Issuu on Google+


Grozdana Cvitan •••

Putujući s Kristoforom


Nakladnik Svjetlo riječi, Sarajevo Za nakladnika Miljenko Petričević Urednik Darko Rubčić Naslovnica Danijel Srdarev Grafičko oblikovanje Branko R. Ilić Tisak Dobra knjiga, Sarajevo

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 821.163.42-32 CVITAN, Grozdana Putujući s Kristoforom : knjiga o onima koji čekaju da bi se oni koji putuju imali kamo vratiti / Grozdana Cvitan. - Sarajevo : Svjetlo riječi, 2012. - 271 str. ; 20 cm Bilješka o autorici: str. 271. ISBN 978-9958-24-018-8 COBISS.BH-ID 19654406


Grozdana Cvitan

Putujući s Kristoforom Knjiga o onima koji čekaju da bi se oni koji putuju imali kamo vratiti

•••

Sarajevo 2012.


Zahvaljujem fra Ivanu Šarčeviću koji je imao povjerenja u činjenicu da vrijedi nastaviti razgovore sa svetima, rezultat čega je i ova knjiga. autorica


Predgovor

H

rvatska književnost danas ima jednu čudnu osobinu: ima mnogo nadarenih pisaca, čak i dobrih stilista, koji s velikim poznavanjem, a često i vrlo hrabro, opisuju stvarnost i živopisne likove, ali ne vjeruju da ljudi imaju dušu pa u nju i ne ulaze. Vodeći hrvatski romanopisci i kolumnisti posve se iskazuju u izvanjskom, njihovi literarni dometi budu i dosta visoki, a društvena kritika oštra i točna – ali to je otprilike to i ja se nakon takve lektire osjećam tek napola sit. Grozdana Cvitan u takvoj se književnoj matici našla u pokrajnjem rukavcu, a mladi kritičari za pokrajnje rukavce nemaju afiniteta, njima sve treba biti jasno, tečno, protočno i očito. Njih zbunjuje to što Grozdana Cvitan misli da je ono bitno očima nevidljivo – a baš se u tome vidljivome jalovo iscrpljuje gro hrvatske proze. Da ne bude zabune, i ona je s ovoga svijeta. Grozdana Cvitan čita novine, ali i životopise svetaca; gleda televiziju, ali i katolički kalendar; želi razgovarati sa suvremenicima, ali i s članovima svoje Crkve koji su već prešli u vječnost. Svijet koji vidi oko sebe tjera je u osamljenost i potištenost, i baš ondje traži (i nalazi) sugovornike s kojima će pretresti pitanja što je muče. Budući da o njima neće ništa saznati ni u novinama ni na televiziji, autorica sama kreće na istraživanje 5


i upoznaje svece kako bi našla sugovornika po svom ćefu. Nije joj teško otići u 12. stoljeće do svetog Gerlacha, ni potegnuti do Portugala da pita za zdravlje svetu Elizabetu; ne moraju ni biti službeno sveti, mogu biti i blaženici poput kardinala Stepinca, ili samo osobe umrle na glasu svetosti – poput hrvatskog misionara, isusovca Ivana Ratkaya, vjerojatno otrovana u dalekom Meksiku, sestre Ivane Slave Stakor koja je u Indiji služila najbjednijima ili liječnika siromašnih iz Antofagaste Antonia Rendića Ivandića. Katolički kalendar je metafizička registratura: odlagalište mrtvih svećenika, redovnika, kraljeva, kraljica, pokornika i prosjaka od kojih tek poneki ponekome živome nešto znači. Grozdana Cvitan želi to promijeniti i afirmirati nebesnike, zamijeniti njihovu aureolu za živu riječ. »Ljudi vole svece s kojima mogu razgovarati«, kaže ona, ali kod nje vrijedi obratno: ona traži sveca s kojim bi mogla razgovarati pa da ga zavoli. Nije joj lako udovoljiti, stroža je od strogih vatikanskih otaca koji pretresaju svetačke kauze. Neki su joj sveci biblijski – poput mudraca iz Lukina evanđelja – a neki sasvim svježi poput Francisce Cabrini. Neki joj odgovaraju više, poput Brigite Švedske, a s nekima se nikako ne može nagoditi, pogotovo ako zaključi da su ušli u kalendar preko veze. Svetost je paradoksalna ljudska osobina: najteže ju je zadobiti, ali stječe se kao dar, a ne kao nagrada za vlastite zasluge. Svetost se također i za svakoga muškarca i ženu kroji po mjeri, konfekcija je smrt svetosti (kao i umjetnosti, uostalom). Grozdana Cvitan smatra da sveci postoje da ih sretnemo u svom živo6


tu, pa ih i susreće: jetsetere, bogataše, hodočasnike, teologe, mučenike, učitelje i radnike – ukratko, ljude koji su zadugo mnoge ostavili zbunjene. S njima bistri mnoge i najrazličitije teme, od položaja žena u muškom svijetu i rata koji uvijek uzme nedužne, do Big Brothera kao apoteoze ispraznosti i toga koliko povijesne prilike i političke kalkulacije mogu biti izgovor da se iznevjeri kršćanstvo. Zbog svega toga u knjizi Putujući s Kristoforom možete naći i Gospu od Brze pomoći iz Slavonskog Broda i kotorskog svetog Tripuna, stalnog rivala svetog Vlaha – kao i Tita, Hugu Chaveza, Severinu, Billa Clintona i G. W. Busha. Svi oni stoje rame uz rame uz fra Tomicu Hrušku koji je iz Požege otišao u Peru ili prezrenog slikara fra Ambroza Testena, a to je moguće jer Grozdana Cvitan sve vidi i pamti, dok istovremeno vjeruje da je ljubav jedina legitimacija kojom ćemo se predstaviti pred Bogom. Ona sa svecima raspreda o vlasti kojoj su se i sami morali klanjati; o bogatstvu koje uvijek dobro dođe, ali na kraju postane prokletstvo; o čudima koja stalno tražimo, a kad nam se dogode, ne znamo ih prepoznati. Ćakula o glumici Editi Majić koja je postala karmelićanka i o službenim hrvatskim vojnim hodočašćima na koja nisu pozvani baš oni zbog kojih se organiziraju, o tome kako nema vjere o državnom trošku i kako u svetačkim životopisima logika nije bila važna. U svemu tome Grozdana Cvitan je istovremeno i društvena kritičarka i vjerna katolkinja – vrsta koja je dosad bila relativno rijetka, ali čitatelji otkrivaju sve više njenih primjeraka u hrvatskoj džungli. 7


Autorica jednoznačnih odgovora nema. Sveti su joj sveti upravo po neobičnosti svog odnosa prema svakodnevnom, po pokoravanju, mučnom osjećaju nemoći i prepoznavanju providnosti koja je put u Božje spasenjske planove. Formalist tako može postati svetac, dok istovremeno Splićani slave Dioklecijana – pa je tako mučitelj postao brand – a ne žrtve. Jedino što možemo primijetiti jest da naša hagiografkinja iz 21. stoljeća ima poseban senzibilitet upravo za žensku sudbinu i da je napose zanima ženski pogled s visine oltara. Slavoj Žižek kaže da su fundamentalisti oni koji zbilja vjeruju u ono što vjeruju. Ovdje valja objasniti taj zbilja. Pravoslavna tradicija čuva nazor da ikone zbilja prikazuju one koje prikazuju; ikone nisu puka ilustracija nevidljivoga, nego prozori kroz koje se gleda vječnost. Strukturalisti i poststrukturalisti koji vladaju suvremenom mišlju tvrde suprotno: ikona ne upućuje ni na što drugo izvan sebe, nego samo na druge ikone, a jedino što iz nje možemo očitati jesu umjetničke i teološke veze s drugim srodnim djelima, što se sve onda može katalogizirati i kanalizirati. Znakovi u svijetu ne označavaju ništa izvan svijeta, nego samo upućuju na druge znakove koji opet upućuju na druge znakove… i tako unedogled. Evanđelja su anticipirala taj problem. Isus je za sebe rekao da je znak koji pokazuje vječnost: tko je vidio njega, vidio je i njegova oca. Budući da se kanio povući s ovoga svijeta, zadao je svojim učenicima zadaću da se također pretvore u znak – da budu nalik njemu. To je kršćanski poziv, to je stanje 8


svetosti: biti znak Krista. To traži Grozdana Cvitan, zato se opsesivno vraća svecima. Ako već ne možemo naći Boga u ovom smućenom svijetu, možemo barem naći one koji su njegov znak – i možda onda i sami takvima postati. »Izum navodnjavanja nije spriječio širenje pustinje u dušama ljudi«, kaže Grozdana Cvitan. Ona u povijesti traži svece; kad ih pronađemo, teško ih je prepoznati; a ako ih i prepoznamo, zaboravimo ih. Ona nam to ne da: »Na svakom je čovjeku da u stvaranju budućeg svijeta pamti i promiče sjećanja na ljude čija je dobrota mjera njihove veličine. Da se o sebi pobrinu ne bi li ih prepoznali mjerom vlastita srca.« Grozdana Cvitan vodi nas u društvo mrtvih svetaca. Ali oni nisu zbilja mrtvi. BORIS BECK

9


Pogovor

R

atne i poratne prilike znatno su obogatile djelo Grozdane Cvitan rođene u Zatonu kod Šibenika 1953. Autorica je najprije objavila dvije zbirke pjesama i to 1977. Atlantidu, a 1981. Lica čekanja. Bile su to dvije srodne zbirke ironijskih i distanciranih stihova, konstatacijskih i objektivnih koji su u kritici bili marginalizirani. Nakon osobnog sudjelovanja u ratu, gdje je bila radijski novinar na južnom bojištu, Grozdana Cvitan radila je u redakcijama dva kulturna lista – najprije Vijenca kao najbliža suradnica Borisa Marune, a onda u Zarezu s Andreom Zlatar. Godine 1997. objavila je svoju prvu proznu epistolarnu knjigu z. p. Raj, pisama upućenih svecima, kojoj je svojevrsni pandan njezin najnoviji katalog svetaca uz koji i pišem ovu bilješku. Onaj prvi imao je karakterističan podnaslov etičko čišćenje pa bi ta sintagma mogla najbolje objedinjavati sve rukopise Grozdane Cvitan. Knjiga z. p. Raj bio je početak preobrazbe ove autorice koji je već bio najavljen nizom dobro napisanih biografija hrvatskih književnika u zborniku Hrvatski esej 1991. što ga je objavio Hrvatski radio. Od tad rukopisi Grozdane Cvitan rade na fragmentima osobnih povijesti, komentarima pojedinačnih izvora, na aktualnosti vječnih tema, često se bave traumama rata pri čemu autorica izabire formu pisama ili srodnih izravnih iskaza. U takvom duhu napisana je 2002. 261


objavljena knjiga Od čizama do petka – (d)opisi rata, takvi su joj vrlo provokativni pripovjedni tekstovi u knjizi iz 2007. s neobičnim naslovom Psi rata i druge beštije, a u tom su duhu nastajali i nastaju njezini medaljoni o svecima, tim antijunacima kalendara; među njih je autorica ubrojila u knjizi iz 1997. Isusa Krista, kojemu se obratila na početku knjige, da bi krajnji tekst posvetila onom Arkanđelu koji je Kristu držao vagu dok je ovaj kao iudex vagao duše i neke od njih spašavao u vječnosti. Prozni tekstovi Grozdane Cvitan – ne samo kad su pisani kao novinarski putopisi u knjizi o Hrvatima u Južnoj Americi iz 2004. a pod naslovom Užalo se bižat – čitki su, poznaju novinarsku frazu, ali zadržavaju autorici blisku ironiju. Za proze Grozdane Cvitan karakteristično je što pod maskom prividne veselosti izgovara najozbiljnije sadržaje, što je kod nje tekst o muci zbilje izrečen olakšan i to uz pomoć svjesno stiliziranog mirnog iskaza; u njem i nije čudno kad autorica miješa posve oprečne sadržaje: od onih koje je sama doživjela ili su joj ispričani, do onih koji su opće poznati i učvršćeni u profesionalnim znanjima ili onih koje nude aktualna događanja navodnih vijesti i paradoksalnih susreta. Lica koja se kreću prozama Grozdane Cvitan samo su prividno sveci, samo im je prividno z. p. Raj. Oni su tu samo okvir za priču kao što su srednjovjekovnom piscu Fiziologa to bile životinjske biografije uz pomoć kojih su onda iskazivali moralizatorske ili uopće humanističke stavove o čovjeku i društvu. Nova knjiga Grozdane Cvitan, Putujući s Kristoforom, ima u hrvatskoj književnoj baštini dva pretka 262


i ne slučajno oba dolaze iz kriznih vremena i prve polovice 16. stoljeća: jedna je Marulićeva Institutio bene vivendi u kojoj se nižu primjeri ljudi i njihovog uzornog ponašanja u formi slobodno ispričanih moralizatorskih biografija, a druga je Katalog svjedoka istine Matije Vlačića gdje ovaj autor fragmentarnom tehnikom iznosi životne priče ljudi koji su za vrijeme svojih zemaljskih života hrabro svjedočili po ovom piscu pravu vjeru i odabrali etički put što se suprotstavljao nazorima vatikanskih gospodara. Dok Marulić veliča katoličke pobožnike, Vlačić, koji je bio protestant, veliča raskolnike, one koji su svoju vjeru ostvarivali tako što nisu poštovali onu javno proklamiranu. Svi sveci Grozdane Cvitan bliži su Marulićevim svecima i pobožnim ljudima, oni su bili svjedoci kršćanske istine u njezinoj katoličkoj verziji, ali forma kojom autorica tretira svoju građu bliži je postupku Vlačićevom – što će reći da se tekst izrađuje na principu sparivanja vrlo oprečnih pa često i posve isključenih i suprotnih sadržaja. Po tim vrijednostima knjiga Grozdane Cvitan ide u red onih djela koja imaju svoju publiku bez obzira na prethodna etička uvjerenja tih ljudi. Oni kojima je namijenjena ova knjiga nisu vjernici, nego su to svakako oni koji još sumnjaju, oni kojima je potrebno etičko čišćenje. U vrijeme etničkih i svih drugih čišćenja takovo moralno – ali ne i moralizatorsko čišćenje – težak je zadatak za svakog autora, ali je posve jasno da ga je Grozdana Cvitan obavila na književno uvjerljiv način, pokazujući kako je i danas moguće izrađivati kataloge svjedoka 263


istine i dovoditi ih u vezu sa stvarnošću što nije uvijek vesela, ali joj nešto nade u beznađu mogu upravo pružiti oni koji, kako s pravom u jednom fragmentu o svetosti veli Danijel Dragojević, ionako ništa ne mogu učiniti za nas. Ima nešto uzaludno u pokušaju Grozdane Cvitan da pokaže kako sveci nešto za nas mogu učiniti. U to nas nije uvjerila, ali jest u to da je rukopis svetosti uspio čak i kad je izrečen gluhim ušima. O tomu se naime radi jer živimo u vrijeme kad se izrečeno ne percipira, ali kad možda još jedinu šansu ima ono neizrečeno, ono po čemu svetost i jest iznimna. O tomu, čini mi se, jedino se i radi u najnovijoj knjizi Grozdane Cvitan. SLOBODAN PROSPEROV NOVAK

264


Sadržaj Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 /Boris Beck/ Jetseteri svetačkog kalendara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Gerlach /siječanj 2008./ Kraljevi nade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta tri kralja ili Mudraci s Istoka /siječanj 2009./ Gospa na razmeđima svjetova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gospa od Brze Pomoći /siječanj 2007./ O vremena! O običaji! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Severin od Norika /siječanj 2011./ Blaženi lik obrazovanja djevojčica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blažena Alix Le Clerc /siječanj 2012./ Jednostavnost davnih poruka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Romedije /siječanj 2010./ Na tvom putu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Toma Akvinski /siječanj 2006./ Kako dočekati Svijećnicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prikazanje Gospodinovo u Hramu /veljača 2009./ Devalvacija legende . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Tripun /veljača 2007./ Svetost u službi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Oskar /veljača 2010./ Vrijeme iz nevremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Ivan de Britto /veljača 2008./ Bijeg u smisao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Agata /veljača 2006./

11 14 17 20 24 28 31

35 38 41 45 48

265


Biti čovjek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Blaženi Alojzije Stepinac /veljača 2011./ Izgubljeni u davnini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Sveti Donat /veljača 2012./ Putovi koje treba uvažavati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Katarina Bolonjska /ožujak 2009./ Garancija za pamćenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Eufrazija /ožujak 2011./ Bog je precizna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Lujza de Marillac /ožujak 2007./ Pozivi iz sna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Patrik /ožujak 2008./ U žurbi nema susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Gabriel Lalemant /ožujak 2006./ Usamljenost svetosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Salvator D’Horta /ožujak 2010./ Mijenjajući sebe i ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Rebecca Ar-Rayyas /ožujak 2012./

59 62 66 69 72 75 79

Mi smo vremena! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Sveti Ivan Krstitelj de la Salle /travanj 2011./ Oni koji izranjaju iz povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 Sveti Mihael de Sanctis /travanj 2009./ Gluho doba života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Sveta Gemma Galgani /travanj 2008./ Svetost među nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Sveti Josip Moscati /travanj 2006./ Cijena nade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 Sveta Marija Bernardica Soubirous /travanj 2010./ Ograničenja kao trgovina ovostranosti . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Blažena Ozana Kotorska /travanj 2012./ Stražari dobrote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 Sveti Josip Benedikt Cottolengo /travanj 2007./ 266


Poziv i svrha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 Sveti Josip Radnik /svibanj 2006./ Sjećanje poslije zaborava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Blaženi Julijan iz Bala /svibanj 2011./ Vlast i patnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Sveti engleski kartuzijanci /svibanj 2007./ Uzvišenost učiteljstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 Blažena Ruža Venerini /svibanj 2010./ Je li obećanje vrlina? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Sv. Rafaela Marija od Presvetog Srca Isusova /svibanj 2008./ Putovi za nezaštićene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Sveti Celestin V. /svibanj 2012./ Svetica za bezizlazne situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 Sveta Rita iz Cascije /svibanj 2009./ Kvirinovi čudesni putovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Kvirin /lipanj 2012./ Zemljopis srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Antun Padovanski /lipanj 2011./ U modi su mučitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Vid /lipanj 2009./ Voljelo ju je stado . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Germana /lipanj 2010./ Ljestve prema nebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Romuald /lipanj 2007./ Prostori spoznaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Hemma von Gurk /lipanj 2006./ O svetosti politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Ladislav /lipanj 2008./

133 137 141 144 148 151 154

Od trgovine do svetosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 Sveta Elizabeta Portugalska /srpanj-kolovoz 2010./ Muka kao izbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 Sveta Brigita Švedska /srpanj-kolovoz 2011./ 267


Kako vidjeti milost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Kristofor /srpanj-kolovoz 2012./ Svetica života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Marta /srpanj-kolovoz 2008./ Kriterij ili intervencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Ivan Marija Vianney /srpanj-kolovoz 2007./ Povratak u okrilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Edith Stein /srpanj-kolovoz 2006./ Gospa im je davno poslala poruku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Majka Božja od Polsija /rujan 2009./ Pobijediti sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blažena Majka Tereza /rujan 2008./ Svetica iz budućnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Hildegarda /rujan 2010./ Vratari utjehe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Ivan Macías /rujan 2006./ »Vlasnici« tuđih života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gospa, Otkupiteljica robova /rujan 2007./ Put svete ludosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Drinske mučenice /rujan 2011./ Zaljubljene u ideju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Službenica Božja Ana Marija Marović /listopad 2010./ Svetac za buduća vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Franjo Asiški /listopad 2006./ Šutnjom do Riječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Placid i Mavro /listopad 2007./ Između želje i općeg dobra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Bruno /listopad 2008./ Život je hodočašće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blaženi Ivan XXIII. Dobri /listopad 2011./ Mukotrpno traženje puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Pavao od Križa /listopad 2009./ 268

164 168 171 174

179 182 185 188 192 195

199 202 206 209 212 216


Projekcije vlastitih predrasuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Martin de Porres /studeni 2007./ Imovina duha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Srijemski mučenici /studeni 2009./ Čudni su putovi Gospodnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blaženi Gracija iz Mula /studeni 2006./ Upornost redovnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Martin Tourski /studeni 2011./ Relikvije ili vjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Mavro /studeni 2008./ Zvižduk u Crkvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Krševan /studeni 2010./ Ponovno čitanje znakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Barbara /prosinac 2008./ Prosinački blaženici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blaženi Marin iz Kotora i drugi prosinački blaženici /prosinac 2010./ Pred onim koji je dobar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Petar Fourier /prosinac 2006./ Vjera ispred računa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Kristijana /prosinac 2007./ Majka za probleme i emigrante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveta Franciska Cabrini /prosinac 2009./ Traženje puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Ivan Kentijski /prosinac 2011./

219 222 226 230 234 237

241 244

248 251 254 258

Pogovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261 /Slobodan Prosperov Novak/

269


Grozdana Cvitan čita novine, ali i životopise svetaca; gleda televiziju, ali i katolički kalendar; želi razgovarati sa suvremenicima, ali i s članovima svoje Crkve koji su već prešli u vječnost. Svijet koji vidi oko sebe tjera je u osamljenost i potištenost, i baš ondje traži (i nalazi) sugovornike s kojima će pretresti pitanja što je muče. Iz Predgovora Borisa Becka Ima nešto uzaludno u pokušaju Grozdane Cvitan da pokaže kako sveci nešto za nas mogu učiniti. U to nas nije uvjerila, ali jest u to da je rukopis svetosti uspio čak i kad je izrečen gluhim ušima. O tomu se naime radi jer živimo u vrijeme kad se izrečeno ne percipira, ali kad možda još jedinu šansu ima ono neizrečeno, ono po čemu svetost i jest iznimna. O tomu, čini mi se, jedino se i radi u najnovijoj knjizi Grozdane Cvitan. Iz Pogovora Slobodana Prosperova Novaka Knjiga Putujući s Kristoforom zbir je tekstova koje je Grozdana Cvitan objavljivala u Svjetlu riječi od siječnja 2006. godine u rubrici Svetac mjeseca.


Putujući s Kristoforom