Najgusto se naseleni rudarskite i industriskite oblasti. Toa se Rurskiot, Sar skiot i [lezskiot Basen. Vu gusto naseleni oblasti spa|aat dolinite na Rajna i Dunav, Panonskata i Vla{kata Nizina i drugi. Vo retko naseleni oblasti spa|aat visokite planini. Od dr`avite najgusta naselenost ima Germanija, a najmala Romanija. Vo Sredna Evropa prirodniot prirast e najnizok vo sporedba so dru gite regii vo Evropa. Taka vo Germanija, Avstrija i Ungarija mortalitetot (umi rawata) se povisoki od natalitetot (ra|aweto) Naselenieto vo Sredna Evropa ima visok stepen na kultura. Vo toj po gled osobeno se napredni Germanija, Avstrija i [vajcarija. Vo tie zemji nepis meni nema. Tie se poznati kako mnogu vredni, disciplinirani, ispolnitelni i ~esni. Dlaboki koreni vo kulturata kaj ovie i drugite narodi od Sredna Evropa se nasledeni od minatoto. Taka pred mnogu vekovi tamu postoele visoki {koli i univerziteti. Tie dale golem broj na nau~nici od oblasta na fizikata, me dicinata, pedagogijata, filozofijata i drugo. Osven niv dale i mnogu poznati li~nosti od muzikata, umetnosta, literaturata i drugo.
E V R O P A
Viena Istra`uva~ki aktivnosti: Istra`uvaj i doznaj za nekoi slavni li~nosti od Sredna Evropa {to dale na svetot zna~aen pridones na poleto na fizikata, medicinata, muzikata, pedagogijata, geografijata i drugo. Od istra`uvaweto napravi esej.
85