57. zagrebački salon - insertacija Večernji list

Page 1

57 ZS 57. zagrebački salon vizualnih umjetnosti 15·09 — 20·11·2022 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 1 09.09.2022. 14:11

Zagrebački salon je jedna od najstarijih kolektivnih hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja. Godine 1965. godine utemeljila ga je Skupština grada Zagreba. Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Ovogodišnje, 57. izdanje manifestacije realizira se u organizaciji HDLU prema koncepciji

IMPRESUM

ORGANIZACIJSKI ODBOR Tomislav Buntak, predsjednik HDLU; Josip Zanki, dopredsjednik HDLU; Ida Blažičko, dopredsjednica HDLU; Fedor Fischer, Alen Novoselec, Monika Meglić, Melinda Šefčić

RAVNATELJICA

Ivana Andabaka

KUSTOSICA

Leila Topić

PRODUCENTI

Ivana Andabaka

i Tomislav Buntak (HDLU)

IZVRŠNA PRODUCENTICA

Nika Šimičić (HDLU)

ODNOSI S JAVNOŠĆU

Martina Miholić

VIZUALNI IDENTITET Studio Hrvatin

2 5 7 ZS HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
Leile Topić
“Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti”.
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 2 09.09.2022. 14:11

Novi, dobar „vjetar u leđa“ ovoj važnoj manifestaciji

Na poticaj likovnih umjetnika i arhitekata 1965. godine osnovan je Zagrebački salon i to kako bi postojala izložba koja predstavlja novu umjetničku produkciju, a istovremeno i aktivno predstavlja umjetničku scenu vizualne umjetnosti koja obuhvaća arhitekturu, primijenjenu umjetnost i likovnu umjetnost. Bio je to važan i velik događaj 20 godina nakon završetka 2. svjetskog rata, opuštanja tvrdog totalitarnog komunističkog sustava i pokušaj otvorenijeg pristupa razvoju vizualne, likovne umjetničke scene s ciljem sustavnog praćenja recentnih umjetničkih dosega i razvoja načina izlaganja.

Službeni osnivač je Skupština Grada Zagreba, a do razdvajanja izložbe 1976. godine na izložbe koje su zasebno predstavljale arhitekturu, primijenjenu umjetnost i likovnu umjetnost, organizaciju Zagrebačkog salona provodi HDLU u Zagrebu. Postupkom razdvajanja umjetničkih područja, organizaciju preuzimaju i Društvo arhitekata te ULUPUH kada se na izložbama predstavlja arhitektura odnosno primijenjena umjetnost.

Novi ciklus razvoja započinje stvaranjem samostalne Republike Hrvatske, u početku s poteškoćama s obzirom na ratne godine, te se od druge polovine 90-ih godina prošlog stoljeća

UVODNA RIJEČ TOMISLAVA BUNTAKA, PREDSJEDNIKA HDLU-A

otvaraju nova pitanja, pristupi u značenju, razlozi postojanja i opstanka Zagrebačkog salona.

Nije jednostavno kontinuirano, kroz 6 desetljeća stvarati cjelovit pristup koji zahvaća i tradiciju, nove kontekste, generacijske pristupe, političke promjene. Nije lako uvijek nanovo pokušavati stvarati nove svjetove i nove prostore te naravno nove sustave organizacije i produkcije ovakvih umjetničkih događanja koje razvojno komuniciraju s našom scenom i svijetom.

Osobno vjerujem da bez uspostavljanja kontinuiteta razvoja i održavanja ovako značajnih manifestacija, koje su odgojile i afirmirale generacije umjetnika i umjetnica, nije moguće kvalitetno i sustavno razvijati umjetničku scenu posebno u državama veličine i snage Republike Hrvatske. Zagrebački salon je upravo ta točka koja je do sada, a i dalje čini promjenu te potiče razvoj, predstavljajući sve aspekte ove umjetničke scene i generacijskih stvaralačkih potencijala.

Uvijek postoji mogućnost stagniranja, ali i novog širenja, zatvorenosti ali i promjene, no realizacija razvojnog potencijala ovakvih projekata ovisi o samoj umjetničkoj zajednici, kulturnim i umjetničkim institucijama i organizacijama te svijesti društva koje nije profesionalno vezano

uz umjetničku scenu i stvaralaštvo. Naravno, volonterski pristup i vjera da je umjetnost važna za uspostavu boljeg svijeta, predstavljaju motivacijski model koji osigurava razvoj i rast svake umjetničke manifestacije, a održali su i Zagrebački salon.

Od samih početaka Zagrebačkog salona možemo čitati o poteškoćama u financiranju, što smo u zadnjem desetljeću, u kriznim godinama, osjetili i sami, a što je pak dovodilo u opasnost da se Zagrebački salon ugasi ili postane sve minornija izložba. Reorganizacijom pristupa ovakvim manifestacijama poput Zagrebačkog salona i Salona mladi, u zadnjih 7, 8 godina učinili smo u HDLU velike promjene. Od glavnih izložbenih programa, popratnih programa, širenja programa i izložbe iz Meštrovićevog paviljona (Doma HDLU) u nove, posebno donjogradske prostore, do značajnije pratnje medija, posebno uz izdanjima Večernjeg lista, te osiguravanja privatnih partnera i posebnih sredstava za nagrade za umjetničke dosege. U politici aktivnog pristupa popularizaciji, produkciji i traženju dodatnih sredstava 60% do 70% sredstava ne dolaze iz javnih izvora financiranja.

Ovogodišnje otvaranje manifestacije/projekta

ARTUPUNKTURA, u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba, unutar kojeg se otvara i Zagrebački salon, daje novu vidljivost Zagrebačkom salonu i istovremeno aktivno stvara nove organizacijske i produkcijske pristupe u predstavljanju umjetničke scene i važnosti koje umjetnost, kultura te umjetnici i umjetnice imaju za pozitivan identitet i razvoj društva.

Stoga ove godine, kada slavimo trideset godina od priznanja Republike Hrvatske, želimo dati novi dobar „vjetar u leđa“ ovoj važnoj manifestaciji te pokrenuti, nadamo se, konkretne promjene u budućim realizacijama Zagrebačkih salona, u kojima će se obuhvatiti zamjetan broj muzejsko-galerijskih ustanova i privatnih galerija, razvijati jasna međunarodna suradnja, te obuhvatiti i nekoliko kustoskih i izlagačkih pristupa. Osim javnih partnera, Ministarstva Kulture i medija, Grada Zagreba, sada i TZ Grada Zagreba, težit će se suradnji s novim umjetničkim i privatnim partnerima, gdje će Zagreb živjeti Zagrebački salon, a Zagrebački salon biti mjesto predstavljanja odličnog umjetničkog stvaralaštva uz brojne posjetitelje iz Hrvatske, Europe i svijeta.

5 7 ZS 3 5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 3 09.09.2022. 14:11

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

15. rujna 2022. godine, u 19 sati otvara prvu dionicu manifestacije 57. zagrebački salon prema konceptu kustosice Leile Topić: „Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti“ izložbom u Domu HDLU (Meštrovićev paviljon) na Trgu žrtava fašizma.

Polazište teme 57. zagrebačkog salona su recentno obilježene obljetnice hrvatskog društva (2021. obilježena je trideseta godišnjica samostalnosti RH i pedeseta obljetnica Hrvatskog proljeća), stoga će se na salonu predstaviti radovi koji reflektiraju, propituju odnosno analiziraju koncepte slobode, javnog prostora, kulture sjećanja, nacionalizma, građanstva ili suvereniteta unutar suvremenog društva.

Nakon otvorenja, s početkom u 20:30 sati održat će se koncert benda Živa voda (Maja Rivić (vokal), Mak Murtić (saksofon), Igor Pavlica (truba), Jurica Rukljić (tuba, elektronika), Josip Šustić (gitara), Jelena Galić (bas gitara, vokal) Daniel Kadijević (bubanj)), koji će tematski biti vezan uz Salon kroz obradu popularnih pjesama patriotske tematike.

Druga dionica Zagrebačkog salona otvara se 16. rujna, u 18 sati ispred Doma HDLU na Trgu žrtava fašizma kada će se predstaviti partnerski projekt „30 prizora za 30 godina“ nastao u produkciji udruge Domino, koji uključuje niz performansa u okolici Meštrovićevog paviljona, a u 20 sati otvorenje selimo u palaču Vranyczany (HIS) u Berislavićevoj 6, gdje nas očekuju umjetnički rad i izvedba pozvane umjetnice Nicole Hewitt –Ova žena se zove Jasna.

Ovogodišnji salon tematski se širi kroz suradnju s Indijskim veleposlanstvom povodom obilježavanja 75 godina indijske neovisnosti popratnim programom u Dvorani Gorgona MSU Zagreb te Centru za ženske studije.

Ovogodišnje, 57. izdanje manifestacije realizira se u organizaciji HDLU i dio je jedinstvenog projekta ARTUPUNKTURA, u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba, čiji je cilj zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama grada probuditi njegovu vitalnu energiju.

UVOD HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA 4 5 7 ZS
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 4 09.09.2022. 14:11

Godine 2021. hrvatsko je društvo obilježilo tridesetu godišnjicu samostalnosti i pedesetu obljetnicu Hrvatskog proljeća. Kustoski koncept 57. zagrebačkog salona, planiranog za 2022. godinu, nosi naziv „Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti.“ Riječ je o citatu iz osobnog dnevnika

Vlade Gotovca, kojeg je vodio tijekom

1971. godine. Naziv je odabran jer najbolje reflektira želju ovogodišnjeg Salona da ove važne i kompleksne obljetnice tematizira i obradi posredstvom medijski, odnosno generacijski, heterogenih umjetnika i umjetnica. Planiraju se predstaviti radovi koji reflektiraju, propituju, odnosno analiziraju, koncepte slobode, javnog prostora, kulture sjećanja, nacionalizma, građanstva, ili suvereniteta unutar suvremenog društva.

Hrvatska je u treće desetljeće samostalnog postojanja zakoračila snažno se ideološki naginjući udesno kao posljedica, između ostalog, lošeg obrazovnog sustava i dominantnog revizionističkog narativa, koji u negativnim tonovima opisuje primjerice jugoslavensko socijalističko nasljeđe te proizvodi neprijatelje perpetuirajući ideološke podijele koje korijene vuku iz 2. svjetskog rata. Povjesničar Ivo Goldstein bilježi da je suvremenu Hrvatsku moguće opisati akronimom „nkkk – nacionalizam, korupcija, klijentelizam, konzervativizam, klerikalizam“. Postavlja se pitanje, što umjetnost, koju nacionalne države često koriste za povezivanje zajednica i za definiranje odnosno mobiliziranje kolektivnog identiteta, može činiti kako bi skrenula pažnju na urušavanje suvremene Hrvatske u iliberalno, autoritarno, podijeljeno i duboko nepravedno društvo? 13. prosinca 1971. Vlado Gotovac je u dnevniku zapisao – „Spasiti čovjeka znači spasiti Svemir. Ali u našoj sudbini on se doista zbiva! Njeno znanje dakle i tako postoji. — Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti.“ Može li naša generacija nastaviti ideje strategija čovjekovog spasenja? Imamo li znanja, mogućnosti i volje za to?

LEILA TOPIĆ, KUSTOSICA 57. ZAGREBAČKOG SALONA

57. zagrebački salon teži predstaviti radove koji stvaraju svježe mogućnosti za kritičku refleksiju i političku mobilizaciju. Namjera koncepta jest predstaviti radove koji transformiraju ili interpretiraju nepravde, zablude ili nesnalaženja, povezane s konceptom suverene države poput sustavnog provođenja rasnih, etničkih, vjerskih i rodnih nejednakosti, neučinkovitost borbe protiv korupcije na državnom nivou, rast opresivne države nadzora, provođenja povijesnih revizija, rastuće društvene nejednakosti, bujanje birokratizacije u svim društvenim segmentima ili urušavanje države blagostanja. Planiraju se artikulirati spomenute teme iz različitih aspekata kulturnog stvaralaštva: od performansa i intervencija u javnom prostoru do posebno proizvedenih radova koji će dubinski, ali i na vizualno inovativan način predstaviti spomenute teme. Evokativna moć i asocijativni rasponi umjetnosti nesumnjivo reflektiraju koncept državnog suvereniteta jer je proizvodnja umjetnosti neodvojiva s izgradnjom identitetskih, odnosno političkih, zajednica. Dapače, suvremeni oblici suverenosti duboko se oslanjaju na umjetničku reprezentaciju i praksu. Sve kulturne forme, bez obzira je li riječ o filmu, arhitekturi, slikarstvu ili poeziji, istodobno su uključene u artikuliranje ali i osporavanje načela suvereniteta. Ambivalentnost predstavljanja države iz pozicije umjetnika ponajbolje je opisala Sanja Iveković u performansu „Zašto umjetnica/umjetnik ne može predstavljati državu-naciju“, premijerno izvedenom u Musée d’Art Contemporain, u Valde-Marne, u Francuskoj, u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj, 2012. U sklopu izvedbe je Rada Iveković, filozofkinja i dugogodišnja suradnica Sanje Iveković ustvrdila: „Bolje da si na neki način predstavljen nego loše predstavljen, a najgore je uopće ne biti zastupljen. Umjetnost i politika se vrte oko ova dva pola – nemogućnosti, a opet neizbježnosti reprezentacije.“

Neosporno je kako je umjetnost, mutatis mutandis, odigrala važnu ulogu u uspostavi neovisnih nacionalnih država i narodnog samoodređenja pa je stoga umjetnost zahvalan repozitorij onima koji žele pokazati moć suverene države ali, ne manje važno, i za one koji se nadaju potkopati tu moć. Kustoski koncept podrazumijeva zagovaranje umjetnosti kao oblika vizualne politike, stvaranja platforme za umjetnike/aktiviste slijedeći model platforme, uključujući protivljenje akcijama koje stvara nacionalna država uz opravdanje njezinog prava na suverenost granica. Planirano konfrontiranje ideje državnosti odnosno suvereniteta i umjetnosti na 57. Salonu pružit će nam dragocjena znanja osvjetljavanja prirode odnosa moći unutar suvremenog društva, potaknuti osvještavanje urušavanja političke, znanstvene ili obrazovne sfere, osnažiti koncept javnosti i aktivnog uključivanja u društveni život te nastojati vratiti vjeru u emancipatorsku moć kulture. Na koncu, izložba predlaže i inzistira na kontinuitetu predanosti i sposobnosti umjetnika da predvide i postavljaju pitanja, odnosno oblikuju sudbine naše neposredne budućnosti.

5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 5 7 ZS 5
KONCEPCIJA
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 5 09.09.2022. 14:11

Odabrani umjetnici

ANA DANA BEROŠ . TANJA

DABO . MATIJA DEBELJUH . IVAN

FIJOLIĆ . DARKO FRITZ . MAK

HUBJER . PAULINA JAZVIĆ . MIHAEL

KLANJČIĆ . KSENIJA KORDIĆ . ALEM

KORKUT . MATIJA KRALJ . RADOVAN KUNIĆ . LUKA KUŠEVIĆ . SINIŠA

LABROVIĆ . GLORIJA LIZDE . IVICA

MALČIĆ . KRISTINA MARIĆ . ANA

MUŠĆET . RENATA POLJAK . IVAN

PRERAD . IGOR RUF . NELI RUŽIĆ .

SLAVEN TOLJ . TANJA VUJASINOVIĆ

Pozvani umjetnici

SELMA BANICH . IGOR GRUBIĆ .

NICOLE HEWITT . DAMIR OČKO

6 5 7 ZS HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
IZLAŽU:
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 6 09.09.2022. 14:11

IZDVOJENI UMJETNICI

DAMIR OČKO

Oh Polish Babe kolaž (gvaš i akril na papiru, tkanina, metalik folija, svjetlucava pjena)

IGOR GRUBIĆ

U teoriji i praksi (zovite ga njegovim imenima) akcije u javnom prostoru

Croatia Pot Bash kolaž (gvaš i akril na papiru, tkanina)

5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 5 7 ZS 7
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 7 09.09.2022. 14:11

Video prikazuje umjetnicu kako za sobom ostavlja dugi trag žute tekućine na snijegom prekrivenim pješčanim dinama, u neposrednoj blizini rusko-litvanske granice. Autorica je tako kreirala distopijski svijet koji nalikuje nekom udaljenom planetu. Preuzima univerzalni znak iz životinjskog svijeta kako bi naglasila apsurdnost ljudske opsesije za teritorijem i dominacijom.

Teritorijalno ponašanje ljudi kroz povijest rezultiralo je iscrtavanjem linija uslijed graničnih sporova i krvavih susreta; prekoračivši granicu fizičkog prostora te su linije postale okovi koji ograničavaju slobodu i um. Posljedica svake markacije te vrste je izbjegavanje, izolacija i strah, koji će implicirati opetovano iscrtavanje teritorija. Čak i kada putujemo na drugi planet, vođeni smo opsesivnom potrebom za ekspanzijom i stjecanjem moći, dok su nove spoznaje i saznanja sekundarni.

Na ovom je planetu markiranje teritorija postalo samo sebi svrha. Apsurdan čin metaforičkog uriniranja po pustinjskom krajoliku i državnoj granici, tihi je i intimni komentar na hermetičku zatvorenost fizičkog i mentalnog prostora.

NELI RUŽIĆ

Golden Silver je makrofotografija ostatka razvaljene brave pronađene nakon provale člana obitelji u majčinu kuću na otoku. Probušeni cilindar brave smatram relikvijom, indeksom koji nije samo dokaz nasilnog djelovanja u obiteljskom konfliktu s elementima ‘turbo folk’ grčke tragedije, već paradigmatični objekt suvremene Hrvatske, uronjene u zamjene prioriteta i vrijednosti, nasilne odnose moći i prevlasti imovinskog nad afektivnim. Golden Silver je produkt aspiracije, normalizacije korupcije i neutažive želje za posjedovanjem koji su u srži kriminalno-kapitalističkih odnosa posebno izraženi u postsocijalističkim tranzicijskim društvima. Bušenjem cilindra pojavljuje se zlatna boja mesinga koja prodire u vanjski srebrnkasti sloj.

8 5 7 ZS HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
FOTOGRAFIJA: Ieva Trinkunaite
Dune –the Desert Planet video instalacija
KRISTINA MARIĆ
Golden Silver fotografija
IZDVOJENI 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 8 09.09.2022. 14:11

UMJETNICI

Kolekcija za pamćenje je kolekcija slučajeva govora mržnje, verbalnih i fizičkih napada te etnički i rodno motiviranog nasilja spram žena i muškaraca. Svi događaji zbili su se od 2014. do 2019. u Hrvatskoj, a njihov broj i njihova brutalnost raste i nastavlja se do danas. Rad se sastoji od dviju ručno rađenih knjiga, a svaka je tematski zaokružena i sadrži po 20 grafika.

Knjiga I. obuhvaća nacionalističke i rasističke napade. Izjave u knjizi su citati ili parafraze izjava napadnutih ili svjedoka, policijskih i drugih izvješća ili medijskih napisa. Jednoj sam osobi, koja je podlegla fizičkom napadu, dala svoj glas.

Knjiga II. obuhvaća nasilje spram žena, a svi navedeni primjeri završili su kobno, smrću najmanje jedne žene, a ponekad i njezinog djeteta, roditelja ili rodbine. Budući da su u svim slučajevima koje sam u knjizi obuhvatila žene tragično preminule, svima sam dala svoj glas. Progovaram umjesto njih jer im je nečijim nasilnim činom i nebrigom sustava oduzeta moć da zastupaju sebe.

5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 5 7 ZS 9
Kolekcija za pamćenje 2 knjige umjetnice
TANJA DABO 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 9 09.09.2022. 14:11

MATIJA DEBELJUH

Utopija fotografija, video

Utopija je posveta starosti, prolaznosti, propadanju. Svjetlo na horizontu kao jedina nada, vječna čežnja za boljim svijetom. Starost kao utočište. Posljednji bljesak na zaboravljenu arhitekturu, fragmenti sjećanja koji ostaju kao tragovi u vremenu.

(MATIJA DEBELJUH)

Riječ je o poetskoj posveti starosti koja je istovremeno i reminiscencija na Villu Idola, jednu od najljepših austrougarskih vila u Puli i socijalistički starački dom, a danas devastiranu zgradu, prepuštenu propadanju kao posljedici političke trgovine.

Drugi dio instalacije čine fotografije koje je umjetnik snimao u proteklih dvadesetak godina.

To su segmenti iz svakodnevnog života, fragmenti autorovog pogleda, vizure bez značaja. Kao printove velikih dimenzija postavlja ih, vješa, preslaguje, gomila na bočnim stranicama konstrukcije. U samu instalaciju postavlja kamen, s diskretnim, jedva zamjetnim intervencijama kao fragilnim otiskom ljudskog djelovanja na geološku konfiguraciju. Taj heterogeni materijal –fotografije, video i kamen – različit uslijed materijalnosti medija i tvari, ali i u ritmu, dinamici i ekspresiji koje ostvaruje, povezuju ishodišni postupak i zaključna intencija: to je dokumentiranje prolaznosti suptilno provučeno kroz trajanje različitih egzistencija i simboličkih razina.

(IRENA BEKIĆ)

NICOLE HEWITT

Ova Žena se zove Jasna je dugogodišnji (2013.-2018.) epizodijalni projekt (video, performans, knjiga) Nicole Hewitt koji kao gradbene elemente koristi materijale iz raznih arhiva, od MM centra do Haškog suda, kulturno-društvenih zbivanja kasnih osamdesetih i početaka devedesetih, zatim vlastita sjećanja, Jasnina sjećanja, diskurse koji su je oblikovali kao autoricu, teorije koje su je oblikovale kao subjekt, prikaze koji su je petrificirali kao objekt, ratne migracije koje su nas obilježile kao izmještene i nikad u skladu s vlastitom prošlošću. Forma povijesnog romana u filmskom obliku dozvoljava pristup koji kreće iz dokumentarnog, ali implicira narativni postupak i fikcionalizaciju prekinutih povijesti kroz različite formate, u ovom slučaju kroz tekst i sliku. Projekt je zaokružen 2021. publikacijom knjige koju je uredila Ivana Meštrov, a dizajnirao Damir Gamulin, te engleskom verzijom knjige koju je dizajnirala Tabea Nixdorff. Suradnici na projektu su Vida Guzmić i Ivan Slipčević.

10 5 7 ZS HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
FOTOGRAFIJA: Damir Žižić
Ova žena se zove Jasna, kombinirana tehnika
IZDVOJENI 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 10 09.09.2022. 14:11

Razumijevajući no-border aktivizam kao društveno transformativnu praksu koja subvertira granice i ugnjetavanje nacionalnih država i kapitalizma, audiovizualni rad i publikacija Kretanja / Movements istražuje, dokumentira i promatra no-border pokret na Balkanu kao kontinuiranu feminističku borbu za slobodniji i pravedniji svijet. Kritički gledajući na koncepte otpornosti i održivosti koji se koriste za normalizaciju ljudske i neljudske patnje u kapitalizmu, Kretanja / Movements govore o nasilju i traumi, krhkosti kao iskustvu radikalnog otpora i iscjeljivanju kao alatu za društvenu promjenu i oslobođenje.

SUDJELUJU: ANA DANA BEROŠ, ASJA KORBAR, CYRILLE CARTIER, EMINA BUŽINKIĆ, JASENKA KOSIR, JOSIPA LULIĆ, KARLA CRNČEVIĆ, LEJLA JURANIĆ, MADDALENA AVON, MARIJANA HAMERŠAK, ROMANA POZNIAK, TEA VIDOVIĆ I TJAŠA KALKAN

DIZAJN POSTAVA: ANA DANA BEROŠ I DAMJAN ŠPORČIĆ

5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 5 7 ZS 11
Kretanja trokanalna videoinstalacija i publikacija FOTOGRAFIJE: Sara Salamon
u suradnji sa SAROM SALAMON UMJETNICI 57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 11 09.09.2022. 14:11
SELMA BANICH

30 PRIZORA ZA 30 GODINA

U SURADNJI S UDRUGOM DOMINO

30 prizora za 30 godina Hrvatske je projekt koji se realizira u okviru Artupunkture i Zagrebačkog salona uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba u produkciji udruge Domino i umjetničke organizacije Malo sutra. Na poziv kustosice Zagrebačkog salona, Leile Topić, Bruno Isaković, kao autor koncepta, i Zvonimir Dobrović, kao producent, okupljaju brojne umjetnike i umjetnice te rekreacijama nekih od kultnih domaćih performansa, instalacija i happeninga nude pogled na proteklih 30 godina hrvatske samostalnosti. Cijeli projekt se naslanja i na istraživanje bogate povijesti hrvatskog političkog performansa koje provodi udruga Domino. Od 15. do 18. 9. će se na raznim lokacijama u Zagrebu održati brojne umjetničke akcije u suradnji s umjetnicima, autorima i kustosima poput Lucije Žuti, Josipe Bubaš, Arijane Lekić Fridrih, Maje Jakoliš, Ane Zorice, Igora Zenzerovića, Mie Zalukar, a program uključuje i nastup orkestra ZET-a. Radit će se i rekreacije performansa i akcija Toma Gotovca i Željka Zorice Šiša, a kao zvučna instalacija će se puštati govor Vlade Gotovca (1991. godine ispred 5. vojne oblasti). U predstavljenim umjetničkim intervencijama pojavljuju se teme i promjene kojima smo kao društvo bili izloženi posljednjih desetljeća, a neke od njih su neovisnost Republike Hrvatske, ulazak u EU, ali i društvene i ekonomske krize, prirodne katastrofe te porast obiteljskog nasilja.

Bruno Isaković je koreograf, plesač, performer i plesni pedagog. Diplomirao je suvremeni ples u Amsterdam School of the Arts 2009. godine. Dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za koreografiju i nastupao je u više od 35 zemalja svijeta.

12 5 7 ZS HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
FOTOGRAFIJE: Udruga Domino
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 12 09.09.2022. 14:11

15.9.2022 ČETVRTAK

20:15 / MOŽEMO IMATI ZAGREB

BEZ GRAFITA — performans

DOM HDLU, TRG ŽRTAVA

FAŠIZMA 16, ZAGREB

Bruno Isaković zelenom bojom bičuje panel dimenzija 4×2 metra –kolaž od fotografija izgrafitiranog Zagreba.

Performans se nastavlja na ranije radove koji su u formatu izvedbe koristili bičevanje velikih panela na kojima su bile ispisane razne poruke koje su davale kontekst svakoj izvedbi. Ovaj put će paneli biti sastavljeni od kolaža fotografija izgrafitiranih fasada diljem Zagreba. Onaj Zagreb koji viđamo svaki dan u šetnjama, iz tramvaja, na fotografijama koje se dijele po društvenim mrežama je grad zasićen grafitima. Novouređenim fasadama odmah kreće odbrojavanje do prvog grafita, do prvog potpisa, do prve poruke. Sustavna nebriga za grad u kojem živimo vidi se na njegovim pročeljima. Umjetnik bičevanjem prekriva grafite dok se ne utope u zelenoj boji, kojom se poziva i na političku odgovornost svih građana i lokalne vlasti za izgled z(grada) oko nas.

16.9.2022

PETAK

Od 10:00 / 15 CITATA — instalacija

RUB TRAVNJAKA DOMA HDLU, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

Ovom intervencijom u javni prostor želimo podsjetiti na neke od poruka kojima smo kao društvo bili izloženi proteklih desetljeća.

Izbor najvećih hitova domaće političke misli napravljen je u suradnji s građanima koji su predlagali one rečenice koje su im posebno ostale u sjećanju, a neke od njih su:

„Budi muško, reci da si peder.“

— Ljubo Ćesić Rojs;

„Tako vam je to u braku.“

— Nada Murganić;

„Žena nije stvorena za mudraca nego za madraca“

— Anto Kovačević;

“Doviđenja i hvala na suradnji.”

— Ivo Sanader;

“Kud Ivo tud i ja.”

— Jadranka Kosor;

“Nemamo još dogovorenu strategiju za jesensku krizu, jer smo tek došli s godišnjeg odmora.”

— Andrej Plenković;

“Služit ću hrvatskim građevinama.”

— Tihomir Orešković;

„Imamo Hrvatsku!“

— Franjo Tuđman; „Kilo mozga dvije marke“

— Ivan Milas; “Cijeli svemir je heteroseksualan… Svemirom vladaju suprotne sile, da njih nema, Mjesec se ne bi okretao oko Zemlje nego bi pao na našu planetu, Zemlja se ne bi okretala oko Sunca, nego bi pala na Sunce i izgorjela bi ili odlutala negdje daleko i smrzla se.”

— Lucija Čikeš; “Antifašizam je floskula.”

— Zlatko Hasanbegović.

Od 10:00 / TROKUT — instalacija

Josipa Bubaš

JZ DIO TRAVNJAKA DOMA HDLU, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

Josipa Bubaš postavlja veliki crveni trokut sačinjen od crvenih niti.

Od 10:00 / ZASTAVA GRADA

ZAGREBA — instalacija

Lucija Žuti

ZGRADA DOMA HDLU, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

Od 11:00 / O LIJEPA, O DRAGA, O SLATKA SLOBODO — video instalacija

GALERIJA ISPOD (DOM HDLU), TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

Od 11:00 / SPLAV EUROPE

— instalacija

GALERIJA ISPOD (DOM HDLU), TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

18:30 / 30 KRIŽEVA ZA 30

GODINA — interaktivna instalacija

TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB

Jedan od najvažnijih događaja u posljednjih 30 godina za Republiku Hrvatsku bio je ulazak u Europsku uniju 1. 7. 2013. godine. Tim je povodom umjetnik Željko Zorica Šiš, u suradnji s više od stotinu sudionica i sudionika, predstavio svoj happening EU-KroaTisch Freundschaft kojim nas je podsjetio da sva prava koja danas imamo i razumijemo potječu iz perioda prosvjetiteljstva te da možda ulaskom u EU neka od tih prava pokapamo. Postavljena su bila 149 križa s ogledalima u kojima smo mogli vidjeti svoje odraze kao upozorenje da sačuvamo ideje humanizma. U suradnji s Anom Zoricom postavlja se instalacija koja će nas podsjetiti na ovih naših trideset godina i na sve ono što i dalje trebamo čuvati. Jestiva instalacija ujedno će poslužiti i kao prilika da se svi posjetitelji nahrane, doslovno i metafizički, prisjećajući se velikog umjetnika Željka Zorice Šiša. Na ovu instala-

ciju se nadovezuju performansi i instalacije: Vlado Gotovac – govor ispred 5. vojne oblasti, nastup orkestra ZET-a i njihova izvedba pjesme Tvoja zemlja, Vice Vukova te performans Arijane Lekić Fridrih Nema žene bolje od krmače prema niže navedenom rasporedu:

18:30 / Zvučna instalacija Vlado Gotovac – govor ispred 5. vojne oblasti

Jedan od najpoznatijih govora Vlade Gotovca svojom jednostavnošću poruke o ljudskom dostojanstvu i hrabrosti naslanja se na sve one ideje prosvjetiteljstva koje su začele samu ideju ljudskih i socijalnih prava. Slušati taj govor trideset godina poslije, u novim okolnostima i u novom okruženju, potvrđuje snagu Gotovčeve misli koja je tako snažno odjeknula tada, a čiju jeku i dalje naslućujemo u kolektivnoj svijesti o pravdi i nepravdi koja nas okružuje.

18:45 / Orkestar ZET-a izvodi skladbu Vice Vukova Tvoja zemlja

19:00 / Bećarac — performans Izvedba Nema žene bolje od krmače Izvodi: Maja Jakoli / koncept: Arijana Lekić Fridrih

19:30 / Rezanje slavljeničke torte Republike Hrvatske koju će svi imati prilike, po uputi Marije Antoanete, jesti. Pred tortom smo svi jednaki. I ovim kolektivnim naslađivanjem završava ova serija izvedbi kojom slavimo proteklih 30 godina.

17.9.2022 SUBOTA

12:00 / STRAŽA NA RAJNI — performans

KROV DOMA HDLU, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB Rekreacija performansa Toma Gotovca, u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac

Izvodi: Mia Zalukar

Tom Gotovac je 1996. održao performans Straža na Rajni, integralni dio projekta Paranoia View

Art. Radnja performansa krajnje je jednostavna: Gotovac, gol, mirno je stajao na vrhu zgrade HDLU, licem okrenut prema istoku. Njegovo tijelo je u klasičnom stavu kontraposta, čvrsto oslonjeno na kupolu zgrade, ali istovremeno spremno za pokret.

Kao i u brojnim drugim radovima, Gotovac osnovnu ideju za ovaj performans pronalazi u filmu po

kojem i nosi naziv. Prema Gotovcu, umjetnost paranoidnog pogleda je izrazito individualno tumačenje globalne povijesti i suvremenih događanja s pretpostavljenim (mračnim) razvojem događaja u budućnosti.

Rekreaciju će izvesti Mia Zalukar, čije će tijelo biti podsjetnik da je u godinama nakon Gotovčevog performansa Europa postala još snažnija utvrda i da je paranoidan pogled prema istoku još aktualan.

12:00 / VOLIM ZAGREB

— performans

ILICA 8, ZAGREB

Bruno Isaković – rekreacija performansa Toma Gotovca

12:30-15:30 / ČITAJMO ZAGREBU — participativno čitanje i piknik

PARK RIBNJAK, ZAGREB

Građani grada Zagreba čitaju tekstove velikana hrvatske književnosti na pikniku u parku Ribnjak.

18.9.2022

NEDJELJA

11:00–12:00 / STUDIJA JEDNOG

ZAGRLJAJA — performans

CVJETNI TRG, ZAGREB

Studija jednog zagrljaja je interaktivan performans, koji se naslanja na dva ranija performansa Igora Zenzerovića tijekom kojih je umjetnik proveo u zagrljaju 24 sata – u jednoj verziji sa ženom, a u drugoj verziji s muškarcem. U ovoj trećoj iteraciji ovog performansa, Igor Zenzerović nas poziva da svi sudjelujemo u zajedničkom zagrljaju na istom mjestu na kojem je on ranije izvodio svoje zagrljaje. Iz performansa u trajanju se ovaj performans transformira u masovni zagrljaj na Cvjetnom trgu. I dalje se ovom akcijom umjetnik želi baviti pitanjima intimnosti u javnom prostoru, reakcijama sugrađana i samom fizionomijom produljenog zagrljaja.

Pozivaju se svi građani da se pridruže ovoj akciji grljenja kojom zatvaramo ove prizore posvećene 30 godina Hrvatske. Na Cvjetnom trgu možete doći s nekim u paru izvesti zagrljaj ili ćete tamo moći pronaći osobu s kojom ćete imati priliku istraživati tako jednostavnu i svakodnevnu pojavu poput zagrljaja u posve novim okolnostima i na posve drugačiji način. S Gričkim topom završava ovaj kolektivni performans.

5 7 ZS 13 5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022
PROGRAM IZVEDBI
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 13 09.09.2022. 14:11

PROGRAM 5 7. ZAGREBAČKOG SALONA

IZLOŽBENI PROGRA M

15. 9. - 20. 11. 2022.

Dom HDLU, otvorenje 15. 9. u 19 sati

ODABRANI UMJETNICI:

Ana Dana Beroš, Tanja Dabo, Matija Debeljuh, Ivan Fijoić, Darko Fritz, Mak Hubjer, Paulina Jazvić, Mihael Klanjčić, Ksenija Kordić, Alem Korkut, Matija Kralj, Radovan Kunić, Luka Kušević, Siniša Labrović, Glorija Lizde, Ivica

Malčić, Kristina Marić, Ana Mušćet, Renata Poljak, Ivan Prerad, Igor Ruf, Neli Ružić, Sara Salamon, Slaven Tolj, Tanja Vujasinović

POZVANI UMJETNICI:

Selma Banich, Igor Grubić, Damir Očko

16. 9. - 20. 11. 2022.

Palača Vranyczany (HIS) u Berislavićevoj 6, otvorenje 16. 9. u 20 sati

POZVANA UMJETNICA:

Nicole Hewitt – Ova žena se zove Jasna

Multimedijska umjetnica Nicole Hewitt s timom suradnika predstavit će publikaciju odnosno projekt koji pripovijeda o Jasni, nekadašnjoj studentici zagrebačkog Filozofskog fakulteta, današnjoj pedesetogodišnjakinji koja je zaposlena u Nizozemskoj, na poslovima vezanim uz rat i raspad Jugoslavije.

O projektu govore Nicole Hewitt, grafički dizajner

Damir Gamulin Gamba te urednica knjige Ivana Meštrov.

G LAZBENI PROGRAM

15. 9. 2022. Živa voda, ispred Doma HDLU, u 20:30 sati

Živa Voda je započela kao koncept suradnje glazbenika sa zagrebačke scene, koju je inicirao Mak Murtić.

U suradnji s Vedranom Peternelom / klubom Vinyl u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, krajem 2016. godine započeli su mjesečni ciklusi eksperimentalnih sessiona gdje se kroz tematski koncept koji

služi kao okosnica, stvara glazbeno i scensko djelo. Svaki mjesec se okupljaju različiti glazbenici i performeri, s ciljem spajanja alternativne, jazz, pop, rock i avangardne scene u jednu jedinstvenu suradnju. U okviru otvorenja 57. zagrebačkog salona i tematski koncept koncerta bit će vezan uz Salon kroz obradu popularnih pjesama patriotske tematike.

30 PRIZORA

ZA 30 GODINA

15. - 18. 9. 2022.

*program u suradnji s udrugom Domino

U suradnji s udrugom Domino rekreirat će se kultni performansi, instalacije i happeninzi, realizirani u periodu od osamostaljenja Hrvatske, nastavljajući se na istraživanje povijesti političkog performansa. Prvi preformans „Možemo imati Zagreb bez grafita“, izvest će se 15.9. oko 20 sati na Trgu žrtava fašizma, dok je službeno otvaranje i predstavljanje ovog programa u petak, 16. rujna u 18 sati ispred Doma HDLU.

FILMSKI PROGRAM

19.10.2022. Parallel Cinema, Multimedijalna dvorana Gorgona, MSU, u 19:30

*program u suradnji s Veleposlanstvom Republike Indije

Povodom 75 godina indijske neovisnosti, u Muzeju suvremene umjetnosti (Dvorana Gorgona) bit će predstavljena indijska kinematografija izvan konteksta poznatih, komercijalnih tzv. Bollywood filmova, tzv. Parallel Cinema.

DISKURZIVNI PROGRAM

20. 9. 2022. Tanja Dabo čita Kolekciju za pamćenje, Galerija Bačva (dom HDLU), u 19 sati Knjiga umjetnika, projekt Tanje Dabo, Kolekcija za pamćenje, je zbirka u kojoj su prikupljeni slučajevi govora mržnje, verbalnih i fizičkih napada, te rodno ili etnički motiviranog nasilja. Umjetnica ističe da ne želi normalizirati nasilje pa ga izdvaja, ukoričuje i osobno čita ne želeći prepustiti gledatelju tek letimičan pogled na izdvojene govore mržnje.

Napomena: izvedba nije primjerena za djecu mlađu od 15 godina, osim uz odobrenje i pratnju roditelja.

22. 9. 2022.

Generacija 91–95–20

godina kasnije, Dom HDLU, u 19 sati

Razgovoraju: redatelj

Borut Šeparović i

kustosica Leila Topić

*program u suradnji sa

Zagrebačkim kazalištem mladih

Kazališna predstava

ZKM-a Generacija 91-95 ili SAT HRVATSKE POVIJESTI

hommage je skupini Montažstroj koja je s radom počela 1980-ih godina u Zagrebačkom kazalištu mladih. Ova predstava iznijela je bolne činjenice o recentnoj povijesti hrvatske države i Domovinskom ratu, od prvog ubijenog hrvatskog branitelja Josipa Jovića, preko pada Vukovara pa sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma, prokazujući pritom društvo koje ne obračunava sa svojom prošlošću, ostavljajući u naslijeđe mlađim generacijama prvenstveno ksenofobičan potencijal.

29. 9. 2022.

Pitajte nas!, Dom HDLU, u 19 sati

Sudjeluju: Ivana Andabaka, Igor Grubić, Nika Šimičić i Leila Topić Razgovarat ćemo s jednim od pozvanih umjetnika - Igorom Grubićem, prošetati izložbom, a umjetnik, kustosice i ravnateljica HDLU odgovarat će na pitanja publike o financiranju Salona, koncepciji, selekciji umjetničkih djela i svim ostalim „nevidljivim“ aktivnostima koje tvore izlagačke projekte.

6. 10. 2022.

O očevima nacije i majci domovini, Dom HDLU, u 19 sati Razgovoraju: feministica Lana Bobić i kustosica Leila Topić Dubravka Ugrešić je u djelu Doba kože zapisala: „Domovina je u svim slavenskim jezicima ženskog roda, domovina je majka, a njezina obrana posao je muškarca.” O uplitanju nacionalizma u jezik uslijed opće repatrijarhalizacije, jezičnoj mizoginiji i muškoj dominaciji u prezentiranju domovine, države ili nacije razgovaraju feministica Lana Bobić i kustosica Leila Topić.

13. 10. 2022. Pobuna – politika –performans, Dom HDLU, u 18 sati Razgovaraju: Zvonimir Dobrović, Bruno Isaković, Suzana Marjanić i Leila Topić

„Pobuna – politika – performans“ – suvremeni aktivizam, razotkriva isprepleteni odnos između estetike i politike uz upotrebu tijela i simboličkih gesti u svrhu ostvarivanja određenih ciljeva. Međutim, koji su dosezi suvremenog političkog performansa? O političkom

performansu i njegovoj svrhovitosti razgovaraju Zvonimir Dobrović, Bruno Isaković, Suzana Marjanić i Leila Topić.

13. 10. 2022. This Women Is Called Jasna, Palača Vranyczany (HIS), u 20 sati O feminističkom dizajnu i tipografiji uz predstavljanje knjige Nicole Hewitt. Feministički kružok organiziraju urednica knjige Ivana Meštrov, grafička dizajnerica Tabea Nixdorff i umjetnica Nicole Hewitt.

20. 10. 2022. Migrant Navigator, Dom HDLU, u 19 sati

Razgovaraju: umjetnik Darko Fritz, povjesničarka umjetnosti Petra Šarin i kustosica

Leila Topić

Migrant Navigator dvadesetogodišnji je projekt, work in progress, multimedijskog umjetnika Darka Fritza, a bavi se pojmovima doma, raseljavanja, migracija, identiteta i nostalgije. O mogućnostima razvijanja dugogodišnjih projekata u javnom prostoru, razlikama u domaćoj i međunarodnoj praksi public arta razgovaraju povjesničarka umjetnosti Petra Šarin, Darko Fritz i Leila Topić.

27. 10. 2022. Što s hibridnim identitetima?, Dom HDLU, u 19 sati

Razgovaraju: Katarina Luketić i Leila Topić Subjekt je izgubio središte, identiteti iziskuju hibridnost, a društveni akteri uronjeni su u globalno umrežene prostore.

Što ćemo s nacionalnim, odnosno kulturnim, identitetima u globalnom kontekstu? O spomenutim pojmovima pričati će Katarina Luketić u razgovoru s Leilom Topić.

Katarina Luketić je nezavisna istraživačica koja se bavi temama književne povijesti, balkanskih i post-jugoslavenskih kultura te odnosom književnosti i etike. Objavila je kulturološku studiju Balkan: od geografije do fantazije i izvornu audio knjigu Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće (2021.). Dobitnica je stipendije Fondacije Robert Bosch, Literaturhaus Berlin i Herta Müller 2014. za istraživački rad na knjizi Suočavanje s književnom prošlošću: Nacionalizam u (post)jugoslavenskoj kul-

turi i književnosti od prve polovine 1980-ih do druge polovine 1990-ih.

3. 11. 2022. Razgovor s umjetnicama, Selmom Banich i Anom Danom Beroš, Dom HDLU, u 19 sati Razgovor će obuhvatiti važne teme o životu žena u aktivizmu i umjetnosti, o umjetničkim praksama koje teže društvenoj transformaciji i migracijama kao feminističkoj praksi.

10. 11. 2022. Figura izbjeglice kao utjelovljenje golog života, Dom HDLU, u 19 sati

Razgovaraju: Jerko Bakotin i Leila Topić Kao posljedica granične politike Europske unije na hrvatskim granicama odvija se sustavno nasilje. Istraživanje međunarodne novinarske mreže, koordinirano od strane nizozemske organizacije Lighthouse Reports, i Izvještaj Odbora za sprečavanje mučenja Vijeća Europe su dokazali da su „ljudi u crnom” – koji brutalno prebijaju i ponižavaju izbjeglice i druge migrante na hrvatskim granicama, nanose im teške tjelesne ozljede, izvrgavaju ih mučenju, otimaju i uništavaju njihovu imovinu te ih masovno protjeruju, uskraćujući im međunarodnim konvencijama garantirano pravo da zatraže azil – pripadnici hrvatske policije. Razgovarat će se o tome što znači živjeti u svijetu u kojem (ne)posjedovanje komada papira odlučuje o životu i smrti. Riječima Giorgia Agambena, sama činjenica postojanja izbjeglica predstavlja anomaliju u međunarodnom sustavu država-nacija, sustavu u kojem je za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava nužno biti državljanin neke nacije. Upravo je figura izbjeglice ta koja –kao utjelovljenje „golog života” – razara kontinuitet čovjeka i državljanina, rođenja i nacije.

15.11.2022. Dom HDLU, 19 sati

Na kraju ovogodišnjeg Salona, uz dodjelu nagrada i predstavljanje kataloga, Lidija Butković Mićin održat će kratko predavanje o povijesti Salona te će biti predstavljena nova web stranica s arhivom prijašnjih Zagrebačkih salona vizualnih umjetnosti kao i njegov vizualni identitet kojeg potpisuje Studio Hrvatin.

17. 11. 2022. Centar za ženske studije, u 19 h

*program u suradnji s Veleposlanstvom Republike Indije

Supruga veleposlanika Indije u RH, gospođa Lakshmi Srivastava održat će prezentaciju na temu Neopjevane heroine indijskog pokreta za slobodu i predstaviti strip državne ministrice vanjskih poslova Indije Meenakshi Lekhi o 75 inspirativnih žena Indije, objavljenog u Delhiju u siječnju 2022.

IZLOŽBE NAGRAĐENIH NA 54. ZAGREBAČKOM SALONU VIZUALNIH UMJETNOSTI

6. 9. - 9. 10. 2022. Tina Gverović, u Galeriji umjetnina, Split

listopad / studeni 2022. Ines Matijević Cakić, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka

listopad / studeni 2022. Katarina Zdjelar, u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb

travanj 2023. Igor Eškinja, u Umjetničkoj galeriji, Dubrovnik

HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA 14 5 7 ZS
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 14 09.09.2022. 14:11

➊ OF HDLU (MEŠTROVIĆ PAVILION) fašizma 16, Zagreb

HOURS

Mondays Wednesday 8 00 PM Sunday 8 00 PM

➋ CZAN Y PALACE Zagreb

VRIJEME – Friday 8 00 PM

Saturday

2 00 PM

Sundays

➌ MUSEUM OF CONTEMPORARY ART Gorgona Hall Zagreb HOURS – Friday 7 00 PM Sunday 6 00 PM

➍ CENTRE FOR STUDIES Zagreb

Ilica Trg Bana Jelačića

Berislavićeva

DOM HDLU (MEŠTROVIĆEV PAVILJON)

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

Trg žrtava fašizma 2

4 1

Ul. grada Vukovara

Av. Većeslava Holjevca

RADNO VRIJEME ponedjeljkom zatvoreno utorak – srijeda

15 00 – 20 00

četvrtak – nedjelja

11 00 – 20 00

PALAČA VRANYCZANY (HRVATSKI INŽENJERSKI SAVEZ) Berislavićeva ul. 6

RADNO VRIJEME ponedjeljak – petak

12 00 – 20 00 subota

10 00 – 14 00 nedjeljom zatvoreno

MUZEJ SUVREMENE

UMJETNOSTI ZAGREB Dvorana Gorgona Av. Dubrovnik 17

RADNO VRIJEME utorak – petak

11 00 – 19 00 subota i nedjelja 11 00 – 18 00

Slavonska av.

➊ DOM HDLU (MEŠTROVIĆEV PAVILJON)

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

RADNO VRIJEME ponedjeljkom zatvoreno

utorak – srijeda

15 00 – 20 00

četvrtak – nedjelja

11 00 – 20 00

Avenija Dubrovnik

PALAČA VRAN YCZAN Y Berislavićeva 6, Zagreb

RADNO VRIJEME ponedjeljak – petak

12 00 – 20 00

subota

10 00 – 14 00

nedjeljom zatvoreno

CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE Dolac 8 web

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI Dvorana Gorgona Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

RADNO VRIJEME utorak – petak

11 00 – 19 00 subota i nedjelja 11 00 – 18 00

➍ CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE Dolac 8, Zagreb

5 7 ZS 15 5 7. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI / 15 9 — 20 11 2022 LOKACIJE
Gradski park BUNDEK HEBRANGOVA VLAŠKA ZVONIMIROVA VODNIKOVA Glavni kolodvor DRAŠKOVIĆEVA Zrinjevac Sava Sava Sava
3
mreže @hdlu_hr
stranica www. zagrebacki-salon. hdlu.hr društvene
Dom HDLU (Meštrovićev paviljon) Centar za ženske studije Palača Vranyczany (HIS)
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 15 09.09.2022. 14:11
Muzej suvremene umjetnosti

L O

16 HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVINIH UMJETNIKA
57ZS-InsertacijaVečernjak-30x45cm.indd 16 09.09.2022. 14:11
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.