Pravilnik o radu Hrvatskog insitituta za povijest

PRAVILNIK O RADU

Hrvatski institut za povijest Na temelju članka 124. i 125. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09) Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Opatička 10, kao Poslodavac, (u daljnjem tekstu Institut), nakon savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom Instituta, na sjednici Upravnog vijeća održanoj dana 10. lipnja 2010. godine donio je sljedeći:

PRAVILNIK O RADU

I.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu Pravilnik), sukladno zakonu, uređuju se prava i obveze iz radnog odnosa, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Institutu, a pobliže se uređuje: – sklapanje ugovora o radu, – zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika, – probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad, – radno vrijeme, – odmori i dopusti, – zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja, – zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad, – zabrana natjecanja radnika s poslodavcem – Institutom, – naknada štete, – prestanak ugovora o radu, – ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, – mjere kontrole, – prijelazne i završne odredbe.

Na prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa, koji nisu regulirani ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu, odredbe zakona kojim se uređuju poslovi znanosti i odredbe za Institut važećeg granskog kolektivnog ugovora. Članak 2.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se kako na radnike koji sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme, tako i na radnike koji sklope ugovor o radu na određeno vrijeme, koji rade s nepunim ili skraćenim radnim vremenom ili su sklopili ugovor o radu kao znanstveni novaci. Članak 3.

1

Hrvatski institut za povijest Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

II.

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu sklopljenim između Instituta kao poslodavca i radnika koji zadovoljava potrebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa određene Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta Instituta, a temeljem odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa koju donosi ravnatelj.

Ukoliko su zakonskim ili drugim propisima određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete. Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a na određeno vrijeme samo u slučajevima predviđenim zakonom.

Institut će sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme kada se radi o poslovima na projektu za kojeg se unaprijed ne može točno procijeniti koliko će vremena trebati za njegovu realizaciju, u skladu sa zakonom.

Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Članak 6.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Insitut je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Članak 7.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 6. ovog Pravilnika mora sadržavati sve bitne uglavke sukladno zakonu. Članak 8.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava posebnim uvjetima.

2

Hrvatski institut za povijest Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje mora ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete stručne spreme, akademskog stupnja, zvanja, radnog iskustva i posebnih znanja, vještina i sposobnosti. Članak 9.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti Institut o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Članak 10.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Institut može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda snosi Institut. Članak 11.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu, Institut ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Članak 12.

Prije stupanja na rad Institut mora omogućiti radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i organizacijom rada, koji se moraju na prikladan način učiniti dostupni radnicima.

III.

ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 13.

Institut je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Institut je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koje radnik obavlja, a dužan ga je i osposobiti za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te spriječava nastanak nesreća. Članak 14.

Osobni podaci radnika, kao i podaci za njihovu nastavnu, znanstvenu te stručnu djelatnost smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim

3

Hrvatski institut za povijest osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati samo Institut ili osoba koju za to Institut odnosno ravnatelj Instituta izričito ovlasti.

Članak 15.

Institut je dužan imenovati osobu koja je, osim ravnatelja Instituta, ovlaštena nadzirati je li se podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

IV.

PROBNI RAD, OBRAZOVANJA, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Članak 16.

Prije sklapanja ugovora o radu za određene poslove provjerava se sposobnost radnika za obavljanje tih poslova, koja se vrši putem testiranja, izradom pismenog rada, razgovorom i sl.

U slučaju negativnog rezultata provjere, neće se sklopiti ugovor o radu. Članak 17.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati dulje od šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana. Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, ugovara se probni rad za sve poslove, osim za poslove znanstvenih novaka.

Za poslove za koje se traži: – I. ili II. stupanj stručne spreme: probni rad iznosi 1 mjesec, a otkazni rok je 7 dana; – III., IV. ili V. stupanj stručne spreme, probni rad iznosi 2 mjeseca, a otkazni rok je 10 dana; – VI/1. i viši stupanj stručne spreme, probni rad iznosi 3 mjeseca, a otkazni rok je 12 dana – za rukovodeće poslove probni rad iznosi 6 mjeseci, a otkazni rok je 14 dana. Članak 19.

4

Hrvatski institut za povijest Provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika na probnom radu vrši Ravnatelj, odnosno osoba koju on ovlasti, s time da mora imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i zaposlenik čija se radna sposobnost provjerava. Članak 20.

Ako se ocjena probnog rada ne donese do njegovog isteka, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

Na osnovi negativne ocjene rezultata rada, radniku se otkazuje ugovor o radu.

Pojam pripravnika, ugovor s pripravnikom Članak 21.

Pripravnik je osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme. Članak 22.

Pripravnik se osposobljava za samostalan rad pod nadzorom mentora kojeg mu imenuje ravnatelj Instituta.

Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Osposobljavanje pripravnika provodi se prema Programu, kojega donosi glavni tajnik Instituta, koji sadrži odredbe u vezi načina, praćenja i ocjenjivanja pripravničkog rada. Članak 23.

Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit.

Stručni ispit polaže se pred povjerenstvom od tri člana, koji imaju najmanje stručnu spremu jednaku pripravniku, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.

O polaganju stručnog ispita vodi se poseban zapisnik te se pripravnik ocjenjuje ocjenama: “zadovoljio” ili “nije zadovoljio”.

Ako pripravnik nije položio stručni ispit, ima pravo ispit ponoviti nakon proteka najmanje 15, a najviše 30 dana od dana polaganja prvog ispita.

Ako pripravnik ne položi stručni ispit ni u drugom pokušaju, gubi pravo na daljnje polaganje ispita.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Institut može redovito otkazati ugovor o radu.

5

Hrvatski institut za povijest Stručno osposobljavanje za rad Članak 24.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom, utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Institut može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i može trajati koliko i stručni staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

V.

RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena Članak 25.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Instituta, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili na drugom mjestu kojeg odredi Institut.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Instituta za obavljanje posla, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Institut.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Instituta, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome je li ih obavlja u mjestu koje je odredio Institut ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno i nepuno radno vrijeme Članak 26.

Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Prekovremeni rad Članak 27.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik, na zahtjev ravnatelja Instituta mora raditi dulje od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.

6

Hrvatski institut za povijest Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati dulje od 32 sata mjesečno niti dulje od 180 sati godišnje.

Raspored radnog vremena Članak 28.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a o rasporedu radnog vremena odlučuje ravnatelj Instituta pisanom odlukom, koji je dužan obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Skraćeno radno vrijeme Članak 29.

Ukoliko priroda posla i organizacija rada to omogućava, na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, ravnatelj Instituta može odobriti radniku rad kraći od punog radnog vremena, u kojem slučaju radnik ima sva prava i obveze zaposlenika koji radi s punim radnim vremenom.

Preraspodjela radnog vremena Članak 30.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti dulje od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti dulje od 48 sati tjedno. Članak 31.

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom. Članak 32.

Rad u smjenama je organizacija rada u Institutu prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski radnik je radnik koji, u Institutu, kad je organiziran rad u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

7

Hrvatski institut za povijest Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce nadulje jedan tjedan. Članak 33.

Institut je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

Troškove zdravstvenih pregleda i zdravstvene zaštite snosi Institut.

VI.

ODMORI I DOPUSTI

Stanka Članak 34.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.

Vrijeme odmora iz st. 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

Dnevni odmor Članak 35.

Tijeklom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor Članak 36.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor.

Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u dan koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi, ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora nedjeljom.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati 1 dan odmora u iduća 3 tjedna.

Godišnji odmor Članak 37.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

8

Hrvatski institut za povijest Članak 38.

Na najmanje utvrđeni godišnji odmor iz prethodnog članka pribraja se broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi sljedećih kriterija: 1. Prema složenosti poslova: – poslovi za koje se traži dr. sc.

5 radnih dana – poslovi mr. sc., VSS 4 radna dana – poslovi VŠS 3 radna dan – poslovi SSS 2 radna dana – ostali poslovi 1 radni dan 2. Prema duljini radnog staža: – od 6 do 12 godina radnog staža – od 12 do 18 godina radnog staža – od 18 do 24 godine radnog staža – od 24 do 30 godina radnog staža – preko 30 godina

2 radna dana 3 radna dana 4 radna dana 5 radnih dana 6 radnih dana

3. Prema posebni socijalnim uvjetima: – roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 3 radna dana – roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s težim smetnjama u razvoju, invalidu 4 radna dana 4. prema posebnim zdravstvenim uvjetima: – radniku s invaliditetom 5 radnih dana – slijepom radniku 9 radnih dana Ukupan broj dodatnih radnih dana godišnjeg odmora koji se pribrajaju godišnjem odmoru od najmanje četiri tjedna iznosi 12 radnih dana.

Rok za stjecanje prava na godišnji odmor Članak 39.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način propisan odredbama ovog Pravilnka, nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Članak 40.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu pripradajućeg punog godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbama ovog Pravilnika za svaki navršen mjesec dana rada, u slučaju: 1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz prethodnog članka nije stekao pravo na godišnji odmor 2. ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 39. ovog Pravilnika,

9

Hrvatski institut za povijest 3. ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 41.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da radi, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 42.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 43.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela samo uz suglasnost ravnatelja Instituta ili osobe koju on za to izričito ovlasti.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje tri tjedna neprekidno, mora koristiti u razudoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Ovisno o potrebama radnika posla, ravnatelj određuje točno razdoblje u kojem će pojedini radnik koristiti svoje pravo korištenja godišnjeg odmora.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće kalendarske godine.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 44.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju duljem od dijela godišnjeg odmora iz članka 43. stavak 3. ovog Pravilnika (najmanje tri tjedna), radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz članka 43. stavak 3. ovog Pravilnika radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora tijekom kalendarske godine po odluci ravnatelja Instituta.

Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je

10

Hrvatski institut za povijest stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Članak 45.

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti ravnatelja Instituta najmanje tri dana prije.

Plaćeni dopust Članak 46.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveza rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7 radnih dana, u sljedećim slučajevima: – – – – – – –

sklapanja braka rođenja djeteta smrti člana uže obitelji elementarnih nepogoda u domaćinstvu radnika teže bolesti člana uže obitelji izvan mjesta stanovanja selidbe u drugo mjesto selidbe u istom mjestu

5 radnih dana 5 radnih dana 5 radnih dana 5 radnih dana 3 radna dana 2 radna dana 1 radni dan

Studijska – znanstvena godina (sabbatical) Članak 47.

Radnik koji radi na znanstvenom radnom mjestu ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od najdulje godinu dana, kad je na temelju odluke ravnatelja Instituta upućen na znanstveno usavršavanje – slobodna studijska/znanstvena godina (sabbatical).

Za vrijeme korištenja slobodne studijske godine radnik prima naknadu osnovne plaće.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka radnici na znanstvenim radnim mjestima imaju pravo koristiti jednom u svakih devet godina i to nakon 7 neprekinuto provednih godina rada u Institutu.

Ako radnik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske/znanstvene godine dužan je Institutu nadoknaditi troškove.

Neplaćeni dopust Članak 48.

Ravnatelj može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti neplaćeni dopust ako njegovo sudjelovanje u procesu rada i obavljanju poslova nije prijeko potrebno u vrijeme kada traži dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

11

Hrvatski institut za povijest

VII.

ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S INSTITUTOM (POSLODAVCEM)

Članak 49.

Radnik ne smije bez odobrenja ravnatelja Instituta, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Institut (zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Institut odnosno ravnatelj Instituta može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje iz zarade takvog posla.

Pravo Instituta iz stavka 2. ovog članka prestaje u roku od tri mjeseca od dana kada je Institut saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Institut znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Institut može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pritom propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. Članak 50.

Institut i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s Institutom te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Institutom (ugovorna zabrana natjecanja).

Ugovor iz stavka 1. ovog članka ne smije se zaključiti za razdoblje dulje od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa. Ugovor se mora sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu. Članak 51.

Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Institut preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stavka 1. ovoga članka Institut je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca, a visina nakande se usklađuje s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

12

Hrvatski institut za povijest

VIII.

NAKNADA ŠTETE

Članak 52.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Institutu, dužan je štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovora za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Visina štete utvrđuje se po osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.

Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku. Članak 53.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Institut, dužan je Institutu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi. Članak 54.

Ako radnik pretrpi štetui na radu ili u svezi s radom, Institut je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Institut uzrokovao radniku s povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

IX.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 55.

Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža, dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad, sporazumom radnika i poslodavca, otkazom, odlukom nadležnog suda.

13

Hrvatski institut za povijest X.

OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 56.

Institut kao poslodavac može otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz, poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponašenjem zaposlenika), ako za to ima opravdani razlog, uz uvjete propisane važećim zakonskim odredbama. Članak 57.

Radniku se može otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

XI.

ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 58.

Ukoliko radnik smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, ima pravo pismenim putem zahtijevati od Instituta ostvarenje tog prava, odnosno ostvarivati zaštitu povrijeđenog prava pred stvarno i mjesno nadležnim sudom.

Postupak za zaštitu prava iz radnog odnosa radnik pokreće pismenim putem – zahtjevom ravnatelju Instituta.

Na odgovor ravnatelja Instituta radnik ima pravo prigovora Upravnom vijeću Instituta.

X.

DOSTAVLJANJE

Članak 59.

Dostavljanje ugovora o radu, otkaza, poziva, odluka, obavještenja, rješenja i drugih pismena u svezi s ostvarivanjem prava i obveza na radu, vrši se neposrednim uručivanjem radniku ili preporučenim pismom na posljednju adresu koju je prijavio Institutu.

Ukoliko radnik odbije primiti dostavu ili ako adresa nije poznata ili dostava putem pošte nije uspjela, dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj ploči.

Protekom 8 dana od isticanja na oglasnoj ploči u smislu prethodnog stavka, smatra se da je dostavljanje izvršeno.

Odbijanje primitka može se utvrditi u prisustvu dva svjedoka i tada se smatra da je dostavljanje izvršeno.

14

Hrvatski institut za povijest

XI.

PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

Članak 60.

Radniku za njegov rad pripada pravo na plaću koja se isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Kriterij za određivanje ukupne plaće, način obračuna i isplate plaće, te ostali bitni elementi sustava plaća, utvrđuje se na temelju važećih zakonskih i provedbenih propisa te akata Ministarstva nadležnog za poslove znanosti, koji se odnose na plaće službenika i namještenika u javnim službama.

Naknade plaće Članak 61.

Radniku pripada naknada plaće kada je iz opravdanih razloga predviđenih zakonom ili drugim općim aktima Instituta bio spriječen raditi. Članak 62.

Radniku pripada naknada plaće u visini njegove plaće koju bi dobio da je radio, za vrijeme kada ne radi zbog: – godišnjeg odmora, – vojne vježbe, – obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga upućuje Institut, – plaćenog dopusta do 7 dana u godini, – sindikalnih aktivnosti, – za vrijeme zastoja u poslu za koje nije kriv radnik, – za vrijeme sistematskih pregleda i odlaska u ambulantu, – traženje posla u otkaznom roku, – državnih blagdana, praznika i narednih plaćenih dana utvrđenih zakonom, – drugih slučajeva utvrđenih drugim propisima Članak 63.

Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zaposleniku pripada naknada za bolovanje (na teret Poslodavca) do 42 dana: – za prvih 10 dana 80% od osnovice (plaća prethodnog mjeseca), – dalje od 42 dana 90% od osnovice (plaća prethodnog mjeseca). Članak 64.

Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad – bolovanje preko 42 dana, za vrijeme porodnog dopusta, kod rada sa skraćenim radnim vremenom (za polovicu radnog vremena) zaposleniku pripada naknada (na teret Fonda za zdravstveno osiguranje) koja je regulirana propisima o zdravstvenom osiguranju.

15

Hrvatski institut za povijest

Članak 65.

Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad – nesreće na poslu bez krivnje zaposlenika i profesionalnog oboljenja radniku pripada naknada (na teret Poslodavca) u visini 100% od osnovice (plaća prethodnog mjeseca).

Otpremnine Članak 66.

Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini koju određuje Ministarstvo nadležno za poslove znanosti.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja Članak 67.

Za službeno putovanje u zemlji ili inozemstvu radniku pripadaju naknada prijevoznih i drugih troškova, naknada iznosa hotelskog računa za spavanje i dnevnica.

Naknada za korištenje privatnog osobnog vozila u službene svrhe Članak 68.

Radnik kojem je temeljem odluke ravnatelja odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za službene svrhe, ima pravo na naknadu troška u iznosu od 30% cijene jedne litre benzina “super” za svaki prijeđeni kilometar.

Naknada za prijevoz Članak 69.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za Institut.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s isplatom plaće za protekli mjesec.

XII.

PRAVA I OBVEZE SINDIKALNIH POVJERENIKA

Članak 70.

Sindikat samostalno odlučuje o načinu zastupanja radnika kod Poslodavca.

Sindikalni povjerenici imaju pravo kod Poslodavca štititi i promicati prava i interese članova Sindikata te drugih zaposlenika, osim ako se oni tome izričito ne protive.

16

Hrvatski institut za povijest Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz st. 2. ovoga članka, te pristup podacima važnim za ostvarivanje toga prava.

Sindikalni povjerenik mora prvo iz st. 2. ovoga članka ostvarivati na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja Poslodavca. Članak 71.

Sindikat je dužan obavijestiti pisanom obavješću Poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika odmah po njegovu imenovanju.

Sindikat je dužan obavijestiti pisanom obavješću Poslodavca o imenima sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu prema Zakonu o radu. Članak 72.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i 6 mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti, Poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost Sindikata.

Ako se Sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom Poslodavca.

Ako Sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka.

XIII.

ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE

Članak 73.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju poslova.

Ravnatelj Instituta će u skladu s odredbama Zakona o radu imenovati radnika koji je osim njega ovlašten primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika. Članak 74.

U slučaju postojanja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika, radnik može dostaviti pritužbu ravnatelju Instituta ili osobi koju ovlasti ravnatelj.

U roku od tri dana ravnatelj Instituta ili osoba koju on ovlasti ispitat će pritužbu i sačiniti zapisnik o razgovoru s radnikom koji je podnio pritužbu.

17

Hrvatski institut za povijest Ako su okolnosti pritužbe naročito teške, ravnatelj Instituta ili osoba koju on ovlasti, može izreći privremenu mjeru kojom bi se osobu koja je uznemiravana izuzelo od daljnjeg doticaja sa suradnicima ili predstavnicima poslodavaca ili trećim osobama koje je uznemiravaju. O privremenoj mjeri izvjestit će se sindikalnog povjerenika Instituta.

U slučaju potrebe, ako okolnosti uznemiravanja to predstavljaju, uznemiravanog radnika može se premjestiti u drugi prostor unutar zgrade Instituta ili pak na radno mjesto čiji opis poslova i zadaća odgovoraju dosadašnjem radnom mjestu na kojem je uznemiravani radnik radio.

Ravnatelj Instituta ili osoba koju on ovlasti imenovat će, u roku od 5 dana od dana podnošenja pritužbe za uznemiravanje, tročlano povjerenstvo sastavljeno od predstavnika radnika Instituta muškog i ženskog spola, koje će ispitati okolnosti slučaja i predložiti ravnatelju izricanje mjera za prestanak uznemiravanja kao i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti osobe koja je vršila uznemiravanje.

Nakon izrečene mjere i akta o odgovornosti prema radniku koji je uznemiravao, radnik ima pravo prigovora u roku od 8 dana od dana uručenja Upravnom vijeću Instituta.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 75.

Ovaj Pravilnik mijenja se i dopunjuje na način propisan za njegovo donošenje.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu donesen 11. 02.

2004. godine.

Članak 76.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave na oglasnoj ploči Instituta.

U Zagrebu, 10. lipnja 2010. godine 2010. godine.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA prof. dr. sc. Petar Selem

18

Hrvatski institut za povijest

Na tekst Pravilnika o radu suglasnost je dala Podružnica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskom institutu za povijest dana 9. lipnja 2010. godine 2010. godine.

SINDIKALNI POVJERNIK Ivica Šušak, dipl. iur.

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Hrvatskog instituta za povijest dana _________________2010. godine.

RAVNATELJ INSTITUTA dr. sc. Stjepan Matković

19