Akcijski plan završna verzija

1914.-1918.

Hrvatska | Europa

2014.-2018.

Hrvatska i Prvi svjetski rat 1914.-1918. | 2014.-2018.

Akcijski plan za obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata

Priredila Dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić

Zagreb, 2013.

1

SADRŽAJ Čemu obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata?

Primjeri obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Francuska Ujedinjeno Kraljevstvo Novi Zeland

Hrvatska i Stogodišnjica Prvoga svjetskog rata - područja djelatnosti Veliki projekt prikupljanja i digitalizacije arhivskoga gradiva u inozemstvu i izrada digitalnoga registra o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu Znanost Knjižnice Muzeji Obrazovanje Matica hrvatska Mreža dobrovoljaca Ceremonijalno-memorijalna djelatnost

Mogućnost uključivanja ostalih resora u obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Turizam Hrvatska radio-televizija Umjetnički okvir Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata

Preliminarni Kalendar Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj (stanje: ožujak 2013.)

2

„Rujan 1914.

Prijavak odsječnog zapovjedništva V. armije od 2. rujna 1914., gubici: 14.300 vojnika, od toga 8.800 ranjenih te 5.500 mrtvih ili nestalih. Procjena (na temelju iskustva): od 8.800 ranjenih 1/3 je poginula, tj. 2.930; 8.800 + 2.930 = 11.730 krvavih gubitaka. Ostatak (14.300 - 11.730) = 2.570 nestalih, tj. nalaze se na neprijateljskom području: ranjeni, mrtvi, zarobljeni, masakrirani. Oko 9.000 ranjenih, 3.000 poginulih i preko 2.000 nestalih - više od 14.000 vojnika.“ Dnevnici austro-ugarskog generala Maksimilijana Čičerića 1892.-1918. Dnevnik 1914.1918. I. svjetski rat, Danijela Marjanić (pr.), Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2012., str. 7.

*

*

*

„Pozvan si da ispuniš najljepšu, najsvetiju, najuzvišeniju zadaću Tvoga života. Pozvan si da braniš Tvoju domovinu, Tvoju ženu, Tvoje starce, roditelje i Tvoju djecu. Pozvani si da braniš i obraniš priestolje Tvoga siedoga vladara, Tvoga dobrog car–kralja.“ Put do pobjede. Sastavljen za podčasnike i momčad sviju četa hrvatske krvi, Zagreb 1916., str. 7.

*

*

*

„U zaklonu leži nešto nalik čovjeku. Grebe rukama i nogama. Smiješno, kao pajaci kad im povučemo skrivenu uzicu. Katkad trzne prsni koš. Zdravstvenik je prebacio truplo na trbuh. Tamo gdje je prije nekoliko minuta bio zatiljak, sad je nekakva crna gvalja iz koje viri kosa i komadić ogrlice. (…) Iznesoše tijelo u šatorskom listu kao hrpu prtenine. Za pola sata predadoše kadetu limenu „smrtovnicu“. „Domobran Imro X., rođen 1876., selo to i to, kotar taj i taj…“ Umro je kod prenosa na povijalište. U džepovima je nađena medaljica Majke Božje Bistričke, olovkom pisano, već nečitljivo pismo, deset kruna u papiru i nešto sitniša.“ Josip HORVAT, Živjeti u Hrvatskoj 1900-1941. Zapisci iz nepovrata, Zagreb 1984., str. 62

*

*

*

„Plačući zaspivamo, plačući se budimo, plačući jedemo, razmišljajući zašto se zemlja ne otvori pod nama i ne proguta nas. Neka Bog pošalje rat onima kojima još nije dosta ovoga krvoprolića, i neka njih učini beskućnicima.“ Pismo mađarske seljanke zarobljenomu suprugu (Peter Hánák, Povijest Mađarske, Zagreb 1995., str. 205).

*

*

*

„Gdje si bio? U paklu. Što si dobio? Prebijena leđa. Zašto si se borio? Za ništa. Koja je država dobila? Niti jedna – sve dobile po leđima.“ Grga Turkalj–Guslar, 1609 dana na fronti, Winnipeg 1930., str. 269.

*

*

3

*

„Vi niste upravo nikakvi demokrati zato jer ne marite za sve ono što je ovaj strahoviti rat učinio od našega naroda, a napose od našega seljaka.

Vi se ni najmanje ne osvrćete na to da je sav naš narod, a napose seljački narod hrvatski iz sve duše zamrzio militarizam tako da se to ne da ni izreći, ni opisati. (…)

Vi ne vjerujete da je naš seljak prije rata spavao, a da ga je istom rat nemilice prodrmao, probudio i učinio čovjekom.

Vi nimalo ne uviđate kolika to mora biti odvažnost i mudrost kad sto i više tisuća Hrvata seljaka jedan za drugim ostavljaju frontu i neće da se više vrate na nju, (…) samo da više ne nose svoje glave na pazar na tuđu gospodsku zapovijed, tobože na obranu kralja i domovine. (…)“ Stjepan Radić, Govori u Hrvatskom saboru, sv. 3., Zagreb 1996., str. 264.

Grobovi domobrana 28. pukovnije na istoku Europe 1917.: lijevo grob br. 398, Domobran Savić Avram; desno grob br. 397, poručnik Hiler Ljudevit. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426.

Album 18, slika br. 03922.

4

Čemu obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata?

Prvi svjetski rat bio je prvi globalni sukob sa dalekosežnim posljedicama za čitav svijet. Vojna djelovanja obiju strana izazvala su do tada nezamislivu materijalnu štetu na područjima izravno zahvaćenima ratom, ali i privredni kolaps pozadine. Sve to pratio je neočekivano visok broj poginulih i ranjenih vojnika svih zaraćenih strana, od kojih su mnogi unatoč medicinskoj skrbi ostali bogalji za cijeli život. Promijenjeni užasima rata bivši su vojnici nastavili formirati svijet nastojeći da se slične stvari ne ponove, barem ne tako skoro. Ta glavna misao vodilja prvih godinama mira, ubrzo je zamijenjena posve drugim stavovima. Unatoč tome, Prvi svjetski rat duboko se usjekao u individualno sjećanje svih suvremenika i nakon njega svijet više nije mogao biti isti.

Zemlje razvijene demokracije ugradile su sjećanje na žrtvu muškaraca i žena podnesenu tijekom Prvoga svjetskog rata u svoj nacionalni korpus. Hrvatska ima priliku za to tek sada zbog slijeda povijesnih okolnosti. Stota godišnjica prilika je za javno iskazivanje pijeteta svim žrtvama Prvoga svjetskog rata sa područja Republike Hrvatske, kao i svima onima koji počivaju u našoj zemlji.

Prilika je to za suočavanje i proučavanje političke i moralne, individualne i kolektivne katastrofe pred kojom se našla Europa prije stotinu godina, a time i Hrvatska kao sastavni njen dio. Prilika je to i da Hrvatska kao nacionalno zrela država, na pragu ulaska u Europsku Uniju, pokažu hrabrost i volju suočiti se sa svojom prošlošću, koliko god ona ne(s)poznata bila.

Kako u Hrvatskoj niti jedno tijelo državne vlasti, koliko je nama poznato, nije pokrenulo pitanje obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata (2014.2018.) u Republici Hrvatskoj, u jesen 2012. okupila se grupa pojedinaca kojima je Prvi svjetski rat okosnica profesionalnoga djelovanja.

Poticaj okupljanju bio je poziv Hrvatskoj da se priključi globalnomu projektu projiciranja imena vojnika poginulih u Prvomu svjetskom ratu. Nažalost morali smo konstatirati da Hrvatska uopće nema popisa ljudskih gubitaka. Štoviše, Hrvatska ne raspolaže niti približnom procjenom gubitaka iz vremena Prvoga svjetskog rata.

Dodatni poticaj za akciju bila je porazna činjenica da se ovakvo stanje neće skoro promijeniti. U Hrvatskoj naime nema znanstvenoga projekta ili neke zasebne ustanova koja bi se sustavno bavila ovom problematikom i nadoknadila veliki znanstveno-istraživački deficit naslijeđen iz ranijeg razdoblja.

Oko inicijalne jezgre do sada se okupilo gotovo pedeset poznavatelja Prvoga svjetskog rata različitih struka iz različitih ustanova, kao i neovisnih entuzijasta. Među nama najbrojniji su znanstvenici, sveučilišni profesori i muzejski djelatnici. Hrvatski institut za povijest (HIP) pružio nam je koordinacijsku podršku, a naša nastojanja podržao je Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) i nekoliko strukovnih društava.

5

Povećanje broja članova rezultiralo je organiziranjem Inicijativnoga odbora za obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, kojemu je cilj potaknuti kulturne i znanstvene ustanove na suradnju, a potom koordinirati zajedničke projekte, kako bi Hrvatska primjereno i dostojanstveno obilježila Stogodišnjicu Prvoga svjetskog rata.

Obzirom na kasno uključenje Hrvatske u ovu veliku globalnu i europsku obljetnicu, neophodna je provedba etapnoga programa tijekom idućih godina (2014.-2018.).

Naša nastojanja do sada su prepoznali kao vrijedna podrške Hrvatski državni arhiv (HDA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), te Državni arhivi u Osijeku, Puli, Zagrebu, Zadru, Pazinu i Dubrovniku, kao i naša najstarija i najveća kulturna organizacija – Matica hrvatska. U međuvremenu sve veći broj kulturnih i znanstvenih ustanova, kao i pojedinaca iz cijele Hrvatske, želi sudjelovati u radu Odbora, a uspostavljena je i suradnja s Austrijskim kulturnim forumom. *

*

*

Ovim putem Inicijativni odbor za proslavu Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata poziva Hrvatsku da ujedini svoje kulturne i znanstvene potencijale, još više negoli je to učinjeno do sada, kako bi se već 2014. mogli spomenuti Prvoga svjetskog rata i njegovih žrtava.

Odbor poziva vlasti Republike Hrvatske da daju podršku realizaciji predloženih projekata i na taj način omoguće sudjelovanje Hrvatske u jednoj tako važnoj europskoj i svjetskoj manifestaciji dobre volje i pomirenja.

Car Karlo pregledava hrvatske jurišnike. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426. Album 18, slika br. 03753

6

Primjeri obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Stogodišnjica Prvoga svjetskog rata predstavlja vjerojatno najveće globalno i europsko obilježavanje nekoga povijesnog događaja ikada.

Neke zemlje do sada su ostvarile značajne rezultate u organizaciji obilježavanja Stogodišnjice, a glavni pokretač akcijskih planova bili su najviši državni dužnosnici.

Vrlo rano s pripremama počele su vlade Australije i Belgije, slijedile su ih vlade Novoga Zelanda i Kanade te ostale zemlje širom svijeta od kojih ovdje spominjemo tek susjednu Mađarsku i Sloveniju.

Najveće pripreme na državnoj razini provedene su u Francuskoj, o javno dostupan opsežan Akcijski plan. Ne zaostaju niti Ujedinjeno Njemačka. Državne vlasti navedenih zemalja odavna su provele Stogodišnjicu uključivanjem velikoga broja kulturnih, znanstvenih ustanova. Stoga su već vidljivi konkretni rezultati ne samo na državnim i na polju međunarodne političke, kulturne i znanstvene suradnje.

čemu postoji Kraljevstvo i pripreme za i obrazovnih razinama već

Navodeći ukratko planove nekoliko odabranih država nastojat ćemo pokazati kolika se važnost pridaje Prvome svjetskom ratu na globalnoj i nacionalnoj razini.

Francuska Francuska je još 2011. objavila opsežan Izvještaj o francuskim pripremama za Stogodišnjicu Prvoga svjetskog rata, čija je izrada započela po nalogu Nicolasa Sarkozyja, tadašnjega Predsjednika Republike.1 Obljetnički program započet će već 2014. i trajat će sve do 2020., odnosno do stogodišnjice mirovnih ugovora kojima je službeno okončan Prvi svjetski rat.

Francuska u obilježavanju Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata vidi prije svega mogućnost svoje dodatne međunarodne afirmacije, što je procijenjeno korisnim i za utvrđivanju političkih pozicija u Europi i svijetu. Stoga je inicirano okupljanje šefova država i vlada u Sarajevu koje će se održati na stogodišnjicu atentata 28. lipnja 2014., uz opsežan višednevni kulturno-znanstveni program i veliku medijsku pozornost.

Važno je u slučaju Francuske naglasiti kako je ondje država inicijator obilježavanja Stogodišnjice, te organizator središnjih događaja predviđenih za 2014. i 2018. godinu.

Tri velika projekta Francuske pokrenuta povodom Stogodišnjice Francuska je tijekom nekoliko proteklih godina daleko odmakla u digitalizaciji arhivskoga gradiva iz razdoblja Prvoga svjetskog rata. Objavila je pojedinačne spise 1

Joseph ZIMET, Commémorer la Grande Guerre (2014-2020): propositions pour un centenaire international. Rapport au Président de la République. Secrétariat général pour l'administration, Direction de la mémoire, du patrimoine et des archives, septembre 2011.

7

oko 1,3 milijuna poginulih vojnika u Prvomu svjetskom ratu i ta je baza podataka već dostupna putem interneta. Isto vrijedi i za operativne spise francuskih postrojbi.

Projekti digitalizacije sada se nastavljaju sa težištem na obradi matičnih knjiga i privatnih arhiva iz istoga razdoblja.

Francuska će se nadalje založiti da se poprišta bitaka iz Prvog svjetskog rata proglase svjetskom kulturnom baštinom pri UNESCO-u.

Osim navedenoga Francuska planira pravu „mobilizaciju kulturnoga i znanstvenog pogona“ u svrhu obilježavanja Stogodišnjice. Namjeravaju održati brojne izložbe, potaknuti rad Francuske knjižnice za međunarodnu suvremenu dokumentaciju i informacije, intenzivirati znanstvene aktivnosti, proširiti projekt digitalizacije Europeana 1914-1918, sastaviti i objaviti popis arhivskih i diplomatskih izvora za Prvi svjetski rat, te održati izložbe arhivalija i zbirki francuskog Ministarstva obrane.

Posebna pažnja bit će usmjerena na jačanje djelatnosti Međunarodnog istraživačkog centra za povijest Prvoga svjetskog rata, Međunarodne grupe za istraživanje i raspravu o Prvomu svjetskom ratu, Njemačkoga povijesnog instituta u Parizu, Međunarodnog kongresa za vojnu povijest, Međunarodne komisije za vojnu povijest i sličnih institucija.

Stogodišnjica se u Francuskoj smatra međuresornim zadatkom. Stoga će se ustanoviti posebno tijelo pod imenom Mission du Centenaire (Misija stogodišnjice), s vlastitim proračunom i osobljem. Rad međuresornog tijela bit će praćen svakodnevno i svoje će prijedloge podnositi Znanstvenome savjetu, čiji će članovi biti domaći i inozemni povjesničari i druge kvalificirane osobe. Konačno, najviše tijelo države imenovat će iz redova važnih osoba jedan Počasni odbor.

Ujedinjeno Kraljevstvo Britanski ratni muzej (Imperial War Museum) vrlo se aktivno priprema za 2014. i obilježavanje Stogodišnjice. Osmislili su mrežu Partnerstvo za Stogodišnjicu (Centenary Partnership) koja pod njihovim vodstvom okuplja oko 850 nekomercijalnih lokalnih, regionalnih i državnih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova iz cijeloga svijeta. Zahvaljujući ovomu Partnerstvu milijuni će ljudi diljem svijeta postati dijelom britanskoga obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, koja će biti popraćena brojnim kulturno-znanstvenim priredbama i djelatnostima.

Zahvaljujući ovoj platformi njezini su članovi zajedničkim snagama ostvarili utjecajniji glas u javnosti, te prepoznatljivost u međunarodnim kulturno-znanstvenim krugovima.

Na ovaj način iskoristili su priliku da na globalnoj razini promoviraju Kalendar događanja potaknutih Stogodišnjicom, a koje će biti izvedene tijekom 2014. godine.

Partnerstvo svojim članovima omogućuje slijedeće pogodnosti: korištenje zajedničkoga loga Stogodišnjice, besplatno korištenje stotinu digitalnih sadržaja koje na raspolaganje daju ustanove uključene u projekt, uključenje u posebno osmišljenu kronologiju (timeline) Prvoga svjetskog rata, korištenje korisnih pomagala za učenje,

8

komuniciranje i korištenje zbirki. Uz to, platforma je zamišljena kao mjesto izmjene stručnoga mišljenja.2 Procjenjuje se da će Ujedinjeno Kraljevstvo potrošiti oko 50 milijuna funti na obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata. Između mnogobrojnih događaja smatramo potrebnim istaknuti obrazovne programe kojima će biti obuhvaćene sve srednjoškolske ustanove u vlasništvu države, a usmjereni će biti na iskazivanje pijeteta svim poginulima i njegovanju uspomene na njihovu žrtvu. Kako bi djeca što jasnije shvatila koliko je rat bio strašan, predviđeni su posjeti nekadašnjim bojišnicama u Francuskoj, danas spomen-područjima.3

Novi Zeland „Događaji iz 1914.-1918. dotakli su se gotovo svake novozelandske obitelji, svake zajednice, svake škole, svakoga radnog prostora i svakoga kluba ili grupe, kako se može vidjeti na memorijalnim pločama diljem zemlje“, stoji na glavnomu portalu novozelandske stranice za obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.

NOVOZELANDSKI LOGO STOGODIŠNJICE1

Na istom mjestu nalaze se i podatci o broju sudionika u Prvomu svjetskom ratu u kojemu je sudjelovalo oko 10% Novozelanđana, odnosno oko 100.000 ljudi. Od toga je poginulo oko 18.000, a ranjeno oko 40.000 vojnika. Navedene brojke Novozelanđani smatraju neizmjernim gubitkom za jednu tako malu naciju.

U svrhu komemoriranja žrtava i obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata novozelandska je Vlada osnovala međuresornu grupu pod vodstvom Ministarstva kulture, a uz sudjelovanje još četiri resorna ministarstava: Ministarstva obrane, Ministarstva veterana, Ministarstva maorskih poslova i Ministarstva vanjskih poslova.

Predstavnici navedenih ministarstava imenovali su zajedničku upravnu grupu (InterAgency Steering Group) koja koordinira aktivnosti i odgovorna je međuresornoj grupi.

Konačno, Programski ured (Programme Office) pri Ministarstvu kulture izrađuje službeni program obilježavanja Stogodišnjice na državnoj razini težeći u njega uključiti i razne regionalne inicijative.

Kako bi potaknuli što širi krug stanovništva na sudjelovanje u osmišljenim programima, okupljen je Panel uglednih Novozelanđana koji uživaju povjerenje javnosti.

Projekti pokrenuti povodom Stogodišnjice: baza podataka spomen-ploča (Cenotaph Database)4; uključenje u Commonwealthovu komisiju za vojna groblja (Commonwealth War Graves Commission)5; komemoracija poginulima na Samoi i 2

Izvor: http://www.1914.org/ http://www.dailymail.co.uk/news/article-2216074/First-World-War-Centenary-Children-school-visittrenches-mark-100-years-outbreak-First-World-War.html 4 http://muse.aucklandmuseum.com/databases/cenotaph/locations.aspx 5 http://www.cwgc.org/ 3

9

Galipolju, te Zapadnom i Srednjoistočnom bojištu; komemoracija za konja Bessa i nekoliko tisuća ostalih konja upotrijebljenih u ratu i slično.

Cilj novozelandske akcije jest:    

Razviti bolje razumijevanje kako je vojna baština formirala identitet nacije; Razviti bolje razumijevanje kako je Prvi svjetski rat utjecao na novozelandske obitelji, napose na žene i one koji su služili u ratu; Ukazati na dugu povijest novozelandskoga doprinosa globalnomu miru i sigurnosti; Daljnji razvoj odnosa sa zemljama Commonwealtha.

Hrvatski domobrani na sočanskom bojištu. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426. Album 18, slika br. 03997.

10

Hrvatska i Stogodišnjica Prvoga svjetskog rata područja djelatnosti „Divizijski mrtvozornik Palčić (…) brojao je u pučkoj školi Bistrice Lesne mrtvace od prošloga dana sa kote tristatrinaest. Prvi bataljon zagorske pukovnije koji je bio na lijevom krilu stradao je najjače: sedamdeset i dvije smrtovnice ležale su od prvog bataljona na stolu divizijskoga mrtvozornika đaka Palčića koji je te mrtvačke papire ljuštio iz žutih metalnih korica i slagao materijal u spise i skrižaljke divizijskih gubitaka. Od drugog bataljona stradale su druga i treća satnija. U drugome vodu druge satnije ostala su ležeći sedmorica, i to: desetnik Pesek Mato i šest domobrana. (…)

Padaju smrtovnice na stol divizijskog mrtvozornika kao kiša, a sa smrtovnicama pisma i molbenice pokojnih domobrana, i sve to đak Palčić čita, registrira, i sve je to savršeno i svemu tomu nema više ni medicinskog ni pravnog lijeka, ni utoka ni priziva. (…)

Brigade i divizije mrtvaca prošetale su se kroz ove križaljke i stupaju dalje u beskonačnost, nijeme, pognute, jadne, nevino osuđene na smrt.“ Miroslav Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne, u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 92, Zagreb 1973., str. 29, 32.

Kao što se iz navedenoga kratkog prikaza priprema za Stogodišnjicu Prvoga svjetskog rata u nekoliko zemalja svijeta može vidjeti, radit će se o uistinu povijesnom globalnom i europskom obilježavanju iznimnoga događaja, koje već kao takvo zaslužuje punu pozornost svih država i svih razina vlasti. Smatramo neophodnim da se i Hrvatska pridruži globalnoj inicijativi, jer će samo tako pokazati i dokazati postojanje neraskidivih veza sa Europom i svijetom.

U Hrvatskoj se do sada pojedinačno ukazivalo na važnost obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, ali su pokušaji ostali bezuspješni. Zato je osnovan Inicijativni odbor, jer samo sinergija kulturnih i znanstvenih ustanova i istraživača može nadoknaditi propušteno vrijeme i organizacijski deficit.

Veliki projekt prikupljanja i digitalizacije arhivskoga gradiva u inozemstvu i izrada digitalnoga registra o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu Za početak potrebno je pokrenuti riješavanje problema nagomilanih tijekom niza desetljeća jer u Hrvatskoj nije sačuvana adekvatna arhivska građa vojne provenijencije iz Prvoga svjetskog rata. Većina potrebne građe nalazi se u Austrijskom državnom arhivu u Beču, dok je manji dio u državnim i vojnim arhivima u Budimpešti. Bez te građe nije moguće pristupiti kvalitetnoj znanstvenoj obradi tema iz hrvatske vojne povijesti.

Stoga prvim zadatkom smatramo izradu digitalnoga registra Hrvatske u Prvom svjetskom ratu, javno dostupnog svim zainteresiranim korisnicima. Taj registar činio bi okosnicu budućih znanstvenih istraživanja, ali bi isto tako hrvatskim građanima omogućio potragu za njihovim precima, sudionicima Prvoga svjetskog rata.

11

Digitalni registar obuhvaćao bi slijedeće baze podataka: ►

Registar austro-ugarskih vojnih postrojbi u Prvom svjetskom ratu U ovomu bi registru bile popisane postrojbe Austro-ugarske vojske (K. u. k. Armee) popunjavane sa područja današnje Republike Hrvatske.

Rekonstruiran bi bio njihov ratni put i navedeni svi relevantni podaci koji bi se našli u arhivskome gradivu.

►

Registar okršaja, bojeva i bitaka U ovom registru bile bi popisane sve borbene akcije Prvoga svjetskog rata u kojima su sudjelovale postrojbe sa područja RH.

►

Registar vojnih gubitaka sa područja RH u Prvom svjetskom ratu U ovomu registru bili bi navedeni svi pojedinačni gubici vojnih postrojbi Austro-ugarske vojske sa područja današnje Republike Hrvatske.

Vođen bi bio poimenično za poginule, nestale, zarobljene ili otrovane plinom (Verlustlisten).

►

Registar hrvatskih časnika u Prvom svjetskom ratu U ovomu registru bili bi popisani časnici hrvatskih postrojbi, te bi bili navedeni svi biografski podaci pronađeni tijekom arhivskih istraživanja.

►

Registar arhivskoga gradiva U ovoj posebnoj bazi podataka bilo bi popisano svo arhivsko gradivo u domaćim i inozemnim arhivima (ponajprije u Austrijskom državnom arhivu i mađarskom Ratnom arhivu) tičući se Hrvatske.

►

Registar mornaričkoga gradiva U ovoj posebnoj bazi podataka bilo bi popisano svo gradivo u domaćim i inozemnim arhivima, muzejima i privatnim zbirkama tičuće se C. i kr. ratne mornarice na tlu današnje Republike Hrvatske.

Zaključak Odbora o arhivskoj suradnji s Austrijom Primarno arhivsko gradivo iz kojega bi nastala digitalna baza podataka pohranjeno je prvenstveno u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Gradivo o operativnom djelovanju austro-ugarskih postrojbi sa područja Hrvatske, te podatci o poginulima, ranjenima, nestalima i otrovanim vojnicima obuhvaća oko 90 metara gradiva, odnosno oko 900 arhivskih kutija. Samo za prvu fazu rada Odboru je potrebna žurna izrada oko 120.000 preslika.

Zbog obima taj posao ne može odraditi i/ili platiti nijedna ustanova u RH bez pomoći državnih institucija najviše razine. Stoga će se Odbor obratiti Predsjedniku RH i Predsjedniku Vlade RH s prijedlogom da Republika Hrvatska ŽURNO postigne međudržavni sporazum s Republikom Austrijom. Kao primjer djelovanja mogao bi poslužiti sporazum između Mađarske i Republike Austrije prema kojemu je Mađarskoj omogućen izravan pristup, korištenje i kopiranje gradiva Austrijskog državnog arhiva glede Mađarske.

12

Kako bi se što žurnije omogućila provedba ovoga plana, Odbor je spreman pripomoći izradom stručnih ekspertiza, a važnu će ulogu u tome imati Hrvatski državni arhiv (HDA), koji je najbolje upoznat s mogućim modelima međuarhivske suradnje.

Znanost Znanstveni će dosezi proizašli iz obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata uglavnom ovisiti o spremnosti Ministarstva kulture te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da financijski podrže pojedinačna događanja koja će im biti predložena u sklopu redovnoga sustava financiranja. Budući da prijava na raspisane natječaje otežava pravodobno planiranje pojedinačnih akcija u sklopu ovako obimnog programa, naročito kada je riječ o mađunarodnoj suradnji, Inicijativni odbor predlaže pronalaženje drugačijega modela financiranja.

Obzirom na slabu istraženost razdoblja Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj, Odbor smatra neophodnim postepeno istraživanje bazirano na odabiru tema od presudne važnosti za svaku pojedinu ratnu godinu (vidjeti: Kalendar događanja na str. 19-22).

Na taj bi se način ipak sustavno obradilo to presudno razdoblje hrvatske povijesti, što bi bio značajan pomak na bolje u odnosu na postojeće stanje.

Namjera nam je da svaki od predloženih znanstvenih skupova i okruglih stolova bude pretočen u zbornik radova, a uz svaku izložbu bude otisnut katalog izložbe. Na taj bi način Hrvatska dobila prvu svoju povijest Prvoga svjetskog rata u pet svezaka.

Cilj nam je dakle stvoriti osnovnu literaturu koja bi se u budućnosti mogla nadograditi specijalističkim i znanstvenim studijama različitih struka, te na taj način stvoriti respektabilnu bibliografiju o Prvom svjetskom ratu u Hrvatskoj.

Knjižnice Odbor smatra kako knjižnice predvođene Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) mogu digitalizacijom hrvatskoga tiska iz razdoblja Prvoga svjetskog rata bitno pomoći razvoju znanstveno-istraživačkih projekata. Iako su pojedine knjižnice već uvelike u procesu digitalizacije svoga fonda, druge poprilično zaostaju što bi svakako valjalo ispraviti.

Osim toga, knjižnice su dragocjeni izvor podataka za izradu Bibliografije radova o Prvom svjetskom ratu, koja bi obuhvaćala znanstvene i stručne knjige te druge znanstvene, stručne i pregledne radove o tome razdoblju. Hrvatskoj također nedostaje potpuni popis onovremenih tiskovina (novina, periodičnih publikacija, časopisa), što bi svakako valjalo promijeniti, kao i napraviti izbor najrelevantnijih članaka iz tiska, jer potpunu bibliografiju nije moguće izraditi zbog preobimnosti gradiva.

13

Muzeji Inicijativni odbor razvio je do sada izvrsnu suradnju sa nekoliko muzeja čiji su djelatnici ujedno i članovi Odbora. Obzirom da su neki od naših članova ujedno i vrlo istaknuti članovi muzejske zajednice, nadamo se uspješnoj suradnji sa Muzejskodokumentacijskim centrom (MDC-om), kao krovnom ustanovom te vrste za područje Republike Hrvatske.

Namjera nam je pozvati na suradnju sve muzeje putem zajedničkoga upitnika o posjedovanju građe tičuće se Prvoga svjetskoga rata. Prikupljeni podaci činili bi Registar muzejske građe koji bi u znatnoj mjeri olakšao formiranje prigodnih izložbi.

Naravno, ovisno o odzivu i spremnosti na suradnju bilo bi izvrsno da se što više izložbi postavi koordinirano sa planiranim znanstvenim skupovima i/ili okruglim stolovima kako bi se dobila što cjelovitija slika o istraživanoj temi. Uspostavljena koordinacija ujedno bi poslužila kao platforma za popularizaciju rada znanstvenih i kulturnih ustanova uključenih u ovaj program.

Ukoliko to bude moguće, bilo bi dobro organizirati razmjenu izložbi između velikih kulturnih centara (Zagreb, Pula, Split, Zadar i Osijek) i gostovanje pojednih izložbi ili dijelova većih izložbi u manjim gradovima širom Hrvatske.

Unatoč tome znatan dio Hrvatske neće biti uključen u obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, ali će svi oni koje to bude zanimalo moći vidjeti gdje se što događa na zajedničkom Kalendaru događanja koji će biti vidljiv na mrežnim stranicama posvećenima obljetnici.

Obrazovanje Velika je odgovornost resora obrazovanja da putem hrvatskog školskog sustava ususret i povodom Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata promiče vrijednosti nastanka Europe, zajednice ravnopravnih naroda proizašle iz zajedničke povijesti obilježene ratovanjima. Pritom je bitno istaknuti koja je bila uloga Hrvatske u oblikovanju današnje Europe te kako su europska i svjetska ratna zbivanja utjecala na formiranje hrvatske nacije i države.

Smatramo potrebnim uputiti djecu i mladež da upoznaju život svojih predaka, izravnih i neizravnih sudionika Prvoga svjetskog rata, kako bi shvatila koliko rat razara obitelj i društvo u cjelini. To se može postići ilustriranim predavanjima, čitanjem hrvatske i strane književnosti, sjećanja sudionika toga razdoblja ili na neki drugi način primjeren dobi ciljane skupine.

Izbor metode također ovisi o dobi, no najbitnije je da djeca shvate važnost Prvoga svjetskog rata za današnjicu i utjecaj toga razdoblja na događaje u kojima i ona neizravno sudjeluju.

14

Matica hrvatska Matica hrvatska već je izrazila spremnost uključiti u obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata infrastrukture svoje Uprave i Palače u Zagrebu, ali i mobiliziranjem mreže svojih Ogranaka, koji prokrivaju čitavo područje Republike Hrvatske, te organizacijom i suorganizacijom priredaba u okviru obilježavanja Stogodišnjice.

U tomu smislu Uprava će pozvati Ogranke Matice hrvatske na istraživanje lokalne baštine proizašle iz Prvoga svjetskog rata, poput primjerice prikupljanja podataka o spomen-obilježjima, usmenoj predaji, pisanomu gradivu i drugoj baštini iz toga razdoblja.

Mreža dobrovoljaca Kao što je već istaknuto, velika količina arhivskoga gradiva trebala bi biti obrađena kako bi Hrvatska konačno utvrdila osnovne činjenice iz povijesti Prvoga svjetskog rata, bez kojih nije moguće provesti daljnja istraživanja.

Inicijativni odbor posve je svjestan o kolikim je golemim količinama podataka riječ kada se govori o istraživanju i iščitavanju arhivskoga gradiva hrvatskih vojnih postrojbi sudionica Prvoga svjetskog rata.

Zbog toga ovom prilikom upozoravamo da će nam biti neophodna pomoć većeg broja dobrovoljaca, bez kojih neće biti moguće izvršiti transfer i obradu podataka u računalnim bazama. Dobrovoljci bi posao odrađivali pod stručnim i znanstvenim vodstvom Odbora.

Hrvatski domobrani u društvu medicinskih sestara. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426.

Album 18, slika br. 04018.

15

Ceremonijalno-memorijalna djelatnost Državna razina Inicijativni odbor smatra kako bi Republika Hrvatska trebala poput svih drugih zemalja komemorirati žrtve Prvoga svjetskog rata na državnoj razini.

Za tu svrhu trebalo bi u okviru rada na bazama podataka sastaviti ratne putove hrvatskih postrojbi te kalendar obilježavanja akcija u kojima su sudjelovali, kako bi se moglo pristupiti organiziranom memorijalnom obilježavanju pojedinačnih događaja iz razdoblja Prvoga svjetskog rata.

Odbor poziva osobito da se evidentiraju vojna groblja iz vremena Prvoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske i vojna groblja hrvatskih pukovnija u inozemstvu (Italija, Slovenija, Ukrajina, Rusija...). Većini njih nužna je temeljita obnova, a prilično je upitno u kojem su stanju pojedinačni grobovi istaknutih vojnih ličnosti.

Lokalna razina Inicijativni odbor ovim putem poziva jedinice lokalne samouprave da se priključe obilježavanju Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata napose obnovom spomen-obilježja (spomenika ili ploča) te grobalja vojnika. Njihova djelatnost i angažman bili bi od nacionalne važnosti za izradu registra vojnih grobalja i spomen-obilježja iz razdoblja Prvoga svjetskoga rata na tlu Republike Hrvatske.

Pri tome bi bilo od izuzetne važnosti potaknuti sjećanja starijih stanovnika, jer su brojni spomenici u međuvremenu posve uništeni i izgubio im se svaki trag. Suradnja sa privatnim osobama važna je i zbog prikupljanja arhivalija, fotografija i sličnih materijala iz obiteljskih zbirki, a sve sa ciljem obnove sjećanja na hrvatske postrojbe iz vremena Prvoga svjetskog rata.

Zaključak Odbora Inicijativni odbor će se u pisanom obliku obratiti Ministarstvu branitelja RH s prijedlogom da se osnuje službeno tijelo za brigu o vojnim grobljima iz razdoblja Prvoga svjetskog rata na tlu Republike Hrvatske, te za brigu o grobovima hrvatskih vojnika i istaknutih vojnih ličnosti u inozemstvu.

Pritom će istaknuti važnost pronalaženja rješenja za uređenje zapuštenih grobova istaknutih hrvatskih vojskovođa pokopanih na Središnjem groblju u Beču, od kojih su svakako najpoznatiji vojskovođa Svetozar Boroević (1856.-1920.) i general-pukovnik Stjepan Sarkotić (1858.-1939.), te njihova trajnoga održavanja.

16

Mogućnost uključivanja drugih resora u obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Turizam Francuska tijela državne vlasti izvijestila su kako svake godine više od sedam milijuna posjetitelja, od toga su polovica stranci, posjećuje poprišta Prvoga svjetskog rata u Francuskoj što državi donosi izravni prihod od 45 milijuna eura godišnje.

Također su objavili da se ususret Stogodišnjici Prvoga svjetskog rata očekuje snažan porast broja posjetitelja, a time i ostvarenih prihoda.6 Obzirom da i u Hrvatskoj postoje područja pogodna za povijesni turizam sa sastavnicom Prvoga svjetskog rata, smatramo da bi za Republiku Hrvatsku bilo dobro priključiti se europskim trendovima znanstvenoga i kulturno-povijesnoga turizma, te ujedno promovirati Hrvatsku.

Odbor smatra kako je za početne napore u tom smjeru najpogodnije područje Pule, koja je bila sjedište C. i kr. ratne mornarice, pa se uz nju nalazi relativno dobro očuvan sustav fortifikacija. To područje valjalo bi uz pomoć Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice postepeno pretvoriti u svjetski poznatu destinaciju koja bi mogla pripomoći razvoju turizma na cjelokupnom teritoriju Hrvatske.

Časnici 28. domobranske pukovnije. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426. Album 18, slika br. 03843.

6

Joseph ZIMET, Commémorer la Grande Guerre (2014-2020), str. 29.

17

Hrvatska radio-televizija Hrvatska radio-televizija trebala bi kao javna televizija pratiti nastojanja svih sudionika obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata kako bi informacije o važnosti te obljetnice doprle do što većeg broja građana Republike Hrvatske.

Putem izvještaja sa pojedinih događaja (znanstvenih skupova, otvaranja izložbi, polaganja vijenaca) vršila bi se popularizacija rada državnih tijela i ustanova u znanosti i kulturi. Članovi Inicijativnog odbora mogli bi biti stručni konzultanti prilikom izrade različitih emisija o Prvom svjetskom ratu osmišljenih unutar HRT-a.

Umjetnički okvir Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Inicijativni odbor pozvat će Ministarstvo kulture Republike Hrvatske da se pridruži izradi umjetničkoga dijela Kalendara događanja povodom Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, te da potakne i druge svoje sastavnice na djelovanje, ali i financiranje ponuđenih programa.

Na taj način ova globalna obljetnica dobila bi i dostojan umjetnički okvir u Republici Hrvatskoj.

Domobran 28. pukovnije. © Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426. Album 18, slika br. 03904.

18

Preliminarni Kalendar Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj (stanje: ožujak 2013.)

U ovaj Kalendar uvrštena su samo događanja za koja je poznato okvirno vrijeme održavanja. U planu je veći broj događanja kojima taj podatak trenutno nije poznat i bit će uvrštena u čim to bude poznato.

2013.

LISTOPAD

Znanstveni skup „1913. - posljednja godina mira“ Hrvatski državni arhiv, Zagreb, jedan dan, 20 sudionika

2014.

LIPANJ

Znanstveni skup „Varaždin i sjeverozapadna Hrvatska u Velikom ratu 1914.–1918.“ Zavod za znanstveni rad HAZU, Varaždin, dva dana, 40 sudionika

LIPANJ

Izložba „Barun Gautsch“ Pomorski i povijesni muzej Istre, Pula, lipanj – listopad

SRPANJ

Polaganje vijenca kod spomenika na Mirogoju u spomen prvih poginulih sudionika Prvoga svjetskog rata

KOLOVOZ

Okrugli stol „Prvi svjetski rat u Slavoniji“ Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Srijema i Baranje, Štitar, jedan dan, 15 sudionika

RUJAN

Okrugli stol o Balkanskom ratištu Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

RUJAN

Knjižnična izložba Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, mjesec dana

19

LISTOPAD

Međunarodni znanstveni skup „1914. – prva godina rata u Hrvatskoj i Monarhiji“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, tri dana, 40 sudionika

2015.

VELJAČA

Međunarodni znanstveni skup o Istočnom bojištu Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

OŽUJAK

Izložba „Prvi svjetski rat u slici“ Hrvatski državni arhiv, Zagreb

TRAVANJ

Međunarodni znanstveni skup o Londonskom ugovoru Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

SRPANJ

Polaganje vijenca kod spomenika na Mirogoju u spomen svih zarobljenika pomrlih u Prvom svjetskom ratu

KOLOVOZ

Znanstveni skup „Marcel Kiepach – život i djelo“ Povijesno društvo Križevci, jedan dan, 10 sudionika

2016.

TRAVANJ

Okrugli stol „O ratnoj taktici, tehnici i strategiji“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 15 sudionika

SVIBANJ

Izložba „K.u.k. Kriegsmarine“ Pomorski i povijesni muzej Istre, Pula, svibanj – rujan

LIPANJ

Međunarodni znanstveni skup o C. i kr. ratnoj mornarici Filozofski fakultet Sveučilišta u Puli, jedan dan, 20 sudionika

LIPANJ

Polaganje vijenaca na Mornaričkom groblju u Puli

20

LISTOPAD

Međunarodni znanstveni skup „Kako preživjeti rat? Svakodnevni život tijekom Prvog svjetskog rata“ Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, jedan dan, 20 sudionika

STUDENI

Okrugli stol o Franji Josipu I. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

STUDENI

Izložba povodom stogodišnjice smrti Franje Josipa Hrvatski državni arhiv, Zagreb

PROSINAC

Međunarodni znanstveni skup „Mirovne inicijative – iluzija o mogućem skorom miru“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 15 sudionika

2017.

TRAVANJ

Okrugli stol „Ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

SVIBANJ

Okrugli stol o Svibanjskoj deklaraciji Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

LISTOPAD

Okrugli stol „Revolucije u Rusiji i njihov utjecaj na Hrvatsku“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

STUDENI

Polaganje vijenca kod spomenika na Mirogoju

STUDENI

Međunarodni znanstveni skup o Talijanskome ratištu Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 15 sudionika

21

2018.

SIJEČANJ

Okrugli stol „Wilsonovih 14 točaka – stvarnost i iluzija“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 15 sudionika

SVIBANJ

Izložba „Poslije četiri godine službe...“ Pomorski i povijesni muzej Istre, Pula, svibanj – listopad

SRPANJ

Okrugli stol o Krfskoj deklaraciji Hrvatski institut za povijest, Zagreb, jedan dan, 10 sudionika

LISTOPAD

Znanstveni skup „Stanovništvo i rat – (socio)demografski aspekti Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj“ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, jedan dan, 20 sudionika

STUDENI

Međunarodni znanstveni skup „1918. – zadnja godina rata i početak privida mira“ Hrvatski institut za povijest, Zagreb, dva dana, 30 sudionika

Hrvatski domobrani na istoku Europe. Hrvatski državni arhiv, fond br. 1426. Album 18, slika br. 03776.

22