PRILOZI ZA PROGRAM RAZVOJA KULTURE OPŠTINE KOTOR 2012-16
Neki od primjera koji se mogu uzeti u razmatranje za „urbanu recilažu” na teritoriji Kotora su zgrada Elektrane, dio fabrike Rivijera, prostor Autokampa u Dobroti, pojedini objekti u industrijskoj zoni itd. Principom privatnojavnog partnerstva, Lokalna samouprava bi mogla da dogovori sa potencijalnim investitorima da se dio ovih objekata namijeni za javno korišćenje u sektoru kulture (npr. za nezavisnu kulturnu scenu, galeriju savremene umjetnosti ili rezidencije i ateljee za umjetnike/ce). Primjeri ovakve saradnje javnog i privatnog sektora sve češća su praksa u regionu.
Odjeljenje uprave za zaštitu kulturnih dobara i Odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore su republičke ustanove smještene u palati Drago koja se nalazi u neposrednoj blizini katedrale Sv. Tripuna. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno značajnih ličnosti na polju kulture i umjetnosti, te ekonomskog i političkog života Kotora. Danas, ustanova posjeduje 14 kancelarija i jednu reprezentativnu salu za prijeme i sastanke. Ukupna površina zgrade je cca 500 m2. Postojeću opremu čine kompjuteri (14), fotokopir aparat, skeneri (6), štampači (14), ploter i automobil marke „škoda octavia”. Pomorski muzej Crne Gore, koji je takođe republička ustanova sa sjedištem u Kotoru, smješten je u palati Grgurina, iz XVIII vijeka, ukupne površine od 610 m2, koja ima status kulturnog dobra. Pored ovog objekta raspolaže i pomoćnim objektom od oko 70 m2. Postoji potreba za rekonstrukcijom dijela postojećih prostora koji se nalaze u sklopu ustanova kulture (npr. Pozorišna sala K. C. „Nikola Đurković” i zgrada Gradske biblioteke). Takođe, potrebno je pronaći adekvatniji (veći) prostor za Gradsku galeriju. Posebno treba obratiti pažnu na nedovoljno iskorišćen potencijal lokalnih domova kulture (Škaljari, Prčanj, Dobrota…) za kulturna dešavanja. Prvi zadatak je, pri tom, pravljenje potpune evidencije ovih prostornih potencijala i utvrđivanje mjera za njihovu adaptaciju, sanaciju ili rekonstrukciju. Od otvorenih prostora, prioritet je svakako rekonstrukcija/sanacija Ljetnje pozornice, kao i rekonstrukcija Male pozornice. Osim namjenski kreiranih otvorenih prostora za kulturu (poput Ljetnje pozornice), opština Kotor privilegovana je velikim brojem javnih prostora koji predstavljaju potencijal za različite aktivnosti - društvena i kulturna dešavanja. Samo dio tog potencijala nalazi se u Starom gradu, dok izvan zidina postoje brojni nevalorizovani javni prostori. Neki od tih prostora su fizički neprivlačni (zbog zapuštenosti i lošeg opšteg stanja u kom se nalaze), dok su nekada loše opremljeni – bez mogućnosti za sjedanje, bez zelenila, javne rasvjete ili slabo pristupačni (za osobe sa invaliditetom, za one koji koriste javni gradski prevoz, itd.). U takvom stanju, potencijalni centri okupljanja građana/ki i turista, ostaju neprimjećeni, neiskorišćeni i nesagledane ljepote. Kotor posjeduje i nekoliko zapuštenih objekata koji bi mogli postati idealni prostori za društvene i kulturne aktivnosti. Neki od primjera koji se mogu uzeti u razmatranje za „urbanu recilažu” na teritoriji Kotora su zgrada Elektrane, dio fabrike Rivijera, prostor Autokampa u Dobroti, pojedini objekti u industrijskoj zoni, itd. Principom privatnojavnog partnerstva, Lokalna samouprava bi mogla da dogovori sa potencijalnim investitorima da se dio ovih objekata namijeni za javno korišćenje u sektoru kulture (npr. za nezavisnu kulturnu scenu, galeriju savremene umjetnosti ili rezidencije i ateljee za umjetnike/ce). Primjeri ovakve saradnje javnog i privatnog sektora sve češća su praksa u regionu.
-66-