Rupic csp 2001-1 by Hrvatski insititut za povijest

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 7

God. 33., br. 1., 7.-18.

Zagreb, 2001 UDK: 314(497.5)”1941/1945” 343.988(497.5)”1941/1945” 355.293(497.5)”1941/1945” Izvorni znanstveni Ëlanak Primljeno: 5. sijeËnja 2001.

Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine MATE RUPI∆ Javna ustanova Spomen podruËje Jasenovac

Autor na temelju izvorne arhivske grae Komisije za popis ærtava NOR-a i NOB-e istraæuje ljudske gubitke u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata

Jugoslavija je jedna od rijetkih dræava na svijetu koja je napravila najmanje tri popisa ærtava Drugog svjetskog rata. Prvi je napravljen 1946. godine, drugi 1950., a treÊi 1964. godine.1 Ni jedan popis nije sluæbeno objavljen, rezultati su dræani u tajnosti, a arhivsko gradivo, koncentrirano u Arhivu Jugoslavije, bilo je nedostupno istraæivaËima. Donekle su poznati rezultati tih popisa, naravno samo za ærtve na strani "antifaπista", a ærtve na strani "narodnih neprijatelja" uredno su prikrivane. Cjelovit popis ærtava Drugog svjetskog rata provele su savezne (dræavne) i zemaljske (republiËke) komisije za ratnu πtetu krajem 1946. godine za potrebe dræavne delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu i taj popis oËito nije dao zadovoljavajuÊe rezultate. Na primjeru broja ærtava u Hrvatskoj, jer skupni rezultati popisa nikad nisu objavljeni, moæemo zakljuËiti da je popis stradalih "antifaπista" bio je gotovo dva puta manji u odnosu na stradale "narodne neprijatelje". U svakom sluËaju, 1.700.000 stradalih u Drugom svjetskom ratu broj je od kojeg sluæbena vlast nikad nije odustajala, samo je bilo pitanje koliko je stradalo "suradnika NOP-a i NOB-e", a koliko "narodnih neprijatelja".2 1

Opπirnije o popisima ærtava rata vidi: V. ÆERJAVI∆, Gubici stanovniπtva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb 1989., M. SOBOLEVSKI, “Prilog metodologiji istraæivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata”, »asopis za suvremenu povijest (»SP), br. 24 (1), Zagreb 1992., 177.-202., Isti, “PreπuÊena istina, ærtve rata na podruËju bivπe Jugoslavije 1941.-1945. prema popisu iz 1964. godine”, »SP 25 (2-3), Zagreb 1993., 87.-116., J. JUR»EVI∆, Nastanak jasenovaËkog mita, Zagreb 1998.

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 8

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

Tijekom poratnih godina taj je broj sve viπe shvaÊan kao broj stradalih antifaπista pa su onda prema njemu nastajali razni mitovi, od "jasenovaËkih" do "blajburπkih", o stradanju pojedinih naroda. Upravo neobjavljivanje rezultata popisa pothranjivalo je te mitove. Nezadovoljni brojem ærtava rata na strani "antifaπista" utvrenih popisom 1946. godine, koji nije bio u skladu sa sluæbeno prokalmiranom brojkom od 1.7000.0003 ærtava u Jugoslaviji, Glavni odbor Saveza udruæenja boraca Narodno oslobodilaËkog rata Jugoslavije (dalje GO SUBNOR-a) pokrenuo je krajem 1949. godine inicijativu za popisivanje ærtava rata 1941.-1945. godine. Dræavna vlast popis je i povjerila SUBNOR-u kao organizaciji koja je izrasla na sudioniπtvu njezinih Ëlanova u antifaπistiËkom otporu, a krajnji cilj te akcije bilo je objavljivanje spomen-knjiga za ærtve rata za svaki kotar i grad. PoËetkom prosinca 1949. godine osnovana je u Hrvatskoj pri SUBNOR-ovoj Sekciji za prikupljanje historijskih dokumenata, Komisija za popis ærtava NOR-a. U poËetku je zadatak Komisije bio popis svih ærtava Drugog svjetskog rata4, ali veÊ na osnivaËkoj skupπtini Komisije 2. prosinca 1949. godine, pred sam popis, ta je ideja napuπtena i naglaπeno je da Êe se popisati samo "/.../ ærtve koji su bili na strani NOP-a i NOBe/.../".5 Krajem prosinca 1949. godine osnovane su komisije na niæim razinama, oblasne, kotarske, mjesne, gradske i rajonske6. Za potrebe popisa tiskano je oko milijun obrazaca za pojedinaËne ærtve te desetak tisuÊa uputa za popunjavanje. Popis je obavljen od 22. sijeËnja do 22. veljaËe 1950. godine, a komisije su nastavile raditi na obradi do kraja 1950. godine. U popisu je sudjelovalo 2934 komisije, 5517 ekipa, viπe od 1000 instruktora te 19950 Ëlanova raznih komisija.7 Obrazci za ærtve popunjavani su 2 Stevan PaniÊ, sekretar Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata GO SUBNORa Jugoslavije ovako je komentirao rezulate popisa na savjetovanju sekretara sekcija, predsjednika Komisija za popis ærtava i predstavnika statistiËkih ureda u Zagrebu: “/.../ Dosadaπnji rezultati akcije nisu zadovoljavajuÊi zbog toga, ako gledamo na Ëitavu zemlju, πto onda ispada da sve u svemu neÊe biti u naπoj zemlji viπe od 600.000 ærtava faπizma. Meutim, nije toËno, da je u naπoj zemlji bilo 1.100.000 neprijateljskih vojnika koji su poginuli, kao ustaπe, domobrani itd. To nam govori da nismo do kraja izvrπili zadatak.” Vidi: Hrvatski dræavni arhiv (HDA), SUBNOR-RepubliËki odbor za Hrvatsku, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, Zapisnik sa savjetovanja od 12. travnja 1950. godine. 3 Broj od 1.700.000 ærtava sluæbeno je iznio Edvard Kardelj, predsjednik jugoslavenske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1. kolovoza 1946. godine. Vidi: E. KARDELJ, Govori na Pariskoj konferenciji, Beograd 1947., 11. 4 Na savjetovanju sekretara i tajnika sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata naglaπeno je da se treba izvrπiti i “/.../ popis narodnih neprijatelja-podatke o njima ne unaπati./../ ostaviti u materijalu”. Isto, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, zakljuËci savjetovanja 18. rujna 1949. godine. 5 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Zemaljski odbor, Okruænica od 2. prosinca 1949. godine.

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 9

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

u dva primjerka, jedan je ostajao u mjesnoj organizaciji Saveza boraca, a drugi je proslijeen kotarskim komisijama. U okruænici Zemaljskog odbora dana je uputa kotarskim komisijama da ispunjene obrazce grupiraju u tri skupine: 1. rukovodioci, borci i pripadnici partizanskih odreda i jedinica NOV, 2. rukovodioci, aktivni borci i suradnici NOP-a na osloboenoj i okupiranoj teritoriji, 3. neboraËko stanovniπtvo u pozadini i na okupiranoj teritoriji.8 Popisom ærtava 1950. godine obuhvaÊeni su "/.../ graani koji su od 6. travnja 1941. godine æivjeli na teritoriju FNRJ, rodili se ili doπli u naπu zemlju poslije 6. travnja 1941. godine, a u toku Drugog svjetskog rata su poginuli, ubijeni, nastradali ili nestali bez traga u logorima (u zemlji ili inostranstvu), u zbjegu, na prisilnom radu i t.d., a bili su uz NarodnooslobodilaËki pokret. Podaci Êe se prikupljati za borce, koji su pali u redovima partizanskih odreda, grupa, odnosno NOV ili J.A., za pozadinske radnike, neboraËko stanovniπtvo (æene, starce i djecu), koji su naπli smrt od bombardiranja, u zarobljeniËkim logorima, izgnanstvu, prisilnom radu (u zemlji ili inostranstvu), kao i za one koji su uslijed zadobivenih rana ili ozlijeda steËenih u ratu umrli poslije 10. svibnja 1945. godine."9 Zanimljiv je podatak da je u Hrvatskoj planirano najmanje 300.000 ærtava10, ali se ubrzo pokazalo da taj broj nije dostiæan pa je smanjen na 226.082 ærtve11, da bi na sastanku Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata, 10. listopada 1950. godine, Franica Padovan, sekretar Sekcije i tajnik Zemaljske komisije za popis ærtava izvjestila, nazoËne: "(...) Broj ærtava joπ uvijek se svodi na 150.000, a ne nikako na viπe, i cifru od 300.000 koju smo predvidjeli nikako ne moæemo ostvariti. Ja sam radi toga bila u Predsjedniπtvu Vlade i pretraæila arhivu ratne πtete i kod njih 6

Zemaljska komisija odræala je osnivaËku sjednicu 2. prosinca 1949. U Komisiju je izabrano 12 Ëlanova: TodoroviÊ Simo (predsjednik), Padovan Franica (tehniËki tajnik), PetroviÊ –uro, Uroda Kata, ViduliÊ Ante, Buneta Branko, MijiÊ Marko, ÆivkoviÊ Miljenko, GrabiÊ Bogumil, Zlodre Ratko, Vencl Branko, Splivalo Perka. Kasnije je komisija nadopunjena predsjednikom komisije za grad Zagreb. Vidi, HDA, SUBNORRO za Hrvatsku, Zemaljska komisija za popis ærtava NOR-a, Zapisnik od 2. prosinca 1949. 7 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, Zapisnik savjetovanja sekretara sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata od 12. travnja 1950.g 8 Isto, Okruænica od 2. prosinca 1949. 9 HDA, Komisija za prikupljanje podataka o ærtvama NOR-a, Uputstva od 2. prosinca 1949. 10 Isto, Zapisnik sastanka Komisije 30. sijeËnja 1950. godine. Na savjetovanju predsjednika komisija 9. sijeËnja 1950. godine predstavnici oblasti ovako su prognozirali ærtve na svom podruËju: Karlovac 100.000, Zagreb 100.000, Bjelovar 25.000, Split 25.000, Osijek 30.000, Zagreb - grad 10.000, Rijeka se suzdræala od prognoze. 11 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, IzvjeπÊe Zemaljskog odbora Glavnom odboru SUBNOR-a o akciji prikupljanja podataka o ærtvama rata, 18. oæujka 1950.

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 10

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

je broj upisanih ærtava priliËno jednak naπem, meutim, kad neke kotareve uporedimo onda je razlika priliËno velika. Negdje smo mi premaπili u popisu, a negdje komisija ratne πtete. Gdje smo mi premaπili dobro je, a gdje su oni to je loπije, i ja sam javila svim tim kotarevima gdje nam se podaci ne slaæu i gdje je razlika prevelika da stvar joπ jedanput prekontroliraju, meutim, oni su nam javili da je akcija dobro sprovedena i da je greπka kod upisa ratne πtete, jer su neki upisali i veÊi broj neprijateljskih ærtava".12 Koliki je broj ærtva pronaen u Zemaljskoj komisiji za ratnu πtetu 1946. godine? Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata pri zemaljskom odboru Saveza boraca u izvjeπÊu za II. tromjeseËje 1950. godine navodi: "/.../ Akcija prikupljanja je zavrπila, samo u nekoliko sela, kotareva /Loπinj, Pakrac, Daruvar/ privodi se kraju. /.../ Pregledali smo arhivu ratne πtete pri Predsjedniπtvu Vlade NRH i naπli da je tadanja komisija na osnovu prijava, koje su podnijeli roditelji i rodbina ærtava i nestalih graana evidentirali 159.193. ærtve u NR Hrvatskoj".13 U prilogu donosim tablice iz kojih se mogu vidjeti sljedeÊi podaci: broj ærtava po oblastima, broj ærtava po naËinu stradanja, broj ærtava po narodnosti, broj ærtava po spolu, broj ærtava po zanimanju, broj ærtava po starosti i broj ærtava po ratnim godinama stradanja. Treba napomenuti da broj ærtava nije jedinstven ako se usporede kategorije stradanja pa tako ukupni broj14 u kategoriji ærtava iznosi: - po naËinu stradanja - po narodnosti

155.954 155.142

- po spolu - po zanimanju

155.688 156.226

ZakljuËak Zaπto mislim da je vaæno upozoriti na popis ærtava iz 1950. godine? Popis ærtava neopravdano su zanemarivali hrvatski povjesniËari. Mnogi su zaradili mirovine istraæujuÊi ærtve Drugog svjetskog rata, a da, zaËudo, nisu nikad pregledali gradivo koje im je stajalo na dohvat ruke te su tako dopustili 50-godiπnje krivotvorenje povijesnih Ëinjenica o ærtvama Drugog svjetskog rata i nastajanje raznih mitova. Popis iz 1950. godine obavljen je u Hrvatskoj (kao i u ostalim republikama bivπe Jugoslavije) u organizaciji Saveza boraca NOR-a. Stoga Ëudi da mnogi koji su se u svojim znanstvenim djelima bavili problemom ærtava, a bili su i sami Ëlanovi popisnih komisija, Ëak visoko pozicionirani u Savezu boraca, "ne znaju" za te podatke. 10

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 11

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

SaËuvani spisi Komisije za popis ærtava NOR-a15 iz 1950. godine pokazuju da su podaci o broju ærtava gotovo identiËni podacima do kojih je doπla Komisija za ratne πtete iz 1946. te Komisija za popis ærtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine. Onima koji negiraju svaki napor da se utvrde ærtve Drugog svjetskog rata16 u proteklih 50 godina preporuËujem uvid u navedeno arhivsko gradivo, te da istraæe i svoje arhivske fondove, posebno Savezni odbor SUBNOR-a Jugoslavije tj. njegovu Saveznu komisiju za popis ærtava Drugog svjetskog rata i Sekciju za prikupljanje historijskih dokumenata. I na kraju, πto nedostaje u saËuvanom arhivskom gradivu. Nedostaju pojedinaËni obrazci za popisivanje ærtava. Red je i odgovoriti gdje su oni. Popunjeni obrazci ærtava iskoriπteni su kao osnova za popis 1964. godine. Kao i drugo arhivsko gradivo Komisije iz 1964. godine i ti su pojedinaËni formulari ærtava iz 1950. i 1946. godine povuËeni u pismohranu Savezne komisije u Beograd i nedostupni su istraæivaËima iz Hrvatske. Nadamo se da Êe nam uskoro biti dostupni i omoguÊiti daljnja istraæivanja i rjeπavanja otvorenih pitanja kao πto su ærtve Jasenovca te drugih logora u NDH i izvan nje.

12 Isto, Zapisnik sastanka Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata, 10. listopada 1950. 13 Isto, lipanj 1950. 14 M. SOBOLEVSKI, nav, dj., 192., govoreÊi o popisu iz 1950. navodi da su gubici Hrvatske iznosili 156.158 osoba, ne navodeÊi direktno izvor za taj podatak. 15 U arhivskom gradivu Sekcije i Komisije saËuvani su osnivaËki spisi Komisije, zapisnici sastanaka, izvjeπÊa mjesnih i kotarskih komisija, statistiËki podaci o ærtvama po kotarskim i oblasnim odborima, izvjeπÊa Komisije Saveznoj komisiji pri Glavnom odboru Saveza boraca NOR-a u Beogradu. Nisu napravljeni zavrπni statistiËki podaci za Hrvatsku (ili nisu saËuvani u arhivskom gradivu), ali iz saËuvanih statistiËkih podataka za oblasne odbore, moæe se doÊi do rezultata popisa ærtava za Hrvatsku. Nakon zavrπenog popisa Komisija je prestala raditi, a zavrπnu obradu popisa preuzela je Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata uz pomoÊ statistiËkih ureda. 16 Radna grupa Srpske akademije nauka i umetnosti u sastavu akademik Vladimir Dedijer, akademik Miloπ Macura, general pukovnik –uro MeπtroviÊ, dr. Milan BulajiÊ i potpukovnik Antun MiletiÊ posjetila je 11. i 12. listopada 1985. Spomen podruËje Jasenovac. U zavrπnom razgovoru s tom radnom grupom sudjelovali su Ëlanovi Savjeta Spomen podruËja Jasenovac: general pukovnik Jefto ©aπiÊ, Ante MiljkoviÊ, ©imo KlaiÊ, direktor Spomen podruËja Ana Poæar i predstavnici SUBNOR-a iz Jasenovca, Novske i Stare Gradiπke. Uz napomenu da je u samom Jasenovcu “izgubilo æivote na stotine hiljada Srba, Hrvata, Muslimana, Jevreja, Roma i drugih naroda”, a na osnovu tri iskopane grobnice utvren “broj ærtava od 550.800” i zakljuËeno je da “/.../joπ nije kasno, ako to nije veÊ uraeno, da se joπ moæe izvrπiti popis od sela do sela, od grada do grada.” Vidi: HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Komisija za logoraπe, 1985., bez ur. broja. O “neobavijeπtenosti” spomenutih sudionika tog skupa svaki je komentar suviπan.

Ukupno

Oblast Zagreb

Oblast Dalmacija 14063 1075

5 Grad Zagreb

176

Oblast Rijeka

8089

5849

128

148

46377 34711 1201

2669

920

5654

5023 10718

359

646

492

211

od bombardiranja 404

327

10397 3710

931

209 1271

245

675

7573

755

u zatvorima 6422

1087

729

579

412

562

1880

1173

2274

182

812

1280

na drugi naËin 954

516

nepoznato 451

555 44221 6641

5893

495 1301

7213 1199

3228

4012 1665

20922

2458

ukupno 155954

22936

6464

25785

12695

23449

46284

18341

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

106

2058

Oblast Osijek

315

9457 3879

314

Oblast Karlovac

6223

5411

u vojnim jedinicama

Oblast Bjelovar

ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA u logoru

Ærtve po naËinu stradanja

07.05.2001 7:23

Redni broj

Tablica br. 1. Ærtve po naËinu stradanja

u zarobljeniπtvu

u zbjegovima

casopis za sp2 Page 12

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

13 U sumarima za pojedine oblasti: Dalmacija, Karlovac, Osijek i Zagreb rubrika je prazna, a za oblast Bjelovar stoji “Baèeni u bunar i masovno klanje”, te za oblast Rijeka “strijeljani kod kuÊe”.

Ukupno

Oblast Zagreb

Oblast Dalmacija 11976 4278

5 Grad Zagreb

5001 21255

Oblast Rijeka

7420

7321

6464

5273 20014

NOO-a, AFÆ-a 427

1899

841

747

206

4838 2660

584

1129

2812 1156

602

47679 44902 44988 137569 13399 5798

5168

5875 10323 22169

1296

7013

5971

Ëlanovi KP, JNOF, 1296

8428

1944

2771

1278

3709

5107

5643

nepoznato

8844

9155

6464 3643 15661

4204

7611 21050

1486

2008

1645 12124

1958 10973

ukupno

32836 28880 22555 84271

3590

316

10668

6080

3438

5372

3372

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

2549 12423

2861

Oblast Osijek

8484 13122 15297 36903

6545 18341

Redni broj

Oblast Karlovac

aktivni uËesnici u pozadini 6178

ostali

5618

ukupno

Oblast Bjelovar

borci i rukovodioci u jedinicama

Pali u borbi

07.05.2001 7:23

ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA

Ëlanovi SKOJ-a

UËeπÊe u Narodno-oslobodilaËkoj borbi

sa okupatorom

Tablica br. 2. UËeπÊe u NOB

sa domaÊim izdajnicima

casopis za sp2 Page 13

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

Dalmacija

Gr. Zagreb

2 3

5 11

6 10

Muslimani 5

Bugari 14

Talijani

45 -

2 -

3 -

Jevreji

Cigani

127 447

2 10

552 241

2 2863

25 2 590

Nijemci

776 864 30

Ostali 7

8 46249

11 18341

Nepoznato 15

6464

3 22885

1 24891

14 12897

13 1648 3787 30 190 271 23471

4 - 177 32 23

Rumunji

75 136 - 234 9

2 120

3 392

Ukupno

U k u p n o 55802 84709 548 11 28 36 11 616 192 - 472 44 671 6002 5341 75 260 324 155142

13 3

338 204

4123

8444 13299 112

2974

20674

46 7

Crnogorci 2

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

7 Ob. Zagreb

Rijeka

Makedonci

23 -

Slovenci

305 127

4543 12418

Osijek

3 11776

2676 42950

Redni broj

Karlovac

Hrvati

Srbi

4715 11276

»esi

Ærtve po narodnosti

07.05.2001 7:23

1 Bjelovar

Oblast/grad

Slovaci

Tablica br. 3. Ærtve po narodnosti

©iptari

14 Maari

casopis za sp2 Page 14

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

radnici

ukupno

æenskih

muπkih

Redni broj

Dalmacija

Gr. Zagreb

3774

6464 2244

964 6575 227

971

340 375 1524 4033 174

855 183

334 673 1543 2584

187 370 1628

488 430 1632 3826 210

74 1416 633

16927 6009 22936 1295 12047

4548 1816

intelektualci 334 364

zanatlije 906 3377 442

432 15

118 370 2128

474

305

277

nepoznato 254

340

309

254

137

146

866 1383

864

436

ostalo

150 1452 128 1023

132

615 1812

320 6576

449 1577

22936

6434

25822

12955

23431

46062

18341

Ukupno

U k u p n o 118028 37860 155688 15460 78802 3376 3052 8266 22321 1404 2510 14095 153 3876 2911 156226

7 Zagreb

11659 1237 12896 5019

Rijeka

9573

studenti i srednjoπkolci

275 204

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

22359 3472 25831 2311 15407

16976 6455 23431 2590

Osijek

9238

seljaci

841 28689

32031 14058 46089

Karlovac

13528 4813 18341 1160

domaÊice

Ærtve po zanimanju

aktivni oficiri i podoficiri

Ærtve po spolu

07.05.2001 7:23

1 Bjelovar

Oblast/grad trgovci, industrijalci i bankari

Tablica br. 4. Ærtve po spolu i zanimanju

djeca i aci

casopis za sp2 Page 15

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

114

Oblast Rijeka

Oblast Dalmacija

Grad Zagreb

Ukupno

7 Oblast Zagreb

777

Oblast Osijek

1941

Ukupno

preko 50 g. 4075 18342 1842 6011

1942

6-15

2359 3539 2128 2223

5778

9483

1977 6332

199 1742 8971

3215

1202 10475 10309

414 4609

1623 5611

6466

938

615

667

741 2158

215

4540 22936 1670 5968

1247

3290 25831

2181 13096

4583 23431 2017 7735

985

976 1123 2464 4363 6403 2271 1002

583

9022 9459 2763 1345

3994 4594 1874

2975 5001 2715 2079

4698 10925 17174 10336 46325 13524 1150 12325 5315 2297 1406

7033

poslije 1945 259

293

296

909

244

239

21936

6464

25781

12897

23431

46261

18341

Ukupno

6644 11739 44475 61693 30252 155073 20624 34627 35621 35288 15171 11504 2276 155111

1116

16-26

1626 4781

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

555

3192

Oblast Karlovac

Redni broj

do 5 g. 827

07.05.2001 7:23

1 Oblast Bjelovar

ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA 26-30

Ærtve po godinama stradanja

1943

Ærtve po starosti

1944

Tablica br. 5. Ærtve po starosti i po godinama stradanja

1945

16 nepoznato

casopis za sp2 Page 16

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

18341 18341 18341 18342

po narodnosti

po spolu

po zanimanju

Bjelovar

po naËinu stradanja

Ærtve

46062

46089

46249

46284

Karlovac

23431

23417

23449

Osijek

12995

12896

12897

12695

Rijeka

25822

25831

24891

25785

Dalmacija

6434

6464

6462

6464

Gr. Zagreb

22936

22885

22936

Zagreb

156226

155688

155142

155954

Ukupno

07.05.2001 7:23

Oblast

casopis za sp2 Page 17

M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

casopis za sp2

07.05.2001 7:23

Page 18

M. RUPIâ&#x2C6;&#x2020;, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)

SUMMARY

POPULATION LOSSES IN CROATIA DURING THE SECOND WORLD WAR ACCORDING TO THE CENSUS OF 1950 The 1950 commission investigating the number of victims of the National Struggle for Liberation established numbers which confirmed those recorded earlier by the Commission for war damages in 1946 and those recorded later by the Commission for investigating victims of the Second World War in 1964. However, up until now, the results made by the 1950 Commision have been unjustifiably neglected by researchers. They were never officially published, but were kept secret and the materials were unavailable to researchers at the Archive of Yugoslavia in Belgrade.The results of the 1946 Commission were unacceptable to authorities because the number of victims registered for the "anti-fascists" were smaller by half than the figures established for the deaths of "enemies of the people." The 1950 Commission investigated only the number of losses suffered on the side of the Movement for National Liberation. For Croatia, 159 193 deaths were counted. The list of victims was tabulated with respect to place, manner, and year of death, nationality, gender, occupation, and age.