Pro gradnja 91 svibanj 2013

Page 1

91-2013.

| GODINA X. | BROJ 91 | SVIBANJ 2013. |



11. meĂ°unarodni sajam zaĹĄtite osoba i imovine

Glavni pokrovitelj sajma: MUP Glavni medijski pokrovitelj:

Partner sajma: Hrvatski ceh zaĹĄtitara

|

^ASOPIS ZA ZA[TITU I SIGURNOST OSOBA I IMOVINE

r

4.

1–

.h v z . w ww

7. međunarodni sajam ekotehnologija, zaťtite okoliťa i komunalne opreme

list o

p ad

a 201

PHÄ XQDURGQL VDMDP HQHUJHWLNH HQHUJHWVNH XÄ€LQNRYLWRVWL L REQRYOMLYLK L]YRUD HQHUJLMH

3.


GRADNJA

Struèni èasopis za graditeljstvo Godina X, broj 91, svibanj 2013. Impressum Urednica izdanja Sanja Pakrac Kramariæ, 01/3863-638 e-mail: sanja@letak-naklada.hr e-mail: redakcija@letak-naklada.hr Grafièki urednik Boris Èepin, 01/3863-639 e-mail: boris@letak-naklada.hr Prodaja, marketing, promocija Ljilja Budisavljeviæ, 01/3863-642

Sadraj

ljilja@letak-naklada.hr Direktorica Ljilja Budisavljeviæ Voditelj proizvodnje Boris Èepin, 01/3863-639 e-mail: oglasi@letak-naklada.hr boris@letak-naklada.hr Grafièka priprema LN design Redakcija Letak naklada d.o.o. 10000 Zagreb, Mostarska 1

info 6

Smjernice za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura

fax: 01/3863-631 e-mail: redakcija@letak-naklada.hr Tisak MediaPrint Tiskara Hrastiæ Murati 16, 10010 Zagreb

10 USPJEŠNO REALIZIRAN BUS

Posebna izdanja èasopisa PRO Gradnja (Beton, Krovovi, Montane kuæe, Fasade, Stolarija, Grijanje, Podovi...) adrese èitatelja. Korištenje i pretisak cjeline ili izvadaka, u bilo kojem obliku i na bilo kojem jeziku, zabranjeni su bez pismene dozvole izdavaèa. Redakcija pridrava pravo kraæenja dopisa. Rukopise, ilustracije i fotografije ne vraæamo. Posjetite nas na našoj web stranici www.progradnja.hr

13 4. KONGRES HRVATSKIH

ARHITEKATA

Kongres arhitekata u Osijeku

14 ZELENA ZONA

Nova web stranica za zeleno ivljenje

16 UTBIL

18 TEHNIÈKI MUZEJ

Novi postav: Obnovljivi izvori i energetska uèinkovitost

GRADNJA SVIBANJ 2013.

‘ENERGIJA. RAZVOJ. DEMOKRACIJA.’

Regionalni pristup i meðusobna suradnja nuni za razvoj zelenog gospodarstva

22 BOSCH

Stabilan rast Boscha u Hrvatskoj u 2012. godini

2013.

Kako sigurno kupiti certificiranu fasadu s garancijom

4

Studenti pokazali veliki interes za struènim predavanjima

tel.: 01/6609-641

izlaze periodièno i besplatno se distribuiraju na poslovne

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

20 ODRANA KONFERENCIJA

kongresni turizam 24 PRIVATNI SMJEŠTAJ

MAKSIMILIAN

Naši gosti su naše zvijezde

sajam 26 BEOGRADSKI SAJAM

Listopadski sajmovi ekologije i energetike u Beogradu


konstrukcije &tehnologije 28 INDENNA

Industrijske dizalice

pasivna kuæa i obnova faktor 10 50 REHAU

Gubite novac, a da toga niste ni svjesni!

31 PERI

Oplatni strojevi za bru i kvalitetniju gradnju najdueg podvodnog tunela na svijetu

34 FERMACELL

Fermacell estrih elementi

38 LEIER-LEITL

Visokokvalitetan beton za najzahtjevnije projekte

40 YTONG STROP

Praktièno i ekonomièno rješenje

44 DOKA KOMPONENTE SUSTAVA Za svako gradilište i svako mjesto primjene

48 SCHIEDEL

Sanacije dimnjaka

Èasopis PRO Gradnja preporuèuju:

sanitarije &instalacije 54 PARTNERSKI PROGRAM LIV

KLUB

Jaèamo krug povjerenja

grijanje &klima

Hrvatska struèna udruga za sunèevu energiju

58 MITSUBISHI ELECTRIC

Novi standardi u niskoj potrošnji energije

61 SAMSUNG

Ulaganjem u razvoj do vrhunskih proizvoda

electro news

Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine

64 PHILIPS

Predstavljena nova generacija aplikacije Hue

SVIBANJ 2013. GRADNJA

5


info

Tekst: Sanja Pakrac Kramariæ Fo­to: Bo­ri­s Èe­pin

Smjer­ni­ce za ra­d na ot­vo­re­no­m u uv­je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra Prid­r ­a­va­nje smjer­ni­ca HZZZSR-a ne zah­ti­je­va ve­li­ka ma­te­ri­jal­na sred­stva, a is­te mo­gu zna­èaj­no ut­je­ca­ti na o­èu­va­nje zdrav­lja ­ rad­ni­ka, pro­duk­tiv­ni­ji ra­d te sma­nje­nje troš­ko­va ve­za­ni­h za ­ oz­lje­de na ra­du

U

sklo­pu prog­ra­ma e­du­ka­ci­je struè­nja­ ka zaš­ti­te na ra­du, pred­stav­ni­ci Hr­ vat­sko­g za­vo­da za zaš­ti­tu zdrav­lja i si­gur­no­st na ra­du (HZZZSR) ne­dav­no su od­r ­a­li in­for­ma­ti­va­n i za­nim­lji­v struèni se­ mi­na­r ‘Ra­d na ot­vo­re­no­m u uv­je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra’. Se­mi­na­r je bio bes­pla­ta­n, a od­r ­a­n je u dvo­ra­ni HZZZSR-a u Zag­re­bu. O­ku­pio je struè­nja­ke za zaš­ti­tu na ra­du i o­so­be ko­je ko­d pos­lo­dav­ca o­bav­lja­ju pos­lo­ve zaš­ti­te na ra­du, a u ra­du se sus­re­æu s prob­le­mi­ma ra­ da rad­ni­ka na ot­vo­re­no­m u uv­je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra. Se­mi­na­r je tra­jao èe­ti­ri sa­ta (o­d 10 do 14 sa­ti), u sklo­pu ko­ji­h su od­r ­a­na dva kra­æa pre­da­va­nja i ra­dio­ni­ca, te pri­ka­za­n pou­èa­n fi­lm ‘Vru­æi­na: O­pas­na kom­bi­na­ci­ja’. Smjer­ni­ce um­jes­to pro­pi­sa ‘U Hr­vat­sko­j jo­š u­vi­je­k ni­su u­re­ðe­ni pro­pi­si ko­ji se od­no­se na ra­d na ot­vo­re­no­m u uv­ je­ti­ma nis­ki­h, od­nos­no vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra. Sto­ga je HZZZSR nap­ra­vio smjer­ni­ce za ra­d na ot­vo­re­no­m u uv­je­ti­ma nis­ki­h, od­nos­no vi­ so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra, na os­no­vu is­kus­t va ze­ ma­lja ko­je i­ma­ju dob­ru prak­su u r­je­ša­va­nju prob­le­ma­ti­ke ra­da u ta­k ­vi­m uv­je­ti­ma’, ka­za­la je di­pl. i­ng. Lji­lja­na I­vi­æ, zam­je­ni­ca rav­na­te­

6

GRADNJA SVIBANJ 2013.


info tre­ba­ju bi­ti pot­hra­nje­ni, kao i pre­ti­li rad­ni­ci, kro­niè­ni bo­les­ni­ci, rad­ni­ci sta­ri­ji o­d 60 go­ di­na te e­ne. Ra­d na ot­vo­re­no­m na vi­so­ki­m tem­pe­ra­tu­ ra­ma mo­e prouz­ro­èi­ti slje­de­æe po­re­me­æa­je i bo­les­ti:   de­hid­ra­ci­ju   pro­laz­ni top­lin­ski u­mor   top­lin­ske gr­èe­ve   top­lin­sku iscr­plje­no­st   top­lin­ski u­dar   sun­èa­ni­cu. ‘Pri fi­ziè­ko­m ra­du za vri­je­me vi­so­ki­h tem­ pe­ra­tu­ra gu­bi se 4 do 6.5 li­ta­ra te­ku­æi­ne dnev­no. Sto­ga je pot­reb­no pi­ti te­ku­æi­nu i ka­da nis­te ed­ni! Po­elj­no je u­no­si­ti 250 ml te­ku­æi­ne, a­li ne preh­lad­ne, ne­go tem­pe­ra­tu­ re o­d 15 do 22°C, sva­ki­h 15 do 20 mi­nu­ta. Tre­ba iz­bje­ga­va­ti na­pit­ke s ko­fei­no­m, al­ko­ho­l i ga­zi­ra­na slat­ka pi­æa’, nag­la­si­la je dr. O­e­ go­vi­æ te do­da­la da su naj­po­elj­ni­je te­ku­æi­ne vo­da te i­zo­to­niè­na pi­æa. lji­ce HZZZSR-a te is­tak­nu­la ka­ko HZZZSR or­ga­ni­zi­ra bes­plat­ne se­mi­na­re ne sa­mo za struè­nja­ke za zaš­ti­tu na ra­du, ne­go i za ru­ko­ vo­di­te­lje i rad­ni­ke u tvr­tka­ma. ‘Ve­æ dvi­je se­zo­ne pro­vo­di­mo bes­plat­ne se­mi­na­re na te­mu ra­da na ot­vo­re­no­m u uv­ je­ti­ma nis­ki­h, od­nos­no vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra, te je dos­ta na­ši­h tvr­tki po­ka­za­lo in­te­re­s za is­ti­ma. Spo­me­nu­te smo se­mi­na­re od­r ­a­li i na po­zi­v HE­P-a te Zag­re­baè­ko­g hol­din­ga u nji­ho­vi­m pros­to­ri­ma, no gra­ðe­vin­ske tvr­tke, ko­ji­ma su o­vi se­mi­na­ri i­te­ka­ko ko­ris­ni, do sa­da ni­su po­ka­za­li in­te­re­s za is­ti­ma’, ot­kri­la na­m je in­e­njer­ka I­vi­æ te do­da­la: ‘Pos­lo­dav­ci èi­ji rad­ni­ci ra­de na ot­vo­re­no­m mo­gu na­s kon­tak­ti­ra­ti i mi do­la­zi­mo u pros­ to­ri­je pos­lo­dav­ca od­r ­a­ti se­mi­na­r za ru­ko­ vo­di­te­lje, struè­nja­ke za zaš­ti­tu na ra­du i za sa­me rad­ni­ke. To se ti­èe Zag­re­ba, a­li i dru­gi­h gra­do­va u Hr­vat­sko­j’. Ana­li­zo­m priz­na­ti­h oz­lje­da na ra­du ko­je HZZZSR do­biva o­d HZZO-a, naj­ve­æi bro­j oz­ lje­da na ra­du u­nat­ra­g ne­ko­li­ko go­di­na do­go­di se u pre­ra­ði­vaè­ko­j in­dus­tri­ji, te u gra­ðe­vin­ sko­m sek­to­ru. Up­ra­vo su ‘gra­ðe­vin­ci’ o­ni ko­ji naj­èeš­æe ra­de na ot­vo­re­no­m u uv­je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra. Prid­r ­a­va­nje smjer­ni­ ca HZZZSR-a ne zah­ti­je­va ve­li­ka ma­te­ri­jal­na sred­stva, a is­te mo­gu zna­èaj­no ut­je­ca­ti na o­èu­va­nje zdrav­lja rad­ni­ka, pro­duk­tiv­ni­ji ra­d te sma­nje­nje troš­ko­va ve­za­ni­h za oz­lje­de na ra­du. Pos­l je­di­ce na zdrav­l je Pr­vo pre­da­va­nje na se­mi­na­ru je od­r ­a­la Pet­ ra O­e­go­vi­æ, dr. me­d. ko­ja je go­vo­ri­la o pos­ lje­di­ca­ma na zdrav­lje u­ko­li­ko se ne prid­r ­a­va smjer­ni­ca HZZZSR-a ti­je­ko­m ra­da na ot­vo­re­ no­m u uv­je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra.

‘Nas­tu­pa­nje­m pe­rio­da s vi­so­ki­m tem­pe­ra­ tu­ra­ma, na­še­m je or­ga­niz­mu pot­reb­no ne­ko­ li­ko da­na da se ak­li­ma­ti­zi­ra, od­nos­no pri­la­ go­di no­vi­m uv­je­ti­ma o­ko­li­ša. Ve­æi­na lju­di se ak­li­ma­ti­zi­ra ti­je­ko­m 7 do 14 da­na’, ka­za­la je dr. O­e­go­vi­æ. Ka­da je pos­ri­je­di ra­d na ot­vo­re­no­m u uv­ je­ti­ma vi­so­ki­h tem­pe­ra­tu­ra, po­seb­no op­rez­ni

Simptomi i prva pomoæ De­hid­r a­ci­ja i top­lin­ski gr­èe­vi mo­gu nas­tu­ pi­ti u vr­lo krat­ko­m vre­men­sko­m pe­r io­du, i ia­ko spa­da­ju u lak­še po­r e­me­æa­je ne smi­je i­h se pot­ci­je­ni­ti. Zna­ko­vi de­hid­r a­ci­je su: su­ha us­t a, e­ð, ub­r ­za­n ra­d sr­ca, sma­nje­nje men­ tal­ni­h i fi­ziè­k i­h spo­sob­nos­ti – što naj­èeš­æe vo­di k pog­r eš­ka­ma na ra­du, od­nos­no oz­lje­ da­ma.

Pet­ra O­e­go­vi­æ, dr. me­d.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

7


info

U slu­èa­ju de­hid­ra­ci­je, o­so­bu tre­ba smjes­ ti­ti na sje­no­vi­to mjes­to, da­ti jo­j te­ku­æi­ne i pus­ti­ti ju da se od­ma­ra. U slu­èa­ju gr­èe­va, po­elj­no je u­nes­re­æe­no­m da­ti e­lek­tro­lit­ske na­pit­ke. Top­lin­ska iscr­plje­no­st, top­lin­ski u­da­r i sun­èa­ni­ca su te­a sta­nja. Uz­ro­k top­lin­ske iscr­plje­nos­ti su de­hid­ra­ci­ ja i gu­bi­ta­k so­li, a sim­pto­mi: vla­na i bli­je­ da ko­a, e­ð, ner­vo­za, gla­vo­bo­lja, muè­ni­na i pov­ra­æa­nje, ub­r ­za­ni pu­ls, ub­r ­za­no i plit­ko di­sa­nje, bol­ni gr­èe­vi mi­ši­æa te nes­vjes­ti­ ca. Pr­va po­mo­æ u to­m slu­èa­ju sas­to­ji se o­d skla­nja­nja u­nes­re­æe­no­g sa sun­ca, stav­lja­nja hlad­ni­h ob­lo­ga i po­li­je­va­nja vo­do­m sob­ne tem­pe­ra­tu­re, u­no­sa te­ku­æi­ne i od­mo­ra o­d ne­ko­li­ko da­na! ‘Top­lin­ski u­da­r i sun­èa­ni­ca ni­su zaf­r­kan­ci­ ja je­r o­ba sta­nja mo­gu i­ma­ti smr­tni is­ho­d! U o­ba slu­èa­ja tre­ba od­ma­h zva­ti hit­nu po­mo­æ’, nag­la­si­la je dr. O­e­go­vi­æ. Sim­pto­mi top­lin­sko­g u­da­ra su: po­vi­še­na tje­les­na tem­pe­ra­tu­ra, iz­na­d 40°C, cr­ve­na, su­ha i vru­æa ko­a, muè­ni­na i pov­ra­æa­nje, ub­ r­za­n pu­ls, ub­r ­za­no i plit­ko di­sa­nje, gu­bi­ta­k svi­jes­ti, po­re­me­æa­ji vi­da, gr­èe­vi­ti tr­za­ji mi­ši­ æa, te ko­ma. Sim­pto­mi sun­èa­ni­ce su: su­ha ko­a, po­vi­ še­na tje­les­na tem­pe­ra­tu­ra, gla­vo­bo­lja, vr­tog­

8

GRADNJA SVIBANJ 2013.

la­vi­ca, ne­mi­r, smu­še­no­st, zu­ja­nje u u­ši­ma, ši­re­nje zje­ni­ca, gu­bi­ta­k svi­jes­ti u­z ub­r ­za­n pu­ ls i plit­ko di­sa­nje. Ko­ris­ni sav­je­ti Na kra­ju svo­g iz­la­ga­nja dr. O­e­go­vi­æ da­la je ne­ko­li­ko ko­ris­ni­h sav­je­ta svi­ma ko­ji ra­de na ot­vo­re­no­m u ljet­no­m pe­rio­du: tre­ba iz­bje­ga­ va­ti o­bil­ni­je ob­ro­ke pri­je po­èet­ka ra­da, kao i al­ko­hol­na, ko­fein­ska, ga­zi­ra­na pi­æa te spor­ tske na­pit­ke s pu­no še­æe­ra, po­elj­no je no­ si­ti la­ga­ni­ju od­je­æu, ko­ris­ti­ti zaš­tit­ne kre­me za sun­ce i pok­ri­va­la za gla­vu s o­bo­do­m, te prov­je­ri­ti ko­d svo­g li­jeè­ni­ka da li li­je­ko­vi ko­je ko­ris­ti­te ut­je­èu na to­le­ran­ci­ju top­li­ne. ‘Rad­ni­ke tre­ba e­du­ci­ra­ti ka­ko pre­poz­na­ti sim­pto­me top­lin­sko­g stre­sa, po­elj­no je u tvr­tka­ma pro­ves­ti te­èa­j i prak­tiè­no uv­je­ba­ va­nje pr­ve po­mo­æi te pri­je nas­tu­pa­nja top­lo­g vre­me­na ob­no­vi­ti ste­èe­na zna­nja pru­a­nja pr­ve po­mo­æi’, po­ru­èi­la je dr. O­e­go­vi­æ svi­m pos­lo­dav­ci­ma. Proc­je­na ra­da na ot­vo­re­nom Na pre­da­va­nje dr. O­e­go­vi­æ na­do­ve­zao se Zlat­ko Ša­ri­æ, di­pl. i­ng. a­gr. ko­ji je pri­sut­ni­ma pred­sta­vio pa­ra­met­re ra­da na ot­vo­re­no­m i top­lin­ske in­dek­se, ko­ji slu­e za proc­je­nu ra­da

na ot­vo­re­no­m, a iz­ra­a­va­ju se u Cel­zi­je­vi­m stup­nje­vi­ma. Top­lin­ski stre­s mo­e se pro­ci­je­ni­ti na ne­ko­li­ko na­èi­na, me­ðu i­ni­m i pu­te­m IV­GT (WBGT) in­dek­sa, ko­ji ob­je­di­nja­va ut­je­ca­j tem­pe­ra­tu­re zra­ka, vla­ge zra­ka i tem­pe­ra­tu­re sun­èe­ve ra­di­ja­ci­je. Prim­je­ri­ce, u­ko­li­ko je tem­pe­ra­tu­ra zra­ka 34°C, a vla­no­st zra­ka 80%, top­lin­ski in­de­ ks iz­no­si­t æe 54°C te u­ka­zi­va­ti na ek­strem­nu o­pas­no­st, što zna­èi da je u slu­èa­ju pro­du­ lje­no­g iz­la­ga­nja mo­gu­æ top­lin­ski u­da­r i be­z fi­ziè­ke ak­tiv­nos­ti! Ova­j je in­de­ks pot­reb­no ko­ri­gi­ra­ti u­ko­li­ko rad­ni­k no­si zaš­tit­nu od­je­æu, je­r je u to­m slu­ èa­ju in­de­ks jo­š i vi­ši. In­e­nje­r Ša­ri­æ dao je i smjer­ni­ce za or­ga­ ni­za­ci­ju pos­la na ot­vo­re­no­m. Tre­ba iz­bje­ga­ va­ti ra­d u naj­top­li­je­m di­je­lu da­na, o­d 11 do 16 sa­ti, a a­ko to ni­je mo­gu­æe, pot­reb­no je o­si­gu­ra­ti do­vo­lja­n bro­j rad­ni­ka ka­ko bi mog­li ra­di­ti èeš­æe pau­ze. Te­a­k fi­ziè­ki ra­d tre­ba bi­ti za­mi­je­nje­n stro­je­vi­ma. Što se pa­k ti­èe ak­li­ma­ti­za­ci­je rad­ni­ka, ti­je­ ko­m pe­t do de­se­t da­na, rad­ni­k bi tre­bao ra­di­ti ma­nji o­bi­m pos­la. Za to vri­je­me po­elj­no je da o­so­ba no­si pa­muè­nu od­je­æu s U­V zaš­ti­to­m, tam­ni­ji­h to­no­va. Tam­na od­je­æa, nai­me, spje­ èa­va pro­do­r U­V zra­ka. Na­ko­n ne­ko­li­ko da­na, u­z u­pot­re­bu kre­ma s U­V zaš­tit­ni­m fak­to­ro­m, mo­e se pri­je­æi na od­je­æu svjet­li­ji­h bo­ja. Sva­ka­ko tre­ba o­si­gu­ra­ti pros­to­r za od­mo­r, što æe us­ko­ro pos­ta­ti i ob­ve­za. Pri­to­m tem­ pe­ra­tu­ra u to­m pros­to­ru ne smi­je bi­ti pu­no ni­a o­d vanj­ske (naj­vi­še 7 °C). Uko­li­ko o­so­ba pri­li­ko­m o­bav­lja­nja pos­la ko­ris­ti o­sob­nu zaš­tit­nu od­je­æu, tre­ba je ski­ nu­ti za vri­je­me pau­ze. Ta­ko­ðe­r, tre­ba o­si­gu­ra­ti do­volj­ne ko­li­èi­ne na­pi­ta­ka te os­po­so­bi­ti rad­ni­ke za pru­a­nje pr­ve po­mo­æi. ‘U mno­gi­m su slu­èa­je­vi­ma up­ra­vo ko­le­ge spa­si­le u­nes­re­æe­no­g ko­le­gu je­r su pre­poz­na­li sim­pto­me top­lin­sko­g u­da­ra. Sva­ka pe­ta o­so­ ba ko­ja do­i­vi top­lin­ski u­da­r pre­mi­ne’, nag­la­ sio je Ša­ri­æ.


info

SVIBANJ 2013. GRADNJA

9


info

Tekst: Sanja Pakrac Kramariæ Foto: SUPEUS

Us­pješ­no rea­li­zi­ra­n BU­S 2013.: Stu­den­ti po­ka­za­li ve­li­ki in­te­re­s za struè­ni­m pre­da­va­nji­ma U or­ga­ni­za­ci­ji SU­PEU­S-a ne­dav­no je na Ar­hi­tek­ton­sko­m fa­kul­te­tu ­ u Zag­re­bu od­r ­a­n se­mi­na­r BU­S 2013. ko­ji je pri­vu­kao broj­na struè­na li­ca, kao i ve­li­ki bro­j stu­de­na­ta s raz­li­èi­ti­h fa­kul­te­ta

D

a­ša­k en­tu­zi­jaz­ma i po­zi­tiv­ne e­ner­gi­je uè­ma­lo­m gra­ðe­vin­sko­m sek­to­ru u­vi­ je­k iz­no­va po­da­ri Stu­den­tska ud­ru­ga za pro­mi­ca­nje e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­ tos­ti i sav­je­to­va­nje (SU­PEU­S), ko­ja je ne­dav­ no na Ar­hi­tek­ton­sko­m fa­kul­te­tu u Zag­re­bu or­ga­ni­zi­ra­la cje­lod­nev­ni se­mi­na­r za stu­den­ te – Bu­duæ­no­st u­god­no­g sta­no­va­nja 2013. (BU­S 2013.). Mla­de sna­ge o­kup­lje­ne o­ko SU­PEU­S-a zas­lu­u­ju sa­mo ri­je­èi hva­le je­r su bes­pri­je­ kor­no or­ga­ni­zi­ra­le se­mi­na­r: o­ku­pi­le su broj­ na struè­na li­ca ko­ja su od­lu­èi­la pre­ni­je­ti dio svo­g zna­nja i is­kus­t va no­vi­m na­raš­ta­ji­ma, kao i res­pek­ta­bi­la­n bro­j stu­de­na­ta, ko­ji su tu su­bo­tu, um­jes­to stu­den­tski­m za­ba­va­ma, pos­ve­ti­la u­pi­ja­nju no­vi­h zna­nja i vješ­ti­na.

Bu­duæ­no­st u­god­no­g sta­no­va­nja Bu­duæ­no­st u­god­no­g sta­no­va­nja (i­li skra­æe­no BU­S) bes­plat­ni je cje­lod­nev­ni se­mi­na­r na­mi­ je­nje­n stu­den­ti­ma ko­ji ob­ra­ðu­je te­me od­r ­i­ve grad­nje, e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti i ob­nov­lji­ vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je. Te­ma o­vo­go­diš­nje­g iz­ da­nja bi­la je GRA­D. Se­mi­na­r je bio po­di­je­ lje­n u èe­ti­ri te­mat­ske cje­li­ne: a­na­li­za i vi­zi­ja

10

GRADNJA SVIBANJ 2013.

raz­vo­ja gra­do­va, teh­niè­ka r­je­še­nja za ve­æu e­ner­get­sku u­èin­ko­vi­to­st i od­r ­i­vo­st, fi­nan­ ci­ra­nje sta­nog­rad­nje i pro­je­ka­ta e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti te na kra­ju preg­le­da ne­ki­h o­d dov­r ­še­ni­h i pla­ni­ra­ni­h pro­je­ka­ta po­ve­za­ni­h s te­mo­m se­mi­na­ra. Se­mi­na­ru je, ka­ko doz­na­ je­mo o­d or­ga­ni­za­to­ra, pri­sus­t vo­va­lo vi­še o­d 180 stu­de­na­ta s dva­de­se­ta­k raz­li­èi­ti­h fa­kul­ te­ta. O­si­m stu­de­na­ta s hr­vat­ski­h fa­kul­te­ta, za­bi­lje­e­n je i or­ga­ni­zi­ra­ni do­la­za­k stu­de­na­ta sa Sveu­èi­liš­ta Ma­ri­bo­r. Èa­k 13 pre­da­va­èa, raz­li­èi­ti­h stru­ka, od­r ­a­ lo je svo­ja pre­da­va­nja. Me­ðu i­ni­m, stu­den­ti­ ca­ma i stu­den­ti­ma to­m su se pri­li­ko­m ob­ra­ti­li ar­ko Hor­va­t, di­pl.i­ng. i­z tvr­tke Hol­ci­m, elj­ ka Hr­s Bor­ko­vi­æ, di­pl.i­ng.a­r­h. i­z tvr­tke Pla­ne­ ta­ri­s d.o.o., pro­f.dr.sc. Zvo­ni­mi­r Gu­zo­vi­æ, di­p. i­ng. s Fa­kul­te­ta stro­jar­stva i bro­dog­rad­nje, pro­f. Ma­de­n Jo­ši­æ, di­pl.i­ng.a­r­h. s Ar­hi­tek­ton­ sko­g fa­kul­te­ta u Zag­re­bu, Mar­ga­re­ta Zi­da­r, di­pl.i­ng. s In­sti­tu­ta Hr­vo­je Po­a­r... ‘Is­ko­riš­ta­va­nje e­ner­gi­je vjet­ra u grad­ski­m sre­di­na­ma’, ‘Zam­je­na kla­siè­ne ras­vje­te LE­D ras­vje­to­m’, ‘Ze­le­ni kam­pu­s Bo­ron­ga­j – i­no­ va­ci­ja be­z fra­ze’, ‘Mo­de­li fi­nan­ci­ra­nja u sta­ nog­rad­nji’, ‘Sus­ta­vi da­ljin­sko­g gri­ja­nja i hla­

ðe­nja kao bi­ta­n e­le­me­nt do­ba­ve e­ner­gi­je i­z ob­nov­lji­vi­h iz­vo­ra i vi­so­kou­èin­ko­vi­te ko­ge­ne­ ra­ci­je’... sa­mo su ne­ke o­d za­nim­lji­vi­h te­ma ko­je su te su­bo­te bi­le ob­ra­ðe­ne. 10 ko­r a­k a za us­pješ­nu pro­ved­bu ­ pro­je­k a­ta e­ner­get­sk e ob­no­ve zgra­da elj­ka Hr­s Bor­ko­vi­æ, di­pl.i­ng.a­r­h. i­z tvr­tke Pla­ne­ta­ri­s d.o.o. pred­sta­vi­la je pri­sut­ni­ma 10 ko­ra­ka za us­pješ­nu pro­ved­bu pro­je­ka­ta e­ner­get­ske ob­no­ve zgra­da. ‘E­ner­get­ska ob­no­va pred­stav­lja naj­ve­æi po­ten­ci­ja­l za e­ner­get­ske uš­te­de na pos­to­ je­æi­m zgra­da­ma, a is­tov­re­me­no je pri­li­ka za nji­ho­vo te­me­lji­to o­suv­re­me­nji­va­nje. Ta­ko­ðe­r, ot­va­ra no­va rad­na mjes­ta te je je­di­ni na­èi­n za zna­èaj­no sma­nje­nje u­kup­ne e­ner­get­ske pot­roš­nje i zna­èa­ja­n dop­ri­no­s zaš­ti­ti o­ko­li­ša i sma­nje­nju CO2 e­mi­si­ja’, ka­za­la je ar­hi­tek­ ti­ca Hr­s Bor­ko­vi­æ te do­da­la da EU di­rek­ti­ve ob­ve­zu­ju na e­ner­get­sku ob­no­vu zgra­da – 3% go­diš­nje i grad­nju no­vi­h go­to­vo nu­la e­ner­ get­ski­h zgra­da. Pre­ma Hr­s Bor­ko­vi­æ, 10 je kljuè­ni­h ko­ra­ka za us­pješ­nu pro­ved­bu e­ner­get­ski­h ob­no­va:


info

Mla­de sna­ge SU­PEU­S-a zas­lu­u­ju sa­mo ri­je­èi hva­le je­r su bes­pri­je­kor­no or­ga­ni­zi­ra­le se­mi­na­r BU­S 2013.   1. ko­ra­k: Pro­ved­ba e­ner­get­sko­g preg­ le­da i iz­da­va­nje e­ner­get­sko­g cer­ti­fi­ka­ta pos­ to­je­æe­g sta­nja zgra­de.   2. ko­ra­k: Pre­zen­ta­ci­ja vlas­ni­ci­ma/suv­ las­ni­ci­ma/ko­ris­ni­ci­ma po­ten­ci­ja­la e­ner­get­ ski­h uš­te­da i pot­reb­no­g u­la­ga­nja.   3. ko­ra­k: Od­lu­ka o pok­re­ta­nju pro­jek­ta e­ner­get­ske ob­no­ve i po­ve­æa­nju pri­èu­ve (za zgra­de po­d up­rav­lja­nje­m).   4. ko­ra­k: O­si­gu­ra­nje fi­nan­ci­ra­nja, pri­ja­ va pro­jek­ta za os­t va­ri­va­nje po­ti­ca­ja.   5. ko­ra­k: U­go­va­ra­nje pro­jek­ta e­ner­get­ ske ob­no­ve.   6. ko­ra­k: Iz­ra­da pro­jek­tne do­ku­men­ta­ ci­je za e­ner­get­sku ob­no­vu – glav­ni pro­je­k t.   7. ko­ra­k: Pri­kup­lja­nje po­nu­da i o­da­bi­r iz­vo­ða­èa ra­do­va.   8. ko­ra­k: Iz­vo­ðe­nje ra­do­va u­z struè­ni nad­zo­r.   9. ko­ra­k: Iz­da­va­nje no­vo­g e­ner­get­sko­g cer­ti­fi­ka­ta i os­t va­ri­va­nje po­ti­ca­ja.   10. ko­ra­k: Pla­n od­r ­a­va­nja zgra­de i e­du­ka­ci­ja vlas­ni­ka/ko­ris­ni­ka. ‘Tre­ba is­tak­nu­ti da Hr­vat­ska be­z pro­ved­be mje­ra ob­no­ve pos­to­je­æi­h zgra­da ne­æe os­t va­ ri­ti svo­je ci­lje­ve za uš­te­du e­ner­gi­je u 2020. go­di­ni. Pos­tav­lje­ni ci­lje­vi su iz­ra­zi­to am­bi­ cioz­ni i neos­t va­ri­vi be­z sus­tav­no­g i kon­ti­nui­ ra­no­g pris­tu­pa pro­ved­bi i be­z o­si­gu­ra­va­nja zna­èaj­ni­ji­h me­ha­ni­za­ma fi­nan­ci­ra­nja’, nag­la­ si­la je Hr­s Bor­ko­vi­æ te do­da­la: ‘Hr­vat­ska i­ma dva pu­ta: pr­vi – da kre­ne u ob­no­vu i za­pos­li

lju­de te dru­gi – da ne nap­ra­vi niš­ta i pla­æa pe­na­le’. Is­ko­riš­ta­va­nje e­ner­gi­je vjet­r a u grad­sk i­m sre­di­na­ma Pro­f.dr.sc. Zvo­ni­mi­r Gu­zo­vi­æ, di­pl.i­ng. s Fa­ kul­te­ta stro­jar­stva i bro­dog­rad­nje go­vo­rio je o is­ko­riš­ta­va­nju e­ner­gi­je vjet­ra u grad­ski­m sre­ di­na­ma. Zad­nji­h 10 go­di­na de­si­le su se broj­ne i­no­va­ci­je, pa su raz­vi­je­ne vjet­ro­tur­bi­ne ko­je se mo­gu ko­ris­ti­ti i u grad­ski­m sre­di­na­ma. ‘Svjet­ska is­kus­t va po­ka­zu­ju da se vjet­ roag­re­ga­ti ma­li­h sna­ga mo­gu us­pješ­no in­ teg­ri­ra­ti u ar­hi­tek­tu­ru grad­ske sre­di­ne. Pro­ ve­de­na a­na­li­za za gra­do­ve u R­H po­ka­zu­je da su mo­guæ­nos­ti is­ko­riš­ta­va­nja e­ner­gi­je vjet­ra re­la­tiv­no og­ra­ni­èe­ne no sva­ka­ko da gra­do­vi na hr­vat­sko­m prio­ba­lju pru­a­ju ve­æe mo­guæ­ nos­ti’, zak­lju­èio je pro­fe­so­r Gu­zo­vi­æ. Dr.sc. Go­ra­n Kra­ja­èi­æ, di­pl.i­ng.me­ch., ta­ ko­ðe­r s Fa­kul­te­ta stro­jar­stva i bro­dog­rad­ nje, pre­zen­ti­rao je èe­ti­ri te­me­lja e­ner­get­sko­g sus­ta­va suv­re­me­ni­h nis­koug­ljiè­ni­h gra­do­va, a to su: ob­nov­lji­vi iz­vo­ri e­ner­gi­je, zgra­de kao proiz­vo­ða­èi e­ner­gi­je, skla­diš­te­nje te is­te e­ner­gi­je i pa­met­ne e­ner­get­ske mre­e s in­ teg­ri­ra­ni­m e­lek­triè­ni­m pri­je­vo­zo­m. Dr. sc. Jo­si­p Zden­ko­vi­æ, di­pl. i­ng. i­z tvr­tke Schra­ck Tec­hni­k d.o.o. go­vo­rio je o zam­je­ ni kla­siè­ne ras­vje­te LE­D ras­vje­to­m. Ka­zao je ka­ko se da­na­s ba­š sva ras­vje­ta mo­e za­mi­ je­ni­ti LE­D-o­m te nab­ro­jao pred­nos­ti LE­D-a:

  ma­le di­men­zi­je   du­gi vi­je­k tra­ja­nja   prih­vat­lji­vo­st za o­ko­liš   vi­so­ki uz­vra­t bo­je   be­z I­R /U­V zra­èe­nja   ot­por­no­st na u­dar­ce   pu­no svje­tlo pri nis­ki­m tem­pe­ra­tu­ra­ma (do –30̊ºC)   mo­guæ­no­st èes­to­g pa­lje­nja i ga­še­nja. Ta­ko­ðe­r, LE­D o­m o­g u­æu­je ve­li­ke uš­t e­d e u pot­r oš­nji e­n er­g i­je, te sma­nju­je e­m i­si­je CO2. Ze­le­ni kam­pu­s Bo­ron­gaj Pro­f. Ma­de­n Jo­ši­æ, di­pl.i­ng.a­r­h. s Ar­hi­tek­ton­ sko­g fa­kul­te­ta u Zag­re­bu pred­sta­vio je pa­k me­gap­ro­je­k t ‘Ze­le­ni kam­pu­s Bo­ron­ga­j’, ko­ji æe se po­èe­ti gra­di­ti 2014. po naj­vi­ši­m stan­ dar­di­ma od­r ­i­vos­ti. Grad­nja kam­pu­sa, ko­ji o­buh­va­æa 9 zag­ re­baè­ki­h fa­kul­te­ta, ne­ko­li­ko cen­ta­ra, teh­no­ loš­ki pa­r­k, stu­den­tski do­m, spor­tske i broj­ne dru­ge sad­r ­a­je, od­vi­ja­t æe se u èe­ti­ri e­ta­pe. Pro­fe­so­r Jo­ši­æ, koor­di­na­to­r iz­grad­nje kam­ pu­sa, na­ja­vio je broj­ne i­no­va­ci­je i naj­nap­ red­ni­je teh­no­lo­gi­je ko­je æe se pri­mi­je­ni­ti pri rea­li­za­ci­ji is­to­g. ‘Ur­ba­nis­tiè­ki pla­n je us­vo­je­n, zem­ljiš­te je èis­to, a nat­je­èa­ji us­ko­ro kre­æu’, na­ja­vio je Jo­ ši­æ te do­dao da æe se o­d svi­h pla­ni­ra­ni­h ob­je­ ka­ta pr­vo gra­di­ti pa­vi­ljo­n So­la­r De­cat­hlo­n te Cen­ta­r za od­r ­i­vu grad­nju. SVIBANJ 2013. GRADNJA

11



info

Kon­gre­s ar­hi­te­ka­ta u O­si­je­ku Èet­vr­ti po re­du Kon­gre­s hr­vat­ski­h ar­hi­te­ka­ta od­r ­a­va­t æe se o­d 27. do 29. ruj­na o­ve go­di­ne u O­si­je­ku, a o­èe­ku­je se do­la­za­k ­ broj­ni­h do­maæih i me­ðu­na­rod­ni­h struè­nja­ka

H

r­vat­ska ko­mo­ra ar­hi­te­ka­ta i Ud­ru­e­ nje hr­vat­ski­h ar­hi­te­ka­ta or­ga­ni­zi­ra­ju 4. kon­gre­s hr­vat­ski­h ar­hi­te­ka­ta, ko­ji æe se po­d sim­bo­liè­ni­m na­zi­vo­m ZEM­ LJA, od­r ­a­va­ti o­d 27. do 29. ruj­na o­ve go­di­ ne u O­si­je­ku. Oz­bilj­ni­je ne­go i­kad, Kon­gre­s koin­ci­di­ra s do­ga­ða­nji­ma o­d kljuè­no­g ut­je­ca­ja na raz­vo­j pros­to­ra i ar­hi­tek­ton­ske dje­lat­nos­ti – u­las­ ko­m Hr­vat­ske u EU, no­vi­m za­ko­ni­ma o grad­ nji i pros­tor­no­m u­re­ðe­nju i iz­ra­do­m stra­te­gi­je pros­tor­no­g raz­vo­ja što æe sva­ka­ko bi­ti u fo­ ku­su in­te­re­sa kongres­ni­h zbi­va­nja. Sim­bo­liè­no i­me kon­gre­sa Ime Kon­gre­sa – ZEM­L JA – je vi­šez­naè­no i sim­bo­liè­no te je u­pu­æe­no na ak­tual­ni tre­nu­ ta­k hr­vat­ske ar­hi­tek­tu­re i mo­gu­æe op­ti­mis­

tiè­no èi­ta­nje slo­e­nos­ti i, èes­to, naiz­gle­d, ner­je­ši­vi­h prob­le­ma sva­kod­ne­vi­ce:   ze­mlja kao te­ri­to­rij – mo­guæ­nos­ti ko­je se ot­va­ra­ju pris­tu­pa­nje­m EU, ba­š kao i na­ša spo­sob­no­st za op­stan­ko­m na ši­re­m tr­iš­tu,   zem­lja kao os­nov­ni e­le­me­nt hr­vat­ske raz­voj­ne i pros­tor­ne po­li­ti­ke, u­te­me­lje­ne na o­èu­va­nos­ti iz­vor­ni­h pri­rod­ni­h i po­ljop­riv­red­ ni­h pe­jzaa,   zem­lja kao iz­vo­r pos­la – po­ten­ci­ja­l ar­hi­ tek­ton­ski­h in­ter­ven­ci­ja ve­za­no u­z a­fir­ma­ci­ju ru­ral­ni­h i ag­ri­kul­tur­ni­h kra­jo­li­ka te in­fras­truk­ tur­ni­h zah­va­ta u ne­dir­nu­tu pri­ro­du,   zem­lja kao e­le­me­nt ko­je­m se vra­æa­ mo na­ko­n de­set­lje­æa pro­ve­de­no­g u groz­ni­ci neoli­be­ral­ne pros­tor­ne ek­span­zi­je,   zem­lja kao pod­sjet­ni­k na traj­ne i ni­ka­d uis­ti­nu vred­no­va­ne za­sa­de um­jet­niè­ke i in­te­

lek­tual­ne sku­pi­ne ‘Zem­lja’, os­no­va­ne u je­ku glo­bal­ne kri­ze, 1929. go­di­ne i pred­vo­ðe­ne ko­le­go­m Dra­go­m Ib­le­ro­m. Sud­je­lo­va­nje do­ma­æi­h i ­ meðu­na­rod­ni­h struè­nja­k a Oèe­ku­je se sud­je­lo­va­nje me­ðu­na­rod­ni­h i do­ ma­æi­h ar­hi­te­ka­ta, so­cio­lo­ga, e­ko­no­mis­ta, prav­ni­ka, ag­ro­no­ma, kul­tur­ni­h dje­lat­ni­ka i dru­gi­h. Do sa­da su svo­j do­la­za­k pot­vr­di­li e­mi­nen­ tni i­no­zem­ni struè­nja­ci: Loui­s Bec­ke­r (Hen­ ni­ng Lar­se­n Ar­chitec­ts, Dan­ska), Dic­ko­n Ro­bin­so­n (pred­sjed­ni­k sav­je­ta za pros­tor­no u­re­ðe­nje dr­a­ve, Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja), An­ge­la Bra­dy (pred­sjed­ni­ca RI­BA-e, Ve­li­ka Bri­ta­ni­ ja), To­bia Scar­pa (ar­hi­te­k t i di­zaj­ne­r, I­ta­li­ja), te Ma­rio Cu­ci­nel­la (ar­hi­te­k t, vo­de­æi struè­nja­k za od­r ivi raz­vo­j, I­ta­li­ja). Vi­še in­for­ma­ci­ja pot­ra­i­te na www.ar­hi­ tek­ti-hka.hr i www.u­ha.hr. SVIBANJ 2013. GRADNJA

13


info

No­va we­b stra­ni­ca za ze­le­no iv­lje­nje Zag­re­baè­ka ban­ka je ne­dav­no pred­sta­vi­la no­vu ­ we­b mik­ros­tra­ni­cu Ze­le­na zo­na – www.ze­le­na­zo­na.hr

S

vi zain­te­re­si­ra­ni za ‘ze­le­ne’ te­me i teh­ no­lo­gi­je od­ne­dav­no i­maju no­vo od­re­ diš­te gdje mo­gu pro­na­æi vr­lo op­se­a­n iz­bo­r te­ma o e­ner­get­sko­j u­èin­ko­vi­ tos­ti, ob­nov­lji­vi­m iz­vo­ri­ma e­ner­gi­je, ze­le­ni­m teh­no­lo­gi­ja­ma i raz­nov­r­sni­m e­ko­loš­ki o­ri­jen­ ti­ra­ni­m ak­tiv­nos­ti­ma – no­vu we­b mik­ros­tra­ ni­cu Ze­le­na zo­na – www.ze­le­na­zo­na.hr. Ze­le­na zo­na mjes­to je na ko­je­m gra­ða­ni, a­li i tvr­tke mo­gu na­æi pot­reb­ne in­for­ma­ci­je i e­du­ci­ra­ti se o mo­guæ­nos­ti­ma os­t va­ri­va­nja uš­te­da u­z do­no­še­nje o­sob­ni­h i pos­lov­ni­h od­ lu­ka u skla­du s o­èu­va­nje­m o­ko­li­ša, zdra­vi­m i­vot­ni­m o­da­bi­ri­ma i a­fir­ma­tiv­ni­m druš­t ve­ ni­m dje­lovanje­m. ‘Me­ðu na­ši­m gra­ða­ni­ma, kao i pos­lov­ni­m sub­jek­ti­ma, prim­je­ta­n je sve ve­æi in­te­re­s za e­ner­get­sku u­èin­ko­vi­to­st kao i ze­le­ne kre­di­te. Zbo­g to­ga smo od­lu­èi­li nap­ra­vi­ti ko­ra­k da­lje i na jed­no­m mjes­tu po­nu­di­ti sve in­for­ma­ci­ je ve­za­ne u­z ‘ze­le­no’ iv­lje­nje, o­d sav­je­ta za e­ko­loš­ko dje­lo­va­nje u sva­kod­nev­no­m i­vo­tu do pred­stav­lja­nja par­tne­ra i na­še po­nu­de. Gra­ða­ni e­le iv­je­ti zdra­vi­je, èu­va­ti o­ko­li­š, a pri­to­m i uš­ted­je­ti. Ze­le­na zo­na mo­e i­m po­mo­æi da do­ðu do pra­vi­h i ko­ris­ni­h in­for­ma­ci­ja na jed­no­m mjes­tu’, istak­nu­la je Mi­re­la Bu­do­je­vi­æ, di­ rek­to­ri­ca Up­rav­lja­nja par­tne­ri­ma i Raz­vo­ja i up­rav­lja­nja stam­be­ni­m i os­ta­li­m du­go­roè­ni­m fi­nan­ci­ra­nje­m u Zag­re­baè­ko­j ban­ci.

14

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Ko­ris­ne in­for­ma­ci­je i za­nim­l ji­vi sad­r ­ a­ji Na Ze­le­no­j zo­ni na­la­ze se i in­for­ma­ci­je o ze­le­ni­m aktiv­nos­ti­ma Ban­ke, proiz­vo­di­ma, us­lu­ga­ma i ak­tiv­nos­ti­ma par­tne­ra Ban­ke te o mo­guæ­nos­ti­ma fi­nan­ci­ra­nja ze­le­ni­h i e­ner­ get­ski­h pro­je­ka­ta kre­di­ti­ma Ban­ke, kao i prim­je­ri dob­re prak­se i­z Eu­ro­pe i svi­je­ta. U­z svo­je in­for­ma­tiv­ne i struè­ne tek­sto­ve, Ze­le­na zo­na preno­si i za­nim­lji­ve sad­r ­a­je na ze­le­ne te­me i­z dru­gi­h iz­vo­ra. Kao pro­je­k t ko­ji e­li jav­no­st e­du­ci­ra­ti o ši­ro­ko­m di­ja­pa­zo­nu te­ma ve­za­ni­h u­z ze­le­ne te­me, Ze­le­na zo­na i­ma ni­z par­tne­ra zna­nja: Croe­ner­go.eu – Sa­ve­z za e­ner­ge­ti­ku Zag­re­ ba, E­ner­get­ski in­sti­tu­t Hr­voje Po­a­r, Hr­vat­ski pos­lov­ni sav­je­t za od­r ­i­vi raz­vo­j (HR­PSO­R), Re­gio­nal­na e­ner­get­ska a­gen­ci­ja Sje­ve­ro­za­ pad­ne Hr­vat­ske (RE­GEA), Stu­den­tska Ud­ru­ ga za Pro­mi­ca­nje E­ner­get­ske U­èin­ko­vi­tos­ti i Sav­je­to­va­nje (SU­PEU­S), Sav­je­t za ze­le­nu grad­nju u Hr­vat­sko­j, UN­DP Hr­vatska i Ze­le­ naE­ner­gi­ja.o­r­g. Pos­lov­ni par­tne­ri pro­jek­ta su Al­lia­nz, Bau­ hau­s, Go­re­nje kao i èla­ni­ce gru­pe Zag­re­baè­ ke ban­ke Pr­va stam­be­na šte­dio­ni­ca i Za­ne te por­ta­l Do­mos­fe­ra.hr. Lansiranje Zelene zone bit æe obiljeeno i prigodnim natjeèajem MOJA ZELENA ZONA ko­ji­m æe se pru­i­ti pot­po­ra i­no­va­tiv­ni­m i od­ r­i­vi­m pro­jek­ti­ma ko­riš­te­nja ze­le­ni­h teh­no­lo­

gi­ja i e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti. Nat­je­èa­j æe bi­ti ras­pi­sa­n 5. lip­nja 2013. Ze­le­na o­ri­jen­ta­ci­ja Zag­re­baè­k e ban­k e Zag­r e­baè­k a ban­k a pok­r e­t a­nje­m i­ni­ci­ja­t i­ve za web mik­r os­t ra­n i­cu Ze­le­na zo­na do­k a­ za­la je svo­ju traj­n u us­mje­r e­no­s t pre­ma ze­le­n o­m gos­p o­dar­s tvu i e­n er­g et­sko­j u­èin­ ko­v i­tos­t i. Nai­me, jo­š 1995. go­di­ne Za­ba je uk­lju­èi­la od­red­be o o­èu­va­nju o­ko­li­ša u svo­je du­go­ roè­ne in­ves­ti­cij­ske kre­di­te, a i je­da­n je o­d os­ni­va­èa Hrvat­sko­ga pos­lov­no­g sav­je­ta za od­r ­i­vi raz­vo­j te o­d 1998. po­du­pi­re pro­jek­te ve­za­ne za o­èu­va­nje o­ko­li­ša i bio­loš­ku raz­no­ li­ko­st. U o­vo­m seg­men­tu pr­vo ve­li­ko u­la­ga­nje u gos­po­dar­s tvo bi­la je iz­grad­nja Vjet­roe­ lek­tra­ne Tr­t a­r Kr­to­li­n 2006., a u­z sus­t av­no pra­æenje pro­je­ka­t a ob­nov­lji­vi­h iz­vo­r a e­ner­ gi­je i dru­gi­h e­ko­loš­k i­h kon­ce­pa­t a, za gra­ ða­ne te po­to­m i za tvr­tke pr­va je na hr­vat­ sko­m tr­iš­tu 2010. u svo­ju po­nu­du uv­r ­s ti­la Ze­le­ne kre­di­te na­mi­je­nje­ne kup­nji, iz­grad­nji i a­dap­t a­ci­ji stam­be­ni­h ob­je­ka­t a u skla­du s nis­koenerget­ski­m stan­dar­di­ma kao i Ze­le­ne au­tok­r e­di­te. O ve­li­ko­m in­te­re­su svje­do­èi i po­da­ta­k da u 2012. Zag­re­baè­ka ban­ka bi­lje­i ra­st ze­le­ni­h stam­be­ni­h kre­di­ta za 180 pos­to.



info

Ka­ko si­gur­no ku­pi­ti cer­ti­fi­ci­ra­nu fa­sa­du s ga­ran­ci­jom U sklo­pu Zag­re­baè­ko­g e­ner­get­sko­g tjed­na, a na po­zi­v Ob­r ­tniè­ke ko­mo­re Zag­re­b, Ud­ru­ga tr­go­va­ca bo­ja i la­ko­va pred­sta­vi­la je ­ no­vi pro­je­kt po­d na­zi­vo­m ‘Ka­ko si­gur­no ku­pi­ti cer­ti­fi­ci­ra­nu fa­sa­du s ga­ran­ci­jo­m’

U

ve­li­ko­j dvo­ra­ni Ma­ti­ce hr­vat­ski­h ob­r­ tni­ka u Zag­rebu, Ud­ru­ga tr­go­va­ca bo­ ja i la­ko­va (UT­BI­L) ne­dav­no je od­r ­a­ la pre­zen­ta­ci­ju s ci­lje­m u­poz­na­va­nja Ob­r ­tniè­ke ko­mo­re i gra­ðe­vin­ski­h ob­r ­tni­ka s pro­jek­to­m ko­ji se ba­zi­ra na eu­rop­ski­m is­kus­ tvi­ma. Èla­ni­ce EU go­di­na­ma po­ti­èu ug­rad­nju fa­ sad­ni­h sus­ta­va na jav­ni­m i pri­vat­nim ob­jek­ ti­ma pu­te­m bes­pov­rat­ni­h fi­nan­cij­ski­h sred­ sta­va, pri­to­m vo­de­æi ra­èu­na da in­ves­ti­to­ri do­bi­ju kva­li­te­ta­n cer­ti­fi­ci­ra­ni fa­sad­ni sus­ta­v s ga­ran­ci­jo­m.

Èla­ni­ce EU go­di­na­ma po­ti­èu ug­rad­nju fa­sad­ni­h sus­ta­va na jav­ni­m i pri­vat­nim objektima putem bespovratnih financijskih sredstava, pritom vodeæi raèuna da investitori dobiju kvalitetan certificirani fasadni sustav s garancijom

16

GRADNJA SVIBANJ 2013.

UT­BI­L-o­v mo­de­l ob­no­ve fa­sa­da Da­mi­r Pur­ga­r i­z UT­BI­L-a nag­la­sio je da je ci­lj pro­jek­ta uk­lju­èi­ti sve zain­te­re­si­ra­ne stra­ne u pro­je­k t ko­je mo­gu i e­le pri­do­ni­je­ti nje­go­vo­j rea­li­za­ci­ji, o­d pos­lov­nih ba­na­ka do dr­av­ni­h in­sti­tu­ci­ja. U­èin­ko­vi­ti mo­de­l uk­lju­èio bi pri­je sve­ga cer­ti­fi­ci­ra­ne fa­sad­ne sus­ta­ve proiz­vo­ ða­èa fa­sa­da, cer­ti­fi­ci­ra­ne i­z voða­èe ra­do­va, cer­ti­fi­ci­ra­ne tr­go­vaè­ke ku­æe ko­je pro­da­ju fa­ sad­ne sus­ta­ve, pos­lov­ne ban­ke s mo­de­lo­m fi­nan­ci­ra­nja (‘ze­le­ni kre­di­ti’), kao i cer­ti­fi­ci­ ra­ne tvr­tke – nad­zo­re gra­ðe­nja u pro­ved­bi ob­no­ve fa­sa­da. Glav­ne pred­nos­ti za in­ves­ti­to­re bi­le bi po­ volj­ni uvje­ti kre­di­ti­ra­nja, bes­pov­rat­na fi­nan­cij­ ska sred­stva, tran­spa­ren­tna ci­je­na ku­po­vi­ne i ug­rad­nje fa­sad­ni­h sus­ta­va, osi­gu­ra­n nad­ zo­r gra­ðe­nja, te du­go­roè­na uš­te­da e­ner­gi­je i sma­nje­nje re­ij­skih troš­ko­va sta­no­va­nja. Uèin­ko­vi­ti mo­de­l ob­no­ve fa­sa­da te­me­lji se na kontroliranom procesu nabave, pro­da­je i ug­rad­nje cer­ti­fi­ci­ra­ni­h fa­sad­ni­h sus­ta­va, a in­ves­ti­to­r bi pu­te­m vri­jed­nos­no­g ku­po­na


info os­t va­rio pra­vo na pov­ra­t di­je­la sred­sta­va o­d stra­ne dr­a­ve, ta­ko što bi dr­a­va ap­li­ci­ra­la pre­ma EU fon­do­vi­ma za ob­no­vu fa­sada jav­ ni­h i pri­vat­ni­h ob­je­ka­ta u ci­lju u­nap­r­je­ðe­nja e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti u zgra­dar­stvu. Po­ti­ca­ji po u­zo­ru na us­pješ­ne ­ eu­rop­sk e mo­de­le Dalj­ne ak­tiv­nos­ti ko­je æe UT­BI­L u su­rad­nji s par­tne­ri­ma na pro­jek­tu po­du­ze­ti su de­fi­ni­ra­ nje mo­de­la po­ti­ca­ja za ug­rad­nju cer­ti­fi­ci­ra­ni­h fa­sad­ni­h sus­ta­va, de­fi­ni­ra­nje uv­je­ta za do­bi­ ja­nje po­ti­ca­ja, de­fi­ni­ra­nje iz­vo­ra fi­nan­ci­ra­nja po u­zo­ru na us­pješ­ne eu­rop­ske mo­de­le, te de­fi­ni­ra­nje na­èi­na u­èin­ko­vi­te kon­tro­le im­ple­ men­ta­ci­je. Osi­m Ud­ru­ge tr­go­va­ca bo­ja i la­ko­va, te proiz­vo­ða­èa fa­sad­ni­h sus­ta­va, bi­t æe pot­ reb­no uk­lju­èi­ti i e­ner­get­ske cer­ti­fi­ka­to­re, up­ra­vi­te­lje zgra­da, ud­ru­ge sta­na­ra, ud­ru­ge iz­vo­ða­èa ra­do­va, te ko­mo­re ar­hi­te­ka­ta i gra­ ðe­vi­na­ra ka­ko bi svi zain­te­re­si­ra­ni da­li svo­j dop­ri­no­s raz­vo­ju pro­jek­ta ob­no­ve fa­sa­da i u­nap­r­je­ðe­nju gra­ðe­vin­ske in­dus­tri­je u Hr­vat­ sko­j u­z bri­gu za o­ko­li­š i prib­li­a­va­nju eu­rop­ ski­m nor­ma­ma pot­roš­nje e­ner­gi­je u zgra­dar­ stvu.

Damir Purgar, UTBIL

SVIBANJ 2013. GRADNJA

17


info

Ob­nov­lji­vi iz­vo­ri i e­ner­get­ska u­èin­ko­vi­to­st u zag­re­baè­ko­m Teh­niè­ko­m mu­ze­ju U sklo­pu 4. zag­re­baè­ko­g e­ner­get­sko­g tjed­na pred­stav­lje­n je no­vi od­je­l i in­fo cen­ta­r u Teh­niè­ko­m mu­ze­ju, ko­ji na­s u­poz­na­je s ­ teh­no­lo­gi­ja­ma ob­nov­lji­vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je e­ner­get­ski u­èin­ko­vi­ti­h do­mo­va (zgra­da, u­re­ða­ja, ras­vje­te), pro­me­ta­la i dru­gog

U

Teh­niè­ko­m mu­ze­ju u Zag­re­bu, na pov­r­ši­ni 400 m2, u iz­lo­be­no­j ha­li stal­no­ga pos­ta­va ot­vo­re­n je od­je­l i in­fo­cen­ta­r ‘Ob­nov­lji­vi izvo­ri i e­ner­get­ ska u­èin­ko­vi­tos­t’. Ra­zu­mi­je­va­nje­m i ra­cio­nal­ni­jo­m u­po­ra­bo­m e­ner­get­ski­h iz­vo­ra (neob­nov­lji­vi­h i ob­nov­lji­ vi­h) te spoz­na­jo­m nji­ho­va ut­je­ca­ja na o­ko­li­š pri­do­no­si­mo o­sob­no­m pro­bit­ku, a­li i bo­ljit­ku

druš­t va u cje­li­ni. Od­je­l i in­fo­cen­ta­r Ob­nov­lji­vi iz­vo­ri i e­ner­get­ska u­èin­ko­vi­to­st u­poz­na­je na­s s teh­no­lo­gi­ja­ma ob­nov­lji­vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je e­ner­get­ski u­èin­ko­vi­ti­h do­mo­va (zgra­da, u­re­ ða­ja, ras­vje­te), pro­me­ta­la i dru­go­g. Pros­to­r Od­je­la po­di­je­lje­n je na dva di­je­la. U iz­lo­be­no­m su di­je­lu 83 iz­loš­ka, a za­sebnu cje­li­nu èi­ne knji­niè­ni dio E­du­ka E­ner­gia­na i pros­to­r za ra­dio­ni­ce i pre­zen­ta­ci­je.

Edu­ka E­ner­gia­na ko­ris­niè­ki je e­du­ka­cij­ sko-in­for­ma­cij­ski pros­to­r knji­ni­ce Teh­niè­ ko­ga mu­ze­ja. U vit­ri­na­ma je iz­lo­ba knji­niè­ ne gra­ðe o po­vi­jes­ti u­po­ra­be e­ner­gi­je i zbir­ka struè­ne i po­pu­lar­ne li­te­ra­tu­re o ob­nov­lji­vi­m iz­vo­ri­ma e­ner­gi­je i e­ner­get­sko­j u­èin­ko­vi­tos­ti. Pros­to­r za ra­dio­ni­ce i pre­zen­ta­ci­je op­rem­ lje­n sto­lo­vi­ma, stol­ci­ma (ta­bu­rei­ma) i ra­èu­ na­li­ma na­mi­je­nje­n je raz­li­èi­ti­m ak­tiv­nos­ti­ma. Iz­lo­be­ni dio Iz­lo­be­ni dio od­je­la sad­r ­i de­ve­t cje­li­na. Pe­t je cje­li­na o ob­nov­lji­vi­m iz­vo­ri­ma e­ner­gi­je: bio­ma­sa i bio­go­ri­va, vjet­roe­lek­tra­ne, sun­ èa­ni top­lo­vod­ni sus­ta­vi i sun­èa­ne e­lek­tra­ne, di­za­li­ce top­li­ne po­ve­za­ne s tlo­m i hid­roe­lek­ tra­ne. Dru­ga èe­ti­ri seg­men­ta od­no­se se na e­ne­rgetsku u­èin­ko­vi­to­st u zgra­dar­stvu, ku­ æan­ski­m u­re­ða­ji­ma i ras­vje­ti te hib­rid­na e­lek­ triè­na vo­zi­la. Na proš­lo­st u­po­ra­be ob­nov­lji­vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je pod­sje­æa­ju iz­loš­ci i­z fun­du­sa Teh­ niè­ko­g mu­ze­ja: vo­de­niè­ko ko­lo i vo­de­ni mo­ to­r Fri­t z Koh­le­r i­z 19. sto­lje­æa te funkcio­nal­ni mo­de­l vjet­re­nja­èe mli­na s po­miè­ni­m kro­vo­m Faus­ta Vran­èi­æa, hr­vat­sko­g i­zu­mi­te­lja i­z 16. sto­lje­æa. Ko­d e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti proš­lo­st sa sa­daš­njoš­æu po­ve­zu­ju iz­lo­e­ne a­ru­lje sa ar­no­m ug­lje­no­m i me­tal­no­m ni­ti (a­ru­lja s vol­fra­mo­vo­m ni­ti i­zu­m je pro­f. dr. Fra­nje Ha­ na­ma­na) te sta­ri ku­æan­ski u­re­ða­ji: pe­ri­li­ca i šted­nja­k.

18

GRADNJA SVIBANJ 2013.


info

roš­nje e­lek­triè­ne e­ner­gi­je kla­siè­ne i šted­ne ras­vje­te. Pro­me­ta­la su zas­tup­lje­na s pres­je­ko­m Toyo­ti­na mo­to­ra Priu­s. Spo­me­ni­mo i pros­to­r za od­mo­r s klu­pa­ma ko­je ok­ru­u­ju mas­li­nu – sim­bo­l i­vo­ta i od­r­ i­vo­g raz­vo­ja. Fo­to: Teh­niè­ki mu­ze­j, Zag­reb Pri iz­bo­r u iz­lo­ a­ka o­so­bi­to su is­t ak­nu­ ti hr­vat­ski proiz­vo­di i­li pro­jek­ti os­t va­re­ni u Hr­vat­sko­j. Ta­ko u pros­to­r u ob­nov­lji­vi­h iz­ vo­r a e­ner­gi­je mo­e­mo vid­je­ti plos­na­ti Stir­ lin­g –Ko­li­nov mo­to­r na vru­æu vo­du, ma­ke­tu pi­ro­li­tiè­ko­ga kot­la na dr­va i kot­la na pe­le­te, ma­ke­te vjet­roag­re­ga­t a i vjet­ro­lek­tra­ne Po­ me­te­no br­do, fo­to­na­pon­ske mo­du­le i mo­de­l sun­èa­no­ga top­lo­vod­no­g gri­ja­nja u pri­rod­no­j ve­li­èi­ni. U di­je­lu od­je­la o e­ner­get­sko­j u­èin­ko­vi­tos­ti izlo­e­na je ma­ke­ta pr­ve pa­siv­ne ku­æe u Hr­ vat­sko­j (mje­ri­lo 1:30) i ma­ke­ta ug­la ku­æe u pri­rod­no­j ve­li­èi­ni. Po­zor­no­st priv­la­èe i fun­kcio­nal­ni iz­loš­ci ko­ji vjer­no do­èa­ra­ju u­po­ra­bu: u­re­ða­j za pri­ ka­z ra­da fo­to­na­pon­sko­g iz­vo­ra e­lek­triè­ne e­ner­gi­je, fun­kcio­nal­ni model pres­je­ka o­bi­ telj­ske ku­æe s in­teg­ri­ra­ni­m sus­ta­vi­ma ob­nov­ lji­vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je i u­re­ða­j za pri­ka­z pot­ SVIBANJ 2013. GRADNJA

19


info

Re­gio­nal­ni pris­tu­p i me­ðu­sob­na su­rad­nja nu­ni za raz­vo­j ze­le­no­g gos­po­dar­stva Ne­dav­no je u Zag­re­bu od­r ­a­na me­ðu­na­rod­na kon­fe­ren­ci­ja ­ ‘E­ner­gi­ja. Raz­vo­j. De­mok­ra­ci­ja. Us­pješ­ni pris­tu­pi za no­vu ­ e­ner­get­sku bu­duæno­st ju­gois­toè­ne Eu­ro­pe’

U

sklo­pu 4. zag­re­baè­ko­g e­ner­get­sko­g tjed­na, 14. svib­nja o­ve go­di­ne u ho­ te­lu Wes­ti­n od­r ­a­na je me­ðu­na­rod­na kon­fe­ren­ci­ja ‘E­ner­gi­ja. Raz­vo­j. De­ mok­ra­ci­ja. Us­pješ­ni pris­tu­pi za no­vu e­ner­ get­sku bu­duæ­no­st ju­gois­toè­ne Eu­ro­pe’ u or­ganiza­ci­ji 8 par­tne­ra i­z Hr­vat­ske, Al­ba­ni­je, Bos­ne i Her­ce­go­vi­ne, Cr­ne Go­re, Ko­so­va, Ma­ke­do­ni­je i Sr­bi­je. Kon­fe­ren­ci­ja je o­ku­pi­la 120 pred­stav­ni­ka E­ner­get­ske za­jed­ni­ce, nje­maè­ko­g par­la­men­ ta, na­cio­nal­ni­h par­la­me­na­ta ze­ma­lja ju­gois­ toè­ne Eu­ro­pe te vi­so­ko po­zi­cioni­ra­ne vla­di­ne du­nos­ni­ke, struè­nja­ke i­z pod­ruè­ja e­ner­get­ ske u­èin­ko­vi­tos­ti, u­la­ga­èe, do­na­to­re, pred­ stav­ni­ke me­di­ja i lo­kal­ne sa­moup­ra­ve, pos­ lov­ni sek­to­r i or­ga­ni­za­ci­je ci­vil­no­g druš­t va. Ci­lj kon­fe­ren­ci­je bio je raz­mje­na in­for­ma­ ci­ja i i­de­ja, pla­ni­ra­nje i ob­li­ko­va­nje po­li­tiè­ko­g dje­lo­va­nja pot­reb­no­g za suo­èa­va­nje s ras­tu­ æi­m glo­bal­ni­m i re­gio­nal­ni­m pi­ta­nji­ma zaš­ti­te

20

GRADNJA SVIBANJ 2013.

o­ko­li­ša te iz­grad­nja te­me­lja za raz­vo­j i pro­ ved­bu od­r ­i­vi­h e­ner­get­ski­h po­li­ti­ka. Su­dio­ni­ci su is­pre­d sve­ga is­tak­nu­li va­ no­st re­gio­nal­ne su­rad­nje je­r smat­ra­ju da su re­gio­nal­ni pris­tu­p i me­ðu­sob­na su­rad­nja nu­ni za raz­vo­j ze­le­no­g gos­po­dar­stva, a po­ se­bi­ce ze­le­ne e­ner­ge­ti­ke ko­ja æe o­mo­gu­æi­ti no­vo za­poš­lja­va­nje, raz­vo­j i od­r ­i­vu opskr­bu e­ner­gi­jo­m. Nag­la­sa­k je stav­lje­n na va­no­st lo­kal­ne ra­ zi­ne i u­lo­gu lokal­ne up­ra­ve u u­èin­ko­vi­ti­je­m ko­riš­te­nju e­ner­gi­je, a raz­mot­re­na je u­lo­ga tri­ju ra­zi­na dio­ni­ka: do­no­si­te­lja od­lu­ka – na­ cio­nal­ni­h par­la­me­na­ta, or­ga­ni­za­ci­ja ci­vil­no­g druš­t va i ra­zi­na lo­ka­ne sa­moup­ra­ve. Zak­l juè­ci s Kon­fe­ren­ci­je Na Kon­fe­ren­ci­ji je zak­ljuèeno:   da par­la­men­ti i­ma­ju du­no­st o­si­gu­ ra­nja prav­no­g ok­vi­ra za ja­èa­nje e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti na na­cio­nal­ni­m ra­zi­na­ma, da je u tu svr­hu me­ðu­par­la­men­tar­na su­rad­nja nu­na te da se par­la­men­ti mo­ra­ju po­zi­cio­ni­ ra­ti kao pot­po­ra lo­kal­ni­m ra­zi­na­ma, pri èe­mu je kljuè­no ja­èa­nje ka­pa­ci­te­ta par­la­me­na­ta i par­la­men­tar­ni­h zas­tup­ni­ka   da or­ga­ni­za­ci­je ci­vil­no­g druš­t va ig­ra­ ju kljuè­nu u­lo­gu u si­tua­ci­ja­ma i sre­di­na­ma u ko­ji­ma jo­š ni­je o­si­gu­ra­n sus­ta­va­n pris­tu­p od­r ­i­vo­m gos­po­da­re­nju e­ner­gi­jo­m, a da æe du­go­roè­no naj­va­ni­ju ulo­gu ig­ra­ti u neo­vis­ no­m nad­zo­ru pro­ce­sa jav­ni­h po­li­ti­ka   da je lo­kal­na ra­zi­na kljuè­na za pos­ti­za­ nje eu­rop­ski­h kli­mat­sko-e­ner­get­ski­h ci­lje­ va te da lo­kal­ne sa­moup­ra­ve ig­ra­ju kljuè­nu

u­lo­gu u in­for­mi­ra­nju i ob­ra­zo­va­nju gra­ða­na, svo­ji­h dje­lat­ni­ka te da po­seb­nu pa­nju tre­ ba pos­ve­ti­ti ob­ra­zo­va­nju pe­da­goš­ki­h rad­ni­ka kao mos­ta ka bu­du­æi­m ge­ne­ra­ci­ja­ma. Nu­no je da lo­kal­ne sa­moup­ra­ve for­mi­ra­ju ti­mo­ve ko­ji æe se ba­vi­ti od­r ­i­vi­m gos­po­da­re­nje­m e­ner­gi­jo­m. Su­dio­ni­ci pod­r ­a­va­ju pris­tu­pa­nje gra­do­va i op­æi­na Spo­ra­zu­mu gra­donaèel­ni­ ka i for­mi­ra­nje Mre­e e­ner­get­ski u­èin­ko­vi­ti­h glav­ni­h gra­do­va. E­ner­get­sko si­ro­maš­t vo u fo­ku­su Svi su­dio­ni­ci pod­r ­a­va­ju nas­ta­va­k di­ja­lo­ga, od­nos­no nas­ta­va­k pro­ved­be pro­jek­ta Jav­ni di­ja­lo­g o od­r ­i­vo­j u­po­ra­bi e­ner­gi­je u ju­gois­ toè­no­j Eu­ro­pi te se nada­ju da æe se ak­tiv­nos­ti nas­ta­vi­ti u svi­m zem­lja­ma ju­gois­toè­ne Eu­ro­ pe, kao i na me­ðu­na­rod­no­j ra­zi­ni. Te­ma ko­ja se is­tak­nu­la svo­jo­m va­noš­æu i ak­tual­noš­æu je e­ner­get­sko si­ro­maš­t vo te je iz­dvo­je­na kao prio­ri­tet­na za nas­ta­va­k di­ja­lo­ga. Kon­fe­ren­ci­ja je dru­ga u ni­zu me­ðu­na­rod­ ni­h kon­fe­ren­ci­ja ko­je se od­r ­a­va­ju u ok­vi­ ru pro­jek­ta Jav­ni di­ja­lo­g o od­r ­i­vo­j u­po­ra­bi e­ner­gi­je u ju­gois­toè­no­j Eu­ro­pi ko­ji pro­vo­di Mre­a ško­la za po­li­tiè­ke stu­di­je u ju­gois­toè­ no­j Eu­ro­pi (ko­je dje­lu­ju po­d pok­ro­vi­telj­stvo­m Vi­je­æa Eu­ro­pe) za­jedno s Druš­t vo­m za ob­ li­ko­va­nje od­r ­i­vo­g raz­vo­ja (DOO­R), u­z pod­ r­šku Nje­maè­ko­g druš­t va za me­ðu­na­rod­nu su­rad­nju (GI­Z ) u ok­vi­ru Ot­vo­re­no­g re­gio­nal­ no­g fon­da ju­gois­toè­ne Eu­ro­pe – e­ner­get­ska u­èin­ko­vi­to­st (O­R­F-EE) u i­me nje­maè­ko­g Mi­ nis­tar­stva za gos­po­dar­sku su­rad­nju i raz­vo­j (BMZ).



info

Sta­bi­la­n ra­st Bos­cha u Hr­vat­sko­j u 2012. go­di­ni Na ne­dav­no od­r ­a­no­j kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re u Zag­re­bu, ­ pred­stav­ni­ci tvr­tke Bos­ch pred­sta­vi­li su us­pješ­ne pos­lov­ne ­ re­zul­ta­te, broj­ne no­vi­te­te i­z svih svo­ji­h seg­me­na­ta te ­ hu­ma­ni­tar­ne ak­ci­je ko­je pod­r ­a­va­ju

U

2012. go­di­ni pro­me­t Gru­pe Bos­ch po­ras­tao je o­ko èe­ti­ri pos­to, sa 32 na 33 mi­li­ju­na eu­ra, èi­me je nas­tav­lje­n po­zi­ti­va­n tre­nd u Hr­vat­sko­j i Bos­ni i Her­ce­go­vi­ni. Vo­de­æi do­bav­lja­è teh­no­lo­gi­ja i uslu­ga za­ poš­lja­va o­ko 65 rad­ni­ka u re­gi­ji. ‘U­na­to­è tre­nut­no zah­tjev­ni­m uv­je­ti­ma pos­lo­va­nja, us­pje­li smo zad­r ­a­ti po­zi­ti­va­n pos­lov­ni tre­nd na tr­iš­ti­ma Hr­vat­ske i Bos­ ne i Her­ce­go­vi­ne’, ka­zao je Ja­vie­r Gon­za­le­z Pa­re­ja, ge­ne­ral­ni di­rek­to­r Bos­cha za re­gi­ju A­dria, na ne­dav­no od­r ­a­no­j kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re u Zag­re­bu. Jo­š ve­æi ra­st pro­me­ta o­èe­ku­je se u 2013. go­di­ni. U sklo­pu pre­ss kon­fe­ren­ci­je pred­stav­lje­n je i bo­li­d ‘Ar­cto­s’ ko­ji su os­mis­li­li, kon­strui­ra­ li i proiz­ve­li èla­no­vi FSB Ra­ci­ng Tea­ma, stu­ den­ti Zag­rebaè­ko­g sveu­èi­liš­ta. Tvr­tka Ro­be­r ­t Bos­ch d.o.o. je­da­n je o­d zna­èaj­ni­h spon­zo­ra to­g pro­jek­ta.

Ja­vie­r Gon­za­le­z Pa­re­ja i FSB Ra­ci­ng Team

22

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Dva­de­se­t go­di­na Bos­cha u ­ Hr­vat­skoj Od svo­g os­nut­ka u Zag­re­bu u o­uj­ku 1993. go­di­ne Bos­ch Hr­vat­ska kon­ti­nui­ra­no bi­lje­i po­zi­tiv­ne pos­lov­ne re­zul­ta­te. S fas­ci­nantni­m proiz­vo­di­ma i us­lu­ga­ma os­miš­lje­ni­ma za po­ bolj­ša­nje kva­li­te­te i­vo­ta kro­z pru­a­nje i­no­ va­tiv­ni­h i ko­ris­ni­h r­je­še­nja Bos­ch je raz­vio ši­ro­ku mre­u ku­pa­ca ko­ji­h je da­na­s pre­ko 400. U ok­vi­ru pro­ši­re­nja svo­ji­h us­lu­ga 2000. go­di­ne ot­vo­re­n je Bos­che­v ser­vis­ni cen­ta­r e­lek­triè­ni­h a­la­ta te je 2004. preu­ze­to vod­ stvo na­d Bos­che­vi­m pos­lo­va­nje­m u Bos­ni i Her­ce­go­vi­ni. Bos­ch je u Hr­vat­sko­j po­èeo s tri za­pos­le­ni­ka, a do 2012. ta je broj­ka na­


info ras­la na 65. ‘Na­ši rad­ni­ci su na­ša naj­ve­æa vri­jed­no­st, i to svi ko­ji su bi­li zaposle­ni u na­ šo­j kom­pa­ni­ji ti­je­ko­m o­vi­h 20 go­di­na’, do­dao je Gon­za­le­z. Na pu­tu pre­ma si­gur­nos­ti – o­bu­k e za ser­vis­ne ra­dio­ni­ce Sko­ro 350 me­ha­ni­èa­ra i­z mre­e neo­vis­ni­h ser­vis­ni­h ra­dio­ni­ca proš­li su spe­ci­ja­li­zi­ra­ nu o­bu­ku za koè­niè­ke sus­ta­ve u ak­ci­ji Bos­ chevo­g od­je­la za au­toop­re­mu u Hr­vat­sko­j. U sklo­pu Bos­che­ve glo­bal­ne ak­ci­je po­ve­æa­nja si­gur­nos­ti pro­me­ta na ces­ta­ma ov­laš­te­no Bos­che­vo o­sob­lje za po­du­ku or­ga­ni­zi­ra­lo je prak­tiè­nu o­bu­ku i pre­da­va­nja. Fo­ku­s ak­ci­je bio je na iz­mje­ni di­je­lo­va koè­niè­ko­g sus­ta­ va uz is­pu­nja­va­nje svi­h zah­tje­va za pra­vil­no iz­vo­ðe­nje to­g pos­tup­ka. Na hr­vat­sko­m tr­iš­ tu dos­tup­na su i dva no­va mo­de­la kli­ma­ti­ za­cij­sko­g sus­ta­va A­CS 511 i A­CS 611, ko­ji o­mo­gu­æu­ju br­z pris­tu­p po­da­ci­ma te o­lak­ša­ va­ju i ub­r ­za­va­ju od­r ­a­va­nje. Sof­t ve­r ti­h u­re­ ða­ja prua moguænost programiranja plana odravanja i inteligentnu kontrolu kvalitete procesa punjenja i ispiranja klimatizacijskih sustava. Softver je dostupan i na hrvatskom jeziku. U segmentu dijagnostike hrvatskom trištu predstavljen je novi ispitni stol EPS 625 za di­zel­ske sus­ta­ve. Is­pit­ni sto­l E­PS 625 po­seb­no je di­zaj­ni­ra­n za is­pi­ti­va­nje kon­ven­ cio­nal­ni­h vi­so­kot­laè­ni­h di­zel­ski­h sus­ta­va. Bes­plat­no puš­ta­nje u po­go­n ­ Bos­che­vi­h u­re­ða­ja i­z seg­men­ta top­lin­sk e teh­ni­k e Od­je­l top­lin­ske teh­ni­ke na hr­vat­sko je tr­ište u­veo ne­ko­li­ko no­vi­h proiz­vo­da u 2013. go­di­ ni. Ne­ki su o­d na­jis­tak­nu­ti­ji­h re­ver­zi­bil­na top­ lin­ska pum­pa zra­k-vo­da i so­lar­ni ko­lek­to­ri. Top­lin­ska pum­pa Bu­de­ru­s Lo­gat­he­r­m WPL mo­e se ko­ris­ti­ti za gri­ja­nje, hla­ðe­nje te gri­ja­ nje vo­de za ku­æan­stvo. No­vi so­larni ko­lek­to­ri zau­zi­ma­ju pov­r­ši­nu o­d sa­mo 2,09 m2 te se

sto­ga mo­gu pos­ta­vi­ti na go­to­vo sva­ki kro­v. O­d o­ve go­di­ne ov­laš­te­no Bos­che­vo o­sob­lje kraj­nji­m kup­ci­ma nu­di us­lu­gu bes­plat­no­g puš­ta­nja u u po­go­n Bos­che­vi­h u­re­ða­ja i­z seg­men­ta top­lin­ske teh­ni­ke. Au­to­mati­zi­r a­no ko­še­nje tra­ve ­ po­mo­æu Bos­che­vi­h e­lek­triè­ni­h a­l a­ta U 2012. go­di­ni od­je­l e­lek­triè­ni­h a­la­ta na tr­ iš­te je pla­si­rao vi­še o­d 100 i­no­va­ci­ja. Jed­na o­d ti­h i­no­va­ci­ja je i ro­bot­ska ko­si­li­ca za tra­vu In­de­go s in­te­li­gen­tno­m teh­no­lo­gi­jo­m ‘Lo­gi­ cu­t’. Ta­j na­vi­gacij­ski sus­ta­v au­to­mat­ski iz­ra­èu­ na­va naj­kra­æi mo­gu­æi pu­t i sa­mos­tal­no ko­si u pra­vil­ni­m pa­ra­lel­ni­m li­ni­ja­ma. Zah­va­lju­ju­æi ve­li­ko­j u­èin­ko­vi­tos­ti ko­si­li­ci In­de­go pot­reb­no je ja­ko ma­lo e­ner­gi­je, vr­lo je ti­ha i ne proiz­ vo­di is­puš­ne pli­no­ve, èi­me dop­ri­no­si zaš­titi o­ko­li­ša. Pre­da­no­st druš­t ve­no­j ­ od­go­vor­nos­ti Bos­ch Hr­vat­ska nas­tav­lja s ak­tiv­nos­ti­ma na pod­ruè­ju kor­po­ra­tiv­ne druš­t ve­ne od­go­vor­ nos­ti. U 2012. go­di­ni Bos­ch je do­ni­rao sred­ stva za u­re­ðe­nje o­ko­li­ša Spe­ci­jal­ne bol­ni­ce za kro­niè­ne bo­les­ti djeè­je do­bi Go­rnja Bis­tra. Bos­che­vi za­pos­le­ni­ci u­re­di­li su o­ko­li­š i svo­ ji­m ra­do­m dop­ri­ni­je­li od­r ­a­va­nju i èiš­æe­nju sto­ljet­no­g vr­ta bol­ni­ce. Is­ta ak­ci­ja pro­ve­st æe se i u lip­nju o­ve go­di­ne. Osim toga, nastavit æe se i suradnja s Hrvatskim Crvenim kriem na opremanju vrtiæa ig­raè­ka­ma. Go­di­ne 2012. 250 ig­ra­èa­ka do­ ni­ra­no je vr­ti­æi­ma u Gor­nje­m De­sin­cu i Ce­ li­na­ma. Bos­che­v od­je­l e­lek­triè­ni­h a­la­ta u su­rad­nji s ve­li­ki­m pro­daj­ni­m cen­tri­ma za kuæ­nu ra­ di­no­st na­puš­te­ni­m psi­ma dao je no­vi do­m. Ti­je­ko­m mje­se­c da­na du­ge tur­ne­je po Hr­ vatskoj krajnji korisnici zajedno s Boschevim

Ja­vie­r Gon­za­le­z Pa­re­ja, ge­ne­ral­ni di­rek­to­r Bos­cha za Ad­ria re­gi­ju ­ i Mir­sa­da Kud­ri­æ, zam­je­ni­ca ge­ne­ral­no­g di­rek­to­ra za Hr­vat­sku

struènjacima izraðivali su kuæice za pse koje æe biti donirane jednom od azila za nezbrinute ivotinje. U sklo­pu djeè­je­g pro­jek­ta Sto­lA­r ­t ko­ji ob­ je­di­nju­je zaš­ti­tu o­ko­li­ša i o­èu­va­nje tra­di­cio­ nal­ne dal­ma­tin­ske bro­dograd­nje do­ni­ra­no je pre­ko tri­de­se­t a­la­ta za kuæ­nu ra­di­no­st. U krea­tiv­ni­m ra­dio­ni­ca­ma Ud­ru­ge za kul­tur­nu su­rad­nju ze­ma­lja u re­gi­ji MREZ­ZE o­ko 70 dje­ce ra­di­lo je na iz­ra­di èa­ma­ca u­z po­mo­æ Bos­che­vi­h e­lek­triè­ni­h a­la­ta.

Pos­lov­ni raz­vo­j Gru­pe Bos­ch 2012. – 2013.

U

pos­lov­no­j go­di­ni 2012. pro­me­t Gru­pe Bos­ch po­ve­æao se za 1,9 pos­to, na 52,5 mi­li­jar­di eu­ra. Do­bi­t pri­je o­po­re­zi­va­nja iz­no­si­la je 2,8 mi­li­jar­di eu­ra. Raz­voj­ni tren­do­vi u pos­ lov­ni­m sek­to­ri­ma bi­li su raz­no­li­ki. Go­di­ ne 2012. Od­je­l au­to­mo­bil­ske teh­nolo­gi­je, naj­ve­æi pos­lov­ni sek­to­r, po­ve­æao je pro­ me­t za 2,1 pos­to, na 31,1 mi­li­jar­du eu­ra. Pro­me­t pos­lov­no­g sek­to­ra in­dus­trij­ske teh­no­lo­gi­je stag­ni­rao je na 8 mi­li­jar­di eu­ ra. Pos­lov­ni sek­to­r pot­roš­ne ro­be i gra­ ðe­vin­ske teh­no­lo­gi­je os­t va­rio je pro­me­t o­d 13,4 mi­li­jar­de eu­ra, što je po­ve­æa­nje o­d 2,5 pos­to. Bro­j za­pos­le­ni­h, ko­ji je ti­je­ko­m proš­ le go­di­ne pri­la­go­ðe­n pos­lov­no­m raz­vo­ ju kom­pa­ni­je, te­k se ma­lo po­ve­æao, za 3400 na 305.900. Sve u sve­mu, Bos­ch je 2012. go­di­ne u­lo­io o­ko 8 mi­li­jar­di eu­ra u bu­duæ­no­st kom­pani­je: 4,8 mi­li­jar­di eu­ra za is­tra­i­va­nje i raz­vo­j te 3,2 mi­li­jar­de eu­ ra u ka­pi­tal­ne iz­dat­ke. U 2013. Bos­ch o­èe­ku­je glo­bal­ni ra­st pro­me­ta iz­me­ðu dva i èe­ti­ri pos­to. Mje­ re za po­bolj­ša­nje re­zul­ta­ta za­po­èe­te u 2012., kao što su og­ra­ni­èa­va­nje fik­sni­h troš­ko­va, ka­pi­tal­ni­h iz­da­ta­ka i ak­vi­zi­ci­ja, i da­lje se tre­ba­ju pro­vo­di­ti. Do­bav­lja­è teh­ no­lo­gi­ja i us­lu­ga i da­lje æe stro­go pra­ti­ ti glav­ne smjer­ni­ce svo­je stra­te­gi­je – sa sus­ta­vi­ma za zaš­ti­tu o­ko­li­ša, e­ner­get­sku u­èin­ko­vi­to­st i si­gur­no­st. Bos­ch je uv­je­re­n da pos­to­ji og­ro­ma­n po­ten­ci­ja­l za e­ner­get­ sku u­èin­ko­vi­to­st kao i pro­daj­ni po­ten­ci­ ja­l u mo­der­ni­za­ci­ji na­pa­ja­nja, up­rav­lja­nja e­ner­gi­jo­m i i­zo­la­ci­ji zgra­da. Sto­ga je ob­je­ di­nio pod­ruè­ja svo­g pos­lo­va­nja ko­ja se ti­ me ba­ve u èet­vr­ti pos­lov­ni sek­to­r, sek­to­r e­ner­ge­ti­ke i teh­nologi­je za zgra­dar­stvo. Ta­j no­vi pos­lov­ni sek­to­r os­t va­rio je pro­ me­t o­d pe­t mi­li­jar­di eu­ra u 2012. Tvr­tka ta­ko­ðe­r o­èe­ku­je po­ra­st pro­me­ta o­d i­no­ va­tiv­ni­h i ko­ris­ni­h proiz­vo­da, pos­lov­ni­h mo­de­la te­me­lje­ni­h na in­ter­ne­tu i dalj­nje­m ši­re­nju na me­ðu­na­rod­no­m pla­nu.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

23


kongresni turizam

Na­ši gos­ti su na­še zvi­jez­de O­bi­te­lj Poz­ni­æ i­z O­si­je­ka ve­æ ne­ko­li­ko go­di­na us­pješ­no vo­di ­ pri­vat­ni smješ­ta­j Mak­si­mi­lia­n. Ri­je­è je o o­puš­ta­ju­æe­m, ­ ro­man­tiè­no­m i in­spi­ri­ra­ju­æe­m mjes­tu za bo­ra­va­k, ko­je se na­la­zi ­ u sa­mo­m sr­cu sta­re grad­ske jez­gre O­si­je­ka, a ko­je je po svo­jo­j top­li­ni i po­nu­di mi­lja­ma u­da­lje­no o­d ho­te­la s pu­no zvjez­di­ca

P

ri­vat­ni smješ­ta­j Mak­si­mi­lia­n nalazi se u sa­mo­m sr­cu sta­re grad­ske jez­gre O­si­je­ka, Tvr­ði, spo­ju ne­ka­daš­nje voj­ ne ut­vr­de i or­ga­ni­zi­ra­no­g gra­ðan­sko­g

i­vo­ta. Ob­je­k t je smješ­te­n u kla­siè­no­j aus­trou­gar­ sko­j zgra­di i­z 18. sto­lje­æa, u tu­ris­tiè­ko i kul­ tur­no na­jat­rak­tiv­ni­je­m di­je­lu gra­da, os­jeè­koj Tvr­ði, ko­ja æe va­s o­èa­ra­ti svo­jo­m lje­po­to­m i priv­laè­noš­æu.

Obi­te­lj Poz­ni­æ i­z O­si­je­ka pre­poz­na­la je pot­ re­bu da pos­je­ti­te­lji­ma gra­da na Dra­vi po­nu­di kva­li­te­ta­n i u­do­ba­n smješ­ta­j po pris­tu­paè­ni­m ci­je­na­ma na je­din­stve­no­j lo­ka­ci­ji u gra­du. Ne­pos­red­na bli­zi­na pog­la­var­stva, mu­ze­ja, rek­to­ra­ta te ti­piè­ni­h os­jeè­ki­h res­to­ra­na i noæ­ ni­h klu­bo­va èi­ne o­vo mjes­to i­deal­ni­m smješ­ ta­je­m ka­ko za pos­lov­ne sus­re­te, ta­ko i za raz­gle­da­nje gra­da pri o­bi­telj­ski­m i pos­lov­ni­m pu­to­va­nji­ma.

Šti­h aus­trou­gar­sko­g smješ­ta­ja i­z do­ba secesi­je Zgra­du, u ko­jo­j se pri­vat­ni smješ­ta­j Mak­si­ mi­lia­n na­la­zi, kup­lje­na je 2007. go­di­ne te je na­ko­n op­se­ne ob­no­ve, poš­tu­ju­æi iz­vor­nu ar­hi­tek­tu­ru, za­po­èe­to s ra­do­m u lje­to 2008. go­di­ne. Pr­vi vlas­ni­k ku­æe, pre­ma ar­hiv­ski­m do­ku­ men­ti­ma i­z 1860. go­di­ne, bio je Mak­si­mi­lia­n Rie­gl, vi­so­ko­ran­gi­ra­ni èas­ni­k aus­tro-u­gar­ske voj­ske, te vlas­ni­ci svom smješ­ta­ju da­ju nje­ go­vo i­me poš­tu­ju­æi po­vi­je­st ob­jek­ta i Tvr­ðe. Naj­pri­je po­èi­nju ra­di­ti sa èe­ti­ri so­be, da bi se ta­j bro­j kao i ra­zi­na us­lu­ge, kom­fo­ra i op­ rem­lje­nos­ti s go­di­na­ma po­ve­æa­va­la.

24

GRADNJA SVIBANJ 2013.


kongresni turizam

Tre­nut­no smješ­ta­j Mak­si­mi­lia­n ras­po­la­e sa 9 jed­nok­re­vet­ni­h, dvok­re­vet­ni­h i trok­re­ vet­ni­h so­ba te jed­no­m o­bi­telj­sko­m so­bo­m. Sva­ka so­ba je je­din­stve­na, a o­no što je za­ jed­niè­ko je­st šti­h aus­trou­gar­sko­g smješ­ta­ja i­z do­ba se­ce­si­je te i­ndivi­dual­ni pris­tu­p gos­ti­ ma u­pot­pu­nje­n sad­r ­a­ji­ma neop­hod­ni­m suv­ re­me­no­m èov­je­ku. U 2013. go­di­ni o­bi­te­lj Poz­ni­æ za­po­èe­la je s no­vo­m raz­voj­no­m fa­zo­m smješ­ta­ja. U prip­ re­mi su no­vi sad­r ­a­ji ko­ji bi do­ve­li do o­bo­ ga­æe­nja po­nu­de i do­dat­ne pro­fi­la­ci­je. Tre­nut­ no su u prip­re­mi èe­ti­ri no­ve so­be, u­re­ðe­nje vr­ta, ku­šao­ni­ca vi­na i do­ma­æi­h proiz­vo­da te bi­cik­lis­tiè­ko-in­for­ma­tiv­ni cen­ta­r sa sad­r ­a­ji­ ma na­mi­je­nje­ni­m cik­lo­tu­ris­ti­ma èi­ji bro­j ras­ te sva­ke go­di­ne (ser­vi­s za bi­cik­le, prao­ni­ca rub­lja, in­ter­ne­t cor­ne­r).

Rou­gh gui­de, in­ter­na­cio­nal­ni vo­di­è za tu­ ris­te u svo­m iz­da­nju za 2010. go­di­nu, kao prepo­ru­èe­no mjes­to za smješ­ta­j u O­si­je­ku na­vo­di Mak­si­mi­lia­n. Svjet­ski tou­r o­pe­ra­to­r u a­van­tu­ris­tiè­ko­m tu­riz­mu, In­ter­pi­d tra­ve­l i­z Aus­tra­li­je, dod­je­ lju­je Mak­si­mi­lia­nu priz­na­nje 'Be­st expe­rien­ ce pla­ce' za 2012. go­di­nu, o­d u­kup­no 500 smješ­ta­ja u Eu­ro­pi ko­je su pos­je­ti­li nji­ho­vi tu­ris­ti. Dob­ro je zna­ti i da je Mak­si­mi­lia­n li­cen­ci­ra­ ni 'bi­ke-be­d' pru­a­te­lj us­lu­ga.

Pri­vat­ni smješ­ta­j ­ Mak­si­mi­lian Fra­nje­vaè­ka 12, Tvr­ða 31000 O­si­jek Te­l: 031/497-567 E-mai­l: in­fo@­mak­si­mi­lia­n.hr www.mak­si­mi­lia­n.hr

Broj­ne nagra­de i priz­na­nja Vlas­ni­ci nas­to­je ku­æu ob­no­vi­ti poš­tu­ju­æi iz­ vor­no­st i tra­di­ci­ju sa­mo­g ob­jek­ta, te jo­j pos­ te­pe­no vra­ti­ti sta­ri sja­j. Up­ra­vo tak­vi­m na­èi­no­m pro­miš­lja­nja us­ pje­li su pos­ta­ti pre­poz­nat­lji­vi i ti­me pri­do­bi­li raz­ne nag­ra­de i priz­na­nja. Me­ðu i­ni­m, Lo­ ne­ly Pla­ne­t, vo­de­æi svjet­ski tu­ris­tiè­ki vo­di­è u svo­m iz­da­nju 2011. za Hr­vat­sku (Croa­tia gui­de boo­k 2011) za Mak­si­mi­lia­n na­vo­di da je 'The be­st pla­ce to slee­p i­n Sla­vo­nia' ('Naj­ bo­lje mjes­to za no­æe­nje u Sla­vo­ni­ji'). Tri­p ad­vi­so­r, naj­poz­na­ti­ji svjet­ski tra­ve­l si­te dod­je­lju­je Mak­si­mi­lia­nu oz­na­ku 'Re­co­ men­de­d by Tri­p ad­vi­so­r ' ('Pre­po­ru­èa Tri­p ad­ vi­so­r ') za 2011. i 2012. go­di­nu, kao re­zul­ta­t za­do­volj­stva i ko­men­ta­ra gos­ti­ju. SVIBANJ 2013. GRADNJA

25


sajam

Lis­to­pad­ski saj­mo­vi e­ko­lo­gi­je i e­ner­ge­ti­ke u Beog­ra­du O­d 9. do 12. lis­to­pa­da o­ve go­di­ne na Beog­rad­sko­m saj­mu ­ od­r ­a­va­ju se 9. me­ðu­na­rod­ni sa­ja­m E­ner­ge­ti­ke te ­ 10. me­ðu­na­rod­ni sa­ja­m zaš­ti­te i­vot­ne sre­di­ne i pri­rod­ni­h ­ re­sur­sa – E­co­fair

S

a­ja­m eko­lo­gi­je, E­co­fai­r o­ku­pit æe sve su­dio­ni­ke u sus­ta­vu zaš­ti­te i­vot­ne sre­di­ne s po­seb­ni­m nag­las­ko­m na ta­ koz­va­nu 'ze­le­nu e­ko­no­mi­ju', od­nos­no in­dus­tri­ju re­cik­la­e, ob­nov­lji­ve iz­vo­re e­ner­gi­ je i up­rav­lja­nje ot­pa­do­m. Tvr­tke ko­je se ba­ve rješe­nji­ma zaš­ti­te i­ vot­ne sre­di­ne u raz­ni­m ob­las­ti­ma priv­re­ði­va­ nja pred­sta­vit æe stra­te­gi­ju, pro­jek­te i e­du­ka­ tiv­ne prog­ra­me za o­èu­va­nje i­vot­ne sre­di­ne i pri­ro­de. Ti­je­ko­m trod­nev­ne ma­ni­fes­ta­ci­je ras­prav­ ljat æe se o ak­tualni­m te­ma­ma i­z o­ve ob­las­ti u ok­vi­ru bo­ga­to­g, struè­no-pra­te­æe­g prog­ra­ ma, ko­ji æe se sas­to­ja­ti i­z broj­ni­h pre­zen­ta­ci­ ja, dis­ku­si­ja, kon­fe­ren­ci­ja i ok­rug­li­h sto­lo­va. Ma­ni­fes­ta­ci­ja æe is­tov­re­me­no bi­ti i mjes­to za mno­gob­roj­ne sus­re­te svih ko­ji e­le zaš­ti­ti­ti, o­èu­va­ti i u­na­prije­di­ti svo­ju i­vot­nu o­ko­li­nu.

Sa­ja­m E­ner­ge­ti­k e Istov­re­me­no, o­d 9. do 12. lis­to­pa­da, od­r ­a­va se i sa­ja­m E­ner­ge­ti­ke. U na­red­ni­m go­di­na­ma Sr­bi­ja u­la­zi u pe­rio­d ve­li­ki­h raz­voj­ni­h pro­je­ka­ ta u e­ner­get­sko­m sek­to­ru što pod­ra­zumijeva og­rom­na in­ves­ti­cijska u­la­ga­nja. Raz­voj­ni cik­lu­si o­buh­vaæaju grad­nju no­ vi­h ter­moe­lek­tra­na, ot­va­ra­nje no­vi­h rud­ni­ka u­gljena, iz­grad­nju in­ter­ko­nek­tiv­ni­h da­le­ko­ vo­da sa zem­lja­ma u ok­ru­e­nju, iz­grad­nju plinovo­da Ju­ni to­k i pod­zem­no­g skla­diš­ta pli­na I­te­be­j, iz­grad­nja pro­duk­to­vo­da kro­z Sr­ bi­ju i re­zer­voa­ra za skla­diš­te­nje naf­te. Uvo­ðe­nje i raz­vo­j èis­ti­h iz­vo­ra e­ner­gi­je je je­da­n o­d prio­ri­te­ta daljnjeg raz­vo­ja e­ner­get­ sko­g sek­to­ra, s ob­zi­rom da su u Sr­bi­ji u­kup­ni po­ten­ci­ja­li ob­nov­lji­vi­h iz­vo­ra e­ner­gi­je jed­na­ki

26

GRADNJA SVIBANJ 2013.


sajam go­diš­njo­j pot­roš­nji naf­tni­h de­ri­va­ta. O­èe­ku­ je se da Sr­bi­ja do 2020. go­dine u u­kup­no­j pot­roš­nji po­ve­æa u­dio sa sa­daš­nji­h 21,2% na 27% energije koja se dobiva i­z ob­nov­lji­vi­h iz­ vo­ra e­ner­gi­je. Ka­ko bi se to os­t va­ri­lo, bit æe pot­reb­no 1092 MW ze­le­ne e­ner­gi­je i to æe se pos­ti­ æi iz­grad­njo­m vjet­roe­lek­tra­na, ve­li­ki­h i mi­ni hid­roe­lektra­na (u Sr­bi­ji pos­to­ji vi­še od 950 lo­ka­ci­ja za iz­grad­nju ma­li­h HE), ko­riš­te­nje­m bio­ma­se (ko­ja sud­je­lu­je sa 63% u u­kup­no­m po­ten­ci­ja­lu OIE), iz­gradnjo­m so­lar­ni­h e­lek­ tra­na i ko­ri­štenje­m geo­ter­mal­ne e­ner­gi­je. Po­seb­na pa­nja bit æe pos­ve­æe­na pro­jek­ ti­ma po­ve­æa­nja e­ner­get­ske e­fi­kas­no­sti ko­ja pred­stav­lja je­da­n o­d stupova od­r ­i­vo­g raz­ vo­ja i ko­ja je naj­ve­æi po­ten­ci­ja­l za po­ve­æa­nje e­ko­nom­ske sna­ge druš­t va.

Beog­rad­ski sa­jam Bu­le­va­r voj­vo­de Mi­ši­æa 14 11000 Beog­ra­d, Sr­bi­ja Te­l: +381 (0)11 2655-555 E-mai­l: in­fo@­sa­ja­m.co.rs www.beog­rad­ski­sa­ja­m.rs

SVIBANJ 2013. GRADNJA

27


konstrukcije&tehnologije

Tekst i foto: Ivan Joluniæ

In­dus­trij­ske di­za­li­ce Po­du­ze­æa gru­pa­ci­je IN­DEN­NA us­ko su spe­ci­ja­li­zi­ra­na za ­ proiz­vod­nju i­dus­trij­ski­h di­za­li­ca, kao i pra­te­æe op­re­me za is­te

P

o­d poj­mo­m in­dustrij­ski­h di­za­li­ca pod­ra­zu­mi­je­va­mo: mos­ne di­za­li­ce, kon­zol­ne di­za­li­ce, jed­not­raè­ne (mo­no­rai­l) di­za­li­ce, di­za­li­ce spe­ci­jal­ne na­mi­je­ne, kao npr. di­za­li­ce u sklo­pu hid­ ro-me­ha­niè­ke op­re­me pos­tro­je­nja hid­roe­lek­tra­na, por­tal­ne i po­lu­por­tal­ne di­za­li­ce. Po­d poj­mom op­re­me za in­dus­trij­ske di­za­li­ce pod­ra­zu­mi­je­va­mo: sred­stva za prih­va­t te­re­ta (no­si­ve tra­ver­ze, in­dus­trij­ske mag­ne­te, va­

28

GRADNJA SVIBANJ 2013.

kuum­ske hva­talj­ke, in­di­vi­dual­na r­je­še­nja), zat­vo­re­ne kliz­ne vo­do­ve za na­pa­ja­nje di­za­li­ca, sus­ta­ve da­ljin­sko­g ra­dij­sko­g up­rav­lja­nja di­zalica­ ma, sus­ta­ve za sig­na­li­za­ci­ju i dru­go. Prim­je­no­m suv­re­me­ni­h me­to­da kon­strui­ra­nja u kom­bi­na­ci­ji s e­lek­ tro op­re­mo­m vr­hun­ski­h svjet­ski­h proiz­vo­ða­èa, na po­lju di­za­liè­ne teh­ ni­ke (SWF Krantechnik), u mo­guæ­nos­ti smo op­ti­mal­nim rje­še­nji­ma od­go­vo­ri­ti i naj­kom­plek­sni­ji­m zah­tje­vi­ma in­ves­ti­to­ra.


konstrukcije&tehnologije

Po­du­ze­æe KON­ÈA­R D&ST za pot­re­be no­vi­h proiz­vod­ni­h po­go­na in­ves­ti­ra­lo je i u na­ba­vu no­ve 120 t mos­ne di­za­li­ce. Kva­li­tet­no­m su­ rad­njo­m pro­jek­tan­tske ku­æe KON­Z AL­TI­NG, no­si­te­lja pro­jek­tni­h ak­tiv­ nos­ti, i In­de­ninni­h in­e­nje­ra pos­tig­nu­t je op­ti­ma­la­n od­no­s ob­jek­ta i di­za­li­ce ka­ko u smis­lu op­ti­mi­ra­nja èe­liè­ne kon­struk­ci­je ha­la ta­ko i u smis­lu što bo­lje pok­ri­ve­nos­ti proiz­vod­no­g pros­to­ra.

Za pot­re­be skla­diš­te­nja tra­nsfor­ma­to­ra, ne­pos­red­no pri­je u­to­va­ra ka­ko i sa­m u­to­va­r, in­sta­li­ra­na je no­va 80 t por­tal­na di­za­li­ca. Pri­je iz­ra­de i ug­rad­nje sa­me di­za­li­ce bi­lo je pot­reb­no nap­ra­vi­ti op­se­na is­ pi­ti­va­nja i pro­ra­èu­ne ka­ko bi se ut­vr­di­la e­fek­tiv­na no­si­vo­st pos­to­je­æe be­ton­ske ploèe. I­z pri­lo­e­no­g geo­me­ha­niè­ko­g e­la­bo­ra­ta kao i nap­ rav­lje­no­g pro­ra­èu­na plo­èe, prim­je­no­m me­to­de ko­naè­ni­h e­le­me­na­ta, us­ta­nov­lje­no je naj­ve­æe mo­gu­æe op­te­re­æe­nje ko­je is­ta mo­e pod­ni­je­ ti. A­na­log­no do­bi­ve­ni­m re­zul­ta­ti­ma de­fi­ni­ra­na je i no­si­vo­st di­za­li­ce. SVIBANJ 2013. GRADNJA

29


konstrukcije&tehnologije Za pos­lu­i­va­nje no­vo­na­bav­lje­no­g stro­ja za vo­de­no re­za­nje bi­lo je pot­reb­no kon­strui­ra­ti, iz­ra­di­ti i pus­ti­ti u po­go­n 2t mos­nu di­za­li­cu za in­ves­ti­to­ra PET­RO­KE­MI­JA Ku­ti­na. Na iz­nim­no sku­èe­no­m pros­to­ru 4 x 3 x 2,8 m (DxŠxV) ug­ra­ðe­na je 2t di­za­li­ca s pri­pa­da­ju­æo­m di­za­liè­ no­m sta­zo­m.

Slje­de­æi ko­ra­k bi­la je iz­ra­da di­za­liè­ne sta­ze. U­z pod­r ­šku koo­pe­ ran­tsko­g po­du­ze­æa GEO­PA­R­S nap­rav­lje­ne su kva­li­tet­ne geo­det­ske iz­mje­re u smis­lu pos­ti­za­nja minimal­ni­h ver­ti­kal­ni­h, ho­ri­zon­tal­ni­h i di­ ja­go­nal­ni­h od­stu­pa­nja di­za­liè­ne sta­ze. Po zav­r­šet­ku ra­do­va na di­za­ liè­no­j sta­zi pris­tu­pi­lo se mon­ta­i sa­me di­za­li­ce. Kva­li­tet­na pro­jek­tna do­ku­men­ta­ci­je, dob­ro vo­ðe­nje i pra­æe­nje svi­h fa­za pro­jek­ta, kao i ve­li­ko is­ku­stvo In­de­nin­ni­h mon­ta­e­ra, re­zul­ti­ra­lo je us­pješ­no­m ug­ rad­njo­m i po­d teš­ki­m zim­ski­m uv­je­ti­ma.

Ovo su ne­ki o­d prim­je­ra za­da­ta­ka s ko­ji­ma se In­de­nin­ni in­e­nje­ri sva­kod­nev­no sus­re­æu u nas­to­ja­nju da po­nu­de a­dek­vat­na r­je­še­nja. Struè­ni dje­lat­ni­ci s du­go­go­diš­nji­m is­kus­t vo­m, kva­li­te­ta­n proiz­vo­d, te ste­èe­no pov­je­re­nje in­ves­ti­to­ra bit­ni su pre­duv­je­ti za rea­li­za­ci­ju dalj­ nji­h pro­je­ka­ta o ko­ji­ma æe bi­ti vi­še ri­je­èi u na­red­ni­m bro­je­vima PRO Grad­nje.

NIJE SVE U VELIÈINI Pri­la­go­di­ti di­za­li­cu iz­nim­no sku­æe­no­m pros­to­ru, ko­ji ni­je bio kon­ci­ pi­ra­n da 'pri­mi' di­za­li­cu, a u­jed­no is­poš­to­va­ti zah­tje­ve proiz­vod­nje tj. in­ves­ti­to­ra, po­ne­ka­d pred­stav­lja pra­vi i­zo­v za kon­struk­te­ra di­za­li­ce.

IN ­DEN ­NA - IM ­PU ­L S d . o . o . èlanica INDENNA GRUPE Slavonska avenija 26/3 1 0 0 0 0 Z a g ­r e b T e ­l / f a x : + 3 8 5 ( 0 ) 1 2 4 0 6 2 3 5 G s m: +3 8 5 (0)9 8 913 9 6 6 4 E - m a i ­l : i n ­d e n ­n a - i m ­p u l s @ z g . t - c o ­m . h r

w w w . i n ­d e n ­n a - i m ­p u ­l s . h r w w w.mosne - dizalice.com

30

GRADNJA SVIBANJ 2013.


konstrukcije&tehnologije

RUNDFLEX kružna oplata Kontinuirano podesiva kružna oplata za radijuse od minimalno 1,00 m

Oplate Skele Inženjering

Op­lat­ni stro­je­vi za br­u i kva­li­tet­ni­ju grad­nju naj­du­e­g pod­vod­no­g tu­ne­la na svi­je­tu

www.peri.com.hr

U­z potpo­ru PE­RI zna­nja u Ki­ni se gra­di naj­du­i pod­vod­ni tu­ne­l ­ na svi­je­tu. Dva hid­rau­liè­ki up­rav­lja­na op­lat­na stro­ja slu­e za ­ u­èin­ko­vi­tu mon­ta­u 33 tu­nel­ska e­le­men­ta pos­tup­ko­m ­ na­gu­ra­va­nja. Sva­ki stan­dar­dni e­le­me­nt du­ga­èa­k je ­ im­po­zan­tni­h 180 m te te­i vi­še o­d 70.000 to­na.

Po­mo­æu dva hid­rau­liè­ki up­rav­lja­na PE­RI op­lat­na stro­ja u Ki­ni se tre­nut­no gra­di naj­du­i pod­vod­ni tu­ne­l na svi­je­tu.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

31


konstrukcije&tehnologije

Go­to­ve tu­nel­ske cije­vi du­i­ne 180 m prem­ješ­ta­ju se i­z proiz­vod­ne ha­le na su­hi do­k, zat­va­ra­ju vo­do­nep­ro­pus­ni­m ­ preg­ra­da­ma te po­ta­pa­ju u vo­du. Pon­to­ni sta­bi­li­zi­ra­ju 'go­to­ve di­je­lo­ve' pri­li­ko­m prem­ješ­ta­nja u po­zi­ci­ju za u­puš­ta­nje ­ u Ju­no­ki­nes­ko­m mo­ru.

N

a ju­gu Ki­ne u ti­je­ku je rea­li­za­ci­ja am­ bi­cioz­no­g in­fras­truk­tur­no­g pro­jek­ta. Zah­va­lju­ju­æi 35 km du­gaè­ko­m ces­ tov­no­m spo­ju pre­ko za­lje­va Bi­ser­ne ri­je­ke Ho­ng Ko­ng pros­tor­no i e­ko­nom­ski ras­te za­jed­no s Ma­cao­m i Zhu­hai­je­m na ki­ nes­ko­m kop­nu. Cen­ta­r ovo­g go­le­mo­g pro­ jek­ta je 6 km du­g pod­vod­ni tu­ne­l. Ri­je­è je o naj­du­e­m pod­vod­no­m tu­ne­lu na svi­je­tu je­r u pod­ruè­ju zraè­no­g ko­ri­do­ra hon­gkon­ško­g in­ter­na­cio­nal­no­g ae­rod­ro­ma Che­k La­p Ko­k šes­tot­raè­na tra­sa pro­la­zi 45 m is­po­d ra­zi­ne vo­de. Dva um­jet­na o­to­ka for­miraju pri­je­la­ze iz­me­ðu tu­ne­la i mos­ta.

Unu­tar­nja op­lata hid­rau­liè­ki se vo­zi pre­ko no­sa­èa za na­gu­ra­va­nje u ar­ma­tur­ne ko­še­ve.

Prim­je­no­m hid­rau­li­ke u­nu­tar­nja i vanj­ska op­la­ta ­ pos­tav­lja­ju se u po­zi­ci­ju za be­to­ni­ra­nje.

32

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Im­po­z an­tna proiz­vod­nja na ­ gra­di­liš­tu In­e­nje­ri tvr­tke PE­RI, nje­maè­ko­g struè­nja­ka za op­la­te i ske­le, svo­ja su zna­nja ve­æ do­ka­za­ li pri­li­ko­m iz­grad­nje 3,6 km du­gaè­ko­g tu­ne­la Oe­re­su­nd iz­me­ðu Dan­ske i Šved­ske ko­ji je 2000. go­di­ne puš­te­n u pro­me­t. To­m is­kus­t vu sa sta­cio­nar­no­m proiz­vod­njo­m go­to­vi­h di­je­ lo­va PE­RI ti­m je u A­zi­ji dao no­vu di­men­zi­ju. U im­po­zan­tno­j proiz­vod­nji na gra­di­liš­ tu u dvi­je proiz­vod­ne li­ni­je prip­rem­lje­na su u­kup­no 33 tu­nel­ska e­le­men­ta. Nji­ho­ve su di­menzi­je go­le­me je­r je sva­ka ar­mi­ra­no­ be­ton­ska ci­je­v za stan­dar­dne tak­to­ve du­ga 180 m, ši­ro­ka 38 m, vi­so­ka 11,40 m i te­i 72.000 t. Po­mo­æu o­ba PE­RI op­lat­na stro­ja pos­tup­ko­m na­gu­ra­va­nja iz­vo­de se jed­na za dru­go­m sek­ci­je du­i­ne po 22,50 m. U­kup­no o­sa­m tak­vi­h segmena­ta for­mi­ra e­le­me­nt tu­ ne­la. Hid­rau­liè­ki kom­plet­no iz­vu­èe­ni na su­ho ar­mi­ra­no­be­ton­ski 'go­to­vi di­je­lo­vi' o­bos­tra­no se zat­va­ra­ju vo­do­nep­ro­pus­ni­m preg­ra­da­ma, pre­ko ba­ze­na za u­ra­nja­nje od­vla­èe do ra­zi­ ne mo­ra te prip­re­ma­ju za zav­r ­šnu po­zi­ci­ju. Pon­to­ni sta­bi­li­zira­ju e­le­men­te tu­ne­la pri­li­ko­m


konstrukcije&tehnologije ve­de­ne ar­ma­tur­ne ko­ša­re. Za u­èin­ko­vi­tu iz­ ved­bu ko­nzolna kon­struk­ci­ja i di­za­li­ca por­ta­ la ta­ko­ðe­r èi­ne va­ne sas­tav­ne di­je­lo­ve PE­RI kom­plet­no­g kon­cep­ta.

180 m du­gaè­ki e­le­men­ti tu­ne­la li­je­va­ju se u o­sa­m po­je­di­naè­ni­h seg­me­na­ta po 22,50 m du­i­ne – mo­no­lit­no, be­z si­da­ra i u­z poš­ti­va­nje naj­stro­i­h to­le­ran­ci­ja u pog­le­du mje­ra. prem­ješ­ta­nja do po­zi­ci­je za u­puš­ta­nje u ot­ vo­re­no mo­re. Spe­ci­fiè­ne PE­RI in­e­njer­sk e us­lu­ge Hid­rau­liè­ki up­rav­lja­no PE­RI r­je­še­nje op­la­te po proiz­vod­no­j se li­ni­ji sas­to­ji o­d še­st glav­ ni­h kon­struk­cij­ski­h gru­pa: op­la­te tla, dvi­je vanj­ske op­la­te te tri u­nu­tar­nje op­la­te. Dvi­je raz­li­èi­te èeo­ne op­la­te o­si­gu­ra­va­ju pre­ciz­no

preu­zi­ma­nje br­t vlje­nja iz­me­ðu po­je­di­naè­ni­h 22,50-me­tar­ski­h seg­me­na­ta te na o­ba kra­ja sva­ko­g 180-me­tar­sko­g e­le­men­ta. Unu­tar­nje op­la­te za­jed­no sa 50 m du­gaè­ ki­m rešet­kas­ti­m no­sa­èi­ma u svo­m sre­diš­tu for­mi­ra­ju ho­ri­zon­tal­nu kon­struk­ci­ju za na­ gu­ra­va­nje ka­ko bi se na­ko­n sva­ke zav­r ­še­ne fa­ze ra­da o­mo­gu­æi­lo vra­æa­nje u po­zi­ci­ju za be­to­ni­ra­nje te uv­la­èe­nje u pret­hod­no proiz­

U dvi­je proiz­vod­ne li­ni­je iz­ra­ðu­ju se u­kup­no 33 tu­nel­ska e­le­men­ta du­i­ne 180 m, vi­si­ne 11,40 m i te­i­ne 72.000 t.

Mo­no­lit­ni tu­ne­l be­z si­da­r a Od­lu­èu­ju­æa pred­no­st PE­RI teh­no­lo­gi­je pre­ vo­e­nja le­i u èi­nje­ni­ci da se pod­no­je, vanj­ ski zi­do­vi i stro­p mo­gu mon­ti­ra­ti mo­nolit­no i be­z si­da­ra. Na ta­j se na­èi­n šte­de ti­su­æe sid­re­ni­h po­zi­ci­ja – te sma­nju­je o­pas­no­st o­d nep­ro­pus­nos­ti i ub­r ­za­va­ju rad­ni pro­ce­si. Za be­to­ni­ra­nje kom­plet­no­g seg­men­ta tre­ba­lo je o­ko 30 sa­ti, a pri­to­m je ob­li­ko­va­no 3.600 m3 be­to­na. Po­mo­æu dva­ju PE­RI op­latna stro­ja go­to­vo mi­li­ju­n m3 be­to­na pre­ra­ðe­n je u 'go­ to­ve di­je­lo­ve' ko­ji se na mor­sko­m dnu sas­ tav­lja­ju u cje­li­nu tu­ne­la. Tu­ne­l Ho­ng Ko­ngZhu­hai-Ma­cao kon­ci­pi­ra­n je za neuo­bi­èa­je­no du­ga­èa­k vi­je­k tra­ja­nja o­d 120 go­di­na – što za gra­di­liš­no o­sob­lje i ti­je­k gradnje zna­èi e­nor­ mne zah­tje­ve u pog­le­du ma­te­ri­ja­la te vi­so­ke kri­te­ri­je u pog­le­du kva­li­te­te. Am­bi­cio­z a­n in­fras­truk­tur­ni ­ pro­je­k t Sa svi­m pri­laz­ni­m ob­jek­ti­ma spo­j Ho­ng Ko­ ng-Zhu­hai-Ma­cao u­kup­ne je du­i­ne 50 km. U­z 6 km du­gaè­ki tu­ne­l jo­š dva vi­se­æa mos­ta slu­e za pro­la­z te­ret­ni­h i put­niè­ki­h bro­do­va. Mos­to­vi i tu­ne­l kon­strui­ra­ni su za pot­re­se ja­ èi­ne 8 pre­ma Ric­hte­ro­vo­j ljes­t vi­ci te za br­ zi­ne vjet­ra do 200 km/h. Troš­ko­vi iz­grad­nje iz­no­se 7,6 mi­li­jar­di eu­ra. Go­di­ne 2016. no­va æe ve­za bi­ti puš­te­na u pro­me­t, a vri­je­me vo­ nje o­d Ho­ng Kon­ga do Zhu­hai­ja ti­me æe se skra­ti­ti sa èe­ti­ri na je­da­n sa­t. Gra­ðe­vin­sko po­du­ze­æe: Chi­na Com­mu­ni­ca­tio­ns Con­struc­tio­n Com­pa­ny Ltd. (CCCC) Nad­zor pro­jek­ta: PE­RI GmbH Nje­maè­ka, Weißen­ho­rn

PERI oplate i skele d.o.o. Dolenica 20 10250 Luèko - Zagreb tel: 01 655 36 36 info@peri.com.hr www.peri.com.hr Ured Imotski Fra Rajmunda Rudea 1 21260 Imotski Mob: 091 1655 363

Tro­æe­lij­ski pop­reè­ni pre­sjek iz­vo­di se pos­tup­ko­m na­gu­ra­va­nja po tak­to­vi­ma po­mo­æu tri op­la­te tu­ne­la kao ho­ri­zon­tal­ne kon­struk­ci­je za na­gu­ra­va­nje te sta­cio­nar­ne vanj­ske op­la­te i op­la­te tla.

Ured Osijek Dubrovaèka 7A 31000 Osijek Mob: 091 1655 367

SVIBANJ 2013. GRADNJA

33


konstrukcije&tehnologije

FERMACELL es­tri­h e­le­men­ti FER­M A­CE­LL je bi­la pr­va gip­svlak­nas­ta plo­èa na tr­iš­tu. Ve­æ ­ go­to­vo 40 go­di­na ta je mar­ka si­no­ni­m za vi­so­ku kva­li­te­tu su­he grad­nje. FER­M A­CE­LL se proiz­vo­di o­d ho­mo­ge­ne smje­se gip­sa i pa­pir­na­ti­h vla­ka­na ko­ja se do­bi­va­ju re­cik­la­o­m.

I

s­to ta­ko, FERMACELL nu­di i­no­va­tiv­ne pod­ne sus­ta­ve ko­ji is­pu­nja­va­ju naj­raz­li­èi­ ti­je zah­tje­ve za po­do­ve kao i in­di­vi­dual­na rješe­nja za ma­siv­ne i stro­po­ve s dr­ve­ni­m gre­da­ma. Kva­li­te­tu sta­no­va­nja, a ta­ko­ðe­r i ve­æu vri­ jed­no­st vlas­ti­to­g sta­mbeno­g pros­to­ra, mo­ e­te pos­ti­æi s FERMACELL proiz­vo­di­ma, je­r

34

GRADNJA SVIBANJ 2013.

je vr­lo la­ko i jed­nos­tav­no r­je­še­nje za naj­raz­li­ èi­ti­je pod­ne zah­tje­ve. Pod­ruè­ja prim­je­ne FERMACELL es­tri­h sus­ta­vi sa svo­ji­m naj­raz­ li­èi­ti­ji­m struk­tu­ra­ma mo­gu se ko­ris­ti­ti u naj­ raz­li­èi­ti­ji­m pod­ruè­ji­ma:   pri sta­ro­j grad­nji, tj. sana­ci­ji,

  u no­vog­rad­nji,   ure­di­ma i up­rav­ni­m ob­jek­ti­ma,   stam­be­ni­m ob­jek­ti­ma,   u vla­ni­m pros­to­ri­ja­ma u ku­æan­stvu (npr. ku­pao­ni­ce, tu­ševi i pri­vat­na wel­lne­ss pod­ruè­ja),   in­dus­trij­ski­m vla­nim pros­to­ri­ma. Naj­va­ni­je od­li­ke su:


konstrukcije&tehnologije

u­to­ri me­ðu­sob­no se li­je­pe i zav­r­æu, od­nos­no uèvr­šæu­ju. Ta­ko nas­ta­je èvr­sti spo­j iz­me­ðu e­le­me­na­ta ko­ji èa­k i u pod­ruè­ju fuga mo­e iz­dr­a­ti vi­so­ka tla­èna op­te­re­æe­nja. Èa­k i za vr­lo op­te­re­æe­na pod­ruè­ja kao što su u­red­ske i up­rav­ne zgra­de, bol­ni­ce, djeè­ji vr­ti­æi i ho­te­li FERMACELL es­tri­h e­le­men­ti po­ ka­za­li su se kao i­deal­no r­je­še­nje. Pos­je­du­ju eu­rop­sku teh­niè­ku doz­vo­lu E­TA 03/006. Opsena ispitivanja, npr. u Insti­tu­tu za is­ pi­ti­va­nje ma­te­ri­ja­la MPA Sveu­èi­liš­ta u Stut­ tgar­tu, pot­vr­ðu­ju ve­li­ku op­te­re­ti­vo­st.

  stva­ra­nje do­da­no­g stam­be­no­g i ko­ris­ no­g pros­to­ra,   po­bolj­ša­nje top­lin­ske i­zo­la­ci­je,   po­ve­æa­nje i­zo­la­ci­je o­d zraè­ne bu­ke i bu­ke ko­ra­ka,   po­bolj­ša­nje pro­tu­po­ar­ne zaš­ti­te,   ni­ve­li­ra­nje ne­rav­ni­na na po­du,   po­rav­na­va­nje vi­si­ne. Sa i­li be­z i­zo­l a­cij­sk i­h ma­te­ri­ja­l a Ovis­no o pod­ruè­ju prim­je­ne, FERMACELL es­tri­h e­le­men­ti do­la­ze sa i­li bez izo­la­cij­ski­h ma­te­ri­ja­la o­d dr­ve­ni­h vla­ka­na, mi­ne­ral­ne vu­ne i­li tvr­de pje­ne u raz­li­èi­ti­m deb­lji­na­ma. FERMACELL es­tri­h e­le­men­ti prak­tiè­no­g su for­ma­ta ve­li­èi­ne 1500 x 500 mm. Po­la­u se pli­va­ju­æi s po­mak­nu­to­m fu­go­m. E­le­me­nt deb­lji­ne 20 mm te­i sa­mo 18 kg, što je vr­lo va­no ko­d mo­gu­æi­h prob­le­ma sa sta­ti­kom.

Es­tri­h e­le­me­nt sas­to­ji se o­d dvi­je me­ðu­ sob­no po­mak­nu­to za­li­jep­lje­ne FERMACELL gi­ps-vlak­nas­te plo­èe. Nas­ta­li 50 mm ve­li­ki

Pred­nos­ti FER­MA­CE­LL es­tri­h ­ e­le­me­na­ta Naj­va­ni­je pred­nos­ti FERMACELL es­tri­h e­le­ me­na­ta su:   vr­lo krat­ko vri­je­me pot­reb­no za su­še­ nje vla­ni­h es­tri­ha pa sto­ga ne­ma vla­ge,   dalj­nja pre­ra­da be­z gu­bit­ka vre­me­na,   vr­lo krat­ko vri­je­me po­la­ga­nja,   pros­to­ri­je su vr­lo br­zo sprem­ne za u­se­ lje­nje,   ne­ma sta­tiè­ki­h prob­le­ma, npr. ko­d stro­ po­va s dr­ve­ni­m gre­da­ma zbo­g ma­le te­i­ne,   od­liè­na i­zo­la­ci­ja bu­ke o­d ko­ra­ka, kao i top­lin­ska i­zo­la­ci­ja,   vi­so­ka pro­tu­po­ar­na zaš­ti­ta,   op­ti­mal­na pod­lo­ga za sve pod­ne ob­lo­ ge,   pru­a vr­lo u­do­ba­n os­je­æa­j pri ho­da­nju,   green­li­ne iz­ved­ba: pru­a ak­tiv­no po­ bolj­ša­nje zra­ka u pros­to­ri­ji zah­va­lju­ju­æi ov­ èjo­j vu­ni ko­ja èis­ti zra­k. FERMACELL green­li­ne fun­kcio­ni­ra i is­po­d pod­ni­h ob­lo­ga, a naj­bo­lje is­po­d di­fu­zij­ski ot­ vo­re­ni­h pre­ma­za i zid­ni­h ob­lo­ga kao što je go­to­vi de­ko­ra­tiv­ni pre­ma­z FERMACELL Rol­ lpu­t z. FERMACELL green­li­ne i na­ko­n ve­zi­va­ nja štet­ni­h tva­ri os­ta­je bio­loš­ki pre­po­ruè­lji­v! U­èin­ko­vi­t na­èi­n uš­te­de e­ner­gi­je po­mo­æu FERMACELL ta­van­sk i­h es­ tri­h e­le­me­na­ta N+F FERMACELL ta­van­ski es­tri­h e­le­me­nt N+F sas­to­ji se o­d 10 mm de­be­le FERMACELL gip­svlak­nas­te plo­èe i plo­èe o­d tvr­de pje­ne SVIBANJ 2013. GRADNJA

35


konstrukcije&tehnologije E­PS DEO 150 WLG 035 s vr­lo dob­ro­m i­zo­la­ ci­jo­m u deb­lji­na­ma do 200 mm. O­n is­pu­nja­ va zah­tje­ve za top­lin­sku i­zo­la­ci­ju na naj­vi­ši­m ka­to­vi­ma pre­ma ak­tual­no­j u­red­bi o šted­nji e­ner­gi­je (E­nE­V ). Ud­je­li o­d o­ko 20% u­kup­no­g gu­bit­ka e­ner­ gi­je u ob­jek­tu u­èin­ko­vito se sma­nju­ju po­mo­ æu FERMACELL ta­van­ski­h es­tri­h e­le­me­na­ta N+F. O­va jed­nos­tav­no pro­ve­di­va mje­ra i­ma da­le­ko naj­bo­lji od­no­s troš­ko­va i ko­ris­ti u us­ po­red­bi s os­ta­li­m mo­guæ­nos­ti­ma po­bolj­ša­ nja.

36

GRADNJA SVIBANJ 2013.


PHÄ XQDURGQL VDMDP HQHUJHWLNH HQHUJHWVNH XÄ€LQNRYLWRVWL L REQRYOMLYLK L]YRUD HQHUJLMH

Regionalna Energetika Zagreb 2013

ZAGREBAÄŒKI VELESAJAM Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska T [+385 1] 6503 557, 6503 422 F [+385 1] 6503 393 E energetika@zv.hr

www.zv.hr

Sajmovi u istom terminu:


konstrukcije&tehnologije

Vi­so­kok­va­li­te­ta­n be­to­n za naj­zah­tjev­ni­je pro­jek­te Be­to­na­ra Tur­èi­n, tvr­tke Leie­r-Lei­tl, us­pješ­no i kva­li­tet­no vr­ši ­ us­lu­gu proiz­vod­nje, tran­spor­ta i ug­rad­nje svje­e­g be­to­na

U

sklo­pu proiz­vod­no­g po­go­na za proiz­ vod­nju o­pe­ke u Tur­èi­nu kra­j Va­ra­di­ na na­la­zi se i pos­tro­je­nje za proiz­vod­ nju be­to­na. Tvr­tka Leie­r-Lei­tl d.o.o. s vi­še­go­diš­nji­m is­kus­t vo­m us­pješ­no i kva­li­tet­no vr­ši us­lu­gu proiz­vod­nje, tran­spor­ta i ug­rad­nje svje­e­g beto­na. Is­kus­t vo ko­je tra­je ne­ko­li­ko de­set­lje­æa u vi­še ze­ma­lja Eu­rop­ske u­ni­je pre­ni­je­li smo i u proiz­vod­ni pro­ce­s be­to­na­re Leie­r u Tur­èi­nu. U po­nu­di be­to­na­re na­la­ze se sve vr­ste svje­e­g be­to­na i gla­zu­ra. Ta­ko­ðe­r, vlas­ti­ti­m voz­ni­m par­ko­m i au­tobe­to­n pum­pom o­si­gu­ra­va­mo br­z i kva­li­te­ta­n pro­ce­s ug­rad­nje be­to­na èa­k i na naj­zah­tjev­ ni­ji­m pro­jek­ti­ma.

Vi­so­k a kva­li­te­ta us­lu­ge i ­ proiz­vo­da Po­seb­nu pa­nju pos­ve­æu­je­mo kva­li­te­ti na­še us­lu­ge i proiz­vo­da ka­ko kon­tro­lo­m kva­li­te­ te u­laz­ni­h si­ro­vi­na, ta­ko i go­to­vo­g final­no­g proiz­vo­da. Za proiz­vod­nju be­to­na ko­ris­te se naj­k va­ li­tet­ni­ji i is­klju­èi­vo cer­ti­fi­ci­ra­ni ag­re­ga­ti. Ta­ ko­ðe­r, ce­me­nt i do­da­ci be­to­nu ko­ji se ko­ris­ te na­bav­lja­ju se is­klju­èi­vo o­d re­no­mi­ra­ni­h proiz­vo­ða­èa. Cer­ti­fi­ci­ra­no pos­tro­je­nje za proiz­vod­nju be­to­na pod stal­no­m je u­nu­tar­njo­m kon­tro­ lo­m vlas­ti­to­g la­bo­ra­to­ri­ja i cer­ti­fi­ka­cij­sko­g ti­je­la. Sva pot­reb­na is­pi­ti­va­nja pro­vo­de se pre­ ma u­nap­ri­je­d ut­vr­ðe­no­m pla­nu u­zor­ko­va­nja i pla­nu is­pi­ti­va­nja svi­h kom­po­nen­ti za proiz­ vod­nju svje­e­g be­to­na. Kon­tro­la proiz­vod­no­g procesa o­si­m u­èin­ko­vi­tos­ti i pro­duk­tiv­nos­ti o­si­gu­ra­va na­m i kva­li­tet­ni fi­nal­ni proiz­vo­d ko­ji ta­ko­ðe­r pro­la­zi sve pot­reb­ne prov­je­re, a

38

GRADNJA SVIBANJ 2013.


konstrukcije&tehnologije

u skla­du s prog­ra­mo­m kon­tro­le sug­las­nos­ti s uv­je­ti­ma pro­jek­ta po­je­di­no­g be­to­na. Pro­vo­di se i ob­vez­na pe­rio­diè­na kon­tro­la is­pravnos­ti svi­h me­ha­niè­ki­h di­je­lo­va pos­tro­ je­nja. Ma­te­ri­ja­li za grad­nju o­d te­me­l ja do kro­va Pro­vo­ðe­nje svi­h vr­sta kon­tro­la i nad­zo­ra o­si­ gu­ra­va na­m vi­so­ku kva­li­te­tu svje­e­g be­to­na. Kva­li­te­ta je od­li­ka ko­ja mo­ra pra­ti­ti sve na­ še proiz­vo­de ka­ko bi o­si­gu­ra­li za­do­volj­stvo na­ši­h ku­pa­ca. Osi­m stan­dar­dni­h proiz­vo­da tvr­tke Leie­r Lei­tl d.o.o. – o­pe­ka, dim­nja­ci, cri­je­p te be­ ton­ska ga­lan­te­ri­ja svi­h vr­sta – be­to­na­ra u­pot­pu­nju­je po­pi­s ma­te­ri­ja­la ko­ji­ma e­li­mo zaok­ru­i­ti na­šu po­nu­du. Ve­æi­na na­ši­h proiz­vo­da je o­d be­tona pa je proiz­vod­nja svje­e­g be­to­na lo­giè­ni nas­ta­va­k po­nu­de. Tvr­tka Leie­r Lei­tl d.o.o. ta­ko je na tr­iš­tu jed­na o­d ri­jet­ki­h a­ko ne i je­di­na ko­ja mo­e po­nu­di­ti go­to­vo sve ma­te­ri­ja­le pot­reb­ne za grad­nju o­d te­me­lja do kro­va.

Be­to­ni cer­ti­fi­ci­r a­ni pre­ma ­ vae­æi­m nor­ma­ma Svje­i be­to­n kao nei­zos­tav­ni dio go­to­vo sva­ko­g gra­ðe­vin­sko­g pro­jek­ta ve­æ u star­tu o­mo­gu­æa­va na­m da do­ka­e­mo i pot­vr­di­mo na­ši­m kup­ci­ma da smo sprem­ni na i­za­zo­ve i naj­kom­pli­ci­ra­ni­jh pro­je­ka­ta. Na­šu kva­li­te­tu i pos­lov­no­st zah­va­lju­je­mo up­ra­vo na­ši­m broj­ni­m kup­ci­ma i pos­lov­ni­m par­tne­ri­ma ko­ji su na­m u­ka­za­li pov­je­re­nje i za­jed­no s na­ma us­pješ­no os­t va­ri­li broj­ne zah­tjev­ne pro­jek­te. To na­m da­je po­ti­ca­j da u bu­du­æe­m raz­dob­ lju nas­to­ji­mo bi­ti jo­š kva­li­tet­ni­ji. Vr­ste be­to­na u po­nu­di be­to­na­re Tur­èi­n:   C12/15   C16/20   C20/25   C25/30   C30/37. Be­to­n se proiz­vo­di u dvi­je di­men­zi­je frak­ ci­je, D= 16 i 31.5 mm. Ta­ko­ðe­r se proiz­vo­di ce­men­tni es­tri­h (gla­ zu­ra) sa i­li be­z vla­ka­na. Svi be­to­ni cer­ti­fi­ci­ra­ ni su pre­ma va­e­æi­m nor­ma­ma.

Na­šu re­fe­ren­cu mo­gu pot­vr­di­ti broj­ni za­ do­volj­ni kup­ci s pod­ruè­ja dje­lo­va­nja be­to­na­ re i nji­ho­v us­pje­h dio je na­še­g us­pje­ha. Ci­lj na­m je da­lje nap­re­do­va­ti u stru­ci i do­dat­no pro­ši­ri­va­ti ka­pa­ci­te­te, u­sav­r ­ša­va­ti kva­li­te­tu te pos­ta­ti je­da­n o­d vo­de­æi­h proiz­vo­ ða­èa ka­ko be­to­na, ta­ko i os­ta­li­h gra­ðe­vin­ski­h ma­te­ri­ja­la.

LEIE­R-LEI­TL d.o.o. Zag­re­baè­ka 89 42204 Tur­èin Te­l: 00 385 42 651 114 Fax: 00 385 42 207 715 E-mai­l: of­fi­ce@­leie­r.co­m.hr www.leie­r.eu

SVIBANJ 2013. GRADNJA

39


konstrukcije&tehnologije

Prak­tiè­no i e­ko­no­miè­no r­je­še­nje Yto­ng stro­p, kao sas­tav­ni dio Yto­ng sus­ta­va grad­nje, na ­ jed­nos­ta­va­n na­èi­n r­je­ša­va pi­ta­nje iz­vo­ðe­nja strop­ni­h i krov­ni­h kon­struk­ci­ja, a što je naj­va­ni­je – s i­zu­zet­ni­m top­lin­ski­m ­ svoj­stvi­ma

I

n­ves­ti­to­ri i gra­ðe­vi­na­ri vr­lo èes­to za grad­ nju no­vi­h i­li na­dog­rad­nju i re­kon­struk­ci­ju pos­to­je­æih graðevina, trae praktièno i ekonomièno rješenje. Veæ dugi niz godina na trištu postoji lakobetonska konstrukcija – Yto­ng stro­p, kao sas­tav­ni dio Yto­ng sus­ ta­va grad­nje, ko­ji na vr­lo jed­nos­ta­va­n na­èi­n r­je­ša­va pi­ta­nje iz­vo­ðe­nja strop­ni­h i krov­ni­h kon­struk­ci­ja, i što je naj­va­ni­je, s i­zu­zet­ni­m top­lin­ski­m svoj­stvi­ma. Yto­ng stro­p je po­lu­mon­ta­ni sus­ta­v za iz­ ved­bu me­ðu­kat­ni­h i krov­ni­h (rav­ni­h i ko­si­h) no­si­vi­h kon­struk­ci­ja ko­ji na­do­pu­nju­je pa­le­tu Yto­ng proi­z voda. Kon­struk­ci­ja je neop­hod­na ko­d na­dog­rad­ nje, ob­no­ve, re­kon­struk­ci­je i na­rav­no ko­d no­ vog­rad­nje. Èeste su i kon­zol­ne iz­ved­be Yto­ng stro­pa i in­teg­ra­ci­ja u dr­ve­ni i­li èe­liè­ni stro­p. Kod novogradnje i sanacije objekata Yto­ng stro­p zam­je­nju­je kla­siè­nu A­B plo­èu.

Di­je­lo­vi YTO­NG stro­pa Yto­ng stro­p se sas­to­ji o­d slje­de­æi­h di­je­lo­va:   gre­di­ca,   le­aj­ni­ca,   strop­ni­h blo­ko­va,   ar­ma­tu­re pop­reè­no­g reb­ra (f8-B500),   sit­noz­r­na­to­g be­to­na (C 20/25)   Yto­ng tan­kos­loj­no­g mor­ta,   te e­ven­tual­ne do­dat­ne ar­ma­tu­re suk­ lad­no nam­je­ni u ob­jek­tu. Zbo­g veli­ko­g stup­nja pred­go­tov­lje­nos­ti, mi­ ni­mal­no­g po­du­pi­ra­nja i male pot­roš­nje be­to­na (12-15 l/m2) iz­ra­da stro­pa je br­za i la­ga­na. Svi e­le­men­ti na gra­di­liš­te do­la­ze pre­ma mje­ra­ma i­z pro­jek­ta, pri­la­go­ðe­ni za kon­kret­ ni ob­je­k t.

40

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Pro­tu­pot­res­na i pro­tu­po­ ar­na svoj­stva Ma­la ma­sa kon­struk­ci­je (sa­mo 150-175 kg/ m2 – èak dva pu­ta lak­ša o­d kla­siè­ni­h kon­ struk­ci­ja) od­li­ku­je se ve­li­ko­m pro­tu­pot­res­ no­m ot­por­noš­æu. Svi na­pus­ti i bal­ko­ni do 1 m iz­vo­de se be­z po­du­pi­ra­nja, a sve ve­æe kon­zol­ne is­ta­ke po­du­pi­ru se sa­mo na kra­ju gre­di­ca.

Zbo­g Yto­ng strop­no­g blo­ka, ko­ji se pos­ tav­lja iz­me­ðu be­ton­ski­h gre­di­ca, kon­struk­ci­ ja i­ma i dob­ra pro­tu­po­ar­na svoj­stva (o­bu­ ka­n F 75), a u­jed­no je i izvr­sna ter­moi­zo­la­ci­ja (U=1,09 W/m2K). Ova kon­struk­ci­ja o­mo­gu­æu­je iz­ra­du raz­li­ èitih krov­ni­h ob­li­ka, a nas­ta­va­k s grad­njo­m mo­gu­æ je ve­æ na­ko­n 24 sa­ta (a­ko vre­men­ske pri­li­ke to do­puš­ta­ju) o­d be­to­ni­ra­nja re­ba­ra.


konstrukcije&tehnologije bu­ke za Yto­ng stro­p na­èel­no su is­te kao i za Yto­ng zi­do­ve. Na ta­ka­v na­èi­n iz­ve­de­n stro­p u­èin­ko­vi­to je i br­zo r­je­še­nje ko­d grad­nje svi­h vr­sta ob­je­ka­ta, a iz­nim­no je prik­la­da­n ka­da smo u stis­ci s vre­me­no­m i pros­to­ro­m. Zbo­g jed­nos­tav­ne grad­nje ko­d ko­je ne tre­ ba­mo zah­tjev­ne op­la­te, Yto­ng stro­p prik­la­ da­n je i za lju­de ko­ji e­le gra­di­ti sa­mi. U nas­tav­ku tek­sta do­no­si­mo va­m ne­ ko­li­ko kon­kret­ni­h prim­je­ra i­z prak­se. niskoenergetska obiteljska kuæa jelušiæ, zagreb Yto­ng strop, kao sas­tav­ni dio Yto­ng sus­ta­ va grad­nje na naj­poz­na­ti­jo­j nis­koe­ner­get­sko­j ku­æi Je­lu­ši­æ, iz­gra­ðe­n je kao rav­na krov­na plo­èa u ro­ku o­d sve­ga 2-3 da­na. Pred­vi­ðe­n je kao krov­na kon­struk­ci­ja zbo­g nje­go­ve la­ ko­æe, top­lin­ske i­zo­la­tiv­nos­ti i jed­nos­tav­nos­ti iz­ved­be (me­ðu­kat­na kon­struk­ci­ja iz­ve­de­na je

Broj­ne pred­nos­ti Pred­nos­ti Yto­ng stro­pa i­li kro­va:   laga­na i vit­ka, a i­zu­zet­no no­si­va kon­struk­ci­ja   mala te­i­na kon­struk­ci­je: 150–175 kg/m2   izvo­di se be­z a­b tlaè­ne plo­èe   jed­nos­tav­no za ug­rad­nju – ma­li ut­ ro­ša­k be­to­na   kon­struk­ci­ja s mi­ni­mal­no po­du­pi­ra­ nja (ko­d ras­po­na ve­æi­h o­d 2 m, po­du­pi­re se sa­mo sre­di­na ras­po­na)   pro­tu­pot­res­no ot­por­na i duk­til­na kon­struk­ci­ja   moguæ­no­st iz­ra­de me­ðu­kat­ni­h i krov­ni­h kon­struk­ci­ja, kon­zo­la, vi­je­na­ca i stu­biš­ta   moguæ­no­st iz­ra­de povr­ši­na neo­biè­ ni­h i spe­ci­fiè­ni­h ob­li­ka   moguæ­no­st in­ter­po­la­ci­je u sta­ri dr­ ve­ni gred­ni­k be­z u­las­ka u do­nji pros­tor   gre­di­ce se proiz­vo­de ‘po mje­ri’, pri­ la­go­ðe­no kon­kret­no­m pro­jek­tu   koris­ti se ve­æ na­ko­n 24 sa­ta o­d tre­ nut­ka be­to­ni­ra­nja gre­di­ca   kon­struk­ci­ja s naj­bo­ljo­m top­lin­sko­m i­zo­la­ci­jo­m (U = 1,09 W/m2K)   vrhun­ska ot­por­no­st na po­a­r i pot­ re­s (o­bu­ka­n F 75; Yto­ng ne go­ri – A1)   ugod­na mik­rok­li­ma u pros­to­ru – pa­ rop­ro­pus­tan   otpor­no­st na na­met­ni­ke (cr­vo­to­èi­ ne, glji­vi­ce, bak­te­ri­je i sliè­no).

kao a­b plo­èa, što je bi­lo jed­nos­tav­ni­je zbo­g ve­li­ki­h bal­kon­ski­h kon­zo­la). Ci­je­lu grad­nju ku­æe mo­e­te pra­ti­ti na: www.24sa­ta.hr/nis­koe­ner­get­ska-ku­ca

dvorac Pau­no­vi­æ, Vu­ko­var Yto­ng stro­p je za­mi­je­nio pos­to­je­æi stro­p o­d dr­veni­h gred­ni­ka iz­na­d pri­zem­lja, pr­vo­g, dru­ go­g i tre­æe­g ka­ta. SVIBANJ 2013. GRADNJA

41


konstrukcije&tehnologije Na dvor­cu Pau­no­vi­æ u Vu­ko­va­ru, ko­ji je po­d zaš­ti­to­m kon­zer­va­to­ra, iz­ve­la se re­kon­ struk­ci­ja svi­h me­ðue­ta­ni­h i krov­ni­h plo­èa. Ka­ko se ra­di­lo o re­kon­struk­ci­ji sta­ri­je­g ob­ jek­ta, Yto­ng stro­p je i­zab­ra­n zbo­g ma­le te­ i­ne no­si­ve kon­struk­ci­je ko­ja do­dat­no ne­æe op­te­re­ti­ti sve no­si­ve kon­struk­tiv­ne e­le­men­te zgra­de, kao što su te­me­lji, zi­do­vi i pos­to­je­æe gre­de.

na no­sivu kon­struk­ci­ju a­b stu­po­va. Kao ‘iz­ gub­lje­na’ op­la­ta stu­po­va ko­ris­ti­li su se is­pi­ lje­ni Yto­ng pro­tu­pot­res­ni blo­ko­vi s ru­pa­ma, u ko­je se u­me­ta­la ar­ma­tu­ra i za­li­je­vao be­to­n. Ti­me se do­bi­lo na br­zi­ni grad­nje s ob­zi­ro­m da su ro­ko­vi bi­li i­zu­zet­no krat­ki. Va­no je na­po­men­ti ka­ko su ki­no dvo­ra­ne gra­ðe­ne na­ko­n otva­ra­nja cen­tra. Sa­v ma­te­ri­ ja­l pro­la­zio je kro­z cen­ta­r ko­ji je neo­me­ta­no fun­kcio­ni­rao ci­je­lo vri­je­me.

Ci­nep­lexx ki­no dvo­r a­ne cc O­ne, Split Kon­struk­ci­ja ki­no tri­bi­na za gle­da­te­lje, zbo­g la­ko­æe i jed­nos­tav­nos­ti iz­ved­be, iz­gra­ðe­ne su o­d seg­me­na­ta Yto­ng stro­pa pos­tav­lje­no­g

42

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Ra­dis­so­n Blu Re­so­r­t, Split Èe­liè­ni ok­vi­ri bal­ko­na ho­te­la Ra­dis­so­n Blu Re­sor­ta u Spli­tu is­pu­nje­ni su Yto­ng stro­po­m. Ta­ko­ðe­r, Yto­ng stro­p ko­riš­te­n je i u na­dog­ rad­nji kon­zo­la, a de­ni­ve­la­ci­ja po­da ko­ja je bi­la po­slje­di­ca in­sta­la­ci­ja ri­je­še­na s Yto­ng plo­èa­ma 7,5 cm.



konstrukcije&tehnologije

Do­ka kom­po­nen­te sus­ta­va – za sva­ko gra­di­liš­te i sva­ko mjes­to prim­je­ne Do­ka kon­stan­tno nas­to­ji kro­z naj­bo­lja teh­niè­ka i e­ko­no­miè­na ­ r­je­še­nja u­do­vo­lji­ti vi­so­ki­m zah­tje­vi­ma svo­ji­h ku­pa­ca. Od­luèu­ju­æi dop­ri­no­s to­me je up­ra­vo i­zu­zet­na kva­li­te­ta sis­tem­ski­h ­ kom­po­ne­na­ta

No­ve iz­nim­no ši­ro­ke 3-SO plo­èe ve­li­ki­h for­ma­ta i­deal­ne su za iz­ved­bu be­ton­ski­h pov­r­ši­na s fi­no­m struk­tu­ro­m dr­ve­ta u­z is­tov­re­me­no znat­no ma­nji bro­j fu­ga.

44

GRADNJA SVIBANJ 2013.


konstrukcije&tehnologije

M

ak­si­mal­no e­ko­no­miè­ni Do­ka op­lat­ ni sus­ta­vi is­ti­èu se vi­so­ko­m kva­ li­te­to­m sis­tem­ski­h kom­po­ne­na­ta u u­pot­re­bi – kao što su npr. plo­ èe, no­sa­èi, po­du­pi­ra­èi, i­td. Originalni Doka dijelovi omoguæuju ekstremnu dugotrajnost te garantiraju pozitivne osobine kao i sigurnost kompletnog sistema – zašto onda kod sanacije ili zamjene posezati za proizvodima drugih proizvoðaèa? U­ko­li­ko hit­no tre­ba­te po­je­di­ne kom­po­nen­te na va­še­m gra­di­liš­ tu – Do­ka sve do­stav­lja i­z is­to­g iz­vo­ra – u krat­ko­m ro­ku i be­z pos­red­ni­ka, i­z jed­ne o­d u­kup­no 160 pod­ru­ni­ca u 70 ze­ma­lja.

Naj­bo­l je tros­loj­ne op­l at­ne plo­èe Do­ka pos­je­du­je pre­ko 50 go­di­na is­kus­t va u proiz­vod­nji tros­loj­ni­h op­lat­ni­h plo­èa te nu­di op­se­a­n prog­ra­m op­lat­nih plo­èa za raz­li­èi­ta pod­ruè­ja prim­je­ne. Sve vr­ste plo­èa sas­to­je se o­d li­jep­lje­no­g dr­ve­ta, a od­li­ku­ju se po­seb­ no­m ro­bus­noš­æu i sta­bil­noš­æu ob­li­ka. Na­š je ci­lj da na sva­ko­m gra­di­liš­tu bu­de­te za­do­volj­ ni re­zul­ta­to­m, a za sva­ko pod­ruè­je prim­je­ne mo­e­te bi­ra­ti neku o­d plo­èa i­z na­še­g prog­ ra­ma. Ta­ko za op­lat­ne sto­lo­ve nu­di­mo tros­ loj­nu op­lat­nu plo­èu 3-S plu­s, za uo­bi­èa­je­ne stro­po­ve tros­loj­nu op­lat­nu plo­èu 3-SO, te po­volj­nu tros­loj­nu 3-S e­co plo­èu, a kao jed­ nu o­d naj­k va­li­tet­ni­ji­h op­lat­ni­h plo­èa ko­d na­s mo­e­te na­ba­viti Do­kaP­ly – vi­šes­loj­nu op­lat­ nu plo­èu iz­ra­ðe­nu o­d fin­ske bre­ze s po­seb­no zaš­ti­æe­no­m pov­r­ši­no­m.

Po­mo­æu 3-SO plo­èe ve­li­ki­h for­ma­ta pov­r­ši­ne vid­lji­vi­h be­to­na iz­vo­de se s ma­nje vid­lji­vi­h pri­je­la­za na spo­je­vi­ ma op­lat­ni­h plo­èa.

Najbolji rezultati – oplatna ploèa 3-SO Proiz­vo­do­m 3-SO, ko­ji uos­ta­lo­m ve­æ de­ set­lje­æi­ma kon­stan­tno raz­vi­ja i po­bolj­ša­va, Do­ka nu­di tros­loj­nu plo­èu, ko­ja se isti­èe pos­to­ja­noš­æu kao i du­got­raj­noš­æu. Po­mo­ æu Do­ka op­lat­ne plo­èe 3-SO, u­vi­je­k do­bi­va­te rav­nom­jer­ne i èis­te pov­r ­ši­ne be­to­na. Sve ne­ ga­tiv­nos­ti kao npr. po­zi­tiv­ne o­tis­ke ko­ji mo­gu nas­ta­ti kao re­zul­ta­t ri­se­va, ru­pa, fu­ga i po­mi­ ca­nja plo­èa sma­nju­ju se na mi­nimu­m. Na­ko­n de­mon­ta­e op­la­te na vid­je­lo do­la­zi – fo­r­m & fi­ni­sh – po­seb­no èis­ta be­ton­ska pov­r ­ši­na ko­ ja ne zah­ti­je­va ni­kak­ve dru­ge do­dat­ne ra­do­ ve, a ti­me u­jed­no šte­di no­va­c i vri­je­me. Zah­ va­lju­ju­æi po­seb­no­j teh­no­lo­gi­ji iz­ra­de op­lat­na plo­èa 3-SO i­zu­zet­no je izdrlji­va, os­tav­lja per­fek­tnu sli­ku be­to­na, ne zah­ti­je­va do­dat­ne ra­do­ve te za gra­di­liš­ta pred­stav­lja e­ko­no­miè­ no r­je­še­nje. Sve tros­loj­ne plo­èe proiz­vo­de se u deb­lji­ni o­d 21 mm i­li 27 mm. Ma­nje fu­ga i pri­je­l a­z a na ­ spo­je­vi­ma op­l at­ni­h plo­èa: ­ Do­k a op­l at­na ploèa 3-SO o­d sa­da i u XXXL-for­ma­tu! Do sa­da su za op­la­æi­va­nje s ma­nji­m bro­je­m fu­ga i pri­je­la­za na spo­je­vi­ma na ras­po­la­ga­nju bi­le ug­lav­no­m op­lat­ne plo­èe glat­ke pov­r­ši­ne.

Fi­na dr­ve­na struk­tu­ra 3-SO plo­èe sak­ri­va ne­rav­nom­jer­nos­ti na be­ton­sko­j pov­r­ši­ni puno bo­lje ne­go što je to slu­èa­j ko­d glat­ki­h op­lat­ni­h plo­èa.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

45


konstrukcije&tehnologije   zahva­lju­ju­æi dr­ve­no­j tek­stu­ri o­tis­ka ma­ nje su vid­lji­ve ne­rav­nom­jer­nos­ti u struk­tu­ri be­ton­ske pov­r ­ši­ne (u us­po­red­bi s glat­ki­m op­lat­ni­m plo­èa­ma)   ot­por­no­st na èav­la­nje, bu­še­nje i re­za­ nje – do­dat­no po­nov­no br­t vlje­nje po­go­ðe­ni­h mjes­ta ni­je pot­reb­no   re­la­tiv­no nis­ko bub­re­nje, be­z na­bo­ra. Op­l at­ni no­sa­è s ug­r a­ðe­ni­m ­ a­mor­ti­ze­ro­m u­da­r a­ca Do­ka je bi­la pio­ni­r u raz­voj­no­j teh­no­lo­gi­ji mo­ der­ni­h dr­ve­ni­h op­lat­ni­h no­sa­èa i da­na­s na tr­ iš­te lan­si­ra naj­bo­lje pro­duk­te. Do­ka no­sa­è H20 to­p iz­ra­ðu­je se i­z dr­ve­ta 100% tes­tirane izdr­lji­vos­ti i to i­z e­ko­loš­ki­h šu­ma – za naj­vi­ šu si­gur­no­st i no­si­vo­st. Po­liu­re­tan­ski ug­ra­ðe­ni a­mor­ti­ze­r u­da­ra­ca u­èin­ko­vi­to šti­ti kra­je­ve no­sa­èa pri­li­ko­m pa­da i u­da­ra­ca o be­ton­sko tlo, što se mo­e do­go­ di­ti pri­li­ko­m npr. de­mon­ta­e op­la­te stro­po­va. O­vo poja­èa­nje na kra­je­vi­ma no­sa­èa, od­nos­ no rub­na za­pu­na pru­a dje­lot­vor­nu zaš­ti­tu o­d vla­ge i U­V zra­èe­nja, te do­puš­ta za­bi­ja­nje èa­va­la. H20 to­p mo­e se na­ba­vi­ti do du­i­ne 5,90 m.

Do­ka op­lat­ne plo­èe 3-SO o­si­gu­ra­va­ju po­seb­no rav­nom­jer­nu i èis­tu be­ton­sku pov­r­ši­nu s fi­no­m tek­stu­ro­m dr­ve­ta – be­z pot­re­be za nak­nad­ni­m ra­do­vi­ma. S no­vo­m iz­nim­no ši­ro­ko­m XXXL 3-SO plo­ èo­m ve­li­ki­h for­ma­ta mo­gu­æe je iz­ra­di­ti op­lat­ ne e­lemen­te sa znat­no ma­nje spo­je­va (zna­èi i ma­nje fu­ga), a o­so­bi­to su i­deal­ne za iz­ved­bu pov­r ­ši­ne vid­lji­vi­h be­to­na s tek­stu­ro­m dr­ve­ta i har­mo­niè­no­g ploš­no­g ras­te­ra. Vi­šes­tru­ko do­ka­za­na 'u­ta' op­lat­na plo­èa 3-SO je tros­loj­na Do­ka op­lat­na plo­èa s du­ go­go­diš­njo­m tra­di­ci­jo­m iz­ra­ðe­na o­d smre­ke pre­ma ÖNO­R­M B 3023, i­deal­na za pos­ti­za­ nje rav­nom­jer­ni­h o­ti­sa­ka be­to­na s la­ga­no­m tek­stu­ro­m dr­ve­ta. O­si­gu­ra­va pouz­da­nu kva­ li­te­tu kro­z ve­æi bro­j prim­je­na te pr­vok­las­ne re­zul­ta­te be­to­na, u­z is­tov­re­me­no at­rak­tiv­no po­vo­lja­n om­je­r cije­ne i per­for­man­si. Osi­m ve­æ poz­na­ti­h di­men­zi­ja ši­ri­ne 50 i 100 cm, nis­ko u­pi­ja­ju­æe 3-SO op­lat­ne plo­èe o­d sa­da su dos­tup­ne i u XXXL-for­ma­ti­ma o­d 250/125, 300/150 i 600/150 cm. To o­mo­ gu­æu­je iz­ved­bu pov­r ­ši­ne vid­lji­vo­g be­to­na sa znat­no ma­nji­m bro­je­m fu­ga i prije­la­za na spo­je­vi­ma op­lat­ni­h plo­èa. O­ve plo­èe pos­je­ du­ju iz­nim­no vi­so­ku di­men­zij­sku i kut­nu pre­ ciz­no­st te su rav­nom­jer­no pre­vu­èe­ne me­la­ mi­nu­rean­sko­m smo­lo­m. 3-SO plo­èe o­bi­lje­a­va­ju slje­de­æi at­ri­bu­ti:   ro­bus­no­st – za ve­æi bro­j po­nov­ni­h prim­je­na u­z znat­no bolju izdr­lji­vo­st o­d i­ve­ri­ ce (o­so­bi­to gle­de vi­to­pe­re­nja)

46

GRADNJA SVIBANJ 2013.

  vi­so­ka ot­por­no­st na sa­vi­ja­nje u uz­du­ no­m smje­ru u­z is­tov­re­me­no ma­lu te­i­nu   nis­ko u­pi­ja­ju­æa pov­r ­ši­na op­lat­ne plo­èe za rav­nom­jer­nu, svi­jet­lo o­bo­je­nu sli­ku be­to­ na s nor­mal­no for­mi­ra­ni­m po­ra­ma

Naj­l ak­ši strop­ni po­du­pi­r aè Na si­gur­nos­ti se ne tre­ba i ne smi­je šted­je­ti. Pored op­lat­ni­h no­sa­èa, i strop­ni po­du­pi­ra­ èi su vr­lo re­le­van­tne kom­po­nen­te s as­pek­ ta si­gur­nos­ti. Eu­rex to­p pos­je­du­je i­zu­zet­nu èvr­sto­æu, a is­tov­re­me­no je i naj­lak­ši strop­ni po­du­pi­ra­è u svo­jo­j kla­si. Vi­so­ka no­si­vo­st o­d 20 kN, od­nos­no 30 kN o­si­gu­ra­na je po èi­ta­voj du­i­ni iz­vla­èe­nja. In­ teg­ri­ra­na, pro­fi­li­ra­na zaš­ti­ta o­d u­da­ra­ca do­ dat­no šti­ti po­du­pi­ra­è o­d oš­te­æe­nja pri­li­ko­m pos­tav­lja­nja strop­ne op­la­te i jam­èi du­gov­jeè­

Prim­je­na Do­ka op­lat­ni­h plo­èa 3-SO na gra­di­liš­tu A­TP Dub­rov­ni­k (At­lan­tska plo­vid­ba). Iz­vo­ða­è ra­do­va: Kam­gra­d d.o.o.


konstrukcije&tehnologije Ve­li­ka pro­daj­na ak­ci­ja

D Prim­je­na Do­ka op­lat­ni­h plo­èa 3-SO na gra­di­liš­tu BPP 'O­si­lo­va­c'. Iz­vo­ða­è ra­do­va: Nexe Grad­nja d.o.o. no­st. Kao re­zul­ta­t to­ga je i dras­tiè­no sma­nje­ nje oš­te­æe­nja strop­ni­h po­du­pi­ra­èa. Mak­si­mal­na si­gurno­st Ko­d op­lat­ni­h si­da­ra kao i ko­nu­sa za ov­je­še­ nje ta­ko­ðe­r je i­zu­zet­no re­le­van­ta­n si­gur­nos­ni as­pe­k t. U o­vo­m slu­èa­ju za Do­ku u ob­zi­r do­ la­zi is­klju­èi­vo kva­li­te­ta be­z kom­pro­mi­sa. Ni­ kak­vi ek­spe­ri­men­ti ne do­la­ze u ob­zi­r ka­da se ra­do­vi iz­vo­de s pe­nja­ju­æo­m op­lato­m na vi­si­ni o­d ne­ko­li­ko sto­ti­na me­ta­ra iz­na­d zem­lje. Svi di­je­lo­vi su ko­va­ni i po­cin­èa­ni. Kao do­dat­na pred­no­st: vi­so­ko no­si­vi Do­ka sid­re­ni sis­te­mi o­mo­gu­æu­ju u kom­bi­na­ci­ji s ro­bus­ni­m Do­ka zid­ni­m op­la­ta­ma uš­te­du broj­ni­h mjes­ta sid­ re­nja – èi­me se sma­nju­ju troš­ko­vi nak­nad­ni­h ra­do­va i ma­te­ri­ja­la. Do­ka nu­di i kom­ple­ta­n prog­ra­m za si­gur­ no­st na ra­du e­ki­pa na gra­di­liš­tu kao i o­si­gu­ ra­nje rub­ni­h pod­ruè­ja plo­èa. Be­z ob­zi­ra da li se ra­di o pe­nja­ju­æi­m sis­te­mi­ma, rad­ni­m plat­ for­ma­ma kao i plat­for­ma­ma za be­to­ni­ra­nje, rad­nim i zaš­tit­ni­m ske­la­ma i­li si­laz­no-uz­laz­ ni­m tor­nje­vi­ma, Do­ka is­po­ru­èu­je sve si­gur­ nos­ne proiz­vo­de za­jed­no sa sis­tem­ski­m r­je­ še­nji­ma di­rek­tno na va­še gra­di­liš­te. La­ga­na ok­vir­na op­l a­ta za zi­do­ve, stu­po­ve i te­me­l je Sis­te­mo­m ok­vir­ne op­la­te Fra­mi Xli­fe Do­ka nu­di ok­vir­nu op­la­tu sprem­nu za prim­je­nu ruè­no i­li u­z po­mo­æ kra­na. Po­cin­èa­ni ok­vi­ri o­ve op­la­te su to­li­ko sta­bil­ni, da je pot­reb­no vr­lo ma­lo si­da­ra. Ta­ko se u­z po­mo­æ sa­mo jed­no­g sis­te­ma na gra­di­liš­tu, na vr­lo e­ko­ no­mi­èa­n na­èi­n, mo­e vr­ši­ti op­la­æi­va­nje te­ melja, stu­po­va i zi­do­va. U tu svr­hu vr­lo se jed­nos­tav­no u ras­te­ru o­d 15 cm kom­bi­ni­ra­ju e­le­men­ti raz­li­èi­ti­h di­men­zi­ja vi­si­ne iz­me­ðu 1,20 m i 3 m. O­si­m to­ga, sis­te­m ok­vir­ne op­ la­te Fra­mi Xli­fe o­ja­èa­n je i du­gov­jeè­no­m Xli­ fe plo­èo­m, ko­ja se la­ko èis­ti, ot­por­na je na èav­la­nje, a kao re­zul­ta­t i­ma i izvr­sta­n o­ti­sa­k be­to­na!

DO­K A HR­VAT­SKA d.o.o. Rad­niè­ka ces­ta 173/g 10000 Zag­reb Te­l: 01/2480-020 Fax: 01/2480-025 E-mai­l: Zag­reb­@do­ka.com www.do­ka.com Pos­lov­ni­ca Split Knin­ska 7 21204 Du­go­po­lje Te­l: 021/668-668 Fax: 021/668-669 Pred­stav­niš­t vo u Bos­ni i Her­ce­go­vi­ni Aši­ko­va­c 6 71 000 Sa­ra­je­vo Te­l/Fax: +387 (0) 33 443 688

o 1. sr­pnja 2013. u pod­ru­ni­ca­ma Do­ke u Zag­re­bu i Spli­tu, kao i na­ še­m Pred­stav­niš­t vu u Bos­ni i Her­ ce­go­vi­ni, moe­te pri­li­ko­m kup­nje 3-SO plo­èa os­t va­ri­ti po­se­ba­n po­pu­st. To je pri­li­ka ko­ju ne smi­je­te pro­pus­ti­ti u­ko­li­ko e­li­te na­ba­vi­ti i­zu­zet­no kva­li­tet­nu op­lat­nu plo­èu po ni­o­j ci­je­ni! Op­lat­ne plo­èe 3-SO po ak­cij­ski­m ci­je­ na­ma dos­tup­ne su u stan­dar­dni­m for­ma­ ti­ma 200 x 50 cm i­li 250 x 50 cm (deb­lji­na 21 i­li 27 mm). Ujed­no va­m nu­di­mo mo­guæ­no­st na­ba­ ve rab­lje­ni­h e­le­me­na­ta u Do­ka stan­dar­du po vr­lo po­volj­ni­m uv­je­ti­ma: Do­ka op­lat­ne no­sa­èe H20 to­p P, Do­ka op­la­te stu­pa R­S, gred­ne ste­ge 20 kao i ste­ge zaš­tit­ne og­ ra­de S – sve do is­te­ka za­li­ha!

Do­ka. Struè­nja­ci za op­la­te.

D

o­ka je jed­no o­d vo­de­æi­h svjet­ski­h po­du­ze­æa u raz­vo­ju, proiz­vod­nji i pro­da­ji op­lat­ne teh­ni­ke za sva pod­ ruè­ja grad­nje. U­z vr­hun­ske op­lat­ne sus­ta­ve, Do­ka ta­ko­ðe­r nudi us­lu­ge struè­ no­g kon­zal­tin­ga i pla­ni­ra­nja op­la­te. S vi­ še o­d 160 pro­daj­ni­h i lo­gis­tiè­ki­h sje­diš­ta u pre­ko 70 ze­ma­lja svi­je­ta, Do­ka Gru­pa pos­je­du­je u­èin­ko­vi­tu pro­daj­nu mre­u i ti­ me ga­ran­ti­ra mak­si­mal­nu pro­fe­sio­nal­no­ st, br­zu ras­po­lo­i­vo­st ma­te­ri­ja­la i u­sluga u­z struè­nu teh­niè­ku pod­r­šku. Do­ka je èla­n Um­das­ch Gru­pe i za­poš­lja­va pre­ko 5600 dje­lat­ni­ka di­lje­m svi­je­ta.

Za­jamèe­na du­got­raj­no­st – ruè­na op­la­ta Fra­mi Xli­fe.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

47


konstrukcije&tehnologije

Sa­na­ci­je dim­nja­ka Is­prav­na sa­na­ci­ja uk­lju­èu­je in­di­vi­dua­la­n pris­tu­p sva­ko­m ­ dim­nja­ku, sni­ma­nje pos­to­je­æe si­tua­ci­je, iz­ra­du pro­ra­èu­na ­ pre­ma e­lje­no­m lo­iš­tu i e­ner­gen­tu, te pre­po­ru­ku o pot­reb­no­m sis­te­mu dim­nja­ka

S

ta­ri, dot­ra­ja­li, te dim­nja­ci nep­ri­la­go­ ðe­ni ko­riš­te­no­m lo­iš­tu i­li e­ner­gen­tu, o­si­m što su pri­jet­nja zdra­vo­m ok­ru­e­ nju sva­ko­g stam­be­no­g pros­to­ra, naj­ ve­æa su pri­jet­nja si­gur­nos­ti svi­h sta­na­ra. Ne­ri­jet­ki su slu­èa­je­vi tro­va­nja ug­ljiè­ni­m mo­nok­si­do­m i­li po­a­ra nas­ta­li­h za­pa­lje­nje­m èa­ðe u dim­nja­ci­ma, ko­ji ne za­do­vo­lja­va­ju ka­ rak­te­ris­ti­ku vat­root­por­nos­ti, a ko­ji vr­lo èes­to do­vo­de do smr­tni­h slu­èa­je­va. Is­klju­èi­vo pra­vov­re­me­no pre­poz­na­va­nje prob­le­ma ve­za­ni­h u­z pos­to­je­æi dim­nja­k, mo­ e po­mo­æi u sprjeèa­va­nju mo­gu­æi­h štet­ni­h pos­lje­di­ca. Kao što je pri­li­ko­m no­vog­rad­nje pot­reb­no ob­ra­ti­ti pa­nju na kom­pa­ti­bil­no­st dim­nja­ka s lo­iš­te­m i ko­riš­te­ni­m e­ner­gen­to­m, is­to je pot­reb­no u­ze­ti u ob­zi­r pri­li­ko­m sa­na­ci­je dim­ nja­ka. Is­prav­na sa­na­ci­ja uk­lju­èu­je in­di­vi­dua­la­n pris­tu­p sva­ko­m dim­nja­ku, sni­ma­nje pos­to­ je­æe si­tua­ci­je, iz­ra­du pro­ra­èu­na pre­ma e­ lje­no­m lo­iš­tu i e­ner­gen­tu, te pre­po­ru­ku o pot­reb­no­m sis­te­mu dim­nja­ka. Naj­ve­æi bro­j dim­nja­ka sa­ni­ra se sis­te­mi­ma di­mnjaka o­d neh­r­ða­ju­æe­g èe­li­ka i pri­tom je va­no da tak­ vi dim­nja­ci bu­du vat­root­por­ni, te ot­por­ni na kon­den­za­t i ko­ro­zi­ju. Ka­da va­m je pot­reb­na sa­na­ci­ja dim­nja­k a Kra­j se­zo­ne gri­ja­nja naj­bo­lji je po­èe­ta­k raz­ miš­lja­nja ka­ko æe­mo se gri­ja­ti slje­de­æe se­ zo­ne. U­ko­li­ko na ne­ku o­d tvr­dnji na­ve­de­ni­h u nas­tav­ku i­mate po­zi­ti­va­n od­go­vo­r, znaj­te da vam je pot­reb­na sa­na­ci­ja dim­nja­ka! 1. ELIM UŠTEDJETI TROŠKOVE Ci­je­ne e­ner­ge­na­ta se i­z se­zo­ne u se­zo­ nu po­ve­æa­va­ju, što di­rek­tno ut­je­èe na kuæ­ni bud­e­t. Uv­ri­je­e­no je miš­lje­nje da se prom­ je­no­m lo­iš­ta i e­ven­tual­no pre­las­ko­m na jef­ ti­ni­ji e­ner­ge­nt sma­nju­ju os­nov­ni troš­ko­vi gri­ ja­nja. No naj­èeš­æe ni­je poz­na­ta èi­nje­ni­ca da no­vo lo­iš­te ne mo­e u pot­pu­nos­ti is­ko­ris­ti­ti svo­ju e­ko­no­miè­no­st i e­fi­kas­no­st u­ko­li­ko ni­je kom­pa­ti­bil­no s dim­nja­ko­m.

48

GRADNJA SVIBANJ 2013.


konstrukcije&tehnologije Zna­èi, be­z ob­zi­ra što je no­vo lo­iš­te e­ko­ no­miè­ni­je u pot­roš­nji go­ri­va, u­ko­li­ko dim­ nja­k ni­je kva­li­tet­no pri­la­go­ðe­n no­vo­m lo­iš­tu (boj­le­ru, tro­ši­lu), od­nos­no u­ko­li­ko oš­te­æe­nja dim­nja­ka ni­su sa­ni­ra­na, ne­mo­gu­æe je os­t va­ ri­ti e­lje­ni ci­lj uš­te­de e­ner­gi­je i ti­me sma­nji­ti iz­dat­ke za troš­ko­ve gri­ja­nja. Dim­nja­k mo­ra bi­ti prom­je­ro­m, vi­si­no­m i kva­li­te­to­m ma­te­ri­ja­la pri­la­go­ðe­n sva­ko­m tro­ši­lu, ka­ko tem­pe­ra­tu­ra ko­ju ko­ris­ti­mo za zag­ri­ja­va­nje stam­be­no­g pros­to­ra bi­la preus­ mje­re­na na di­mo­vod­ni ka­na­l i sa­mi­m ti­me ne­pov­rat­no iz­gub­lje­na. Sa­na­ci­jo­m dim­nja­ka sa Schie­de­l sis­te­mi­ ma o­mo­gu­æi­t æe­te vaše­m tro­ši­lu e­ko­no­miè­ ni­ji i si­gu­ra­n ra­d, te sa­mi­m ti­me uš­ted­je­ti zna­èa­ja­n dio nov­ca. 2. MI­JE­NJA­M LO­IŠ­TE (BOJ­LE­R) Pre­ma saz­na­nji­ma o­d ov­laš­te­ni­h dim­nja­ èa­ra i in­sta­la­te­ra gri­ja­nja, pre­ko 50% lo­iš­ta u R­H pot­reb­no je zbo­g dot­ra­ja­los­ti, od­nos­no nek­va­li­tet­ne i ne­ra­cio­nal­ne pot­roš­nje go­ri­va pro­mi­je­ni­ti. Pli­no­fi­ka­ci­jo­m ci­je­lo­g jad­ran­ sko­g di­je­la R­H pot­re­ba za prom­je­no­m tro­ši­la pos­ta­la je jo­š in­ten­ziv­ni­ja. Pri­li­ko­m prom­je­ne tro­ši­la pot­reb­no je pre­ ma za­ko­nu zat­ra­i­ti sug­las­no­st o­d ov­laš­te­ no­g pod­ruè­no­g dim­nja­èa­ra o is­prav­nos­ti pos­to­je­æe­g dim­nja­ka, od­nos­no pri­la­god­bi pos­to­je­æe­g s no­vi­m tro­ši­lo­m. U ve­æi­ni slu­èa­je­va sta­ri dim­nja­k ni­je is­pra­ va­n za prik­lju­èe­nje no­vo­g tro­ši­la. Ka­rak­te­ris­ ti­ke no­vi­h tro­ši­la su vi­so­ka u­èin­ko­vi­to­st, ni­e tem­pe­ra­tu­re iz­laz­ni­h dim­ni­h pli­no­va te ve­æi stu­pa­nj kon­den­za­ci­je, što uz­ro­ku­je prom­je­ ne pro­fi­la i ma­te­ri­ja­la pos­to­je­æe­g dim­nja­ka, ka­ko bi mo­gao kva­li­tet­no dje­lo­va­ti u pro­mi­je­ nje­ni­m uv­je­ti­ma. Vre­me­na se mi­je­nja­ju pa pli­n pos­ta­je je­ da­n o­d naj­skup­lji­h e­ner­ge­na­ta – sve ve­æi bro­j ko­ris­ni­ka u pri­je­laz­no­m raz­dob­lju (pro­lje­æe, je­se­n) i­li èa­k za glav­no gri­ja­nje ko­ris­ti dr­vo kao e­ner­ge­nt. Gri­ja­nje na dr­va pred­stav­lja naj­sta­ri­ji ob­li­k gri­ja­nja, no lo­iš­ta na dr­va su ta­ko­ðe­r kro­z go­di­ne teh­no­loš­ki u­sav­r­še­na s ci­lje­m ve­æe u­èin­ko­vi­tos­ti gri­ja­nja, pa ta­ko­ðe­r do­la­zi do stva­ra­nja ve­æe ko­li­èi­ne kon­den­za­ ta, a­li ne i sma­nje­nja ko­li­èi­ne dim­ni­h pli­no­ va te je i­zu­zet­no va­na kva­li­tet­na pri­la­god­ba dim­nja­ka. Schie­de­l u svo­m proiz­vod­no­m prog­ra­mu za sa­na­ci­je nu­di r­je­še­nja za sve vr­ste tro­ši­la, be­z ob­zi­ra na vr­stu go­ri­va. 3. OVLAŠTENI DIMNJAÈAR OTKRIO JE OŠTEÆENJA NA DIMNJAKU Pr­vi zna­k neis­prav­no­g dim­nja­ka je po­ja­va mr­lji i­li pu­ko­ti­na u­te i­li sme­ðe bo­je. Naj­èeš­ æe se to do­ga­ða ka­d se plin­sko tro­ši­lo (boj­ le­r) prik­lju­èi na sta­ri dim­nja­k o­d o­pe­ke – no­ va tro­ši­la i­ma­ju nis­ku tem­pe­ra­tu­ru iz­laz­ni­h dim­ni­h pli­no­va, te zbo­g to­ga do­la­zi do stva­ ra­nja kon­den­za­ta. Sa­na­ci­ju tak­vi­h dim­nja­ka ne­po­elj­no je od­ga­ða­ti, bu­du­æi da su sta­na­ri

di­rek­tno iz­lo­e­ni tro­va­nju štet­ni­m iz­laz­ni­m dim­ni­m pli­no­vi­ma, ko­ji u naj­go­re­m slu­èa­ju mo­gu uz­ro­ko­va­ti bo­le­st i­li smr­t. 4. NEUGODAN MIRIS U STAMBENOM PROSTORU U KOJEM JE DIMNJAK SMJEŠTEN Zbo­g puk­nu­æa u stjen­ka­ma dim­ni pli­no­vi, um­jes­to u at­mos­fe­ru, pro­di­ru u pros­to­r u ko­je­m je dim­nja­k smješ­te­n. To su naj­èeš­æe di­je­lo­vi sta­na u ko­je­m sta­na­ri naj­vi­še bo­ra­ve (dnev­ne so­be, spa­va­æe so­be…), a pu­ko­ti­ne u ve­æi­ni slu­èa­je­va ni­su vid­lji­ve je­r su prek­ri­ ve­ne raz­ni­m ob­lo­ga­ma, po­pu­t ta­pe­ta i­li dr­ ve­ni­h ob­lo­ga, ko­je ne mo­gu spri­je­èi­ti u­la­za­k neu­god­ni­h mi­ri­sa, a i štet­ni­h iz­laz­ni­h dim­ni­h pli­no­va. Štet­ni iz­laz­ni dim­ni pli­no­vi uz­ro­ku­ju bo­le­st i­li u naj­go­re­m slu­èa­ju smr­t sta­na­ra. Neu­go­da­n, ki­sel­ka­st mi­ri­s ko­ji se po­ja­ vlju­je u stam­be­no­m pros­to­ru mo­ra vam bi­ti a­la­r­m da po­zo­ve­te ov­laš­te­no­g dim­nja­èa­ra i hit­no pok­re­ne­te sa­na­ci­ju neis­prav­no­g dim­ nja­ka. 5. DIMNJAK JE STARIJI OD 10 GODINA Kao i ve­æi­na os­ta­li­h di­je­lo­va ku­æe i­li sta­na, dim­nja­k je na­ko­n du­got­raj­no­g ko­riš­te­nja pot­ reb­no ob­no­vi­ti, je­r pos­to­ji ve­li­ka vje­ro­jat­no­st da ne­ma vi­še ka­rak­te­ris­ti­ke po­pu­t nep­ro­pus­ nos­ti, vat­root­por­nos­ti, te ot­por­nos­ti na vla­gu i ag­re­siv­ni kon­den­za­t, a što je pot­reb­no da se za­do­vo­lji pot­pu­na fun­kcio­nal­no­st dim­nja­ka.

Za sa­na­ci­ju dim­nja­ka pre­po­ru­èu­je­mo vi­ so­kok­va­li­tet­ne Schie­de­l sis­te­me Pri­ma plu­s, Pri­ma 1 i­li Tec­nof­lex. Schie­de­l teh­niè­ka slu­ ba æe na os­no­vu ka­rak­te­ris­ti­ka no­vo­g tro­ši­la, te ski­ce sta­nja pos­to­je­æe­g dim­nja­ka iz­ra­di­ti pro­ra­èu­n dim­nja­ka, ko­ji mo­e­te u do­go­vo­ru s ov­laš­te­ni­m dim­nja­èa­ro­m pri­la­go­di­ti no­vo­m tro­ši­lu. Schie­de­l sis­te­mi za sa­na­ci­ju dim­nja­ka za­ do­vo­lja­va­ju me­ðu­na­rod­no priz­na­ti te­st na ko­ro­zi­ju GAS­TE­C, te pos­je­du­ju svu pot­reb­nu, za­ko­no­m pred­vi­ðe­nu do­ku­men­ta­ci­ju iz­da­nu o­d stra­ne ov­laš­te­ni­h in­sti­tu­ci­ja, te Iz­ja­ve o suk­lad­nos­ti proiz­vo­da.

Schie­de­l proiz­vod­nja ­ dim­nja­ka d.o.o. Go­lu­bo­ve­c 26 49255 No­vi Go­lu­bo­vec Bes­plat­ni in­fo : 0800 5335 T: +385 49 382 600 F: +385 49 382 600 E: mar­ke­ting@schie­de­l.hr www.schie­de­l.hr www.kin­gfi­re.hr

SVIBANJ 2013. GRADNJA

49


Gu­bi­te no­va­c, a da to­ga nis­te ni svjes­ni! Jes­te li svjes­ni da vaš no­va­c od­la­zi kro­z pro­zo­r? Kro­z ­ sta­re pro­zo­re i vra­ta od­la­zi top­li­na, te se ra­si­pa e­ner­gi­ja ko­ju pla­æa­te. A­li to ne mo­ra bi­ti ta­ko, je­r s mo­der­ni­m, ­ top­lin­ski i­zo­li­ra­ni­m pro­zo­ri­ma i vra­ti­ma, èi­ni­te zna­èa­ja­n dop­ri­no­s uš­te­di e­ner­gi­je

50

GRADNJA SVIBANJ 2013.


SVIBANJ 2013. GRADNJA

51


pasivna kuæa i obnova faktor 10

Š

to je top­lin­ska izo­la­ci­ja va­še sto­la­ri­je bo­lja, to je ma­nje e­ner­gi­je pot­reb­no za zag­ri­ja­va­nje i ta­ko sma­nju­je­te svo­je troš­ko­ve gri­ja­nja. R­je­še­nje prob­le­ma s top­lin­sko­m i­zo­la­ci­jo­m je ug­rad­nja GE­NEOsto­la­ri­je. GE­NEO-pro­zo­ri i vra­ta nje­maè­ke su kva­li­ te­te i u sva­ko­m pog­le­du sigur­na su in­ves­ti­ ci­ja. S GE­NEO-o­m mo­e­te – i u no­vog­rad­nji i pri re­no­vi­ra­nju – uš­ted­je­ti do 76% e­ner­gi­ je. U­z iz­nim­ne vri­jed­nos­ti top­lin­ske i­zo­la­ci­je pro­fi­la GE­NEO na si­gur­no­j ste stra­ni i po pi­ ta­nji­ma za­kon­ski­h zah­tje­va u ve­zi e­ner­get­ ske u­èin­ko­vi­tos­ti, jer GE­NEO ne sa­mo da u pot­pu­nos­ti is­pu­nja­va za­ko­no­m pro­pi­sa­ne mi­ni­mal­ne zah­tje­ve ko­ji­ma mo­ra­ju u­do­vo­lji­ti in­ves­ti­to­ri i na­ru­èi­te­lji grad­nje, ne­go pre­ma­ šu­je èa­k i po­ve­æa­ne zah­tje­ve ko­ji se pla­ni­ra­ju za bu­duæ­no­st. GE­NEO-pro­zo­ri i vra­ta pru­a­ju ne­nad­maš­ nu top­linsku i­zo­la­ci­ju i pos­tav­lja­ju no­va mje­ ri­la za uš­te­du e­ner­gi­je. O­ni su du­gov­jeè­ni, i­ma­ju traj­nu vri­jed­no­st i jam­èe va­m si­gur­no­st in­ves­ti­ci­je. Vr­lo sta­bi­la­n i e­ner­get­ski u­èin­ko­vi­t ­ sus­ta­v pro­fi­la za gra­ðe­vin­sku ­ sto­la­ri­ju, prik­la­da­n i za ­ nis­koe­ner­get­sku i pa­siv­nu grad­nju GE­NEO-pro­zo­ri i vra­ta spa­da­ju u A raz­re­d e­ner­get­ske u­èin­ko­vi­tos­ti. Dos­ljed­no su us­ mje­re­ni u bu­duæ­no­st i nu­de naj­ve­æi mo­gu­æi kom­fo­r. Tri br­t ve­æe ra­zi­ne ko­je i­du u kru­g, ne sa­mo ko­d pro­zo­ra ne­go i ko­d vra­ta, do­ dat­no šti­te o­d pro­pu­hi­va­nja, pra­ši­ne i vla­ge, pri èe­mu je vr­lo doj­mlji­va la­ko­æa ru­ko­va­nja ko­d ot­va­ra­nja i zat­va­ra­nja pro­zo­ra i vra­ta. Svo­jo­m je­din­stve­no­m zaš­ti­to­m o­d bu­ke bri­ nu se za va­š mi­r, a svo­jo­m pro­tup­ro­val­no­m zaš­ti­to­m nu­de op­ti­mal­nu si­gur­no­st. Tak­ve vr­hun­ske vri­jed­nos­ti pos­ti­u se pot­pu­nim is­ko­riš­te­nje­m pred­nos­ti ma­te­ri­ja­la RAUFIP­RO. Ma­te­ri­ja­l o­ja­èa­n vlak­ni­ma dop­ri­no­si sta­tiè­ko­j sta­bil­nos­ti pro­fi­la i èi­ni ga od­r ­i­vi­m

us­li­je­d prom­je­na tem­pe­ra­tu­re (ne tre­ba ko­ ris­ti­ti èe­liè­na o­ja­èa­nja za pos­ti­za­nje sta­ti­ke), pri èe­mu se os­t va­ruje naj­bo­lja top­lin­ska i­zo­ la­ci­ja. U­nu­tar­nja ko­mo­ra pro­fi­la mo­e um­ jes­to pred­vi­ðe­no­g èe­liè­no­g o­ja­èa­nja u o­vo­m slu­èa­ju bi­ti po­pu­nje­na ter­mo u­met­ko­m. Ug­ rad­be­na du­bi­na pro­fi­la o­d 86 mm o­mo­gu­æu­je prim­je­nu is­pu­na za pro­zo­re i u­laz­na vra­ta o­d uo­bi­èa­je­ni­h deb­lji­na do deb­lji­ne 53 mm – ta­ ko se pos­ti­u naj­bo­lje vri­jed­nos­ti Uw i U­d.

U­za sve to pro­fi­li GE­NEO ot­por­ni su na vre­ men­ske prom­je­ne i pos­to­ja­ni na at­mos­fer­ske ut­je­ca­je, ne gu­be bo­ju, a nji­ho­va je­din­stve­na HDF (Hi­gh De­fi­ni­tio­n Fi­nis­hi­ng) pov­r ­ši­na ni­je zah­tjev­na za odr­a­va­nje. Iz­r a­èu­naj­te ko­li­ko bis­te uš­ted­je­li s GE­NEO-pro­zo­ri­ma i vra­ti­ma Pos­je­ti­te www.re­hau.hr/ge­neo, te u kal­ku­ la­to­ru uš­te­de e­ner­gi­je prov­je­ri­te ko­li­ko bis­te uš­ted­je­li ko­ris­te­æi GE­NEO-pro­zo­re i vra­ta. Tu mo­e­te i pro­na­æi va­ma naj­bli­e­g do­bav­ljaèa GE­NEO-pro­zo­ra i vra­ta. I­no­va­tiv­na r­je­še­nja Vi­še o­d èe­ti­ri de­set­lje­æa RE­HAU raz­vi­ja i proiz­vo­di sis­te­me pro­fi­la za pro­zo­re, fa­sa­ de i vra­ta s i­no­va­tiv­ni­m r­je­še­nji­ma, os­vr­to­m na prak­su i tra­di­cio­nal­no vi­so­ki­m zah­tje­vi­ma kva­li­te­te. RE­HAU ek­sper­ti u­po­treb­lja­va­ju ve­ li­ko is­kus­t vo i poz­na­va­nje prog­ra­ma kuæ­ne teh­ni­ke i nis­kog­rad­nje, u ko­je­m je po­du­zet­ niš­t vo us­pješ­no ni­z go­di­na ši­ro­m svi­je­ta. O­va si­ner­gi­ja i us­ko par­tner­stvo s proiz­vo­ða­èi­ma pro­zo­ra i nji­ho­vi­m mno­gob­roj­ni­m su­rad­ni­ci­ ma, ško­lo­va­ni­m na RE­HAU a­kademi­ji, u­èi­ni­li su RE­HAU vo­de­æi­m proiz­vo­ða­èe­m sus­ta­va pro­fi­la za pro­zo­re, PVC fa­sa­de, vra­ta i ro­let­ ne.

52

GRADNJA SVIBANJ 2013.


pasivna kuæa i obnova faktor 10

Teh­niè­ko sav­je­to­va­nje i pro­da­ja u Hr­vat­skoj Pro­daj­ni u­re­d sa skla­diš­te­m u Zag­re­bu RE­HAU d.o.o. Fra­nje Lu­èi­æa 34 10 090 Zag­reb Te­l: +385 1 3444 755 Fax:+385 1 3444 756 E-mai­l: zag­reb­@re­hau.com www.re­hau.hr

Gradnja Automotivi Industrija

GENEO-OBITELJ OD RAU-FIPRO MATERIJALA IZVRSNA ENERGETSKA UČINKOVITOST I STABILNOST U SVIM DIMENZIJAMA

GENEO od RAU-FIPRO materijala postiže vrhunsku energetsku učinkovitost i stabilnost. I to u svim dimenzijama. Primjena Geneo stolarije moguća je u svim tipovima objekata. Time Geneo građevinska stolarija svojim kupcima nudi riješenja bez kompromisa: GENEO – Perfekcija energetske učinkovitosti. Profitirajte i Vi odabirom Geneo obitelji!

4 3 2 1

Prozori za pasivnu gradnju : sa Uf do 0,79 W/m²K 2 Prozori: sa Uf do 0,86 W/m²K 3 Ulazna vrata: sa Uf do 0,76 W/m²K 4 Podizno-klizne stjene: sa Uf do 1,3 W/m²K 1

REHAU d.o.o. - F. Lučića 34 - 10090 Zagreb - zagreb@rehau.com - www.rehau.hr

SVIBANJ 2013. GRADNJA

53


sanitarije&instalacije

Par­tner­ski prog­ra­m LI­V CLU­B – ja­èa­mo kru­g pov­je­re­nja Tvr­tka KO­LEK­TO­R LI­V klju­è za pro­na­la­e­nje r­je­še­nja vi­di u ­ uk­lju­èi­va­nju pred­stav­nika svi­h cilj­ni­h sku­pi­na – kraj­nje­g ko­ris­ni­ka i nje­go­vo­g ko­ris­niè­ko­g is­kus­t va, pro­daj­no­g mjes­ta i ar­hi­te­ka­ta ko­ji æe nac­r ­ta­ti ku­pao­ni­cu i da­ti sav­je­t o od­go­va­ra­ju­æi­m e­le­men­ti­ma te­ in­sta­la­te­ra ko­ji æe e­le­men­te pos­ta­vi­ti na fun­kcio­na­la­n na­èin

P

roiz­vo­ða­èi ku­paon­ske op­re­me u ve­ li­ko­j se mje­ri pos­ve­æu­ju pi­ta­nju ka­ko suv­re­me­ne tren­do­ve u di­zaj­nu, pri­rod­ ne ma­te­ri­ja­le i teh­niè­ki raz­vo­j proiz­vo­ da ob­je­di­ni­ti u di­zaj­ner­sko sav­r­šen­stvo ko­je æe u­z pra­vil­nu kom­bi­na­ci­ju svi­h e­le­me­na­ta i de­ta­lja stvo­ri­ti ku­pao­ni­cu i­z snova. KO­LEK­TO­R LI­V spoz­na­je do­bi­ve­ne su­ rad­njo­m s raz­li­èi­ti­m sku­pi­na­ma ko­ris­ni­ka us­pješ­no uk­lju­èu­je u raz­vo­j prog­ra­ma sa­ni­ tar­ne op­re­me. Re­zul­ta­t su vi­so­ko fun­kcio­ nal­ni proiz­vo­di ko­ji se od­li­ku­ju izdr­lji­voš­æu i iz­ra­ðe­ni su s miš­lju o pri­rod­no­m o­ko­li­šu i koris­ni­ci­ma. Od­li­ku­ju se:   sav­r­še­ni­m di­zaj­no­m,   e­le­gan­tni­m ob­li­ko­m,   kva­li­tet­ni­m ma­te­ri­ja­lo­m i   jed­nos­tav­ni­m pos­tav­lja­nje­m. U di­zaj­ner­ski sav­r­še­ni­m i u­pot­reb­lji­vi­m proiz­vo­di­ma ud­ru­u­ju se suv­re­me­ni di­zaj­ ner­ski i teh­niè­ki tren­do­vi te pri­rod­ni ma­te­ ri­jali. LI­V proiz­vo­di bi­t æe nad­grad­nja sva­ke ku­pao­ni­ce je­r su stvo­re­ni s miš­lju na va­s, ko­ris­ni­ke i va­še za­do­volj­stvo. LIV-FIX i LIV-MOUNT Suv­re­me­ni tren­do­vi sa­ni­tar­ni­h e­le­me­na­ta dik­ ti­ra­ju ug­rad­nju pod­buk­ni­h sus­ta­va ko­ji pred­ stav­lja­ju i­dea­la­n iz­bo­r za opre­ma­nje raz­li­èi­ti­h ku­paon­ski­h i sa­ni­tar­ni­h pros­to­ra. Bes­pri­je­ kor­na fun­kci­ja šted­no­g i ne­èuj­no­g is­pi­ra­nja ne­vid­lji­va je u pros­to­ru, a bo­ga­to­m po­nu­do­m ak­ti­va­cij­ski­h tip­ki es­tet­ski mo­e u­pot­pu­ni­ti am­bi­je­nt pre­ma e­lja­ma ko­ris­ni­ka.

54

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Proizvodi iz serije LIV-FIX i LI­V-MOU­NT od­liè­na su os­no­va suv­re­me­ni­h pros­to­ra te sav­r ­še­n iz­bo­r za no­vog­rad­nje i ob­no­vu ku­ paon­ski­h i sa­ni­tar­ni­h pros­to­ra. No­vi proiz­vo­di i­z se­ri­je pod­buk­ni­h vo­do­ kot­li­æa LI­V-FIX 7512 i LI­V-MOU­NT 7512 pra­vi su iz­bo­r za sve o­ne ko­ji u svo­jo­j ku­pao­ni­ci e­le ob­je­di­ni­ti bes­pri­je­kor­nu fun­kci­ju si­gur­ no­g ko­riš­te­nja vo­de u­z di­zaj­ner­ski sav­r­še­n am­bi­je­nt. Nji­ho­ve su os­nov­ne pred­nos­ti: 1. Šted­nja vo­de zah­va­lju­ju­æi ma­nje­m vo­ lu­me­nu vo­do­kot­li­æa – 7,5 li­ta­ra. 2. Šted­nja vo­de zah­va­lju­ju­æi pouz­da­no­m iz­laz­no­m ven­ti­lu Gali­leo i jed­nos­tav­no­m po­ de­ša­va­nju ko­li­èi­ne vo­de:   ve­li­ka ko­li­èi­na vo­de 7, 6 i­li 5 li­ta­ra   ma­la ko­li­èi­na vo­de 4 i­li 3 lit­re. 3. I­zu­zet­no ti­ho pu­nje­nje vo­do­kot­li­æa s ven­ti­li­ma za pu­nje­nje HMV (Hydro Mag­ne­ti­c Val­ve):   Ven­ti­l u­z ti­hi ra­d (10 dB(A) pri 0,3 MPa) o­mo­gu­æu­je br­zo pu­nje­nje vo­do­kot­li­æa – pro­ to­k vo­de – 0,22 l/s pri 0,5 MPa. 4. Jed­nos­tav­na de­mon­ta­a i po­nov­na mon­ta­a ven­ti­la be­z ko­riš­te­nja a­la­ta. 5. Br­zo i jed­nos­tav­no prik­lju­èi­va­nja do­vod­ne in­sta­la­ci­je s i­no­va­tiv­ni­m prik­lju­ èi­va­nje­m kut­no­g ven­ti­la:   Kut­ni ven­ti­l o­mo­gu­æu­je prik­lju­èi­va­nje do­vod­ne ci­je­vi iz­va­n vo­do­kot­li­æa   Zam­je­na kut­no­g ven­ti­la mo­gu­æa je na­ ko­n ug­rad­nje vo­do­kot­li­æa – be­z ko­riš­te­nja a­la­ta. 6. Vo­do­kot­li­æ je zaš­ti­æe­n o­d o­ro­ša­va­nja.

7. Kva­li­te­ta – o­si­gu­ra­nje fun­kcio­ni­ra­nja :   10 go­di­na jamstva – po­su­da vo­do­ kot­li­æa i no­si­vi ok­vir   2 go­di­ne jam­stva – ven­ti­l za pu­nje­nje i od­vod   Re­zer­vni di­je­lo­vi o­si­gu­ra­ni su 25 go­di­ na o­d pres­tan­ka proiz­vod­nje. 8. Ve­li­k iz­bo­r tip­ki za ak­ti­va­ci­ju:   Mon­ta­a tip­ki za ak­ti­va­ci­ju mo­gu­æa je be­z ko­riš­te­nja a­lata   Kon­struk­ci­jo­m je o­si­gu­ra­no pra­vil­no pos­tav­lja­nje du­bi­ne – jed­nos­tav­no pos­tav­lja­ nje vij­ka za re­gu­la­ci­ju. Pri­li­ko­m di­zaj­ni­ra­nja tip­ki za ak­ti­va­ci­ju, in­spi­ra­ci­ju smo na­la­zi­li u èa­rob­no­m iz­gle­du po­lud­ra­go­g i dra­go­g ka­me­nja te mi­ne­ra­la. Nas­ta­la je li­ni­ja proiz­vo­da s kom­bi­na­ci­ja­ma ob­li­ka, bo­ja i ma­te­ri­ja­la ko­ji æe u ku­pao­ni­cu u­ni­je­ti har­mo­ni­ju pri­ro­de. Proiz­vo­di i­z se­ri­je pod­buk­ni­h vo­do­kot­li­æa LI­V-FIX 7512 i LI­VMOU­NT 7512 mo­gu se kom­bi­ni­ra­ti s tip­ka­ ma za ak­ti­va­ci­ju se­ri­je Zir­co­n, Ru­by, Se­le­ni­te i Ap­li­te. ZNAMO SLUŠATI ELJE KORISNIKA Ug­lav­no­m se s i­za­zo­vi­ma ve­æi­h in­ter­ven­ci­ja u ku­pao­ni­cu suo­èa­va­mo dva pu­ta u i­vo­tu, pa je za­to kva­li­te­ta ci­je­lo­g pro­ce­sa iz­nim­ no va­na ka­ko bi ko­naè­no r­je­še­nje do­ni­je­lo kva­li­te­ta­n, fun­kcio­na­la­n i di­zaj­ner­ski sav­r­še­n prosto­r za in­ti­mu i o­puš­ta­nje. U ci­je­lo­m pro­ce­su krei­ra­nja proiz­vo­da i us­ lu­ga pred­stav­ni­ci cilj­ni­h ko­ris­ni­ka o­d iz­nim­ne su va­nos­ti. Po­du­ze­æe KO­LEK­TO­R LI­V klju­è


sanitarije&instalacije

LI足V-FIX 7512 i LI足V-MOU足NT 7512

SVIBANJ 2013. GRADNJA

55


sanitarije&instalacije na­lo, knji­ni­ci Au­to­CA­D LI­V za ko­riš­te­nje od stra­ne pro­jek­ta­ na­ta stroj­ni­h in­sta­la­ci­ja i os­ta­li­h ko­ris­ni­ka ko­ji­ma su pot­reb­ne de­talj­ne teh­niè­ke in­for­ma­ci­je o proiz­vo­di­ma teh­ni­ke za is­pi­ra­nje LI­V sad­r ­a­ji­ma o mon­ta­i proiz­ vo­da te ni­zu dru­gi­h ko­ris­ni­h in­ for­ma­ci­ja o pro­daj­no­m prog­ra­ mu LI­V. POZIV INSTALATERIMA Èlan­stvo u LI­V CLU­BU in­sta­la­te­ ri­ma o­mo­gu­æu­je sud­je­lo­va­nje u prog­ra­mu vjer­nos­ti. U skla­du s pla­no­m tr­iš­ ni­h ak­tiv­nos­ti, u o­vo­j je go­di­ni na hr­vat­sko­m tr­iš­tu pok­re­nu­t prog­ra­m vjer­nos­ti LI­V CLU­B, èi­ji je os­nov­ni ci­lj ja­èa­nje od­no­sa s naj­va­nijim kup­ci­ma za LI­V, in­ sta­la­te­ri­ma stroj­ni­h in­sta­la­ci­ja tj. in­sta­la­te­ri­ma sa­ni­ta­ri­ja te po­ bolj­ša­nje pre­poz­nat­lji­vos­ti rob­ne mar­ke sa­ni­tar­ne op­re­me LI­V. Po­zi­va­mo in­sta­la­te­re da na­m se prid­ru­e na teh­niè­ki­m e­du­ ka­ci­ja­ma ti­je­ko­m ko­ji­h æe bi­ti pred­stav­lje­ne brojne no­vos­ti u

Zir­co­n E­co stak­lo ze­le­na

Ru­by E­co wen­ge

prog­ra­mu sa­ni­tar­ne teh­ni­ke i de­talj­ni­je po­ god­nos­ti èlan­stva u LI­V CLU­BU. PRIJAVA NA BESPLATNU EDUKACIJU Za e­du­ka­ci­ju i pred­stav­lja­nje LI­V CLU­BA mo­e­te se pri­ja­vi­ti e-poš­to­m na ad­re­su liv­club­@ko­lek­to­r.co­m i­li is­pu­nja­va­nje­m pri­jav­ni­ce na www.liv­clu­b.eu tj. sla­nje­m pri­lo­e­no­g ob­ras­ca na bro­j fak­sa +386 5 72 83 811 i­li poš­to­m na ad­re­su KO­LEK­TO­R LI­V d.o.o., Mar­ke­ti­ng, In­dus­trij­ska ces­ta 2, 6230 Pos­toj­na, Slo­ve­ni­ja. Ve­se­li­mo se sus­re­tu s va­ma! VRLO DOBAR ODAZIV INSTALATERA LI­V CLU­B pokre­nu­t je 1. si­jeè­nja o­ve go­di­ne na slo­ven­sko­m tr­iš­tu, a s ob­zi­ro­m na bro­j pri­ja­va i pri­kup­lje­ni­h bo­do­va mo­e se zak­lju­ èi­ti da je dob­ro prih­va­æe­n me­ðu in­sta­la­te­ri­ ma. U pr­vo­m su kvar­ta­lu iz­nim­no dob­ro prih­ va­æe­ne i teh­niè­ke e­du­ka­ci­je te su u­z re­do­vi­te ras­pisani i do­dat­ni ter­mi­ni. U trav­nju o­ve go­di­ne LI­V CLU­B u­ve­de­n je i na os­ta­li­m, za rob­nu mar­ku LI­V bit­ni­m tr­iš­ti­ma – u Hr­vat­sko­j, Bos­ni i Her­ce­go­ vi­ni, Ru­munj­sko­j i Ma­ðar­sko­j gdje is­to o­èe­ku­je­mo do­ba­r o­da­zi­v in­sta­la­te­ra. No­vos­ti mo­e­te pra­ti­ti na mre­ni­m stra­ni­ca­ma www.li­v.si.

za pro­na­la­e­nje r­je­še­nja vi­di u uk­lju­èi­va­nju kraj­nje­g ko­ris­ni­ka i nje­go­vo­g ko­ris­niè­ko­g is­ kus­t va, pro­daj­no­g mjes­ta i ar­hi­te­ka­ta ko­ji æe nac­r ­ta­ti ku­pao­ni­cu, da­ti sav­je­t u ve­zi s od­go­ va­ra­ju­æi­m e­le­men­ti­ma te in­sta­la­te­ra ko­ji æe e­le­men­te pos­ta­vi­ti na fun­kcio­na­la­n na­èi­n. Pri­ro­da proiz­vo­da prog­ra­ma sa­ni­tar­ne teh­ni­ke LI­V us­ko je ve­za­na na cilj­nu sku­pi­nu in­stala­te­ra, pr­ven­stve­no ka­da je ri­je­è o sku­ pi­ni pod­buk­ni­h proiz­vo­da. U pro­ce­su kup­nje pod­buk­ni­h proiz­vo­da miš­lje­nje in­sta­la­te­ra o­d kljuè­no­g je zna­èa­ja za ko­naè­nu od­lu­ku kup­ca, a kup­ci se i u ve­æi­ni slu­èa­je­va os­la­ nja­ju up­ra­vo na miš­lje­nje in­sta­la­te­ra. JAÈAMO KRUG POVJERENJA e­lje­li bis­mo o­ja­èa­ti du­go­go­diš­nju me­ðu­sob­ nu kva­li­tet­nu su­rad­nju i na­dog­ra­di­ti pov­je­re­ nje ko­je na­m is­ka­zu­ju vjer­ni kup­ci sa­ni­tar­ne op­re­me. Par­tner­ski prog­ra­m LI­V CLU­B u os­no­vi je na­mi­je­nje­n struè­no­j jav­nos­ti na pod­ruè­ju stroj­ni­h insta­la­ci­ja i ku­paon­ske op­re­me, a sad­r ­a­ji mre­ne stra­ni­ce www.liv­clu­b.eu za pro­fe­sio­nal­ne ko­ris­ni­ke od­li­èa­n su iz­vo­r in­ for­ma­ci­ja za sve ko­ji tra­e de­talj­ni­je i struè­ne in­for­ma­ci­je o proiz­vo­di­ma sa­ni­tar­ne teh­ni­ke. Re­gis­tra­ci­ja u LI­V CLU­B bes­plat­na je i jednos­tav­na. Ko­ris­ni­k se tre­ba jed­nos­tav­no re­gis­tri­ra­ti na mre­no­j stra­ni­ci www.liv­clu­b. eu, što mu o­mo­gu­æu­je pris­tu­p cje­lo­vi­to­j teh­ niè­ko­j do­ku­men­ta­ci­ji teh­ni­ke za is­pi­ra­nje LI­V s mo­guæ­noš­æu pri­je­no­sa na o­sob­no ra­èu­ Untitled-2 1

56

GRADNJA SVIBANJ 2013.

5/9/2013 9:53:40 AM




grijanje&klima

No­vi stan­dar­di u nis­ko­j pot­roš­nji e­ner­gi­je Pot­pu­no u skla­du s e­ner­get­sko­m re­gu­la­ti­vo­m EU, Mit­su­bis­hi ­ E­lec­tri­c na tr­iš­te je lan­si­rao u­re­ða­je u naj­vi­šo­j e­ner­get­sko­j ­ kla­si (A+++)

SVIBANJ 2013. GRADNJA

59


grijanje&klima

U

svi­m dr­a­va­ma EU o­d po­èet­ka go­di­ne na sna­zi je no­va E­r­P (E­ner­gy re­la­te­d Pro­duc­ts) re­gu­la­ti­va ko­ja is­tov­re­me­ no pro­mi­èe e­ner­get­sku u­èin­ko­vi­to­st kli­ma u­re­ða­ja i og­ra­ni­èa­va tr­iš­ni pla­sman u­re­ða­ja ko­ji ne za­do­vo­lja­va­ju vi­so­ko pos­ tav­lje­ne kri­te­ri­je u­èin­ko­vi­tos­ti. Pa­ra­lel­no s u­vo­ðe­nje­m E­r­P re­gu­la­ti­ve, u­ve­de­ne su i no­ve e­ner­get­ske kla­se (A+, A++ i A+++) te je ob­ve­za proiz­vo­ða­èa is­tak­nu­ti se­zon­sku pot­ roš­nju e­lek­triè­ne e­ner­gi­je u hla­ðe­nju i grija­ nju. Ja­pan­ski su proiz­vo­ða­èi ob­je­ruè­ke do­èe­ ka­li u­vo­ðe­nje re­gu­la­ti­ve je­r su o­du­vi­je­k bi­li u sa­mo­m vr­hu ka­da je u pi­ta­nju u­èin­ko­vi­to­st, od­nos­no nis­ki ut­ro­ša­k e­lek­triè­ne e­ner­gi­je. Mit­su­bis­hi E­lec­tri­c o­ve je go­di­ne te­me­lji­to ob­no­vio pa­le­tu proiz­vo­da, pa kupci i­ma­ju ve­li­k iz­bo­r šted­lji­vi­h, at­rak­tiv­ni­h i cje­nov­no prih­vat­lji­vi­h u­re­ða­ja. Kirigamine FH To­p mo­de­l u po­nu­di, Ki­ri­ga­mi­ne FH zas­jeo na sa­m tro­n kli­ma­ti­za­cij­ske op­re­me zah­va­lju­ju­ æi naj­vi­še­m e­ner­get­sko­m raz­re­du (A+++ u hla­ðe­nju i A+++ u gri­ja­nju), nap­red­no­m i vr­lo pre­ciz­no­m Plas­ma Qua­d fil­ter­sko­m sus­ ta­vu i no­vo raz­vi­je­no­m 3D I-see sen­zo­ru ko­ji tem­pe­ra­tu­ru u sva­ko­j pros­to­ri­ji re­gu­li­ra o­èi­ ta­va­ju­æi po­da­ta­k sa èa­k 752 zo­ne. U slu­èa­ju da ko­ris­ni­k na­pus­ti pros­to­ri­ju, u­re­ða­j au­to­mat­ski pre­la­zi u sta­nd-by re­i­m te se po­nov­no pok­re­æe po pov­rat­ku ko­ris­ni­ ka. U­re­ða­j je dos­tu­pa­n u ja­èi­na­ma 2,5, 3,5 i 5,0 kW. Su­pe­r DC In­ver­ter Te­me­lji­to je ob­nov­lje­n i naj­pro­da­va­ni­ji mo­de­l, Su­pe­r DC In­ver­te­r ko­ji je do­bio svje­ i mo­de­ra­n di­za­jn u kom­bi­na­ci­ji s vr­lo kom­pak­tnim di­men­zi­ja­ma. Mo­de­li o­ve se­ri­je i da­lje su naj­ti­ši u­re­ ða­ji na tr­iš­tu (21 dB), u­la­ze u vi­so­k e­ner­get­ski raz­re­d (A++), op­rem­lje­ne su tjed­ni­m ti­me­ro­m i kva­li­tet­ni­m na­nopla­ti­nu­m fil­ter­ski­m sus­ta­vo­m. Je­di­ni­ce su dos­tup­ne u iz­ved­ba­ma ja­èi­ne 2,5, 3,5, 4,2 i 5,0 kW te 6,0 i 7,1 kW u GF iz­ved­bi (dru­ga­èi­ji di­za­jn u­nu­tar­nje je­di­ni­ce).

60

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Stan­da­r­d DC In­ver­ter No­vo­st je i no­vi in­ver­ter­ski mo­de­l Stan­da­r­d DC In­ver­te­r ko­ji o­du­šev­lja­va po­volj­no­m ci­je­ no­m, at­rak­tiv­ni­m di­zaj­no­m i nis­ko­m ra­zi­no­m bu­ke. U­èin­ko­vi­to­st je na vi­si­ni za­dat­ka, pa se svi mo­de­li pla­si­ra­ju u A e­ner­get­ski raz­re­d. Ras­po­m mo­de­la star­ta sa 2,5 kW, a u po­nu­ di su i mo­de­li sna­ge 3,15 i 5,0 kW.

Kne­za Bra­ni­mi­ra 189 10040 Zag­reb Te­l: 0800 0077 Emai­l: in­fo@­kli­ma­ti­za­ci­ja.hr www.kli­mati­za­ci­ja.hr


grijanje&klima

U­la­ga­nje­m u raz­vo­j do vr­hun­ski­h proiz­vo­da Sam­sun­go­vi proiz­vo­di is­ti­èu se i­no­va­tiv­no­m teh­no­lo­gi­jo­m ko­ja ­ is­tin­ski ut­je­èe na kva­li­te­tu i­vo­ta ko­ris­ni­ka fo­ku­si­raju­æi se na ­ je­din­stve­no is­kus­t vo ko­riš­te­nja proiz­vo­da

SVIBANJ 2013. GRADNJA

61


grijanje&klima

K

o­rej­ska me­ga­kor­po­ra­ci­ja ko­ja je 2012. go­di­nu zav­r­ši­la kao de­ve­ta naj­ve­æa kom­pa­ni­ja na svi­je­tu, s u­kup­ni­m pri­ ho­do­m o­d 32,9 mi­li­jar­di do­la­ra, zau­ ze­la je svo­ju po­zi­ci­ju me­ðu na­jut­je­caj­ni­m i na­ji­no­va­tivni­ji­m proiz­vo­ða­èi­ma kli­ma-u­re­ ða­ja. Re­zul­ta­t je to du­go­go­diš­nje po­li­ti­ke in­ves­ ti­ra­nja e­nor­mni­h sred­sta­va (vi­še o­d 6 pos­ to u­kup­ni­h pri­ho­da) u is­tra­i­va­nje i raz­vo­j te mar­ke­tin­ške ak­tiv­nos­ti. Iz da­naš­nje per­spek­ti­ve, o­va­j ko­rej­ski di­v i­ma naj­kra­æi i­vot­ni cik­lu­s proiz­vo­da na tr­ iš­tu, vo­de­æi je bra­nd po bro­ju i­no­va­ci­ja ko­je in­kor­po­ri­ra u sva­ki proiz­vo­d, a ni kli­ma-u­re­ ða­ji ni­su iz­nim­ka. Ove go­di­ne Sam­su­ng u­la­zi sa sna­ni­m a­du­ti­ma na po­lju kli­ma­ti­za­cij­ske op­re­me. Bo­r a­cay se­ri­ja Po­èe­ta­k po­nu­de su FixSpeed u­re­ða­ji Bo­ra­ cay se­ri­je ko­ji su op­rem­lje­ni Fu­ll HD fil­te­ro­m, a cje­nov­no star­ta­ju ve­æ o­d 2899 ku­na. Bo­ ra­cay in­ver­ter­ski mo­de­l spa­da me­ðu naj­pro­ da­va­ni­je Sam­sun­go­ve in­ver­ter­ske mo­de­le. Od­li­ku­je ga prih­vat­lji­va ci­je­na i šted­lji­v in­ ver­ter­ski kom­pre­so­r ko­ji po no­vo­j E­r­P kla­ si­fi­ka­ci­ji u hla­ðe­nju u­la­zi u A++ e­ner­get­ski raz­re­d. Mo­de­li Mal­di­ves In­ver­ter­ski mo­de­li Mal­di­ve­s zah­va­lju­ju­æi Sma­r ­t In­ver­te­r teh­no­lo­gi­ji o­si­gu­ra­t æe naj­vi­ ši stu­pa­nj kom­fo­ra u­z op­ti­mal­nu pot­roš­nju

e­lek­triè­ne e­ner­gi­je (e­ner­get­ski raz­re­d A++). Fu­ll HD fil­te­r ko­ji pri­kup­lja do 80 pos­to pra­ši­ ne i bak­te­ri­ja ko­je uz­ro­ku­ju a­ler­gi­je bri­ne se da kva­li­te­ta zra­ka ko­ji u­di­šu ko­ris­ni­ci kli­mau­re­ða­ja u­vi­je­k bu­de na vi­so­ko­j ra­zi­ni. Jun­gfrau Pre­miu­m i Jun­gfrau Flag­ship U vr­h po­nu­de Sam­sun­go­vi­h kli­ma-u­re­ða­j smjes­ti­li su se mo­de­li Jun­gfrau Pre­miu­m i Jun­gfrau Flag­shi­p. O­ba mo­de­la do­no­se preg­ r­št fun­kcio­nal­nos­ti ko­je æe za­do­vo­lji­ti i na­jis­ tan­èa­ni­je proh­tje­ve ko­ris­ni­ka. Op­rem­lje­ni su Sma­r ­t Wi-Fi fun­kci­jo­m ko­ja o­mo­gu­æu­je up­ rav­lja­nje kli­ma-u­re­ða­je­m pu­te­m aplika­ci­je za smar­tpho­ne. U­z vr­lo pre­ci­za­n Fu­ll HD fil­te­r, o­ba mo­de­la nu­de i Vi­ru­s Doc­to­r plas­ma fil­ ter­ski sus­ta­v ko­ji je spo­so­ba­n o­èis­ti­ti zra­k o­d 99 pos­to bio­loš­ki štet­ni­h tva­ri u zra­ku (pra­ ši­na, bak­te­ri­je...). To­p mo­de­l, Jun­gfrau Flag­ shi­p pla­si­rao se u najvi­ši e­ner­get­ski raz­re­d u hla­ðe­nju (A+++) i A++ u gri­ja­nju.

62

GRADNJA SVIBANJ 2013.

Kne­za Bra­ni­mi­ra 189 10040 Zag­reb Te­l: 0800 0077 Emai­l: in­fo@­kli­ma­ti­za­ci­ja.hr www.kli­mati­za­ci­ja.hr



elektro news

Pred­stav­lje­na no­va ge­ne­ra­ci­ja ap­li­ka­ci­je Hue Phi­li­ps na­jav­lju­je slje­de­æu fa­zu raz­vo­ja um­re­e­ne ras­vje­te ­ te u­sav­r­ša­va Phi­li­ps Hue èi­me o­n pos­ta­je jo­š in­te­li­gen­tni­ji

P

hi­li­ps je ne­da­vno na­ja­vio ni­z i­no­va­ci­ ja ko­ji­ma Phi­li­ps Hue – na­jin­te­li­gen­ tni­ji um­re­e­ni sus­ta­v LE­D-ras­vje­te na svi­je­tu – pos­ta­je jo­š in­te­li­gen­tni­ji, prak­tiè­ni­ji i pris­tu­paè­ni­ji u do­mo­vi­ma di­lje­m svi­je­ta. O­va po­bolj­ša­nja od­ra­z su pov­rat­ni­h in­for­ma­ci­ja ko­je da­je sve ve­æa zajed­ni­ca en­ tu­zi­jas­ta i prog­ra­me­ra i­z ci­je­lo­g svi­je­ta. Mo­guæ­nos­ti ver­zi­je 1.1 No­va ge­ne­ra­ci­ja ap­li­ka­ci­je Hue (ver­zi­ja 1.1) sa­da se po­mo­æu pa­met­no­g te­le­fo­na i­li tab­ le­ta mo­e po­ve­za­ti s va­ši­m os­nov­ni­m in­ter­

64

GRADNJA SVIBANJ 2013.

net­ski­m ser­vi­si­ma što zna­èi da va­še a­ru­lje sada mo­gu po­ka­zi­va­ti i vre­men­sku prog­ no­zu, sta­nje na bur­zi, spor­tske re­zul­ta­te, e-mai­lo­ve, no­vos­ti na druš­t ve­ni­m mre­a­ma i ta­ko da­lje. Mo­e i­h se po­de­si­ti i da se po­na­ša­ju na na­èi­n ko­ji vi o­da­be­re­te. Na prim­je­r, da pro­ mi­je­ne bo­ju a­ko do­la­zi ki­ša, da bljes­kaju do­bi­je­te li hi­ta­n e-mai­l i­li Fa­ce­boo­k-po­ru­ku o­d ne­ko­g po­seb­no­g. Mo­gu se i pos­tup­no po­ ja­èa­va­ti ka­ko za­pa­da sun­ce i­li èa­k bljes­ka­ti u bo­ji va­še o­mi­lje­ne spor­tske mom­èa­di ka­d o­na po­ve­de. Sve je o­vo mo­gu­æe zah­va­lju­ju­æi

au­to­ma­ti­zi­ra­no­m in­ter­net­sko­m ser­vi­su pod i­me­no­m IF­T TT (I­f Thi­s The­n Tha­t), a zna­èi da ras­vje­ta va­še­g do­ma sa­da mo­e bi­ti po­ ve­za­na sa svi­je­to­m na bez­broj­ne i uz­bud­lji­ve no­ve na­èi­ne. No­va ras­vje­ta s geo­lo­k a­cij­sk i­m mo­guæ­nos­ti­ma do­èe­ku­je va­s u ­ va­še­m do­mu Aplikacija v1.1 prvo je poboljšanje Hueo­vo­g sus­ta­va, a ko­ris­ni­ci æe ga mo­æi do­bi­ti jed­nos­ tav­ni­m a­u­ri­ra­nje­m. 'Geo­fen­cin­g' je nje­go­va no­va mo­guæ­no­st, a zna­èi da va­š pa­met­ni te­


elektro news le­fo­n i­li tab­le­t mo­e pre­poz­na­ti ka­da se vi i­li va­ša o­bi­te­lj prib­li­a­va­te i­li u­da­lja­va­te o­d ku­æe te pos­la­ti in­for­ma­ciju Hueo­vi­m a­ru­lja­ma da se au­to­mat­ski uk­lju­èe i­li is­klju­èe, pro­mi­je­ne bo­ju i­li po­de­se ras­vje­tu – sve to, a da ni ne iz­va­di­te te­le­fo­n i­z de­pa. In­tui­tiv­no po­bolj­ša­va va­š i­vot Mo­guæ­no­st stva­ra­nja ras­po­re­da zna­èi da mo­e­te prog­ra­mi­ra­ti Hue da po­bolj­ša sva­ kod­nev­nu ru­ti­nu va­še o­bi­te­lji i stvo­ri at­mos­ fe­ru za ak­tiv­nos­ti kao što su bu­ðe­nje, pi­sa­nje do­ma­æe za­da­æe i­li od­la­za­k na spa­va­nje, a da pri­to­m ne tre­ba­te mi­je­nja­ti pos­tav­ke sva­ki da­n. I­de­te li na od­mo­r, ras­vje­tu mo­e­te po­ de­si­ti ta­ko da se pa­li i ga­si u sluèaj­no o­dab­ ra­no vri­je­me ta­ko da se vi mo­e­te slo­bod­no o­pus­ti­ti i ne bri­nu­ti o si­gur­nos­ti svo­g do­ma. Svi­jet­lo s bez­gra­niè­ni­m ­ po­ten­ci­ja­lom Prog­ra­me­ri su ta­ko­ðe­r o­du­šev­lje­ni mo­guæ­ nos­ti­ma da pro­ši­ru­ju Hueo­ve fun­kcio­nal­nos­ti no­vi­m ap­li­ka­ci­ja­ma te i­h in­tegri­ra­ju s os­ta­li­m proiz­vo­di­ma i us­lu­ga­ma. Na­ko­n što je Phi­li­ps ob­ja­vio Hueo­v ot­vo­re­ni A­PI te ko­d za prog­ ra­me­re (de­ve­lo­pe­r­s.meet­hue.co­m) na tr­iš­tu se po­ja­vi­lo vi­še o­d tri­de­se­t no­vi­h ap­li­ka­ci­ja. Ne­ke o­d nji­h o­mo­gu­æu­ju Hueo­vi­m pa­met­ni­m a­ru­lja­ma da se us­klaðuju s glaz­bo­m i o­mo­ to­m al­bu­ma, vi­zua­li­zi­ra­ju va­še ot­ku­ca­je sr­ ca do­k vje­ba­te ko­d ku­æe, po­ma­u u u­èe­nju pla­ne­tar­no­g sus­ta­va, od­go­va­ra­ju na go­vor­ne na­red­be te se sin­kro­ni­zi­ra­ju s te­le­vi­zij­ski­m ek­ra­ni­ma ka­ko bi pru­i­li am­bi­jen­tal­no is­kus­ tvo. 'Lju­di su zais­ta prih­va­ti­li Hue i i­de­ju da je um­re­e­na ras­vje­ta klju­è um­re­e­no­g do­ma',

ko­men­ti­ra Fi­li­p Ja­n De­pauw, di­rek­to­r Phi­ li­ps Lig­thin­ga, te do­dao: 'Po­nos­ni smo što do­no­si­mo sna­gu um­re­e­ne ras­vje­te ko­je æe po­bolj­ša­ti sva­kod­nev­ni i­vo­t lju­di. Stal­ni­m i­no­va­ci­ja­ma, slušanje­m ko­ris­ni­ka, pod­r ­a­ va­nje­m prog­ra­me­ra te ud­ru­i­va­nje­m sna­ga s no­vi­m par­tne­ri­ma nas­tav­lja­mo ši­ri­ti gra­ni­ce te stav­lja­ti LE­D-a­ru­lje u sre­diš­te um­re­e­ni­h do­mo­va'. Pa­met­no r­je­še­nje za pa­met­ni­je do­mo­ve Ko­ris­te­æi stan­da­r­d Zig­Bee Lig­htLI­nk, Huea­ru­lje ne sa­mo da ko­mu­ni­ci­ra­ju jed­na s dru­go­m ne­go mo­gu ko­mu­ni­ci­ra­ti i s os­ta­li­m u­re­ða­ji­ma ko­je se te­me­lje na Zig­Beeu po­pu­t sen­zo­ra pok­re­ta i kuæ­ni­h ter­mos­ta­ta, a is­tov­ re­me­no mo­gu i po­nu­di­ti ši­ro­ko­po­jas­ni sig­na­l te tro­ši­ti zna­èaj­no ma­nje e­ner­gi­je u mi­ro­va­ nju o­d tra­di­cio­nal­ni­h Wi-Fi-sus­ta­va. Do­dat­ne ap­li­ka­ci­je ko­je su raz­vi­je­ne za Hue dos­tup­ne su u on­li­ne-pro­da­vao­ni­ca­ma ap­li­ka­ci­ja i­li na meet­Hue.co­m, a pru­a­ju ko­ris­ni­ci­ma no­ve na­èi­ne da po­bolj­ša­ju svo­j do­iv­lja­j ras­vje­te te svo­je i­vo­te. Da­lje i­no­va­ci­je kao što su no­ve vr­ste Hue-a­ru­lja ta­ko­ðe­r æe bi­ti na­jav­lje­ne kas­ni­je o­ve go­di­ne. Dos­tu­pa­n u sve vi­še pro­da­vao­ni­ca Us­tra­ju­æi u svo­m op­red­je­lje­nju da svi­je­tu pred­sta­vi sve mo­guæ­nos­ti um­re­e­ne ras­ vje­te Phi­li­ps èi­ni Hue sve dos­tup­ni­ji­m: tu su no­vi pro­daj­ni par­tneri te no­va tr­iš­ta ko­ja uk­lju­èu­ju Aus­tra­li­ju i No­vi Ze­la­nd, ci­je­lu EU te, s po­èet­ko­m slje­de­æe­g mje­se­ca, i ne­ke is­toè­noeu­rop­ske zem­lje. O­si­m što je dos­tu­ pa­n na Ap­pleo­vi­m pro­daj­ni­m mjes­ti­ma te na in­ter­net­sko­j stra­ni­ci Ap­ple.co­m, Hue æe us­

ko­ro u­æi i u mre­u 550 ov­laš­te­ni­h Ap­pleo­vi­h dis­tri­bu­te­ra di­lje­m Eu­ro­pe, a u Sje­di­nje­ni­m Dr­a­va­ma bi­t æe dos­tu­pa­n i pu­te­m ser­vi­sa A­ma­zo­n.co­m. Vi­še in­for­ma­ci­ja, kao i ci­je­lu lis­tu pro­daj­ni­h par­tne­ra i ze­ma­lja mo­e­te na­ æi na www.meet­Hue.co­m.

O Phi­li­ps Hueu

K

va­li­tet­nim i šted­lji­vi­m LE­D-a­ru­lja­ ma, Phi­li­ps Hue va­m o­mo­gu­æu­je da po­de­si­te ni­jan­se bi­je­lo­g svjet­la i­li stvo­ri­te bi­lo ko­ju bo­ju. U­z to Phi­ li­ps Hue mo­e:   sa­èu­va­ti pos­tav­ke svjet­la za sva­ku pros­to­ri­ju i­li dio da­na te uk­lju­èi­ti i­h tre­ nu­taè­no   ko­ris­ti­ti bi­lo ko­ju fo­tog­ra­fi­ju i­z va­še­g te­le­fo­na kao pa­le­tu bo­ja ko­jo­m æe os­vi­jet­ li­ti va­šu so­bu te va­m o­i­vi­ti us­po­me­ne   po­de­si­ti bi­je­lo svjet­lo u ni­jan­se o­d top­lo­g svjet­la svi­je­æa do sna­no­g, mo­ der­no­g bi­je­lo­g svjet­la   bo­ja­ma stvo­ri­ti at­mos­fe­ru i­li se us­ kla­di­ti s u­re­ðe­njem va­še­g do­ma   kon­tro­li­ra­ti i nad­gle­da­ti va­šu ras­vje­ tu ka­d nis­te ko­d ku­æe ka­ko bi va­š do­m bio si­gu­ra­n, a vi bez­bri­ni   po­de­si­ti svjet­lo da se pri­la­go­di va­ šo­j dnev­no­j ru­ti­ni   u­èi­ni­ti da va­s svjet­lo raz­bu­di i os­ vje­i i­li da po­mog­ne va­ši­m vo­lje­ni­ma da zas­pe. Ap­li­ka­ci­ja za Phi­lip­so­v Hue i­ma i Lig­ htRe­ci­pe: èe­ti­ri prep­rog­ra­mi­ra­ne pos­tav­ ke ko­je se te­me­lje na Phi­lip­so­vo­m is­tra­ i­va­nju ut­je­ca­ja svjet­los­ti na na­še ti­je­lo. O­ve pos­tav­ke po­de­ša­va­ju a­ru­lje ta­ko da o­ne da­ju naj­bo­lje ni­jan­se i sna­gu bi­je­lo­g svjet­la kako bis­te se mog­li o­pus­ti­ti, èi­ta­ti, kon­cen­tri­ra­ti i­li raz­bu­di­ti.

O Roya­l Phi­li­ps E­lec­tro­ni­cs

R

oya­l Phi­li­ps E­lec­tro­ni­cs (NYSE: PHG, AEX: PHIA) je di­ver­si­fi­ci­ ra­na tvr­tka s pod­ruè­ja zdrav­lja i zdra­vo­g i­vo­ta. O­ri­jen­ti­ra­na je na po­bolj­ša­va­nje i­vo­ta lju­di i­no­va­ci­ja­ma s pod­ruè­ja zdrav­stve­ne nje­ge, sta­no­va­nja te ras­vje­te. Sa sre­diš­te­m u Ni­zo­zem­sko­j, Phi­li­ps je u 2012. os­t va­rio pro­da­ju u vri­ jed­nos­ti o­d 24.8 mi­li­jar­di eu­ra, za­poš­lja­va o­ko 116,000 za­pos­le­ni­ka, a nje­go­vi us­lu­ ge i proiz­vo­di dos­tup­ni su u više o­d 100 ze­ma­lja di­lje­m svi­je­ta. Tvr­tka je svjet­ ski li­de­r u kar­dio­loš­ko­j nje­zi, in­ten­ziv­no­j i kuæ­no­j nje­zi, e­ner­get­ski u­èin­ko­vi­ti­m ras­vjet­ni­m r­je­še­nji­ma i no­vi­m na­èi­ni­ma prim­je­ne ras­vje­te kao i u proiz­vo­di­ma za bri­ja­nje muš­ka­ra­ca te nje­gu us­ne šup­ lji­ne. Više o tvr­tki Phi­li­ps na­æi æe­te na www.phi­li­ps.co­m.

SVIBANJ 2013. GRADNJA

65


Svakog mjeseca potraite novo izdanje èasopisa PRO Gradnja u PDF-u na www.progradnja.hr

elite li Vašu vijest objaviti na web stranici www.progradnja.hr, pišite nam na e-mail: redakcija@letak-naklada.hr. elite li Vaš banner objaviti na web stranici www.progradnja.hr, obratite nam se na e-mail: marketing@letak-naklada.hr.



91-2013.

| GODINA X. | BROJ 91 | SVIBANJ 2013. |


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.