PRILOZI ZA PROGRAM RAZVOJA KULTURE OPŠTINE KOTOR 2012-16
kompijutera u arhive, u Istorijskom arhivu Kotor je izrađen CD ROM, sa prezentacijom srednjovjekovnih rukopisnih i štampanih knjiga i radi se na informacionom sistemu koji bi obuhvatio sve važnije segmente rada Arhiva. Istorijski arhiv Kotor je nagrađen poveljom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i dodijeljena mu je nagrada Opštine Kotor „21. novembar“. 7.3.3. REGIONALNI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE1 Poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine područje Kotora proglašeno je za područje Svjetske baštine UNESCO-a. Iz tog razloga je 1980. godine, osnovan Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Uviđajući potrebu uspostavljanja šire zone zaštite, ova institucija 1992. godine dobija status regionalne institucije i prerasta u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kultura Kotor sa ciljem organizovanja djelatnosti zaštite kulturnih dobara na teritoriji opština Kotor, Tivat i Herceg Novi. Od 1992. do 2010, Zavod je proučavao, evidentirao, prikupljao i čuvao dokumentaciju o kulturnim dobrima; učestvovao u postupcima društvenog planiranja sa stanovišta zaštite, obnove i upotrebe kulturnih dobara i davanja mišljenja na planska dokumenta; vodio registar spomenika kulture; vodio evidenciju objekata i predmeta koji uživaju prethodnu zaštitu; izdavao konzervatorske uslove i davao saglasnost na projektnu dokumentaciju za sve vrste radova na napokretnim kulturnim dobrima; izrađivao projekte i izvodio radove na konzervaciji i restauraciji kulturnih dobara; vodio stručni nadzor nad vršenjem arheoloških istraživanja i iskopavanja; vršio neposredni konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova na kulturnim dobrima, izrađivao programe zaštite kulturnih dobara i utvrđivao prioriteta u obnovi i zaštiti kulturnih dobara. U ustanovi trenutno radi 18 stalno zaposlenih (jedan sa magistraturom, trinaestoro sa fakultetskom stručnom spremom, troje sa srednjom školom, pomoćni radnik sa osnovnom školom) i petoro honorarnih saradnika/ca. Zavod je državna institucija za koju većina prihoda (oko 80%) stiže sa republičkog nivoa. Preostali prihodi dolaze iz donacija iz inostranstva i vlastitih izvora (arheološka istraživanja, konzervatorski radovi, itd).
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (danas “Odjeljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara” i “Odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore”)
Najvažniji projekti Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika u proteklih nekoliko godina bila su izložba „Antičko blago Boke“; međunarodni projekat „42 Paralello”, realizovan u saradnji gradova Crne Gore i Italije, čiji je cilj bila turistička valorizacija kulturnih i prirodnih potencijala; arheološka istraživanja na lokalitetu Sv. Franja na Gurdiću; sistematska arheološka istraživanja u Risnu i podvodni istraživački radovi brodom Hercules.
1 Novim zakonskim rješenjem (Zakon o zaštiti kulturnih dobara, „Službeni list CG“ broj 49/10) Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture je prestao da postoji kao samostalna ustanova, već je transformisan u dvije organizacione jedinice i to Odjeljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. -46-