u

a

u

u

na

ne-

s

u

u

se

s

osnovne

u

sve

u

su

na

se

za

u

na

u

u

a

srcu

sve

o

razne

na

sve

su

sa

sam

uz

u

u

u

se

u

za

sve

se

u

u

u

na

za

na

na

ne

s

na

u

s

voreno

u

uz

na

se

a

za

na

se

nara-

u

24

ne

zna

u

ne

uz

Mljekarski list

10/2000.

JESEN

U

POSAVINI

A ONDA

VIŠENE ZUJI

KUKEC

NITI JEDEN KURUZNI

KLIP

V ZEMLU

GLEDI

STRESEL JE Z TOPOLA LIŠĆE U POSAVINU JE DOŠLAJESEN KURUZA ŽUTIPOČELOJE BRANJE SE BAŽOL| ZRELE BERE TIKVANJE NIJE V ŠTRIČAKU I TORICAMA BITI LAKO ALI SE JER TREBA PLATITI MORA POREZ ZVONCI KAK DA IDU SVATI ZVONIJU TO POSAVCIIDU TRSJE BRATI DOK V MOŠT LAJTU MUMLA| KIPI Z KOTLA

CURKOM

Krašićka

KA

SE

KOLINJE

| REPA

POSAVEC

ŠKRLAKNA STRANU RUKE

SLOBODNO

SAD

U POSAVSKOJ TU

U TRAP ZA

DOK

PAS

STAVI NAMEKNE

ZATEKNE

MORE

DOJTI

SEGA IŽI

IMA

NE

BILO

NIGDAR

GLADA

JE VREDNIH

SELU

OBAVI

KRUMPER SKORENE

VETER

RAKIJA

ŽIVLJENJANA

KULTURA

X————————==

ZIMA

NITI GA

BU

POSAVCEV OVOM NA

TLU

Nadin h

5

CURI

svadba

Svadba

se

ne

može

zamisliti bez

barjaktara (fendrije) koji je svadbu. pravo predvodio

za-

sajmu.

Naime, Priredila: Špoljar- čno Marija Svadba može biti bez DEtražio vije zemlju, oranice, Barundić rečeno kumova itd.

Ako VERA, (danas nograd, namještaj, stoku, Važne i družice dosvjedoka). još jeprošnja uspješno završena, kao i rušnarice (POSNAŠICE) zaruke i dan govorene (zapis) braka osobito Sklapanje je strani. Nakon domladenkinoj vjenčanja (poruka). žan trenutak i u životu pojedinca ručka svadba Pred svadbu (fruštika), jer je smislu nastavka žipripreme zajednice nekad 7 sati dever kao i dapočela ujutro, Žrtvovalo naporne. vota. koraka naUspješnost bi rekao: toga “Sad si i i Pekle pojeli svim krava, svinje perad. stoji osigurati poznatim nismo više ni od popili, gladni žedni, smosredstvima: gibanice: oraha, poznate poštivanjem običajbi trebali iti po pa itd.

A tek (mlai i nadkvi, rogača, sira, nog maka, obrednog, ljudskog Otac tada dao denku). domaće vino je svaku svoj kojeliječi naravnog. svirači blagoslov, nemoć i (tamburaši) bol i od “uši Prilika to da oživotvore gore kojega je ostali zasvirali, kao zapjevali: obrazi crveni kao krv“. stari i luč, običaji, vjerovanja “Vrani mladi konji sedlaju da brakovi i Valja prava, prilika napomenuti, nepisanog pisanog momci nikada nisu spremaju i adventsko i ples. sklapali slavlje veselje, glazbu mladu po jednu djevojku" ilikorizmeno doba U Krašiću (nedajBože). Povorka prekrasnom (mom krenula čelu je rodnom dana i okruDogovorenog ujutro kraju)njegovom okup- fendrijom i Juškavicefendrijom. dan danas uzvanici tradikumovi i žju ljali (rodbina, njeguje lo se, i sviralo pjevalo cijelim način kod braka. zvani cijski zasnivanja prijatelji) mladoženje mladenkinom kupred putem, svadba Krašiću kod mladenke PERNIKI. Dakle, poka- svati, ćom svatovi zapjevali: otac, zujesvoju regionalnu različitost, Kućedomaćin, mladoženjin “Kućanine domaćine veselo ali i složenost ali i mladenkin od otac, zadužili jer jesastavljena stoj više odabrane određenu skupina običaja.

Nisu ljude ovi svati došli da idu Krenimo redom: svadbi. domov ulogu već da idu stol".

Krašiću Važnu imao stoloravOduvijek živjelo Tada ulogu izašao svatove je je pred radu i Prosci Kad bi rekao vjeri, poštenju. mladenkin rođak natelj. te moraju PERNIK i svi ustati molitvu prije ili (SNUBOKI)koji jela ispitali “Po ste vi prisutne pitao: kaj ljudi mirazu svi ustali. dogovorili djevojačkom sim došli?" zdravicu, poslušno bili i fiškuši (DOTI)zapravo jepredsvadbeniTu Dever bi koji odgovorio: čin. Takav način ili brinuli da stolu ništa TBli lov dogovaranja i nekad kao nagodbe odvijao dostaje. pobegnala ženikov

obi-

otac

ne

su

na

su

va-

samu

u

su

u

se

smo

nas:

se

curu

su

se

a

a

norme

se

se

se

za

u

na

s

se

se

a

u

su

su

nam

za

na

se

u

za

u

on

su

sve

se

na

-

za

o

su

su

su

na

se

Mljekarski

list 10/2000.

na

ne

se

ne-

smo

u

na

smu

nam

25

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

DN

ei

-::::::.dS(\'wWw|]_:

(mirom) BogMariju Dajte mila naša blagoslovom". božjim poiskajte ju ali sada Povorka veselo mila Mlado naša skrila“. ponovo tu krene, negdi ureda.

Po i crkve do i bila Pernik matičnog djevojčicu dopelja svi završetku čina kad si srna? bila Veselo to ta li vjenčanja ga je pita da Dever svila kući, g dje mladenkinoj prevraćaju odgovara je stolove do pune i neiskusna. mlada zaručniku sebi i ostaju ponoći dragome U i i te ili maškaru Izvedu zatim mladence glazbu. pjesmu Svi jela pića, jednu približujte od satima dever babu staru jedan popodnevnim kojuopet darujte." i okićenim svatova i ružna. kaže da stara konjima kako svati i Svi ješepava, perniki daruju kući ide izvedu četvrti Tek treći ili zapregom mladenkinoj tko može. put rušnarice i tražiti li i da mladenku njim prava, ruho, Kada je upit još darivanje završeno, je i Da. p jevaju juškaju. koje Stoloravodgovori: mladoženja nazdravlja. jednom zamoli U “A ki stoloravnatelj ponoć pita zauzimlje nju?" čašu i kaže: podiže natelj da svoje prisutne pernik. naše drage što će dever “Bog p oživi i mjesto poslušaju Mladoženja odgovara: ovde mladence reći. onda “Prvi ja."

Bog, hrvatsku i našu tada kaže: dragu Dever prisutne i tada Svatove ponudejelom domovinu".

“Svaki dever početak jetežak, požuruje: “Ajde, pićem, Svi trebamo bio lakši da bi jedan odgovaraju prisutni idemo poruku"(vjenajde, ŽIVJELI. mladencima našim glas ". pomoć čanje). i darnu tada Svirači spremaju Mladenkin svatoIspiju piće otac pjesviraju ispraća odlazak. riječima: kćer i Otac i ispramajkagrle ovim riječima: ćaju odiOtac: "Bog blagoslovio, tu

upravo

u

vašu

“Odite

hižu.

i

merom

z

mlado

“Pomoz

nam

se

mu

se

venac

nam

mu

uz

svome

se

za

s

a

na

s

su

se

za

se

-

zauzmu

sve

nas

sve

a

a

u

a

na

se

ve

za

smu:

vas

te

sretno".

odi z

Majka: ćerko, božjim budi dobra i muža blagoslovom, poštuj." svi odlaze noći pola Poslije skinu mladenki mladoženji gdje i rubac. i stave vijenac škopukopu izaći Od tada golosmjela nije više nije jer glavapredsvijet djevojka. do zore, Veseljenastavlja ide snaha mlada pratnju ujutro bi misu kako žene joj jedne svima svećenik pred udijelio Po završetku crkvi božji blagoslov. novi dom mise vraća gdje ju čeka sada već suprug (muž) njezin Tako sobu i vodi (komoru). ju svadbeni završava i lijepi običaj budućnosti. san sretnoj Takav tradicionalni način njevrlo svadbe krašićke govanja i pješnoprezentira raznim diljem manifestacijama Torbar iz Hrvatske KUD Josip Krašića.

“Odi

a

se

uz

na

sv.

u

se

u

u

o

us-

na

razno-

*

26

list 10/2000.

Mljekarski

————————— ČE

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Izrada

narodnih

nošnji

Robača

SELU

košulja domaćeg ramenima nalanenog platna, branih ravna ničkom Ivancu 4.dio rukava, kroja, četvrtasti umetak ispod pazuha je sile “latvica". Na žene zimskim rukav jestarije Zlata Kovač kraju j e Napisala: bran “našitaveže rupca mjesecima umjesto “bešvicu“koja ka."

Oko vrata vrpce. dvije košulja je rubac “našitak" rađen nabrana nosile žene i ovratnik i Čizme Stariji je starije “ogorel" koji ili mlade. također čizme veže ručno trake platnu čoji, Ranije dvije širokim šivane i iz klinčane tvrdom prekrasnim rađene; ispletene “pređe". rubovima.

Motivi iz od Gaće kože.

One od uglavnom hlače, domaćeg “požitni vinova imale kudelaša prirode: klas, cvijeće, svetešnje" platna (odkonoplje) potplat loza i nekima širokih zvale dužine do grozdovi, je ugrađenu kožu, nogavica, Za “čižme trobojka (crven, bijeli, plavi). škrip.? ispod koljena.

Nogavice spoizradu trebalo nekada Nakit četvrtastom nosio kožulcu: njihovu je jene krpomkoja vrlo Neki broševi obliku “tur.

U zove mnogo svetaca, križa, pojasu jeporub vezeni i po nekoliko zvali navodi ih srca, mjeseci cvjetića, koji “svitnjak" ispleten zimsko doba.

Rubac od Nosili i “kraluži" hlače od uglavnom “iglice". pređe.

“Rajthoze" imao navedene “štranod staklenih ili nekada je ogrlice kuglica čvrstog tvorničkog platna, cle"što davalo širinu zvalo Neke žene je posebnu višebojnih “vojničko platno", naročito ramenima nosile i “minđuše" nosili hlače i od i struku. (naušnice).bogatiji nakon izveKasnije, prvog svjetskog Ropčecmaramica bijela, čoje. i rata većim indusašiven od poruprodorom cvjetnim Lajbec prsluk, motivom, “našitaki" zamibom od uske ili ili naheklaod od crnog strijske robe, šlingice platna čoje ( kasnije “tibetnim tri nim rubovima.

UviOko i u vrata crnog jenjeni rupcima* (kukičanim) glotalastina). i nosila rubovima ali izvezeni tako c rvena, crvenom po boje: višnjevajek pojasom motivima da tvorvidi crna, i izvezeni dio. uzorkom zovemo cvjetnim onaj koji ničke rubovinosila Gumbi izrade, potočkanim Vijenac glavu je “prsteci". bijele boje navedeni vunenim mladenka. “kukori". Prsluk ma, samo ručno Vijenac je je podstavljen štranclima iste kao izrađen od crvenih i domaćim sitnih boje podloga bijelim bijelih platnom. komadićima Mladenec rupca. imao cvjetića, sugrađenim je prsluku Peča izvezena ili zelenilom. dva bijela ogledalaca Vijenacpričvršćena rupca cvjetnih motivima.

Služila tri oko zvali ih lijepim cvjetnim je isprepleten kruga motiva, rupci različite “od što zato je prigode rođenjaglaveprodužetkompletenicu. “kazimerski", vjerojatno do smrti" Na bili od od kašmirske čiste prekrivala pečom pletenici jepantlin" tek rođena beba krštesvile motivom i od Čizme crne, prilikom cvjetnim svinjske kože, nosila mladenka tvrdim crvene “mehom" sarama, nja, juje poslije “mašlin", boje. spojene nosila se crkvene Zastava naša “svatovska domaće ručne vjenčanja, uglavnom izrade, i svečanosti. stava" rađena od tri rupca, šivane i dva blagdane Stavljana je poklinčane.

Kasnije velike marame ali lila neki crvene nosili Na dio ispod sare (rupca) boje jedan boje. “komašne", da malo vidi i tako više sredinu izvezen još stavlja koja prikopčalanogu. Noge bijeli istakne veliku omatali ili lijepu milje“canjka" cvjetnih motiva, debljim platnom, Rubac od crnoga to to puno to zvalo “štucni“. glavu “peča", čojom, nosile traka od nisu već glota uglavnom noge starije raznobojnih Čarape imali, krep papira žene ali i mlađe svilene sprovodima, (danas stavljamo stavljali trake). obojke. korizmene svetkovine.

Izvezena Na vrhu naša od Škrljak je trobojnica (šešir)crnog pusta, kutu isticao klobučarski i trakom crnom p a je koji glavi, mašnu, bušpan rad, zelenim ili oko klobuka. porubljena crvenim, kraju jabuka. žutim ili točkana stroMuška narodna Kožuli izrađeni od šujtešom nošnja svinjske Ivancu nekih krznom jem.

Koprivničkom kože, podstavljeni ovčjim Tušlinka od već domaće kao i mnoge izrade. kaputić, crnog posebnosti,je ukrašena crvenim iz samta, raznih Surina naše dio svilenog druge krajeva lijepe posebni odjeće, i crvenim NoHrvatske. od gumbima šujtešom. ravnog kroja, kapuljačom Koprivu

od

-

na

a

su

u

na-

u

se

su

na

crnom

na

u

s

vezom

se

su

na

s

s

su

sarom

crne

-

su

a

na

u

-

-

a

su

se

a

na

su

se

-

vremena.

s

su

na

se

u

u

a

u

se

smo

su

se

su

-

vunene

zrnaca.

na

se

su

a

u

su

crne

-

sve

zena

s

-

su

-

osnovne

se

s

za

su

se

vunom

na

a

su

-

-

su

na

marama

-

u

za

a

s

na

se

-

su

su

vune.

s

s

za

za-

-

su

a

se

samo

se

maramu.

na

se

su

-

na

-

na

a

na

sve

a

se

su

-

su

na

na

za

vezana

u

se

na

a

u

na

samom

s

-

u

su

-

nema

-

-

s

Mljekarski

list 10/2000.

27

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

i

a

ninninih

pradjed je moj r aščešljanom punjen platna smeđeg debljeg vršalicu i imao crnim Ukrašen jedan mlin, koji je šujtešom ljom. čoje. selu od Nosili uzoraka. različitih kau vuneni crni kratki Mentek ga stroj separaciju prvih svečanim muževi mlijeka! domaćim m priliplat-imućniji podstavljen putić, ann ooo A: ili

ili

crnog

kama.

kude-

nom,

Imao

i

ga

za

su

-

u

činiti

može

djetetu ga prate kojima koji tako neoprostiva Žennepravda. iz stano genegeneracije ide, bude da sko Trešek Piše: Štefica odgajano dijete je da Istina praoci je raciju. šivati i to da kuhati, bili siromašni poslušno, gazdi današnjih više nije dovoljno njoj i i je p otrebosi bili U Virju bijelom poznatamaterijalno,polugoli došla kada bno. A to je znači, BOLJE VE do od “DELAMO uzrečica neizmjernoželjeli je novi dom tuđi, njoj Tako petnaest i Tim sebe ... terVE" od do). svoju djecu. nastaju (radimo od slušati morala označila je godina i svih divne minom HIŽE dvorišta, današnje HIŽE značilo kući. To reda u je toj kako je I znate vrsta. onog jer detaljima mogućih nikako tuđi život, živjeti nikad jedno zaboraviti odabrati težak to pravi najlje- smije zadatak doista bilo tužno... to je da svoj, nečemu svaka HIŽA po koji jetjerao ljude je razlog pšejer da bi djevojci govorili bilo otići raditi nekamo odluče blata bilo da od je šiblja, posebna, TREBA čak i cucku (psu) netko iz domu da bilo tuđi ilimoderna i i svijet, lijepa. slame, bilo to VI... naravno REĆI je žrtvovao stabla Ovom porodičnog zahvaljujem prilikom morale ali baš mi žao što je šali, danas. što Bogu jepodario vrijedne tako curice te onog što bi Ako I i smislom pitalijebolje vjerujem voljom. ljude nepravdu.

BISMO trpjeti ili VE...

I AKO ONDA svi mi okrenuti uskoro da ćemo i S tim načinom manipulirastai da ćemo i IŠLI prema spoznajama, izgledati sebi, prirodi nikako životom nečijim njem divne i treba ih čuvati rine dvorištima kao božanstveno raj što tome i sretna slažem Jer VIROVKI. mukotrpanmogu danas otvoreno dovijeka. mojih i što pisati, dolazilo do način i krvavih satima No iako bismo žuljeva mogli još Išto mogu p rohujalo vrijeme. lakše jeto SADA HIbilo onim jerje je negdašnjim čega. pričati kavicu bakice, poslušati moje toliko otišlo i od ŽICAMA tehnika,je šibljaslame, nauka, činim to O NDA, njihovom također treba diviti. I da tome od Jednostavno, zemlje. podom i sebi molim p ažnjom kao posebnom kao to bili osnovno, kao što jednostavni moji prihvatiti bude da im danas sve njih deset i Svakog zapovijedi Božjih. je prababe, koje pradjedovi sni danas da im ostvare učiti novim ljepše, treba iznova ZAPOdana DESET dilo kroz život imale jer koje petnaest, stvarima i Tako ću BOŽJIH. VIJEDI pomagalastvari nikad koje ja I kasno. kraj nije razvitka. kod čovjekovog kojeje vrijeme prijeći reći... mogu bilo mi što sada A i sada. Povlačit ću končiće danas nije i što iz onog vremena, ću VE između iONDA i uporno lijepo još da čuti i da danas mogu da SREĆA ponekog kaže, postoji vjerovati kao i uzima I bez obzira ono DOBRO vrijeme mjerilo pobjeđuje. što Ne sviđa mi i ritam života, poteškoće vrijednosti. i odnosili LIJEP JE prema ŽIVOT djeci ženskoj nesanice, I možemo Danas olako. nekako PRIJE iznova se SU POSTOJALE prilika daje uvijek sada već i dato da mnoge SVI vidjeti čuti, vrijeme "NEGO svoje opravdamo MI SMO SE ŠTO sudbinu bakice kojima njihovu zemlji. ilibake. odredili stvari reći da ima djedovi njihovi Mogu nadareno bilo Ako mi iz vremena, jedijete drage Onog koje učiti slikarstvo ili bilo kao i danas ima stvari ali naravno ježeljelo DNOLIJEP, SUDITE,DA NE i saznati iza shvatiti moglojerje VAM S NE SUDI... više, nije koje koje mogu IRA udati će žensko i i konačno što sretna jer prošle, petnaest inače će ostati “STARA CURA", zastarjele. već onda to VE ONDA Između i zabrinjavajuće proletjela je dođe ta dobrih “LOŠ obitelj željakoje loše, stoljeća da Ne mogu GLAS".

SNOVI i vjerovati tjeraju čovjeka ...

od VE

do VE...

i za

svom

nepre-

vlastitom

u

su

zna

su

mom

u

za

su

sa

a

sve

i

i

sam

samo

vremena

iz

sa

ne

a

-

se

ne

a

se

ove

u

novom

u

se

u

za

ovo

su

ove

vremena

mene

se

sve

se

su

u

na

se

o

sam

ne

o

sve

sa

o

uz

sa

se

u

su

za

vo-

se

se

su

samo

u

sa

su

za

na

novo

vam

ono

a

se

na

na

su

se

-

nam

a

nam

su

na

vam

su

za

sam

ne

se

su

sa

a

na

su

zanose.

28

se

list 10/2000.

Mljekarski

VAŠLIJEČNIK ozbiljne je opasno sam da će sredstvo vjerojatno koje uzimate imati neku neugodnu svoj doktor? pojavu.

Međutim, simptoma, bez obzira li to bol je glavobolja, trbuhu ili katkad proljev, koji Piše: dr. Ivo Belan jest neuobičajena reakcija lijek, ukazuje ozbiljno oboljenje. inače kad prokoji je neškodljiv Stoga, simptom reagira osobu. da odmah je Kako ćete znati kada sječnu Poznat slučaj je samoliječenje, jesigurnožena tablete zaspavanje “posudila? je da sami posavjetovati liječnikom. liječite svoje bolove, od svog kako bi glavobolja susjeda, izliječila Akoje jaka, nemojte kada treba obratiti liječniku? nesanicu. nekoliko sami Ona može biti znak svoju Slijedećih ju liječiti.

Ovdje smjernice kojedaju noći jedobro spavala. ili neke bolesti.

Međutim, meningitisa druge medicinski autoriteti. nekoliko dana nakon što Isto kasnije, je tako, kašalj koji prestaje da inmože biti znak tuberkuloze ili Opasnapraksa pokušavaozlijedila šaku, pojavila biti vlastiti karcinoma fekcija, svoj liječnik postaje kojaproširilauzdužruke. pluća. češća. Gutati tablete ostale Kad ženu Osoba već koje je liječnik pregledao koja je doživjela nakon ili utvrdio da krvna slika neki izlječenja susjeduprijaje pokazujealergijsku reakciju lijek, svakodnevna da krvnih stanica treba pratelju, uputu postala je jebrojbijelih pažljivo pročitati ksa držatako morala kako bi da opasno pogrešnog liječenja.

Valja nizak, daje kog lijeka, provjerila taj ti da biti Krivac bile sadrži tvar ispravno doziranje hospitalizirana. koju j e preparat često tablete bezazlene mnogo određuje spavanje alergična. kao što ali skoro smrtouzimati više od faktora, dob,tjelesna njezinog susjeda, Izbjegavajte čak i bolesnika. osobu težina, spol preparata.

Lijeidiosinkrazijjednog bezreceptnog kovi nalazimo kućnim skom Možda uzimati iste tvari dva puta koje reakcijom. često Dok neka odvažna rezultira time da dorićima, kupaonama itd., pretjerano prekoračite rokom Mediod doze. prošlim valjanosti. samoliječenja sastojeuzimanjapuštene cinski ako već recept, izvještaji zadnjih godinalijekova koji izdaju Slično, je liječnik “sam više lako govore neki mnogo posegnu brojnim slučajevima ljudi propisao lijek, nemojte osobe osliistovremeno i nekim svoj doktor", gdje dostupnim preparatima koji liječiti još ili umrle nakon bez Amerikanci Možete jepile, oglušile prodaju recepta. kupljenim preparatom. sami sebi 3 do 4 izazvati lijekova koje propisali. potroše godišnje milijarde ozbiljnu međureakciju Bilo i bolesti čira dolara takvih bezje slučajeva krvi, kupnju zbog kombiniranog liječenja. doživotnih to Nitko bi smio p oželucu, alergija, receptnih proizvoda,jest samoliječiti itd. moćnih sredstava.

I duže od mozga, do deset bez oštećenja jetre ljekovitih tjedan dana, “Veoma učinak takva sredstva i da opasan doktora. mora, svog proizvođač posjeti Odlaganje i naznačiti može učiniti da p repoznaustvari liječenja jeodgođeno pakovanju uputi, jedno, kaže način prevanje ozbiljnog oboljenja." primjene, uključujući bezopasno stanje, razvije ozbiljno dr. Dale klinički farmadozu.

Friend, poručenu Međutim, usprkosoboljenje. iz Bostona. može svih tih I oni Čovjek o preza, kolog mjera prevelik je kraju, koji p okušavaju misliti da loše ili to sami sebe i poreosjeća zbog brojljudi koji pročitaju liječiti druge, trebaju mećene i iliih držati da probavepočneuzimati, upozorenje pridržavaju. današnji lijedan sodu bikarbonu ili svih očitih kovi rezultat i danom, Ipak, p ored rizika, opsežnih savjesnih sredstvo želučane i da ti odjuriti liječniku protiv povećane mogu “nepraktičnoje istraživanja lijekovi kiseline. može imati svako ili bol trbuhu? obaviti čudesna MeđuMeđutim, kihanje izliječenja. čir želucu i kaže Walter ako točno prema profesor farmakologije tim, uzimaju ili reciCornell izazvati i velike krvarenjeperforaciju. uputama, mogu Ili, Modell, medicinskog se običan fakulteta. će mo,druga osoba osloni Zbogtoga, prosječni nevolje. kako bi olakšala “Kada sirup protiv kašlja, čovjeksigurno zapitati: kronični treba stalno držatina suhi Savjet koji kašalj.

Međutim, smijem primijeniti samoliječenje?

“S možda odlaže raka Kada otići pameti je: lijekovima postupaj dijagnozu liječniku?".

To ako ga nekoliko pažljivo". pluća, jeporukakoja koji, vrijemeOvdje je smjernica koje može strahouoči, može biti medicinski autoriteti: i izlječiv. spasiti nepotrebnog operabilan savjetuju možda i život. može imati tzv. “idiIli, spasiti čovjek Teoretski, samoliječenje je vanja to ako od osinkrazijski" odgovor lijek, dopušteno simptom nije Koliko

je

neke

biti

bolesti i ako

malo

nus-

nema

u

ne

na

na

za

ne

na

razumno

se

sa

a

-

se

su

ne

se

se

sve

se

su

-

na

sva-

ona

na

umu

se

su

na

osnovu

za

ne

na

za

-

su

-

nosne

u

za

sa

ormasu

sa

se

se

na

o

vam

-

za

su

se

se

sa

su

za

na

se

-

ne

na

samo-

na

na

se

u

-

na

se

ne

se

ne

na

umu

su

za

za

on

na

s

u

-

vremenom

se

ne

sa

na

ona

moram

se

vas

na

-

-

a

vam

na

Mljekarski

list 10/2000.

29

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

Obilježena

SELU

=——————————————A

rada

dana

godina

msgr. telj

kaže:

Marić

svakom

“U

i bit će onih

je raznih iz mogu kuhinje pučke razloga Caritasove koji sredmaterijalnih dovoljno priskrbiti sebe ni ni stava poobitelji, svoje financijski je kuhinje uređenje Piše: Ivan Fadljević teško braća naša to i Požege. kojunije grada moglo Poglavarstvo i dati Teže im Sv. jeprići jesti blagdana prepoznati.

Ovogodišnja proslava ih uočiti".

Požeške zaštitnika Lovre, nego nakon uspostave pobiskupije Neposredno caritadana Pučke radom da bila i žeške prvoga godine Tijekom povod je ustoličenja biskupije skuhano i dr. Antuna upozna je, k uhinji P učkoj msgr. sovoj biskup požeški kuhinje biskupa požeškog stanove i Pučka Požeška i Škvorčevića, Škvorčević. dostavljeno podijeljeno kuhinja Biskupijski je 16 od više korisnicima obroka šezdesetak dnevno imeCaritasa caritas, nepokretnim priprema ravnatelja obroka. tisuća onim prvenstveno p osjeta Prigodom namijenjeni koji požeške prigradske ježupnik kusami korisnicima Sv. Mandića, msgr. mogu o bljetnici prvoj k uhinji Pučkoj koji župe Leopolda nešto više hati. Obroke Đurrada, Škvorčević Marić. No, je biskup požeški gospođa priprema prije Vjekoslav dana ovih đica inače teške od dana, godine naglasio: “Tijekom polovicu Matijević, zbog godinu stekli iskustva, Caritasa obroka druhrvatskom po dragocijena djelatnici situacije socijalne korisnicima preVukovarsredištu mogu pomoći štvu, potrebitim ljudima koji gradu Požege, Isusa. i iz hranu Svi kretati. ulici 8 poslužili Stoga poznali d obivaju koji (dvorište) skoj broj Prostor izraziti i zahvaliti Vam došao zadoviše Pučke Pučku Pučka nego kuhinje kuhinja. je radu".

O radu Pučke JP potporu Il daljnjem kuhinje svoju kuhinju ustupilo je “Tekija",voljni. vremenu

i prostoru bilo

ne

razno

no

za

za

su

se

u

s

u

osnovan

a

za

su

novan

o

ne

ove

a

a

u

se

u

u

smo

sam

su

za

ravna-

a

“Glavosjeka

kapelica

u

Svetog

Krstitelja?

Ivana

u

ove

ne

osnovana

Zavjetna

a

smo

razvoze

slavljenjeblagdana, želji, održi, da pronego i tradicija lijepa vjernici širega župe Piše: Ivan Fadljević do 1947. svečanost Za stora. postavljen mještani mjestu gdje je iz oltar, svake postaBajića obitelj Stjepana Bučja godine kraju sin Branko, oltar Brodsko njegov koji Bučja, točnije improvizirani ŽupaBučje je vljali posvećena nekoliko i godina prije ljubavlju sagradio je pomnjom posebnom GospodiPreobraženja blagdanu Svekomunizma dolaskom šavali. davnina No, od “Glavosjeku kapelicu zavjetnu k olovoza), (6. tada Od Ivana olovna Hrvatsku, tog kao je Krstitelja". je blagdan slavljen hrvatski narod i Katoličku crkvu, zavjetni 29. ovoga Svetog Ivana Krstitelja još blagdana slavljenje Glavosjek tomu Posebnost 1947. vlasti komunističke kolovoza. ovoga kapelice je godinečanije.

Slavljenjeblagdana biti što zabranile i svečano tradicionalno kopija župne umanjena je procesiju. obilježavano crkve ili ovoga Gospodinova.

Preobraženja blagdaslavljenja Tradicija ophoprocesijom je i uređeoko skrb te Inače, izvan crkve, od uočnicu dom održavanja održavanje župne blagdana, župne vodi i okoliša 1990. crkve do obitelj godine nja kapelice je procesije, obnovljena Bučja, (gornji) kraj U spomen radost svih m Bajića.

Stjepana vjernika. kojoj sudjelovali vjernici te

ovoga

se

ove

u

na

ova

su

ovu

na

s

su

ure-

u

no

nova

u

ona

vremena

za

sve-

u

su

u

masovnom

na

na

a

na

ne

su

u

samo

na

na

“Zlatne

žice Slavonije?

pjesme,

vina, grožđa

-

blagdan

i folklora U

pozornica. stavljena poPiše: Ivan Fadljević glazbenog požeške povorcisudjelovale i pofestivalskom povorkom činje svečane zaprege konjske žoretkinje, berbom znatom grožđa.

“Popožeškom i od Iza konjogojske udruge (ijahači) jedan najstarijih jejoš satilimena žeška dolina", ranim U hrvatskih festivala tamglazba poslijepodnevnim gradska ponajboljih KUD-ovi te svečana kolovoza četvrtak 31.

“Trenkovi Slažice “Zlatne buraške ma, panduri", glazbe od i “Ivan Goran iz krenula festivalska kolood 31.

2000.7, je Grabarja povorka “Poljadija" vonije Požega dolasku festiuliPo iz Velike.

Kovačić" kolodvora Za do 2. prigoduželjezničkog požeškim rujna.

Sv. do valske festii odabrali Trga baroknog povorke Trg Trojstva, prekrasnog prvi otvorenje žice Slavobila po“Zlatne festival Sv. valski dan, je glazbeni požeškog Trojstvakojemu otvorenje festivalska

festivala tradicionalno

ma-

su

nas

u

-

-

ovu

voza

a

30

na

cama

smo

na

Mljekarski 10/2000. list

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

otvorio

nije"

jepožeški gradonačelnik Branko Skorup, potom sudionici povorkesuradnji iz udrugama vinogradara Požege, i d.d.

Kutjeva, Kaptola“Kutjeva" tradiciopredstavili gledateljima nalnu berbu požešku grožđa.

No, stare predstavljajući običaje berbu grožđa, godine nisu morali “izmišljati grožđe" obzirom da berba je grožđapuPrva festivalska tijeku. čer znaku tamburaša je protekla i folkloraša KUD-ovi “Pojer i “Ivan Goran Kovačić" ljadija" održali koncert festivalskoj pozornici. a

su

u

s

ve-

zane

za

ove

s

u

nom

ve-

u

su

na

a

Istarska

berba

grožđa

priređene bačve, položene kantire konobi žene tekoju izmele i očistile. meljito Tinje, bačve širokim gornjim dijelom, dvorištu i ostavljali njima su

u

PRIPREME

ZA

BERBU

su

sa

su

u

iz skrbilo do dana Pripreme grožđa jedopremana prinekada u Istri već rodnih takozvanih lorezervara, počinjale kolovozu.

Trebalo kava ili kala. p oje naime, Istina, imućnija čistitikolske putove, domaćinstva imala cisterposjeći graju goleme i urediti redova. Bačve će imali i ne, krajeve najviše vinograda, dvorištu dakako i Zvuci započeti pripremati grožđa. velikog nešto bata po ili tašto kasnije, rujnu mjesecu, nabijačubabajacu, Treba svetu čuli Eufemiju. prislanjao obruč, ti da riiz iz svake kojeprije pedesetak godina svakoga dvorišta, kućanstvo u Istri imalo tridesetih 20. stojetko koje nobe, jer godina tekuću i zadniIstri više od 30 tisuvodu, pranje ljeća bijaše bačava ća hektara danas puno vanje potrebno je vinograda; jedva sedam tisuća. Kada bačve zadS nivene, pristupilo pranju, kon toga svojevrsnoj dezinfekciji.

Neki takozvanu bropriredili mbu. raznih Riječ je mješavini trava ljekovitih (komorač, kopriva, bašelak...) koja stavljala vodu. nazovimo kipuću Ta, smjebačva sa, ulila bačvu, pokrila tako da ponjavom, dekom, Tako para primi stijenke, duge. za

berbu

na

vode.

za-

su

Voda

se

o

berbe.

u

su

a

se

su

u

u

mo

za

zna-

a

za

se

na

su

se

a

na-

u

su

se

su

o

se

se

u

u

a

se

za

Mljekarski list

31

ŽIVLJENJA

SAGAN VOKAJ

SELU

NA

KULTURA

O

VV

O

često

VAO

bačvi. Brenta

i

brentu

bobice", lito,puštate Sada će bi onajkoji jegotova. tinja gospodar. poviknuo skrbilo i tako do masti Na kojega koji kraja drugu Nije posebno vinograda, kraju Tek pobrati čeka dana rečeno će zadužen radnik bio grožđe. koji jedva onaj jejedan usput radnom bio od berača skakutao od bobica po je grožđu. koji peteljkovine. je odvajanje većina zvala posao raspolaganju odnosu, dežgran, Naprava kuha Neka vino svakodnevno.

Stoga javizalo Istina, grožđe dežgranivanje. završena.

Berba svega rodbinu, (obavijestilo) prije Bumbari, Zgnječeno dežgranivali uglavnom je iz ali i stanovnici bačvama. pa grada prijatelje, venecijanskog Tinje koje Latini, grožđe je trebat će bedatumu berbe Istri i Istre.

U bile oprane jer srednjoj dijela Goruku nikad doma neku dovoljno. rača, dopremalo grožđe tinji druguobitelj, pripravne bi dana. mastiti. brali voz, će i svi nisu tamo pripremio spodar je jer No,prije istog će sada ručice, kola), provjerio (seoska pozvati potrebno pobrati grožđe, Gospodarica ali i opreme međuPo završetku berbe žene ko milo ručak. škalune, kola, škale, Naime, Na seoska volovsku bi Na užinu. zapregu. zapjevali pripremile (onikoji znali), malo tanko i debelo. ki bilo kako domaću stolu postavio pod tinju, kola, pjesmu je primoga, je od raži i ali da to To svega. pomoćnekog je šegale, berače, Juha, opere jeudobrovoljilo bilo stavio teške da znak da okončana tinje susjeda berba, bačvu, ovčjim je je kupus najbolje malo kuša Još mali odmor može će mesom, i svinjetina rakija, brajuslijediti krene će biti tega. pa popije kava, pršuta, vinogradara. dara, jelo, potle glavno ubirati jedno-Povratak s berbe je plodove vinograd jasno sjedao, Gospodar prvi truda gospogodišnjeg marnog svoje mjesto stolom, vrlo potom kola kretala Seoska veći bržim dara. čast dobro i voz, molitva Djecu likufa, jelo volar sporo, volove,dana završetka jezaustavljao kućevlasnik korakom iza voza, pojošjednog, berača. išla dva jaka kreću volova ponosno dela sprid svojih kampanji. sljednjeg težeg bačva motrili da Oni daj Bog i bila kakva bukaleta i užine godina je pokazati ispijenih Poslije Voz po prospe pase grožđe. lehne, Svaki hoće li biti slatko i svirka.

Nakon vina krene grožđe. je pjesma selo. Sada berači pristizali i nešto berač kućevlasvaki rezanjeće svoj k raj, toga praviti užinu, naj- snik će gospodarice nad moštom.

I (porizalo), jerpeteljketvrde, dalje bdjeti muški će ča bolje primognu, niti motriti će m ogu bačve, pasti jedna smije zemlju puštati jer bi Zavrnuli mastiti bragegrožđe. boba. da klobuk će po dugah, p azit i bačvu brenuli še (hlače), učini škoda. i da prihiti Kada i brentice. brente Bralo ga dage po grožđu. vino Nekada pod dropon je došla tako da Brentica drvena juha,kuhalo je posuda koju zgnječili je nakon i više dana, tjedan brentu bi Na litara vode. stane ga lijevali grabili mošt, pedesetak bi pretok uslijedio prvi čega nosio nosač brenticu ili izduženu ima kojuje dijelu uho, gornjem vino bi Martina Svetoga čisto, bačvu. konobu veća i Brenta dasku rupum. gdje lijevala je stavilo mriž dva dna. je Poznata Obično kućevlasnik nosili je jaki nosači, opetbdio,narodna mudrost: je stavi “Kad li tranšitati muškarci. čepi,mriž dva dna ovajput bačve, Nije smjelo da“. ken pije onaj i već po svih brajdah, kambenjaki kalkuni, vinogradu, tapuni, vinoodmarati Kratko će ča brati red po mjestu; pušta red, najviše je druženjaki tek par mjeseci jer Istri, gradari kako li Mladi dva reda. bačva, stoji kantirima, moglogonilo će Vinka već započet Svetoga i motrio kaltiri.

Gospodar je naprijed, njima žene,gospodo tada će prirediti rezidba, će mošta li količinu skrbi bere dar koji donijeti što će biti posljednji jer sljedeću potrebno biti bačva trsu korisno. smjela nije jer nijebačvu, Naime, će Kakva godinu. vinogradarsku kada Sutra smio ostati ni puna. provri, zakuha, grozdić, jedan da! biti?

Kakovu m Bog konobi vino. bi ustalo da po moglo proliti Bogučuvaj je zemlji M.B. dosta reći kada će Zato dela “Za ča kakovo je ja cilo

Berba

da

se

na

mošta

u

u

vozu

se

po

-

za

-

u

na

a

se

se

su

o

one

u

na

su

a

se

za

rana

u

su

vozu

za

se

sva-

sve

sve

zrno.

za

su

na

su

u

vremenu

na

uz

se

ma

na

voz.

uzme

se

za

za

no

u

se

s

-

a

za

na

za

su

se

na

u

a

a

uz

voz

su

u

ne

su

u

su

voz

za

uzeo

a

na

a

su

a

ne

na

ne

u

se

se

se

ne

su

u

u

u

na

u

a

u

se

s

za

se

samo

su

se

-

su

na

se

se

se

na

se

svom

u

na

se

na

a

za

za

se

on

a

u

se

za

sve

na

se

a

-

se

na

zrno.

32

-

san

on

list 10/2000.

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Došla

nam

je jesen

IGRE

žuta

ZRNCIMA,

SELU

SUHIM

LIŠĆEM I KRUMPIROM Ako ste zajedno svojim lišanima kukuruzna zrna, skupili Piše: i oko suncokreta dipl. odgajatelj Zrinjka grožđaobičaji krštenja graha, leće, soje, šta i i vrtićki naše pa Keglevićstudenom) sjemenki netipičnih dugje kao što kava tzv. JESENSKIH možete SVEČAStević običaj podneblje je NOSTI. Početkom ili hladne kada Dolazi lijepo jeseni zabavljati jejesen, prvi znaci, senske već večeri domu. punom nebu oblaci. je zamahu, zemlji lišće, tvrđi i odnosno neka nek da mjesecu Pripremite s tudenom, odgojitelji papir Neka, jejesen karton pa olovkom tu svečanost došla. djeca pripremaju nacrtajte (rood neka nek da unutarnjim ditelji prostorima manje dijete, vrtića, djeca Neka, jejesendvorištima i 5-7 Takva došla! samostalno) igralištima. jabuku, krušku, svečanost čast oblikovani listi sl. može Po došla Jesen jeseni grozd, lijepo je i nacrtanim orgaveć lišće lijepo jošinteresantnije linijama zajedno lijeToplo ljeto jeprošlo, nizirati i izvan odabrana šušti pite vrtića, primjerice Primjerice puta. pokraj izletu krušku izradite izletište žutih k ako “Došla obližnju šumu, pomoću Čujte vjetar pjeva kukuruznih i sl.

Potičite Nežuta“. sadržajima djecu svoju jejesen da vrtića i Pričice će sada reći rijetko djeca djecu kombiniraju z agrebačkih boje “Zbogom dolazak raznih neka kresvima" obilježe jeseni veličina, perivoju djeco Maksimir ili i tim Ina dalek put iraju igraju Sljemenu poluprirodnim gora odletjet preko dnevnom izletu.

Biti Ovakva i osim i materijalima. prirodi igra planina. što maštu dobro će te To tek prood promatrati razvija neposredno utjecati dvije mnogih, dolaze sitne motorike i mjenekoje razvoj jeseni prstića lijepihjednostavnih pjesmica dok i sitna znači i vrtićima djecu j enajprihvatljivije uzimaju lijepe kojedjeca pjevajukonkretnu i slaveći Drugiprijedlog spoznaju je stjecanje slijedeći: ujesen njenobogatstvo iskustva. mali četvrtasti koraznolikim slatkim i slanim upotrijebite plo- Ako mad stručni ili tim vrtića i dovima. i šperploče jako čvrstog Krajem rujnapočetkom kartona neka pa odgojitelji njega opredijele starija jesensku listopada djeca poticaj svojihsvečanost tada bez vrtić donose djeca l ijepe sjemenke vrtiću, pripreodgojitelja jesenmotiva. nizati uživo ili ske zadanog majupredstavu glumeći Mogu plodove, njimaukrašavaju scenskim ih lutkama po sobe borave. veličini, Poboji, slagati igrokaz svoje kojima ili što im dođe sebno krugove kutići primjerenog god sadržaja (primjerice formiraju jesenski Osim šumske ilikutići životinje spomenutih koje pamet. spremaju je prirode.

Jesen godišnje slike možete Osim što doba toliko originalne zimu). djeca p rate bogato bojama, plokoristiti i kristalni i zadatke dovima i da rižu, b iber, zaista predstavu, dobivaju običajima šećer pa i kukuruzno brašno. Tada smislu Stanatjecateljskih igara. pružamnogobrojne mogućnosti dobne dobro nakapajte ljepilopodaktivnosti kako rije raznovrsne skupine natječu i bacite ta sićušna oraha ili vrtiću tako i kod kuće. Osim logu njega stanošenju kestena, suhog i će lišća žlici ili košarici.

Zabavno narodnih prilijepiti.

Ovako rih, običaja (primjericei raznoliko ako svaka zadatak može Dani zahtjevan kruha ilizahvalnosti dijete je skupina ploraditi više navrata ako i uzrast, dove berba (mlađi pogotovo srednji stariji) zemlje listopadu; ste veću 2-3 kratke točkice ponudili podlogu. pripremi svoje Na treba recitajesenskim šetnjama pjesmice, igrepjevanjem, svakako suho lišće svih temu skupljati cije, zagonetke ješto seni. Nakon oblika i svečaveličina,zanimljivijih takvog tipa Poznati načini nosti zatvorenom boja. prešanja djeca prostoru listova i slike i odlaze dvorište vrtića i dobivakorištenja druge maštovite kruna ili vruće kestene ih kreacije ju (obično peče poput lanaca oko vrata domar vrtića ili od glavu, jedan odgo- vjenčića isl. fine kestene pa jitelja) popiju može biti omii već proKrumpirpak topli čaj ugriju mališana hladnom danu. u ljeni žig vašeg igri jesenskom sa

ma-

zrna

mo-

u

za

se

su

na

ona

na

se

u

u

u

u

svom

zna

u

se

za

na

zna

u

a

se

zrnca.

na

u

sa

nam

za

zrna.

razne

zrnca

u

vama

na

se

na

u

su

s

na

za

zrnca.

u

se

na

za

na

razne

u

u

zrn-

ca

sa

u

u

na

se

zrnaca

se

za

za

ove

u

za

se

u

na

u

na

u

zrnca

u

ona

se

za

u

u

-

mu

s

-

sve

na

su

u

za

na

za

uz

se

Mljekarski

list 10/2000.

u

33

Gih =

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB HIGIJENU

NOVU

ZA

MUŽNJE

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

+*

KVALITETNO

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju za mlijeko) hladnjaka mljekovoda i (muznih uređaja, sredstva za ručno pranje -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

-

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

W————a

banke

ili

Izrežemo

pošte.

jalima koji

pri

ruci

i

njeno djelo smiju i izrezbarimo nožićem iskoristite ih za maštovite sliku od pola igre stati, jesensku gotovu oblik zamoči vašim Iznenadit će svakako zid pa mišljeni dijete najmlađima. objesite pa i možda koliko će biti ukras krumpirić boju njime otiskuje kreativni, trajni jesenski hladnim i i radosni kada nešto doma.

Dobru zabavu i papiru.

Dakle, spretni lijepo vašeg kišnim danima izrade vlastitim ručicama.

Vaše ruke i vašim maliposejesenskim spretne svim materiiskreno i učišanima! gnite prirodnim divljenje pohvala ga

na

su

vam

za-

nikako

s

izo-

ne

a

zrnaca

u

vas

na

su

na

ona

u

vama

za

za

ŽIVOTNA Jesen

mojem

selu

Mnoge

trebitve

SELU

poslije u zime završile i vjenčanjem.

Dok težaki Mi mislili bude trijebili, gazdadjeca gda Piše: Ana Škarić rica morala misliti i tolika kukureza ali je pijaču strijebljena, je Znalo reći: “Štobu mladež i Znale jelo. je stigla stariji ljudi. žeden tiček od ih bar do popeval jeden j e skupiti petnajst Sve Velika i Mala mrl".

Donesli dvadeset jeprešle: težaka. Pri nas, žedje staroga mojem i Anđeonska vina i što Gospa bile nedelja koja zaselku, pa puno rakijice jepil jekaj je mlađarije kod Visokom osobito štel. Čak ni decu tuliko došla. I dosta nije koja jetakaj pleTak i im jebilo ako poštuje. je počela jesen.menitih mladičev pobeglo bi od pa pazile, oprošćeno Pšenica konosi male Gazdarica čez jeposprijemljena, doma jer kak nisu smeli pili. je plemeniti sređena i čeka zimu dan i iti k plja ali bil spekla diganjku orijehem siromahov, jepri obradu i tkanavečer daljnu i mužika tj. nisu pređenje pa pekmezom, zagorske ples mogli i bi Ako vidlo da bi bile nje.

Pri Seljaci jeseni do smrti štruklje. dojti. njima k oji užurbano brat više težakov ima smatrali da više od spremajugorice sironeg jesti i brat kukureze. onda brže grozdje polje makov bilo Pri pripremljeno, bolje nije plesa. njem Nekad došlo to isto došli red i od Tak je dvoje morali čim više štruklji jabuk. nabrati, si saki pa hvala bile sega dosta. vrijeme je i znositi kak bi bile premislil jel?čer otrijebiti je, Bogu, bi da ga prije pobral dan kam grozdje ptićidrugi voziti. To Na del dalje okolinje je lijepi stoljili bi išel kukureze bili naši kakti pozoblju ručni puce “plemeniti koji njak j er gledale da i netko njih drugi pojede.držali do sebe. Denes ovi mladi osobito bi išle rad, koje imel Štojekoga gdje dalješkole,baš to zamuž i nasijedaju jer (za udaju), njega onda si da jerasporedil grozdjesvjesni da svi svi dela zdela kak bi svi do i jedno ljudi. mogli nje vikend bere da bi mala tajmogel (Toje da nišće ostal zapoopaska doseći, nije dimo A kad grada dojti branje.

“Plemstvo Kad visočko"). stavljen. najeli, ogulinje onda muški smo grozdje pobrali znesli i eto ti i Mladež žurila trebiti i veselja plesa je delaju pri klijeti, drugi prionu želela da do i nikome ništ bile bude do jutra nije pol kukuruze. gotove branje teške. I tak dale išlo noći kak bi čim je ples prije započel. i kukureze trebitvu iz dena den. dva do tri koša klasov Branjetrebljenje Nekiput Kukureze bralo tak hitili da što Pri meni doma trebilo koše, kuhnja zadnji da držal koš Za to dan Sv. 15. listojejedennajjakši prije počistiples. vrijemeput Terezije tj. brže i redale i to bila pleči, drugi trgali pjesmejedna pada je posebna hitali koš. Kad koš bil pun, volili smo Došle i sve je drugom, pjesmu proslava.

Terezije onda “košač“ brže “Potočić maleni". i naši mužikaši od jetaj njim pa Najljepše je druge, kojih letel kola da brže bilo kad došel mladi dva živi.

Nadam i prejde se, je jeden dimo. Kukureze štamužikaš iz sela Vinično.

Za vrida mužikaša ta zmijetali želim, tradicija i i znali po podu, bude zatrla. -I tak glje kuhnji jerštagelj jemepjesme plesa jesenski bil išto bi kad dečki cura došli i Svi ali tom nije zaprti trijebil pa pograbiti zbog je posli Sveti, bile mrzle noći. doletel i klas nekome čemo nekom koji glavu. drugomzgodom! su

se

v

su

smo

na

se

a

se

su

se

nas

u

se

na

su

samo

za

z

nas

a

ne

se

ove

rano

su

v

se

se

su

za

nas

na

su

v

smo

na

nave-

su

ne

v

se

su

su

na

ne

a

v

ne

na

se

one

su

na

se

smo

za

z

samo

na

na

su

su

se

a

se

van

na

sve

se

v

su

se

v

van

samo

na

a

su

samo

se

se

za

su

v

na

a

na

se

za

za

novu

nas

su

a

z

na

se

su

nam

su

v

samo

se

v

su

su

se

ne

su

z

o

v

list 10/2000.

Mljekarski

35

VAŠVRT

ZA

sadnja

Jesenska

jagoda U

mogu

se

je redova

veće

redu

donose

U

saditi i u

osim

što

25 do 30 trake

razmak

-

70 do

dipl. ing. Također Kantoci,

Piše: Darko

redove

između

razmak

u

iliviše redova

s

100 cm,

a

cm.

dva

grmolikaposude,pa Jagodaje zeljasta, i razmacima 30 do 40 izaberemo vrlo dekorativno. i ako plodove djeluju biljka, pravilno U traka 80 do 100 kom između kod i Jesenska sortu sadnja nasjenajomogućimojojpovoljne razmak 20 sade redu amaterskim rast, tijekom gobiljke cijele rasprostranjenija uvjete formirati Tako možemo do 25 Kliubirati i okućnicama. dine možemo nasadima plodove.

3 ili4 reda. Za ovakav trake ima domatski sorte Privredno 2, najznačajnije uvjeti dobri, PVC koristiti možemo nioborina sorata iz skupine jednorodnih voljno temperature uzgoj ali možemo rode suviše niske. foliju.

Sadnju jednom jagoda koje do od obilno.

Iz preporuobavlja Sadnja gredice skupine provoditi početka rujna red od 30 do 40 3 do 4 “Gorela". sredine sortu reda, listopada, sadnju čujemo iznosi razmak redovima reda sadnice tekuće koristimo Iz zanimljigodine. skupine mjesečarki 30 obaviti što “Humi Važno sorta ranije gento“ zbog je jesadnju bitno nabaviti doZa kako bi sadnice što sadnju je dozrijebolje plodova koji jihkrupnih sadimo sadnice bro do i lakše od pa koje ožiljene svibnja ukorijenile prezimile. vaju kraja tako da Narokasnih pupovi vegetativni najbolje uspijevaju jesenskih Jagode da važno iznad amaterske humusno dobro čito je zemlje.

Također pjepognojenom je pogodna tlu i okućnice. skovito-ilovastom nasade rasporedi ravnomjerno povoljnim korijen normalno kako bi također režimom. vodozračnim mogao mjesePenjačice odrediti način zameću i donose Važno čarke plouzgojazvijati. koje je možete iste ih formiranim i razmak sadnica. Možemo dove Sadnice kupiti jagoda vriježama tako da diti vrtlariji. opskrbljenoj bolje trake, gredice svakoj godine.

Mogu uzgajati redove, ili oslonac. ili PVC rastu zemlji foliji posude.

-

razma-

cm

cm.

na

se

u

za

cm.

na

s

su

crnu

a

su

samo

su

na

ove

a

u

cm

za

a

u

cm.

svo-

va

se

-

se

sve

su

na

mrazeva. za

se

s

za

ra-

se

su

u

sa-

na

se

na

u

uz

na

Uzgoj

u

(“pelcera?)

mladica

koju nakon stavite sandučić neke vrste “pelcerima". zaperci, koji Piše: Darko ing.

Kantoci, dipl. zavežite odreVrh vreće Uz toga stavljaju konopom, zemlju. drveta. kada i đenu granu jevrijeme mnogiljuvlagu puštajukonopprivežite Jesen temperaturu stavite lončiće U sandučić to “pelrazmišljati cvijeća počinju korijenje.

Naravno, svojstvo bitelji Vreću kako bi cerima". svega probušite godini.

Prije cvijeće. idućoj koliko kako bi mogao strukrasi balkosvake nasad Puzeća mjesta pelargonija pomladili koji bi zrak.

Jedna od kako čisti od i okućnice. ne, prozore jati zaperaka jeseni svakonačin i došla Na da obnovi iduće taj izbjegavate proširi puni mogućnosti godine opet vreći i dnevno tako izbor cvat, je njegovanje, cvijeća je ukrasnog zaperci“pelcaju" postojeći vlažnost zraka Menasada. dolazi do novog i ujednačena pomoću“pelcerazmnožavanje i ni nasada način može doći do ra". Na novog danju nije promjena đutim, uzgoj taj temperatura ovakostavite “Pelcere" noću. toku tako novih vrsta cijele jednostavan, jepotrebno cvijeća jer dvadesetak i od kod voditi stalnu plasteniku dana, počevši brigu, godine, pravilu puzećih ih možete nakon do ostalih toga pa presaditi. pelargonija taj posao temperature redovitog i sami možete Pored upravo “pelceri" Ovajprimjer jesen. lijevanja. toga obavlja ulatraži nikakva iskušati više-mai vremenske nepojer “ pelcanja" osjetljivi Značenje što kao Jednospomenuo ganja, znaju. njeuzgajivači cvijeća gode. inače traži trud mlato stavno koji jedno-smanjuje rečeno,jeskidanje Stoga predlažemo mladi nasad.

Uzmite način to dih izdanaka stabljika plastavniji uzgoja. stičnu

vreću

od

ambalaže

u

s

se

a

u

za

s

o

nema

na

sve

ne-

se

u

se

u

se

a

a nema

se

se

u

u

no

vom

u

za-

se

a

su

u

ne

na

sam

a

vam

sa

36

-

se

su

Mljekarski 10/2000. list

IZRADA

LAKTOFRIZA

Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten sa elektrostrani, nehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj motornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, strane, programatorom izljevom 051,gumenimčepoms unutarnje koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom tipa Hlađenje donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi godina). (uperiodu oblika

/

Laval"

“Alfa

/.

na

REFERENCE -LURA

(Dukat, Mljekara Zadar) Sirela,

sa

na

“VINDIJA"

-

-

Veličine:

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

“MLJEKARA"

-

100

izvedbe

vertikalne

-

od

20001

-

2000

-

horizontalne

Split Županja

“DOMIL"

-

000

12

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

-

-

d.d.

-MLJEKARA

1

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki Zdenci -“KIM"

Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

-

Zenica

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA -

MLIJEKO

-

PRIJEVOZ

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

_f

e

VASS1INOX =

IPK

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

ikemijsku ;eprehrambenu industriju IMI

tel/fax:

(049) 287368;

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

Probiotik VIVIS

Vindija s nedavno otkrivenom kulturom (lagani) j ogurt, je light funkcionalni BBL mikroorganizama (Japan). je Morinaga u centru koja ispitana istraživačkorazvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

učinak: zdravstveni konzumaciji,ima svakodnevnoj Za odrasle idjecu,pri Djelovanje Stanje imunitet pospješuje metabolizam —_ potiče ublažava osteoporozu devištelniu pojačava &WALTEL, —

—

—

florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje _

_

Vi

indija

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!

..