FAAR 001

Page 1


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 1


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 2


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 3

„Svaki poËetak je teæak”, kaæu oni koji su malo iskusniji ili koji su taj poËetak pregurali. Ako joπ morate da objasnite - zaπto je sve ovo πto sledi, baπ ovako - onda sve izgleda joπ teæe! Dakle, najradije bih Vam prepustio da sami odluËite koliko brzo Êete stiÊi do kraja ovog magazina, to jest do 220. strane. Ne samo da bih voleo da to ne bude „prebrzo”, veÊ bih voleo da FAAR ostane na nekoj Vaπoj polici s knjigama, pre nego na gomili sa ostalim Ëasopisima - zaπto? To Êete opet odluËiti sami nakon prvog, drugog, treÊeg... listanja FAAR-a! Verovatno se oËekuje da Vam objasnim zaπto baπ FAAR - te bih mogao da Vam priËam o igri slova i reËi FASHION & ART, o neËemu πto je vrlo daleko (far away) ili od Ëega smo mi daleko, o skandinavskom izgovoru i njihovom omiljenom mi dizajnu, svetlosti koja Êe nam osvetliti neki novi put... Sve se, ipak, svodi samo na jedan trenutak kada

mi je taj naziv proπao kroz glavu, kada sam ga izgovorio pred prijateljima i ljudima koje cenim u poslu i... Ipak, pre tog trenutka se sve „kuvalo” nekoliko godina kao potajna æelja, pa zatim joπ godinu, od hrabrog poËetka pretvaranja zanimljive ideje u „surovu” realnost. Znam da u ovom tekstu urednik mora da zaintrigira Ëitaoca, da ga „uvuËe” u tajne svog magazina, ubedi u koncept, verovatno malo zabavi, a i da izmami poneki osmeh. Verujem da ste sve to mogli da osetite Ëim ste ugledali FAAR, uzeli ga u ruke, provrteli strane kroz prste da vidite Ëega sve tu ima. Nadam se da Vas je FAAR uverio u svoju nehvalisavost, u kvalitet koji su strpljivo gradili brojni profesionalci da biste Vi poæeleli da ga posedujete. Ako to niste osetili, vratite se na poËetak, pogledajte ga paæljivo, dodirnite ga, pa lagano okrenite stranu... imate vremena, jer Êe FAAR biti sa vama punih 6 meseci kao

pravi modni, sezonski magazin. Za to vreme FAAR Êe vas sigurno ubediti da moda jeste umetnost i da ipak nije sluËajno u njegovom podnaslovu osvanula skoro nova reË FASHIONART. To je moæda samo izraz neËega u πta duboko verujem i πta æelim da dokazujem i na ovaj naËin. Koliko je sve to moguÊe u Beogradu, Srbiji - pokazaÊe vreme, a ja se seÊam i nekih drugih vremena: pre 16 godina kad je Click poËinjao sa okupljanjem prvih modnih entuzijasta, ili pre desetak kada je organizovan prvi Fashion Week u Beogradu. VeÊina tih ljudi je i sada u FAAR-u i to moæe samo da me raduje, da su svi oni opet tu, okupljeni oko jedne nove kreativne ideje. Moja misija je, kako se kaæe u savremenoj komunikaciji, samo da otvorim novi poligon za slobodna i kreativna razmiπljanja na polju mode, fotografije, grafiËkog dizajna, novinarstva, umetnosti uopπte, da sve to „upakujem”, prezentujem i

pokaæem da je moguÊe. Ako uz sve to ide i plejada vrhunskih profesionalaca koji su potpisnici brojnih tekstova, editorijala i rubrika, koji predvode i novu generaciju fotografa, novinara, dizajnera - onda je zadovoljstvo dobro postavljenog temelja joπ veÊe. Posebnu zahvalnost dugujem Slavimiru Stojanoviçu koji je prepoznao ovu ideju i podræao je ne samo kao art direktor i vrhunski grafiËki dizajner, veÊ i kao umetnik koji æeli da doprinese razvoju onih ideala u koje smo svi mi verovali pre petnaestak godina. Faar Êe se truditi da pored vizuelnog i „opipljivog” kvaliteta bude i aktuelan i angaæovan, informativan i avangardan, slobodan i progresivan, zabavan i karakteran, a o tome Êe brinuti i gosti urednici koji Êe se menjati iz broja u broj. FAAR, naπ novi izazov, je pred Vama. Budite radoznali kao dete, to je siguran naËin da ga zavolite. inspired by: “Getting old is terrible but if you keep your childish soul, everything inspires you” Sonia Rykiel

Nenad RadujeviÊ Urednik Faara 001

Intro English text on page 206

003—Faar001 NASLOVNA / FRONT PAGE

Photo: Miπa ObradoviÊ Model: Andrijana BeloviÊ Make Up & Hair: Marko NikoliÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 4

007— La Confusion Totale Maja Uzelac

059— The Winner Takes It All Danko RuniÊ

009— Made in Serbia Irena MiπoviÊ

062— Step Forward To The Past Photo: Miπa ObradoviÊ / Styling: Jovana BoæoviÊ

015— Dress 4 Success Sneæana DakiÊ

068— Rubberband Girls Shame Photo: Vladimir MiladinoviÊ Fashion designer: Ana LjubinkoviÊ

018— Style.srb Aπok Murti 023— Intervju: Baby Doll Dragana ΔosiÊ 031— Lepotica i zver Mirjana BobiÊ MojsiloviÊ 034— Flower Power ili Neo Romantizam 2 Dragana ΔosiÊ 037— Belgrade Fashion Week Aida –edoviÊ i Nataπa ViπnjiÊ 047— Madonna Aleksandar Lambros 051— Viva Maria, Viva Victoria Jelena –uroviÊ 055— MoÊ Crvenog tepiha Sandra PeroviÊ

078— Frozen Warnings Photo: Aleksandar KujuËev / Fashion designer: Jelena i Svetlana ProkoviÊ 086— Nimimina s.f.e.r.a Photo: Nebojπa BabiÊ / Fashion designer: Nataπa ©ariÊ 096— Mess With It Photo: Milena RakoËeviÊ/ Styling: Jovana BoæoviÊ 102— Simphony in White Photo: Tijana VukoviÊ, ass. Marko Poplaπen / Fashion designer: Darko KostiÊ

108— Natural Born Women Photo: Miπa ObradoviÊ / Styling: Jovana BoæoviÊ 118— Welcome To Havens... Photo: Miladin ©ormaz / Fashion designer: Bata SpasojeviÊ 126— Tajna sobe 312 Photo: Milena RakoËeviÊ / Fashion designer: Verica RakoËeviÊ 136— Who Shot The GoGo Dancer? Marija JelisijeviÊ - wannabe painter as a designer Marko KruniÊ - wannabe singer as a photographer Miloπ LoliÊ - wannabe director as a model Friends : Maja AtanasijeviÊ & Click 146— Untitled Photo: Bobby Collins Fashion designer: Bogomir Doringer

154— Neon Photo: Milenko Miklja Fashion designer: Tamara RadivojeviÊ 162— Click Retro Photo: Nenad MarjanoviÊ 168— Blow Up Photo: Miπa ObradoviÊ / Styling: Pea Govedarica 178— Happy Familly Photo: Duπan JoksimoviÊ / Author: Dejana VuËiÊeviÊ 188— Futro Photo: Slavimir StojanoviÊ 197— Best Of Belgrade Aleksandar Lambros 201— Shopping lista Aleksandar Lambros 206— English text 214— VIP na BFW

Contributors Mirjana BobiÊ MojsiloviÊ

Sneæana DakiÊ-MikiÊ

Vesna DaniloviÊ

Sandra PeroviÊ

Faar / Fashionart Magazine glavni i odgovorni urednik Nenad RadujeviÊ ad&d Slavimir StojanoviÊ/Futro izvrπni urednik Ivana BajiÊ

fotografi Miπa ObradoviÊ, Nebojπa BabiÊ, Nenad MarjanoviÊ, Aleksandar KujuËev, Marko KruniÊ, Vladimir MiladinoviÊ, Milenko Miklja, Tijana VukoviÊ, Milena RakoËeviÊ, Miladin ©ormaz, Bobby Collins, Duπan JoksimoviÊ, Slavimir StojanoviÊ, –ore TomiÊ

Irena MiπoviÊ

Jelena –uroviÊ

saradnici Slaana Tesla, Aida –edoviÊ, Igor VidoviÊ, Nataπa ViπnjiÊ-TodoroviÊ, Orange Studio lektor Bojan ©aπiÊ prevodioci Aleksandar Lambros, Sanja RankoviÊ, Ivana MadæareviÊ, Aleksandra PuljiÊ, Ivana DaniloviÊ

Maja Uzelac

Ashok Murty

Dragana ΔosiÊ

Aleksandar Lambros

Danko RuniÊ

Slavimir StojanoviÊ

izdavaË Modni studio Click Kralja Milutina 34, Beograd tel/ fax: (+381 11) 306 72 97, 306 72 99, 362 99 11 e-mail: faar@msclick.co.yu

direktor Nenad RadujeviÊ direktor marketinga Gordana HajinoviÊ finansijski direktor Mirjana Ekert public relations Nataπa ViπnjiÊ - TodoroviÊ sekretar redakcije Vanja StefanoviÊ

πtampa Rotografika d.o.o Segedinski put 72, Subotica tel: 024 63 66 23 distribucija Data Pres Kondina 24, P.O.Box 155, Contact 011 3340 440 011 3227 125 datapres@bitsyu.net www.datapres.com

004—Contents CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 64 FAAR : Fashionart Magazine / glavni i odgovorni urednik Nenad RadujeviÊ. - 2007, br. 1 - Beograd (Kralja Milutina 34) : Modni studio Click, 2007 (Subotica : Rotografika) . - 30 cm Polugodiπnje ISSN 1452-9351 = FAAR COBISS.SR - ID 141389324

Faar001


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 5


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 6


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 7

Bavim se ovih dana seckanjem i lepljenjem. Nema nekog posebnog razloga, nego, eto - πto kaæu moji drugari pokeraπi - krenulo me. Uvek sam volela dobar print, a dobri printovi su veoma retko na dobrim materijalima. Valjda su slabo iπli zajedno mozak i novac, a mozak je onda obiËno iπao na poruku; to nije skupo. Bar do same revolucije. A Ëak i tad, plaÊa se u krvi. To je valuta kojom mozak, molim lepo, sasvim dovoljno raspolaæe. Bilo kako bilo, kradem printove s nekih bivπih T-shirtova, seËem ih cele ili tek pola, rasturam ih na delove ili ih isecam s ispranom podlogom, traæim im mesto na nekim dobrim novim krojevima, ozbiljnim materijalima ili na zgodnim dezenima, i tu ih nastanjujem u boljim uslovima. Dodam im lakovanu maπnu ili dva-tri bedæa, poverim im neko treπ slovo od cirkona ili plastiËnu pticu, dam im svilenu traku ili dva-tri sloja Ëipke, tek da malo proviri. Nisu osamdesete, i, hej,

neÊu preterati. Ako mi ne doe da namerno preteram. Weltanschauung zraËi jaËe od radijacije ovih dana. Pod prstima mi se stvari deπavaju bez razmiπljanja, pa i dalje budu u duhu zbivanja do detalja. Izaem da se igram u tome πto napravim, a u parkiÊu - La confusion totale... Moschino li je tu neπto muljao, Vivienne li je? Nisu videli na revijama, to ih nervira. Da nije to ipak neka high street varijanta? »ekaj, Replay, ne, De Puta Madre? Ne. Sama sam to pravila. Ah? Uzdah olakπanja i prezira. Imena i marke svemu daju odsjaj divote i bogatstva. Ona pravdaju svaku „neposluπnost” jer - Ëine je pozom. Punk je okej ako je laæni. Ukoliko izvire iz samog grotla korporacija i modne industrije, na sebi smeπ da nosiπ natpis fuck, cock je glamurozan, a cunt fensi. Ali ako si sam budæio...- Mickey Mouse je passe', love je patetiËno, a big nepristojno, i, uostalom...ma πta ja to uopπte hoÊu? VeËita provokator-

ka...lepo sam vam govorio od poËetka (javlja se jedan, ceo u Gucciju). Treba ih shvatiti. Sve ih ovih dana nervira. Trendovi su se pomeπali. Street couture neopozivo vlada. Teπko je tek tako reÊi ko je ko. Kakav udarac za snoba! Oni u skupim bakarnim lameima (Balenciaga? Versace?) izdvajaju se jedino po nedostatku maπte i rigidnom dræanju ramena. Oni u jeftinim bakarnim lameima (Terranova? Buvljak?) ispod nose cveÊe ili svilene sportske πalvare s ranflama. Ipak, πta ako je cveÊe Cavallijevo? ©ta ako su ranfle Gaultierove? Bliæom inspekcijom moglo bi se otkriti da su Vuitton cegeri oko ruku onih u skupim bakarnim lameima pravi, a Vuittoni oko ruku onih u jeftinim - laæni. Osim toga, sve sama vajna demokratija. Drevnu formulu „manje je viπe” zamenila je davno ona „viπe je viπe”. Kao veËni fan baroka, na tako neπto teπko da bih se bunila. Ipak, neÊe sve sa svaËim i nikada neÊe hteti. Samo...kad je previπe toga u optica-

ju, viπe biva sudija nego kandidata. I igra s odeÊom igra je tek ponekima. Ostali se muËe i pokuπavaju, bore i posustaju. Najzad usvajaju dræanje pobednika, u svojim pobaËenim kombinacijama hodaju kao da im niko niπta ne moæe i misle: „I tako k'o da ovde bilo ko zna πta radi”! Skoro da su u pravu. „Skoro” nikad nije dovoljno dobro. P.S. Kad ne seckam i ne spajam, kupujem kod Ane i Borisa, ProkoviÊki i Tamare RadivojeviÊ, uvek se pitam πta je novo uradio Prota, Roksanda, Doringer ili Slobodan MihajloviÊ, volim kako misli Marija JelesijeviÊ i kako se obukla Maja AtanasijeviÊ. (Nije ovo manifest, niti Êu se potpisati krvlju. Ovo je samo stav za kraj - moja Ëaπa je polupuna. Kad mi je loπ dan.)

La Confusion Totale English text on page 206

007—La Confusion Totale

Maja Uzelac


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 8


faar1_001-061kor

6/20/07

5:29 PM

Page 9

U svetskim modnim centrima New Yorku, Londonu, Parizu, Milanu i Lisabonu, svoje autorske kolekcije, bez obzira na (ne)razvijenost tekstilne industrije u naπoj zamlji, predstavljaju Ëetiri srpska dizajnera: Dragana OgnjenoviÊ, Roksanda IlinËiÊ, Slobodan MihajloviÊ i Aleksandar ProtiÊ. Svako od njih

na svoj naËin pokuπava da predstavi svoje vienje mode i da opstane na internacionalnom træiπtu kreativnosti sve zahtevnijeg modnog sveta. Putevi koji su ih vodili od Beograda do prestiænih nedelja mode su razliËiti, a zajedniËka nit za sve njih jeste uËeπÊe na Beogradskoj nedelji mode svih ovih godina.

Made in Serbia English text on page 207

009—Made In Serbia

Irena MiπoviÊ


FOTO: NENAD MARJANOVIΔ

Njena priËa se bez preterivanja i patetisanja moæe nazvati „nemoguÊa misija” ili „kako se izboriti i opstati petnaest godina u Srbiji, a potom postati jedan od uËesnika Nedelje mode u Njujorku”. Sama ideja da se ozbiljno bavi modnim dizajnom u godinama kada je sam ulazak u sablasno prazne samoposluge ulivao strah u kosti, dok su se na prostorima bivπe Jugoslavije lanËanim eksplozijama razbuktavali ratovi, a dinar strmoglavo padao svakih pet minuta, kao i pomisao da se cela ekonomska postavka sopstvene modne kuÊe oslanja na proizvodnju iz malog krojaËkog salona, blago reËeno, bila je hrabra. Meutim, njena vizija tu nije bila zaokruæena. Najneverovatnije i najznaËajnije dve stvari zbog kojih Êe se mnoga pokolenja iza nas seÊati Dragane (bez obzira πto ovo sada zvuËi teatralno) Ëak i poπto se njene haljine budu raspale od noπenja jesu: hrabrost da veruje u ideju da æene u Srbiji itekako æele da nose dizajniranu odeÊu domaÊeg kreatora i uspeh u oblaËenju Srpkinja u crno ili belo, a da pri tome nisu krenule ni na sahranu, a ni na svadbu. SeÊam se da su mnogi

Page 10

komentariπuÊi Draganine prve kolekcije govorili kako je to potpuno prihvatljivo za æene zapadnoevropske kulture odevanja i stila, ali da kod nas nema dovoljno publike za tu vrstu mode. Ni dan danas nisam saznala da li je namerno ili sluËajno, intuitivno ili ne, znalaËki ili naivno, Dragana uspela svojom principijelnoπÊu, talentom i velikim radom na sebi da promeni modnu sliku Srbije zauvek. Dragana je po vokaciji diplomirani slikar, a njena ideja o stvaranju odeÊe nastala je iz æelje da napravi garderobu kakvu bi ona i njene drgarice æelele da nose. Posle veoma uspeπnih projekata, na tada RTV Beograd, kao stiliste i dizajnera ona se upuπta u modnu avanturu viπe kao igru nego kristalno jasnu ideju o modnoj kuÊi. Potpuno nesvesno spoznajuÊi tadaπnju situaciju i sliku modne industrije i dizajna Dragana je zapravo osetila veliku potrebu i æelju jednog broja devojaka i æena da se nose u takozvanom intelektualno-poslovnom stilu. Naπa moda je u to vreme bila na nekoj vrsti poËetka, jer su u vreme stare Jugoslavije dizajneri iskljuËivo bili u sluæbi „naroda i

dræave”. Jedina dva kreatora koji su u okviru nekih modnih kuÊa radili autorske kolekcije pod svojim imenom i sa skoro potpunom kreativnom slobodom bili su Mirjana MariÊ i Aleksandar JoksimoviÊ. Krajem sedamdesetih njihova imena su veoma izbledela, a devedesetih sa uvedenim sankcijama sve je u modnoj industriji zamrlo. Gospoica OgnjenoviÊ je zato sa svojim prvim radovima delovala kao uvoz sa Zapada. Meutim, ljupkost njenih modela je od samog poËetka polako ali sigurno pronalazila svoj put do srca devojaka. Dok su novinari pokuπavali da uporeuju njene kolekcije sa minimalizmom Jil Sander, jednostavnoπÊu Donne Karan i umetniËkim dodirom velikih imena japanskog dizajna, ona je polako gradila svoj prepoznatljiv imidæ i brend. Iako su joj mnogi zamerali zbog njenog veoma, veoma retkog odstupanja od crne (za zimu) i bele (za leto) upravo to postalo je njen zaπtitni znak. Poseban znaËaj njenog rada i kreiranja jeste to πto je ona prva kod nas, bez pretencioznog proglaπavanja svojih kolekcija visokom modom, uvela ruËno πivene

detalje u svoje modele. Preciznost i suptilnost u izradi veoma bogatih ruËno izraenih detalja koji poËinju i zavrπavaju se samo u okvirima krojaËkih finesa i tehnika, poput starih majstora visoke mode, a ne estradnog bljeπtavila, jeste neπto zbog Ëega se njen rad prepoznaje u Srbiji, a od 2006. godine i u Njujorku. Od mnogih poseta i prikazivanja svojih kolekcija van naπe zemlje najznaËajnija je bila ona u Majamiju posle koje je usledio poziv na Nedelju mode u Njujorku (trenutno najuticajniji modni dogaaj na svetu). Njen stil je momentalno bio prepoznat kao svetski, a s obzirom da je duh Beograda izuzetno sliËan duhu Njujorka uspeh koji je Dragana tako dugo gradila kod nas jednostavno se reflektovao i ona postaje ravnopravno ime u programu Nedelje mode u Njujorku. Dosledna svojoj umetniËkoj noti u vantrendovskoj odeÊi moæe se svrstati u modernu klasiku kojoj viπe naginje ameriËka modna scena. Na pitanje koji joj je najsvetliji trenutak u karijeri Dragana odgovara: „Nadam se da Êe tek doÊi”. Ja verujem da hoÊe. FOTO: NEW YORK. GETTY IMAGES

5:29 PM

FOTO: NEW YORK. GETTY IMAGES

6/20/07

FOTO: NEW YORK. GETTY IMAGES

faar1_001-061kor

DraganaOgnjenoviÊ 010—Made In Serbia Irena MiπoviÊ


Page 11

FOTO: LONDON FASHION WEEK

Roksanda je lepotica koja vas prvo zaseni svojom toplinom i πarmom, a potom u potpunosti osvoji svojim Ëarobnim kreacijama. Na njene revije u Londonu dolazi „strah i trepet” svetskog modnog izdavaπtva i novinarstva. U 2006. godini bila je u nominaciji za najboljeg novog britanskog dizajnera od strane Britanskog modnog saveta, Ëiji je i prestiæni stipendista. Kao dokaz njihove podrπke i simpatije na toj istoj manifestaciji bila je jedini dizajner koji je sedeo meu urednicima i izdavaËima britanskog Voga. Uspela je ono πto je san svakog dizajnera koji æeli da ue u elitu najboljih, a to je da svojim radovima zavede dve boginje modnog univerzuma. Miljenica je hladnokrvne i neprikosnovene glavne i odgovorne ured-

nice ameriËkog Voga, Anne Wintour i dobitnice ordena Legije Ëasti (koji dodeljuje Francuska ljudima koji su poseban doprinos dali svojoj profesiji) za modno novinarstvo Suzy Menkes, (kolumnista International Herald Tribune, jedne od najuticajnijih dnevnih novina na svetu). Roksandu sam prvi put videla kada je osvojila prvo mesto na Smirnoff Fashion Awards u Beogradu, gde se itekako nazirao njen potencijal i specifiËan imidæ. Iako je bila nadareni student arhitekture ona napuπta Beograd, odlazi u London, upisuje i magistrira na Central St. Martins fakultetu 2000. godine (odesek za æensku odeÊu). Posle steËene diplome uspeva da dobije svoje mesto u britanskoj modnoj industriji radeÊi za nekoliko dizajnerskih kuÊa

gde je stekla odliËnu osnovu. Sopstvenu modnu kuÊu otvara 2002. godine, a veÊ od 2003. predstavlja kolekcije kao deo Fashion Easta na Nedelji mode u Londonu i ulazi u stalni program ove manifestacije. Od samog poËetka ona privlaËi klijentelu poput Bjork, Roisin Murphy iz grupe Moloko, manekenke Liberty Ross i Jamelia, koji postaju njeni fanovi. Njena inspiracija nikada se nije udaljavala od jugoslovenskih korena obogaÊenih nadrealnim priËama i karakterima ruskih bajki. Uvek romantiËna, ali opet veoma precizna u izradi svojih modela, u potpunosti definiπe svoj stil pod uticajem visoke mode francuskih dizajnera Ëetrdesetih, pedesetih i πezdesetih godina dvadesetog veka. Zbog toga dodatno posveÊuje paænju

izradi dugmeta i nakita od keramike Ëime stvara vezu sa tim periodom. Posebno mesto, osnovni motiv i njen zaπtitni peËat su ruæe, koje su u svakoj kolekciji obraene na nov naËin i savrπeno uklopljene u celinu. Ono πto joπ jednom odvaja i istiËe Roksandu je to πto na tako pretrpanom modnom nebu, koje svake godine πirom celog sveta iznedri bar nekoliko izuzetnih talenata, neverovatno lako uspeva da uskladi svoje vizije, snove i stvaralaπtvo sa realnim æeljama moderne æene, koja ima samo toliko vremena koliko treba da se u kreaciju zaljubi na prvi pogled. Njena najveÊa snaga leæi u tome πto Êe, i pored svega toga, kada je upoznate pred vama stajati jedna neposredna i ljupka devojËica.

FOTO: LONDON FASHION WEEK

5:30 PM

FOTO: LONDON FASHION WEEK

6/20/07

FOTO: LONDON FASHION WEEK

faar1_001-061kor

RoksandaIlinËiÊ 011—Made In Serbia Irena MiπoviÊ


5:30 PM

ground inspiracija je ono po Ëemu je Prota postao poznat. Meutim, ni po jednom detalju niti po izradi nije moglo da se primeti koliko je teπko bilo tako mladom i nadahnutom dizajneru da svaki put, svake sezone realizuje svoje kolekcije. „Najvaænija mi je bila potpuna podrπka porodice i bliskih prijatelja kao i splet drugih okolnosti koje su dovele do realizacije mojih prvih kolekcija”. - kaæe Aleksandar za taj period njegove karijere. Ono πto ga je veÊ tada odvajalo od drugih jeste njegova æelja za napredovanjem. I pored slave u krugovima beogradske modne scene njegove ambicije tu nisu stale. Posle zavrπenog Fakulteta primenjenih umetnosti na odseku Kostim i savremeno odevanje on odlazi na Kraljevsku akademiju pri-

menjenih umetnosti na odsek Modni dizajn u Antverpenu u Belgiji. - “...ovo πto radim jednostavno je potreba za izrazom, i sa svakom novom kolekcijom pokuπavam da odem korak dalje i pokaæem neπto novo” - tako se Aleksandar, kao πto i sam kaæe, u æelji da se izrazi uvek na nov naËin odluËuje na samostalnu karijeru i od 1999. godine poËinje da æivi i radi u Portugalu. Od samog poËetka kao i posle prve revije na Beogradskom Fashion Weeku on poËinje da osvaja srca Portugalki æeljnih malo autentiËnijih kreacija. Vrlo brzo posle toga, 2000. godine je usledilo otvaranje njegovog butika u Lisabonu pod nazivom ATELIER ALEKSANDAR PROTICH. Modni svet je i u ovoj zemlji bio „primoran” da veoma brzo prepozna

FOTO: –OR–E TOMIΔ

VeÊ sa svojom prvom kolekcijom kao mlad student iz korena je prodrmao dizajnerski establiπment. Za Aleksandra se moæe reÊi da je u rekordnom roku bio usvojen i prisvojen od strane portugalske modne scene. Ono po Ëemu se seÊam poËetka njegove karijere je njegov izuzetno smeo i za to vreme prosto buntovniËki naËin izraæavanja, ali koji je istovremeno bio definisan i zreo. Sa neverovatnom sliËnoπÊu u inspiraciji i simpatijama prema gotiËkom stilu kao i britanski dizajner Alexander McQueen i naπ Aleksandar je svojim snaænim izrazom veoma brzo postao velika nada naπe modne scene. Britanski modni duh u stilskom izraæavanju, dovitljiva reπenja, prepoznatljiva izraæajnost i under-

Page 12

njegov talenat i on od 2002. godine redovno predstavlja kolekcije na Nedelji mode u Lisabonu (Moda Lisboa). Od tog trenutka on postaje jedan od najomiljenijih portugalskih dizajnera, a njegova lisabonska koleginica Alexandra Moura, koja je bila goπÊa BFW, izjavljuje da Portugalci ne bi dozvolili da ga izgube sa njihove modne scene. Zaista, koliko se raduje portugalska modna scena toliko se raduje i naπa svaki put kada iz njegovog ateljea izau modeli koji su mali modni eksperimenti izuzetne izrade i elegancije. Aleksandar na pitanje o svojoj profesionalnoj buduÊnosti kaæe: „Nikad se nisam trudio da pravim velike planove za buduÊnost, volim profesiju kojom se bavim i sve ono πto dobijam svojim radom”.

FOTO: –OR–E TOMIΔ

6/20/07

FOTO: –OR–E TOMIΔ

faar1_001-061kor

AleksandarProtiÊ 012—Made In Serbia Irena MiπoviÊ


Page 13

FOTO: VLADIMIR MILADINOVIΔ

Ako se za nekog na svetskom nebu u ovom trenutku moæe reÊi „zvezda je roena” onda je to Slobodan. Proπle godine se pojavio sa svojom prvom samostalnom, autorskom kolekcijom i modnom kuÊom, sa neËim za πta mnogi nisu ni primetili da im nedostaje. Da bi na prebogatoj modnoj sceni iole doπao u bilo kakvu poziciju da nam predstavi i iskaæe sve ono πto æeli na pravi naËin trebalo je mnogo mukotrpnog rada, upornosti, snage i hrabrosti, ali pre svega ljubavi i talenta. „Moj modni poËetak, zaËet je pre taËno deset godina na IV Fashion Weeku u Beogradu. Modom sam opsednut joπ od ranog detinjstva, ali ovaj dogaaj bi bio prvi, pionirski korak u mojoj karijeri i upravo zbog toga Beograd je bio i ostao vaæna taËka na mojim modnim mapama”. kaæe Slobodan sada poπto bi mogao

da nam napiπe knjige o tome kako je prvo sanjao jedan san, a potom ga pretoËio u realnost. Njegova prva prezentacija, veÊ tada, najavila nam je nekoga ko Êe joπ mnogo toga imati da kaæe svojom neizostavnom, skoro strastvenom, ljubavlju prema tkanju i trikotaæi. U tom periodu u modi se Ëinilo da se niπta novo neÊe reÊi, a kamoli osmisliti, proizvesti i kreirati kada je u pitanju sektor tkanja. Meutim, tada mladi deËak æeleo je da nam svoju viziju ispriËa do kraja i svoje modno putovanje nastavlja upisom na Royal Academy of Fine Arts u Antverpenu (Belgija). Ova akademija smatra se za jednu od najteæih i najboljih πkola za dizajn i izradu odeÊe, jer kroz Ëetvorogodiπnju selekciju samo najbolji uspevaju da prou. Posle diplomiranja Slobodan odlazi u modnu kuÊu Roberto Cavalli i postaje prvi asistent kreativnog

direktora muπke kolekcije i prvi asistent kreativnog direktora æenske kolekcije za trikotaæu i vez. Ipak, uveren da to nije naËin na koji on æeli i moæe da do kraja predstavi svoj rad, 2004. godine napuπta ovog, moæda i najpopularnijeg, modnog magnata i ponovo zapoËinje svoj samostalni rad. Pre bi se moglo reÊi da je on samo nastavio tamo gde je stao, ali sa nesagledivo viπe znanja i iskustva, πto mu je olakπalo da nam ovoga puta do kraja iskaæe svoj talenat. Tako 2006. godine osniva svoju modnu kuÊu pod imenom SLOBODAN MIHAJLOVIΔ i poËinje da nam stvara potpuno novu modnu sliku moderne trikotaæe i æenske odeÊe. Na prvi pogled inspirisan starogrËkim heroinama i antiËkim kostimima on nam predstvalja autentiËne modele snaæno rukovoene njegovom zrelom umetniËkom kreativnoπÊu. Uspeπno nalazeÊi

meru izmeu vantrendovskih i trendovskih zahteva, stvara savrπeno usklaenu odeÊu Ëija nosivost nije ograniËena starosnom granicom. Osim πto nam je indirektno odræao lekciju o besmislenom strahu od starenja on se sa lakoÊom poigrava s jedne strane tehnikom i izuzetnom veπtinom kontrolisanja konca i tkanja, a s druge neverovatnim znanjem na polju sklapanja i konstruisanja. Van svega toga svaki model sa lakoÊom leæi u svojoj lepoti bez ikakvih primetnih granica izmeu trikotaænih tkanja i drugih materijala. Posle ovakve priËe, koju nam je ispriËao svojim radovima, mislim da je njegovo mesto meu zvezdama veÊ spremno. Svoje kolekcije prikazuje u Beogradu, Parizu i Milanu i njegova æelja je: „Opstati pod modnim nebom, i sijati kao πto samo zvezde znaju, verujem u njih starplusstar”.

FOTO: –OR–E TOMIΔ

5:30 PM

FOTO: –OR–E TOMIΔ

6/20/07

FOTO: –OR–E TOMIΔ

faar1_001-061kor

SlobodanMihajloviÊ 013—Made In Serbia Irena MiπoviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:30 PM

Page 14


6/20/07

5:30 PM

Page 15

FOTO: MILO© NADAÆDIN / IZ KATALOGA MODNE KUΔE BALA©EVIΔ

Joπ je Epiktet davnih dana mudro poruËio: „Znaj ko si i prema tome se ukrasi”. Pa πta tu viπe danas dodati? Moæda su savremena pravila previπe konfuzna, pobrkana i liberalna, ali oduvek se znalo kako se oblaËe plemiÊi, dvorani i graani, a kako zemljoradnici ili oni πto vodu nose. Zato i ne Ëudi da se sa erom kapitala, biznisa i trke za uspehom dress code ili kodeks oblaËenja jasno nametnuo kao deo poslovnog bontona. Samo neiskusni menadæeri ne znaju da se na poslovni sastanak ide u odelu, sa kravatom i u cipelama koje nisu ni praπnjave ni iznoπene. VeÊ prema poziciji u kompaniji zna se i kvalitet materijala i dozvoljene kombinacije boja. Da ne zalazimo u pitanja prestiæa - skupih satova, naliv pera, dugmadi za manæetne, a kamoli automobila ili opreme za kancelariju.

DRESS CODE Neiskusnom bi se sve to uËinilo kao suviπno optereÊivanje formom, ali ne treba zaboraviti da naπa spoljaπnost komunicira sa okolinom i kada mi to neÊemo, i pre nego πto smo u prilici da kaæemo i pokaæemo πta znamo i umemo. Najzad, pored odnosa prema sebi poπtovanjem kodeksa oblaËenja iskazujemo i uvaæavanje poslovnog partnera i prilike. Ako ste umetnik, neformalan imidæ je OK, ali ako ste sluæbenik velike kompanije, onda je predstavljate i svojim izgledom, a tu ne sme biti greπke u neverbalnoj komunikaciji. Ako radite u πkoli ili Ëitate vesti, postiæete veÊi uspeh ukoliko vaπe oblaËenje ne odvraÊa paænju od sadræaja predavanja. Takoe, struËnjaci tvrde da Ëeste promene stila i preterano modiranje u nekim poslovima moæe biti kontraproduktivno i ostaviti utisak povrπne i pomodne osobe kojoj je forma ispred suπtine, a posao sredstvo za dolaæenje do nekog drugog cilja. Dakle, treba znati obuÊi se za uspeh, pa i u svakodnevnom æivotu. CILJ OPRAVDAVA SREDSTVO? „Dress for success” ima i svoje drugo lice - laæno predstavljanje. To je naroËito bitno u sluËaju kada se uspeh „hvata” na efektu ostavljanja prvog utiska, i ako nema vremena za dublje procene i komunikaciju. „Uostalom, zar svi ne æelimo da izgledamo kao neko vaæan” - pravda se Colin Farrell. Lik koji tumaËi Farell u filmu novije produkcije „Telefonska govornica”, objaπnjava da uvek nosi skupa odela, kravate i cipele, koji ne odgovaraju njegovom realnom statusu, da bi ga klijenti ozbiljnije shvatili, te da bi mogao da ih izmanipuliπe. Iza ove ekstremne situacije (koja i nije tako retka) „leæi” ljudska potreba da kroz odevanje prikaæemo sebe onako kako æelimo da nas drugi vide. Na kraju krajeva, u danaπnje vreme na putu do uspeha i mnoga drastiËnija sredstva

opravdavaju cilj. To su zakoni træiπta u najπirem smislu reËi. Na stranu sujeta, snobizam, potreba za afirmacijom ili ostavljanjem utiska, ali ne pruæa li dobar izbor garderobe neprocenjivu dozu samopouzdanja, pa time i opuπtenosti, Ëak superiornosti, koje su sjajan osnov za postizanje maksimalnih poslovnih rezultata. Dakle, za uspeh se definitivno moramo dobro (adekvatno) obuÊi. OBU»ENA ZA USPEH Osamdesete godine proπlog veka donele su preokret u poimanju oblaËenja za uspeh, naroËito u sluËaju poslovnih æena. Sa ekspanzijom æena u biznisu i njihovim uplivom na viπe menadæerske pozicije, koje su ranije dræali muπkarci, javlja se i potreba za osmiπljenijom poslovnom garderobom. Nije viπe reË o kostimima za sekretarice ili sluæbenice, nego o novoj poslovnoj eleganciji za uspeπnu æenu koja i garderobom æeli da podvuËe svoju moÊ. To je nova æena od karijere, uspeπna i na poslu i kod kuÊe, koja dræi kontrolu nad svojim æivotom, ali je ujedno i atraktivna. Ona viπe ne æeli da se oblaËi bezliËno, ili da izgleda kao muπkarac. OseÊa se i udobno i sigurno u svom ukrojenom blejzeru sa suknjom ili pantalonama i paæljivo odabranom bluzom, te obaveznim visokim potpeticama. Setimo se kako su milioni æena gutali film „Working Girl” sa Melani Grifit koji sjajno slika prethodno navedene primere u prilog tezi „obuci se za uspeh”. Ali, modni imidæ jake, poslovne æene prosto su iskristalisale ameriËke hit sapunice osamdesetih: „Dalas” i „Dinastija”. Prototip izgleda i stila oblaËenja moÊne æene u liku Aleksis Kerington (Joan Collins) multiplicirao se u milione poklonica πirom planete. Izborom garderobe ona neskriveno manifestuje svoju moÊ i uticaj. Preko dana njena je suknja uska, a blejzer πirokih nara-

FOTO: NEBOJ©A BABIΔ

faar1_001-061kor

menica ukrojen u struku tako da naglaπava zadnjicu. Tu su i strmoglave πtikle, a i jarke boje. U veËernjim satima obline su naglaπene korsetima, a prestiæ skupocenim nakitom, naroËito ogrlicama. FIRMIRANO U to vreme ekspanziju doæivljava tzv. firmirana garderoba koju potpisuju Versace, Armani, Valentino... imena koja doæivljavaju bum! Sa sve veÊim zahtevom træiπta uspeπnih i plateæno sposobnih, prevashodno æena, oni Êe iz, za taj trenutak joπ uvek pristupaËnih cena, izrasti u prave modne bogove. Njihovi modni plodovi postaju sve skuplji i prestiæniji, zapravo primeri kako se treba obuÊi za uspeh. To su odliËno iskomunicirali preko super-plaÊenih supermodela, kao i preko modnih magazina koji postaju neizostavni bukvar i know how svake savremene æene. Taj toËak se joπ uvek dobro okreÊe i brendirana garderoba je sve skuplja, kako standard u svetu

Dress4Success 015—Dress 4 Success

Sneæana DakiÊ-MikiÊ


6/20/07

5:30 PM

raste. Armije kreativnih ljudi potrudile su se da zaista ulepπaju i æenu i muπkarca i uspeli su da kreiraju novi pogled na modu, odevanje uopπte, pa i poslovnu eleganciju i odeÊu za uspeh.

FOTO: MI©A OBRADOVIΔ

SHOCK ME Ilustrativno je miπljenje Ëuvenog kreatora Armanija: “Pokuπao sam da pronaem novu eleganciju. To nije lako, jer ljudi vole da budu πokirani, æele eksplozivnu modu, a eksplozije ne traju. One nestaju istog trenutka i ne ostavljaju za sobom niπta osim pepela”. Ipak, baπ je πok zakon uspeha u drugoj, na mase znatno uticajnijoj, grani biznisa, πou-biznisu. To je najbolje razumela i primenila ikona popa i gospodarica scenskog nastupa Madonna. Na putu do svog srednjeg imena - imidæ setera, posegla je za Ëestim promenama stila, jer ono πto πokira valja brzo zameniti novim eksplozijama. Na tom putu nije bila sama, jer se iskusno naoruæala modnim, make-up, hair, fitness i drugim beauty saveznicima, meu

016—Dress 4 Success

Page 16

kojima su Jean Paul Gaultier, Dolce&Gabana, Stella McCartney...koji su je i doveli do trona. Iz buntovne pank faze, preko poigravanja ideala Merlinke i lepote pedesetih, do kraljice aerobika, fitnesa i diskoteke, Madonna je uvek umela da se obuËe za uspeh i da zapali milione devojaka da je oponaπaju, ukljuËujuÊi i plejadu pevaËica koje su je ili imitirale, ili sledile njene primere grabeÊi ka uspehu. UNDRESS 4 SUCCESS Ali, Madonnin uticaj je daleko od pukog imidæa. Ona je mnogo ozbiljniji fenomen i prototip potpuno nove seksualnosti i estetike koju je lansirala preko svojih spotova i fotografija, determiniπuÊi tendencije u πou-biznisu. Naime, nova æena viπe nije ni mrπava kao Tvigi, ni æenstveno zaobljena glupaËa iz „pedesetih”, nego miπiÊava, vitka, ambiciozna i uspeπna. Ona zna πta hoÊe, bira i dræi svoju sudbinu u svojim rukama. Pokazala je æenama dve stvari: prvo, ako Ëvrsto odluËiπ,

postaviπ cilj i uporno, ali kvalitetno radiπ i na njemu i na sebi - uspeÊeπ. I drugo, moæeπ oblikovati svoje telo onako kako hoÊeπ. Madonna je nametnula to novo poimanje lepote: nije bitno sa kakvim predispozicijama si se rodio, nego πta si od sebe napravio. Njen znaËaj je u izmeni naπe polazne teze u “build up yourself for success”. Iz deplasiranog bodibildinga, nekada rezervisanog za grubijane bez mnogo rafiniranih manira, postala je najveÊi promoter fitnesa i bitno uticala na novo poimanje estradnog „izgleda za uspeh”: „svuci se za uspeh” (undress for success) ili pokaæi svoje telo i imaj kondicije za scenski nastup. Naravno da je ovakav sveprisutni, pa i danas dominantan, pristup doveo i do mnogih modnih promaπaja, neukusa i vulgarnosti, ali tome na ruku ide i Ëitava modna produkcija i trendovi. Ali, jedno je sigurno, nema viπe ni „zvezdice” u pokuπaju koja svoj izgled na putu ka uspehu prepuπta sluËaju. Stilista je kljuËni Ëovek u karijeri jedne pevaËice. Naravno,

vreme hiperprodukcije dovelo je i do teπke zamene teza u kojoj izgled postaje bitniji od muziËkog talenta i kvaliteta pesme. Pa nije li to sjajan dokaz kako se treba valjano obuÊi (ili svuÊi) za uspeh. ODELO »INI »OVEK?! I na kraju, neumitni kredo danaπnjice „dress 4 success” potisnuo je staru, skromnu krilaticu „odelo ne Ëini Ëoveka”. Mada svi znamo da se tu misli na suπtinu i unutraπnjost koja mora biti vaænija od forme i spoljaπnjeg, ipak ostaje Ëinjenica da je neverbalna komunikacija vaæno oruæje u æivotu i u poslu i zato ne smemo zaboraviti na „govor odeÊe”, jer ona je Ëesto u prilici da govori pre, ili umesto, nas samih. Zato nije loπe da nam je saveznik, a ne neprijatelj. A ne sme se sporiti ni legitimna potreba savremenog Ëoveka da kroz svoju spoljaπnjost i stil odevanja pokuπa da πto bolje i istinitije prikaæe svoju liËnost. Jer to je tekovina civilizacije.

FOTO: MI©A OBRADOVIΔ

faar1_001-061kor


faar1_001-061kor

6/20/07

5:30 PM

Page 17


6/20/07

5:30 PM

Page 18

FOTO: ALEKSANDAR KUJU»EV, STYLING: SA©A VIDIΔ, 1993

faar1_001-061kor

Style.srb 018—Style.srb

Ashok Murty


6/20/07

5:30 PM

Page 19

Nataπu ©ariÊ, Dejanu MomËiloviÊ i Saπu VidiÊa meu ostalima. Danas su oni priznati stilisti i dizajneri. Oni su svojim specifiËnim oseÊajem za novo po prvi put dovedeni u priliku da aktivno uËestvuju i u konceptu u kojem Êe se kretati odreeni projekat. Mnogi se joπ uvek seÊaju projekata - „Dvadesete & Tridesete”, „Mila mati kupi meni svilu ili o modi u 6 Ëinova”, „Midnight summer dreams”... Na ovaj naËin, na ovim prostorima ustoliËeno je i na velika vrata uvedeno u srpsku modu zanimanje Stilista. Elem, da se mi vratimo gospoi Ruπki (Bergman, a ne JakiÊ) i njenoj sada veÊ legendarnoj izjavi. TaËno je: danaπnja modna industrija se jasno pocepala na dva dela - na autorski i na stilistiËki. Zaπto i kada se to desilo? Onoga trenutka kada je prestalo da vaæi pravilo da se podrazumeva da se sa coneseuere de la mode oznaËava osoba (obiËno æenskog pola) koja se „prepoznala” u autorskom rukopisu jednog od velikih kreatora i kada se takav koncept poËeo smatrati nouveaux riche naËinom za lako kupovanje statusa, valjda, poËelo je i distanciranje onih koji su se smatrali stilski osveπÊenim od „gotovih” stilistiËkih pakovanja, koje su im nudili isti oni autori koje su do juËe zakivali u zvezde. A onda odjeFOTO: ALEKSANDAR KUJU»EV, STYLING: JSP, 1994

Istorija je verujem, zaista, veoma subjektivna stvar. PoËiva na neËijem seÊanju, a svako seÊanje, znamo, podloæno je eroziji. Kao i svesnom i manje svesnom reinterpretiranju Ëinjenica. ZnaËi, za sve πto sledi morate mi verovati na reË. Onog trenutka kada je, sada veÊ slavna, Ruπka Bergman utvrdila da danaπnja moda pripada stilistima a ne autorima, mnogima koji se ovde stajlingom bave (brutalno iskreno reËeno - u mnogo viπe sluËajeva æive u iluziji da im je to poziv i vokacija) bi jako toplo oko srca. Verovatno je ponekom zaiskrilo i oko. Jer danas, u Beogradu, ako baπ niste sigurni πta Êete sa sobom, a iz potpuno nepoznatih razloga æelite da se bavite modom, stajling i zanimanje proisteklo iz tog naziva - stilista postaju Vaπ logiËan izbor. Kad veÊ pokuπavamo da se dræimo faktografije onda je neophodno istaÊi da je pomenuto zanimanje etablirano poËetkom devedesetih od strane mlaanog Nenada RadujeviÊa i grupe mladih kreativaca okupljenih oko neËega sa intrigantnim imenom - Click. „Mladi i ludi”, kako su ih mnogi iz simpatija, ali i podozrenja, tada zvali, su za potrebe organizacije svojih modnih performansa poËeli da angaæuju mlade i talentovane, tada studente: Danila ÆiæiÊa, sestre ProkoviÊ,

019—Style.srb

dnom, krajem πezdesetih godina, jedan od „miljenika” meu autorima visoke mode, izvesni Yves Saint Laurent, zadaje smrtni udarac do tada vaæeÊem konceptu tretiranja mode kao fenomena - svesno se okreÊe ulici, autentiËnim stilovima mladih, u njima traæi inspiraciju, i dajuÊi im na taj naËin legitimitet. Odjednom sada je mnogo viπe chic „prepisati“ neπto sto je in na ulici, meu mladima. Odjednom viπe niko ne postavlja jasne margine izmeu dobrog i loπeg ukusa; nijedan proizvoaË odeÊe viπe ne sme da garantuje da Êe se zajedno sa oblaËenjem njegove odeÊe automatski sticati i tapija na dobar ukus. Ovako poËinje era individualne stilizacije i meπanja artikala razliËitih potpisa. Nije dugo trebalo da ovaj koncept postane legitiman i u autorskom kodu - danas imamo Ëitav niz autorskih brendova koji, u suπtini, nude separate koji nisu logiËno proizaπli iz jedne koherentne priËe, naprotiv, ali se njihovim manje-viπe duhovitim kombinovanjem dobijaju energetski nabijeni lookovi koji modne puritance bacaju u nesvest. Danas verovatno najeksponiraniji ovakav, u suπtini stilistiËki koncept formiranja kolekcija (po postmodernom principu pick up and choose) predstavlja dvojac D2, ali ne treba zaboraviti da je zaËetnik ovog tre-

nda, doduπe sa mnogo viπe ironije i πarma, bio pokojni Moschino. Sa ovakvim konceptom danas flertuju i mnoga druga imena - od dvojca D&G, preko Toma Forda, ali i Ëitavog niza velikih brendova koji su se zaglavili u sopstvenoj istoriji - od Burberrya, Louis Vuittona, preko Diora i Chanela, pa sve do onih „malih” robnih marki (koje u suπtini i obrÊu kapital u modnoj industriji) kao πto su Zara, Mango, Springfield... Odnosno, svakoj individui koja nastanjuje onaj deo planete koji se oznaËava kao konzumentski, pruæa se neograniËen broj moguÊnosti kombinovanja odeÊe kojom ona artikuliπe svoj stil. I gde su tu stilisti? Svaki ozbiljan brend, veliki ili mali, svestan je da træiπte iako naizgled nezasito u ovoj olako steËenoj demokratiji izbora, u suπtini ostaje neartikulisano u svojim potrebama i nimalo spremno da se upusti u eksperiment sopstvenog nenadgledanog izbora. Veliki brendovi koji su arogantno zanemarili ovu Ëinjenicu i samouvereno nudili odeÊu koja prethodno nije „sugestivno” spakovana u odreenu vrstu lookova (sada se to zove merchandising!) veoma brzo su se suoËili sa gubitkom prestiæa, klijenata i kapitala. U toj taËki se, manje-viπe, sve svalilo na pleÊa „jadnih” stilista (bar πto se mode tiËe). FOTO: ZORAN DÆEFERDANOVIΔ DÆEF, STYLING: SA©A VIDIΔ, 1993

faar1_001-061kor


6/20/07

5:30 PM

FOTO: ALEKSANDAR KUJU»EV, STYLING: DANIJELA RAJOVIΔ, 1993

Danaπnji stilisti (ili timovi stilista) ozbiljno rade na prezentacijama kolekcija svih brendova koji nemaju jaka imena ispred sebe (a verujem da se to deπava i u tim sluËajevima!) ne bi li artikulisali razliËite priËe i kreirali razliËite likove kroz odeÊu koju im brend nudi na raspolaganje. Ne treba zaboraviti ni prateÊe detalje - ova grana modne industrije doæivela je svoj procvat ne malim udelom stilista koji su upravo prateÊim detaljima najËeπÊe definisali, inaËe ambivalentne, priËe ispriËane odeÊom (farmerke i majica ostaju to πto jesu, ali kontekstualizujete li ih odreenom obuÊom, nakitom i ostalim inim parafenalijama moæete dotiËne artikle pozicionirati gde god hoÊete - od konteksta street weara do konteksta veoma hip-understatement zabave)… No gde to stavlja stiliste u Srba? Bojim se na ne baπ visoko mesto u profesionalnom smislu, ali se konotacija znatno menja ako se propusti kroz perspektivu niËim izazvanog eksponiranja u javnosti. Pre svega, uloga stilista u okruæenju kakvo je naπe, i dalje je iznad svega edukativna i na tom stanoviπtu istrajavam Ëvrsto ne odstupajuÊi od njega makar mi bilo zapreÊeno i Ëupanjem noktiju na æivo. Ovdaπnja sredina neke od koraka koji se moraju preÊi ne bi li se stvorila kritiËna masa

Page 20

„dobro” obuËenih ljudi joπ nije preπla i potrebno je usmeriti je u tom pravcu. Za tako neπto potrebna je neverovatna samodisciplina kod onih koji joj sugeriπu pravce kretanja, a joπ viπe svest o moguÊim izborima sredstava koja se nude da bi se na taj put krenulo. Oduvek je odevanje sluæilo da se status pojedinca pokaæe boljim nego πto jeste, a stvarnost u kojoj se on kreÊe uËini privlaËnijom. Laæ, ipak, nije dobar put, jer se pre ili kasnije vraÊa kao bumerang ne bi li zveknula u glavu onog koji ju je lansirao. Æivot u Srbiji, pa i u ovom domenu, teπka je umetnost moguÊeg. Zato je najgore krenuti u jednom od dva pravca, bar kada se bavite stajli-ngom (bojim se da i u mnogo bitnijim stvarima vaæe ista pravila) - prvi je kada se trudite da budete „origina-lni” - stajling je zanat, Ëak viπe od kreiranja odeÊe, primenjen zanat, kojim se plasiraju odreeni civilizacijski standardi; drugi je joπ straπniji - onda kada na silu „presli-kavate” deo naπih modnih i statu-snih fascinacija - ako nemate realan izbor art efekata u okruæenju svaka „glamurizacija” pretvara se u patetiku, a pokuπaj onoga da se na taj naËin „izdigne” iznad sredine (u modnom smislu) istog trenutka ga pretvara u Femu (vidi: „Pokondirena tikva”, Jovan

Sterija PopoviÊ). Odgovornost onih koji se bave ovim segmentom mode kod nas, po meni, je ogromna, jer svojim uËinkom mora da pomogne realizaciju neslu-Êenog potencijala posustale indu-strije proizvodnje odeÊe. »ini mi se da je u novoj generaciji licencnih πtampanih medija koji su na neki naËin zavrπili etabliranje ovog zanimanja kao ozbiljnog i vaænog, situacija joπ kompleksnija. GledajuÊi te Ëasopise Ëovek bi pomislio da na svakom uglu Domenico i Stefano kose Ëupaju Donatelli ne bi li se preËim pravom i grubom silom uselili u prazan kiosk koji se tu zatekao i tako zahtevnom træiπtu nekako ponudili spektar svojih proizvoda, inaËe, po cenama, sasvim dostupnim plateænoj moÊi graana ove zemlje (za one koji nisu razumeli - ovo je ironija, a moæda i sarkazam). A princip da danas sve ide sa svaËim (a ko se usudi da se zapita da li je baπ tako sigurica sebe kvalifikuje kao neobaveπtenu osobu) najstraπnije se zloupotrebljava, a sve pod opaskom „umetniËkih sloboda”. Bojim se da danas situacija na ovom polju nije niπta bolja nego pre mnogo godina kada sam se ja poËeo, niËim izazvano, baviti ovim tada joπ egzotiËnim zanimanjem. Iako je danas nezamislivo da i Vaπa

WC πolja nema sopstvenog stilistu i bez obzira πto su uslovi za bavljenje stajlingom drastiËno olakπani (bar se kao takvo podrazumeva, negde…) u pojavnom smislu i dalje sve liËi na zabaviπte za razmaæenu decu koja su se prejela slatkiπa. I tako, dok se u neku ruku slaæem sa gospoom Ruπkom (Bergman, a ne JakiÊ), ne mogu da zanemarim Ëinjenicu da u njenom radu nema improvizacije i rabljenja ideje po svaku cenu; takoe, u velikoj meri se vidi njeno formalno obrazovanje (Istorija umetnosti) baπ po naËinu na koji se referentno vezuje za znakove iz ove oblasti opπte kulture. O tome da je moguÊnost izbora sredstava za realizaciju sopstvenih ideja tamo gde ona radi mnogo veÊa ne æelim ni da govorim. Ali u krajnjoj liniji, ona se izborila u mnogo surovijem okruæenju za pravo da tvrdi to πto tvrdi. I da od njene reËi cvikaju, bar malo. Nama, pak, predstoji dugo putovanje u noÊ… BespuÊa modne zbilje u Srba. I bolje bi bilo da baπ ne raËunamo na Tennesseeja Williamsa, koji bi to putovanje pretoËio u roman.

FOTO: ALEKSANDAR KUJU»EV, STYLING: SA©A VIDIΔ,1993

faar1_001-061kor

020—Style.srb Ashok Murty


faar1_001-061kor

6/20/07

5:30 PM

Page 21


faar1_001-061kor

6/20/07

5:30 PM

Page 22


faar1_001-061kor

6/20/07

5:30 PM

Page 23

Prava muzika je splet dogaaja, situacija i ljudi. Stil je osobenost, sadræaj, ideja i stav. Ona je Bebi Dol!

BabyDoll English text on page 211

023—Baby Doll foto: Vladimir MiladinoviÊ foto asistent: Kicosh

stilista: Ana LjubinkoviÊ πminka: Aleksandar ÆikiÊ frizer: Milan SariÊ

Dragana ΔosiÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 24

ZatiËem je okruæenu patiniranim krpicama. Zaokupljena je svilenim trakama, satenskim paspulima, πarenim maramama. Oko nje su haljine, male koæne jakne, oko nje su boje i pritajena energija… VeÊ nekoliko godina poznajem Bebi Dol. Tog subotnjeg popodneva u jednom vraËarskom dvoriπtu upoznala sam Draganu ©ariÊ.

024—Baby Doll

Bebi Dol kasni, Dragana me je saËekala, Bebi Dol je, uvek, u guævi, Dragana mirno ispija kafu sa cigaretom, Bebi Dol je, malo, konfuzna, sa Draganom priËam na tenane… Bebi Dol je: „Rudi”, „Mustafa”, „Brazil”, „Bez srca”… Bebi Dol je jedan od najboljih ex-YU vokala, Bebi Dol je modna ikona… Dragana ©ariÊ je sve to i ono Ëega nema na sceni.


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 25

Dragana ©ariÊ je raritetna beogradska pojava, æena kojoj je nebo podarilo veliki talenat, a premalo lukavstva za umetnicu na Balkanu. Ona je, joπ uvek, sedmogodiπnja devojËica koju su roditelji doveli iz belog sveta u rodni grad. Ona, joπ uvek, æeli da se dopadne, da voli i da je vole, a to je ovde jednako teπko kao i biti dobar, biti odliËan u onome πto radiπ: „Izazivam potpuno osobene reakcije. Ljudi me ili iskreno vole, ili me vole kao neki umetniËki predmet, ili me mrze. Postoje razni krugovi ljudi, od onih koji me, zaista, poznaju, preko onih koji misle da me poznaju. Mnogo ljudi je proπlo i prolazi kroz moj æivot. Muπkarci imaju Ëudan odnos, prou pored mene, zastanu i kao da me pitaju: „Misliπ da si faca?!” Delikatan je æivot izmeu oboæavanja i mrænje. NemoguÊe je æiveti bez svesti o sebi u oËima drugih. Moj æivot je moja igra, niko drugi je neÊe izvesti. Ovakav naËin æivota podrazumeva mnogo æivota u jednom. Dodiri sa ljudima ostavljaju trag. Oslanjam se samo na sopstveni talenat i hrabrost, nema pomoÊi sa strane.” „Nikada nisam æelela da budem drugaËija, jednostavno sam bila” - kaæe Dragana i priËa zaπto nije upisala Fakultet primenjenih umetnosti: „Muzika i klavir su me rano osvojili,

ali sam razmiπljala i o modi. Pored svih obaveza trËala sam na Koπutnjak na Ëasove slikanja kod profesora Sergeja, htela sam da studiram „Kostim”. Otiπla sam na Fakultet primenjenih umetnosti sa πesnaest godina i polagala prijemni ispit. Ozbiljno sam se spremala za sve. Otputovala sam u London i potroπila brdo para na blokove i boje… Izaπla sam na prijemni koji je trajao nekoliko dana. Jedan od zadataka bio je inspirisati se knjiæevnim delom i osmisliti scenski kostim odreene epohe. Pank je harao Londonom u to vreme, u Beogradu ste mogli tek da sretnete po nekog Êelavca sa Ëiroki frizurom. Moj odgovor na ispitno pitanje je πokirao profesore. Od neËega πto nije balet pravila sam baletske kostime, sve florescentno. Profesorka SljepËeviÊ me je pitala odakle mi ideja i ko mi je dozvolio da koristim TE boje?! Ja sam, jednostavno uæivala, na ogromnim formatima slikala sam MOJ balet. Uplaπila sam se! Te godine je primljen Zoran StaniÊ, a moj neoromantiËarski pokuπaj je propao.” Dragana ©ariÊ nije postala ni kostimograf, ni modni dizajner, postala je Bebi Dol i veÊ 1984. objavila „Ruæe i krv”. Njena upeËatljiva pojava jasno je oslikavala kompletnog umetnika - muziËko obrazovanje, glas, jak vizuelni momenat: „U to vreme nije bilo stilista, nije

bilo potrebe za njima. Imala sam svoju osobenost, sadræaj, ideju, stav. U ozbiljnom svetu i danas je sramota da se zna ko stoji iza izgleda velikih zvezda. Stilista moæe da pomogne, da te prevede iz jedne faze u drugu, ali ne i da ti da personu. Stvar je kod nas postala psihopatetiËna!” Priznaje da voli rane radove Dragane OgnjenoviÊ, pokazuje mi haljinu iz njene prve kolekcije. Sada je oduπevljena mladom Anom LjubinkoviÊ, drago joj je πto je, uprkos svemu, upletena u modni svet, voli πto je Clickova kuma, divi se istrajnosti Nenada RadujeviÊa… Dok razgovaramo obuËena je vrlo jednostavno - bela lanena tunika do ispod kolena i πiroke bele pantalone. Kosa upletena i povezana maramom. Nosi japanke. Nema nakita. Ni traga od mnoπtva detalja koje samo ona ume da nosi: „Bila sam dovoljno smela da pomislim da ne treba da se uklopim u bilo kakvu formu. Nije bilo pritisaka od porodice, sve je bilo prirodno, iskreno. Iπla sam u dve πkole paralelno, jer sam tako htela. Druæila se sa ljudima koji su pored obavezne uËili i neke πkole koje su voleli, koje su ih zanimale, tako sam dobijala prijatelje koji su bili stariji od mene.” Upravnik nacionalnog teatra Dejan SaviÊ je Draganin drug iz muziËke πkole. Delili su klupu. O svom pri-

jatelju priËa kao o dugokosom, kovrdæavom momku, neobaveznog izgleda i velikog talenta koji je oboæavao muziku i za koga kaæe da danas radi „divne stvari”. „Neko postane upravnik, a neko ovo πto sam ja” - kaæe i vraÊa se na priËu o svojoj naravi: „Jako sam neposluπna osoba! Kada mi neko popuje, a nema pokriÊe za to, postanem neoËekivana. Æivot se sastoji od nekih kao planskih stvari, ali toga kod mene nema, sve je na tri-Ëetiri. Tako sam ostala u Kairu, tako sam se vratila, tako æivim.” PriËa mi o svom vraËarskom detinjstvu, o svojim precima, o dedi kafedæiji, o drugom koji se oæenio Grkinjom i æiveo u Egiptu. Kaæe da veruje u reinkarnaciju i da su joj po povratku iz Afrike rekli da je u prethodnom æivotu bila plesaËica na dvoru nekog faraona. „Nisam osetila Ëudnu energiju kada sam sletela u Kairo” - iskrena je, „bilo mi je, jednostavno, prijatno”. Uprkos sjajnoj karijeri koja ju je Ëekala, vratila se kuÊi: „Nisam æelela da postanem isprazna æena koja Êe, samo, lakirati nokte!” Kaæe da pesma „Brazil”, nije ni blizu najznaËajnijih taËaka njene karijere, ali se zato rado seÊa svih songova iz filma Bore DraπkoviÊa „Æivot je lep”, gde je pozajmila glas Sonji SaviÊ. Priznajem joj, ponovo, da me je ubedila da zaista peva Sonja i


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 26

„Nisam æelela da postanem isprazna æena koja Êe, samo, lakirati nokte!”

026—Baby Doll Dragana ΔosiÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 27

interesujem se da li su prijateljice: „Sonja i ja se poznajemo Ëitavog æivota, iπle smo u istu osnovnu πkolu, æivele u komπiluku, mame nam se poznaju. OËigledno je postojala neka veza koja nam je omoguÊila da napravimo dobar film. DraπkoviÊ je probao sa mnogim glasovima, od Lepe LukiÊ do Jadranke JovanoviÊ, a u spela sam ja.” Iskrena je: „Mnogo puta sam se osetila, ne odbaËenom, ali neshvaÊenom, emotivno praznom. Postoji ovde, neko, træiπte, neka scena, ali ne uklapam se. Æao mi je izgubljenog vremena, boli me kada kaæu: „©ta hoÊeπ, ovo je Srbija”, pa πta, kao da mi ne umemo bolje. Sigurna sam da bi æene bile pametnije voe. Cenim gospou Vesnu PeπiÊ. Ostalo nas je malo. »ovek nije samo jedno telo. »ovek je put, emocija, promena. Sve se promenilo - zemlja, Beograd, muzika… Uprkos svemu, mislim da talenat

pobeuje, da samo treba pronaÊi balans u sebi. Moja nevolja je πto nisam talentovana i za organizaciju, veÊ samo za muziku. Volela bih da sa sedamdeset nosim bele svilene pantalone i teget kardigan, imam nekog ko vodi raËuna o mojoj karijeri, a ja nastupam tamo gde æelim i kada æelim.” „Prava muzika je splet dogaaja, situacija i ljudi” - zavrπavamo priËu o Bebi Dol, a Dragana ©ariÊ mi kaæe da je muπkarac oslonac i zaπtitnik stvar æenske volje. PriËamo o ravnoduπnosti, neznanju, nezainteresovanosti… Æivo maπe rukama, premeπta se sa noge na nogu, jasno je - u ovoj æeni ima energije za joπ sto karijera. Pitanje je samo ko Êe buicu talenta, snage i znanja kanalisati, ko Êe Dragani ©ariÊ pomoÊi da ostane zvezda u zemlji gde se zvezde ne neguju, veÊ gase…


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

„Nikada nisam æelela da budem drugaËija, jednostavno sam bila”

Page 28


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 29


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 30


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 31

Sponzori i sponzoruπe, to jest, jezikom bajki reËeno - lepotice i zveri, u stvari su savrπen spoj. Otuda, ne vidim zaπto bi sponzori imali u ovdaπnjem sistemu vrednosti bolji status od sponzoruπa? Zato πto su muπkarci - a njima je, valjda, u maËo kulturi sve dozvoljeno? NeÊe moÊi! Niko se ne podsmeva sponzorima, dok su sponzoruπe predmet sprdnje, iako su i jedni i drugi samo tuæni akteri seksualne ekonomije u tranziciji. Sponzoruπe i sponzori su druπtveni fenomen. Biti sponzoruπa danas je postalo gotovo zanimanje, a za struËno i dobro obavljanje tog posla nije dovoljan samo prirodan talenat, veÊ i neka vrsta „obrazovanja”. Ipak, ispostavilo se da je zanimanje sponzoruπa daleko ozbiljnije i sveobuhvatnije nego πto na prvi pogled izgleda, te da traæi celodnevni angaæman. Ali ni sponzorima nije lako jer i oni, da bi opstali u igri, isto kao i one,

moraju da „odræavaju sistem”. Pogotovo s obzirom na Ëinjenicu da su sponzori, po definiciji, gospoda u godinama - klinci retko kada imaju toliko novca da bi mogli da se nau u sponzorskim vodama. Tako je sponzorstvo u stvari drugo ime za „Bankok sindrom” u svim zemljama tranzicije. Meutim, budimo poπteni - takozvana transpenisalna ekonomija funkcioπe oduvek u svim kulturama. Nekada su roditelji traæili dobrostojeÊe uvegije za svoje kÊeri - nemojmo biti blesavi, svet je tako fukcionisao, a brak iz raËuna tuæna je i Ëesta pojava u svim civilizacijama. S tom razlikom, πto je mlada udavaËa, kojoj roditelji traæe bogatu partiju, o Ëemu svedoËe brojna dela iz literature, bila barem ekonomski zaπtiÊena od onog trenutka kada „poe mlada za stara” do kraja æivota. I joπ neπto, kao po pravilu, ona je bila devojka meka srca, sklona zaljublji-

vanju, i to uglavnom u nekoga ko je sasvim suprotan od onoga πto bi se u moglo smatrati dobrom prilikom. Tu, dakle, leæi dramatiËna razlika izmeu nekadaπnje udavaËe i danaπnje sponzoruπe. Jer, za razliku od svoje prethodnice iz malograanske ere, danaπnja sponzoruπa se grozi emocija - na vreme je videla, na televiziji i u novinama, da one samo mogu da zakomplikuju i ovako teæak æivot. A da je æivot teæak i neizvestan, govori i Ëinjenica da je sponzoruπa, po opisu svoje profesije, napeta - mora neprestano da prati ne samo modu, nego i da jednim okom prati πta radi konkurencija. Konkurencija je sve oπtrija i sve veÊa, a sponzoruπa, buduÊi da operiπe iskljuËivo svojom krπtenicom i svojim spoljaπnjim izgledom, zna da ima relativno kratak rok trajanja. Zato zaljubljivanje, u njenom vrednosnom sistemu, ima da se smatra Ëistim

gubitkom energije i vremena. Institucija romantiËnog mladiÊa koji piπe pesme i nema ni dve banke u dæepu, πto se nje tiËe, zavrπila je u ropotarnici istorije. Ali, ni sponzor u toj priËi nije srca radi, nego radi ispunjavanja praznine u pogledu na sebe samog. Sponzoruπa oko njegovog vrata ili za njegovim stolom, predstavlja samo bedæ njegove finansijske moÊi, isto koliko i auto parkiran ispred glavnog ulaza u neki kafiÊ. SimboliËka i stvarna razmena izmeu sponzora i sponzoruπe bar je liπena iluzija. Za razliku od udavaËe kojoj roditelji zavrπavaju sve, sponzoruπa ima tek simboliËnu materijalnu podrπku roditelja, pa za svoju hudu sudbinu mora, u mukama i znoju uskanja po diskotekama i na stolovima po splavovima, od malih nogu sama da brine. A posao sponzoruπe nije da se dobro uda - jer ipak nije toliko glupa

Lepotica i zver 031—Lepotica i zver

Mirjana BobiÊ MojsiloviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

da poveruje da bi neko od tih, koje ona juri, æeleo da se oæeni nekom takvom, kao πto je sama - njen posao je da od sponzora izvuËe πto viπe, dok joπ moæe. I upravo zato, ona neodoljivo podseÊa na savremene biznismene koji se πunjaju po mulju tranzicije i privatizacije. I one i oni, znaju da se prilika da maknu neπto na brzaka, ne pruæa svakog dana. Zato su svi dosta nervozni. Ne mogu da se opuste, Ëak ni kad piju πampanjac. I sponzoruπama i sponzorima, πampanjac je samo sredstvo za obradu drugih, to jest, onih krupnijih, koji dolaze. Ako je sponzoru sponzoruπa statusni simbol, onda u toj igri ni ona ne ostaje bez „udarca”. Recimo da je sponzoruπa, u stvari, pravi druπtveni lovac za koga nikada nema lovostaja. Za nju je muπkarac - plen, taËnije, muπkarac je za nju novËanik, i tu nema laæi i nema pre-

Page 32

vare - kad nema para ona bez pardona odlazi. To govori o dosta razvijenoj svesti sponzoruπe o tome da je æivot prolazan, da mladost kratko traje i da svake godine stiæu nove i sve mlae, iste takve kao πto je i sama nekad bila. Dakle, sponzoruπa æeli da se bar privremeno vozi dobrim autom (πto joj sluæi kao svojevrsna reklama dok je u „biznisu”), da ide u kafane, jer je inaËe mnogo gladna, da dobije skupu i firmiranu garderobu, moæda i neki vikend sa sponzorom u inostranstvu. Najviπe voli da dobije grudi od svog sponzora, estradna usta ili nadogradnju kose, Ëime, uz pomoÊ jednog muπkarca, sebi samo olakπava put do sledeÊeg. Za to malo ili niπta πto moæe da uhvati dok joj traje karijera, sponzoruπa mora mnogo da radi. Ali, ni sponzor, u stvari, ne prolazi mnogo bolje. BuduÊi da zna da je

mnogo lepπi, viπi i pametniji kad stane na svoj novËanik, sponzor, ako ima pameti, sa sponzoruπom, hteo ne hteo, pije jednu gorku pilulu. Njegov novac je onaj kljuË koji otvara svaku kljuËaonicu - otuda i sponzor teoretski strepi od konkurencije svoje vrste - uvek moæe da se pojavi „baja” koji ima deblji i veÊi (novËanik) od njega, pa zato sponzor nervozno drhti uvek kada se pojavi na „nebranjenom” prostoru. TaËnije, πto ga viπe hoÊe sponzoruπe, to on ima veÊu obavezu da se poredi sa drugim sponzorima otuda njegova intimna potreba da se nekako pribliæi onima koji imaju od njega viπe. OseÊaj finansijske moÊi nekako je poput zarazne bolesti. Onaj ko se kreÊe u druπtvu moÊnijih od sebe i sam nekako postaje moÊan, pa otuda spektakularan fenomen - na javnim mestima i zabavama, moÊni muπkarci nekako

viπe obraÊaju paænju jedni na druge nego na sponzoruπe. TakmiËenje je mnogo ozbiljno i zahtevno, a tompusi, kao i æene koje ih okruæuju, samo predstavljaju scenografiju njihovog intimnog pozoriπta. Tranzicija je ne samo ekonomski i vrednosni nego i psiholoπki fenomen. Lepotica i zver tako predstavljaju gubitnike, Ëak i kada izgleda da u druπtvenom spektaklu oni pobeuju. Njihova razmena uslovljena je træiπnim principima, a ono πta u toj modernoj igri dobijaju kratkotrajno je, i u stvari je niπta. Oni su jedno drugom samo sredstvo koje im omoguÊava da preæive svoju ljudsku prazninu. Tuæni likovi, i lepotica i sve njene „zveri”.

032—Lepotica i zver Mirjana BobiÊ MojsiloviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:31 PM

Page 33


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 34

LetimiËnim pogledom na vaæeÊe trendove, vidi se da dizajneri pozivaju u buduÊnost, miksuju proπlost i ponovo se okreÊu romantici

i moÊnom. CveÊu. Cvetni dezeni su svuda - na odeÊi, obuÊi, torbama, Ëarapama, latice su u kosi, oko vrata… HoÊe li lepota spasiti svet?

©ta je moda danas - jedna od najprofitabilnijih grana industrije, najfleksibilnija socioloπka pojava ili moÊno sredstvo u borbi protiv realnosti? »ini se da najprecizniji odgovor u sebi sadræi sva tri pitanja. Pojavom politiËkih tenzija πezdesetih godina proπlog veka, moda se prikljuËila borbi protiv rata. Ova, neki Êe reÊi, ljudska pasija za dokolicu, imala je stav po pitanju problema æivotne sredine, druπtvenih i rasnih sukoba. Da, moda je definitivno moÊna. Lako se prilagoava novim socioloπkim uslovima, spremno odgovara na nepoznate pojave, stvara ih, reaguje, izaziva reakciju i, da, svakako donosi puno novca. Hipi pokret nastao je πezdesetih godina proπlog veka kao odgovor na istoËno-zapadni konflikt, rat u Vijetnamu, teroristiËke pokrete u Evropi, poËetak naftne krize. U to vreme, nije samo svetski poredak postao problematiËan veÊ se i u samim druπtvenim odnosima javljaju

problemi. Tradicionalni æivotni stil traæio je alternativu. Droga, slobodna ljubav, komune i æenski pokreti imali su znaËajnu ulogu i nudili su reπenja za mlade i sve koji su æeleli promene. Moda u to vreme postaje demokratski oblik iznoπenja miπljenja. Cvetni dezeni, zvoncare, tunike, duge kose i puno nakita - prve su asocijacije na hipi pokret koji paralelno biva i socioloπki i modni pravac. Novonastali, ili preciznije novonastajuÊi odnosi uticali su i na visoku modu. Mnoge zvezde modnog dizajna - Thierry Mugler, Kenzo, Issey Miyake, Vivienne Westwood i Ralph Lauren, poËinjale su karijeru u to vreme. Hipi pokret svestan æivotnih prilika i neformalnog oblaËenja, ostavio je ogroman uticaj na modu decenija koje su dolazile. Taj pokret recikliran u veÊoj ili manjoj meri, ostao je inspiracija kojoj se dizajneri vraÊaju. PoËetak naftne krize i zabrinutost za æivotnu sredinu stvorili su kod

FlowerPower ili 034—Flower Power

Dragana ΔosiÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 35

mladih ljudi stav da je prirodno najbolje i da se prirodi treba vratiti. (Od plastike koja Êe promeniti svet do prirode, put je kratak!) Modni odgovor na novonastalu situaciju bila je ruËno raena trikotaæa. DugaËke haljine, dæemperi, vunene kape, veliki πalovi - sve je bilo πtrikano ili saπiveno. Ovaj trend prenet je i na enterijer. Saveti za pravljenje odeÊe i nameπtaja postali su nezaobilazna tema modnih magazina. Pomama za ruËnim pletenjem ostavila je trag i na visoku modu. Sonia Rykiel, danas jedna od najznaËajnijih modnih dizajnera, postala je poznata po vrlo elegantnom, æenstvenom i finom pletivu. Trikotaæa je bila svuda. Nisu se pojavile samo pletene jakne i dæemperi, veÊ i pletene suknje i pantalone u najneverovatnijim kombinacijama. Nosili su se dugaËki kaputi i πtrikani blejzeri. KupaÊi kostimi, torbe, kravate i sve je bilo pleteno. Pletena garderoba je bila prihvatljivija od veËernje koja je iziskivala posebno sreivanje, na πta se u to doba gledalo sa visine. PaËvork, nastao u Americi iz siromaπtva u vreme naseljavanja, doæiveo je svoju renesansu. Sedamdesetih godina fabriËki je izraivan, tako da su bez muke nastajale dugaËke suknje od paËvorka. Ovoj tehnici nije odoleo ni Yves Saint Laurent i iskoristio ju je u svojoj ciganskoj kolekciji, a kreirao je i kapute od parËiÊa razliËitog krzna. Svet se menjao, menjala se i moda, jedno na drugo uticali su snaæno i nepovratno. Moda je postala opuπtenija, a casual garderoba sve znaËajnija. Pravila oblaËenja su nestala.

VeËernja garderoba teπko se razlikovala od dnevne. Moda je postala vrsta antiautoritativne sfere. PolitiËka i ekonomska previranja traæila su novu slobodu kao protivteæu, moda je to ponudila! Irak je zamenio Vijetnam, terorizam je suroviji nego ikada ranije, broje se poslednje decenije naftnih rezervi, a veliko je pitanje koliko Êe biti vode, klimatske promene postaju sve uoËljivije… Planeta danas proæivljava, moæda, i najteæe dane! Moæe li moda da bude, ponovo, na drugom tasu? Da li moæe da ponudi reπenja koja Êe probuditi neke nove druπtvene grupe koje Êe razmiπljati vizionarski? Kolika je, zaista, njena moÊ? LetimiËnim pogledom na vaæeÊe trendove vidi se da dizajneri pozivaju u buduÊnost, miksuju proπlost i ponovo se okreÊu romantici i moÊnom. CveÊu. Cvetni dezeni su svuda - na odeÊi, obuÊi, torbama, Ëarapama, latice su u kosi, oko vrata… Alexandar McQueen je napravio haljine koje liËe na cvet. Kenzo se πarenih baπti, gotovo nikada, nije ni odrekao. Oscar de la Renta, uprkos svemu, poruËuje da budete mirisno cveÊe ovog proleÊa i leta. Roberto Cavalli, stavlja veto na animal print i kaæe cveÊe… HoÊe li lepota spasiti svet? Da li neoromantika moæe da skrene paænju sa ruænog? Koliko je danas moda zaista, moÊna? Æivot je pred nama, nove KOLEKCIJE slede, odgovori se Ëekaju…

NeoRomantizam2 035—Flower Power


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 36


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 37

Modnom studiju Click nikada od presudnog znaËaja nije bio samo lokalni prestiæ veÊ ideja da se ide u korak s najznaËajnijim modnim trendovima u svetu. MS Click je tako 1996. godine joπ jednom zakoraËio ispred svih u toliko æeljen, a nepoznat i nepredvidiv prostor, osnivajuÊi u Beogradu Fashion Week po uzoru na Ëudesne Nedelje mode po svetskim metropolama Parizu, Milanu, Njojorku, Tokiju, Londonu... Beogradski Fashion Week je iz izdanja u izdanje rastao, kako u pogledu raznovrsnosti i kvaliteta, tako i broja programa, klijenata i publike. Posle njegovog dvadeset prvog izdanja moæemo sa izvesnoπÊu da sumiramo uËinke ove manifestacije koja je mnoge na domaÊoj sceni inspirisala na sliËne poduhvate, ali koja je po mnogo Ëemu ostala jedinstvena. Beogradska nedelja mode je pre svega promenila ustaljeno poimanje mode i modne prezentaci-

je kao oblasti rezervisane za relativno uzak krug profesionalaca. Ona je, sa druge strane, pruæila snaæan kreativni izazov, ali i podrπku upravo njima da πire polje svog delovanja, da pomeraju granice i uspostavljaju viπe standarde. Tako se iz godine u godinu porodica Beogradske nedelje mode uveÊavala i osnaæivala. Tu su bili eminentni kreatori i proizvoaËi odeÊe, ali i veoma mladi πkolovani modni dizajneri, primenjeni umetnici, scenografi, muziËari, fotografi, umetnici videa, koreografi, stilisti, balerine, πminkeri, frizeri, majstori svetla, tona, scene i, naravno, modeli. Ono po Ëemu Modni studio Click jeste iznad svega jedinstven je upravo Ëinjenica da je, prednjaËeÊi ispred drugih, sve putanje morao sam da utre i da odneguje Ëitavu plejadu profesionalaca koji Êe biti kadri da, sledeÊi velike (proverene) uzore, ali nudeÊi i sasvim originalna reπenja, Fashion Week uËine relevantnim dogaajem u evropskoj

agendi modnih zbivanja. Beogradski Fashion Week je interdisciplinarnim pristupom i viπemedijalnoπÊu prezentacije poprimio dimenzije spektakla, na Ëijem mu kvalitetu i πarmu mogu pozavideti mnogi kojima su teatar i spektakl primarne oblasti delovanja. On je veliki broj mladih dizajnera i stvaralaca podræao, ne samo predstavljajuÊi ih na domaÊoj sceni, nego nudeÊi im usavrπavanje i afirmaciju u svetu. U okvirima Fashion Weeka nastale su brojne, danas poznate, domaÊe robne marke. Plejada Clickovih modela, koja je stasavala na dvadeset izdanja Fashion Weeka i mnogim drugim projektima ovog studija, danas koraËa modnim pistama sveta i posmatra nas sa stranica elitnih Ëasopisa. Godinama uigravan tim menadæera, producenata, organizatora, struËnjaka za marketing i odnose s javnoπÊu doprineo je da Beogradska nedelja mode i Modni studio Click budu i u

BFW English text on page 210

037—Belgrade Fashion Week

svetu prepoznati kao dragoceni partneri kojima se ne posveÊuje samo odgovarajuÊa medijska paænja nego se otvaraju i sve veÊe moguÊnosti saradnje i razmene. Pamtimo gostovanja znaËajnih autora kao πto su: Veronique Leroy, Costume National, Maurizio Galante, Revillon, ali i predstavljanje naπih dizajnera u Meksiku, Parizu, Milanu, Rimu... Kao kruna za uspeπan desetogodiπnji rad na organizaciji Beogradske nedelje mode usledio je poziv organizatora novog projekta „World Fashion Week” koji Êe se realizovati sledeÊe godine u Los Angelesu. Time je Modni Studio Click uspeo da uvrsti naπu zemlju meu Ëetrdesetak najznaËajnijih zemalja u svetu mode, jer Êe se na ovom svetskom festivalu najkvalitenijih „Nedelja mode” pored onih najveÊih dizajnera iz Pariza, Milana, New Yorka, Londona, prezentovati i srpski dizajneri. Vesna DaniloviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 38

Australian Footwear

BalaπeviÊ Bata SpasojeviÊ

Massimo Crivelli

Cortefiel

Australian Footwear Cortefiel

Bata SpasojeviÊ

Studenti ENSAD

Cortefiel BalaπeviÊ

Hugo Boss

BalaπeviÊ Irena Grahovac

BelgradeFashion 038—BFW


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 39

Katarina PuziÊ

Jelena SariÊ

Cortefiel Pedro del Hierro Vesna MatijeviÊ

Tamara RadivojeviÊ

Black&White Dejan DespotoviÊ Vesna MatijeviÊ

Bata SpasojeviÊ Aleksandar ProtiÊ

Australian Footwear

Studenti ENSAD Svetlana Horvat

Black&White Pea VukaπinoviÊ

Week 039—BFW

Getto Pea VukaπinoviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

MARINA KOSANOVIΔ, glavni i odgovorni urednik magazina Elle Prva asocijacija koju imam kada se pomene Fashion Week je „domaÊa modna scena” Ëiju je neartikulisanu energiju, talenat i ideje ova manifestacija, od kada je pokrenuta, lagano kanalisala, stvarajuÊi okvir za delovanje modnih aktera, postavljajuÊi i pomerajuÊi standarde „modne prezentacije”. Modni studio Click je u modni i kulturni ritam Beograda upisao, po 21. put, novih sedam dana dobre energije, kreativnosti i novih ideja koji su i ovog proleÊa, poslali u svet lepπu sliku naπe prestonice. Sa 21. Beck's Fashion Weeka izdvojila bih i reviju Black & White, kao i reviju Tamare RadivojeviÊ. Uvek je dobro videti Aleksandra ProtiÊa, dok smo se kroz reviju novopristiglog πpanskog brenda Cortefiel uverili iz prve ruke zaπto je πpanska modna scena trenutno jedna od najaktuelnijih. Ovu Nedelju mode na pravi naËin zatvorila je Dragana OgnjenoviÊ kolekcijom „Software”.

Page 40

IGOR TODOROVIΔ, modni urednik Ëasopisa Cosmopolitan Srbija Po zavrπetku 21. Beck’s FW, sumirajuÊi utiske revija koje smo imali priliku da vidimo, nameÊe se zakljuËak da se posvetilo dosta vremena mladim autorima. U njihovom poimanju i predstavljanju autorskih kolekcija preovladavala je inovacija, pomalo lutanje, ali definitivno æelja da se pozicioniraju na modno i træiπno nebo kod nas. Ono πto je posebno vaæno su iskoraci koji govore u prilog tome da je veÊina svoje autorstvo stavila u ulogu modnog, a ne samo kostimskog aspekta savremenog odevanja. Od otvaranja, koje je bilo posveÊeno veËnoj crno-beloj kombinaciji, pa do zavrπne revije SOFTWARE by Dragana OgnjenoviÊ imali smo priliku da vidimo dosta novih modnih vizura, koketiranja, tkaninom, krojem i bojom. Bilo je, takoe, zadovoljstvo videti i razvoj dizajnera koji su ponikli ovde, a nastavak svog rada uspeπno ostvaruju u inostranstvu, poput Aleksandra ProtiÊa. Revija Bate SpasojeviÊa bila je posebno zanimljiva i sadræajna, jer ovaj kreator voli da eksperimentiπe.

SR–AN ©VELJO, modni urednik Ëasopisa Joy Posle svakog Fashion Weeka, pa tako i posle ovog 21., kada se slegnu svi utisci, veÊ se pitam kada Êe sledeÊi. Revije brendova kao πto su Cortefiel i Diesel su uvek osveæenje. Studenti su kategorija koja ljubitelje mode uvek posebno obraduje, jer u njima su ideje koje tek dolaze. Revije Svetlane Horvat i Vesne MatijeviÊ pruæile su nam dva totalno razliËita pristupa modi. Bata SpasojeviÊ uvek prikaæe spekatakl, pa tako i ovog puta nije falilo neobiËnih modela u joπ neobiËnijem stajlingu. Jedan od veoma programski zanimljivih dana bio je onaj kada smo u nizu videli tri zaista jako dobre revije. Katarina PuziÊ bez premca gazi ka vrhu domaÊe mode, zatim Tamara RadivojeviÊ, koja je za mene bila otkriÊe na ovom Fashion Weeku i Jelena SariÊ kao neko ko Êe moæda negovati duh romantike i æenstvenosti u domaÊoj modi. Irena Grahovac, jedan od vodeÊih domaÊih dizajnera kada je u pitanju rad sa koæom, i ovog puta je osvojila æenska srca kako sa velikim i zanimljivim torbama, tako i sa ostalim delom kolekcije. Za kraj dve vrsne dizajnerke: Nataπa ©ariÊ za Passage i Dragana OgnjenoviÊ, dokaz su da je Fashion Week i dalje mesto gde se prikazuju nove ideje, gde se neguje stil, i uz pomoÊ kojeg domaÊa moda jedino moæe naÊi svoj put ka svetskoj sceni, πto bi trebalo i da bude cilj ove manifestacije.

LARA MILANOVIΔ, modni urednik Ëasopisa Grazia ©est dana mode u okviru Beogradskog Fashion Weeka u organizaciji Modnog studija Click potvrdilo je vaænost ove manifestacije za naπ grad i njen kvalitet kada je reË o samoj organizaciji i konceptu. Takoe, sve pohvale za propratni program izloæbi i promocija. Od onoga πto smo videli na pisti nekoliko revija mi se zaista dopalo, poput Dragane OgnjenoviÊ, Tamare RadivojeviÊ i Aleksandra ProtiÊa, koji se po kvalitetu i ideji uvek izdvoje od ostalih, studenti FPU-a i studenti iz Francuske pokazali su se kao najoriginalniji i najmaπtovitiji. Nadam se da Êe u buduÊnosti biti viπe materijalnih ulaganja u domaÊu modnu scenu, pa Êe se tako i kvalitet prikazanih kolekcija poboljπati.

Bata SpasojeviÊ BalaπeviÊ

Diesel

Bata SpasojeviÊ Cortefiel

Diesel Cortefiel

040—BFW


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 41

IVAN RADOJ»IΔ, glavni i odgovorni urednik Ëasopisa Men’s Health Drago mi je πto je Hugo Boss firma koja je u domenu muπke mode apsolutno neprikosnovena, preπla na Ëitav lifestyle plan i da kroz svoje linije i paralelni æivot Hugo brenda, sve dobija dimenziju jedne potpuno nove koncepcije dizajnerske kuÊe. To podrazumeva izvestan nivo obrade materijala i krojeva modela. Kada govorimo o kreatorki Dragani OgnjenoviÊ mislim da je ona jedna od najfascinantnijih kreativnih osoba koje Ëovek u Beogradu moæe da upozna. Linija „Sowtware” kojom se predstavila na 21. Fashion Weeku je u odnosu na D.O. bræa i „nosi” izvesnu leæernost velikog grada. Mislim da su ovi modeli iz „Software” kolekcije namenjeni æenama koje se bave kreativnim profesijama i koje imaju jedan liberalan dress code.

ANA MI©»EVIΔ, modni novinar RTL Televizija, Hrvatska Fashion Week i ovoga puta ima savrπenu organizaciju bilo da se radi o odnosu prema novinarima iz regiona ili iz inostranstva pa do svega ostalog. Videli smo ovog proleÊa presek srpske modne scene. Kolekcije kreatora Bate SpasojeviÊa uvek rado æelim da vidim. Dopada mi se πto on vodi raËuna o najsitnijim detaljima i to pokazuje ne samo odeÊom veÊ i πminkom. Mislim da je Dragana OgnjenoviÊ najbolji izvozni proizvod iz Srbije. U kolekciji koju ona potpisuje vidi se veliki trud u izradi, πivenju, u izboru materijala. Kolekcija je odliËna. Fashion Week se zavrπio na pravi naËin revijom dizajnera koji je vrlo cenjen i to ne samo u Srbiji.

JOSIPA KRAINOVIΔ, novinar HRT, emisija „©pica” Prvi put smo bili na Nedelji mode u Beogradu i moram reÊi da smo oduπevljeni. Sve je izgledalo vrlo svetski, od organizacije do kolekcija koje smo videli. Posebno mi se dopao Bata SpasojeviÊ. Vidim da je Nedelja mode postala pravi druπtveni dogaaj u vaπem gradu. Svia mi se kako je sve organizovano na Fashion Weeku u Beogradu, vidi se da je Nedelja mode kod vas jedna ozbiljna manifestacija, a i samo prisustvo velikog broja novinara iz okruæenja vam govori koliko ste dobri. I sasvim sigurno dolazimo ponovo. DARKO KOSTIΔ, modni dizajner Fashion Week je iz godine u godinu sve bolji. Otvaranje sa revijom Black & White je bilo fenomenalno. To samo pokazuje koliko Modni studio Click ozbiljno radi svoj posao. Nedelja mode je jedina koja je uspela da izbegne epitet „vaπarska” i da zaista promoviπe modu. Dopala mi se revija Bate SpasojeviÊa jer je Bata autentiËan i rado bih nosio njegove modele.

MATTEO BENUSIGLIO, zamenik generalnog menadæera Attica Media, izdavaË Ëasopisa Grazia Revija italijanskog kreatora Massima Crivellija koju smo videli na nedavno zavrπenom Fashion Weeku ostavlja jak utisak. Crivelli je na originalan naËin elaborirao tematiku i deπavanja sedemdesetih godina i jednog æivopisnog stila bogatog bojama. Modeli su veoma specifiËni, ali bez sumnje mogu pronaÊi svoju publiku meu mlaim osobama koje su naklonjene trendy odevanju. Kolekcija je lagana i letnja i mislim da ovi modeli mogu da se nose na mondenskim mestima, na prijemima sa specifiËnom atmosferom gde æena moæe i da se zabvalja i da zadivi okolinu. Mislim da je ambijent u kojem se odræala revija modne kuÊe PASSAGE vrlo simpatiËan. Oboæavam atmosferu Juæne Amerike. Veoma mi se dopala kombinacija ove vrste odeÊe i prostora. Kolekcija je vrlo πarena i lepo se uklapa u ceo ovaj ambjent. Sve mi je izgledalo simpatiËno i mladalaËki, pogodno za neki karipski godiπnji odmor...

Irena Grahovac Dragana OgnjenoviÊ Getto Pea VukaπinoviÊ Dragana OgnjenoviÊ

Hugo Boss Jelena SariÊ

041—BFW

Hugo Boss


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

VLADIMIR SAVIΔ, modni urednik Ëasopisa BAZAR Kada govorimo o Fashion Weeku smatram da je odliËno πto se ekipa Modnog studija Click na Ëelu sa Nenadom RadujeviÊem trudi da napravi jedan pregled zbivanja na domaÊoj modnoj sceni i uvek dovede nekog gosta iz inostranstva.. ©to se tiËe domaÊe mode vidi se da su ljudi iz Modne kuÊe BalaπeviÊ jako dugo na træiπtu i sjajno pokrivaju taj komercijalni deo, koji prati aktuelne trendove prilagoene naπem træiπtu i ukusu savremene æene u Srbiji. To je zaista odliËna konfekcija u kojoj naπa æena moæe da pronae sve ono πto joj je potrebno da bi 24 sata bila lepo i moderno obuËena. Na Fashion Weeku su, koliko sam mogao da vidim, prikazali tri linije. Tu je bila poslovna elegancija namenjena zaposlenoj æeni. Bio je tu i vrlo aktuelan safari stil u beæ boji i video sam nekoliko veËernjih modela.

Page 42

AMELA RADAN, direktor i organizator Nedelje mode u Sarajevu Kao organizatoru Nedelje mode u Sarajevu posao mi je da obilazim iste manifestacije u svetu. Verujte mi da je ovdaπnja organizacija ravna onoj u Londonu i Parizu. Na ovakvim dogaajima ljudi na Zapadu rade po godinu dana i svakodnevno su angaæovani na organizaciji, sa mnogo viπe novca, a pomaæu im i dræavne fondacije… Stranci koji su doπli u Beograd i u Sarajevo ne mogu da veruju kada vide kako to dobro izgleda, a joπ kada saznaju kako se snalazimo i dovijamo, pitaju se kako je to sve moguÊe… Organizacija Fashion Weeka u Beogradu je savrπena, kao i uvek, i tu uvek mogu neπto novo da nauËim... Ne bih bila iskrena ako ne bih rekla da je Beograd uticao na stvaranje svih sliËnih manifestacija u regionu, pa i na Fashion Week u Sarajevu.

ANSELM VAN DEN AUWELANT, generalni direktor Cortefiel grupe Mislim da su ljudi u Beogradu odeveni podjednako dobro kao i ljudi u bilo kojoj evropskoj metropoli. Ima tu dosta dæinsa, casual garderobe, ljudi imaju ukusa i sliËni su ljudima u ostalim velikim evropskim gradovima. Fashion Week kao manifestacija je odliËno organizovan. Sada mi je jasno da Beograd s razlogom zauzima lidersku poziciju u regionu kada je moda u pitanju. Sve πto sam video na ovoj 21. Nedelji mode dopalo mi se. Posebno otvaranje, odnosno revija Black & White, koja je bila zaista impresivna. Sve Ëestitke Beogradu. Nadam se da Êete svoj potencijal uspeti da plasirate i na svetskom træiπtu.

ANNE FERRER, profesorka akademije ENSAD (Visoka nacionalna πkola dekorativnih umetnosti) Pariz Iz æelje da poveæemo dve zemlje, dva grada, Pariz i Beograd, da obradimo tradicionalni umetniËki rad vezan za ove dve kulture, doπli smo na ideju o zajedniËkoj saradnji FPU-a i ENSAD akademije. Ono πto su studenti uradili odraz je istraæivanja tradicije, ali u isto vreme ogledalo trenutka u kome æivimo. Sjajno je πto smo na ovaj naËin spojili dva grada, jer svaka kultura na sebi svojstven naËin doæivljava tradiciju i modernost. I zato smo ceo projekat nazvali „BeskonaËni krug odevanja”. Ja sam veoma zadovoljna i na pozitivan naËin iznenaena divnim naËinom na koji su studenti reagovali. Mislim da su beogradski studenti sjajno uradili posao. Njihov rad je specifiËan jer je veoma skulpturalan, a istovremeno se vidi lep ruËni rad. Koristili su detalje vezane za tradiciju, umetnost i to preneli na modele na veoma inteligentan i elegantan naËin. Kod pariskih studenata je bilo Mulen ruæa, baroka, rokokoa…bilo je jako zabavno.

Massimo Crivelli

Passage Nataπa ©ariÊ

Katarina PuziÊ

Aleksandar ProtiÊ Aleksandar ProtiÊ

Massimo Crivelli

042—BFW Passage Nataπa ©ariÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 43

SNEÆANA DAKIΔ, modni novinar Impresionirana sam time kako je revija Black&White izgledala i koliko su u trendu bile kreacije naπih dizajnera... Mislim da je doπlo vreme smene generacija. Sad se stvari kreÊu napred. Sad dolaze neki novi, talentovani dizajneri, puni novih ideja i entuzijazma. Tema Black & White jeste veËna, ali ove sezone itekako aktuelna. Sve kreacije su bile itekako u trendu. Nije u pitanju neki avangardni koncept za koji naπa modna sredina nije spremna. To je trend i na Zapadu. Prostor Muzeja 25. maj u kome je otvoren 21. Beck’s Fashion Week uraen je po vrhunskim standardima s obzirom na Ëinjenicu da je Ora Ito bio inspiracija Ëitavom konceptu ove revije, odnosno njegov rad za Davidoff i Imperial Tobacco. Dorastao je jednoj svetskoj modnoj manifestaciji. Zadatak Fashion Weeka koji Nenad RadujeviÊ i Click dostojno brane jeste da bude inovativan u svakom pogledu i da zastupa dizajn, a ne samo da odræi modnu reviju na πljaπteÊem mestu sa puno gipsanih radova i da to bude jedan laæni sjaj. Naprotiv. Zadatak Fashion Weeka je da „gura” jedan novi moderan duh. Duh kreacije i dizajna, u najπirem smislu reËi. Oni to i rade i mislim da je to prednost cele ove manifestacije u odnosu na druge modne dogaaje. Sve u svemu, najbolji i najjaËi uvek opstaju.

RUÆICA MEVORAH, glavni i odgovorni urednik Ëasopisa Blic Æena Koncept Beogradske nedelje mode, od kojeg Click, hvala bogu, ne odstupa ni prilikom osmiπljavanja, organizovanja i realizovanja 21. izdanja zasluæuje sve pohvale. Mnogi se kod nas trude da od modne revije naprave predstavu koja prevazilazi prezentaciju komercijalne ili umetniËki osmiπljene odevne kolekcije, ali joπ uvek je samo MS Click kadar da nam prikaæe predstavu u kojoj Êemo uæivati. Click veÊ godinama, uz pomoÊ sponzora, predstavlja na Fashion Weeku velike i ozbiljne konceptualne revije, poput revija mladih snaga, trendova, retrospektiva, omaæa i sliËno. Zaπto ne biste, recimo, uz pomoÊ Privredne komore Srbije, predstavili na svakoj Nedelji mode i jednu zbirnu reviju svega πto su za tu sezonu (stiÊi Êemo mi jednog dana i do one prave, naredne sezone, je l' da) pripremili deset ili dvadeset najveÊih domaÊih proizvoaËa odeÊe, obuÊe, rublja i galanterije? To bi svakako doprinelo kvalitetu i legitimitetu, a to su dve najvaænije stvari i za organizatora i za nas koji izveπtavamo sa Beogradske nedelje mode.

SLA–ANA MILO©EVIΔ, umetnik Draganin minimalizam je ostao prisutan i u kolekciji koju smo videli na nedavno zavrπenom Fashion Weeku, stilizacija je divna. Uvek mi se dopadala njena ideja da redukuje sve i da svede sve na geometriju, na pravu liniju, na jednostavnost. I ovoga puta je to uËinila i moæda se to nekome Ëini da nije dovoljno originalno i novo, da je u odnosu na sve ono πto je radila ponavljanje, ali suπtina i jeste upravo u tome. Ta simplifikovanost boja, formi jeste upravo ono πto treba da ostane zauvek, jer ta bezvremenost njenih kreacija se dokazuje ovim πto ponavlja to isto. Nema roka trajanja ovakvom konceptu. To je po meni kljuËni elemenat. Haljine koje smo videli veËeras su fantastiËne.

ZORICA KARANOVIΔ, urednik Æenske strane lista Politika Osnovano se moæe reÊi da je i ovogodiπnji, 21. Beck’s Fashion Week opravdao titulu najpestiænije domaÊe modne manifestacije. ImajuÊi u vidu celokupan koncept dogaaja, odabir kreatora i njihovih modela, a posebno organizaciju, Nedelja mode u Beogradu, joπ jednom je potvrdila da srpska prestonica, po predstavljenim modnim tendencijama, moæe da parira evropskim kretanjima. Iako moæda zvuËi pretenciozno, moj liËni utisak je da je veÊina posetilaca ovogodiπnjeg Back’s Fashion Weeka imala priliku da, prisustvujuÊi revijama, doæivi segment glamura neodvojivo povezan sa modom. Upravo zbog toga, kao i zbog Ëinjenice da Beograd dva puta godiπnje postaje modno æariπte Balkana, ovogodiπnja Nedelja mode vredna je svake pohvale. Ako je kriterijum za predvianje ono πto se deπavalo prethodnih godina, onda se osnovano moæe tvrdiiti da Beogradsku nedelju mode tek oËekuje veliko modno ustoliËenje.

Black&White Ana Grebec

Black&White Dejana MomËiloviÊ

Tamara RadivojeviÊ Svetlana Horvat Black&White Ana LjubinkoviÊ

Svetlana Horvat Tamara RadivojeviÊ

043—BFW


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

BRANKA KOVA»EVIΔ, urednik kulture u Ëasopisu Bazar Nedavno zavrπeni Beck's Fashion Week u organizaciji Modnog studija Click je ove sezone bio veoma dinamiËan izvrsna kompilacija modnih revija, showroomova, modnih performansa, prateÊih izloæbi. Imperativ je oËigledno za organizatora bio da predstavi domaÊu modu na πto profesionalniji i interesantniji naËin. To se i dogodilo. Izuzetno su mi se dopale revije Hugo Bossa, Irene Grahovac, Nataπe ©ariÊ, kao i uvek interesantne i veoma originalne kreacije studenata Fakulteta primenjenih umetnosti. One uvek budu dobro osveæenje i pokaæu da se u kreacijama moæe iÊi dalje i maπtovitije. Otvaranje Fashion Weeka je, kao πto sam pretpostavila i najavila u uvodnom komentaru, bilo prava poslastica za modne sladokusce. To je ta „viπnjica” na soËnoj krempiti koja je uvek dobar start i ubrzanje, a onda sve ide po dobrom modnom protokolu.

Page 44

DRAGANA OGNJENOVIΔ, modni dizajner Deset godina kasnije, mislim da bi Nedelja mode u Beogradu trebalo da se okrene iskljuËivo profesionalcima i da bi modus ulaska na Fashion Week trebalo da bude malËice izmenjen, kako za dizajnere tako i za medije i za kupce. Takoe, mislim da je jako dobar za dizajnere koji nikada nisu izlagali. Oni bi trebalo da budu duboko zahvalni Nenadu RadujeviÊu, jer mi se Ëini da niko nije toliko uËinio za njihovu karijeru, kao on. Fashion Week bi trebalo, pre svega, da animira profesionalce iz proizvodnje, prodaje i medija, iz Srbije i inostranstva, kao πto je to sluËaj i na drugim mestima gde se odræavaju Nedelje mode. Kod nas ima puno ljudi iz medija koji provode vreme na Fashion Weeku, ali vrlo slabo, ili ni malo sa njega izveπtavaju. Za mene kao dizajnera najvaæniji segment Fashion Weeka je komunikacija. Dizajnerima koji se prvi put pojavljuju verovatno je najvaænija moguÊnost da skrenu paænju medija kakvu samostalno ne bi bili u stanju. ©ta prvo pomislim kada se kaæe: Nedelja mode u Beogradu? Pomislim na nerealnu sliku o uspehu tekstilne industrije i glamuru, koju Beogradska nedelja mode pruæa. Æivot u ovom poslu je mnogo teæi i drugaËiji.

INGRID HULJEV, profesor FPU Fashion Week je vaæna modna manifestacija koja traje sve ove godine zahvaljujuÊi profesionalnom odnosu i upornosti kako gospodina Nenada RadujeviÊa, tako i celog tima Modnog studija Click. OËekujem da, kao i do sada, Fashion Week i dalje napreduje. Kada to kaæem mislim da Nedelja mode u Beogradu prvo treba da animira profesionalno okruæenje, pre svega trgovce i proizvoaËe, pa tek onda u finiπu potroπaËe, odnosno kupce. Naπa tekstilna industruja se veÊ godinama nalazi u vrlo teπkoj situaciji i mislim da Fashion Week moæe da pomogne da se situacija bar malo poboljπa, a onda i ta ista industrija moæe da pomogne Fashion Weeku. Interesi su zajedniËki. Moram da napomenem da sam izuzetno zadovojna πto studenti Fakulteta primenjenih umetnosti iz godine u godinu imaju moguÊnost da u profesionalnom okruæenju prikaæu svoj rad, πto za njih predstavlja izuzetno znaËajno praktiËno iskustvo.

Black&White Sestre StevanËeviÊ

A©OK MURTI, stilista Posle 20., jubilarnog FW-a, doπlo je do oËekivanog smirivanja situacije... Kako nam je stanje u modi i modnoj industriji takvo kakvo je, logiËan je i profil manifestacije koja iz njega proizilazi. Autorima i „autorima” sve je teæe da realizuju kolekcije i njihovu prezentaciju - ne prihvatajuÊi surovu realnost da se njihova kreativnost nalazi na neËemu πto se surovo, ali sasvim taËno, zove træiπte. Poπto niko, oËigledno, nije spreman da finansira njihovu kreativnost i potpuno ih oslobodi te vrste odgovornosti (previaju pri tome da je FW profesionalna manifestacija koja koπta koliko koπta i da samo ako koπta moæe da da rezultate zbog kojih se neko, na kraju krajeva, tu i pojavljuje) sve viπe je uoËljivo njihovo odsustvo. Ali zato je sve viπe domaÊih i stranih kuÊa koje virilnost smatraju normalnim stanjem stvari te FW shvataju kao logiËan medijum za svoju prezentaciju; u tom smislu, stilistima (ili onima koji se bave izborom i kombinacijama proizvoda tih kuÊa za revijsku prezentaciju) nikada nije bilo bolje, u kreativnom smislu, iznad svega, jer ako postoji jedno od naravouËenija priËe zvane FW, to je da se onaj ko æeli ozbiljnu prezentaciju, u taj posao viπe ne upuπta bez njih. Pitanje je, na kraju, kako Êe ponuena πansa biti iskoriπÊena.

Black&White Nataπa ©ariÊ Black&White Tijana Pavlov

Black&White Katarina PuziÊ Black&White Jelena i Svetlana ProkoviÊ

Black&White Slobodan MihajloviÊ Black&White Marija JelesijeviÊ

044—BFW Foto: –ore TomiÊ Tekst priredili: Aida –edoviÊ, Nataπa ViπnjiÊ-TodoroviÊ i Igor VidoviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 45

Doda Komad LILU Danijele Biπkup

Studenti FPU

Izloæba studenata ENSAD i FPU

Studenti FPU

Jasmina Sanader

Studenti FPU

Leonora VekiÊ Studenti ENSAD Studenti FPU Gordana PerenËeviÊ

045—BFW Studenti FPU


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 46


faar1_001-061kor

6/20/07

5:32 PM

Page 47

TraË ili istina, no svakako najzanimljivija urbana legenda, koja se veÊ godinama prenosi holivudskim kuloarima, jeste ona da se Guy Ritchie, tek πto je upoznao Madonnu, od tadaπnje devojke rastao na sledeÊi naËin: dok je ona ridajuÊi izgovarala: „But, don’t you love me?” Ritchie je uzvratio, sad veÊ antologijskom reËenicom: „Ofcourse, but face it, she is Madonna”.

Svet je postojao i pre Madonne, ali jedva da se toga seÊam. Za Ëetvrt veka karijere ona je postala deo kolektivne psihe ËoveËanstva. Preterujem? Uredu, izvucite je, kao pojavu, ako to ikako moæete, iz onoga πto sociolozi nazivaju savremenom kulturom. Budite iskreni nemoguÊe je, je l’ da? Ako vam to nekako i poe za rukom, pod pretpostavkom da vaπa ekscentriËnost svoju ozloglaπenost duguje smeπnoj navici da svet ubeujete kako je ona zapravo jedna „beskrupulozna manipulativna kuËka, koja nema blage veze sa pevanjem i jedino zna kako da se proda i eksploatiπe talente drugih”, ostaÊe Ëudan vakum.

Dakle, da vidimo - od stavova naπe kulture prema seksu i seksualnim slobodama, feminizmu i religiji, preko uticaja na muziku i njenu scensku prezentaciju i video umetnost, do mode i politiËkog tj. antiestabliπment aktivizma - Madonna je, ne samo pokrenula mnoga pitanja i osporila mnoge ubuale kulturoloπko-socioloπke obrasce, veÊ je ponudila i moguÊe odgovore. Madonna je onaj neobjaπnjivi skup duhovnih sila koje su potrebne svakoj epohi da bi se oblikovala. Ne postavlja se pitanje hoÊe li ona biti upamÊena, veÊ koju Êe od mnogih Madonna ljudi prizvati u svest kada se bude pominjala.

Na svojoj prvoj turneji simboliËnog naziva - „Virgin”, bila je bucmasta i raπËupana camp devojka s ulice, nakinurena ogrlicama i brojanicama oko Ëijeg se ispalog pupka klatio krst s raspeÊem. Na poslednjoj turneji podjednako simboliËnog naziva - „Confessions”, sama se uspela na krst, stavila trnov venac na glavu i do suza nas dirnula prizorima izgladnele deËice, ekoloπke katastrofe i ratnog ludila. Ili, moæda je bolje da pustimo da ona sama opiπe preeni put: „Volela bih da vidim da svaka tinejdæerka Amerike bude obuËena kao ja. Ponosna sam na svoj treπ imidæ” (nekad); „Viπe ne æelim da se ljudi oblaËe kao ja.

Madonna

LadyWithAnAttitude 047—Madonna

Aleksandar Lambros


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 48

Madonna je za modu ono πto je teorija velikog praska za stvaranje univerzuma. Todd Oldham

OblaËite se kao Britney Spears, a mislite kao ja i sve Êe biti u redu” (sada). Uticaj koji je izvrπila na modu na globalnom nivou svoje priznanje Êe, ako je verovati najavi iz njenog menadæerskog tima, dobiti u vidu multimedijalne retrospektive njene dvadesetpetogodiπnje karijere sa video snimcima i fotografijama Maria Testina, Herba Rittsa, Stevena Kleina i Stevena Meisela. Sva Ëetvorica su velikani moderne modne fotografije i sva Ëetvorica su zasluæni za stvaranje po neke od Madonninih ikoniËnih slika koje su se veÊ utkale u vizuelni identitet popularne kulture, a sasvim sigurno Êe ostati i svojevrsni znak raspoznavanja u vremenu koje dolazi. Nema nijednog ozbiljnijeg modnog Ëasopisa u svetu koji nije posvetio barem nekoliko svojih izdanja temi Madonninog uticaja na modu. Svaki od tih Ëlanaka redovno je propraÊen fotografijama koje svedoËe o najuzbudljivijoj liËnoj i umetniËkoj

048—Madonna

Madonna je moda. Jean-Paul Gaultier

transformaciji u svetu moderne kulture. Camp kraljica noÊnih klubova sredinom osamdesetih, boginja seksa poËetkom devedesetih, duhovni guru prerafaelitske lepote sredinom devedesetih, cowgirl na poËetku novog milenijuma, engleska plemkinja u kompletu od tvida i opremi za jahanje, pisac deËjih knjiga u decentnoj satenskoj haljini sa krupnim plavim cvetovima i, najzad, ponovo disko kraljica u svetlucavom ruæiËastom trikou Ëiji kroj ne predvia moguÊnost kamuflaæe ma i najmanjeg nedostatka na figuri, a u koji se Madonna uvukla da izvodi vratolomije na podijumu za igru u svojoj 48. godini. »uveni Gaultierov zlatni korset postao je eksponat oko koga se na aukcijama s podjednakim æarom otimaju muzeji i bogati fanovi. Njena sposobnost transformacije privukla je paænju akademika koji su u njoj prepoznali skup simbola za dekonstruisanje. Na jednom kongresu ameriËkih psihoanalitiËara najozbiljnije se raspravljalo o

znaËenju njenih πiljastih grudnjaka! Mnoge transformacije donele su joj nadimak „majka reinvencije” i dok njene konstantne promene zaista izazivaju divljenje, joπ veÊe divljenje izaziva njena konstantnost. Jer, Madonna Ëetvrt veka svoje karijere obeleæava najuspeπnijim singlom svih vremena i u rekordnom roku rasprodatom svetskom turnejom koja je u Ginisovu knjigu ubeleæena kao najuspeπnija turneja jednog æenskog izvoaËa ikada, dok je Billboard i Forbs stavljaju na vrh spiska najbolje plaÊenih umetnika na planeti (turneja za koju je prodato 1.2 miliona karata za 60 koncerata ostvarila je prihod od 260.1 miliona dolara). ZajedniËki imenitelj svih analiza njenog modnog uticaja je konstatacija da je jedan od njenih vrhunskih talenata i sposobnost da bolje nego bilo ko drugi protumaËi simbole popularne kulture, njena, gotovo fiziËka, sposobnost da pokupi trendove pre nego πto postanu mejn-

strim i uËini ih svojima. Ovo je, nesumnjivo, deo objaπnjenja njenog uticaja. Moda je stav, poruka koju svetu emitujete o sebi - objaπnjavaju nam modni struËnjaci. Biti modna ikona dakle nema nikakve veze s lepotom na konvencionalan naËin, pa ni sa tim πta Êete obuÊi. Radi se o personality, pojmu koji se od silne upotrebe toliko izlizao i za koji su svi Ëuli, ali mu tek malobrojni znaju i znaËenje. Kad posedujete personality, glamurozni ste veÊ i u najobiËnijoj beloj majici i crvenim konËiÊem na zglobu leve ruke. Forma mora da prati sadræaj (pod uslovom da sadræaja uopπte i ima) - magiËna je formula stila koju je Madonna savrπeno razumela. U suprotnom, moæete na sebe okaËiti i 50.000 dolara u garderobi i nakitu i biti tragiËni poput Paris Hilton. Madonnine veze sa svetom mode traju dugo i vrlo su duboke. Saraivala je sa najveÊim kreatorima danaπnjice - Gaultier, Dolce&Gabbana, Lacroix i Stella


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 49

Njena snaga je njen identitet i imidæ. Menja izgled brzinom kojom se menja i moda. Potpuno je zaljubljena u kreativnost i ne boji se da rizikuje. Uvek je moderna i neprekidno se transformiπe. Ona je æena sadaπnjice i æena buduÊnosti. Donatella Versace

McCartney kreirali su kostime za njene koncertne spektakle. Modna imperija Versace Ëak ju je tri puta nagaæovala za svoje reklamne kampanje (Donatella joj je za reklamnu kampanju iz 2005. isplatila neverovatnih 10 miliona funti). ©vedska kompanija Hennes&Mauritz, poznatija kao H&M, sponzorisala je njenu poslednju turneju. Ispostavilo se da su trenerke koje su nosili Madonna i njeni igraËi u tih nekoliko meseci trajanja turneje postale najprodavaniji proizvod ove kompanije sa preko 1 300 prodavnica πirom sveta. »elni ljudi H&M doπli su na genijalnu ideju: ako ljudi veÊ kopiraju Madonnu, zaπto im ne ponuditi neπto πto zaista ima suπtinske veze sa njom i njenim stilom - kolekciju koju je sama kreirala. Kolekcija M by Madonna logiËni je nastavak priËe o Madonni i njenoj vezi s modom. Za sumu novca koju ©veani Ëuvaju kao poslovnu tajnu, H&M je Madonni ponudio da u

saradnji s njihovom kreatorkom Margaretom van den Bosch realizuje svoju kolekciju M by Madonna koju Ëine svilene haljine, haljine u kimono kroju, kiπni mantil, jakne... s prateÊim modnim detaljima kao πto su naoËari za sunce, torbe, kaiπevi. Postave, dugmiÊi i rajsferπlusi ukraπeni su malim logom u obliku slova M. „Madonna poseduje neverovatan oseÊaj za modu i trendove”, prokomentarisala je svoju saradnju sa njom Margareta van den Bosch. „Potpuni je profesionalac, nadahnjujuÊa je i strastvena u onome πto radi. UËestvovala je u oblikovanju i najmanjeg detalja kolekcije. Ishod je M by Madonna, kolekcija koja je sva u modi i koja odraæava Madonnin modni senzibilitet, modernu eleganciju i æenstvenost.” Bilo zbog toga πto im se kolekcija zaista svia ili zbog toga πto ju je Madonna kreirala, tek M by Madonna se prodaje k‘o alva. Prema podacima H&M prodaja je od lansir-

anja Madonnine kolekcije porasla za 29% (samo u poslednjoj nedelji marta kada je kolekcija puπtena u prodaju u oko 250 H&M prodavnica, prodaja je skoËila za 17%). Gotovo sve britanske dnevne novine prenele su vest o puπtanju njene kolekcije u prodaju uz fotografije nestrpljivih fanova, koji su formirali redove i nekoliko sati pre otvaranja radnje, i prve utiske kako kupaca tako i prodavaca. „NaoËare su nam odmah otiπle. Svi traæe ovu kimono haljinu. Znate πta me Ëudi? Dosta muπkaraca kupuje njene stvari. Uopπte nisam sigurna da svi oni pazare za svoje devojke!”, preneo je jedan britanski dnevni list izjavu prodavaËice iz jedne od H&M radnji. Ne obaziruÊi se na zajedljive novinarske komentare o tome kako je ipak joπ uvek „Material Girl”, jer zaboga, eto nije joj dovoljno bogatstvo zaraeno na turneji nego sad joπ i kreira, Madonna se, poπto je prethodno potpisala nekoliko koma-

da kiπnih mantila za poklon najupornijim fanovima u okviru reklamne kampanje, ukrcala za Malavi, da tamo, u skladu sa svojim kabalistiËkim duhovnim uverenjima, deo svog bogatstva potroπi na izgradnju centra i πkole za siroËad Ëiji su roditelji umrli od side koja desetkuje afriËko stanovniπtvo. U zbunjujuÊem maniru koji nervira njene kritiËare, a kojim se u nekim svojim pesmama osvrnula na apsurdnost svoje slave i iluzornost ameriËkog sna, prokomentarisala je i modu: „Ja prepoznajem lepotu i ono umetniËko u modi i kreiranju. U potpunosti to poπtujem. Ali, pored svega ovoga πto se u svetu sada deπava, jednostavno mislim da smo previπe opsednuti pogreπnim stvarima. Jednostavno nisam viπe toliko zainteresovana za modu kao modu.” „»ak i onda kada se buni protiv mode, to postaje moda” nadovezao bi se Gaultier. Ko to joπ moæe? Face it, she is Madonna.

049—Madonna Aleksandar Lambros


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 50


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 51

„...Nekadaπnje dræave Varπavskog pakta su glasale za Rusiju, Skandinavci su redom glasali jedni za druge, a skoro niko nije dao glas Velikoj Britaniji (zaËudo, dobili su poene od Irske, i, naravno, od Malte). Ipak, Srbija je bila nadmoÊni baπtinik sistema glasanja, dobivπi maksimalnih 12 poena od svih ostalih republika Ëlanica bivπe Jugoslavije: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Slovenije - πto sugeriπe da uspomene na rat mogu da se stave u stranu sa neverovatnom lakoÊom kada je u pitanju ozbiljan posao pobeivanja na pevaËkom takmiËenju”. Iz teksta: The Politics of Eurovision autor, DUNCAN J. WATTS - Profesor sociologije na Univerzitetu Kolumbija, SAD

VivaMaria, VivaVictoria English text on page 208

051—Viva Maria, Viva Victoria

Jelena –uroviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

U subotu 12. maja 2007., neπto posle ponoÊi, na beogradskom Trgu Republike, pevaËica Marija ©erifoviÊ je uspela da spoji jedva spojivo mlade i stare, folkere i padaviËare, gejeve i dizelaπe... Svi oni su prenos finala Pesme Evrovizije gledali iz svojih „baza”, ali kada je „Molitva” po drugi put te veËeri odjeknula arenom u Helsinkiju, otpoËeo je zbor u centru Beograda, koji je, nekada, bio rezervisan iskljuËivo za sportske trijumfe i politiËka okupljanja. Sutradan, po Marijinom dolasku u Srbiju, na gradskim trgovima, barabar, vijorili su se srpski grb i „zastava duginih boja” koja simbolizuje æelju za svetskim mirom i propagira prava svih manjinskih grupacija. A kako smo stigli dovde? Od pobede πvedskog pop Ëuda, grupe „Abba”, (1974.) pa sve do kraja devedesetih, niπta se vaæno i znaËajno nije dogaalo na izboru za Pesmu Evrovizije. Jedna za drugom, nizale su se mediokritetske priredbe, pesme\pobednice su brzo zaboravljane (ko se joπ seÊa numera kao πto su „Digilu, digalej” ili „La Det Swinge”), a svaki iole poπten pokuπaj da se skrene od bezliËnog mejnstrima bio je zapaæen (mala Sandra Kim koja je „Volela æivot”,

pevljiva „Hold me now” Irca Johnyja Logana itd.). NajveÊa euforija nastala je u predveËerje raspada SFRJ, kada je grupa Riva pesmom „Rock me baby” dovela Evroviziju u Zagreb, a ovo je bila i jedna od poslednjih moguÊnosti da u akciji vidimo uigran voditeljski tim Helga VlahoviÊ/Oliver Mlakar. Te 1990. godine, TajËina „Hajde da ludujemo” je pokazala svu umeπnost hrvatskih kompozitora, ali je prvo mesto osvojio Toto Cutugno sa „uvlakaËkom” Insieme 1992. (Unite, unite Europe). Verovatno da ni Oliver, ni Helga, niti bilo ko u dvorani Vatroslav Lisinski nije imao pojma koliko smo svi mi joπ uvek daleko od Cutugnovih „lepih æelja”. Rim, 1991: naπa predstavnica je Dragana ©ariÊ-Bebi Dol, koja pobedu na Jugoviziji osvaja po principu „ja tebi vojvodo, ti meni serdare”. Naime, te godine maksimalan broj bodova Beogradu daju, tada joπ bliske nam, BIH, Crna Gora, Makedonija i pokrajinski æiriji u Priπtini i Novom Sadu, dok meusobno ispomaganje Hrvatske i Slovenije nije puno pomoglo. „Brazil” je za koplje oduvao „Daj obuci levisice” Danijela PopoviÊa, Bebi Dol u Rimu zavrπava pretposlednja (mada joj je stajling bio

Slaana MiloπeviÊ i Dado TopiÊ, 1984.

Zdravko »oliÊ, 1973.

MODNA JUGOVIZIJA „...O boæe, da li sam sve sanjala?” Od kada je SFRJ prvi put uËestvovala na Evrovizijskom takmiËenju, (1961., Ljiljana PetroviÊ sa pesmom „Neke davne zvezde”), najviπe kontraverzi svakako su izazivali tzv. „odevni ansambli” naπih izvoaËa. „DubrovaËki trubaduri”, koji su nas predstavljali 1968. pesmom „Samo jedan dan”, potpuno su pogodili tadaπnji svetski trend - u kostimima iz renesansne epohe bili su pravi folk-rok sastav, kao „stajling preteËa” kasnije popularnih Jethro Tull.

Page 52

Jedna od gorih kombinacija bila je ona u kojoj se pojavio Krunoslav KiÊo Slabinac u Dablinu 1971. Naime, iako impresivnih vokalnih moguÊnosti KiÊina pesma „Tvoj djeËak je tuæan”, nije mogla da doe do izraæaja od bizarnog crvenog sakoa koji kao da je bio saπiven od mebla za presvlaËenje troseda (a moæda je KiÊo, u maniru Scarlet O' Hare, u stvari skinuo neku staru zavesu i odluËio da u njoj nastupi!?) Tereza Kesovija je na ESC prvi put nastupila kao predstavnica dræave Monako, a za SFRJ je pevala 1972. i to pesmu „Muzika i ti”. Verovali ili ne, ali je Terezina pojava bila totalno

052—Viva Maria, Viva Victoria

izuzetno avangardan, toliko da je i Olja Karleuπa, u recentnoj imitaciji Bebi u VIP Velikom bratu, izgledala nestvarno urbano, kao da je upravo siπla sa piste London Fashion Weeka). Posle Dragane, a za njom i Extra Nene, sledi dug period neuËestvovanja SRJ\SCG na Eurosongu koji Êe trajati sve do trenutka dok konaËno ne postanemo „dobri”, za πta Êe nam trebati punih 12 godina. U vreme naπeg „izgnanstva”, Euro pesma je i dalje zabava za dokone penzionere, i niko, misleÊi, pogotovo u zapadnim zemljama, nije troπio vreme na ovu paradu natapirane kose i malograanπtine. Prelomni trenutak za ESC (skraÊenica za Eurovision Song Contest) je pobeda Jarona Koena, koji je posle promene pola postao ©eron Koen, alias Dana International. Nekada Izraelac, a posle Izraelka osvojila je prvo mesto, letnjim hitom „Diva”, veselim omaæom æenama iz svetske istorije, koje su sve bile „dive”: „... Viva la Diva, viva Victoria, Afrodita... Viva Maria, viva Victoria, Cleopatra...”. Od Ibice do Mikonosa, od Porto Karasa do Haife, „Diva” je odjekivala na razglasima najboljih diskoteka, πto je bio znak da je ESC, koji je osmiπljen u ©vajcarskoj, joπ

Bebi Dol, 1991.

hipi - puπtena kosa, πiroka haljina, cvetovi... Seid MemiÊ Vajta je 1981. u belom odelu, delovao kao crossover Bekima Fehmuia iz SkupljaËa perja i nekog kelnera u Makarskoj, a ono πto je „izvuklo” ovaj nastup svakako su bili prateÊi vokali: Neda Ukraden, Ismeta Krvavac i Jadranka StojakoviÊ. KljuËni trenutak za „eksterijer” naπih predstavnika bila je 1982. kada je modna kreatorka Mirjana MariÊ odluËila da se pozabavi stilom grupe „Aska”. Rezulat je bio impresivan: Sneæana, Izolda i Suzana nosile su pumparice sa izrezima i

poËetkom pedesetih godina XX veka, i imao za cilj da razgali ratom napaÊenu Evropu, konaËno postigao svoj cilj: 1998., mladi su zavoleli „Divu” i poËeli su da prate Evroviziju. „To the best of my knowledge there's nothing quite like the Eurovision Song Contest for offering up a must-watch mix of good old state-funded entertainment and high camp”... .....napisao je u svom tekstu objavljenom u britanskom „Gardijanu” Tyler Brule, „alfa i omega” svetskog stila i dobrog ukusa, vrhunski novinar, osnivaË magazina „Wallpaper” i „Monocle”. Ovaj „kum snobizma”, kako mu tepaju oni manje mu naklonjeni, uporedio je veËe finala pesme Evrovizije sa finalom Evropskog fudbalskog prvenstva, samo πto je izbor izmeu 24 pesme, po njegovom miπljenju svakako uzbudljiviji od toga da li Êe tokom devedeset minuta Italija bar jednom „zabiti” Holandiji ili obrnuto. InaËe, Tyler je sin fudbalera (roen u Kanadi, odrastao u Americi i Engleskoj), a poznat je i po tome πto se dugo zabavljao sa uber/famous dizajnerom cipela Patrickom Koksom. I tako, ESC su prihvatile sve grupa-

Æeljko JoksimoviÊ, 2004.

visoke πtikle, πto je i trenutno in (snimak ovog nastupa moæe se videti na linku http://www.youtube.com/watch?v= sRbOBFth5c4&mode=related&sear ch=) ZnaËajno je pomenuti i da su „Aske” osvojile i prvih 12 poena koje je naπa zemlja ikada dobila, i to od starih pop znalaca, ©veana. Danijelova „Dæuli” bila je veliki trijumf. PopoviÊa su odenuli hrvatski stilisti, a za razliku od svojih prethodnika Dani je izgledao potpuno mondiπ: plavi svetlucavi sako, bele pantalone. Iza njega - sestre Barudæija u æutim haljinama sa


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 53

cije u Evropi, na Ëelu sa onima koji imaju dobar oseÊaj za „pomereno” i onima koji su skloni svemu πto bi se moglo oznaËiti kao queer i\ili camp. Kako se mi uklapamo u ovu dijagnozu? Da li je bilo lako stiÊi od „Laneta” do „Molitve”? Od Æeljka preko „No Name” do Marije? Geneza je iπla otprilike ovako: Puni nade, 2004. u Istanbul πaljemo Æeljka JoksimoviÊa, i numeru „Lane moje” u Ëijoj je osnovi, na Evroviziji od nedavno veoma popularni, etnofazon. Na Æeljkov trijumf, ipak, pada senka sumnje, jer mu autorstvo pesme osporava azerbejdæanski instrumentalista Alikan Samedov. Cela stvar je nekako zataπkana, a Æeljko se, pravilno obraÊa ex-YU dijaspori i vaskolikom slavenskom narodu. Na æalost, πik amazonka Ruslana i njeni baltiËki glasaËi mute vodu, pa ona prva dolazi na cilj. JoksimoviÊ ne posustaje, pa se dve godine kasnije ponovo uspinje do samog vrha sa briljantnom „Lejlom” koju je, uz pomoÊ fantastiËne scenografije, a uz odmereni look i neodmereno impresivni glas otpevao Hari „mata hari” VareπanoviÊ. Hari je zavodio jugonostalgiËare tekstom koji kaæe „u kosu stavi ruzmarin i jedan cvijet kraj πadrvana”, i takmiËenje zavrπio na visokom

treÊem mestu. Iste sezone pobedu odnosi Elena Paparizu, grËka predstavnica koja je otpevala „proroËki” „Number 1” pa je to i postala. U meuvremenu, stanar VIP VB Danijel AlibabiÊ i njegovi drugari „No name” jednom vidljivo, a drugi put nevidljivo uËestvuju u velikom evropskom finalu. 2005., sa pesmom „Zauvijek moja” slatki crnogorski boy-bend (u jednom od najpromaπenijih raspar look stajlinga u istoriji ove manifestacije) osvaja sedmo mesto, dok se veÊ naredne godine, zbog skandala oko glasanja, njihova pesma „Moja ljubavi” koristi samo kao jedna od glavnih melodija u noÊi kada je u Podgorici proglaπena nezavisnost Republike Crne Gore. Bilo je vreanja, bilo je gaanja, bilo je svega i svaËega, ali eto, sada nam otc(ij)epljeni Crnogorci dadoπe 12 poena. Vidite da nezavisnosti i nisu tako loπe, od svakog ko je nekada bio sa nama po twelve points - zrno po zrno pogaËa, spremamo se za sledeÊu godinu... Da li bi „naπa Maraja” ovako dobro proπla da su se ostvarile glasine po kojima je Britaniju ove godine trebalo da predstavlja bivπi pevaË grupe Smits, Stiven Patrick Morisi? Morisi, kao πto je potvrdio nastup na proπlogodiπnjem Exitu, i nije u

D.Q., 2007.

karnerËiÊima, i sa, u najnovijim trendovima ponovo nezaobilaznim, aerobik grejaËima. Evergrin pesme postale su i neke koje nisu uspele da se plasiraju na prvo mesto: „Sitnije Cile sitnije”, Brenin izlet u pop vode, provokativan πorc, turban i Ëizmice, i, svakako, „Princeza” Slaane MiloπeviÊ i Dade TopiÊa koja je i danas jedna od najlepπih ex-yu duet - balada. PodsetiÊu da su oboje bili „skockani” u neo-gotik, a Slaanin „nemoguÊ” miks: elegantna bela haljina, pankerski make-up i ekscentriËna puna, i danas je nedosanjani san mnogih modnih

Dana International, 1998.

ærtava koje pokuπavaju da „frikombinuju”. Slede godine u kojima nas predstavljaju izvoaËi iz kuhinje DujmiÊRunjiÊ-TutiÊ: ©ampionka stila i lepote bila je Doris DragoviÊ, njena otvorena lea na elegantnoj beloj haljini mamila su uzdahe, ali je sa pesmom „Æeljo moja” uspela da stigne tek do nezavidnog 11. mesta. Sledi slatka Sanja Doleæal, u haljini koje se ne bi postidele ni Riz ni Jennifer ni Nicole, ali su njeni prateÊi „Fosili” neinventivno „kopipejstovali” raniji Danijelov fazon - plavi sakoi plus bele pantalone.

najboljoj pevaËkoj formi, ali je zato mlada KragujevËanka svojim vokalom impresionirala i publiku i kritiku, pa Ëak i zemlje u kojima nemamo ni g od gastarbajtera (npr.Finska, od koje smo dobili maksimalan broj poena). Glasovi „naπih u belom svetu” mogu dovesti zemlju do visokog ranga u finalu, ali nikako i do same pobede. Marija je pevala i svidela se Evropi, a prateÊi tim (stilista, πminkera, koreografa, reditelja, raznih menadæera...) napravio je pogodak - sa ©erifom na Ëelu, nastup je bio originalan, pomalo androgen, ipak erotiËan i provokativan. Na sreÊu, linija dobrog ukusa nije preena, sve dok nisu poËela svojatanja Marije po Skupπtini i ubijanja muva po studijima. Neprijatnost ipak izazivaju i sumnjivo homofobiËne izjave voditeljke Duπke VuËiniÊ: podsetiÊu da je, u veËeri polufinala, kada je svoj nastup zavrπio danski uËesnik DQ, koji je transvestiran pevao sjajnu „Drama Queen” voditeljka posprdno, πto Êe reÊi nikako blagonaklono, auditorijumu koji kroz pretplatu plaÊa njen boravak u Helsinkiju rekla: „Njemu je sve oproπteno!” Niko nije znao na πta se taËno ovaj komentar odnosio: Na to πto je promenio tri haljine? Na to πto je falπirao? Ili moæda, na to

Elena Paparizou, 2005.

Emilija KokiÊ iz „Rive” imala je naramenice veÊe od æivota, πiπke uvijene u oblik sarmice, i crvene rukavice (priËalo se da je to zato πto je KokiÊeva u to vreme grickala nokte). Bend je delovao kao parodirana verzija Spandau Ballet (skoro kao u filmu „Music&lyrics” sa Hughom Grantom) ipak sve ovo je Jugoslaviji donelo prvu i poslednju pobedu na Evroviziji. 1992., Extra Nena je „boga molila” u haljini Verice RakoËeviÊ saËinjenoj od raznobojnih πljokica, a Verica je, dvanaest godina kasnije, za nastup obukla i Æeljka JoksimoviÊa sa celim prateÊim sastavom u nostalgiËno-

πto je Danac? ©to ima dve Ëivave? Na lepeze sa perjem? Ostali smo uskraÊeni za objaπnjenje, ali su sve palanaËke malicioznosti pale u vodu u trenutku kada je Marija rekla da je skroz OK to πto je podræava evropski gej auditorijum i da nema niπta protiv toga. „Molitva” je, barem na trenutak, ujedinila dvoglavog orla i Pikasovog goluba mira sa zastave na kojoj piπe PACE. Ipak, kada se, sledeÊeg maja u naπu prestonicu sjate „razliËiti” iz cele Evrope, nadamo se da neÊe biti potrebe da ih specijalni odredi milicije Ëuvaju od navijaËa, „obrazovaca” i „novokamonaca”. To bi bila joπ jedna velika sramota za zemlju koju je Marija ©erifoviÊ predstavljala Ëasno i sa stilom. Do tada, ostaje nam joπ jedan problem - Beograd ima neπto manje od 400 kreveta u hotelima sa 5 zvezdica. OËekuje se da Êe potraænja biti barem pet puta veÊa, pa postoji opasnost da se ponove reËi iz Marijine pesme: „ni oka da sklopim” ili pak starog jugovizijskog hita „gde da legnem, gde da prenoÊim”.... www.agitpopkultura.blogspot.com

Tyler Brule

etno varijantu. Za modni stil naπe pobednice Marije ©erifoviÊ brine se, veÊ dokazani stilista, Ivana RabrenoviÊ, koja posle saradnje sa „nesretnim” „Flamingosima”, ipak odlazi na ovaj veseli evropski cirkus. Na kraju istorijskog modnog pregleda nije loπe pomenuti i statistiku: predominantne boje u kojima su se SFRJ takmiËari pojavljivali pred ESC æirijem bile su bela, plava i crvena, dakle boje jugoslovenske trobojke.

053—Viva Maria, Viva Victoria Jelena –uroviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 54


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 55

Ako se na tom magiËnom crvenom tkanju postavljenom ispred monumentalnih zdanja, one veÊe ili one manje zvezde filmske industrije ne pojave, bilo da je reË o Kanu, Veneciji, Berlinu ili Holivudu, njih zapravo kao i da nema. Jednostavno, ne postoje u svetu pokretnih slika koji je Ëvrsto isprepletan sa neosporno vaænom sferom umetnosti - modom. Priznali to neki ili ne, filmsko-modni brak je neraskidiva karika u lancu πou-biznisa Ëija je glavna pista za promovisanje njegovo veliËanstvo - crveni tepih, koji filmskim svetkovinama dodaje dozu bajkovitosti, nestvarne svakodnevice i ekstravagancije! Kada se izgovori ta zvuËna reË glamur, sinonim je, bez sumnje, crveni tepih i to filmsko-oskarovski, berlinski, venecijanski...s akcentom na kanski jer to je jedno od najglamuroznijih steciπta svetske modne industrije, shodno izreci da je Francuska drevna kolevka mode. I na Croissetti, i na Potsdamer Platzu, i na Lidu, i na Bulevaru snova je koncentracija najveÊih glumaËkih i rediteljskih imena koja zarad πetnje najprestiænijim tepisima sveta, pred premijeru filma ili dodelu raznolikih zlatnih filmskih statua, plasiraju pozajmljene kreacije i komade skupocenog nakita s potpisima

modnih moÊnika. Od Oscara De la Rente, Cavallija, Versacea, Prade, do Vere Wang, Balenciage, Valentina, Armanija - svi su u modno-filmskoj igri. Da su uz kvalitetan glumaËki performans, glamur, sveæ i odnegovan izgled presudni za jednu filmsku zvezdu kada izae na crveni tepih, iz godine u godinu, potvruju glavna festivalska izdanja i filmski manifetluci. Osim obilja autorskih filmova, ali i blokbastera, plasirano je mnoπtvo modela, a vi procenite Ëiji je crveni tepih bio najglamurozniji. Njegovo veliËanstvo Oskar Kroz istoriju, sveËana ceremonija dodele Oskara oduvek je bila viπe od puke dodele filmskih nagrada, jer ono πto svi iz godine u godinu s nestrpljenjem iπËekuju jeste glamurozni modni πou koji gosti svojom pojavom uvek prirede. Osim neizvesnosti ko Êe dobiti najprestiænije filmsko priznanje na svetu, dodela nagrada AmeriËke filmske akademije ispred i pod svodom holivudskog Kodak teatra praÊena je histerijom oko toga ko je πta obukao. Tako ovogodiπnji Oskari nisu bili samo u znaku poznatih zvezda i njihovih najnovijih modnih kreacija, nego i u znaku retrospektive haljina noπenih na dodelama Oskara u poslednjih pet decenija. Glavna producentkinja dodele Laura Ziskin priredila je veliki spektakl za odabranu publiku, zvezde i modne znalce. Tako se na listi haljina koje su sveËano bile predstavljene naπla i

haljina Versace koju je 1993. godine nosila Elen Barkin, toaleta Halston koju je 1990. obukla Glenn Close, haljina Julie Andrews iz 1965. godine, jedna od haljina koju je nosila Natalie Wood, dve glamurozne toalete Sophie Loren, haljina koju je nosila Mia Farrow, i mnoge druge. Uprkos Ëinjenici da se ukusi razlikuju, na 79. dodeli Oskara modni kritiËri su se sloæili u jednom - Nicole Kidman je proglaπena najbolje odevenom glumicom i dokazala da je ikona stila! Pojavivπi se u jednostavnoj, ali beskrajno efektnoj Balenciageovoj jarko crvenoj haljini, sa puπtenom, ali besprekorno isfeniranom kosom zasenila je sve ostale glumice. Zapaæena je bila i haljina s potpisom Freda Leytona koju je nosila Gwyneth Paltrow. Sa zlatom od 60 karata i safirima, i dijamantskim prstenom izgledala je baπ kao „milion dolara”. PrimeÊena je bila i Cate Blanchett, Ëiji je stajling bio inspirisan dvadesetim godinama proπlog veka. EkscentriËna srebrna Armanijeva haljina, dala joj je malo oπtriji izgled. Meutim, pamte se i oni koji su pogreπili u odabiru stiliste, kreacije ili πminke. Neπto najgore πto je oskarovski crveni tepih ikada video svakako je bio imidæ mlade Jennifer Hudson, koja je osvojila oskara za ulogu u filmu „Dreamgirls”. U kiË haljini Oscara De La Rente, koja je nedvosmisleno asocirala na vreme „Dinastije” mlada glumica izgledala je 20 godina starije! Nije se proslavio ni VERSACE BRAND Ëije su kreacije

nosile Jessica Alba i Peneloppe Cruz. Glamur i zimi - na berlinski naËin Mada godiπnje doba nije naklonjeno crvenom tepihu na berlinskom Potsdamer Platzu, iz veËeri u veËe na njemu su ipak defilovale mnogobrojne zvezde. Jer Ëudo je taj takmiËarski duh koji provejava na relaciji Kan, Venecija, Berlin koji je poslednjih godina posebno izraæen baπ na Berlinalu. Sve jaËu sponu filma i mode uËvrstile su i premijere dokumentarnih filmova o æivotima Karla Lagerfelda i Yves Saint Laurent na 57. Berlinalu, kojima je na razliËite naËine otkrivena plejada tajni slavnih kreatora. Sponzor iz pariskog Loreala ove godine na Berlinalu, angaæovao je i lepotice iz svoje propagandne elite, na Ëelu sa Milom JovoviÊ, Scarlet Johanson i Peneloppom Cruz. U atraktivnim haljinama poznatih modnih kuÊa, i sa sigurnom potporom adekvatnih frizera i πminkera, izgledom i πarmom inicirale su uzdahe, gde god su se pojavile. To je bila svojevrsna modno-filmska uvertira za niz legendarnih imena poput Lauren Bacall, Charlotte Rampling, glumice Ëija karijera ide samo uzlaznom linijom, Cate Blanchett i Jennifer Lopez, koja je uz svoj najnoviji film „Grad na granici”, reklamirala i kolekciju mirisa sa svojim imenom. Najviπe paænje, logiËno, privukla je Sharon Stone, koja je sa Richardom Gereom i Antoniom Banderasom bila domaÊica donatorske veËere

MoÊ crvenog tepiha 055—MoÊ crvenog tepiha

Sandra PeroviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

„Filmovi za mir”, a peËat ovogodiπnjem berlinskom glamuru na crvenom tepihu na Potsdamer Platzu, viπe imenom i prezimenom, manje garderobom, dale su elitne zvezde Holivuda, Clint Eastwood, Robert de Niro i Matt Damon. »arolija venecijanskih kanala Glamur je uobiËajen i na Lidu gde se ispred nekadaπnjeg Musolinjevog zdanja, najduæi niz godina postavlja crveni tepih. Na najstarijem evropskom internacionalnom festivalu Venecijanskoj mostri u kasno leto gondole su pune zvezda s naglaskom na evropske i azijske. Na poslednjem festivalskom izdanju ne samo ulogom u filmu „Kraljica”, za koju je nagraena peharom „Volipi”, veÊ i stajlingom, briljirala je britanska glumica Helen Mirren. U zlatkasto-beæ haljini optoËenoj kamenjem, suvereno i kraljevski, vladala je venecijanskim crvenim tepihom. Dozu bajkovitosti i nestvarne svakodnevice, glamura i ekstravagancije imala je i oskarovka Rachel Weisz, koja je crvenim tepihom proπetala pred premijeru „Fontane”, filma koji je reæirao njen muæ Daren Aronofski i u kojem je Rachel dao glavnu rolu. Ipak prava celuloidnomodna bomba eksplodirala je dolaskom ekipe filma „–avo nosi Pradu” (zasnovan na istoimenom bestseleru Lauren Weisberger, asistenta zloglasno sitniËave urednice VOGA Anne Wintour) predvoena

Helen Mirren

Page 56

velikom Meryl Streep koja zaista moæe sve da glumi, Ëak i u jednom kliπeiziranom delu. Ako apstrahujemo osrednjost filma Davida Frankela, u kontekstu ove naπe priËe, modno-filmska optuænica na raËun industrije izmiπljenog modnog magazina RUNAWAY, bila je u Veneciji na vrhuncu. Kan - filmski i modni epicentar Starog kontinenta Od osnivanja 1939. godine Kan se etablirao kao mesto prestiæa i glamura, mesto crvenog tepiha zbog kojeg na trenutak filmovi ostaju u senci, dok zvezde pokazuju svu raskoπ svojih najnovijih toaleta izabranih posebno za francuski jug. Uprkos nadmoÊi koju nosi fabrika snova ispod brda s natpisom HOLLYWOOD, niπta nije tako sofisticirano, elegantno, nenametljivo i slasno (poput ukusa πampanjca) kao crveni tepih ispred kanskog Gran Palea na Croissetti. Tu je sve besprekorno upakovano i miriπljavo, sa stilom, i to francuskim. Kan je svakog maja epicentar onog istinskog dæet-seta sa svih krajeva planete, gde posebno vole da defiluju i predstavnici holuvudskog „krema”. Neodoljiva, vidno „rekonstruisana” plavuπa koja je ove godina blistala u beksprekorno dizajniranoj Cavallijevoj zlatnoj krljuπt haljini s otvorenim izrazrom na leima i dalje je rols-rojs meu glumicama svetskog glasa. I sam Roberto Cavalli, bio je ponosan na

Angelina Jolie

efekat koji je izazvala njegova kreacija kao i crna decentna haljina koju je nosila sve zavodljivija i atraktivnija crna pantera savrπene figure Naomi Campbell. Metalik odsjaju ukroÊenom u stroge krojeve, uz Sharon Stone priklonila se i glumica Tilda Swinton. Luksuz dizajnerskih komada nije odisao æivim bojama, veÊ su dominirale crno-bele kombinacije, sive nijanse, pastelni beæ i neæno roze tonovi, kao i ove sezone nezaobilazna srebrna, kojoj je bila verna i najfotografisanija akterka crvenog tepiha - Dita Von Teese. Ipak, izuzetak je bila Angelina Jolie koja je iznenadila, nesvojstvenom za nju, æutom bojom. Tako je u romatniËnoj Ungarovoj haljini bila jedna od najjarkije odevenih osoba. Joπ ako joj se pridoda i planterani lepotan Brad Pitt, glamurozni efekat bio je potpun i kao takav izazivao ushiÊene uzdahe oba pola! Od nakita je dominirao onaj s potpisom dizajnerske kuÊe Sopar koja je tradicionalno jedan od generalnih sponzora ovog festivala. Na kraju krajeva i na „Zlatnoj palmi” ugraviran je njihov potpis. Jubilarni 60. festival u Kanu ove godine je, osim za zvuËna reditleljska imena poput Tarantina, braÊe Koen, Gusa Van Santa, bio atraktivan i za jednog od najslavnijih modnih kreatora 20. veka Karla Lagerfelda. Odabrao je baπ grad na Azurnoj obali da prikaæe svoju najvaæniju izloæbu fotografija, za koju je „portretisao” kontraverznog Davida

Cate Blanchett

Lyncha i jednu od najharizmatiËnijih francuskih glumica Isabelle Huppert. Meutim, da nije samo Holivud imao odevne kiË izlete, dokazala je Catherine Daneuve, koja se na amfarovom dobrotvornom balu za borbu protiv AIDS-a, pojavila u neoprostivom izdanju. Ovoj vremeπnoj glumici, animal-print haljina stajala je groteskno! Kao apsoluti πik, glamur na crvenom tepihu bio je i ostalo imperativ svim prestiænim filmskim ceremonijama. Kao mesto kojim defiluju najveÊe zvezde, ali i sve vaæne osobe iz sveta filma i πou-biznisa, koje pokazuju svoj stil, dekadenciju, posebnost i nedodirljivost, crveni tepih Ëini vaænu stavku koja slavi film i njegovu magiju. Meutim, isto tako niko ne moæe osporiti Ëinjenicu da su noÊ Oskara i festivalske feπte zapravo i najznaËajniji modni dogaaji na planeti. Vrlo Ëesto atraktivne modne kreacije bacaju senku i na same filmove, stvarajuÊi same za sebe, momente koji se pamte. Obasjana sjajem reflektora i sevanjem bliceva, πetnja crvenim tepihom jednaka je dobijanju glavne uloge ili, Ëak trenutku osvajanja Oskara. NeobiËna, glamurozna ili provokativna haljina u kombinaciji sa skupim nakitom i neizbeænim stavom zvezde, moæe podjedanko doprineti dobijanju æivotne uloge, baπ kao i dotadaπnji C.V.

Nicole Kidman

056—MoÊ crvenog tepiha Sandra PeroviÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 57


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 58


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 59

Istorija srpskog tenisa dobila je novo poglavlje na Roland Garrosu 2007, jednom od Ëetiri turnira iz grand slam kategorije, na istom mestu na kome je pre gotovo petnaest godina Monika Seleπ, tadaπnja graanka Jugoslavije, tri puta za redom osvajala ovu prestiænu titulu. KonaËni rezultat, sa dva polufinala i jednim finalom u singl konkurenciji, Srbiju je etablirao kao tenisku velesilu i najbolji je rezultat joπ od vremena kada je Mala Mo dominirala belim sportom. Osim po uspesima, u poreenju ova dva najznaËajnija perioda za naπ tenis, postoji joπ jedna, moæda daleko znaËajnija paralela.

Naime, malo se promenilo u odnosu dræave prema pobednicima, nekad i sad. Kao πto je i Monika Seleπ svoje prve teniske poteze u nedostatku osnovnih uslova i celokupne infrastrukture za profesionalno bavljenje jednim od najskupljih sportova na svetu usavrπavala kroz neprestano udaranje loptice o zid lokalne garaæe, tako je i danaπnji trio vunderkinda sa reketom svoje prve udarce savladao u priliËno katastrofalnim okolnostima. „U trenutku kada sam poËinjala da treniram nisu postojali teniski tereni, pa sam bila primorana da koristim ispraænjen bazen u jednom od sportskih centara u Beogradu“, uz prepoznatljiv

osmeh je nedavno izjavila Ana IvanoviÊ, πesta teniserka sveta, nakon πto je u polufinalu Roland Garrosa zgazila Mariu Sharapovu, drugu na WTA listi. Ona je, kao πto je to sluËaj sa Novakom –okoviÊem i Jelenom JankoviÊ, najviπe zahvalna svojim roditeljima koji su potpuno podredili svoj privatan æivot i uloæili veliki novac u profesionalno usavrπavanje svoje dece. Ana je otiπla u ©vajcarsku, Novak u NemaËku na tenisku akademiju Nikole PiliÊa, a Jelena JankoviÊ, u isto vreme kad i Maria Sharapova iz zabaËene ruske gubernije, u najpoznatiji teniski kamp na svetu, πkolu Nicka Bollettierija na Floridi.

Monika Seleπ je u jeku karijere naËinila odluËan korak koji joj je pomogao da doe do adekvatnih uslova za dalje bavljenje sportom prihvatila je ameriËko dræavljanstvo u trenutku kada je dobar deo bivπe Jugoslavije goreo u plamenu, a Srbija bila pod æestokim sankcijama. Danas sankcija i ratova nema (joπ uvek!), ali nova plejada srpskih tenisera mogla bi da doæivi sliËnu sudbinu, ukoliko dræava ne preduzme hitnu akciju i ne stane iza mladih sportskih talenata. Mladi su prethodnih godina u ovoj zemlji bili na poslednjem mestu; nedostatak jasne omladinske strategije, kao i strateπkog plana za razvoj tenisa

TheWinner TakesItAll

English text on page 209

059—Winner Takes It All

Danko RuniÊ


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

imaÊe veliku cenu. ©teta je πto zamenica gradonaËelnika i novoizabrana ministarka za sport i omladinu na doËeku Ane, Jelene i Novaka osim Ëestitki i pohvala organizatorima prijema, nisu imali niπta viπe sem reËi da ponude najboljim ambasadorima ove dræave. Nakon uspeha na proπlogodiπnjem takmiËenju Davis Cupa, kada je Srbija pobedila Veliku Britaniju najviπe zahvaljujuÊi odliËnim partijama Novaka –okoviÊa, on se na konferenciji za πtampu susreo sa pitanjem o moguÊem uzimanju britanskog dræavljanstva. SliËno se desilo i Jeleni JankoviÊ, nakon fantastiËne igre na proπlogodiπnjem US Openu, kada su je ameriËki novinari pitali o potencijalnom igranju pod ameriËkom zastavom. Tri prsta Novaka –okoviÊa nakon osvajanja turnira u Majamiju i srpska zastava kojom se Jelena JankoviÊ ogrnula nakon

060—Winner Takes It All

Page 60

pobede Srbije u Federation Cupu u Plovdivu su (joπ uvek!) jasno „NE!“ ali i gest koji za degradiran imidæ zemlje znaËi mnogo viπe od nesreÊno plasiranog promotivnog spota Srbije na CNN-u. Zanimljiva je Ëinjenica da su kod nas u ovom trenutku individualni sportovi, poput tenisa, u usponu. Ana, Jelena i Novak su najbolji srpski brend, pojedinci koji predstavljaju novo lice Srbije, a njihovi uspesi svojevrstan su znak prelaska u kapitalizam i demokratiju, u kojima je individualizam u prvom planu. Kvalitete ovih pojedinaca neki su otkrili na vreme: kompanija Reebok lansirala je liniju patika pod imenom Jelene JankoviÊ, Jelena je takoe kreirala limited edition kolekciju za modnu kuÊu Mona, Ana je promoter Sony-Ericssona, a Novaka se doËepala Hypo Banka. Joπ uvek se ne zna kada Êe i da li Êe se dræava

usredsrediti na pojedince i shvatiti koliko bi naπi teniski asovi mogli da doprinesu promociji Srbije u inostranstvu. Novinari i teniski eksperti zdruæeni su u oceni da je naπ trio prepoznatljiv po fair playu, a tu su i uvek prisutni osmesi, smisao za humor i domiπljatost. Ana je na Roland Garrosu proglaπena za najπarmantniju, a Jelena za najbolje obuËenu teniserku. Novak je izmamio simpatije veÊ prepoznatljivom all natural gestikulacijom, pogotovo u meËu protiv prepaljenog i namrπtenog Nadala, koji je predvideo da Êe se naπ teniser uskoro naÊi na prvom mestu ATP liste. Neposrednost i vedar duh naπih tenisera mogu se meriti jedino sa Ëuvenom „sendviË“ situacijom Bobe ÆivojinoviÊa u Ëetvrtfinalu Australian Opena 1985. u meËu protiv tada velike teniske zvezde Johna McEnroea. Rezultat:

danas se uveliko priËa o Srbiji i Rusiji kao najuspeπnijim teniskim nacijama, koje su u proπlost poslale Ëetiri velesile belog sporta Ameriku, Australiju, Veliku Britaniju i Francusku. “Ti [Jelena], Ana i Novak ste upalili svetlo na Roland Garrosu i zbog toga je ovogodiπnji turnir dobio potpuno novi smisao i neku novu radost, koja je viπe od pobede i sporta samog po sebi“, kaæe na svom kultnom blogu Pete Bodo, Ëuveni teniski komentator. Sada je na ovdaπnjoj politiËkoj eliti da „upali svetlo“ i povede iz mraka sve klince kojima su Ana, Dæej Dæej i Nole role-models.


faar1_001-061kor

6/20/07

5:33 PM

Page 61


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 62

StepForward ToThePast 062 PHOTO: Miπa ObradoviÊ STYLING: Jovana BoæoviÊ

MAKE UP: Nevenka IliÊ HAIR: UHS Taubner by L’oreal professionnel

MODELS: Adriana BeloviÊ, Marija KurjaËki, Milica RadmiloviÊ, Zorana KostiÊ ObradoviÊ - MS Click


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 63

063 Sako: JSP /Identity


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 64

064 Prsten: TNC Studio Haljina i top: Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 65

065 Haljina: Zara


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 66

066 Bluza: Vesna MatijeviÊ ©eπir: Leonora VekiÊ/ Identity


faar1_062-117

6/20/07

5:17 AM

Page 67

067 Haljina & kais: Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:18 AM

Page 68

Rubberband GirlsShame

068


faar1_062-117

6/20/07

5:18 AM

Page 69

069 PHOTO: Vladimir MiladinoviÊ,

FASHION DESIGNER: Ana LjubinkoviÊ MAKE UP: Marko NikoliÊ, Marija DimiÊ HAIR: Milan SariÊ

MODELS: Jelena TrniniÊ, Aleksandra AnelkoviÊ - MS Click, Jovana MirosavljeviÊ »arape: Jeka, nakit: Pretty Rose- »umiÊ


faar1_062-117

070

6/20/07

5:18 AM

Page 70


faar1_062-117

6/20/07

071

5:18 AM

Page 71


faar1_062-117

072

6/20/07

5:18 AM

Page 72


faar1_062-117

6/20/07

073

5:18 AM

Page 73


faar1_062-117

074

6/20/07

5:18 AM

Page 74


faar1_062-117

6/20/07

075

5:18 AM

Page 75


faar1_062-117

076

6/20/07

5:19 AM

Page 76


faar1_062-117

6/20/07

077

5:19 AM

Page 77


faar1_062-117

6/20/07

5:19 AM

Page 78

Frozen Warnings 078 PHOTO: Aleksandar KujuËev FASHION DESIGNER: JSP

MAKE UP: Aleksandra PavelkiÊ HAIR: Marija Petrovska

MODEL: Maja AtanasijeviÊ - MS Click


faar1_062-117

6/20/07

079

5:19 AM

Page 79


faar1_062-117

080

6/20/07

5:19 AM

Page 80


faar1_062-117

6/20/07

081

5:27 AM

Page 81


faar1_062-117

082

6/20/07

5:28 AM

Page 82


faar1_062-117

6/20/07

083

5:28 AM

Page 83


faar1_062-117

084

6/20/07

5:28 AM

Page 84


faar1_062-117

6/20/07

085

5:28 AM

Page 85


faar1_062-117

6/20/07

5:28 AM

Page 86

Nimimina s.f.e.r.a

Autor: Nataπa ©ariÊ Uporiπte: MatematiËki red Vizuelno miπljenje: Savrπenstvo geometrijskog oblika Stremljenje: VeËno kretanje OËekivanje: Sve je matematiËki predvidivo

086 PHOTO: Nebojπa BabiÊ MODELS: Ivana JokiÊ, Sonja ZeljiÊ - MS Click Cipele: Sneæana KrejiÊ, rukavice: Evica MAKE UP: Nataπa MaljeviÊ HAIR: UHS Taubner by L’oreal professionnel Milovanov PeneziÊ


faar1_062-117

6/20/07

087

5:28 AM

Page 87


faar1_062-117

6/20/07

5:28 AM

Page 88

Kolekciju Nimimina S.F.E.R.A. karakteriπe inspiracija i istraæivanje matematiËke predvidivosti od strane Nikole Tesle. Matematika je u nivou komunikacionih tehnologija koju uvodi u istorijsku ravan i perspektivu ËoveËanstva XIX, XX veka, uspostavlja kontinuitet sa antiËkom filozofskom miπlju, odnosno sa svojim pravim duhovnim i dubokim kulturnim zaleem.

Nimimina S.F.E.R.A. je pokuπaj suπtinskog pribliæavanja opipljivog trenutka svemu πto naizgled postoji samo u virtuelnom trajanju, a istovremeno upuÊuje na neoborivost klasiËne nauke, neprevazienost dela starih majstora umetnosti, neodoljivost duha medijskog vremena, kao i nekodiranost buduÊih fenomena.

The collection of NIMIMINA S.F.E.R.A. The collection NIMIMINA S.F.E.R.A. is inspired by Nikola Tesla, the most eminent scientist in the world,and his researches on mathematician predictability. NIMIMINA S.F.E.R.A is an attempt of the palpable moment and its essential approaching,and which indicates indisputability of classic sciences,superiority of works of ancient master artist,irresistible charms of mass media times as well as undecipherable future phenomena. This collection comprises an encounter with philosophy,life and inventions of Nikola Tesla,an encounter with his high-frequence alternating current,reversed magnetic field,wiereless communica-

tions,cosmic devices and other. He was devoted to a very specific perception of the world according to which he was doomed to live in and to which he left his spiritual horizons,scientific inventions moral standards and technological imperatives. The world will still be waiting for much longer for the mind to appear so brilliant in its creativity and splendour of imagination as Tesla’s was. “The young man of today who aspires after bright future has to work studiously,to reach his ideals and to forget material world,for there are too many distractions which influence the quality of thought.The quality,not the quantity of thought is which counts” Nikola Tesla

088


faar1_062-117

6/20/07

089

5:28 AM

Page 89


faar1_062-117

090

6/20/07

5:28 AM

Page 90


faar1_062-117

6/20/07

091

5:28 AM

Page 91


faar1_062-117

092

6/20/07

5:28 AM

Page 92


faar1_062-117

6/20/07

093

5:29 AM

Page 93


faar1_062-117

094

6/20/07

5:29 AM

Page 94


faar1_062-117

6/20/07

095

5:29 AM

Page 95


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 96

MessWithIt 096 PHOTO: Milena RakoËeviÊ STYLING: Jovana BoæoviÊ

MAKE UP: Marko NikoliÊ HAIR: Ivan VaËki

MODEL: Andrijana BeloviÊ - MS Click


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 97

097 Haljina : Ana LjubinkoviÊ Sako: Ana LjubinkoviÊ


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 98

98 Sako: Ana LjubinkoviÊ ©eπir: Leonora VekiÊ, Identity Torba: Identity


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 99

99 Suknja : Ana LjubinkoviĂŠ Sako: Top Shop Cipele: Showroom


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 100

100 Cipele: Ana LjubinkoviĂŠ Torba: Top Shop


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 101

101 Cipele: Ana LjubinkoviĂŠ Torba: Top Shop


faar1_062-117

6/20/07

5:29 AM

Page 102

Symphony inWhite 102 PHOTO: Tijana VukoviÊ, ass. Marko Poplaπen FASHION DESIGNER: Darko KostiÊ

MAKE UP: Marko NikoliÊ HAIR: Ivan VaËki, Milana MihailoviÊ

MODEL: Slaana Tesla - MS Click


faar1_062-117

6/20/07

103

5:29 AM

Page 103


faar1_062-117

104

6/20/07

5:30 AM

Page 104


faar1_062-117

6/20/07

105

5:30 AM

Page 105


faar1_062-117

106

6/20/07

5:30 AM

Page 106


faar1_062-117

6/20/07

107

5:30 AM

Page 107


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 108

Natural BornWomen 108 PHOTO: Miπa ObradoviÊ STYLING: Jovana BoæoviÊ

MAKE UP: Marko NikoliÊ i Nevenka IliÊ HAIR: Bojan NastasiÊ

MODEL: Zorana KostiÊ ObradoviÊ - MS Click


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 109

109 Suprotna strana Haljina: Verica RakoËeviÊ

Haljina: Darko KostiÊ


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 110

110 Smoking: Tamara RadivojeviĂŠ


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 111

111 Koπulja: Nataπa ©ariÊ Pantalone i top: Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 112

112 Haljina: D.O. Rukavice: Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 113

113 Haljina: D.O.


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 114

114 Sako: Tamara RadivojeviÊ Koπulja: Passage, prsten Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 115

115 Koπulja: Passage Prsluk: Ana LjubinkoviÊ Pantalone: Nataπa ©ariÊ


faar1_062-117

6/20/07

5:30 AM

Page 116

116 Kosulja: Nataπa ©ariÊ Pantalone: Mango


faar1_062-117

6/20/07

5:31 AM

Page 117

117 Haljina: Darko KostiĂŠ


faar1_118-177

6/20/07

5:38 AM

Page 118

Welcome ToHeavens Playground 118 PHOTO: Miladin ©ormaz KREATOR: Bata SpasojeviÊ,

MAKE UP: Dragan Vurdelja HAIR: UHS Taubner by L’oreal professionnel

MODELS: Mira Purar, Danijel StevanoviÊ. Petar RoganoviÊ - MS Click, obuÊa - Baldinini


faar1_118-177

6/20/07

119

5:38 AM

Page 119


faar1_118-177

120

6/20/07

5:38 AM

Page 120


faar1_118-177

6/20/07

121

5:38 AM

Page 121


faar1_118-177

122

6/20/07

5:38 AM

Page 122


faar1_118-177

6/20/07

123

5:38 AM

Page 123


faar1_118-177

124

6/20/07

5:38 AM

Page 124


faar1_118-177

6/20/07

125

5:38 AM

Page 125


faar1_118-177

6/20/07

5:38 AM

Page 126

Tajna sobe312 126 PHOTO: Milena RakoËeviÊ FASHION DESIGNER: Verica RakoËeviÊ

STYLING: Jovana BoæoviÊ MAKE UP: Nevenka IliÊ

HAIR: Dragan Taubner MODEL: Andrijana BeloviÊ - MS Click


faar1_118-177

6/20/07

127

5:38 AM

Page 127


faar1_118-177

128

6/20/07

5:39 AM

Page 128


faar1_118-177

6/20/07

129

5:39 AM

Page 129


faar1_118-177

130

6/20/07

5:39 AM

Page 130


faar1_118-177

6/20/07

131

5:39 AM

Page 131


faar1_118-177

132

6/20/07

5:39 AM

Page 132


faar1_118-177

6/20/07

133

5:39 AM

Page 133


faar1_118-177

134

6/20/07

5:39 AM

Page 134


faar1_118-177

6/20/07

135

5:39 AM

Page 135


faar1_118-177

6/20/07

5:39 AM

Page 136

WhoShotThe GoGoDancer 136 Doomed forewer are:

Marija JelisijeviÊ - wannabe painter as a designer Marko KruniÊ - wannabe singer as a photographer Miloπ LoliÊ - wannabe director as a model Friends: Maja AtanasijeviÊ & Click


faar1_118-177

6/20/07

137

5:39 AM

Page 137


faar1_118-177

138

6/20/07

5:40 AM

Page 138


faar1_118-177

6/20/07

139

5:40 AM

Page 139


faar1_118-177

140

6/20/07

5:40 AM

Page 140


faar1_118-177

6/20/07

141

5:40 AM

Page 141


faar1_118-177

142

6/20/07

5:40 AM

Page 142


faar1_118-177

6/20/07

143

5:40 AM

Page 143


faar1_118-177

144

6/20/07

5:40 AM

Page 144


faar1_118-177

6/20/07

145

5:40 AM

Page 145


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 146

Untitled 146 Bogomir Doringer projekat u saradnji sa AVANT 16

PHOTO: Bobby Collins via myspace.com/streykatt


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 147

147 MAKE UP: Petra Josso www.josso.nl Barbara v/d Kaaij MODELI: Jelena IliĂŠ, Charlotte Wandt, Aleksandar Josipovic, Romain Roz


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 148

148 Plava vunena falta haljina sa jednim rukavom, sivi catsuit, satenske rukavice Aleksandar nosi plavu vunenu jaknu sa faltama i kapuljaËom


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 149

149 Jelena nosi sivi vuneni kaput u formi ogrataËa oslonjen na kratki rukav ukrasen pamuËnim renderom. Kaput ima skrivene dæepove. I zatvara se elastiËnim kaiπem. Sivi catsuit i satenske rukavice


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 150

150 Aleksandar nosi sivu jaknu sa elastiËnim renderom, i kapuljaËom i umetnutim faltama. Pantalone su od istog sivog materijala kao top i na prednjem delu imaju falte spojene u kolenu.


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 151

151 Charlotte nosi srebrnu haljinu, sa πlepom na leima, nabranim elastiËnim kaiπem koji se kopËa ispod grudi.


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 152

152 Charlotte nosi plavu falta vunenu haljinu sa jednim rukavom


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 153

153 Charlotte nosi plavo ljubiËastu asimetriËnu haljinu sa kaiπem koji pri zatvaranju pravi simetriËne nabore. Ispod haljine je vetrom napumpan top sa kapuljaËom i dugim zvonastim rukavima. Satenske rukavice.


faar1_118-177

6/20/07

5:46 AM

Page 154

Neon 154 PHOTO: Milenko Miklja FASHION DESIGNER: Tamara RadivojeviÊ

SCENOGRAFIJA: Irena Kilibarda, lampa i stoËiÊ - salon SFERA MAKE UP: Marko NikoliÊ

HAIR: UHS Taubner by L’oreal professionnel MODELS: Nina KrstiÊ, Marijana Duruz - MS Click


faar1_118-177

6/20/07

155

5:46 AM

Page 155


faar1_118-177

156

6/20/07

5:47 AM

Page 156


faar1_118-177

6/20/07

157

5:47 AM

Page 157


faar1_118-177

158

6/20/07

5:47 AM

Page 158


faar1_118-177

6/20/07

159

5:47 AM

Page 159


faar1_118-177

160

6/20/07

5:47 AM

Page 160


faar1_118-177

6/20/07

161

5:47 AM

Page 161


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Na talasu reformi vlade Ante MarkoviÊa, kada je delovalo da Êe jugoslovenski dinar i cela zemlja postati ravnopravni uËesnici monetarnog træiπta i civilizovanog sveta, ali i u trenutku kada je bilo gotovo izvesno da je ta prilika nepovratno propuπtena i da velika Jugoslavija nezadræivo tone u raskole i ratove pojavio se Modni studio Click. OsnivaËi Barbara SandiÊ i Nenad RadujeviÊ æeleli su da kultura odevanja iza e iz uskog kruga modnih profesionalaca - proizvo aËa tekstila, konfekcije i obuÊe, priznatih kreatora i veletrgovaca - i sajamskih smotri i da postane deo kulture svakodnevnog æivota. Iako je u tom trenutku, 1991. godine, delovalo da joπ zadugo niko o modi i odevanju kao nuænosti kulture svakodnevnog æivota neÊe misliti, prva revija - prezentacija „Moda sa beogradskih ulica” izazvala je ogromno interesovanje ne

Page 162

samo u modnoj veÊ i u πiroj kulturnoj javnosti. Postavlja se pitanje kako je to bilo moguÊe u pravo nedoba. »ini se, me utim, da ona πarolika i zbog toga teπko zadovoljiva skupina zvana javnost uvek prepoznaje one sa novom idejom i vizijom, one koji okupljaju i oslanjaju se na najbolje. Nenad RadujeviÊ je od samih poËetaka, πto Ëini i danas, okupljao i oslanjao se samo na najbolje: od „kume” Bebi Dol, preko mnoπtva tada etabliranih stvaralaca ili onih u usponu do, verovatno najvaænijeg, plejade nekada „samo” darovitih, a danas veoma uvaæenih dizajnera, stilista, fotografa, manekena, frizera, πminkera, muziËkih urednika, i novinara - sestre ProkoviÊ, Nataπa ©ariÊ, Nebojπa BabiÊ, Aleksandar KujuËev, Marija i Jelena MaÊiÊ, Tamara PaunoviÊ, Mira MilovanoviÊ, Jelena IvanoviÊ, DJ Willy i mnogi drugi.

Ono πto je Click izdvojilo joπ tada, u vreme u kojem je, prosto paradoksalno, doπlo do pravog booma novoosnovanih modnih agencija, jeste opredeljenje da se ne bavi samo onom modnom prezentacijom koja je sama sebi svrha, veÊ da posredstvom mode i stilova odevanja progovori o epohama, ljudima i razliËitim kulturnim i druπtvenim fenomenima. Usledili su projekti: „anufakture Be” „Mila mati, kupi meni svilu” (1992.), „Dvadesete i Tridesete”, „Midnight summer dream”, „Kostim grada i sela na razmeu dva veka...”, „MoÊ prirode”, pa sve do najznaËajnijeg projekta Beogradska nedelja mode koji joπ uvek postavlja standarde modne prezentacije u nas. Brojne modne revije, kulturni i umetniËki projekti su svojim drugaËijim i mnogo πirim poimanjem mode, sveæinom i razliËitoπÊu celokupne prezentacije uËinili da

Click ubrzo postane cenjen ne samo u modnim i poslovnim krugovima, veÊ i u svetu umetnosti, kulture i medija. Izvesno je da su tokom πesnaest godina delovanja i dvadestjednog izdanja rasli i sazrevali i Modni studio Click i Beogradska nedelja mode, da su okupili stotine stvaralaca iz razliËitih disciplina, kao i da je jedina konstanta bio njihov motor movens Nenad RadujeviÊ. Neizvesno ostaje u kom Êe pravcu on dalje pokrenuti ne samo Click i Beogradski Fashion Week, veÊ i Ëitavu domaÊu scenu, jer - Modni studio Click je uvek barem za jedan korak ispred drugih.—Vesna DaniloviÊ

Click Retro 162 PHOTO: Nenad MarjanoviÊ

MODEL: Marija MaÊiÊ FASHION DESIGNER: Saπa MilojkoviÊ MAKE UP: Jelena MaÊiÊ HAIR: Branko PetkoviÊ - rock&hair


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 163

On wave of Ante Markovic goverment reforms, when it seemed that both Yugoslav dinar and entire country will become equal participants of monatery market and civilised world, at the moment when it was almost sure that opportunity was irretrievably missed, and big Yugoslavia was unstoppingly sinking in seccessions and wars - fashion Studio Click appeared. Founders Barbara Sandic and Nenad Radujevic wanted for culture of clothing to spread out of narrow circle of fashion professional - textile manufactures, confection and footwear, recognised designers, fair exibitions, trying to become part of everyday life culture. Although in that moment, in 1991, it looked as if nobody did even think about fashion,as a neccessity of everyday life culture, the first show of “Belgrade's street fashion”

caused huge interest both in fashion and other public. It sets out a question: How it was possible in that war time. However,it seems that colourful and hard to please bunch called publicity always recognizes the ones with new ideas and visions,the ones that gather and relie only on the best. Nenad Radujevic has from the very begining (soon after founding Click,he continued to work alone and carry the flame of Click without Barbara), and that is exactly what he is doing even today,he gathers and relies only on the best:”Godmother” Baby Dol, as well as on many creators or the one in decline, probaly the most important one, sometimes:pleiad of then, only talented, but today very esteemed designers, stylists, photopraghers, models, hair stylists, music editors, journalists,and make up artists - Prokovic sisters,

Natasa Saric, Nebojsa Babic, Aleksandar Kujucev, Marija and Jelena Macic, Tamara Paunovic, Mira Milovanovic, Jelena Ivanovic, DJ Willy and many more.One thing that was different about Click even then, in the time when almost paradoxically, real boom of new fashion agencies appered, is choice not to do only fashion presentations which are point to itself, but engaging fashion and dressing styles talk about epohes,people and different cultural and social phenomenons. Many projects of Manufacture BE followed “Mila mati kupi meni svilu - Dear mother by me silk” (1992), „The nineties and the thirties”, „Midnight summer dream”, „City and country costumes at the turn of century”,” The power of nature”, and finally, the most important fashion showBelgrade Fashion week which still sets the standards for fashion

shows in our country. Numerous fashion shows, cultural and artistics projects with its different and much wider fashion recognition, freshness and variety of entire presentation made Clikc appreciated not only in fashion and bussnies but in the world of art culture and media as well. It is beyond dispute that over the past sixteen years Modni Studio Click and Belgrade Fashion have grown and matured,that they have gathered hundreds of creators from different fields as well as that their pillar and prime mover has always been Nenad RadujeviÊ. It is uncertain on which course he will embark not only studio Click and Belgrade Fashion week but fashion scene in general, because Modni Studio Click is always one step ahead of everyone.—Vesna DaniloviÊ

163 MODEL: Marija MaÊiÊ FASHION DESIGNER: Saπa MilojkoviÊ MAKE UP: Jelena MaÊiÊ HAIR: Branko PetkoviÊ - rock&hair


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 164

164 MODEL: Mira AndriÊ Modna kuÊa ZMAJ MAKE UP: Jelena MaÊiÊ


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 165

165 MODEL: Sanja LukjaËenko STYLING: Jelena MaÊiÊ MAKE UP & HAIR: Jelena MaÊiÊ


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 166

166 MODELS: Marija MaÊiÊ, Mira AndriÊ STYLING: Jelena MaÊiÊ MAKE UP: Jelena MaÊiÊ HAIR: Branko PetkoviÊ - rock&hair


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 167

167 MODEL: Anelija VujoviÊ GAS MAKE UP & HAIR: Jelena MaÊiÊ


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 168

BlowUp 168 PHOTO: Miπa ObradoviÊ STYLING: Pea Govedarica

MAKE UP: Marko NikoliÊ HAIR: UHS Taubner by L’oreal professionnel MODEL: Maja LatinoviÊ - Woman - NYC


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 169

169 Haljina sa zipom: Iva StefanoviÊ Top: Iva StefanoviÊ Cipele: Prada


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 170

170 haljina sa zipom Iva StefanoviĂŠ, top Iva StefanoviĂŠ, cipele Prada


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 171

171 haljina Iva StefanoviĂŠ, cipele Prada


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 172

172 bunda od astragana JSP haljina Darko KostiĂŠ


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 173

173 bluza Darko KostiÊ haljina Iva StefanoviÊ pojas D.O.


faar1_118-177

6/20/07

174 sako Dragana OgnjenoviĂŠ suknja JSP cipele Prada

5:47 AM

Page 174


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 175

175 haljina Darko KostiĂŠ


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 176

176 haljina sa balon rukavima JSP


faar1_118-177

6/20/07

5:47 AM

Page 177

177 bolero JSP haljina Dragana OgnjenoviĂŠ cipele Prada


faar1_178-216

6/20/07

5:59 AM

Koncept „Happy Family” predstavljen je u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu u decembru 2006. i januaru 2007. godine i to putem deset fotografija velikog formata, gde svaka za sebe Ëini celinu delikatnog konteksta, unutar jedne dekade dvadesetog veka. Projekat, jednim delom, predstavlja istorijsko i sentimen-

Page 178

talno putovanje iz epohe u epohu, koje je, pored vernih rekonstrukcija ambijenata svake decenije ponaosob, predstavljeno i putem transformacije tri istovetna lika mama, tata i dete. U okvirima koncepta „sreÊe”, ovaj pojam je relativizovan i tretiran kroz liËnu prizmu umetnika koja sadræi ironiËno-

humoreskni tretman „postavke sreÊe” u okviru samog dramskog zapleta, to jest reæije koju potpisuje sam autor projekta. Uvek su iste osobe postavljane u razliËite ambijente, doËarane adekvatnom scenografijom, u situacije bliske svima nama - praznici, slavlja sa skupovima u toplom domu, „sluËajni” trenuci atmos-

AUTOR PROJEKTA: Dejana VuËiÊeviÊ PHOTO: Duπan JoksimoviÊ

DIG. OBRADA: Vladimir TatareviÊ MAKE UP: Tina ©ubic DodoËiÊ HAIR: Lidija ©koruÊak

fere sreÊe porodiËnog okrilja - sve situacije u kojima se oËitava atmosfera uπuπkanosti, blagostanja i sloge jedne troËlane SreÊne Porodice graanskog sloja druπtva kod nas. „ImitirajuÊi” svaku pojedinaËnu epohu, svoju paænju umetnik usredsreuje na kostim sva tri lika, na ambijent odnosno

178 GLUMCI: Nada ©argin, Vladimir Tintor, Olivera SadæakoviÊ


faar1_178-216

6/20/07

5:59 AM

Page 179

scenografiju i na naËin æivljenja „lifestyle”. U realizaciji projekta su veÊinom koriπÊeni originalni komadi, kako odeÊe i aksesoara za sva tri lika koji igraju, tako i svih delova nameπtaja i drugih upotrebnih predmeta, ukljuËujuÊi i veoma vaæan detalj, koji simboliËno nosi jednu ravan priËe - lutku, ali i

179

druge igraËke iz odreene epohe, dakle, svih onih elemenata potrebnih u igri formiranja πto autentiËnije atmosfere, u okvirima vlastitog umetniËkog izraza. Da bi to ostvarila, umetnica za sve dekade dvadesetog veka verodostojno imitira i optiku, to jest izgled i tehniËke moguÊnosti samih fotografija, svesna

πiroke lepeze transformacija u periodu, koji zapravo obuhvata razdoblje Ëitavog stoleÊa. Realizacija projekta „Happy Family” Dejane VuËiÊeviÊ predstavlja rezultat dvogodiπnjeg studioznog istraæivanja na viπe nivoa, jer se pokazalo kako dvadeseti vek nudi izazovnu slojevitost, veoma zahtevnu

za rad, s obzirom na to da su u pitanju epohe od kojih svaka ima svoj upeËatljivo prepoznatljiv rukopis.


faar1_178-216

6/20/07

5:59 AM

The “Happy Family” concept was presented in Salon of the Museum of Contemporary Art in Belgrade in December 2006 and January 2007 with ten large format photographs, whereof each photograph represents the entirety of one delicate context, within one decade

180

Page 180

of the 20th century. One part of the project, represents historical and sentimental journey from one epoch to another, which is, apart from realistic ambient reconstruction of every particular decade, also presented by means of transformation of three characters - mother, father and

child. Within the “happiness” concept’s frame, this notion is relatively treated through artist’s personal prism which is ironical-humoresque treatment of happiness within the very dramatical plot that is directing, signed by the author herself. The same persons are always presented

in different ambiance, visualized by an adequate setting, in situations familiar to all of us - holidays, celebrations with gatherings in a warm home setting, casual moments of the small family shelter - all situations which emit the atmosphere of safety, well-being and harmony of one lit-


faar1_178-216

6/20/07

5:59 AM

Page 181

tle middle-class Happy Family in our society. Imitating each epoch, artist’s attention is focused on all three characters’ costume, ambiance or setting, and lifestyle. In this project’s realization the artist uses mostly authentical, original clothes

181

pieces and accessories for all three characters, as well as furniture and other objects, including toys from specific epochs - all those elements needed for creation of an authentic atmosphere within herself own artistic expression. In order to achieve this, for all decades of

the 20th century the artist authentically imitates the appearance of photographs and their technical possibilities, since she was aware of transformation’s range in the period that covers the entire century. The Happy Family project’s realization, made by Dejana Vucicevic required the

thorough two years multi-level research, due to the fact that 20th century offers challenging layers, very requiring work, taking into account that each of the epochs has its own recognizable “manuscript”.


faar1_178-216

182

6/20/07

5:59 AM

Page 182


faar1_178-216

6/20/07

183

5:59 AM

Page 183


faar1_178-216

184

6/20/07

6:00 AM

Page 184


faar1_178-216

6/20/07

185

6:00 AM

Page 185


faar1_178-216

186

6/20/07

6:00 AM

Page 186


faar1_178-216

6/20/07

187

6:00 AM

Page 187


faar1_178-216

6/20/07

6:00 AM

Page 188

Futro 188 PHOTO: Slavimir StojanoviĂŠ / Futro


faar1_178-216

6/20/07

189

6:00 AM

Page 189


faar1_178-216

190

6/20/07

6:00 AM

Page 190


faar1_178-216

6/20/07

191

6:00 AM

Page 191


faar1_178-216

192

6/20/07

6:00 AM

Page 192


faar1_178-216

6/20/07

193

6:00 AM

Page 193


faar1_178-216

194

6/20/07

6:00 AM

Page 194


faar1_178-216

6/20/07

195

6:00 AM

Page 195


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 196


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 197

Clubs

ANDERGRAUND Klub „Andergraund” je otvoren 2. decembra 1997. u peÊinama Kalemegdanske tvrave. Tokom skoro 10 godina svog postojanja, klub je, saraujuÊi sa svim najpopularnijim DJ imenima domaÊe, a takoe i sa popularnim DJ imenima svetske scene, uspeo da u velikoj meri uËestvuje u kreiranju klupske scene Beograda i imidæa samog grada. Program kluba baziran je na elektronskoj muzici (house, tech-house, elektro, techno), uvek negde na granici izmeu mainstream i alternative. Trenutno klub moæe ugostiti oko 1.000 posetilaca u velikom i malom klubu, kao i na terasi kluba. Andergraund (Underground) club was opened on December 2nd in 1997 in caves of Kalemegdan’s Fortress. During its 10 years' existance the club has succeeded by cooperating with the most popular domestic and foreign DJs to influence Belgrade's club scene as well as Belgrade’s image.Club’s program is based on electronic music (house, tech-house, electro, techno) always balancing between mainstream and alternative. The club can hold about 1000 visitors in big and small club, as well as at the club’s terrace. Address: Pariska 1a Contact: phone/fax: 011 26 25 68 mob: 063 40 70 70

CAFÉ TEATAR „Café Teatar” je novo mesto u gradu. Nalazi se u samom centru Beograda. Prostor je aranæiran veoma elitistiËki po evropskim standardima „Café Teatra” i to tako da nam vrati seÊanja na najveÊa dela naπe kinematografije. Veliki broj fotografija iz naπih najpoznatijih filmova uz mnoge druge

suvenire na temu filma i pozoriπta daju jedno posebno oseÊanje gostima „Café Teatra”. Pored sjajne atmosfere koju prave æive svirke, posebna atrakcija su kabaretski programi. Café Teatar is a new place in Belgrade’s downtown. The space is designed in an elite way, in accordance with Europian standards of Café Teatar, so it brings back memories of the greatest works of our cinematography. Numerous photos from our best known films along with many other souvenirs inspired by film and theater give a special feeling to all Café Teatar guests. Except of wonderful atmosphere, special attraction are live programes as also cabaret nights. Address: Beogradska 71 Contact: + 381 11 323 88 46

MAGACIN Klub „Magacin” je otvoren u skladu sa svetskim trendovima, gde se industrijske zone pretvaraju u galerije, koncertne sale, restorane... Enterijer kluba, koji se nalazi u sve popularnijoj Beton hali na Savskom pristaniπtu, dizajnirala je Maja VidakoviÊ. „Magacin” je noÊni klub namenjen ljubiteljima disko zvuka. Nameπtaj je uraen od metala visokog sjaja, centralno mesto zauzima ovalni sto, ogledalo na kome je ogromni srebrni sveÊnjak, zavese su u boji zlata dok najveÊi kontrast daju ËeliËne sajle na stepenicama i grubi zidovi u boji betona. Kapacitet kluba je od 500 do 1000 ljudi. Jedan je od najpopularnijih klubova u kojem se okuplja beogradska elita. Magacin club is opened in accordance with world trends of transforming industrial zones into galleries, concert halls, restaurants … Club interior was designed by Maja VidakoviÊ. The club is located in popular Concrete Hall on the Sava's pier. Magacin is a night club for disco sound fans. It is furnished by metal of high radiance with the big round table in the middle. There is a mirror with the silver candlestick; the curtains are in the color of gold while the biggest contrast is formed between steel cables of the staircase and rough walls with the color of concrete. The

club capacity is between 500 and 1000 people. It is one of the most popular clubs that assemble Belgrade’s elite. Address: Karaoreva 2-4 Contact: + 381 162 715 848

it was opened. Tradition continues during summer in a club Plastic JAM. Plastic JAM is located on Danube quay, between Sport centre 25 th May and Nebojsa Tower. If you prefer to enjoy your favourite DJ's performance on fresh air, by the river in the very centre of the city and watch Belgrade in dawn or rest in the afternoon drinking coffee by the river, Plastic JAM will be your favourite place. The club is opened seven days a week. Address: Takovska 34 Contact: p:+381113230584 fax:+381113236582 mob: + 381 63 364 34

PLASTIC Klub „Plastic” je otvoren 2003. godine kao klub koji je prvenstveno osmiπljen da na domaÊi prostor prenese dah klupske muziËke scene sa Zapada. Danas moæemo reÊi da je misija uspela, tim viπe πto je „Plastic” postao nezaobilazna taËka na turnejama mnogih, svetski priznatih, disk-dæokeja. U klubu „Plastic” su rezidenti najeminentniji beogradski disk-dæokeji. U skladu sa tim, klub je opremljen najsavremenijim sound sistemom i kompijuterizovanim vizuelnim efektima. Klub se od ove sezone sastoji iz tri celine glavne velike prostorije, VIP zone i potpuno zasebnog kluba MINT, koji je od otvaranja atraktivnim enterijerom, intimnom atmosferom i zanimljivim izborom muzike privukao mnoge VIP liËnosti. Tradicija se nastavlja i tokom leta klubom Plastic JAM. Plastic JAM se nalazi na Dunavskom keju, izmeu SC 25. maj i Nebojπine kule. Ako najviπe od svega volite da uæivate u setovima omiljenih disk dæokeja na sveæem vazduhu pored reke, u samom srcu grada i posmatrate Beograd u svitanje, odmarate se u popodnevnim Ëasovima uz kafu na reci, PLASTIC JAM je vaπe novo omiljeno mesto. Klub radi sedam dana u nedelji. When Plastic was opened back in 2003 the original idea was to bring the spirit of the Western club scene into our city. Now we can say that the mission is accomplished. Plastic has became the inevitable place on the tours of many world wide known DJs.The best Belgrade DJs are resident of Plastic. Therefore, the club is equipped with the ultimate sound system as well as digital visual effects. From this season the club consists of three different parts: the main big room, VIP zone and completely separated club MINT with its attractive interior, intimate ambience and an interesting choice of music, has drawn an attention of many VIPs since

SOUND Klub „Sound” je jedan od retkih u Beogradu koji ima konstantnu progresiju popularnosti i koji je za vreme svog dvanaestogodiπnjeg postojanja ugostio i zabavio veliki broj generacija ljudi æeljnih dobre zabave. Dug opstanak u turbulentnom svetu ugostiteljstva duguje nesvakidaπnjoj atmosferi i posebnom duhu koji je razvijen izmeu osoblja, menadæmenta i samih posetilaca kao i specificnom dizajnu i kvalitetnoj produkciji. Lociran na reci Savi kod Starog sajmiπta, svakog leta je centar zabave beogradske mahom elektronske klupske scene. Neki od stranih izvoaËa koji su nastupali na „Soundu” su - Pete Gooding, Andy Ward, Marshall Jefferson, Miguel Migs, Infusion, Gadjo i mnogi drugi. A πto se tiËe deπavanja za ovo leto, publika Êe biti u prilici da Ëuje izvoaËe kao πto su: Sandy Rivera, Axwell, Freemasons... Club Sound is one of rare clubs in Belgrade with constant popularity and during its 12 years of existance it has hosted and entertained a great number of people eager for good fun.Its long survival in turbulant world of the hotel and catering industry club Sound owes to a unique atmosphere and a special connection among personell management and quests, as well as, to a specific design and quality production. Located on the river Sava at the Old

BestOfBelgrade 197—Best Of Belgrade Aleksandar Lambros


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Fair every summer it is the center of fun of Belgrade's electronic club scene. Some of the foreign musicians who performed on “Sound” are - Pete Gooding, Andy Ward, Marshall Jefferson, Miguel Migs, Infusion, Gadjo and many others. As far is this summer is concerned, the audience will have an opportunity to hear performers such as: Sandy Rivera, Axwell, Freemasons... Address: river Sava-Old fair

Page 198

variety of drinks and food. Union is well known not only around former Yugoslavia but in the rest of the world too. Address: Despota Stefana LazareviÊa 7/7 Contact: + 381 11 3242 303

PASTIS

Bars RAKIA BAR „VESELA DOLINA” UDRUÆENJE SVETSKIH PUTNIKA „Udruæenje svetskih putnika” je osnovano oktobra 1999. godine u tada iznajmljenom stanu, nekadaπnjim sobama za poslugu adaptiranim i spojenim u jednu celinu nakon II svetskog rata. S obzirom da u to vreme mraka i beznaa nije bilo dovoljno posla, pa ni sredstava za normalan æivot, prevashodna zamisao i æelja je bila da se prijatelji i prijatelji prijatelja i svi ljudi dobre volje okupljaju na ovom mestu zarad druæenja, razmene ideja i informacija, kako poslovnih tako i iz oblasti umetnosti i nauËnih dostignuÊa. BuduÊi da su to bili pionirski koraci, prostor je opreman koriπÊenim i odbaËenim nameπtajem i predmetima skupljenim sa raznih strana, koje su Ëlanovi donosili kao prilog, πto je ambijentu dalo posebno svetlo, te je „Udruæenje” potom dobilo ime od milja „Bakina kuÊa”. Pokrenut talas je vremenom narastao tako da Udruæenje danas broji preko dve stotine Ëlanova i viπe hiljada posetilaca iz svih krajeva sveta. Udruæenje svetskih putnika (The Union of the Globetrotters) was founded in October 1999 in then rented rooms for the servants which were later adapted and merged in one whole after the World War II. Considering that time of darkness and hopelessness when the business was low, the superb idea was gathering of friends and friends’ friends at one place for fun, company, exchanging business, artistic and scientific ideas. Since those were first steps the space was furnished by second hand and thrown furniture as well as with items brought from all over the world by Union’s members. That unique way of furnishing gave the interior special touch and café was nicknamed “Grandma’s House”. The Union of the Globetrotters organizes parties and celebrations, music festivities, film projections, scientific, literature and tourist lectures etc. It is possible to use Internet at our hot-spot location with

198—Best Of Belgrade

Na skoro podjednakoj udaljenosti od Kalemegdana, Knez Mihailove i Trga Republike, u neposrednoj blizini Narodnog pozoriπta i Narodnog muzeja, „Rakia bar” se nalazi na jednoj od najlepπih lokacija u gradu. Unutraπnjost bara je izuzetno prijatna i udobna, na neki naËin oslikava spoj istoka i zapada koji vekovima definiπe istoriju Srbije i Beograda. „Rakia bar” moæe Vam ponuditi viπe od sto razliËitih vrsta srpskih, ali i inostranih, tradicionalnih piÊa koji zadovoljavaju visoke standarde kvaliteta i dostojno predstavljaju regione iz kojih dolaze. Svaka rakija u „Rakia baru” sluæi se uz posebnu vrstu mezetluka koje pojaËava i uokviruje sam ukus rakije. Osobenost „Rakia bara” je Gift Shop Singidunum koji se nalazi na Terazijama. Sva piÊa u koja ste se zaljubili na prvi gutljaj kada ste ih probali u „Rakia baru”, ali i mnogo viπe od toga, mogu se kupiti u Gift Shopu „Rakia bara”. RAKIA BAR „HAPPY VALLEY” Located at nearly same distance from Kalemegdan, Knez Mihajlova and The Republic Square, nearby the National Theatre and the National Museum, the Rakia bar is situated in one of the most beautiful locations in Belgrade. The pleasant and comfortable interior of the bar depicts the connection of East and West that has for centuries defined the history of Serbia and Belgrade. Rakia bar offers its guests more than 100 different kinds of Serbian and foreign traditional beverages that meet high quality standards and worthily depict the regions they come from. Every type of brandy in the Rakia bar is served with a special kind of appetizer that intensifies the very taste of rakija. Peculiarity of Rakija bar is the Gift Shop Singidunum, located on Terazije. Here you can buy all drinks you fell in love with “at the first sip” after trying them in Rakija bar, and much more. Address: Rakia bar - DobraËina 5 Contact: + 381 11 3286 119 e-mail: rakiabar@eunet.yu www.rakiabar.com

U jednoj od najlepπih beogradskih ulica StrahinjiÊa bana nalazi se kafe bar „Pastis” Ëija Êe vas neodoljivo opuπtena atmosfera sasvim sigurno podsetiti na zavodljivi πarm francuskih bistroa. „Pastis” nudi bogat izbor ceenih sokova i vina. Trenutno je najpopularniji cafè u ovoj ulici. Ovde moæete sresti fancy ekipu. Radno vreme 09-02h. Cafe bar Pastis is located in Strahinjica bana street, one of the most beautiful Belgrade’s streets. Its irresistible relaxed atmosphere will surely remind you of seductive charm of French café bars.Momentarily is the most popular cafè in this area. You can meet fancy people here. Opened: 9am - 2 am. Address: StrahinjiÊa bana street Contact:

pher Aleksandar DeniÊ. Apart from the interior, its cosmopolitan atmosphere consists of variety of programs and contents which Movie Bar provides: Movie bar Restaurant has the Power Lunch concept (fast served quality meals), and carefully prepared menu which is changed every week offering variety of fast and quality lunches or dinners at very reasonable prices. Thanks to its worldly appearance, professional approach, and a special care which is dedicated to each client, Movie Bar has been a host for many events and promotions of numerous large domestic and foreign companies. This trend continues with the same intensity! During the weekend Movie Bar provides a new kind of event - it transforms into a DJ bar along with the choice of hundred cocktails it opens its door to the night. Address: KolarËeva 6 Contact: + 381 11 26 21 137

OPIUM

MOVIE BAR Movie Bar je jedinstveni multimedijalni prostor u najstroæem centru grada. Izuzetan ambijent, nagraen na Sajmu nameπtaja i arhitekture 2005. kao enterijer godine, potpisao je poznati scenograf Aleksandar DeniÊ. Kosmopolitsku atmosferu bara pored enterijera Ëine i brojni sadræaji koje „Movie Bar” nudi: - Restoran u „Movie Baru” koji veÊ nekoliko sezona nastavlja sa konceptom Power Luncha (kvalitetan i brzo serviran ruËak) i ima briæljivo pripremljen meni koji se menja svakih nedelju dana sa ciljem da pruæi raznovrsan, brz i kvalitetan ruËak ili veËeru po izuzetno pristupaËnim cenama. ZahvaljujuÊi svom svetskom izgledu, profesionalnom pristupu, kao i posebnoj paænji koju posveÊuje svakom klijentu. „Movie Bar” je do sada bio domaÊin i brojnih dogaanja, i promocija svetskih i domaÊih kompanija. „Movie Bar” vikendom otvara vrata noÊi transformiπuÊi se u DJ bar uz izbor od sto koktela. Movie bar is a unique multimedia space in the center of the city. Its remarkable ambiance, rewarded at the architecture and furniture fair in 2005 as the interior of the year, was designed by famous Serbian scenogra-

„Opium” je luksuzno nameπten lounge bar sa jednistvenom rasvetom u ovom delu Evrope. Vrhunska kuhinja sa velikim izborom specijaliteta je pod vostvom jednog od najboljih kuvara Srbije. Elegantni dress code je obavezan. U veËernjim Ëasovima „Opium” se transformiπe u noÊni klub kako bi se sjajna atmosfera nastavila do kasno u noÊ. Exclusive restaurant, luxuriously furnished, with unique lighting system in this part of Europe. The first-class cuisine with great choice of dishes made by one of the best chefs in Serbia. Elegant dress code is obliged. In the evening hours Opium slowly turns from the restaurant to the night club so the great athmospere last till late. Address: RajiÊeva 12 Contact: +3811631067042


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 199

Restaurants

MADERA Restoran „Madera” nalazi se u gradskoj zoni koja ima dugu proπlost. Deo danaπnjeg Bulevara kralja Aleksandra od Takovske do Beogradske ulice bio je poznat pod imenom Fiπegdæijska Ëarπija, jer je po naredbi kneza Miloπa ObrenoviÊa taj prostor bio odreen za prodaju baruta i fiπeka. Na mestu gde se danas nalazi restoran „Madera” najpre je otvorena kafana „Smederevo” koja je bila okupljaliπte koËijaπa i amala. Potom je, u duhu moderne, podignuta viπespratna zgrada Ëije je prizemlje 1937. godine krasila kafana-restoran „Madera”. Postoji priËa da je restoran dobio ime tako πto je neko od gostiju doneo odliËno vino sa portugalskog ostrva Madeira. »uveni gradski boemi davnih dana birali su ovaj restoran kao mesto gde su poËinjali i zavrπavali dan. Danas „Madera” sa starim πarmom ali u moderno redizajniranom ambijentu nudi specijalitete domaÊe i strane kuhinje od posebno biranih sveæih namirnica. Uz kvalitetan izbor vina (domaÊih, italijanskih, francuskih, πpanskih, Ëileanskih...) i æivu muziku u veËernjim satima, proveπÊete prijatne opuπtajuÊe trenutke. Restoran ima 170 mesta u klimatizovanoj Sali i 270 mesta u letnjoj baπti s pogledom na Taπmajdanski park i privatni parking s obezbeenjem. The Madera restaurant is situated in a city area with a long and vivid history. The part of today’s Boulevard of King Alexander from Takovksa to Beogradska street used to be known as the „Funnel-Street Market” (Fiπegdæijska Ëarπija), since it was designeted by the Duke Miloπ ObrenoviÊ's commmand as an area for vending of dynamite and funnel packed goods. The very spot of today's Madera restaurant occupied a bar called Smederevo, which was a meeting place for coach drivers and carters. Later, with the rise of modernity, a building was erected whose lobby in 1937 became a home of a barrestaurant called Madera. As the story goes the restaurant received its name when a supreme wine from a Portuguese island Madeira was brought by one of the guests. In the old days Madera was chosen by the in famous bohemians as cult meeting place where they begun and ended their day. Even today Madera with its old charm and a contemporary and renovated ambience is at your convenience. Madera offers national specialties as well as international cuisine prepared from the specially chosen and

199—Best Of Belgrade

daily fresh products. Enjoy the pleasant and relaxing moments with live music and great choice of wines all around the globe (domestic, Italian, French, Spanish, Chilean …). Indoor air-coditioned dinning room has a capacity of 170 seats, while garden overlooking Tashmajdan Park hosts up to270 guests. There is also secured private parking. Address: Bulevar kralja Aleksandra 43 Contact: + 381 11 32 31 332, + 381 11 32 47 148

KALEMEGDANSKA TERASA Uπuπkan u vegetaciju Kalemegdanske tvrave, sa jedinstvenim pogledom na Savu i Dunav, restoran „Kalemegdanska terasa” pleni toplom, domaÊinskom atmosferom i prefinjenim stilom. Ono πto ga za gurmane Ëini posebnim jeste autentiËna nacionalna kuhinja sa stalnom promenom ponude specijaliteta. Ekskluzivitet restorana ogleda se i po vrsti i po kvalitetu usluga koje pruæa. Tokom cele godine restoran radi svakog dana od 12h do 01h. U veËernjim satima moæete provesti ugodne trenutke uz æivu muziku. Na Kalemegdanu izmeu Opservatorije, Crkve svete Petke i Zooloπkog vrta u JakπiÊevoj kuli (XIII vek) sa svojom raskoπnom terasom smeπten je kafe „Tvrava”. Otvoren za inicijativu mladih umetnika koji se bave crteæom, fotografijom i performansom „Tvrava” vam nudi svoj izlagaËki i scenski prostor. Tucked in the greenery of Kalemegdan Fortress with an exceptional view on the Sava and Danube, the Kalemegdan Terrace restaurant lures tourists with its cordial domestic atmosphere and sophisticated style. What makes it so attractive for gourmands is the authentic national cuisine with the constant variety of Serbian dishes. The menu is abundant in new dishes and changes constantly, offering more than the most demanding guests expect. The Kalemegdan Terrace is opened from 12am to 01 am every day, all year round. In the evening you can enjoy in live music. Tower cafe is located in JakπiÊ’s Tower (13th century) in The Kalemegdan park among the Observatory, St. Petka’s church and the Zoo. It is always opened for artists either as a workshop and an exhibition space, or for any other kind of performance. Address: Mali Kalemegdan nn Contact: + 381 11 328 27 27 tower cafe + 381 11 328 30 11 restaurant

as the best vines and great relaxing music will contribute to your good mood. Adrress: Corner of KajmakËalanska and Æarka Zrenjanina streets Contact: + 381 11 24 04 142

BACKSTAGE Restoran - taverna modernog enterijera i toplih boja. Unutraπnjost odiπe gostoljubivom i prijatnom atmosferom, koju upotpunjuje ljubazno osoblje. Vrhunac uæivanja osetiÊete posle odliËnog obroka koje Êe vam liËno kuvar usluæiti. Restoran sa sediπtem u centru grada ipak ima svoju intimu i mir jer je sakriven u dvoriπtu afirmisanog pozoriπta - Atelje 212. Restoran takoe ima baπtu koja je u velikoj senci kestena. Otvoren je svih sedam dana u nedelji od 10 do 24 h. Backstage is the restaurant-tavern of modern interior and warm colors. Interior is hospitable and pleasant ambience accompanied by kind personnel. The peak of the enjoyment one can feel after an excellent meal served by chef himself. The restaurant is in the city center but still has its privacy and intimacy because it is hidden in the courtyard of the well known theater house - Atelje 212. It also has its own terrace which is overshadowed by chestnut treetops. It works seven days a week, 10am-12pm. Address: Svetogorska 19 (official entrance of Atelje 212 Theater) Contact: + 381 11 3247 468

ZAPLET Atraktivan restoran, modernog enterijera. Izuzetno osoblje i lepa atmosfera Ëekaju vas svakog dana, osim ponedeljka. Rezervacija je poæeljna, jer gosti oboæavaju ovo mesto. Meni se menja na svakih mesec do dva meseca Pored izvanrednih specijaliteta, restoran nudi najbolja vina i dobru muziku πto doprinosi izuzetnom raspoloæenju. Zaplet is very attractive restaurant with modern interior. Exceptional personnel and pleasant ambience wait for you every day except Mondays. The reservation is recommended because guests simply adore this place. The menu is changed once a month or once in two months. Not only great dishes as well

PIRE Meni je ispunjen je neobiËnim jelima interesantne recepture. U restoranu se ne koristi friteza, mast, rafinisano ulje, niti majonez, tako da je ponuena hrana pripremljena na najzdraviji moguÊi naËin. Vodi se raËuna i o testu i pecivima, koja su kompletno spravljena u restoranskoj kuhinji od integralnog brasna Sva jela se pripremaju on line. Pire is new restaurant designed by designer Dragana Ognjenovic. The menu is filled with unusual dishes as also interesting recipes. The food is prepared on the most popular healthy way without fat and any additives. They take special care about pastry and baked goods prepared of whole grained wheat, made in the restaurant cuisine. All dishes are preparing on line. Address: Cara Lazara 11 Contact: + 381 11 26 34 994 bgrestoran@yahoo.com www.pirerestoran.com 11000, Beograd, Srbija


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 200


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 201

Shopping

BATA SPASOJEVIΔ

PEEKABOO

„Isidora S” je radnja u kojoj se od nedavno mogu pronaÊi i modeli iz najnovijih kolekcija popularnog dizajnera Slobodana Bate SpasojeviÊa. Zanimljiv enterijer je reπen eklektiËkim spajanjem starinskog i modernog. Zidovi prostora su obraeni posebnom tehnikom u pink koloritu obogaÊenom barokno-zlatnim motivima koji im daju retro look. MinimalistiËke police su tu da podsete da je vreme sadaπnje, a barokni luster, art deko fotelja, kamin i mnogobrojni naizgled kiË detalji svedoËe o tome da je nespojivo, spojivo. Da zajedno, mnogobrojni detalji koji oplemenjuju ovaj prostor, bez obizira na razliËite stilske periode, Ëine savrπen sklad. Ovaj neverovatno interesantan i fenomenalno dizajniran prostor koji podseÊa na neki njujorπki antre osmislila je modni dizajner Vesna StojkoviÊ. "Isidora S " is a store where recently you can find creations from latest collections of popular designer Slobodan Bata Spasojevic. Interesting interior is an eclectic mixture of old and modern. A special technique is used in decoration of walls, with pink colors enriched with baroque gold details, that give them retro look. Minimalist shelves are there in order to remind us of present, and baroque chandelier, art deco armchair, fireplace and just seemingly numerous kitsch details, testify how unlinkable things can be joined together. Numerous details together enrich this space, regardless of various style periods, and make perfect harmony. This unbelievably interesting and fabulously designed space which reminds of some New York's entrance is designed by Vesna Stojkovic.

Peekaboo je: deËija igra sliËna æmurkama; veoma uzan kanjon u Arizoni,; hit singl Siouxsie & The Banshees iz 1988. godine; vrsta bundeve; stil u boksu po kome je poznat Cus D'Amato; softverska greπka u Internet Exploreru 6; korak u salsi; adult film sa Tracy Lords iz 1985. godine; muziËka kuÊa iz Austina, Texas; vrsta frizure gde je jedno oko pokriveno; namerna rupa u kroju odeÊe...Od decembra 2006. godine „Peekaboo” je i prodavnica dizajnerske odeÊe u Beogradu u kojoj Êete iskljuËivo naÊi etikete Ana LjubinkoviÊ, Boris NikoliÊ i TBiscuit. ReË je o dva, viπe puta nagraivana, dizajnera sa dugogodiπnjim prisustvom na beogradskoj modnoj sceni i jednom novom streetwear brendu. „Peekaboo” je njihov logiËan i od domaÊe modne javnosti dugo oËekivan korak. AutentiËan modni rukopis ovih dizajnera imaÊe adekvatan odraz u specifiËnoj atmosferi radnje i nekonvencionalnom pristupu kupcu. Peek-a-boo is: game similar to hide and seek; Very narrow canyon in Arizona, USA; Hit single Siouxsie & the Banshees from 1988; Sort of pumpkin; Software mistake in Internet Explorer 6; A step in salsa dance; Game in Atari 2600; Adult movie with Tracy Lords from 1985; Music Company from Austin, Texas; A kind of hairdo with one eyed covered by hair; Deliberately made hole in clothing cut … Peekaboo is the store of designed clothing where one can find only the following labels: Ana LjubinkoviÊ, Boris NikoliÊ and TBiscuit. Ana LjubinkoviÊ and Boris NikoliÊ are two many times awarded designers with years of experience at the Belgrade fashion scene while TBiscuit is one new street brand. Peekaboo is their logical and long awaited move. Authentic fashion style of these two designers has its equivalent in the very specific ambience of this store and unconventional approach to the buyers. Address: BraÊe JugoviÊa 2a Phone: +381 11 26 33 158

Address: Isidora S Cara Lazara 14 Phone: +381 11 2621-938

201—Best Of Belgrade

DRAGANA OGNJENOVIΔ je prestiæna srpska dizjnerka koja izlaæe i u New Yorku. Ima nekoliko radnji u kojima prodaje svoj modni dizajn sastavljen iz tri linije - Dragana OgnjenoviÊ, D2O i Software kao i radnju za dizajn enterijera - D.O. home. D2O dragana ognjenoviÊ Address: Kneza Sime MarkoviÊa 10 Phone: +381 11 32 83 936 office@draganaognjenovic.com www.dragana ognjenovic.com 11000 Beograd, Srbija

SOFTWARE BEOGRAD Bazirana u Beogradu, modna linija SOFTWARE stremi jednostavnom, krosregionalnom urbanom dizajnu. Razvijena je iz cistog, sofisticiranog DO stila i njegove potrebe da komunicira sa osobama preko 20 godina, koje imaju intuintivne modne navike. U svetu SOFTWARE-a meπavine stilova su ne samo dozvoljene veÊ i dobrodoπle i ohrabrivane. Moda nije statusni simbol, ona je bezbriæna, sa samo jednim pravilom: varirajte i kombinujte Ovo je optimistiËna modna linija. Based in Belgrade, the fashion line SOFTWARE aspires to simple, cross regional urban design. It’s developed out of pure, sophisticated DO style and its need to communicate with people over 20 with intuitive fashion habits. SOFTWARE world not only allows the mixture of styles but it encourages and welcomes it. The fashion is not the matter of status. The fashion is carefree with a single rule: combine and vary. This is an optimistic fashion line. Address: Terazije 29 Phone: +381 11 303 70 61 contact@softwarebeograd.com office@draganaognjenovic.com www.softwarebeograd.com 11000, Beograd, Srbija

D.O. HOME D.O. home je linija dizajniranih predmeta za kuÊu u koju su ukljuËeni predmeti od tekstila za kuhinju, kupatilo i spavacu sobu, od keramike, porcelana, drveta, metala I stakla. Uz to, prodaje I predmete od papira. D.O. Home is the line of designed home items which include fabric things for the kitchen, bathroom and bedroom, things made of ceramics, porcelain, wood, metal, glass and paper. Address: Kneza Sime MarkoviÊa 10 Phone: +381 11 303 89 36 contact@dohomebeograd.com office@draganaognjenovic.com www.dohomebeograd.com 11000 Beograd, Srbija

IDENTITY PLUS IDENTITY je studio koji Ëine Jelena i Svetlana ProkoviÊ i Danijela Biπkup i bavi se dizajnom odeÊe, obuÊe i detalja. Kolekcije se izrauju iskljuËivo kao male serije i unikati. odeÊa - JSP Jelena i Svetlana ProkoviÊ obuÊa - LILU Danijela Biπkup detalji - πeπiri Leonora VekiÊ-GordiÊ, taπne Larisa Æupanjevac-NikoliÊ, nakit Tanja NikoliÊ-»iËanoviÊ IDENTITY is the studio of Jelena and Svetlana ProkoviÊ and Danijela Biπkup which is in designing of clothing, footwear and accessories. Collection are made only in limited series and as unique items. Clothing - JSP Jelena and Svetlana ProkoviÊ, Footwear - LILU Danijela Biπkup, And accessories: hats Leonora VekiÊ-GordiÊ, handbags Larisa Æupanjevac-NikoliÊ, jewelry Tanja NikoliÊ »iËanoviÊ Address: Zmaj Jovina 30 Phone: +381 11 3284 044, 2638 066


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 202

Shopping

PASSAGE U „Passageu” se prodaje potpun asortiman modne kuÊe „Passage” koja ima za cilj zadovoljenje veËite potrebe mladih da budu drugaËiji, nudeÊi im atraktivni total look, koji je u skladu sa svetskim modnim trendovima, ali u isto vreme potpuno originalan i primeren navikama ovdaπnjih kupaca. Atmosfera u butiku je friendly, kao i komunikacija sa potroπaËima. Za modnu kuÊu „Passage” kreira poznati modni dizajner Nataπa ©ariÊ. Passage store offers full assortment of Passage Fashion Company. The aim of Passage Company is to meet eternal needs of young people to be different, offering them total look which is in accordance to world trends but at the same time original and adapted to the habits of local buyers. Ambience of the story is friendly just as it is the communication with the customers. Nataπa ©ariÊ is designer of this fashion company. Address: Knez Mihailova 50 Street Tel: +381 11 187 503 www.pasage.co.yu

202—Best Of Belgrade

MODNI STUDIO TAMARA RADIVOJEVIΔ Modni studio „Tamara RadivojeviÊ” koncipiran je kao prodajno mesto i atelje kreatorke. Enterijer je projektovala Irena Kilibarda kao minimalistiËki spoj betona, stakla u boji i metala, naizgled jednostavan ali pun zanimljivih detalja. Ovaj studio, pored toga πto Beogradu donosi neπto originalno u pogledu ureenja prostora, pre svega istiËe kreatorkinu æelju da kupovina u njenoj radnji bude jedno posebno i zanimljivo iskustvo. Tamara RadivojeviÊ fashion studio is conceived as a store and atelier of the designer. Interior was designed by Irena Kilibarda as a minimalist juncture of concrete, colored glass and metal, seemingly simple but in fact full of interesting details. This studio brings something new to Belgrade when it comes to interior design but it also reaffirms designer’s desire to make shopping a special and unique experience. Address: StrahinjiÊa Bana 59 street Tel: + 381 11 218 43 43

VERICA RAKO»EVIΔ

VM - VESNA MATIJEVIΔ

Radnje jedne od najpoznatijih srpskih dizajnera Verice RakoËeviÊ obiluju dnevnim i veËernjim modelima u duhu modnog trenda sa dozom luksuza koji se ogleda pored samog idejnog reπenja i u efektnim materijalima prilagoenim poslovnoj æeni, koja je tokom celog dana u pokretu. Store is abound in day and night models in the spirit of fashion trend with the touch of luxury which is, aside the idea itself, evident in fabrics used which are adapted to the business woman, active all day long. Address: KolarËeva 1 street, Belgrade Tel: + 381 11 33 47 981 Address: Zmaj Jovina 13 street, Novi Sad Tel: +381 21 528749

Robna marka „VM-Vesna Matijevic” egzistira na naπem træiπtu dve godine. Za sada postoji samo jedan prodajni prostor u Beogradu, u prestiænom shoping centru „City Passage”. Koncept marke VM je izrada unikatnih modela u malim eksluzivnim serijama. Ciljna grupa su æene istanËanog ukusa, sofisticiranog izgleda i specifiËnog senzibiliteta. Brand VM-Vesna MatijeviÊ has been on our market for two years now. There is only one store so far in Belgrade in the City Passage shopping Mall. The concept of VM is production of limited collections with few models only. The target group of VM is woman of delicate taste, sophisticated appeareance and special sensibility. Address: City Passage, ObiliÊev venac 18-20 street Tel: +381 11 21 86 059 +381 163 20 17 83

VERICA RAKO»EVIC COUTURE - radnja sa vrhunskim modelima izraenim od vrhunskih materijala sa obiljem veza i elemenata luksuza koji oslikavaju ideju i viziju same kreatorke koja nesputano ispoljava svoju kreativnost. VERICA RAKOVCEVIC COUTURE - store with top models made of top quality fabrics with lots of embroidery and luxury details which relfect the idea and the vision of the designer who expresses her creativity in an unrestricted way. Address: Delijska 3 street Tel: +381 11 2621435


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 203


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 204


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 205


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 206

Intro “Every start is hard”, that’s what say those who have a bit more experience or those who lived through the start. And if there is a need to explain additionally - why is everything that follows as it is - then everything looks even harder! So, I would gladly leave it to you to decide how fast it will take you to go through the magazine from cover to cover, ie. to get to the page 220. Not only would I like that that doesn’t happen “too quickly”, but it would also be nice that Faar stays at your bookshelf, and not on the pile with other magazines. Why? That decision is on you to make after thumbing through Faar once, twice, three times…! It is probably expected from me to explain the name Faar - and I could tell you about the wordplay with the words FASHION & ART, about something that is far away or something that we are far away from, about Scandinavian pronunciation and their design which is my favorite, about the light that will show us a new path… Everything, though, comes down to the one single moment when that

name crossed my mind, when I said it out lout in front of my friends and business associates that I think highly of, and… Never the less, before that moment, everything “cooked” for couple of years as a secret wish, and more year had to pass from the brave start of turning an interesting idea into the “harsh” reality. I know that editor’s letter has to intrigue the reader; it has to “draw” him into the secrets of the magazine, to present him the convincing concept, probably entertain him a little, and make him smile. I believe that you could feel all that from the moment you saw Faar, took it to your hands, and thumbed through its pages to see what would be found in it. I hope that Faar convinced you that it is not prone to boasting, that its qualities are determined by the numerous professionals who did everything to make you want it. If you haven’t felt that, go back to the beginning, look at it carefully, touch it, and gently turn a page… take your time, because Faar will be with you for the entire 6 months, like a real

fashion magazine that comes out every season. Faar will definitely convince you along the way that fashion is art and that, almost new, word FASHIONART hasn’t appeared in its subtitle by accident. It may only be an expression of something I deeply believe in and want to prove its existence by doing all this. Whether all this is possible in Belgrade, in Serbia - time will tell. But I remember some old times: 16 years ago, when Click started gathering some of the first fashion enthusiasts, or around 10 years ago, when first Fashion Week was organized in Belgrade. Most of those people now work in Faar, and that makes me happy, that all of them are here again, gathered around one new creative idea. My mission, like it is said in contemporary communication, is just to open a new polygon for free creative thinking in the field of fashion, photography, graphic design, journalism, art in general, to “pack up” everything, present it, and show that it is all possible. If all that is accompanied with numerous accomplished profession-

als, who are the authors of the texts, editorials and articles, and also lead a new generation of photographers, journalists, designers - then the pleasure of the laid foundation is even greater. I owe special gratitude to Slavomir Stojanovic, who recognized this idea and supported it, not only as the art director and the accomplished graphic designer, but also as the artist who wants to contribute to evolution of those ideas all of us believed in some 15 years ago. Faar will make an effort not only to present visual and “tangible” quality, but also to be current and involved, to give information and to be avantgarde, to be free and progressive, funny and with character, and all that will be taken care of by guest editors also, who will change from edition to edition.

Gucci from head to toe). We should understand them. They are pissed about everything these days. Trends are all mixed up. Street couture rules the world. It's hard to say Who is Who with ease. What a slap for a snob! The ones in expencive copper lame's (Balenciaga? Versace?) can be detected only by the lack of their imagination and straight shoulder line. The ones in cheap copper lame's (Terranova? Flee market?) underneath can wear flowery prints or silk sporty pants (Turkish trousers!!!!!!!!) with patterns!!!! But what if the flowers are by Cavali? Or patterns by Gaultier? By closer inspection you could find that the bags around the wrists of the ones with expencive copper lame's are real Vuitton, and the wrists of the others are handling fake Vuitton. A side from that - everything is pure democracy. The daily formula ''less is more'' has been changed a long time ago, by ''more is more''. As eternal fan of baroque, I can hardly object to that. Nevertheless, all things can't go together, and they never will. Only: ...if there's planty stuff around,

there are always more judges then jury. And playing with clothes is a game just to some. The others are torturing themselfes and trying, fighting and languishing. Finally they assimilate attitude of winners, and start walking around in their abortioned fashion combinations like they own the whole world, and while doing that, they think: ''So - it's not like anybody here knows what they are doing''! They are almost right. ''Almost'' is not good enough.

inspired by: “Getting old is terrible but if you keep your childish soul, everything inspires you” Sonia Rykiel

La Confusion Totale These days I've been doing some cutting and sticking on. There's no any special reason for it, I 'm just feeling lucky, as my poker friends would say. I always liked good print, but you can rarely find one that's on a good material, too.I guess brain and money didn't go well together, so brain was sending a message; this is not expencive. At least, that was the case before the revolution. Even then, you can pay in blood. If you don't mind me saying, that is the currency that's brain full off. Anyhow, I've been stealing prints from some ex-T shirts, cutting the whole picture, or just half of it, destroying it on parts or just cutting it togehter with washed out cotton beneath it, finding a new places for them, on some good, new designs, on classic materials or cute tracings, and there I can give them their new and improved home conditions. Then I add laquered purse, or 2, 3 pins, entrust them with some trashy zircon letter or a plastic bird, give them silk ribbon or 2, 3 layers of lace, just to light up the imagination... Eighties are gone, and no, I wont

overdue it. If I don't plan to. Weltanschauung reflects stronger then radiation these days. Under my fingers, things are happening without any real thinking, yet they are still in the spirit of that action, up to the last detail. I go out to play, wearing my creation, and in the park-there's total confusion. Mochino did a thing there, or is it Vivienne? They haven't seen it on the runaways, so it troubles them. Maybe it's high street fashion? Wait, Replay, no! Puta di Madre? No. I made it my self. Oh? Sigh of releif and contempt. Names and brands irradiate splendor and richness to everything. They give purpose to all ''wantoness'', since then - it becomes a poise. Punk is ok, if it's fake. If it bursts out from corporate and fashion industry hell, you can wear a sign FUCK. COCK is glamorous, and CUNT is fancy. But if you made it yourself... -Mickey Mouse is passe', LOVE is pathetic, and BIG is simply rude. Anyway, what does she wants? She's such a provocateur... I told you so, long time ago (I can hear a guy saying that, wearing

EnglishText 206—English Text

p.s. When I'm not cutting and sticking, I'm bying from Ana and Boris, sisters Prokovic and Tamara Radojevic, I always wonder what's new with Prota, Roksanda, Doringer or Slobodan Mihajlovic, I like Marija Jelesijevic's way of thinking, and the fashion combo's of Maja Atanasijevic. (This is not a manifesto, or shell I sign it with my blood. This is just my state for the end - my glass is half full. On a bad day.)


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 207

Made in Serbia Four Serbian designers: Roksanda Ilincic, Dragana Ognjenovic, Slobodan Mihajlovic and Aleksandar Protic represent their author's collections in world's fashion centers, regardless of (un)development of textile industry in our country. Each one of them is trying in its own way to survive on international creativity market, with even more demanding fashion society. Mutual characteristic for all of them is constant presence at Belgrade's Fashion Week but different ways led them to the prestige fashion weeks worldwide.

Dragana Ognjenovic Her story, without exaggerating and being pathetic, can be called 'mission impossible', or 'how to struggle and survive fifteen years in Serbia, and afterwards even become one of the participants at NewYork's Fashion Week. Not only, the very idea of seriously dealing with fashion design, in years when the sole entrance into spookily empty supermarkets was scary itself, while wars were at the peak in former Yugoslavia, and dinar was dropping every five minutes, the very thought of establishing entire fashion house economy on production from little tailor saloon, was remarkably brave. However, her vision was not complete yet. The most amazing and important thing which our future generations will remember Dragana by , even after her dresses decay from wearing, are: courage to believe in idea that in Serbia, women want to wear designed clothes of domestic designers, as well as, success of wearing black and white, and thus not going either to the funeral or wedding. I remember, many people commenting on Dragana's first collections, saying that it is completely acceptable for western women's style of clothing, but that we do not have enough clients for that kind of fashion. Not even today do I know, how did she manage to transform forever, fashion picture of Serbia, accidentally or on purpose, intuitive or not, knowingly or naive, Dragana succeeded with her principality, talent and enormous work on herself. Dragana is graduated painter by occupation, and her idea of creating clothes appeared from wish the one that she and her friends would like to wear. after many successful projects , on RTV Belgrade as a stylist and designer, she is involving into fashion adventure, more than a game, than crystal clear idea about fashion house. Completely unconsciously, realizing present fashion situation and fashion industry picture Dragana had actually sensed felt great need and wish of one number of girls and

207—English Text

women to wear in intellectual and professional style. Fashion in our country was then in some way at the beginning, because in the time of former Yugoslavia, designers served to the country and its people. The only two creators who had had author's collections signed with their names and with almost complete creative freedom were Mirjana Maric, and Aleksandar Joksimovic. At the end of seventies, their names were forgotten, and with European sanctions for our country, everything in fashion industry had died. That is the reason why Miss Ognjenovic with her first work looked like imported from West. However, loveliness of her creations slowly but surely found the way to girls' hearts. While journalists were trying to compare her collections to minimalism of Jil Sander, simplicity of Donna Karan, and artistic touch of big names of Japanese design, she was slowly building her own recognizable image and brand. Although many people reproached for her very, very rare deviation from black (for winter) and white (for summer), these colors became her signature mark. Special importance of her work is the fact that she was the first in our country who introduced hand made sewed details in her creations, without calling her collections high fashion. Why people recognized her for the first time in Serbia, and from 2006 in New York as well are precise and subtle in manufacturing very rich in hand made details which begin and end only in shapes of tailors techniques, like an old expert for high fashion and not for show business dazzling. Among many visits and collection presentations out of our country the most important one was in Miami after which followed invitation for fashion week in New York (the most powerful fashion event in the world at the moment).Her style was immediately recognized as world wide and considering that atmosphere in Belgrade is extraordinary similar to New York's the success Dragana was building for so long simply reflected its self and she became equal name in fashion weeks program in New York. Consistent to her artistic line in non trendy clothes she can be put in a modern classic the one that American fashion scene is more inclined to. While answering what moment is the most bright in her career Dragana answers :"I hope its is yet to come". I believe it will.

Roksanda Ilincic Roksanda is a beauty who first captures you with her warmness and charm, and afterwards completely seduces you with her magic creations. On her fashion shows in London comes "all big faces" of worlds fashion publishers and jour-

nalists. In 2006 she was nominated for the best new British designer by British fashion council, whose scholarship she received. As a proof of their support and sympathy she was the only designer at that manifestation who sat among editors and publishers of British Vogue. She managed to fulfill every designer's dream : to be the best and to seduce with her work two goddess of fashion universe. She is the favorite of cold blooded main editor of American Vogue Anne Vintour and winner of Legion honor medal (which France award to people who gave special contribution to their professions) for fashion journalism Suzy Menkes (International Herald Tribune one of the most influenced daily newspapers in the world). I saw Roksanda for the first time when she won first place on Smirnoff Fashion rewards in Belgrade, where her potential and specific image was noticeable. Although she was talented student of architecture, she left Belgrade, went to London and acquired Master's degree at Central St Martins Faculty in 2000 (women clothes department). After acquiring degree she succeeded in getting her own place in British fashion industry by working for several fashion designers studios, where she gained excellent base. She opened her own fashion house in 2002 and from 2003 she already has her collections as part of fashion easta on fashion week in London and she is in permanent program of this manifestation. From the very beginning she attracted clients like Bjork, Roisin Murphy from group Moloko, models Liberty Ross and Jamelia, who became her fans. Her inspiration was never far from Yugoslav roots and enriched with stories and characters of Russian fairytales. Always romantic, but very precise while creating her models she completely defines her own style under the influence of French fashion designers of forties, fifties, sixties. Therefore, she pays attention to button production and ceramics jewelry, thus making connection with that period. Special place, basic motive and her trade mark – signature are roses, which are specially embedded in every collection and perfectly match whole. Something that distinguishes her from others is the fact that on overcrowded fashion sky she amazingly easy succeeds to balance her visions, dreams, and work with realistic wishes of modern women who have time just to fall in love with the creation at the first sight. Her biggest strength lays in the fact that beside all of that when you meet her in front of you will stand one cute affectionate and girl.

Aleksandar Protic As a young student with his first collection he had already shaken designers establisment from the base. It can be said for Aleksandar that he was accepted in record period of time by Portuguese fashion scene. Something that I remember by his career beginnig is remarkably daring and for that time simply rebelious way of exspression, but at the same time defined and mature. With unbelievable similarity in inspiration and symphaties toward gothic style, the same as British designer Aleksandar McQeen, our Aleksandar with his strong expression became great hope of our modern industry.British fashion atmosphere in stylish expression,witty solutions, recognazible expressivity and undergroud inspiration is something that made Prota famous. However, you couldn't notice by any detail or by its production how difficult it was for young and inspired designer, every season and all the time to finish its collections. “The most important for me was support of my family and my close friends, as well as other circumstances which led to my first collection”. - says Aleksandar for that period of his career. Something that even then, distinguished him from others is his remarkable wish for advancement. Apart from fame in Belgrade fashion scene his ambitions didn't stop there.After finishing Faculty of Applied Arts, department Costume and Contemporary clothing, he went away at Royal Academy of Applied Arts, department Fashion design in Antverpen Belgium. -”....What I am doing is simply an expression neccessity, and with each new collection I'm trying to go one step further and show something new”- that is how Aleksandar wishes to express himself always in a new way, except having independent career, and since 1999 lives and works in Portugal. From the very beginning, as well as after his first show at Belgrade's Fashion Week he started to enchant Portuguese women who wish for authentics creations. Very soon after that in 2000 he opened boutique in Lisbon called ATELIER ALEKSANDAR PROTICH. Fashion World in this country was “forced” to recognize his talent very quickly, and from 2002 he regularly presents his collections at Fashion Week in Lisbon (Moda Lisboa). Since that moment he becomes one of the most favourite Portuguese designers, and Lisabon colleague Aleksandra Moura, who was guest at Belgrade Fashion Week said that Portuguese could not bear losing him. Really, both Portuguese fashion scene and ours is very happy each time when new models like little fashion experi-


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 208

Made in Serbia Continued ments of extraordinary production and elegance come out of his atelier. When asked about his professional future Aleksandar said: “I have never tried to make big planes for the future, I like my profession and everything I gain with my own work”.

Slobodan Mihajlovic If we can say for somebody on the world's sky "star is born" then that is Slobodan. Last year he appeared with his first independent, author's collection and fashion house, with something that many did not even notice being missing. In order to achieve any position on fashion scene and to present us in a real way everything that he wants, many years of work, persistence, strength and courage were needed, but first of all love and talent. "My fashion beginning, started exactly ten years ago at IV Fashion Week in

Belgrade. I have been obsessed with fashion since my early childhood, but this event would have been the first step in my career, and that is main reason why Belgrade was and still is very important point on my fashion maps" says Slobodan, because now he can write books having a dream, and than fulfilling it. His first presentation even then announced somebody who will have many things to say with his almost passionate love towards weaving and knitwear. In that period it seemed as if nothing new would be said in fashion, and let invented, produced and designed as far as weaving is concerned. However, then a young boy, wanted to tell us his vision and he continued his fashion journey by entering at Royal Academy of Fine Arts in Antverpen, Belgium. This Academy is regarded as one of the best and the most difficult school for clothes design and production. Due to

four year selection, only the best manage to pass. After graduating Slobodan started to work for Roberto Cavalli fashion house and became first assistant of creative director for women knitwear and embroidery. Although, convinced, how that is not the way he wants ,nor way of presenting his work, in 2004 he left this fashion magnate, probably the most popular one, and started again his independent work. We can say that he continued where he stopped at the first place, but with much more knowledge and experience, what made it easier for him to show his talent completely. In 2006 he founded his own fashion house called Slobodan Mihajlovic and started creating completely new fashion picture of modern knitwear and women clothes. At first sight inspired by old Greek heroines and antique costumes he presents us authentic designs led by

his mature artistic creativity. Successfully balancing between trend and non trend demands, he creates perfectly balanced clothes whose durability is not limited by age. Except indirectly giving us lecture about pointless fear of getting older he is easily playing with technique of controlling thread and weaving on one side and with amazing knowledge of combining and constructing on the other side, everything each model lays in its beauty without any noticeable boarders between weaving and other material. After finishing this story, which he told with his work, I think that place among stars is already waiting for him. His collections are showed in Belgrade, Paris ,Milan and his wish is;" to survive on fashion sky, and glitter as only stars can, I believe in them- starplusstar".

score from, at that point still pretty friendly neighboring countries of Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Macedonia and the jury from the provinces, in Pristine and Novi Sad. ”Brazil” crushed the opposition “Daj obuci levisice” sung by Daniel Popovic. Bebi Dol was last but one at the contest (although her styling was so incredibly ahead of its time, that even Olja Karleusa looked very urban imitating Bebi Dol on VIP Big Brother, as if she just arrived from London Fashion Week). After Dragana and Extra Nena, SRJ/SCG didn’t enter the Eurovision song contest for a long time, and till the moment when we finally became “the good guys”; that took about 12 years. Over the years of our ”exile”, Eurovision song contest was still an entertaining show for idle pensioners and nobody from western Europe wanted to waste time on a parade of back-combed hairstyles and petty bourgeois. The milestone for ESC (an abbreviation for Eurovision Song Contest), was the victory of Jaron Koen, who became Sharon Koen after having his sex changed, alias Dana International. A former Israeli man and afterwards an Israeli woman won the contest, singing a summer smash hit “Diva”, cheerfully paying the homage to the women that are a part of history and who were all “divas” „... Viva la Diva, viva Victoria, Afrodita... Viva Maria, viva Victoria, Cleopatra...” All the way from Ibiza to Mikonos, you could hear “Diva” at the best discoclubs, which proved that ESC, which was designed in Switzerland, in the

5Os of the 20th century, and set the goal of making the war-torn Europe more cheerful, finally achieved its goal. In 1998 young people grew to love “Diva” and started watching Eurovision. „To the best of my knowledge there's nothing quite like the Eurovision Song Contest for offering up a must-watch mix of good old state-funded entertainment and high camp”... .....wrote Tyler Brule in his article for the British “Guardian”, the arbiter of style and good taste, a top journalist, the founder of “Wallpaper” and “Monocle” magazines. The “godfather of snobbism” ,as he is called by people less inclined to him, compared the finals of the Eurovision song contest to the finals of the European football championship, although he believes that choosing among 24 songs is much more exciting than watching if Italy will score at least one goal against Holland or vice versa. Tyler is a footballer’s son (born in Canada, grew up in America and England), well known for dating a famous shoe-designer Patrick Cox for a very long time. Thus, ESC was embraced by all the groups around Europe, with those who have a good feeling for abnormal and those who are inclined towards everything that can be called queer and/or camp-at the head. How do we fit into this diagnosis? Was it easy to make our way from the song “Lane” to “Molitva”? First there was Zeljko than “No name” and finally Marija. This is how it all happened: Full of hope, in 2004 we send Zeljko Joksimovic to Istanbul.He sings ”Lane

Viva Maria, Viva Victoria „..The former Warsaw pact countries voted for Russia, The Scandinavians all voted for one another and almost nobody voted for the United Kingdom(surprisingly Ireland did, and, of course Malta) But Serbia was the overwhelming beneficiary of the system receiving the top score of 12 points from all the former republics of Yugoslavia: Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Montenegro and Slovenia-suggesting that war memories can be set aside with surprising ease when it comes to the serious business of winning a singing contest.“ The article: The Politics of Eurovision Author, DUNCAN J. WATTS – The professor of Sociology at Columbia University, U.S.

On Saturday, May 12, 2007 sometime after midnight at Republic Square in Belgrade the singer Marija Serifovic apparently managed to unite what can hardly be united, the young and the old, people that listen to folk music and punk music ,gay people and “diesel” guys….They all watched the Eurovision song contest at their own places but when “Molitva” was performed for the second time in Helsinki that night, there was a gathering in the city center which used to be only a place for gatherings of sport fans after sport triumphs and political gatherings. The following day, after Marija had arrived in Belgrade, in public squares people waved Serbian coat of arms and rainbowcolored flags which symbolizes the wish for world peace and promotes ethnic minority rights.

208—English Text

How did we get here? Ever since the Swedish miraculous pop-band “Abba” won the contest in 1974, till the end of the 90s,nothing spectacular has happened at the Eurovision song contest. We could only see mediocre performances, one after the other. The winning songs would soon be forgotten (who on earth remembers songs such as:”Digilu,digalej” or “LA det Swinge”),and every attempt to diverge from the impersonal mainstream was very noticeable.(little Sandra Kim who “Loved life”, and a very catchy “Hold me now” by Irishman Johnny Logan.) The greatest euphoria came round on the eve of the breakup of former Yugoslavia, when the band “Riva” brought Eurovision song contest to Zagreb, by winning with the song “Rock me baby”. This was the last chance to see the great pair of hosts-Helga Vlahovic and Oliver Mlakar together. In 1990, Tajci’s song “Hajde da ludujemo” showed great musical talent of the Croatian composers, but the contest was won by Toto Cotugno who sang the “boot-licking” song Insieme 1992. (Unite, unite Europe).Most probably, neither Oliver nor Helga or anyone for that matter at the Vatroslav Lazinski hall, had the slightest idea how far we were from making Cotugno’s “wonderful wishes” come true. Rome, 1991: our representative in Rome was Dragana Saric-Bebi Dol, who won the Yugoslavian song contest on the following principle:” Ja tebi vojvodo,ti meni serdare”. That very year, Belgrade received the top


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 209

moje”, a song based on an ethno melody, a recent trend at the Eurovision song contest. Zeljko’s triumph is nevertheless called into question because his authorship of the song is contested by the Azerbaijani instrumentalist Alikan Samedov. The whole affair is somehow hushed up and Zeljko addresses people from the former Yugoslavia who live abroad and the Slavic people. Unfortunately the stylish Amazon Ruslana and her Baltic voters spoil everything and she wins the contest. Nevertheless Joksimovic doesn’t give

up and two years later reaches the top by composing a brilliant song “Lejla” which is sung by Hari Mata Hari who looks very modest and has an impressive voice, with the little help of the fantastic set. Hari enchants all those people who are sad about the former Yugoslavia break-up, by singing about “putting rosemary leaves in hair……..” .He finishes in the third place and The Greek representative Helena Paparizu foresees her victory by singing “Number one”

In the meantime, VIP Big Brother tenant Danijel Alibabi_ and his friends from the band “No name” once visibly and once invisibly take part in the big European finals. In 2005 singing „Zauvijek moja” a sweet boy-band from Montenegro (the boys’ styling which didn’t match at all has never been seen before at this event) finishes in the seventh place and the following year, after the scandal over the voting their song „Moja ljubavi” is only sung as one of the songs during the night in Podgorica when Montenegro declares its independ-

ence. There are a lot of insults, throwing things at each other and all sorts of things but then the independent country of Montenegro gives Serbia 12 points at the Eurovision. As you can clearly see, the independence is not so bad considering the fact that we’ve received 12 points from all the countries that used to be a part of ours-It takes a lot of grains to make a cake-as our people say, and we’re getting ready for the next year…..

suit looked like a crossover of Bekim Fehmu that starred in „Skupljaci perja“ and a waiter’s style in Makarska and what made the performance good was the back vocals of Neda Ukraden, Ismeta Krvavac and Jadranka Stojakovic. The key moment for the outfits of our representatives at the Eurovision song contest was the year of 1982. When a fashion designer Mirjana Maric decided to think of a styling for the band called „Aska”. The results were impressive: Snezana, Izolda and Suzana wore cutout plus-fours and high-heeled shoes which are in fashion even now. (You can see the performance at http://www.youtube.com/watch?v=s RbOBFth5c4&mode=related&search =) It is important to note that the band „Aska“received their top score of 12 points from Sweden which is wellknown for being knowledgeable about pop-music. Daniel’s „Julie” was a big smash-hit. Popovic was dressed in clothes designed by Croatian stylists and unlike his predecessors Dani looked completely modern: he had a sparkling blue jacket and white pants. Behind him were Barudzija sisters wearing frilled, yellow dresses with unavoidable aerobics leg acces-

sories. Some songs that didn’t finish in the first place have become evergreen songs, such as: „Sitnije Cile sitnije”, Brena’s attempt at singing pop music (She wore a provocative shorts, a turban and boots) and of course, „Princeza” sung by Sladjana Milosevic and Dado Topica which is one of the most beautiful ex-Yu duetballads.. I will just remind you that they were both dressed-up in a neogothic style and even nowadays a lot of fashion victims are unsuccessfully trying to combine Sladjana’s elegant white dress, “punk” make-up and a very eccentric bun. In the years to follow our representatives at the Eurovision sang songs composed by Dujmic-Runjic-Tutic: The goddess of style and beauty was Doris Dragovic, wearing an elegant white dress with bare back which took breaths away. However, singing „Zeljo moja“she finished in a not so impressive 11th place. The following year a very sweet Sanja Dolezal wore a dress which not even Reese, Jennifer or Nicole would be ashamed to wear. However, the other members of the band „Fosili“just copied Daniel’s style; they wore blue jackets and white pants. Emilija Kokic from „Riva” had huge shoulder-pads and curved bangs that

looked like „sarma“and red gloves (The rumor had it that she used to bite her nails at the time). The band looked like a parody of Spandau Ballet (almost as in the movie “Music & lyrics” starring Hugh Grant). Nevertheless, this was the first and last victory for Yugoslavia at the Eurovision song contest. In 1992 Extra Nena “sang a prayer to the God” in a dress covered with tinsels made by Verica Rakocevic who also made ethno-nostalgic clothes for Zeljko Joksimovic and the accompanying band 12 years later. The person responsible for the styling of our winner Marija Serifovic is a well-known stylist , Ivana Rabrenovi_, who worked with the very unfortunate band „Flamingosi“ and finally found her way to this cheerful European circus.

emptied swimming pool in one of Belgrade’s sports centers”, Ana Ivanovic, rated sixth in the world recently commented, with a recognizable smile on her face, right after smashing Maria Sharapova, the second on WTA list, in the semi-final of Roland Garros. She is, as well as Novak Djokovic and Jelena Jankovic, most grateful to her parents who completely dedicated their private lives and invested huge amounts of money in the professional improvement of their children. Ana left for Switzerland, Novak went to Germany

to the tennis academy of Nikola Pilic, and Jelena Jankovic, at the same time when Maria Sharapova from a remote Russian province, to the most famous tennis camp in the world, Nick Bolellettieri’s school in Florida. At the height of her career Monika Seles made a crucial step that helped her come to adequate conditions for further pursuit of sport: she decided to take up American citizenship at the moment when war was raging in large parts of the former Yugoslavia and while Serbia was under heavy economic sanctions. Today there are

Yugovision Fashion „... O God, was it just a dream?” Ever since SFRJ first entered the Eurovision Song contest (In 1961. Ljiljana Petrovic sang “Neke davne zvezde“) there has been a lot of controversy over outfits of our performers. „Dubrovacki trubaduri”, a band that represented our country in 1968. singing „Samo jedan Dan”, hit the jackpot when it came to the world fashion trends- they wore Renaissance costumes and looked like a real folk-rock band, a forerunner of the later-on popular style of Jethro Tull. One of the worst outfits was the one in which Krunoslav Kico Slabinac performed in Dublin in 1971. Although he had an amazing voice, his song „Tvoj djecak je tuzan”, couldn’t possibly be noticed because of his bizarre red jacket which looked like furniture textile( Kico might have taken an old curtain and just like Scarlet O’Hara decided to perform in it!?) Tereza Kesovija performed for the first time at ESC representing Monaco, and then in 1972 representing SFRJ. She sang a song called “Muzika i ti“. Believe it or not Tereza looked totally hippie, with her hair down, in a flowered flared gown…. Seid Memic Vajta, wearing a white

At the end of this historical fashion report it doesn’t hurt to mention the statistics: The representatives of SFRJ at the Eurovision song contest wore predominantly white, blue and red which are the colors of our national flag.—Jelena –uroviÊ M.C. www.agitpopkultura.blogspot.com

The Winner Takes It All Serbian tennis has entered a new chapter at the 2007 Roland Garros, one of the four grand slam tournaments, at the same place where almost fifteen years ago Monika Seles, Yugoslav citizen at the time, won this prestigious title three years in a row. The final score, with two semi-finals and one final in singles, gave Serbia the status of tennis superpower and it is the best result ever since “Little Mo” dominated the white sport. Besides successes, there is one far more important comparison between these two most important

209—English Text

periods for our tennis. Namely, little has changed in the attitude of the state towards the winners, then and nowadays. Because of the lack of basic conditions and the infrastructure for professional tennis playing Monika Seles perfected her first tennis moves by hitting the ball against the wall of a nearby garage. Similarly, today’s trio of Serbian wunderkinds with racquet mastered their first hits in quite catastrophic circumstances. “At the moment when I started training, there were no tennis courts, so I was forced to use an


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 210

The Winner Takes It All Continued (still!) no sanctions and wars, but the new group of Serbian tennis players could face the similar destiny if the state fails to take immediate action to support the young sports talents. The young people were in the last place in the past years; the lack of clear youth action plan and the strategic plan for the development of tennis will have an enormous price. It is a shame that at the welcome of Ana, Jelena and Novak the deputy to the Mayor of Belgrade and the newly appointed Minister for Sports and Youth had offered nothing more but words of gratitude to the organizers of the reception and more importantly to the best ambassadors of this country. After successes at the last year’s Davis Cup, when Serbia defeated Great Britain, mainly thanks to excellent play of Novak Djokovic, he was asked at the press conference about the possible taking up of British citizenship. Similar thing happened to

Jelena Jankovic after her fantastic performance at the last year’s US Open, when American press inquired about potential play under the American flag. Novak Djokovic’s three fingers in the air after winning the tournament in Miami and the Serbian flag that Jelena Jankovic wrapped herself in right after Serbia’s victory in the Federation Cup in Plovdiv are (still!) a clear “NO!”, but also a gesture that does far more for the devastated image of the country than the disastrously designed Serbia’s promotional video on CNN. It is an interesting fact that nowadays in Serbia individual sports, like tennis, are on the rise. Ana, Jelena and Novak are the best Serbian brand, individuals who represent the new face of Serbia, while their success is a sign of transition to capitalism and democracy, in which individualism is central. The qualities of these individuals were discovered in time by some: Reebok launched a line of sneakers

under the name of Jelena Jankoviç, Jelena also designed a limited edition collection for Mona fashion company, Ana is a promoter for Sony-Ericsson, while Hypo Bank got hold of Novak. It is still unknown when, and if at all, the state will focus on individuals and realize how much our tennis aces could do to promote Serbia abroad. The international press and tennis experts are joined in their judgement that our trio is well-known for fairplay and ever-present smiles, sense for humor and wittiness. At the Roland Garros, Ana was the most charming, while Jelena earned the title of the best-dressed tennis player. Novak gained sympathies thanks to his all-natural gesticulation, especially in the match against the showy and frowning Rafael Nadal, who has foreseen that our player will soon occupy the first place of the ATP list. Openness and bright spirit of our players can only be compared to the famous Boba Zivojinovic’s “sand-

wich” situation in the quarterfinals of the 1985 Australian Open, in the match against John McEnroe. The result: today it is well talked about Serbia and Russia as most successful tennis nations, who sent off to the past the big four superpowers of the white sport: the United States, Australia, Great Britain and France. “You [Jelena], Ana and Novak brought new light to Roland Garros and for that reason this year’s tournament got a completely new flair and some kind of new joy, that signifies more than victory and sports per se”, says on his renowned blog Pete Bodo, a famous tennis commentator. It is now up to our political elite to bring new light as well as to lead out of dark all the kids to which Ana, J.J. and Nole are role-models.—Danko Runic

and spectacle as primar fields of working can envy it. Fashion Studio Click had supported great number of young creative designers and creators, not only presenting them to broad domestic fashion public, but offering them advancement and affirmation around the world sa well. Numerous, well known, domestic trade marks were created within Fashion Week. Pleiad of Click models that were formed during 20 editions of Fashion Week and many other projects of this studio, today are at fashion shows around the world and they watching us from cover pages of elite magazines. Team of menagers, producers, organisers, n experts for marketing and public relation cotributed that Belgrade Fashion Week and Fashion Studio Click are all around world recognised as precious partners, not only for media but for other posibilities of cooperation and exchange as well. Guest performances of Veronique Leroy, Costume National, Maurizio Galante, Revillon as well as our

designers’ fashion shows in Mexico, Paris, Milan, Rome are very memorable. The greatest reward for the ten year’s hard work on organizing Belgrade fashion weeks is the invitation of the organizers of a completely new fashion show called „World Fashion Week” which is taking place in Los Angeles next year. Thereby, Modni Studio Click has managed to make our country a part of the fashion world which consists of 40 countries, because our designers will be among many from Paris, Milan, New York, and London who will have their fashion shows.—Vesna Danilovic

Belgrade Fashion Week For Fashion Studio Click it was not of crucial importance local prestige, but the idea of keeping pace with the most important fashion trends in the World. In 1996 Mr. Nenad Radujevic stepped ahead of everybody in so much wanted, but unknown and unpredictable space, founding in Belgrade Fashion Week, following the example of great fashion weeks all around the World - Paris, Milan, New York, Tokyo, London.... Belgrade Fashion Week grew from edition to edition regarding the view of variety and quality, as well as numerous programms, clients and publicity. After its 21th edition with certainty we can summarise effects of this manifestation which has inspired many on domestic scene, to do similar things, which in many ways stayed unique. Belgrade Fashion Week first of all changed the convectional understanding of both fashion and fashion presentations as a field reserved for relatively narrow circle of professionals. On the other hand, it has provided

210—English Text

powerful and creative challenge, as well as support to them in order to spread field of working, to move bounderies and establish higher standards. So,year after year family of Belgrade Fashion Week was getting bigger and stronger. Those were prominent designers and clothes manufacturers, very young fashion designers, applied artists, scenopraghers, musicians, photographers, video artists, choreographers,stylists, ballet dancers, make-up artists, hair stylists, team for light sound and scene, and ofcourse models. One thing that makes Fashion Studio Click unique is the fact that Click being ahead of others had to create and preserve entire pleiad of professionals who would be able, by following famous recognised names, to make fashion week relevant event in European agende of fashion events, by offering completely original solutions. Belgrade Fashion Week has acquired shape of spectacle, with its interdisciplined and multimedia presentation,and many who admire theatre


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 211

Baby Doll True music is a combination of events, situations and people. Style is personality, core, idea and attitute. She is Baby Doll! I find her surrounded with vintage tatters. She's occupied with silk ribbons, satin skirt paspules, and flamboyant scarfs. Around her lies more dresses, small leather jackets, she's surrounded by colours and hiden energy... I know Baby Doll for quite some time, but that saturday afternoon, in small home-yard on Vracar, I've met Dragana Saric. Baby Doll is late, Dragana is waiting for me, Baby Doll is always in a hurry, Dragana drinks her coffee, with a cigarette, peacefully, Baby Doll is a little bit confusing, with Dragana words are just slipping away... Baby Doll is Rudi, Mustafa, Brazil, Bez srca... Baby Doll is one of the best ex-Yu vocals. Baby Doll is a fashion icon... Dragana Saric is all that, and so much more, what you can't see on the stage. Dragana Saric is a rear, Belgrade feature. Woman who got blessed with great talent, and way to little cunningnes for an artist living on the Balkans. She is still 7 year old, who's parents brought her from wide world, to her home town. She still wants to be likable, wants to love and be loved, and that's very hard here, just like it's hard to be good, to be great in your profession. ''I arouse distinctive reactions in people. People eather love me sincerilly, or they like me like an art object, or they hate me. There are different social circles, from people who really know me, to the people who think they know me. Lot of people came through my life, and they are still comming in. Men have weird reactions, they pass me by, stop for a moment... like they are asking: ''You think you are a star, or what?'' Life between adoration and hate is a delicate one. It's impossible to live without watching yourself through soomebody else's eyes. My life is my game, nobody else is going to play it. This kind of life style is implaying that there are a lot of lifes, lived in one. Contacts with people lives a

211—English Text

trace. I rely only on my own talent and courage, there are no help from other side.'' ''I've never wanted to be different, I just were.''- Dragana's saying, and explaining to us why she didn't enter the Faculty of Applied Arts. ''Music and piano got to me early, but I was also thinking about fashion. Along all of my daily commitments, I was running to Kosutnjak, to take art classes with professor Sergej, I wanted to study costume. I went to the University, and took my entrance exam when i was 16. I studied very seriously for that. I've traveled to London and spent a lot of money on papers, colours... I went on a entrance exam, which took place during couple of days. One of the goals were to find inspiration in literature and to create scene costume for certain era. Pank was huge in London at that time, in Belgrade all you could see were couple of boldies with chiroki hear. My answer shocked all the faculty. Out of something, which wasnt a ballet, I made ballet costumes, all fluorescent. Professor Slijepcevic asked me where did I get that idea, and who gave me the promission to use THAT colours?! I was simply enjoying, and on huge canvases, I was drawing MY OWN ballet. I got scared. That year Faculty excepted Zoran Stanic, and my neoromantic attempt failed.'' Dragana Saric didn't become costimografer, nor a fashion designer, she became Baby Doll, and as early as 1984, she publishes ''Ruze i krv''. Her distinctive style clearly showed complete artist - music education, voice, strong visual moment: ''At that time, there were no stylists, no need for them. I had my style, core, idea, attitute. In serious countries it's still a shame to know who lies behind good looks of great celebs. Stylist can help, he can take you from one faze into another, but he can not give you personality. Nowdays, these things are psyhopathetic in here!'' She admits she loves early works of Dragana Ognjenovic, she's showing me dress from her first collection. Now she adores young Ana Ljubinkovic, and she's glad that she's still involved in fashion world, despite of everything. She likes that she is a godmother of Klick, and admires

Nenad Radujevic for his persistance... Till we talk, she's dressed very simply - white cotton tunique, that goes a bit under her knees, and wide-leg white trousers. Her hair is folded abd covered with a scarf. She wears flipflops. No jewlery. Not a hint of all that details that only she knows how to match: ''I was brave enough to think that I don't need to fit in any form. I had no preassures from my family, everything was natural, honest. I went into two schools, at the same time, because I wanted so. I hang out with people who went into different schools they liked, aside from regular one, so I had a lot of friends who were older then me.'' Manager of Nacional Theatre, Dejan Savic is Dragana's friend from music school. They were sharing the same table. She talks about her friend when he was young boy, with long and curly hair, who dressed like he didn't care, and who had huge talent and adored music. She's saying that he's doing the great things today. ''Somebody get's to be manager, and somebody get's to be me'' -she blurbs, and continues to talk about her temper: ''I'm very defiant person! When somebody's trying to convince me into something, without having a real proof for it, my actions becomes unexpected. Life is made from some sort of planned things, but that's not what I do, I act on a feeling. That's how I stayed in Cairo, that's how I came back, that's how I live.'' She's telling me about her childhood on Vracar, about her ancesters, her grandfather who owned a cafe, about another grandfather who married a Griek woman, and lived in Egypt. She belives in reincarnation, and upon her return from Africa, they told her that she was a dancer on a Pharaon's court, in her past life. ''I didn't felt any weird energy when I arrived in Cairo''- she adds sincerelly, ''I just felt nice''. Instead of persuing big career which was already hers, she returned home: ''I didn't wanted to became air-headed woman, who will spend all her life panting nails!'' She tells me that her song Brazil is far from her biggest career acomplishment, but she gladly remembers all tof the songs from the movie

''Zivot je lep'', made by director Boro Draskovic, where she sings instead of Sonja Savic. First I tell her, again, that she really convinced me in that movie that Sonja Savic sings everything. I'm also interested to know if the two of them are friends: ''Sonja and I know each other all our lifes, we went to the same school, lived near by, our moms know each other. It's obvious that we had a special connection which allowed us to make a good movie. Draskovic tried many voices, from Lepa Lukic to Jadranka Jovanovic, but I made it.'' She's honest: ''Many times I've felt like I've been, not ditched, but left out, emotionaly empty. There is some sort of market here, some scene, but i don't seem to fit in it. I feel sorry for all the lost time, I'm hurt when people say: ''What do you expect? This is Serbia.'' So what? As we couldn't do it better. I'm quite sure that women would be smarter leaders. I highly appriciate ms. Vesna Pesic. The only few of us survived. Person is more then one body. Person is a goal, emotion, change. Everything has changed - my country, Belgrade, music... Despite of all that, I belive that talent wins, you only need to find a balance inside you. My misfortune is that I'm not talented for organisation too, only for music. I would like to wear white silk trousers and dark blue cardigan when I'm 70, and to have someone to take care of my career, and all I have to do is to sing when and where I want.'' ''True music is a combination of events, situations and people''- so we finish a story of Baby Doll, and Dragana Saric tells me that image of a man being supporter and patron depends purely on a state of a woman's mind. We talk about ambivalency, ignorance, unoconcerness... She vividly gestures with her hands, positiones herself from one leg to another, and it's clear that this lady has energy for a hundred careers more. The only question is who will channel this storm of talent, strenght and knowledge, who will help Daragana Saric to remain a star, in a land where stars are not nurtured, but left to burn out...


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 212


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 213


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 214

VIP na BFW

Aleksandra JankoviÊ i Goran JevtiÊ

Bebi Dol

Darko KostiÊ i Vuk BrajoviÊ

DJ Bruno

Cile MarinkoviÊ sa Êerkom, suprugom i Mister X

Dragan i Sneæana Stojkovic

Baletski igraËi iz Holandije

Jasmina Sanader i Andrija –oreviÊ

214—VIP

Darko KostiÊ

Ivana i Dragan DvojakoviÊ

Jelena IvanoviÊ i Bane TomaπeviÊ

Katarina RebraËa

Gosti iz Portugala

Jelena RosiÊ i Milica StojanoviÊ

Leontina, Sneæana StojkoviÊ i Sneæana DakiÊ


faar1_178-216

6/20/07

6:01 AM

Page 215


faar1_178-216

6/20/07

6:02 AM

Page 216

VIP na BFW

Maja Mandæuka i Igor Miklja

DJ Fanatic

Maja Uzelac, Aleksandar ProtiÊ i Yoma

Massimo Crivelli

Nenad RadujeviÊ i Olja Ivanjicki

Dragana ΔosiÊ i Marija SineliÊ

Sestre StevanËeviÊ

Sandra PeroviÊ i Bata SpasojeviÊ

Slaana MiloπeviÊ

Sneæana DakiÊ i Sneæana StojkoviÊ

Vlada MikiÊ i Tijana DapËeviÊ

Nataπa MarkoviÊ i Karlo MTV Adria

Valter Zanellato i Adriana »ortan

Tamara, Boπko i Jelena

Boba LatinoviÊ

Biljana CincareviÊ

216—VIP


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.