Osnovni moralni pojmovi

Robert Spaemann

Osnovni moralni pojmovi DOBROZLO PRINCIPPRINCIP U@ITKAREALNOSTI VLASTITIOSJE]AJ ZA INTERESVREDNOTE JADRUGI SAVJESTOPU[TENOST CILJSREDSTVO

Robert Spaemann-Osnovni moralni pojmovi.indd 1

7.3.2013 22:46:02

Robert Spaemann-Osnovni moralni pojmovi.indd 2

7.3.2013 15:54:38

Robert Spaemann

Osnovni moralni pojmovi

Robert Spaemann-Osnovni moralni 1 1

7/30/2008 7:45:31 PM

Naslov izvornika

Robert Spaemann Moralische Grundbegriffe

Sedmo izdanje 2004. Š Verlag C. H. Beck, Mßnchen 1982

Robert Spaemann-Osnovni moralni 2 2

7/30/2008 7:45:32 PM

Robert Spaemann

Osnovni moralni pojmovi

Sarajevo – Zagreb 2008.

Robert Spaemann-Osnovni moralni 3 3

7/30/2008 7:45:32 PM

Nakladnik

Svjetlo riječi, Sarajevo Za nakladnika

Miljenko Petričević Urednik

Ivan Šarčević S njemačkog preveo

Sulejman Bosto Prijevod redigirao

Ivan Bubalo Grafičko oblikovanje

Branko R. Ilić Tisak

BEMUST, Sarajevo

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 17 SPAEMANN, Robert Osnovni moralni pojmovi / Robert Spaemann ; [s njemačkog preveo Sulejman Bosto] . - Sarajevo ; Zagreb : Svjetlo riječi, 2008. - 120 str. ; 20 cm Prijevod djela: Moralische Grundbegriffe ISBN 978-9958-741-74-6 (Sarajevo) ISBN 978-953-7091-51-4 (Zagreb) COBISS.BH-ID 16765958

Robert Spaemann-Osnovni moralni 4 4

7/30/2008 7:45:32 PM

Sadržaj

Filozofska etika ili: Jesu li dobro i zlo relativni?

11 Odgoj ili: Princip užitka i princip realnosti 25 Obrazovanje ili: Vlastiti interes i osjećaj za vrednote 39 Pravednost ili: Ja i drugi 51 Uvjerenje i odgovornost ili: Opravdava li cilj sredstvo?

67 Pojedinac ili: Moramo li uvijek slušati svoju savjest?

81 Ono bezuvjetno ili: Što neko djelovanje čini dobrim?

95 Opuštenost ili: Držanje prema onome što ne možemo mijenjati 109 5

Robert Spaemann-Osnovni moralni 5 5

7/30/2008 7:45:32 PM

Robert Spaemann-Osnovni moralni 6 6

7/30/2008 7:45:32 PM

Predgovor Kaže se da se ono moralnô razumije samo po sebi. Ako je to tako, onda je svaka riječ o tome suvišna. Ono što se razumije samo po sebi, ne moramo objašnjavati nečim drugim što bi bilo još bolje razumljivo, također ne pomoću analogija iz životinjskog carstva. Konačno, divlje guske razumijemo samo zato što poznajemo sami sebe a ne obrnuto.

Na ono što je samorazumljivo, može se samo uputiti, to se zapravo ne može reći. Zato je Ludwig Wittgenstein pisao: “Jasno je da se etika ne dade izreći.” Još je Platon znao da se “školskim riječima” ne može reći što znači riječ “dobro”. “Samo nakon češćeg obiteljskog razgovora baš o tom predmetu kao i iz iskrenog zajedničkog života iznenada u duši izvire ona ideja kao svjetlo što ga je upalila iskra plâma pa tada samoj sebi dalje krči put” (7. Pismo).

Ako se ipak uvijek iznova mora govoriti o onome što je samorazumljivo, onda samo stoga što se ono uvijek iznova osporava. Doista, ono što je samorazumljivo, zacijelo se nikad ne pojavljuje u čistom obliku. Sav realni, u nekom društvu važeći etos nije naprosto samorazumljiv. On nosi tragove neznanja, potiskivanja, podčinjavanja. A tako i nasuprot svakom vladajućem etosu postoji mogućnost prikazati 7

Robert Spaemann-Osnovni moralni 7 7

7/30/2008 7:45:32 PM

ga samo kao etos onih koji vladaju, zlouporabu riječi “dobro” izdati za njegovu istinsku i jedinu uporabu, ono samorazumljivo izdati za krivo samorazumijevanje. Lako se može pokazati da je to pogrešno. Ali da bismo to pokazali, ipak moramo govoriti baš o tome samorazumljivom.

Rousseau je shvatio dilemu: “Ne bih se usudio poučavati ljude kad ih drugi ne bi dovodili u zabludu.” Poučavanje može nastupiti na različitim razinama. Na najnačelnijoj razini može se pokušati da to što poznajemo kao ćudoredne dužnosti, kreposti, norme ili vrednote, svedemo na zajednički korijen i u izvođenju iz tog korijena dovedemo u sustavnu povezanost – to je tradicionalni posao filozofske etike. Na razini primjene mogu se razjasniti pojedinačna pitanja: laž, eutanazija, pobačaj, ratna vojna služba, pitanja seksualnosti i ophođenja s prirodom itd. Do Kanta, filozofi i teolozi smatrali su da im je ispod časti razjašnjavati i takva kazuistička pitanja. Etika nije toliko zanimljiva da bi se isplatilo njome baviti ako bismo ostali pri praznim formulama i ako bismo ostali bez poduke za svoje djelovanje.

Osam poglavlja ove knjižice ne čini ni jedno ni drugo. Ona se – između pitanja utemeljenja i kazuistike – kreću na srednjoj razini apstrakcije.

Poglavlja pretresaju neke osnovne pojmove koje svi mi svakodnevno primjenjujemo kada sa samima sobom ili s drugima razmišljamo o moralnom aspektu našeg djelovanja. Bez terminološkog trošenja i bez učenih pretpostavki pokušava se uvesti u razmišljanje o tim pojmovima.

8

Robert Spaemann-Osnovni moralni 8 8

7/30/2008 7:45:32 PM

Izvorno se radilo o nizu emisija Bavarskog radija (BR) u siječnju i veljači 1981. Improvizirani karakter emisija nisam promijenio. Moja je želja bila približiti se onom “čestom obiteljskom razgovoru” o kojem govori Platon. Učinak kojemu se on nadao može biti samo indirektan. Njega se ne može polučiti namjerno.

Robert Spaemann

9

Robert Spaemann-Osnovni moralni 9 9

7/30/2008 7:45:32 PM

Sav realni, u nekom dru{tvu va`e}i etos nije samorazumljiv. On nosi tragove neznanja, potiskivanja, pod~injavanja. Je li to etos vladaju}ih? Je li zloupotreba rije~i “dobro” njezina naj~e{}a upotreba?

Osam poglavlja ove knjige, bez terminolo{kog tro{enja i bez u~enih pretpostavki, pretresaju neke od onih osnovnih pojmova koje svi mi svakodnevno primjenjujemo kada sa samima sobom ili s drugima razmi{ljamo o moralnom aspektu na{eg djelovanja. Autor se pri tome pribli`ava onom “obiteljskom razgovoru” kojega je Platon preporu~io za raspravu o osnovnim moralnim pojmovima.

Robert Spaemann je umirovljeni profesor filozofije na Sveu~ili{tu u Münchenu

Robert Spaemann-Osnovni moralni pojmovi.indd 2

7.3.2013 22:46:26