duList #88 by DuList

PROBLEM S VIZAMA

KREŠIMIR DOLENČIĆ

NOVA EU PRAVILA

Gubimo‘last minute’ Ruse

Grad fokusira sve I djeca preko ono što vrijedi Bistrine s osobnom

SRIJEDA, 12. LIPNJA 2013. / BROJ 88 / CIJENA 6,99 KUNA

U SUBOTU PRVA SJEDNICA

Gradsko vijeće bez glave i repa

DONOSIMO SVE DETALJE NOVOG ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Vlahušićeva obmana o PDV-u!

12/6/2013

peškafondo

A sad malo o PeDeVeu U cijelom nizu zakona kojih se naša država obvezala usvojiti prije samog ulaska u EU, nalazi se i zakon o PeDeVeu po kojem sve jedinice lokalne i područne samouprave, dakle i Grad Dubrovnik, moraju postati ravnopravne fizičkim i pravnim subjektima po pitanju plaćanja poreza na dodanu vrijednost novim ugovorom između Vlahušića i

zanje za novcem od obnove baštine

nancija postoji netko veći. Europa ni

DPDS-a kojeg je potvrdilo i Gradsko

nema temelja, svoju ishitrenu odluku

pred kime ne popušta.

vijeće. U novom ugovoru precizirano

Vlahušić odlučuje brže bolje sanirati

Ono što posebno žalosti jest to što

je da pola iznosa od prodaje ulaznica

s novom rundom pregovora s DPDS-

je Vlahušić gotovo pa predao zidine

‘sjeda’ na račun Grada Dubrovnika.

om. Ishod tog sastanka još nam uvi-

državi. Eto, tek tako, da napakosti

Međutim, kako Grad troši novce, e

jek nije u cijelosti poznat.

tamo nekima u Društvu koji ‘nje-

to nitko ne zna. Ono što je također

Ali, čemu je u ovoj priči bitan go-

gove milijune’ troše u obnovu kul-

znano, ni kuna ne odlazi na obnovu

re spomenuti PeDeVe? Ako ste pratili

turne baštine. Ako se nekim čudom

povijesne jezgre. O njoj i dalje skrbe

Vlahušićeve izjave, onda vam sigur-

i dogodi da se iz saborske procedure

Prijatelji starine.

no nije promakla gradonačelnikova

povuče po Grad štetan Zakon, na

Grad godišnje od prodaje ulaznica

bezbroj puta izgovorena rečenica

gradonačelniku ipak ostaje ovaj ‘an-

uprihodi 25 milijuna kuna. Da po-

kako Grad mora prodavati karte od

tidubrovački krimen’. Iako je svo

jasnim, prema aktualnom ugovoru,

zidina jer tada neće plaćati državi

vrijeme znao da ne može spasiti tih

Društvo od prodanih ulaznica naj-

10-tak milijuna kuna PeDeVea. No,

10-tak milijuna kuna koji se na ime

prije plati državi 25 posto poreza, a

Vlahušić i tu izostavlja jedan bitan

PeDeVea moraju slijevati u državnu

nakon toga proslijedi Gradu ugovo-

detaljčić. Grad danas ne podliježe

blagajnu, gradonačelnik je na ime

renih 50 posto. Od preostalih sred-

Zakonu o PeDeVeu, isto kao ni ostali

dobročiniteljstva svjesno obmanjivao

stava DPDS mjesečno podmiruje ob-

gradovi i županije u Hrvatskoj. Ali,

javnost. Da ne koristim težu riječ.

DANAS kad ste bili u butizi i kupili

veze i prema svojim zaposlenicima,

sve se to mijenja s 1. srpnja pristupa-

Vlahušić mora shvatiti da je jedini

spenzu platili ste račun i s njime i Pe-

prodavačima karata, a sve ostalo

njem Hrvatske Europskoj uniji, i baš

‘rat’ s DPDS-om samo onaj u njego-

DeVe. Kad ste platili račun od telefo-

utroši na obnovu baštine.

tu jednu ‘sitnicu’ je gradonačelnik,

voj glavi. A svi njegovi napori i na-

iako je znao, zaboravio spomenuti

stojanja da izvuče što više novaca sa

javnosti.

zidina štete samo onome od čega već

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

na ili mobitela, vode ili struje opet ste

No, Vlahušić time nije zadovoljan

platili taj porez na dodanu vrijednost.

i stoga troši ogromnu energiju kako

I svi ga plaćamo. Zapravo na njega

bi se domogao preostalih sredstava,

Naime, u cijelom nizu zakona ko-

niti ne obraćamo pažnju, jer je svaki

samo da ih uskrati Društvu za ob-

jih se naša država obvezala usvojiti

godno živimo...

račun uvećan s tih 25 posto poreza.

novu. Bespoštednu borbu za novcem

prije samog ulaska u EU, nalazi se i

Adio Vam

Jedini koga zapravo PeDeVe ‘žulja’

preselio je u Zagreb pa bi se uskoro

zakon o PeDeVeu po kojem sve jedi-

je dubrovački gradonačelnik. I ne bi

na Saboru trebao usvojiti ‘zakon o

nice lokalne i područne samouprave,

sada ulazila u genezu odnosa između

zidinama’.

desetljećima svi mi u Gradu ipak la-

P.S.

dakle i Grad Dubrovnik, moraju po-

Zašto bi DPDS Lazarete obnavljao

Grada i DPDS-a. Naravno, spomenut

Ipak, Vlahušić je u jednom trenut-

stati ravnopravne fizičkim i pravnim

za 15 kad se za 30 milijuna kuna mo-

ću tek kako posljednjih šezdeset godi-

ku shvatio da se malo preračunao.

subjektima po pitanju plaćanja pore-

že napraviti isti posao. Tom filozofijom

na Društvo obnavlja zidine i povije-

Ukoliko Sabor donese taj Zakon, ne

za na dodanu vrijednost!

se gradonačelnik odnosi prema Gradu,

snu jezgru, a državi plaća poreze. Va-

bi samo Društvo prijatelja ostalo bez

Pokušao se Vlahušić izvući i oprav-

DPDS-u i obnovi spomeničke cjeline.

lja napomenuti kako od 2010. godine

prihoda za obnovu, već bi Država u

dati sebe i svoje postupke, a prije ne-

I da, Vlahušić baš ništa osobno nema

u dogovoru s Društvom Grad pove-

potpunosti zagospodarila zidinama,

go sugrađani doznaju, te je zatražio

protiv Prijatelja starine. Pametnom

ćava pojedinačnu cijenu ulaznice na

jer znamo da je Zavod u njenom ve-

pomoć od Linića u saniranju moguće

dosta!

zidine i od tada počinju zarađivati

ćinskom vlasništvu.

štete. Ovaj put razgovori nisu imali

znatnija sredstva. Sve je to popraćeno

Kad je shvatio da njegovo pose-

uspjeha, jer i iznad našeg ministra fi-

PROBLEM S VIZA MA

Gubimo‘last minute’ Ruse

KREŠIMIR DOL ENČIĆ

88 / CIJENA

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 19. LIPNJA

NOV

A EU PRAVILA Grad fokusira sve I djeca preko ono što vrijedi Bistrine s osobno SRIJEDA, 12. LIPNJ A 2013. m / BROJ 6,99 KUNA

U SUBOTU PRVA SJEDNICA

Gradsko vijeće bez glave i repa DONOSIMO SVE DETALJE NOV OG ZAKONA O PORE DODANU VRIJE ZU NA DNOST

Vlahušićeva obmana o P DV-u!

aktualno

12/6/2013

GRADONAČELNIK ZAVARAO JAVNOST

PDV od zidina svak Ulaskom u Europsku uniju i Grad Dubrovnik bit će u sustavu PDV-a pa će, u slučaju da od Društva prijatelja dubrovačke starine preuzme upravljanje dubrovačkim zidinama, plaćati isti iznos tog poreza kao i DPDS govori Kraljević

Kada u ponedjeljak 1. srpnja Republika Hrvatska i službeno postane punopravna članica Europske unije na snagu će stupiti odredba novog Zakona o PDV-u, prema kojem će jedinice lokalne samouprave plaćati PDV na prihod od gospodarskih djelatnosti. Tako će, ukoliko upravljanje gradskim zidinama oduzme Društvu prijatelja dubrovačke starine, i Grad Dubrovnik na prihod od ulaznica morati platiti PDV od 25 posto, baš kao i dosad DPDS. Ova činjenica pobija ključni argument gradonačelnika Andra Vlahušića u njegovoj nesmiljenoj borbi za preuzimanje zidina od Društva prijatelja.

VLAHUŠIĆ NIJE GOVORIO ISTINU Podsjetimo, Vlahušić od početka sukoba s Društvom prijatelja ističe kako će Gradu nakon preuzimanja zidina konačno pripasti desetak milijuna kuna PDV-a od prodaje ulaznica.

Međutim, ispostavilo se da nije govorio istinu. - Članak 6. Zakona o PDV-u jasno navodi kako se poreznim obveznikom smatra jedinica lokalne uprave i samouprave koja obavlja gospodarsku djelatnost. Pritom se kao gospodarska djelatnost, u smislu Općeg

poreznog zakona, smatra svaka razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Dakle, Grad Dubrovnik će na prihod od naplate ulaznica kao gospodarske djelatnosti morati platiti PDV - kazao je za duList

predsjednik dubrovačke udruge knjigovođa i financijskih djelatnika Miro Kraljević. Riječ je novini u novom Zakonu o PDV-u, uvedenoj zbog usklađivanju s pravnom regulativom Europske unije. Podsjetimo, već od 1. siječnja 2012. godine na snagu je stupio

12/6/2013

aktualno

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

kako ide u Zagreb! Kad mu izvođač radova ispostavi račun za izvedene radove, u tom računu sadržan je i PDV, a kojeg Grad onda nema gdje ni s kim prebiti. Prema tome, Grad bi plaćao 25 posto skuplje radove, pa bi im višak na prihodovnoj strani bio puno manji objašnjava Kraljević isti iznos tog poreza kao i DPDS - govori Kraljević, ali i objašnjava kako ‘što se tiče PDV-a, uopće nije bitno tko upravlja zidinama’. - Naplata ulaznica za obilazak zidina jest gospodarska djelatnost pa tko god upravljao zidinama morat će plaćati i pripadajući PDV - ističe Kraljević te upozorava kako u novom Zakonu o PDV-u nije jasno naznačeno što se zbiva s pravom na odbitak od PDV-a.

MANJA ZARADA GRADU NEGO DPDS-u!

zakon prema kojem sve neprofitne organizacije i korisnici državnog proračuna moraju platiti taj porez. Riječ je o školama, bolnicama, bankama, vjerskim zajednicama. Budući da je dosad DPDS prodavao ulaznice za razgledanje zidina, na stečeni prihod morali su najprije platiti

PDV, a ostatak prihoda prema ugovoru s Gradom Dubrovnikom podijeliti u odnosu 50-50. - Ulaskom u Europsku uniju i Grad Dubrovnik bit će u sustavu PDV-a pa će, u slučaju da od Društva prijatelja dubrovačke starine preuzme upravljanje dubrovačkim zidinama, plaćati

- Vi na uslugu zarađujete novac, dio kojeg dajete državi kroz PDV. Ali, u slučaju DPDS-a koji je u sustavu PDV-a, oni su za sve obavljene restauratorske i ostale radove platili PDV, ali i imali pravo na odbitak PDVa. Ostaje nejasno hoće li Grad Dubrovnik imati pravo na taj odbitak PDV-a. Jer ako neće biti tog odbitka, to znači da bi Grad Dubrovnik u blagajni na kraju ostavio manje novca nego DPDS - tvrdi Kraljević, te dodaje kako bi Grad, čak i da je ostalo ‘sve po starom’ i da država ne mora provesti izmjene Zakona o PDV-u, na kraju prošao skuplje nego DPDS! - Uzmimo na primjer da je

DPDS naplatio 50 milijuna kuna od ulaznica, i na to državi platio PDV od 10 milijuna kuna. Neka su uložili 30 milijuna kuna u obnovu. Oni su kroz odbitak PDV-a prebili dobar dio sredstava. S druge strane, Grad Dubrovnik naplati od ulaznica isti iznos od 50 milijuna kuna i državi ne plati PDV od 10 milijuna kuna jer nije u sustavu PDV-a. Međutim, kad mu izvođač radova ispostavi račun za izvedene radove, u tom računu sadržan je i PDV, a kojeg Grad onda nema gdje ni s kim prebiti. Prema tome, Grad bi plaćao 25 posto skuplje radove, pa bi im višak na prihodovnoj strani bio puno manji - objašnjava Kraljević. Stoga, kad je gradonačelnik isticao kako će, nakon što Grad Dubrovnik preuzme upravljanje zidinama, uštedjeti iznos PDV-a od desetak milijuna kuna, zapravo je bila riječ o klasičnom spinu. Ostaje na kraju pitanje može li ‘svemogući’ gradonačelnik u krajnjoj od Vlade RH tražiti da se prihod od naplate ulaznica oslobodi PDV-a? Kraljević kaže kako tako nešto nije moguće. - Takva procudura u zakonu ne postoji. Nema pojedinačnog oslobađanja od plaćanja PDV-a - siguran je Kraljević.

12/6/2013

Izdvojeno TJEDNI SEMAFOR

UVODE SE VAUČERI

Vlada legalizira rad u ‘fušu’ VLADA RH, odnosno Ministarstvo rada novim Zakonom o privremenim i povremenim poslovima želi smanjiti sivu ekonomiju i povećati zaposlenost. Tim bi se zakonom definirali mali poslovi, koji se najčešće obavljaju u ‘fušu’, a riječ je o poslovima poput sitnih popravaka kvarova, čišćenja kuća, davanja lekcija za učenike i studente. Uvođenjem vaučera osiguralo bi se obavljanje i naplata posla, ali ostvarivanje socijalnih prava te naplata poreza.

JEDNAKIJI OD JEDNAKIH Ljetnikovac Bunić Kaboga

Lazareti

Andro Vlahušić

Nakon tri godine intenzivne obnove i restauracije Ljetnikovac Bunić Kaboga, smješten na Batahovini, na južnoj obali Rijeke dubrovačke, otvara se za javnost ovu srijedu.

Sudbina udruga korisnika Lazareta ovisi o obećanjima Grada Dubrovnika vezanim za buduće uređenje ovih prostora. Naznačeni budući korisnici su Linđovci, a ostali – još ne znaju!

Aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić lagao je javnost kad je isticao kako će preuzimanjem zidina DPDSa zadržati PDV u Dubrovniku, jer prema novom Zakonu o PDVu to neće biti moguće.

NAKON TRI GODINE OBNOVE

Kaboga otvara svoja vrata NAKON tri godine intenzivne obnove i restauracije Ljetnikovac Bunić Kaboga, smješten na Batahovini, na južnoj obali Rijeke dubrovačke, predstavit će se medijima u srijedu, 12. lipnja u 10 sati i 30 minuta. Prvom predstavljanju Ljetnikovca Bunić Kaboga javnosti nakon trogodišnje obnove i restauracije prisustvovat će među ostalim i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Znate li čiji je ovo automobil?

Na naš redakcijski mail stigla je reakcija jednog našeg sugrađanina kojeg je prizor kojeg je vidio na Orsanu - zgrozio. Naime, na nogostupu u jednosmjernoj ulici na tom predjelu Grada u petak predvečer vidio je ‘bahato parkiran automobil’ i odlučio podijeliti s nama fotografiju ove vozačke kulture. Naš čitatelj vjerojatno nije ni slutio čiji je to automobil tako brižno ostavljen na nogostupu pokraj kontejnera, dok dva parkirna mjesta stoje slobodna, no ni redakcija duLista nije na prvu vjerovala što vidi. Možda po uzoru na svog novog/starog koalicijskog partnera koji je u dubrovačkim medijima dobro poznat po svojim vozačkim vještinama, ovo remek-djelo parkiranja pripada našem gradonačelniku Andru Vlahušiću. Da budemo pošteni ne možemo znati je li on vozio, ali za pretpostaviti je kako ne bi svoj automobil tek tako prepustio nekome… Zašto je ovo bio najidealniji parking za gradonačelnika teško je reći, možda se jednostavno bojao da će mu s druge strane puta naplatiti? Ah, ma tko će ga znati…

12/6/2013

Novosti iz DMD-a

Virtualna šetnja dodirom kroz život i djelo Marina Držića Također na navedenom ekranu može se pogledati i dokumentarni film o Vidrinom životu. Dom Marina Držića, nakon predstavljanja nove mrežne stranice http://muzej-marindrzic.eu/ i otvaranja profila na društvenim mrežama od sada i u samom muzeju nudi posjetiteljima mogućnost da virtualno prošetaju kroz renesansu te saznaju više o velikanu hrvatske književnosti.

Dom Marina Držića od ovog tjedna u svojoj ponudi ima interaktivnu višejezičnu prezentaciju. Na ovaj način posjetiteljima je omogućeno da lako, dodirom na touchpad na velikom ekranu, na vlastitom jeziku saznaju informacije o životu i djelu dubrovačkoga renesansnog pisca, čija su djela dio svjetske književne tradicije. Biografija i bibliografija Marina Držića dostupne su na hrvatskom, engleskom, talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Od sljedeće sezone

U Cavtatu luksuzni Amanresort! Na mjestu nesuđenog hotela Makedonije, koji trenutno stoji nedovršen nadomak Cavtata niknut će luksuzni kompleks Amanresort Cavtat. Službeni početak radova obilježit će se konferencijom za novinare kojoj će nazočiti među ostalim i ministar turizma Darko Lorencin, a otvorenje je predviđeno već za iduću sezonu. Inače, Amanresort je jedan od najoriginalnijih hotelskih brendova

koji su se pojavili u Aziji, a javnosti je najpoznatiji kao najluksuzniji resort brend na svijetu. Danas Amanresorts upravlja s 25 resorta smještenih u 16 zemalja diljem svijeta, a Amanresort Cavtat bit će treći u Jadranskoj regiji pored Amanresorta Sveti Stefan u Crnoj Gori te Amanresorta Canal Grande Venecija (Palazzo Papadopoli).

izdvojeno

12/6/2013

Turistički promet u svibnju

U županiji 20 posto više dolazaka

Zaključen ugovor

JLH dovršio pripajanje svojih društava Jadranski luksuzni hoteli (Adriatic Luxury Hotels), jedna od vodećih hrvatskih tvrtki, koja u svom portfelju raspolaže hotelima visoke kategorije na atraktivnim lokacijama u destinaciji Dubrovnik, 31. svibnja formalno je završila najavljeno pripajanje svojih društava u tvrtku Jadranski luksuzni hoteli d.d. Kako javljaju iz JLH-a, postupak pripajanja započeo je u rujnu 2011. godine nakon dovršetka preuzimanja grupacije Jadranski luksuzni hoteli od strane ‘Lukšić grupe’ i to pripajanjem Jadranskih luksuznih hotela d.o.o. tvrtci Excelsa hoteli d.o.o. koja je nastavila s radom pod nazivom Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. Zaključen je Ugovor o pripajanju između Hotela Excelsior d.d., Hotela Bellevue d.d., Grand Ville Argentina d.d., Atlas hotela Odisej d.o.o., Jadranskih luksuznih servisa d.o.o. i management kompanije Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. kao pripojenih društava Hotelu Dubrovnik Palace d.d. kao društvu preuzimatelju.

Tijekom svibnja 2013. godine u turističkim odredištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema evidenciji turističkih zajednica

gradova i općina, ostvaren je promet od 133.827 dolazaka i 489.198 noćenja što je 20 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja nego u svibnju 2012. godine. Od početka godine do kraja svibnja registrirano je 237.597 dolazaka i 799.832 noćenja, što predstavlja porast u dolascima i noćenjima od 11 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 9 posto, a strani 11 posto više noćenja nego 2012. godine. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Velike Britanije, zatim slijede turisti iz Njemačke, domaći turisti, turisti iz Francuske, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Finske, Japana, Švedske... Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 614.805 noćenja uz porast od 3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

pristup europskom fondu

Mladi će dobivati više novaca?

Kada uđemo u taj veliki fond 1. siječnja 2014. ćemo razmotriti mogućnost da 1600 kuna bude više nego što je bilo do sada - najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, govoreći o promjenama koje čekaju Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju. Od prvog srpnja ove godine država kreće sa svojim novim mjerama zapošljavanja mladih, po kojima primjerice od završetka škole do pronalska posla ne smije proći više od pola godine, a usmjerene su mladima koji završe srednju školu kako bi im se omogućilo naukovanje, pronalazak radnog mjesta ili samozapošljavanje. Najavio je da će čim Hrvatska dobije pristup europskom fondu za solidarnost, gdje ima šest milijardi eura, vjerojatno povećati naknade onima u programu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Država će također financirati prijevoz od kuće do radnog mjesta, a mladi će dobiti i vaučer - jamstvo da će poslodavac biti oslobođen plaćanja dijela doprinosa.

12/6/2013

izdvojeno

Deša i Okružni zatvor

U Ulici branitelja Dubrovnika

Rijetko viđena vozačka bahatost Deset zatvorenika položilo tečaj engleskog Predsjednica DEŠE-Dubrovnik, gospođa Jany Hansal, uručila je diplome o uspješno završenom tečaju Engleskog jezika, polaznicima u Okružnom Zatvoru Dubrovnik. Tijekom protekla dva mjeseca DEŠA je organizirala tečaj koji se održavao nekoliko puta tjedno u prostorijama Zatvora. Zatvorenici su pokazali veliki interes za učenje Engleskog jezika, te ih je 10 uspješno završilo tečaj, uz stručno vodstvo profesorice Vesne Božinović.

Prema riječima upravitelja zatvora gosp. Zlatka Karačića, ovo je možda i prvi primjer u Hrvatskoj organiziranja tečaja engleskog jezika u samom zatvoru za zatvorenike, gdje je Deša pokazala visoku notu socijalne osjetljivosti za sve dionike koji čine našu zajednicu. Tom prigodom upravitelj zatvora se Deši zahvalio za suradnju i za donaciju od 3 računala koje će zatvorenici koristiti u informatičkim radionicama.

Naš čitatelj svjedočio je ogromnoj bahatosti jednog dubrovačkog vozača. Naime, vlasnik crvenog automobila na fotografijama odlučio je kako je idealno mjesto za parkirati njegovog limenog ljubimca – nasred ceste. Svojom odlukom kako se njegov ljubimac novije generacije savršeno uklapa u vizure ceste

koja se odvaja iz ulice Branitelja Dubrovnika prema Gradcu napravio je zastoj kakav se rijetko viđa. Pored njega pokušao je proći bijeli automobil vidljiv na fotografijama, koji je zbog nemogućnosti prolaska tek onda stvorio potpuni čep. Vozačka bahatost kakva se rijetko viđa...

Zanimljiv oglas

Kako prodati kuću u Gradu? Na naš redakcijski mail stigla je zanimljiva fotografija oglasa za prodaju kuće u staroj gradskoj jezgri. Naime, na komadu papira na vratima u ulici Od Buže stoji kako vlasnik kuće, stanoviti Jeff Graff prodaje kuću na četiri kata s četiri spavaće sobe, sa fantastičnim pogledom na more. Uz englesku verziju poslovice ‘tko prvi njegova djevojka’, Jeff se tako nada da će ova ni manje ni više nego 450 tisuća eura vrijedna

nekretnina pronaći novog vlasnika, a kako je napisao na oglasu hitno mu treba novac jer je postao otac. Sretno mladom ocu i sa prodajom, a naravno sve najbolje njegovoj novoj obitelji.

aktualno

12/6/2013

Ako žele preko Bistrine

Sva dubrovačka djeca mora Piše: Nikša Miletić

Prvim danom srpnja Hrvatska postaje punopravna članica EU i s time ima sva prava, privilegije, obveze i terete kao i druge zemlje EU. No u toj zajednici europskih obitelji Lijepa naša biti će ipak jedinstvena – i to po krajnjem jugu. Naime prvi puta dio teritorija EU bit će fizički odijeljen od matice što će za sve žitelje ‘repa Hrvatske’, kao i njihove goste značiti – agoniju po granici. Odrasli Dubrovčani će pak, kao i prije granicu s BiH prelaziti s osobnom iskaznicom, no ostaje pitanje kako će preko granice na Bistrini djeca i mlađi od 16 godina. Naime, sva djeca dosad su morala biti upisana u putovnicu roditelja, no kako doznajemo, obzirom na učestalost tranzita na tom prijelazu ‘gledalo se kroz prste’ i na rodni list djeteta. No nijedna ni druga mogućnost nakon 1. srpnja neće biti moguća i svi maloljetnici koji žele prijeći granicu morat će imati osobne

među ostalim traže odgovori na

iskaznice.

pitanja ‘na koji način će biti re-

Prebacivanje vruće patate

guliran prelazak granice za djecu mlađu od 16 godina’ te ‘što se događa u situaciji ako BiH bude izričito zahtijevala da se granica

U srijedu, 5. lipnja 2013., donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, prema kojemu „pravo na osobnu iskaznicu ima i osoba mlada od 16 godina koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj“

Kako će se Vlada i mjerodav-

kod Neuma može prijeći samo

ne institucije postaviti prema toj

s putovnicom i znači li to da će

situaciji pitanje je na koje odgo-

sva djeca s krajnjeg juga morati

slova, ne za nas. - Carinici i do-

je to ipak pitanje nadležnosti Mi-

vor duList traži već dva tjedna od

vaditi putovnice?’, kao i ‘hoće li

kumenti su poslovi koje pokriva

nistarstva vanjskih poslova.

Vlade Republike Hrvatske, Mini-

hrvatska Vlada zbog toga sub-

MUP i policija’, - odgovorila nam

Sličan odgovor stigao je i u

starstva unutarnjih poslova, Mi-

vencionirati izradu dokumenata

je Renata Ivanović iz MPPI-a. Na-

službenom odgovoru iz Ureda za

nistarstva pomorstva, prometa

mlađima od 16 godina koji žive

kon toga upit je poslan na adrese

odnose s javnošću MUP-a u ko-

i infrastrukture te Ministarstva

na području koje će nakon ulaska

MUP-a i Vlade RH.

jem kažu kako ‘su još uvijek u ti-

vanjskih i europskih poslova. Na-

Hrvatske u EU biti odsječeno teri-

Iz Ureda za odnose s javnošću

jeku pregovori između Republike

kon dva tjedna ‘e-mail križaljki’

torijem BiH kod Neuma?’ poslan

Vlade Republike Hrvatske kratko

Hrvatske i Vijeća ministara Bosne

čini se kako bi se odgovor na to

je na adresu Ministarstva pomor-

su nam odgovorili kako se mora-

i Hercegovine o uvjetima prela-

pitanje mogao postaviti u jedno-

stva, prometa i infrastrukture.

mo obratiti MUP-u, dok nam je u

ska granice između dvije države

stavnoj frazi – Martin u Zagreb,

Odgovor koji je stigao na naš e-

telefonskom razgovoru glasnogo-

nakon ulaska Republike Hrvatske

Martin iz Zagreba.

mail glasio je kako su ta ‘pitanja

vornik ministarstva unutarnjih

u Europsku uniju. te stoga Vas

za Ministarstvo unutarnjih po-

poslova Dušan Miljuš rekao kako

upućujemo da od Ministarstva

Naime, prvi upit u kojem se

12/6/2013

aktualno

aju imati osobnu iskaznicu! ljepše Vas molimo da se obratite

Barem ne do kraja rješavanja pa-

ti – odgovorila nam je Dabrović

Ministarstvu unutarnjih poslo-

pirologije.

nakon što smo smo joj rekli kako

va’, - zaključili su u svom odgovoru iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Što je s djecom?

vanjskih i europskih poslova RH zatražite mjerodavno mišljenje’. A to mišljenje stiglo je pak u

Izleti, natjecanja, putovanja?

je Zakon o osobnoj iskaznici promijenjen prošli tjedan. Ravnateljica OŠ Marin Držić Zrinka Capor pak kaže kako su

Iako maloljetnici sami i ne mo-

upoznati s novim izmjenema za-

gu putovati izvan granica države

kona, ali kako u narednim mje-

Zbog novih propisa sva djeca s

bez dopuštenja roditelja, dubro-

secima nemaju u planu nijedan

dubrovačkog juga morat će vadi-

vački osnovnoškolci u specifičnoj

izlet koji uključuje prelazak gra-

ti osobne iskaznice ako žele pri-

su situaciji jer moraju prijeći gra-

nice.

jeći Bistrinu, a o nadoknadi ovih

nicu kako bi iz svoje države došli

-To roditelji moraju riješiti.

troškova u Vladi nisu ni razmi-

u svoju državu. Kao i njihovi vrš-

Svaki roditelj ima pravo izvaditi

šljali. Naime, prema sada važe-

njaci iz ostalih krajeva Hrvatske,

osobnu iskaznicu svojoj djeci. Mi

ćim zakonima i propisima trošak

idu uskoro na ekskurziju, a na-

prije travnja sljedeće godine ne

za izradu osobne iskaznice iznosi

ravno tu su i putovanja na natje-

idemo kao škola preko granice, u

nepunih 50-ak kuna, a uz to je

canja, ili bilo kakva druga kraća

planu su izleti na Elafite i slično,

potreban i popunjeni obrazac za-

putovanja.

ali ništa dalje – kaže Capor.

htjeva za izdavanje osobne iska-

Na naš upit je li se na razini

znice, izvadak iz matice rođenih

škole razgovaralo o eventualnoj

ili rodni list, dvije fotografije te

potrebi vađenja osobnih iskazni-

domovnica. Iako financijski izda-

ca za osmaše uz suglasnost rodi-

No, takva studijska putovanja

tak možda nije prevelik, to znači

telja ravnateljica Osnovne škole

samo su vrh ledenog brijega, a

da će obitelji 11 tisuća i 863 djece

Marin Getaldić Jadranka Dabro-

kako sada stvari stoje jug Hrvat-

s juga Hrvatske (prema podaci-

vić istaknula je kako je još prije

ske bit će apsolutni rekorder po

ma iz popisa stanovništa 2011.

mjesec dana dobila informaciju iz

službeno registriranoj djeci.

godine od 0-17 godina) morati

agencije koja je ekskurziju orga-

Svi oni, njih gotovo 12 tisuća

računati s vremenom, trudom, i

nizirala, kako će ‘djeca moći proći

ostali su tako u nedorečenoj si-

na kraju krajeva kunama potreb-

granicu po popisu, samo bez izla-

tuaciji u kojoj još jednom ostaje

nim za vađenje osobnih iskaznica

ska iz autobusa’ - Nismo znali za

pitanje tko pije, dok je sad već si-

ili pak putovnica.

novi Zakon, morat ćemo ipak do-

gurno da će jug plaćati. Što kuna-

datno provjerit što će se događa-

ma, što vremenom, što živcima...

Siva zona

vidu odgovora u kojem se ističe

Prema podacima kojima raspo-

kako je ‘u srijedu, 5. lipnja 2013.,

laže duList, na mjesečnoj razini

donesen Zakon o izmjenama i

na području Dubrovnika preda

Zahtjev podnose roditelji

dopunama Zakona o osobnoj

se u prosjeku oko 800-tinjak za-

iskaznici, prema kojemu „pravo

htjeva za izradom osobne iska-

na osobnu iskaznicu ima i oso-

znice, a u toj dinamici potrebno

ba mlađa od 16 godina koja ima

je najmanje tri tjedna za izradu

prebivalište u Republici Hrvat-

dokumenata, obzirom da se izra-

Djeca starija od 12 daju otiske prstiju!

skoj“. Što se tiče prelaska grani-

đuju u Zagrebu. Nije teško pret-

ce s osobnom iskaznicom, Bosna

postaviti što bi se stoga dogodilo

i Hercegovina donijela je odluku

kada bi primjerice u lipnju bilo

u lipnju 2012. prema kojoj „dr-

predano više od njih deset tisu-

žavljani zemalja članica Europ-

ća. Istom matematikom postaje

ske unije mogu ući u BiH osim s

vrlo razvidno kako svi oni koji

putnom ispravom, i s valjanom

odmah ne upute zahtjev za izra-

osobnom iskaznicom kojom se

dom osobne iskaznice ne mogu

dokazuje identitet i državljan-

računati na mogućnost prelaska

stvo“. - Za ostale pojedinosti naj-

granice po ulasku Hrvatske u EU.

Zahtjeve za izdavanje osobnih iskaznica djeci mlađoj od 16 godina, podnose njihovi roditelji ili skrbnici. Ako roditelji djece mlađe od 16 godina ne žive u obiteljskoj zajednici, zahtjev za izdavanja osobne iskaznice podnosi roditelj s kojim to dijete živi na temelju odluke nadležnog tijela. Dijete mlađe od 12 godine ne mora osobno biti prisutno kod podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice. Djeca starija od 12 godina moraju biti prisutna kod podnošenja zahtjeva radi davanja otiska papilarnih linija i potpisa.

razgovor

12/6/2013

RAZGOVOR S INTENDANTOM DLJI KREŠIMIROM DOLENČIĆEM

Beskrajno je važ suradnja s lokaln KAZALIŠNI redatelj Krešimir Dolenčić novi je intendant Dubrovačkih ljetnih igara, koje se ove godine održavaju po 64. put. Prema njegovoj ideji, koju je najavio na zagrebačkom predstavljanju ovogodišnjeg programa, kroz Dubrovačke ljetne igre pokušat će oživjeti sliku jednog drugačijeg Dubrovnika, stvoriti doživljaj grada kao živog organizma koji je s jedne strane najpoznatija hrvatska turistička destinacija, a s druge nevidljivo mjesto emotivnih slika. Tim povodom razgovarali smo s Krešimirom Dolenčićom. Što Vam znači izbor na mjesto intendanta Dubrovačkih ljetnih igara? - Imam 50 godina i ovo mi je

kruna i vrhunac života. Neću reći karijere jer ne smatram ovo dijelom karijere. Ako nije dio karijere, onda je...? - Ne možemo odvojiti karijeru od života, barem ne ovu kazališnu, jer s njome živiš cijeli dan. A ja živim Dubrovnik dosta dugo, oženjen sam za njega. Tako da je ovo vrhunac jednog trenutka u životu.

SRCE OD UMJETEONSTVA Najavili ste novi koncept Dubrovačkih ljetnih igara. On se očituje i u novom logu koji prikazuje Grad smješten u srcu pod motom „Zidine od kamena, srce od umjetnosti“.

Čak ste najavili i otvaranje Igara prema građanima. Odakle taj zaokret? - Tlocrt Grada nam je stao u jedno srce „heart od art“ ili „srce od umjeteonstva“ po držićevski, dok su se zidine od kamena uklopile s onim što bismo voljeli da budu Dubrovačke ljetne igre. A tu je beskrajno važna i organska suradnja s lokalnom zajednicom. Pritom ne mislim demagoški, jer naravno da je Dubrovnik skup, naravno da su ulaznice za predstave i koncerte skupe i naravno da ljudi to sebi teško mogu priuštiti. Dubrovnik je Grad koji simbolizira Hrvatsku, u kojem se u ljetnim mjesecima fokusira sve ono što u Hrvatskoj vrijedi ili ne vrijedi, od komercijal-

ŠTO NAM DONOSE 64. IGRE?

136 programa na 30-ak lokacija - Imamo 136 različitih programa na 30-ak lokacija. Tako Bobo Jelčić, čije se predstave još uvijek sjećamo, a u njoj je inače igrala pokojna tetka moje žene koja je tada imala 92 godine, ponovno dolazi s Natašom Rajković napraviti predstavu na nekoliko mjesta, uključujući i Gradsku vijećnicu. U njoj će biti uključeni građani, već je bila audicija, ljudi su izabrani i silno joj se veselim. Tu je i projekt „Otac hrabrost“ Borisa Bakala koji radi predstavu koja će simultano početi na pet mjesta. Dolazi i Triko cirkus teatar koji će nastupati svake večeri, naravno besplatno, probe će se raditi s publikom, bit će uključeni i prolaznici, te će stvoriti jedan cirkus u gradu koji nije samo glasna glazba iz kafića i jeftina pizza. Vratili smo i operu “Cosi fan tutte” čija je premijera najavljena 11. srpnja što će biti jedan od najljepših trenutaka obilježavanja ulaska Hrvatske u EU. Na programu su i „Kate Kapuralica“ u režiji Daria Harjačeka i „Medeja“ u režiji Tomaža Pandura. „Ekvinocij“ se vraća na Lokrum što mi je posebno drago jer mislim da je to jedna od najboljih ambijentalnih predstava u povijesti hrvatskog glumišta uopće. Imat ćemo dvije krasne male predstave, a to su „Figarov pir“ studenata Glazbene akademije kao poklon Dubrovčanima i još jedna predstava plesnog ispita i scenskog pokreta s Akademije. I ona će biti poklon Dubrovčanima – ističe Dolenčić.

ne do visoke umjetnosti, pa od dobrih poduzetničkih pothvata do katastrofalnih gospodarskih pothvata. Dubrovnik u svom kulturno - geografskom smislu, gdje se mijenja karta s obzirom na godišnja doba, preko ljeta postaje glavni grad Hrvatske. Volio bih da se glavni građani osjete glavnim građanima Hrvatske i da kroz predstave, koncerte i događanja koja ćemo imati, mnoga i besplatno, osjete da su Igre nešto što nije zbir večernjih događanja, već da su one nešto što u ovom trenutku, nakon 64 godine, organski izlazi iz ljudi. Moja odgovornost i dužnost bi bila na neki način pokušati senzibilizirati grad i građane i prenijeti lijepu poruku u svemu tome.

SIMBOLIČKO ZNAČENJE LIBERTASA Mijenjate dijelom i ceremoniju otvaranja u kojoj će ove godine biti uključeni građani. Što nas još očekuje na ceremoniji otvaranja? - Uvijek mi je na otvaranjima bio problem kad netko kaže „Neka uđu“ pa se postavlja pitanje tko to sad ulazi i tko to kome otvara vrata. Ja mislim da su ova vrata, preko umjetnosti, kulture, znanosti i svih onih dosega koje je Dubrovnik imao u svojoj povijesti, uvijek bila otvorena. Kad se kaže „Neka uđu“, to ne znači da uđu neki gosti, neki glumci koji će

12/6/2013

razgovor

RAZGOVARALA: ANA PROHASKA

žna organska nom zajednicom nešto igrati, već je bitno da to građani poruče cijeloj Hrvatskoj, u izravnom televizijskom prijenosu, i da to ima neko posebno značenje kako za nas ovdje, tako za one koji gledaju na televiziji. Ja se veselim mogućnosti da ćemo Libertas zastavu dignuti i u gradovima iz kojih nam ove godine dolaze glumci i to u Šibeniku, Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Vukovaru. Dizanje Libertas zastave po cijeloj Hrvatskoj osobito mi je važan čin, kojeg zamišljam i nosim u sebi godinu dana, i nadam se da ćemo to uspjeti realizirati i da ćemo otvoriti vrata zemlji jer simboličko značenje Libertasa u Hrvatskoj postoji možda više nego igdje. Tko se sve može prijaviti za sudjelovanje u otvaranju? - Pozivam ljude svih generacija, od djece do najstarijih, da se jave

Tlocrt Grada nam je stao u jedno srce „heart od art“ ili „srce od umjeteonstva“ po držićevski, dok su se zidine od kamena uklopile s onim što bismo voljeli da budu Dubrovačke ljetne igre. A tu je beskrajno važna i organska suradnja s lokalnom zajednicom – Krešimir Dolenčić

razgovor

kako bi oni bili ti koji će sudjelovati u ceremoniji otvaranja. Oni će dobiti mali zadatak, vrlo jednostavan. Želim da budu sudionici Igara. Imat će jednu do dvije probe, dat ćemo im majice i uistinu bih volio da to dožive. Ne trebaju imati nikakvih iskustava niti scenskih znanja, trebaju samo biti ljudi otvorena srca i dobre volje i napravit ćemo nešto što će nam svima ostati u lijepom sjećanju. Koliko građana tražite? - Do 150 osoba. I neka oni na generalnoj probi budu što kreativniji, ja to jednostavno volim.

NEDOSTAJE NAM OSJEĆAJ IDENTITETA Već ste 30 godina na neki način angažirani u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, a i supruga Vam je rodom iz Du-

brovnika. No, danas se Ljetnim igrama prigovara da su sve samo ne dubrovačke. Slažete li se s time? - To je kompleksno pitanje. Naime, moramo se zapitati što nam je uopće hrvatskog ostalo? Kako se nosimo s gubitkom identiteta? I mi nismo jedina zemlja u kojoj se to događa. U procesu općeg peglanja, asfaltiranja svega i svačega, nije ni čudo što svi gradovi u Europi sve više nalikuju jedan na drugoga. Kada dođeš u takvu fokusiranu situaciju kao što je Dubrovnik i Dubrovačke ljetne igre, gdje svaki građanin Dubrovnika poznaje svoju tradiciju i povijest, onda se naravno postavlja pitanje kad će opet biti Kafeterija. Jer tada su se ljudi osjećali gosparima. Ne možemo reći da Dubrovačke ljetne igre nisu imale predstavu koja je bila „vrlo“ dubrovačka. No, ne radi se

12/6/2013

Bogat glazbeni program

Za svakoga po nešto! - Zanimljivo je da će koncerti biti teatralizirani, prije koncerata imat ćemo mali uvod i govor, a riječ je o svojevrsnoj komunikaciji s publikom. Imamo i bogati filmski program svake večeri u Jadrana po izboru Zlatka Vidačkovića. Također ćemo organizirati različite glazbene događaje, od velikih koncerata kojima podržavamo sjajnu Tarbukovu koncepciju 1813., 1913, 2013. do nastupa izvanrednih gitarista. Osim „Otac hrabrost“ Borisa Bakala, dolazi i „Obrana Sokratova“ koju postavlja Tomi Janežić na Lovrijencu. Tko će biti u Dubrovniku 3,4 dana, imat će široku mogućnost praćenja programa. Na kraju festivala u Sponzi ćemo predstaviti velike hrvatske pisce i proslaviti rođendan Luka Paljetka valjda jedinog renesansnog barda teleportiranog u naše vrijeme – zaključio je Krešimir Dolenčić. tu o hrpici predstava i koncerata, već se radi o cjelokupnom duhu. Nama fali taj duh, fali nam nacionalni osjećaj identiteta i mislim da bi svi trebali više biti ponosni na svoju domovinu i na njezine mogućnosti i dosege. Pritom ne spominjem politiku. Jer još uvijek živimo u najljepšoj zemlji na svijetu, i ajmo to nositi kao neki ponos i ne pretvarati se u nekoga tko turistima uzme neki novac, pa ostatak godine od toga živi. Tome nisu krive Ljetne igre već naprosto cjelokupna situacija jer nas stalno bombardiraju kako smo nevažni, loši, siromašni, korumpirani, mali, a ja jako malo ljudi znam koji su zaista loši, nevažni i korumpirani. Stalno se moramo sramiti, a volio bih da se ponosimo ovim Gradom. Ne govorim to kako bih i dalje ostao intendant Igara. Ovdje sam došao s nekim idealizmom i mislim da sam to dužan učiniti Gradu u kojem sam prvi put u životu bio na predstavi. Prošvercao sam se preko jednog portuna na Kafetariju zajedno s Mariom Nardellijem. Kad sam točno prije 30 godina došao na poziv Ivice Boban biti statist u Hekubi, svirat frulicu gore na Lovrijencu u Hamletu, kao student završene prve godine Akademije imao sam

takav osjećaj sreće jer sam bio dio Igara. Ako nešto čini Dubrovačke ljetne igre dubrovačkim onda je to gostoprimstvo i ponos na tu tradiciju. Stoga s tom tradicijom trebamo krenuti dalje i naprijed. Koliko je kriza utjecala na Igre, imate li financijskih problema? - Imamo, tko ih nema, ali Bogu hvala uspjet ćemo se pokriti i nadam se da će sve biti u redu. No, nemojmo o novcima. Osnovali ste i festivalski klub? - Tako je, u Pupici. Tamo će sve osobe koje sudjeluju i rade na Igrama, a to nije nevažno, imati mjesto gdje se sastaju. Dubrovnik je skup i sve ljude koje zovemo teško ih je za dnevnicu držati u gradu. Zovem mlade ljude, koje ne mogu puno platiti, a čim si u Dubrovniku već strašno puno koštaš, bio to ja ili student prve godine Akademije svejedno. Zahvalio bih se i ravnateljici Đačkog doma na Pilama jer će nam tamo studenti spavati, dom je prekrasno uređen i veselimo se da će nam ljudi tamo biti smješteni. Sve unaprijed nešto govorim i hvalim se, no naći ćemo se 1. rujna pa ćete me kritizirat, a ja ću vidjeti što smo dobro učinili, a što nismo.

12/6/2013

aktualno

Očekuje se izbor HDZ-ovog kandidata

Ponovljeni izbori u Goveđarima

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine 18. lipnja

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije održat će se u utorak 18. lipnja u 11 sati u Gradskoj vijećnici. Stoji tako u pozivu koji je županijskim vijećnicima uputio predstojnik Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije Baldo Pušić. Podsjetimo, u novom sazivu Županijske skupštine najviše vijećnika imat će koalicija HDZ-HSLS-HSP AS, njih 19, a očekuje se da će njihov izbor budućeg predsjednika Skupštine podržati i četiri vijećnika Mosta nezavisnih lista, koji su to već ranije najavili. Koalicija SDP-HNS-HSS ima 12 vijećnika, DDS četiri i Laburisti dva.

Đivo Market novi načelnik Mljeta Na ponovljenom drugom krugu izbora za načelnika općine Mljet na biračkom mjestu u Goveđarima HDZ-ov kandidat Đivo Market odnio je pobjedu protiv dosadašnjeg načelnika, kandidata koalicije SDP-HSS Nikole Hajdića, čime je Market postao novi načelnik ove otočke općine. Marketu je na kraju pripalo 129 glasova, a Hajdiću 28, što znači da je i ukupnu pobjedu na izborima u općini Mljet i mandat načelnika osvojio Đivo Market. Podsjetimo, tjedan ranije, nakon što je na biračkom mjestu u Goveđarima utvrđen višak glasačkih listića, izbori su na tom biračkom mjestu morali biti ponovljeni.

aktualno

12/6/2013

USUSRET KONSTITUIRAJUĆOJ SJEDNICI

Gradsko vijeće b PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

GRADSKO vijeće u novom sazivu bit će, najblaže rečeno – zanimljivo. Politički ringišpil kakav imamo Pred Dvorom 1 nitko nije mogao ni zamisliti, malo tko ga je priželjkivao, ali svi se moraju suočiti s njime. Naime, do zaključenja ovog broja duLista, dakle niti četiri dana prije konstituirajuće sjednice još uvijek ne postoji nikakva većina, a dok vladajući ističu kako će imati potreban broj ruku činjenica je da im fali trinaesti junak. Podsjetimo se rezultata iz-

bora, koji su koaliciji stranaka koje predvodi HDZ (HDZ- HSLS- HSP AS) s osvojenih 4437 glasova (24,32 posto) donijeli sedam mjesta u Gradskom vijeću. Koalicija koju predvodi HNS (HNS- HSSSHUS) s 3350 glasova (18,37 posto) osvojila je pet mandata u GV-u, dok su SDP-ovoj koaliciji, (SDP-HSU- BDSH) koja je osvojila 2431 glas (13,33 posto) pripala četiri mandata. Po tri mandata imaju Vićanov DDS (2327 glasova, 12,76 posto), Laburisti (1952 ili 10,70 posto) i Nezavisna lista Srđ je Grad Igora Miošića (1923 glasa ili 10,54 posto). Zbog ovakvog odnosa snaga već u samom startu bilo je jasno kako je koalicija koju predvodi HDZ jedina koja sebi može

priuštiti ‘ljubovanje’ samo s dva partnera, dok svi ostali moraju u politički krevet s njih troje. Da idu skupa u brak objavila je već ranije lijeva koalicija, a treći ‘swinger ’ je Vićanov DDS. Ukupno dvanaest veselih ručica u zraku.

S KIME ‘PRIJATELJSKI’ RAZGOVORI Dakle ovaj put ne traži se trinaesta ruka (kao u prošlom sazivu), traži se njih 15 Ili samo jedan prebjeg (obzirom da mandat pripada vijećniku, a ne stranci ili koaliciji).

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA

Umjesto Jadrušića Bulić IZMJENAMA Zakona do izbor predsjednika Gradskog vijeća, tu funkciju više neće obavljati najstariji vijećnik, u ovom slučaju Ivo Jadrušić. Umjesto njega prvom sjednicom predsjedati će nositelj liste s najvećim brojem mandata, odnosno HDZ-ov Niko Bulić.

Razni politolozi, stručnjaci, mediji, gradski kroničari na kavama, sparivali su sve sa svakim, samo kako bi se ispostavilo kako su neki bili na ručku, s nekima se razgovaralo, neki su lagali o raznim razgovorima, no svi su u istoj kaši i nitko (još) nema ono što želi. Valja imati na umu kako je Gradsko vijeće u prvom redu političko tijelo, u kojem se na ovaj ili onaj način ispoljavaju neki politički interesi. Koji put oni su u skladu s potrebama i željama građana, a često baš i nisu. Za biljeg prebjega u kuloarima su najveće oklade padale na HDZ-ove satelite HSP AS-ovog Slobodana Vukotića i Ivana Šimunovića (kojeg možda čeka i mjesto u Saboru umjesto Ruže Tomašić), te HSLS-ovog Iva Gjaju. Svo troje je te navode zdušno eliminiralo, a možda je najdalje pošao Gjaja koji se u kampanji itekako trudio udaljiti što je više moguće od aktualnog gradonačelnika Andra Vlahušića. A nekako kombinacija bilo koje vrste HSP-a i lijeve osovine bi valjda značila

12/6/2013

aktualno

bez glave i repa političku smrt na razini stranke, ako već ne ideala. I lijevima i desnima ostao je tako pokušaj utjecanja na listu Srđ je Grad i Laburiste. Srđevci su svoju kampanju izgradili na tome da neće koalirati s nikim a netom prije zaključenja broja poslali su priopćenje za javnost u kojem su naznačili kako su ‘u protekla tri dana obavili razgovore s onim političkim strankama koje su nakon završenih izbora za gradonačelnika izrazile spremnost uspostaviti dijalog. Riječ je o Laburistima, HSLS-u i HDZ-u.

mogu računati na sigurnu podršku. Laburisti su pak s druge strane za ovaj utorak bili najavili priopćenje kojim će se očitovati o podršci kandidatu za predsjednika/cu Gradskog vijeća, no do toga (do zaključenja broja) nije došlo. -Laburisti nisu definirali konačan stav kojeg kandidata će podržati na sjednici u subotu – rekla nam je vijećnica dubrovačkih Laburista Dolores Lujić te dodala kako će se najvjerojatnije oglasiti priopćenjem krajem tjedna. Laburisti su već ranije rekli kako neće opstruirati rad

Gradskog vijeća, a bez obzira što je ono u ovom sazivu rascjepkano ni njima ni Srđevcima ne odgovaraju novi izbori. Veliko je pitanje kako bi ih i jedni i drugi financijski podnijeli nasuprot Vlahušićevog proračuna koji bi u slučaju novih izbora vjerojatno bio pojačan i SDP-ovim novcem, a s druge strane tu je HDZ čiji je izvor sredstava također značajno veći. Druga strana priče je što je kandidat za gradonačelnika Laburista i nositelj liste Matko Bupić već ranije najavio kako nikada neće u koaliciju s HDZ-om ni Perom Vićanom, a još jedan ‘deal breaker ’ u kampanji mu je bio i projekt golfa na Srđu. Sada je u situaciji da mora birati između ‘dva zla’, koja podržavaju UPU Bosanka odnosno koturanje loptice po padinama Srđa. Zašto ni desna ni lijeva strana nije voljna odustati od projekta golfa u zamjenu za većinu u Gradskom vijeću vjerojatno znaju samo

oni i zidovi Petilovrijenaca i Pentagona. Pjesnički rečeno, ima nešto u tom golfu, ima nešto u tom golfu....

NEMA KOALICIJE, SAMO PREDSJEDNIK Koketiranje s mjestom predsjednice vijeća za 13-tu ruku pripisivalo se kroz medije i vijećnici Dolores Lujić, a dok ona sama to opovrgava kao neistine i špekulacije, naglašava kako bez obzira na njihovu podršku za predsjednika/cu Laburisti neće u formalnu koaliciju s nikim. O ambicijama Olge Muratti za to mjesto valjda pjevaju sada već i vrapci na grani, dok su se kandidati HDZ-a kao i DDSa nekako utopili u pričama o odnosima moći i podjeli fotelja. Jedino što je sigurno je kako nitko neće imati lagan zadatak, a svi će morati žrtvovati svoje želje kako bi ipak udovoljili frakcioniranom Gradskom vijeću. Takva je ipak bila volja građana.

IMA NEŠTO U TOM GOLFU... Kako su naznačili njihov primarni cilj u tim razgovorima je ‘izboriti predsjednika Gradskog vijeća koji će se oduprijeti pritisku i odbiti staviti UPU platoa Srđ na dnevni red sjednice Gradskog vijeća’, no kako zasada u tome nisu uspjeli, ali ‘nastavljaju s razgovorima koji ih približavaju tom cilju’. Dakle od Srđevaca nijedna ni druga strana ne

ODNOS SNAGA U GRADSKOM VIJEĆU

aktualno

12/6/2013

U NOVIM PLANOVIMA KORIŠTENJA LAZARETA NEMA MJESTA ZA UDRUGE Potvrdilo se ono čega su se udruge bojale još od početka radova na obnovi Lazareta, a to je da će vjerojatno biti iseljene, premda im je još nedavno obećano kako do toga neće doći PROŠLOTJEDNA prezentacija budućeg izgleda bivše dubrovačke karantene izazvala je negodovanje i bijes članova udruga koje su do sad u Lazaretima imale prostore za svoje djelovanje. Prema projektu, FA Linđo dobit će dvije lađe, a ostali korisnici nisu striktno naznačeni. Naime, od ukupno deset lađa obnavlja se njih pet. Jedna će lađa biti specijalizirana za izložbe, a dvije su predviđene samo za Linđovce. U projektu nema ni Deše, ni Teatra Lero, ni ostalih dotadašnjih korisnika Lazareta, poput Europskog doma Dubrovnik, baletnog studija... Na prezentaciji autor projekta Željko Peković uvjeravao je

već nekoliko puta tražili, ostala sam zapanjena. Bolje rečeno šokirana, jer u njoj nema Deše. Prvih pet lađa namijenjeno je za izložbe, koncerte, dvije lađe za Linđo i tri zadnje lađe za ARL. Nema ni Deše ni Lera ni Europskog doma Dubrovnik. Jednostavno su nas izbrisali.

DEŠA ČEKA PRIHVATLJIVO RJEŠENJE - Odmah sam tražila sastanak s gradonačelnikom. Dobila sam obećanje da će pomoći i nadam se da će se toga držati – istaknula je za duList predsjednica Deše Jany Hansal dodavši:

Grad obećanjima okupljene kako su sve izmjene napravljene prije 3-4 godine, te kako je Povjerenstvo za Lazarete već tada upoznato sa svim izmjenama. Naglasio je kako su lađe trebale biti ispražnjene prije nego se uopće krenulo u radove jer ne postoje minimalni uvjeti sigurnosti. Dakle, potvrdilo se ono čega su se udruge bojale još od početka radova na obnovi Lazareta, a to je da će vjerojatno biti iseljene, premda im je još nedavno obećano kako do toga neće doći. - Podsjećam da smo prema prvotnom objašnjenju trebali ostati u Lazaretima. Kada sam nedavno vidjela prezentaciju namjene Lazareta, koju smo inače

- Također sam tražila Ugovor o korištenju prostora koji nam je istekao. Godine 1997. prostor smo dobili na 5 godina, nakon čega se ugovor produživao. Inače, bila sam ogorčena i na administraciju Grada Dubrovnika jer su mi poslali ugovor o korištenju na godinu dana, s klauzulom da u roku od 8 dana, kada krenu radovi na našoj lađi, moramo napustiti prostor. No nisu naveli gdje! Ja to nisam potpisala, obavijestila sam gradonačelnika, koji je obećao da će nešto učiniti po tom pitanju, no do izbora nije ništa napravio. Tako da stojimo u Lazaretima bez ugovora, ali smo tu u posjedu. Krenuli su novi razgovori, a

sam gradonačelnik je pokazao dobru volju i razumijevanje za naš rad. Rekao je da ćemo dobiti ugovor u sadašnjem prostoru naglašava Hansal i napominje kako udruga Deša bez prostora ne može aplicirati na europske fondove. Radovi u Lazaretima su se zahuktali, a u Deši još uvijek ne znaju što će kada počnu radovi na njihovoj lađi. - Nadam se da ćemo to uskoro saznati i da će nam Grad ponuditi prihvatljivo rješenje, a ne da će nam poslati ugovor da u roku od 8 dana moramo iseliti. Vjerujem da se to neće dogoditi jer sada imamo čvrsto obećanje gradonačelnika kako brine o Deši i općenito o civilnom društvu

- zaključila je Jany Hansal. U identičnoj situaciji je i Studentski teatar Lero.

LERO UZNEMIREN - Lero očekuje kao i svi korisnici Lazareta dogovor o svojoj budućnosti i definiranje nastavka djelovanja u Lazaretima. Nitko s Lerom nije razgovarao o njegovoj budućnosti u prostoru Lazareta, ali mislimo da je neupitno da ostanemo gdje i sada ili u nekom drugom adekvatnom prostoru Lazareta, kakav Studentski teatar Lero nakon 45 godina sustavne i važne prisutnosti u kulturnom životu grada i hrvatskom kazališnom prostoru

12/6/2013

aktualno

PIŠE: ANA PROHASKA

Nisam ogorčen, ali cijeli Lero je uznemiren jer je njegov rad doveden u pitanje. Samo vjerujem da će ispuniti obećanje i da će priča oko Lazareta biti što prije završena - zaključio je Davor Mojaš je inače jedini iselio iz Lazareta, i koji će se za sada jedini tamo i vratiti, do nas stižu informacije kako, nakon što su privremeno napustili Lazarete, rade u uvjetima koji nisu baš zadovoljavajući. Vježbaju u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i u OŠ Marin Držić gdje su im uvjeti skučeni. Nastupaju u Ljetnom kinu Jadran ukoliko nema kiše, a ukoliko su vremenski uvjeti nepovoljni onda se nastup premješta u kino Sloboda. Na naše pitanje razmišlja li Grad Dubrovnik možda osigurati bolje prostorije FA Linđo za vježbe i nastupe dok se ne vrate u Lazarete iz Grad odgovaraju kako usko surađuju s ravnatelji-

tima nakon obnove, odgovorili su: - Sve udruge koje djeluju unutar Lazareta u redovitom su kontaktu s ovlaštenim nadzornim inženjerom i upravnim odjelima Grada Dubrovnika, a tamo će ostati dok god to bude u skladu propisima o sigurnosti gradilišta. Tada će se privremeno preseliti u alternativne prostore.

GRAD: NASTAVLJAJU SE RAZGOVORI - Što se tiče Povjerenstva za Lazarete koje je krajem 2009. počelo raditi na usklađivanju potreba korisnika s građevinskim projektom obnove, ono

a ušutkao udruge i zaslužuje – rekao nam je Lerovac Davor Mojaš. Inače, i Leru je ugovor o korištenju prostora istekao još prošle godine i nemaju saznanja hoće li biti produžen. - Nitko s nama nije razgovarao i očekujemo da će se taj ugovor napraviti i da će biti dugoročniji, a ne na četiri godine, te da će to biti jedan definitivan i konačan ugovor i dogovor - naglasio je Mojaš. Lero sada koristi zadnju lađu u Lazaretima, a što će i gdje će kada radovi dođu do njih još uvijek ne znaju. - Ne znamo što će biti. Nitko ne zna gdje, što i kako - istaknuo je. Što se pak tiče obećanja od strane gradonačelnika Vlahušića da će Deši produžiti

ugovor o korištenju u sadašnjim prostorijama, istaknuo je: - To je obećano, no to ništa ne znači. Radovi će još dugo trajati, tako da se može svašta napraviti. Može se riješiti, ali i ne mora. Na naše pitanje je li ogorčen na najnoviji ishod situacije, s obzirom da je svim udrugama obećano da će se vratiti u Lazarete, Mojaš odgovara: - Nisam ogorčen, ali cijeli Lero je uznemiren jer je njegov rad doveden u pitanje. Samo vjerujem da će ispuniti obećanje i da će priča oko Lazareta biti što prije završena - zaključio je. I dok udruge negoduju i nadaju se svom povratku u obnovljene Lazarete, iz FA Linđo, koji

com Folklornog Ansambla Linđo te se za sve njihove potrebe brinu manirom dobrog gospodara.

LINĐO SE VRAĆA U LAZARETE - Svim njihovim zahtjevima redovito izlazimo ususret. Dugoročno, Linđo će biti korisnik rekonstruiranih Lazareta u kojima će dobiti atraktivan prostor za probe i nastupe uređen po najvišim standardima. Također, prostorije nekadašnje „tiskare Čumbelić“ razmatraju se kao dodatni prostor ukoliko se ukaže potreba - ističu iz Grada Dubrovnika. Što se pak tiče ostalih udruga i njihovog daljnjeg rada u Lazare-

nije dovršilo posao, a odlaskom Tatjane Šimac Bonačić, koja mu je bila na čelu s mjesta zamjenice gradonačelnika, razgovori će se nastaviti s novim gradonačelnikovim suradnicima i novim sazivom Gradskog vijeća. Radovi rekonstrukcije trajat će minimalno još 18 mjeseci što je sasvim dovoljno vremena da se dogovori raspored prostorija u rekonstruiranim Lazaretima. U međuvremenu će se i manjem dijelu preostalih korisnika koji još nisu pronašli alternativno mjesto za rad ponuditi najprimjereniji prostori kojima raspolaže Grad Dubrovnik i njegove tvrtke i ustanove - zaključili su.

aktualno

12/6/2013

Turisti više slušaju glazbu ljeti?

Dubrovački ugostitelji ogo Piše: Nikša Miletić

Sezona je počela, brojke dospjelih gostiju već su sada rekordne, a turistički djelatnici zadovoljno trljaju ruke. Vrijeme ne služi pretjerano jug Hrvatske, ali bez obzira na to gotovo da se već sada lakše podnose tekući troškovi, koji će tijekom sezone porasti zajedno sa brojem gostiju....Gotovo da je lakše. Jedan od takvih troškova je i onaj od HDS ZAMP-a, krovne udruge koja se brine za naplatu autorskih prava glazbenika na području Republike Hrvatske. Njima naime gotovo svaki gospodarski subjekt mora plaćati naknadu za autorska prava, a iznosi se razlikuju naravno ovisno o tome u kojoj kategoriji radite. Obzirom da je Dubrovnik turističko područje, logično je da su najčešće djelatnosti one vezane uz akomodaciju gostiju i njihovo uživanje u odmoru. A glazba je neizbježna u tom pogledu, a gdje je glazba tu je i ZAMP. Naime, prema podacima s kojima raspolaže duList prosječni iznos kojeg plaća hotel visoke kategorije na ime autorskih prava je više od stotinu tisuća kuna godišnje. Kad je riječ o ugostiteljima taj iznos je manji, odnosno od nekoliko stotina kuna do nekoliko tisuća kuna mjesečno (ovisno o tipu objekta). Da bi stvar bila gora u špici sezone slijedom kategorizacije koju određuje opet ZAMP u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom slušanje glazbe očigledno košta više jer ugostiteljima koji ne spadaju u

sistem paušalne naplate stižu uvećani računi. O ovoj temi znanstveni rad napisao je i docent Sveučilišta u Dubrovniku dr. Đorđe Obradović koji u svom osvrtu pod naslovom ‘Diskriminacija autora prema zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima RH’, osim što ističe na koji način i u kojoj mjeri su zakinuti autori likovnih, književnih, arhitektonskih, znanstvenih i drugih djela (koji za razliku od autora dramskih, filmskih i glazbenih djela nemaju pravo na naknadu) postavlja brojna pitanja o načinu i legalnosti naplate ovakvih nameta. U dijelu koji se primjerice osvrće na naplatu hotelima on piše: -(...) hoteli moraju plaćati naknadu za korištenje meha-

Obzirom da je Dubrovnik turističko područje, logično je da su najčešće djelatnosti one vezane uz akomodaciju gostiju i njihovo uživanje u odmoru. A glazba je neizbježna u tom pogledu, a gdje je glazba tu je i ZAMP ničke glazbe čak i ako nitko nije u sobi ili ako su gosti u sobi ali ne uključe televizijski prijemnik(...) - ističe u svom radu Obradović te nastavlja: -(...)Kako je moguće da se naknada za navodno mehaničko korištenje glazbenih djela naplaćuje ormarima, krevetima, stolicama i stolovima samo zato što im je u blizini neuključeni televizor? Moguće je zato što je Zakon o autorskim i srodnim pravima dao pravo monopolističkoj udruzi ZAMP da donese cjenik i da naplaćuje naknadu

za mehaničku glazbu i kad se nikakva glazba ne sluša. Time je ozakonjena otimačina dijela prihoda brojnim gospodarskim subjektima, premda oni nisu koristili ničija autorska djela (...) - piše u svom radu Obradović.

Ne slažu se svi... Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u Stjepan Perić smatra ipak kako s naknadom za autorska prava nema ništa sporno.

12/6/2013

aktualno

orčeni nametima ZAMP-a ima svaki hotel (aperitiv bar, bazen i sl., iz toga proizlazi naravno da hoteli koji imaju više sadržaja tj. zajedničkih prostorija kao što su barovi, bazeni isl. plaćaju veću naknadu). Treća osnovica je živa glazba na terasi hotela ukoliko je hotel ima – kaže Miletić, a na potpitanje je li ovakav sustav pošten i/ili socijalno osjetljiv odgovara: -To zakon koji je na snazi i koji treba poštovati. Hrvatska udruga hotelijera vodi pregovore sa ZAMP-om vezano na smanjenje naknade. Vrijednost boda je utvrđena u ugovoru i definirana je od strane ZAMPa, Hotel je obračun dužan prihvatiti i uredno izvršiti svoju obvezu prema ZAMPu. - zaključuje Miletić.

Anonimno hrabriji

-Smatram da se svačiji rad treba poštovati. Načelno podržavam naplatu ZAMP-a, osobno plaćam i ne vidim ništa sporno u tome - odgovorio nam je na naš upit Perić te dodao kako je ugostiteljima ipak lakše nego hotelijerima. Predsjednik strukovne grupe hotelijera pri OK DNŽ Željko Miletić na naš upit smatra li da je namet ZAMP-a opravdan kaže: -Svaki hotel je obveznik plaćanja naknade ZAMPu. Visina naknade ovisi o raznim parametrima i obračunava se na više osnovica. Jedna osnovica je na temelju broja TV u sobama (što je više soba naravno da je i više televizija prema tome je i naknada veća). Druga osnovica su zajedničke prostorije koje

Ipak mišljenje čelnih ljudi svojih krovnih udruženja ne dijeli barem dio njihovih kolega. DuList je tako razgovarao s dva direktora hotela visoke kategorije, te nekoliko ugostitelja. Pojednostavljeno rečeno – ZAMPa i ZAMP-ove matematike im je preko glave. -Ljut to svakoga. Kako ne ljuti, samo vam neće reći nitko javno – ističe nam dubrovački ugostitelj M.Č. koji je ogorčen jer kaže ne razumije zašto mora plaćati nešto što je ionako već plaćeno. -CD player uopće nemam. Plaćam TV pretplatu, plaćam Internet i IP TV preko čega i slušam tu glazbu – kaže on te kratko ali jasno nastavlja: -To je legalna i legalizirana pljačka! – zaključuje ovaj ugostitelj. S njime se slaže i direktor jed-

Bodovi i kune

Proizvoljan sustav naplate Inače ZAMP svoje tarife određuje u dogovoru s HOK-om, i prema podacima DZS-a. Za 2013. godinu tako vrijednost jednog boda iznosi 0.56 lipa. Primjerice za kafić koji je otvoren do 24 sata u Dubrovniku mjesečna ZAMP dodijeljuje između 447 i 894 boda. Ako je riječ o noćnom klubu, naknada iznosi nevjerojatnih osam posto prihoda kluba, dok se prihod kluba računa kao umnožak kapaciteta objekta i najviše utvrđene cijene ulaznice i broja radnih dana u mjesecu. U istom pravilniku, vjerovali ili ne stoji kako navedene parametre svojom kontrolom utvrđuje ZAMP. nog dubrovačkog hotela visoke kategorije. -To je toliko iritantno da kad čujem ZAMP digne mi se kosa na glavi – kaže naš sugovornik. -Radio sam u inozemstvu i tamo je iznos koji se plaća neusporedivo manji po broju gostiju. Mislim, vi ste ovdje u situaciji da imate sobe, barove, diskoteku i na sve živo naplaćuju svoj namet – ističe direktor jednog dubrovačkog hotela uz zahtjev da mu ne spominjemo ime. - Ako imate priredbu ne može proći ispod deset tisuća kuna. To je harač par excellence – smatra on te dodaje kako mu ‘ne ide u glavu da jedna privatna udruga može toliko i na takav način naplaćivati’. - Povrh svega tu je TV pretplata i slični nameti – ogorčeno zaključuje on. Naš drugi sugovornik, također direktor jednog hotela visoke kategorije smatra kako ZAMP u ovoj formi ne treba plaćati. - Sustav naplate je vrlo dobro organiziran, a naknadu morate

plaćati do beskonačnosti. Jasno je da autori glazbe imaju pravo na autorsku naknadu, ali ona ne bi trebala biti regulirana na način kako je to sada. Od svih umjetnika, samo autori glazbe su se izborili za ovaj status. Ako je ovo uredu, a po meni nije, tada bi se na ovaj način mogle plaćati naknade svim drugim umjetnicima. Onda možemo svi poći u umjetnike – ističe on te nastavlja: - Naknadu za korištenje glazbenih dijela bi trebalo plaćati jednokratno, što bi značilo da ako kupiš orginal CD, automatski platiš i autorsku naknadu u cijeni CD-a. Zakonskom regulativom i inspekcijskim nadzorom treba smanjivati piratsku prodaju autorskih dijela. Nije normalno da kupiš orginal CD ili puštaš radio glazbu u ugostiteljskim objektima i da plaćaš za taj CD autorsku naknadu do beskonačnosti. Pitanje je ustavnosti ovog zakona. Ljudi iz ZAMP-a su potezom pera preko noći postali milijunaši, a bez osnove. Izgleda da je kod nas sve moguće – ljutito zaključuje naš sugovornik.

aktualno

12/6/2013

NEMA VIŠE ‘LAST MINUTE’ PUTOVANJA ZA TOVÁRIŠČE

Gubimo li ru UVOĐENJEM viza za turiste iz Rusije 1. travnja ove godine nije bila tek prvoaprilska šala. Naime, među turističkim djelatnicima zavladala je panika s pitanjem hoće li Rusi više dolaziti u tolikom broju u Dubrovnik, upravo zbog činjenice kako su to gosti imućnijeg statusa i sukladno tome, uglavnom se odlučuju za ‘last minute’ putovanja, što s uvođenjem vize više neće biti moguće. Međutim, razloga za paniku nema, što nam je potvrdio i Stanko Ljubić, predsjednik strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubrovačkoneretvanske županije. - O tome se dosta govorilo i pisalo, bit će pad svakako, međutim neće biti drastičan. Sve procjene pokazuju kako će pad biti nekih desetak posto, ne više od toga, budući da je u Dubrovniku općenito manje Rusa nego u na primjer Istri – ističe Ljubić. Budući da su Rusi, kao treća najbrža rastuća nacija, među deset ‘top’ jadranskih turista,

očekivano se zbog njihovog dolaska ili mogućeg nedolaska najviše brinu turistički djelatnici. Pad je siguran i očekivan, međutim neće biti pretjeranih oscilacija.

PLANIRAT ĆE PUTOVANJE - Pad se očekuje zbog njihovog načina bukiranja putovanja. Oni nisu kao Nijemci ili pak

Englezi, koji unaprijed bukiraju svoja putovanja, pa se fizički neće moći pet dana prije odlučiti na putovanje u Dubrovnik, jer recimo baš tad imaju avion. To je jedini razlog zašto očekujemo taj pad. Međutim, sad kad znaju da imaju vizu, i oni će unaprijed bukirati putovanja. Sve u svemu, mi ćemo, po našim procjenama, imati minus, međutim on neće biti pedeset posto, već tih desetak, što će se

12/6/2013

aktualno

uske turiste?

na kraju kroz sezonu nekako već posložiti i uskladiti - istaknuo je Ljubić.

SVE ĆE SE ZNATI NA KRAJU SEZONE U kontekstu dolazaka Rusa u ovoj sezoni, nedavno su iz TZ-a istaknuli i kako se očekuje isti ili sličan broj kao i prethodnih godina, a oni su i gosti koji tradicionalno osiguravaju

povećanje turističkog prometa Dubrovnika. - Ova tržišta su nam važna, i kad je riječ o Dubrovniku, donose dobra turistička ostvarenja. Svake godine bilježe povećanje u broju dolazaka, te nas ne čudi određeni zastoj u bukingu koji se događa s obzirom na činjenicu da je uvođenje vize na neki način zakočilo odluke gostiju iz ovih zemalja. Vjerujemo da će naš ministar u posjetu Rusiji napraviti taj proces što jednostavnijim, kako bi naši gosti iz tih zemalja i dalje bili prisutni na našem području u jednakom broju, onako kako je očekivano i planirano. Uvjerena sam kako pada bukinga neće biti, no to ćemo znati kad vidimo rezultate na kraju sezone. Ono što će se događati posljednjeg trenutka dat će konačni pečat razvoju sezone, a sve ćemo znati kad krenu snažniji bukinzi u sezoni - istaknula je voditeljica Odjela za komunikacijske taktike gradskog TZ-a Jelka Tepšić. U ovom trenutku ne može procijeniti posljedice novog viznog režima i turističke gubitke za ruske agencije, a ni za ruski odnos prema hrvatskom turizmu. - Ne ide nam na ruku to što su Rusi poznati kao oni koji bukiraju ‘u zadnji sekund’, s obzirom na dužinu trajanja izdavanja vize, no vjerujemo da će se procedure pojednostavniti, jer nikome nije u interesu izgubiti ta tržišta - ističe Tepšić. mnj

NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU

Građani BiH u Hrvatsku samo s najmanje 100 eura

NAKON ulaska Hrvatske u Europsku uniju, građani Bosne i Hercegovine morat će na graničnom prijelazu dokazati da imaju po 100 eura za svaki dan boravka u Hrvatskoj, potvrdilo je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Građani će moći ući u Hrvatsku i s važećim sredstvima bezgotovinskog plaćanja, objasnila je glasnogovornica MUP-a Hrvatske Helena Biočić. - Tu se ubrajaju putnički čekovi, čekovne knjižice, kreditne kartice. Može se dokazati posjedovanje sredstava za uzdržavanje i u konvertibilnim gotovinskim novčanim sredstvima rekla je Biočić. Kako bi u Hrvatsku mogli ući s najmanje 50 eura po danu, građani BiH trebat će imati dokaz o uplaćenom turističkom angažmanu ili ovjereno jamstveno pismo fizičke ili pravne osobe iz Hrvatske. Također, nakon 1. srpnja na snagu stupa i novi carinski režim s BiH. U putničkom prometu će se primjenjivati europska regulativa, prema kojoj je dozvoljen prijenos robe iz trećih zemalja (BiH, Srbija) za osobne potrebe putnika (nekomercijalna roba) bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura (podsjetimo, trenutačno je dozvoljen unos u vrijednosti do tisuću kuna). No, osim sendviča za dnevnu upotrebu, tj. ‘razumne količine hrane’ za osobne potrebe putnika za jedan dan, putnici u Hrvatsku ne smiju unijeti velike količine hrane. Oni koji ponesu veću količinu, npr. nekoliko litara mlijeka, kilogram mesa i slično, riskiraju da im se hrana oduzme na granici.

aktualno

12/6/2013

UVJET POHAĐANJE TEČAJA ZA TRUDNICE

Pet posto dubrovačkih očeva uz ženu na porodu U DUBROVAČKOJ Općoj bolnici postoji mogućnost prisustva očeva na porodu. Ukoliko otac želi biti nazočan porodu, mora proći tečaj za trudnice čija cijena, i za trudnicu i za pratioca iznosi 300 kuna. No, za to se odlučuje svega pet posto dubrovačkih bračnih parova. - Stav liječničkog kolegija ginekološko-porođajnog odjela Opće bolnice Dubrovnik o prisustvu očeva ili partnera uz rodilju prilikom porođaja je da nazočiti mogu oni koji su prošli tečaj za trudnice u Općoj Bolnici Dubrovnik. Pohađanje tečaja je obavezno i za rodilju i za pratnju. Tečaj traje 10 sati kroz jedan mjesec, odnosno svake srijede. Pratilac rodilje neizostavno mora pohađati predavanja o porođaju i patologiji porođaja koje predavaju ginekolog i primalja. Inače predavanje još drže psiholog, pravnik, viši fiziterapeut i viša medicinska sestra – ističe šef ginekološko – porođajnog odjela OB Dubrovnik dr. Ilija Krmek. S druge pak strane, Kliničkibolnički centar Rijeka naplaćuje od 2005. godine prisutnost porodu 375 kuna. Cijenu je odredilo Upravno vijeće KBC-a. Nakon izmjena Zakona o PDV-u, cijena prisustva porodu od 1. siječnja 2010. narasla je sa 300 na 375 kuna. Prisustvo porodu naplaćuju još neka rodilišta, primjerice u Varaždinu, dok kod drugih da bi otac mogao nazočiti porodu mora zajedno sa suprugom proći trudnički tečaj, čija cijena varira između 300 i 400 kuna. ap

12/6/2013

aktualno

12/6/2013

Županija KONAVLE • DUBROVAČKO PRIMORJE • ŽUPA DUBROVAČKA

PRIZNANJE ZA ČISTOĆU MORA I PLAŽA

Plava zastava hotelu Osmine U SRIJEDU, 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša, na plaži hotela Osmine podignuta je Plava zastava, najprestižnije priznanje za čistoću mora i plaža. Plava zastava je garancija svim gostima koji dođu u hotel Osmine da se kupaju u čistom moru. Hotel Osmine jedanaesti put uzastopno ima sreću pohvaliti se upravo Plavom zastavom. Već jedanaest godina svojim gostima osiguravaju čiste i zdrave plaže. Podizanju Plave zastave nazočilo je oko 250 gostiju, koliko ih trenutno boravi na odmoru u Osminama. To su uglavnom gosti iz Belgije, Njemačke, Engleske i Francuske koji će svakako svjedočiti o događaju kojega su bili dio. Djelatnici hotela su upriličili i svečani program i tratamenat za sve koji su se okupili, a u svečanom dijelu programa nastupio je i Mali linđo iz OŠ Slano. ljš

DOBROTVORNA I HUMANITARNA UDRUGA

Otvorena vrata Blagih ruku KAKO SE u čitavoj Hrvatskoj od 12. lipnja do 16. lipnja održavaju ‘Dani otvorenih vrata’ dobrotvornih i humanitarnih udruga, tako će svoja vrata otvoriti i Dobrotvorna udruga Blage ruke iz Slanoga. U sklopu ovih događanja predstavit će svoje projekte. U Visočanima će 12. lipnja u 17 sati provesti akciju mjerenja tlaka, šećera i masnoća u krvi te održati edukativno predavanje o dijabetesu. Akciju će provesti u suradnji s HUMS-om i njihovom voditeljicom Gordanom Matijašević. Radionice primorskog veza

i pletanja lavande održat će se 14. lipnja od 9 do 11 sati u prostorijama Blagih ruku, a u sklopu iste akcije koju Blage ruke provode u suradnji s učenicima OŠ Slano i djelatnicama Deše Slano, Nikom Tomović i Marijom Weltrusky. Iz Blagih ruku pozivaju sve zainteresirane, a i one koji nisu zainteresirani, neka se zainteresiraju i dođu u Visočane 12. lipnja u 17 sati i u prostorije Blagih ruku 14. lipnja od 9 do 11 sati i iskoriste ovu prigodu i učine nešto dobro i lijepo za sebe. ljš

NA TERENSKOJ NASTAVI

Mostarski studenti u posjeti Konavlima GRUPA od dvije stotine studenata s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, sa smjera Turizam i zaštita okoliša, boravila je 6. lipnja u Konavlima. Studenti su obišli Galeriju Bukovac i Mauzolej Račić te agroturizme Seosku kuću Čilipi, Carevinu i vinariju Karaman. Posjetili su i Ilirsku gomilu na Mikulićima i Franjevački samostan u Pridvorju te izletište Đivanović u Ljutoj. Smjer turizma i zaštite okoliša mostarsko sveučilište provodi u suradnji s Fakultetom za turizam i ugostiteljstvo u Opatiji, a osim studenata iz Bosne i Hercegovine pohađa ga i značajan broj studenata iz Hrvatske. U zaštićenom krajoliku Ljute studentima je o socijalno-geografskoj transformaciji Konavala izlagao mr. sc. Ivo Mujo. Ovom prilikom on je prezentirao projekte i značaj udruge Agroturizam Konavle i naglasio ulogu Dubrovačko-neretvanske županije u razvoju ruralnog turizma.

12/6/2013

Crna kronika

OVOTJEDNI REKORDER

U Mlinima napuhao 2,37 promila

U MJESTU VITALJINA

Uhićeni Albanac i Kosovar NAJVEĆA izmjerena koncentracija alkohola od 2,37 g/kg izmjerena je u subotu, 8. lipnja, oko 21 sat i 20 minuta u Mlinima. Vozač, 56- godišnjak iz Pule, upravljao je automobilom BiH nacionalnih oznaka kada je zaustavljen, te doveden u POLICIJSKI službenici postaje Gruda zatekli su 6. lipnja u 22 sata, u mjestu Vitaljina, državljane Kosova i Albanije, koje su uhitili i priveli u protorije policije zbog sumnje u ilegalni prelazak granice. Utvrđeno je da su istog dana u popodnevnim satima nezakonito, pješice preko brda

u blizini Vitaljine ušli u RH iz pravca Crne Gore. Sukladno odredbama Zakona o strancima određena im je zabrana ulaska i boravka u Hrvatskoj, u trajanju od jedne odnosno dvije godine, te je pokrenut postupak njihove readmisije u Republiku Crnu Goru.

prostorije policije, a potom je uz optužni prijedlog doveden u Prekršajni sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom i zaštitnom mjerom zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole u trajanju od dva mjeseca.

U PROTEKLOM TJEDNU 21 NESREĆA

Prometna kraj Orsule

MATERIJALNA ŠTETA 1700 KUNA

Ukrala Brazilki novčanik, kartice i vozačku U POLICIJSKOJ postaji Dubrovnik dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjom državljankom BiH, osumnjičenom za kazneno djelo krađe na štetu državljanke Brazila. Osumnjičena je u četvrtak, 6. lipnja, oko 17.15 sati, u ugostiteljskom objektu na području stare gradske jezgre u Dubrovniku, iz torbe oštećene otuđila novčanik s novcem, kreditnim karticama i vozačkom dozvolom. Materijalna šteta iznosi oko 1700 kuna. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičena je 7. lipnja, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske.

U PROMETNOJ nesreći na predijelu vidikovca iza Orsule jedno vozilo završilo je u rubniku, a jedna osoba je ozlijeđena. Na teren su izišla i kola Hitne pomoći. Inače, u proteklom tjednu, na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježena je 21 prometna nesreća. Jedna osoba je teže, a devet ih je

lakše ozlijeđeno. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici poduzeli su ukupno 613 mjera, od čega izdvajamo 249 zbog prekoračenja brzine i 29 zbog vožnje pod utjecajem alkohola. U proteklom tjednu iz prometa je isključeno 37 vozača i 5 vozila.

12/6/2013

Sukladno odredbama članka 10. Zakona o preuzimanju dioničkih društava (Narodne novine broj 109/07, 36/09 i 108/12) (u daljnjem tekstu: Zakon), RIVIERA ADRIA d.d. sa sjedištem u Poreču, Stancija Kaligari 1 (u daljnjem tekstu: Ponuditelj) objavljuje

PONUDU ZA PREUZIMANJE trgovačkog društva DUBROVNIK-BABIN KUK d.d. PODACI O CILJNOM DRUŠTVU DUBROVNIK - BABIN KUK dioničko društvo za hotelijersko-turističku djelatnost sa sjedištem u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 45, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu - stalna služba u Dubrovniku s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060000470, OIB: 85619845167 (u daljnjem tekstu: Ciljno društvo). Upisani temeljni kapital Ciljnog društva iznosi 529.503.000,00 kuna te je podijeljen na 1.765.010 redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti 300,00 kuna svaka što čini 100,00% temeljnog kapitala Ciljnog društva. Dionice se kao nematerijalizirani vrijednosni papiri vode u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. pod oznakom HDBK-R-A, ISIN: HRHDBKRA0006 te su uvrštene u trgovanje na Multilateralnu trgovinsku platformu Zagrebačke burze d.d.

PODACI O PONUDITELJU RIVIERA ADRIA dioničko društvo za turizam sa sjedištem u Poreču, Stancija Kaligari 1, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci - stalna služba u Pazinu s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 040020883, OIB: 36201212847, koji drži 1.661.613 dionica Društva, ukupne nominalne vrijednosti 498.483.900,00 kuna, što predstavlja 94,14% temeljnog kapitala Društva i 94,30% glasova na glavnoj skupštini Ciljnog društva.

PODACI O OSOBAMA S KOJIMA PONUDITELJ DJELUJE ZAJEDNIČKI TE OPIS NAČINA ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA Temeljem odredbi čl. 5. st. 3. Zakona Ponuditelj zajednički djeluje sa svojim vladajućim društvom VALAMAR ADRIA HOLDING d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska cesta 24, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 080453046, OIB: 39310222543, a koje drži 73,08% udjela u temeljnom kapitalu Ponuditelja. Temeljem odredbi čl. 5. st. 3, st. 4. toč.4. i st. 5. Zakona Ponuditelj zajednički djeluje i s Ciljnim društvom, kao svojim ovisnim društvom.

VALAMAR ADRIA HOLDING d.d. drži 16.546 dionica Ciljnog društva ukupne nominalne vrijednosti 4.963.800,00 kuna, što predstavlja 0,94% temeljnog kapitala Društva i 0,94% glasova na glavnoj skupštini Društva. Ciljno društvo drži 2.936 vlastitih dionica ukupne nominalne vrijednosti 880.800,00 kuna, što predstavlja 0,17% temeljnog kapitala Društva. Prava iz vlastitih dionica miruju. Zajedničko djelovanje s Ciljnim društvom posljedica je višegodišnje povezanosti Ciljnog društva s Ponuditeljem, kao njegovim vladajućim društvom, a koja povezanost se ogleda osobito u sljedećem: Ponuditelj već niz godina drži značajno više od 50% udjela u temeljnom kapitalu te ujedno značajno više od 50% glasačkih prava u glavnoj skupštini Ciljnog društva te se u tom smislu može reći da Ponuditelj kontrolira Ciljno društvo u smislu članka 5. stavak 3. Zakona; posljedično tome i korištenju svojim pravom glasa u glavnoj skupštini Ciljnog društva, Ponuditelj već niz godina ostvaruje prevladavajući utjecaj na donošenje odluka glavne skupštine Ciljnog društva u smislu članka 5. stavak 4. točka 4. Zakona; Ciljno društvo stječe vlastite dionice temeljem odluke glavne skupštine na kojoj prevladavajući utjecaj ima Ponuditelj; Ponuditelj i Ciljno društvo su povezana društva u smislu Zakona o trgovačkim društvima, posljedično čemu članak 5. stavak 5. Zakona pretpostavlja zajedničko djelovanje; Ponuditelj je prije nastanka obveze objave ove ponude za preuzimanje Ciljnog društva već objavljivao ponudu za preuzimanje Ciljnog društva u skladu s važećim propisima o preuzimanju dioničkih društava; PODACI O VRSTI, RODU I BROJU DIONICA I GLASOVA CILJNOG DRUŠTVA KOJE DRŽI PONUDITELJ I OSOBE KOJE S NJIM DJELUJU ZAJEDNIČKI Ponuditelj i osobe koje temeljem Zakona zajednički djeluju s Ponuditeljem (Ciljno društvo i VALAMAR ADRIA HOLDING d.d.) zajedno drže ukupno 1.681.095 redovne dionice Ciljnog društva na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti 300,00 kuna svaka što

12/6/2013

predstavlja 95,25% temeljnog kapitala Društva i 95,24% glasova na glavnoj skupštini Društva (vlastite dionice Ciljnog društva ne daju pravo glasa na glavnoj skupštini Društva).

PODACI O VRSTI I RODU DIONICA KOJE SU PREDMET PONUDE ZA PREUZIMANJE Predmet ponude za preuzimanje je 83.915 redovnih dionica Ciljnog društva s pravom glasa, otplaćene i neotplaćene prema Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a koje dionice se kao nematerijalizirani vrijednosni papiri vode u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. pod oznakom HDBK-R-A, ISIN: HRHDBKRA0006 te se njima trguje na Multilateralnoj trgovinskoj platformi Zagrebačke burze d.d. i na kojim dionicama nema zasnovanih tereta (upisanih ili neupisanih).

IZJAVA PONUDITELJA Ponuditelj ovime izjavljuje da se ponuda za preuzimanje upućuje svim dioničarima Ciljnog društva, za stjecanje svih dionica koje su predmet ponude, pod propisanim i objavljenim uvjetima.

CIJENA PO DIONICI Ponuditelj se obvezuje platiti cijenu od 171,50 kuna po svakoj dionici koja je predmet ponude. Prema potvrdi Zagrebačke burze d.d. od 07.05.2013. godine, prosječna cijena dionica Ciljnog društva ostvarena na burzi u zadnja tri mjeseca prije nastanka obveze za objavljivanje ove ponude za preuzimanje Ciljnog društva iznosila je 145,81 kuna po dionici. U razdoblju od godinu dana koje je prethodilo danu nastanka obveze za objavu ponude za preuzimanje Ponuditelj i osobe koje s njim zajednički djeluju stjecali su dionice Društva i po cijeni višoj od 145,81 kuna po dionici, no ne po višoj od ponuđene cijene. Ponuđena cijena od 171,50 kuna po dionici je viša od cijene po kojoj su Ponuditelj i osobe koje s njim zajednički djeluju stjecale dionice Ciljnog društva u razdoblju od godinu dana koje je prethodilo danu nastanka obveze za objavu ove ponude za preuzimanje, te je ujedno viša i od prosječne cijene dionica Ciljnog društva ostvarene na burzi u zadnja tri mjeseca prije nastanka obveze za objavljivanje ove ponude za preuzimanje. Ako na računu vrijednosnih papira kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (SKDD) dioničar na kojeg se odnosi ponuda za preuzimanje drži neotplaćene dionice, dioničar je dužan prilikom pohrane priložiti i originalnu potvrdu AUDIO-a, o broju otplaćenih i neotplaćenih dionica, te obračun za prijevremenu otplatu preostalih obroka u jednokratnom iznosu, u kojem slučaju će Ponuditelj najprije izvršiti plaćanje ukupne obveze prema Agenciji za upravljanje državnom imovinom, a razliku do ukupne cijene iz ponude za preuzimanje isplatit će dioničaru koji je pohranio predmetne dionice radi preuzimanja. Predmetom pohrane ne mogu biti neotplaćene dionice za koje je iznos otplate preostalih obroka, prema obračunu AUDIO-a, viši od cijene koju je Ponuditelj odredio ovom ponudom.

IZVOR I NAČIN OSIGURANJA NAKNADE ZA PLAĆANJE DIONICA KOJE SU PREDMET PONUDE ZA PREUZIMANJE Iznos naknade za plaćanje dionica koje su predmet ponude za preuzimanje i sve potrebne iznose i troškove koje proizlaze iz ove ponude za preuzimanje snosit će Ponuditelj iz vlastitih sredstava. Kao osiguranje naknade za plaćanje dionica koje su predmet ove ponude za preuzimanje kao i svih troškova dioničara koji proizlaze iz ove ponude za preuzimanje, Ponuditelj je uplatio depozit ukupno potrebnih sredstava na račun Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (dalje: depozitar), u korist dioničara koji će pohraniti svoje dionice u ponudi za preuzimanje. Kao osiguranje plaćanja troškova korporativne akcije depozitaru, Ponuditelj je također potrebna sredstva deponirao na račun depozitara.

ROK PLAĆANJA Ponuditelj će putem depozitara obaviti isplatu kupoprodajne cijene za pohranjene dionice sukladno uvjetima iz ove ponude za preuzimanje u roku od 14 dana od isteka roka trajanja ponude za preuzimanje.

ROK TRAJANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE Rok trajanja ove ponude za preuzimanje je 28 dana od objave ponude u Narodnim novinama, te u dnevnim i tjednim listovima Slobodnoj Dalmaciji, Dubrovačkom listu i Dubrovačkom vjesniku, s time da rok počinje teći od dana najkasnije objave.

PODACI O DEPOZITARU Depozitar u ovoj ponudi za preuzimanje je Središnje klirinško depozitarno društvo, dioničko društvo sa sjedištem u Zagrebu,

12/6/2013

Heinzelova 62/a, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 080138626, OIB: 64406809162.

UPUTE O NAČINU I UČINCIMA POHRANE DIONICE TE DRUGIM PRAVIMA I OBVEZAMA DIONIČARA KOJI POHRANE DIONICE, A POSEBNO O PRAVU DIONIČARA NA POVLAČENJE DIONICA IZ POHRANE I ODUSTAJANJU OD PRIHVATA PONUDE ZA PREUZIMANJE Dioničari Ciljnog društva koji žele prihvatiti ovu ponudu, obvezni su do isteka trajanja ponude za preuzimanje dostaviti depozitaru pisani nalog za prihvat/povlačenje pohrane dionica u ponudi za preuzimanje (obrazac KA-POP). Obrasce KA-POP koji služe za prihvat ponude depozitar će dostaviti svim dioničarima Ciljnog društva na adresu naznačenu kod depozitara, a dioničari ih mogu i osobno preuzeti u sjedištu ili na internetskim stranicama depozitara (www.skdd.hr). Depozitar će uz obrazac dostaviti svakom dioničaru i obavijest o objavljenoj ponudi za preuzimanje. Predmetni obrasci dostavljaju se depozitaru na jedan od sljedećih načina: osobno kod depozitara (Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagreb, Heinzelova 62/a) u kojem slučaju potpis dioničara na obrascu ne mora biti javnobilježnički ovjeren, preporučenom poštom depozitaru (Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagreb, Heinzelova 62/a) u kojem slučaju potpis dioničara na obrascu mora biti javnobilježnički ovjeren. Depozitar će unutar roka trajanja ove ponude primiti dostavljenu dokumentaciju u pohranu. Depozitar zadržava pravo provjere vjerodostojnosti zaprimljene dokumentacije. Nepotpuni ili neispravni nalozi za prihvat ponude (obrazac KA-POP) smatrat će se kao da nisu podneseni niti zaprimljeni. Dionice se pohranjuju preknjižbom s računa dioničara na poseban račun koji će depozitar otvoriti za potrebe pohrane dionica radi prihvaćanja ove ponude za preuzimanje. Smatrat će se da je prihvat ponude učinjen u roku ako je ispravna dokumentacija sukladno ovoj ponudi predana na pošti ili neposredno depozitaru unutar roka trajanja ponude za preuzimanje. Svaki ispravan nalog o pohrani dionica sačinjen sukladno odredbama ove ponude koji će zajedno s ostalim ovom ponudom određenim ispravama biti zaprimljen na prethodno navedeni način, imat će učinak prihvata ove ponude za preuzimanje uz obvezu Ponuditelja da putem depozitara obavi isplatu kupoprodajne cijene za pohranjene dionice sukladno uvjetima iz ove ponude u roku od 14 dana od isteka roka trajanja ove ponude, na račune dioničara koje su oni kod depozitara odredili kao račun za isplatu. Nakon plaćanja i preknjižbe pohranjenih dionica, depozitar će otpremiti dioničarima: izvještaj o provedenoj isplati na račun – za dioničare kojima je obavljena isplata na račun; izvještaj o nemogućnosti isplate – za one dioničare kojima nije provedena isplata na račun, s uputom da dostave podatke o računu na koji će im se isplatiti kupovnina. Dioničar ne može raspolagati dionicama koje je pohranio radi prihvata ove ponude. Do isteka roka trajanja ove ponude dioničar može pohranjene dionice povući iz pohrane i time odustati od prihvata ove ponude za preuzimanje, odnosno prodaje dionica Ponuditelju. Dioničar povlači dionice iz pohrane pisanim nalogom za prihvat/povlačenje pohrane dionica u ponudi za preuzimanje (obrazac KA-POP) koji pisani nalog dostavlja depozitaru na način i u rokovima određenim za prihvat ove ponude za preuzimanje nakon čega će pohranjene dionice depozitar vratiti s posebnog računa na račun dioničara.

NAMJERA PONUDITELJA U POGLEDU BUDUĆEG POSLOVANJA CILJNOG DRUŠTVA Ponuditelj smatra da je ova ponuda za preuzimanje u skladu s dosadašnjom uspješnom strategijom poslovanja i razvoja Ponuditelja i Ciljnog društva, te ima za cilj daljnju konsolidaciju pozicije Ponuditelja u turističkom sektoru u Hrvatskoj. Ciljno društvo nastavit će poslovati sukladno dosadašnjim poslovnim planovima, pratiti trendove u turizmu, kao i aktualna događanja na financijskim tržištima, te nastojati dodatno povećati aktivnosti koje mogu doprinijeti ostvarivanju još boljih poslovnih rezultata, s tendencijom svekolikog rasta. Ponuditelj je dugogodišnji većinski dioničar Ciljnog društva te Ponuditelj tijekom budućeg poslovanja Ciljnog društva namjerava zadržati poziciju vladajućeg društva i nastaviti politiku ulaganja koja će osigurati stabilan dugoročan rast i razvoj turističkih društava i sveukupnih kapaciteta Ciljnog društva. Ponuditelj će i dalje podržavati Ciljno društvo

12/6/2013

u ostvarenju strateških planova koji dugoročno predstavljaju investiranje u hotelski kompleks Ciljnog društva odnosno realizaciju velikih, višemilijunskih investicijskih projekata sukladno generalnom urbanističkom planu Grada Dubrovnika. Ponuditelj će podržavati Ciljno društvo, da, sukladno svojim mogućnostima i temeljem odgovarajućeg financijskog plana, u nastupajućem višegodišnjem razdoblju izgradi nove turističke sadržaje, unaprijedi ponudu u hotelima te radi na uređenju plaža, a u cilju podizanja kategorije određenih objekata, pa čak i do pet zvjezdica za pojedine objekte. Bez obzira na ishod ove ponude za preuzimanje Ponuditelj će svoja članska prava u Ciljnom društvu i nadalje koristiti dajući podršku ostvarenju strateških planova Ciljnog društva za kontinuiranim povećanjem svekolike vrijednosti Ciljnog društva. Ponuditelj vjeruje u mogućnost nastavka rasta operativnog potencijala i rezultata poslovanja Ciljnog društva i sa sadašnjim kapacitetima turističkih objekata Ciljnog društva. Ovo je moguće unaprjeđenjem postojećih, ali i osmišljavanjem i ponudom novih proizvoda i usluga, što je naročito značajno izvan glavne turističke sezone, uz primjerenu optimalizaciju troškova poslovanja. Ponuditelj namjerava podržati daljnji razvoj svih relevantnih poslovnih funkcija Ciljnog društva. Korištenjem svojih upravljačkih prava Ponuditelj će i nadalje slijediti dosadašnju strategiju unaprjeđivanja svekolikog poslovanja turističkih objekata (hoteli, kampovi) Ciljnog društva s kojim zajedno čini najveći turistički portfelj pod jednim upravljanjem u Republici Hrvatskoj. Nastavit će se s ulaganjem u podizanje kvalitete i proširenje usluga, kontinuiranim ulaganjima u obnovu kapaciteta, te poglavito u razvoj ljudskih resursa kako bi Ciljno društvo zadržalo vodeću tržišnu poziciju. Ova ponuda za preuzimanje neće utjecati na položaj i prava radnika Ponuditelja, niti će utjecati na samog Ponuditelja koji je dugogodišnji većinski vlasnik Ciljnog društva. Ova ponuda također neće imati utjecaja niti na prava i položaj radnika Ciljnog društva. Mjesto obavljanja poslovne djelatnosti Ciljnog društva ne planira se mijenjati, kao niti mjesto obavljanja poslovanja Ponuditelja. Niti u nadzornom odboru te posljedično niti u upravi Ciljnog društva Ponuditelj ne planira promjene uslijed ove javne ponude. Primanja članova uprave, koja uključuju njihove plaće, politika nagrađivanja i eventualne ostale pogodnosti kao niti nagrada za rad članovima nadzornog odbora, također se ne planiraju mijenjati. S obzirom na činjenicu da Ponuditelj i osobe s kojima zajednički djeluju očekuju steći određen broj dionica u ovoj ponudi za preuzimanje,Ponuditelj namjerava nakon završetka ove ponude za preuzimanje provesti postupak prijenosa dionica manjinskih dioničara sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. RIVIERA ADRIA d.d. Uprava Društva

Obavijest i poziv umirovljenicima

Donirajmo za izgradnju Pelješkoga mosta

Dubrovačka Podružnica SUH-a pokrenula je inicijativu „I umirovljenici grade Pelješki most“ želeći potaknuti hrvatske umirovljenike da podupru akciju Udruge „Pelješki most“ iz Zagreba doniranjem makar simboličnog iznosa od 7,50 kuna (što realno mogu svi, pa i oni s najnižom mirovinom) ili doniranjem bilo kojega većeg iznosa novca, prema svojim mogućnostima. Važno je naglasiti da nije bitan iznos koji će umirovljenici darovati, već umirovljenici koji čine više od četvrtine ukupnoga stanovništva, pa im kao najbrojnijoj društvenoj skupini treba omogućiti ravnopravno sudjelovanje (makar samo sa simboličnim iznosom od 7,50 kuna, koliko košta mikron mosta) u najvažnijem nacionalnom projektu – teritorijalnom povezivanju razdvojenog dijela Lijepe Naše s ostalim dijelom Republike Hrvatske. Pozivamo sve hrvatske umirovljenike - donirajmo za izgradnju Pelješkoga mosta prema svojim mogućnostima (ili simbolični iznos od 7,50 kuna ili bilo koji veći iznos novca), jer time iskazujemo domoljublje i dokazujemo potporu ovom najvažnijem nacionalnom projektu. Donacije (s oznakom svoga OIB-a na uplatnici u rubrici: „Poziv na broj“) uplaćuju se na račun Udruge „Pelješki most“ - Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 33, broj: HR3824030091521000019. Uplate se, osim u banci, mogu izvršiti i u poštanskim uredima i kod Fine. Šire informacije dostupne su na web stranici www.peljeski-most.hr. Inicijativni odbor predsjednik Kruno Koroman

duplerica

12/6/2013

PRVA GENERACIJA UČENIKA PRIVATNE GIMNAZIJE SVEČANO OBILJEŽILA ISPIT ZRE

Prva maturalna P MATURALNA zabava Dubrovačke privatne gimanzije održana je ponedjeljak navečer u East West Clubu na Banjama. Uz nastup dubrovačke klape Kaše, prvi naraštaj Dubrovačke privatne gimnazi-

je, 23 učenice i učenika pod razredničkim vodstvom profesorice Katarine Capor, tako se u društvu svojih partnerica i partnera, roditelja i profesora simbolično oprostio s jednim razdobljem života samo kako bi se

okrenuli drugom, sve pod poznatim geslom škole: „Ne mora svatko biti odličan učenik, ali svatko može postati odličan čovjek“. Kao i svaki put, i ova prilika se bolje priča fotografijama nego riječima...

12/6/2013

ELOSTI

duplerica

FOTO: TEA STJEPOVIĆ

Privatne gimnazije

Ulicama moga Grada

12/6/2013

Beba Đanić, učite ZAPISAO BORIS NJAVRO

- Neka radio i teve govore u prognozama što ‘oće, ma valja vidjet’ što će Bog reć’! - rekli bi stariji na ove svakodnevne izmjene kiše i sunca kojima nema kraja. Sve se mijenja, pa i vrijeme ide u taj krug. Vječna je izgleda samo ta mijenja. Evo i u EU, baš kad mi pripremamo slavlje za u nju uć’, puno tog se mijenja. Opet počeli demostacijuni na sve strane, nemaju više novca ni za pomoć od poplava. A mi se i dalje sve nogom u dupe udaramo od sreće što ulazimo na taj tulum koji je očito došao svom kraju, sve je pojelo i popilo, malo tog je ostalo za kasne goste. Upravo kao u sjajnom spotu Hladnog piva i njihovoj

pjesmi „Na ovim prostorima“. E da, jedna stvar nije se promijenila - naš gradonačelnik.

NJEN FRANJO… Točno prije deset godina gospođa Eržebet Beba Đanić pošla je u mirovinu. Cijeli svoj, rekli bi, radni vijek bila je učiteljica. Velika, humana i poštivanja vrijedna profesija. To je ona nezaboravna osoba za cijeli život koja nas nauči čitati, pisati i zbrajati, ali i misliti, razmišljati, pristojno se ponašati. Učitelji nas nauče poštivati sebe i druge oko sebe. Kao djecu, male klince, uvedu nas u život. Cijeli svoj život gospođa Be-

ba je posvetila djeci. Završila je Učiteljsku školu ovdje u Dubrovniku, te je odmah, prije svih iz svoje generacije pronašla posao. U dalekoj Slavoniji, u osnovnoj školi u malom mjestu Podgorač pored Našica. Otkud gore? Pa, reći će; vukla je ravnica, neka nostalgija, jer svako ljeto su išli kod bake, tatine mame, u Sombor. A i naletjela na neki natječaj, oglas, što li već. Četiri lijepe godine gore je provela i, najvažnije, upoznala svog Franju! Baš na Valentinovo su se upoznali, „našli se!“ reći će Beba šaljivo. Inače, iz tog kraja je i svima dragi i znani

naš Željko Debeljko Tutnjević. Franjo Đanić fetivi je Slavonac, baš iz tog malog Podgorača. Ipak, kad mu je Beba rekla kako bi ona nase doma, pristao je, jer gore za njega i nije bilo baš posla. Čak je prvi do Grada došao, par mjeseci prije Bebe, koja je čekala završetak školske godine. Njen Franjo dobiva posao u tadašnjoj „Budućnosti“, trgovačkoj tvrtki koje se starija čeljad i te kako po dobru spominje. Održavao je elektriku u njihovoj pekari. Čekajući radosno povratak doma svog najstarijeg djeteta, puno mu je pomogao Bebin otac, Ivan Janoš Lenert.

12/6/2013

Ulicama moga Grada

eljica djece Grada

škole, tada su bile pod većom osnovnom školom na Pločama, tada „Miše Simoni“, danas „Marin Getaldić“, pod kojom je bila i osnovna škola Centar u Gradu. Svima, i njima u Rijeci i nama u Gradu i na Pločama, direktor je bio veliki lik, omiljeni Miljenko Đanović. Te Beba konačno dolazi u Grad i u školu Centar za učiteljicu 1979. godine. Opet jedna fotka sjećanja, učitelji generacija klinaca Grada

Čim se Beba vratila doma, vjenčali su se, u crkvi Svetog Andrije na Pilama, 12. kolovoza 1962. godine. Lani su obilježili 50 godina braka.

… I NJENE OSNOVNE ŠKOLE Prvi posao po povratku doma Beba dobiva u Vitaljini! Naravno, u osnovnoj školi. Franjo bi svaki vikend do nje iz Grada išao svojim motorinom marke Prima. Rodio im se i njihov prvi sin, znani nam Mario, koji je tih godina tamo i odrastao. Ipak, 1967. Beba se vraća u Grad, baš

u ovaj stan u kojem je i danas. Nekoliko godina je bez posla, dolazi i drugi sin Toni, pa i treći Igor. A onda počinje raditi u maloj osnovnoj školi u Rijeci dubrovačkoj, u Prijevoru. Dvije godine iza prelazi u osnovnu u Komolac. Vadi fotke sjećanja, pojašnjava te dane, prisjeća se nekih imena, izleta, te radosti s malim Riječanima. Pa školski orkestar melodike, gdje joj je i brat Viki pomagao, pa Limena glazba Komolac… Njen Franjo priča zgodu kako je nalazio načina i pomagao za kupit im instrumente. Te male, rekli bi „područne“

iz škole Centar tih sedamdesetih godina, s lijeva Ivanka Tomičić, Aida Milošević, Nada Tadić i Anka Šegedin, a s desna dolje prva Beba Đanić, pa Tonći Radman, Marija Žuvela, pomalo skrivena Marija Vuković i zadnji Josip Pino Trosman, veliki slikar koji nam je predavao „likovno“, a koji je ovih dana obilježio pedeset godina svog slikarstva. U toj našoj školi Beba je dočekala svoju mirovinu, 2003. godine.

12/6/2013

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI

KARAMAZOVI ODUŠEVILI PUBLIKU

Tragediji u

PIŠE: ANA PROHASKA

NOVI premijerni naslov Kazališta Marina Držića „Braća Karamazovi“ koji je ovog ponedjeljka upriličen na kazališnim daskama zaslužuje svaku pohvalu. Poznati makedonski redatelj Dejan Projkovski, inače dobitnik prestižnih nagrada, koji je za protagoniste predstave izabrao skoro cijeli dubrovački ansambl, pojačavši ga s gostujućim glumcima, kazališnoj publici dočarao je posljednji roman velikog ruskog pisca Fjo-

dora Mihajloviča Dostojevskog. U trosatnoj predstavi uvježbano su preispitivali uvijek vječne teme, posebno aktualne u ovo

ZLOŽBA UČENIKA

Predstavili se mladi umjetnici

IZLOŽBA učenika 2. i 3. razreda slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića otvorena je u ponedjeljak navečer u Galeriji mladih. Radove su izložili Sunčana Barbarić, Iva Burić, Elia Friganović, Marina Hladilo, Stephanie Hudspeth, Antonio Jakobušić, Kate Lopižić, Ena Osmić, Karla Raguž, Nikola Sturica, Andrea Vukoja, Mihaela Zlojić, Ivana Asturić, Valnea Gjivić, Ivana Guljemović, Juras Lukas Kapor, Ana Marija Kristić, Irena Stanović i Maro Zajec. - Izloženi radovi kruna su postignuća učenica i učenika 2. i 3. razreda u protekloj školskoj godini, a većinom su nastali krajem školske godine - kazao je tom prigodom pročelnik odjela Davor Lucianović. Izložba ostaje otvorena do 16. lipnja, a radno vrijeme galerije je od 18 do 21 sati.

doba financijske, ali i društvene krize - bit čovjekova postojanja, morala, postojanja Boga i iskupljenja za grijehe. Odgovore na ta pitanja redatelj je vješto ponudio publici, izvlačeći pona-

osob psihološki profil svakog lika u predstavi koji ponirući u dubinu svoje duše pokušavaju pronaći odgovore na vječna pitanja. Oca i alkoholičara Fjodora Pavlovića Karamazo-

12/6/2013

unatoč, ostaje nada

va utjelovio je Frane Perišin, a njegova tri sina - intelektualca Ivana Trpimir Jurkić, razvratnog časnika Dmitrija Vladimir Posavec Tušek i pobožnog Alekseja Mijo Jurišić, koji napušta manastir kako bi spriječio obiteljsku tragediju. Svaki sa svojim karakterom i različitim životnim pričama na svoj način pokušavaju pronaći odgovore na ta uvijek aktualna pitanja. Cijela glumačka ekipa sasvim sigurno vjerno je dočarala protagoniste „Braće Karamazova“ – Edi Jertec kao Smerdjakov, Branimir Vidić kao Starac Zosima, Glorija Šoletić kao Grušenjka, Helena Kovačić kao Katari-

na Ivanovna, Zdeslav Čotić kao istražitelj Rakitin, Boris Matić kao Grigorij Vasiljević, Hrvoje Sebastijan kao Pjotr Aleksandrovič Miusov, Izmira Brautović kao Hohlakova, te Mirej Stanić kao Liza.

MOTIV OCEUBOJSTVA Iako sudbina obitelji Karamazov završava smrću oca Fjodora, dok se tokom cijele predstave uočava motiv „oceubojstva“, kroz predstavu se prožima i problem moralne odgovornosti lika Ivana Karamazova za oceubojstvo koje je u njegovu slučaju tek želja, a ne čin jer

je ubojstvo počinio Smerdjakov, sluga i nezakoniti sin ubijenoga Fjodora Pavloviča. Znakovita je i činjenica da pravi ubojica pati od epilepsije, bolesti koja je mučila samog Dostojevskoga. Iako sve završava ubojstvom, Braća Karamazovi, prema riječima redatelja, je predstava nade. Treba naglasiti kako je posebna draž ove predstave i ta što je scenograf Vlado Gjoreski, gotovo cijelo gledalište pretvorio u scenu, dok su tek uz rub gledališta postavljena mjesta za publiku, tako da su gledatelji postali izravni sudionici predstave, s čime je ostvarena sinergija između njih i glumaca. Kostimograf je Željko Nosić, dok je dramatizaciju napravio Andrej

Hieng. Za izvrsnu glazbu zaslužan je Goran Trajkoski, eminentni makedonski glazbenik, koji je svoje djelovanje ovjekovječio kroz mnoštvo bendova kao što su Anastasia ili Mizar, što je uz djevojački zbor „Amorete“ s voditeljicom Majom Marušić sasvim sigurno element koji je upotpunio ovu predstavu. Teška obiteljska situacija, narušeni odnosi, kroz koje se provlače motivi „oceubojstva“, sasvim sigurno pun su pogodak, o čemu svjedoči i pljesak publike nakon izvedbe. Sami glumci kao i redatelj na druženju u predvorju Kazališta Marina Držića redom su izrazili zadovoljstvo što je upravo ova predstava iznjedrena u dubrovačkom kazalištu.

kultura

12/6/2013

MONOGRAFIJA I IZLOŽBA POVODOM 50 GODINA STVARANJA

Svetkovina boja Josi PIŠE: ANA PROHASKA SNIMIO: ZVONE PANDŽA

IZLOŽBA renomiranog dubrovačkog slikara Josipa Pina Trostmanna, povodom pedesete obljetnice njegovog umjetničkog stvaranja, otvorena je u četvrtak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Uz obitelj i prijatelje na večerašnjem otvaranju okupili su se brojni ljubitelji Trostmannova slikarstva koji je ujedno i dobitnik nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH za 2012. godinu na području likovnih umjetnosti. Na izložbi pod nazivom „Retrospektiva 1963-2013“ izloženo je oko 80 radova, pretežno u tehnici ulja na platnu, a odabir radova koji pripadaju raznim slikarskim fazama na-

pravio je Teo Trostmann, koji je ujedno i urednik monografije koja je predstavljena u sklopu otvaranja izložbe. Nakon što se prisjetila preminule povjesničarke umjetnosti Patricije Veramente, ravnateljica Umjetničke galerije Dubrovnik Vesna Delić Gozze istaknula je kako je Josip Pino Trostmann „marljivi štovatelj našeg Grada“. - Pino je vječiti tragatelj za svje-

12/6/2013

kultura

ipa Pina Trosmanna datelj svaki put na drugi način doživljava. Bilo da se radi o dobima dana ili godišnjim dobima, radi se uvijek o različitoj slici. Iako se osjeća nostalgija za onim nekadašnjim Gradom, Pino je vjerni pratilac Grada ovakvog kakav jest. Ne radi se o nekom izgubljenom raju – istaknula je Delić Gozze dodavši kako se posebno ističe kontinuitet kvalitete njegova rada. . - Inspiriranost proizlazi iz bliske veze s njegovim Gradom. Stoga Vas još jednom pozivam na ovu svetkovinu boja – zaključila je Delić Gozze. Teo Trostmann, slikarov sin, ujedno i urednik monografije i autor postava izložbe uvodno se zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji kako ove izložbe tako i u pripremi monografije.

NEUMORNA ENERGIJA

tlom. Kada govorimo o njegovoj apstrakciji on je uvijek na granici figuralnog i apstrakcije jer njegova svjetlost je mreža koja površinu objekta uvijek razlaže.

VJEČITI TRAGATELJ SVJETLA U njegovim slikama se često radi o istim motivima, koje gle-

- Ova knjiga osim što predstavlja kronologiju i formiranje umjetnika u njegovoj sredini, ona govori i o kolegama umjetnicima koji su u tome pomogli, a to su Masle, Dulčić, Milvan Stanić, ali govori i o likovnim kritičarima koji su pošteno obavili svoj posao i pomogli mome ocu. Knjiga sadrži 80 reprodukcija koje smo otac i ja odabrali i tekst kojeg sam ja napisao. Za dizajn zadužen je dizajner Maro Krile, za fotografije Tošović i Kaleb – dodao je istaknuvši: - Umjetnost je za mene red, ljepota, dobro, smisao, duh... sve što je suprotno fašizmu, komunizmu, ali i danas prevladavajućem liberalnom relati-

vizmu koji nudi antired (nered), antiljepotu, kaos, antiljubav, antiobitelj, antidobro, antiprirodu, antiživot i protuboga. Njegove jadne plodove vidimo poput duhovnih blizanaca u piramidi ispred Louvrea, u kiču Astane (Kazahstan), u novom Zagrebu, Splitu, Skopju i Beogradu, u šoping centrima građenim u obliku Otomanske kasarne u istanbulskom parku (što nas sjeća na Ingrine dvore i 1200 srušenih dubrovačkih stabala u zadnjih 10 godina). Stara estetika od Svetog Petra u Rimu do Počitelja, Taj Mahala i staroga mosta u Mostaru je pregažena prozračnim (impresionističkim mostovima) kipovima od 10 metara, cvijećem visećim na štangama, betonizacijom Uvale Lapad, Gospinog polja, Golfogradom na Srđu i silovanjem Omble. Gdje je Bog novac sve je prožeto destruktivnim duhom trgovine,vašarišta i cirkusa – naglasio je Teo Trosmann dodavši: - Nasuprot tome naš slavlje-

nik, vitalan sa 75 godina dokazuje da kriza zapravo ne postoji; da je to kriza koja je zapravo duhovne i moralne prirode. Josip Trostmann je neumorno trošio svoju energiju pomažući generacije budućih slikara, arhitekata, dizajnera i povjesničara umjetnosti, ali nikad sebi nije dopustio da društvo i našu pravnu državu (koja je još u pelenama) shvati ozbiljno, kao što je to učinio naš prerano preminuli slikar Vedran Remetin. Uputimo pljesak i gospođi Jeli, koja je omogućila suprugu da obrađuje svoj slikarski vrt i bude sretan, preuzevši teret praktične svakodnevnice na sebe – zaključio je. Izložbu je prigodnim riječima otvorio Milan Perić, pročelnik gradskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more. Nakon Dubrovnika, izložba će se prikazati u Splitu, u galeriji Kula i Palači Milesi, a nakon toga u Modernoj galeriji u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 4. kolovoza 2013. godine.

kultura

12/6/2013

OD 3. DO 6. SRPNJA I OVE godine će se u Kneževu dvoru u Dubroviku od 3. do 6. srpnja održati tradicionalni Dubrovački međunarodni operni festival „Hommage Tino Pattiera“. Ovo festivalsko događanje ima za cilj obogaćivanje dubrovačke kulturno - turističke ponude novim vrijednim sadržajem, ustanovljenje novog kulturno turističkog brenda vezanog uz ime opernog tenora Tina Pattiere te aktivno poticanje popularizacije operne umjetnosti u Dubrovniku. „Hommage Tino Pattiera“ postao je nezaobilazna festivalska manifestacija ne samo u Dubrovniku već postaje dio većeg i u Europi prepoznatljivog kulturnog kruga. Brojni interpreti koji su već nastupili ili će nastupiti u sklopu

I ove godine ‘Hommage Tino Pattiera’ ovogodišnjeg opernog festivala članovi su europskih opernih kuća ili cijenjeni profesori na konzervatorijima ili sveučilištima. Iz godine u godinu sve veći i veći broj inozemnih gostiju dolazi u naš grad samo da bi prisustvovali izvedbama ovog opernog festivala.

U ČAST NAJBOLJEG OPERNOG PJEVAČA Dubrovački međunarodni operni festival nosi ime i organizira se u znak sjećanja na Tina Pattieru koji je bio jedan od najboljih i najpopularnijih opernih pjevača Europe prve polovice dvadesetog stoljeća. Rodio se 27. listopada 1890. u Cavtatu, a preminuo je također u Cavtatu 24. travnja 1966.

godine. Bio je prvak Kraljevske saske dvorske opere u Dresdenu. Shodno ocjeni stručne kritike Pattiera je bio veliki konkurent slavnom talijanskom tenoru Enricu Carusu. Ovo je još jedan dokaz da su Dubrovnik i Hrvatska uvijek bili nerazdvojni dio Europe gdije su imali vrhunski priznate i cijenjene predstavnike iz kulturnog miljea. Na ovogodišnjem festivalu sudjelovati će devet opernih pjevača iz Austrije, Češke, Hrvatske, Južne Koreje, Kameruna, Meksika, Poljske i Rusije, dvojica instrumentalista iz Nizozemske i Poljske te trojica dirigenata iz Albanije, Indonezije i Slovenije koji će dirigirati Simfonijskim orkestrom opere i baleta Albanskog nacionalnog kazališta.

PROGRAM OPERNOG FESTIVALA SRIJEDA, 3. SRPNJA 2013. U 21.30 SATI - Atrij Kneževog dvora - Izbor muzičkih tema iz popularnih filmova (šest opernih pjevača, klavirska pratnja: Marcin Koziel, klarinet: Georges Devdariani)

PETAK, 5. SRPNJA 2013. U 21.30 SATI - Atrij Kneževog dvora - Taj francuski operni šarm (izbor arija i dueta iz popularnih francuskih opera - osam opernih pjevača, Simfonijski orkestar Albanskog nacionalnog kazališta za operu i balet, dirigenti: Maestro Zhani Ciko, Maestro Nikolaj Žličar)

SUBOTA, 6. SRPNJA 2013. U 21.30 SATI - Atrij Kneževog dvora - Verdi za sva vremena (povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Giuseppea Verdija - osam pjevača, Zbor „Libertas“, voditelj zbora: Meastro Viktor Lenert, Simfonijski orkestar Albanskog nacionalnog kazališta za operu i balet, dirigent: Maestro Noorman Widjaja, Maestro Zhani Ciko, Maestro Nikolaj Žličar)

12/6/2013

feljton

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Konavle i Cavtat u I. svjetskom ratu (XII. dio) Ljudi i životinje nisu imali nikakve hrane. Vojska je bila izmrcvarena i iscrpljena. Vrijeme je bilo hladno i kiša je neprestance padala. Vojnici su se grijali na način da su ložili puške i drvo sa zaprežnih kola. Konji su gladni glodali stabla, a stanovništvo nije moglo pomoći nesretnim vojnicima jer ni samo nije imalo hrane za vlastite potrebe PIŠE: BOŽO LASIĆ Austro-Ugarska Monarhija više ne postoji. Na teritoriju bivše države vlada bezvlašće. Iako je u Cavtatu konstituiran Mjesni odbor narodnog vijeća on u početku nije imao mogućnost zavesti red jer nije posjedovao oružanu silu. Pokušavala se ustrojiti Narodna garda, no većina se mještana nerado odaziva u njene redove. Narod je bio izmučen i iscrpljen velikim ratnim sukobom te je bilo kakva pomisao na vojsku ili pak oružje kod većine izazivala odbojnost. Uz to je mnogobrojna vojska iz pravca istoka prolazila kroz Konavle i Cavtat. Dok se povlačila iz Albanije austrougarska vojska 13. studenoga 1918. godine došla u Cavtat. Ta je vojska bila pod zapovjedništvom austrougarskog časnika Karla von Pflanzer Baltina koji je izvojevao posljednju pobjedu Centralnim silama 1918. godine. Kako su tada vijesti sporo stizale do fronta, on je za primirje doznao kasno pa je vojsku kojom je zapovijedao saveznicima predao tek 18. studenoga 1918. Toga 13. studenoga u Cavtat je pristiglo 1000 vojnika i 200 konja. Zauzeta je bila cijela riva. Ljudi i životinje nisu imali nikakve hrane. Vojska je bila izmrcvarena i iscrpljena. Vrijeme je bilo hladno i kiša je ne-

prestance padala. Vojnici su se grijali na način da su ložili puške i drvo sa zaprežnih kola. Konji su gladni glodali stabla, a stanovništvo nije moglo pomoći nesretnim vojnicima jer ni samo nije imalo hrane za vlastite potrebe. Bez obzira na takvu glad, nemoć i ostale nedaće na koje je nailazila nesretna vojska, nitko od vojnika nije pokušao do hrane doći pljačkom ili otimanjem od lokalnog stanovništva. Vojska je u miru napustila Cavtat. Iza sebe su ostavili dobar dio konja koji su kupili mještani.

vojske. Uskoro je u Cavtat došao poručnik Protić koji je sa svojim ljudima uhitio pljačkaše. Oni se nisu htjeli predati te je došlo do pucnjave u kojoj je bilo i ranjenih. I nakon što su bili ranjeni oni su nastavili prijetiti Cavtaćanima da će im se osvetiti. Pojedini su članovi Narodnog

vijeća pokušavali smiriti nastalu situaciju te su vjerojatno iz straha uvjeravali pljačkaše kako oni nisu krivi za njihovu pogibelj. Vrlo brzo nakon ovog sukoba 20. studenoga 1918. godine u Cavtat će iz Dubrovnika biti poslana srpska vojska kako bi čuvala red.

Komiti dočekani pa uhićeni No, toga istoga dana u Cavtat ulaze 22 komita - pljačkaša. Cavtaćani su bili uvjereni kako je to redovita srpska vojska te su ih trijumfalno dočekali. Za tu su im priliku pripremili govore i okićeni slavoluk. Naime, kako su se nadali da će srpska vojska (zbog ujedinjenja u novu državnu zajednicu) uskoro doći u Cavtat bijaše okićen slavoluk u blizini Bogišićeva spomenika. Ali uskoro se uvidjelo kako se ne radi o redovnoj vojsci, nego o pljačkašima koji su zatražili predaju općinske kase i svih zaliha koje su ostale iza austrougarske vojske. Oni su se predstavili kao prethodnica srpske

general karl von pflanzer baltin

12/6/2013

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA • POSADA •BRODOVI

ČLANOVI POSADE:

Zapovjednik: kap Vicko Svilokos, upravitelj stroja Jozo Taslak, I časnik palube Nedjeljko Bukvić, I časnik stroja Željko Ban, II časnik palube Matko Margaretić, II časnik stroja Dragan Kos, III časnik palube Mario

Majkovica, glavni kuhar Mato Radoje, vođa palube Ante Vujović, brodski mehaničar Ivo Burmas, kormilari: Denis Alerić, Saša Žorić, Serđo Đivoje, mornar Stijepo Božović, konobar Igor Stražičić.

12/6/2013

SLOBODNA PLOVIDBA 1. AP ARGOSY

U luci Belfast, slijedi Ust Luga 19.6.

2. AP ASTAREA

U luci Skelleftehamn, slijedi Paldiski

3. AP DRŽIĆ

Plovi za luku Surabaya gdje se očekuje 25.7.

4. AP JADRAN

U luci Amsterdam

5. AP SLANO

U luci Usiba, slijedi Praia Mole 16.6.

6. AP STON

U luci Chittagong

7. AP SVETI VLAHO

U luci Samarinda, slijedi India 18.6.

8. CITY OF DUBROVNIK

U luci Ust Luga, slijedi Nordenham 13.6.

9. IMPERIAL

Plovi za Zhanjiang gdje se očekuje 26.6.

10. LIBERTAS

U luci Tanjung Bin

11. MIHO PRACAT

Plovi za Wilhelmshaven

12. OLUJA

Plovi za luku Paranagua gdje se očekuje 19.6.

13. ORSULA

U Puerto Cabello

14. Jindal Varad (ex PETKA)

Plovi za Tianjin gdje se očekuje 18.6.

15. SVETI NIKOLA I

U luci Albany, slijedi Inchon 29.6.

16. ZAGREB

U luci Portbury.

SLUŽBA ZA TEŠKE TERETE 17.ATLANT FRAUKE

U luci Bahrain

18.ATLANT TRINA

U luci Antwerpen

MB ‘ATLANT FRAUKE’ Tip broda: Heavy

Duljina: 107,43 m,

Lift Carrier

Širina:19,66 m,

Izgrađen: 1994

Dubina:10,6 m

u njemačkom

Glavni stroj: MAN

brodogradilištu J.J.

B&W 7L40/54

Sietas, Hamburg

Snaga: 4.750 kw,

Nosivost: 7.713 MT brzina: 15,5 knots

Gradski info DEŽURNE LJEKARNE • SERVISNE INFORMACIJE

DEŽURNE LJEKARNE DEŽURSTVO LJEKARNIČKIH JEDINICA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKARNE „DUBROVNIK“

Ljekarna „KOD ZVONIKA“ od 10.06. do 16.06.2013. Ljekarna „GRUŽ“ od 17.06.do 23.06.2013. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 7,00 sati slijedećeg dana.

12/6/2013

Mali

oglasi PONUDA I POTRAŽNJA

AUTOMOBILI

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE se Fiat Bravo 1.4 12V, 1995. god, prvi vlasnik, prešao samo 150.000 km. Kontakt: 091 356 1911 PRODAJEM Fiat Punto, 2000. god., 1,2 benzin. Registriran god. dana, klima, servo, centralno, el. podizači. Cijena: 16 500 kn. Kontakt: 095 198 8791 OPEL Astra 1.4 16v 90KS Automatic Easytronic 2007g. reg. do 12/2013 68000 km, 54 000kn. Kontakt: 091 583 6100 AUDI a 4 1.6 74 kw. 1997. g. reg. godinu dana u jako dobrom stanju 2500e. Kontakt: 099 314 6244 PRODAJEM Renault Clio 1,2, 2006.g., reg. do 11/2013., 25000 km. Očuvan. Cijena na upit. Kontakt: 098 630 180 PRODAJEM Ford Fiesta 1.25 Confort, 55 KW, god. 2006., predjeni kilometri 40000 km, registrirana do 09/13. Kontakt: 098 427 540 PRODAJEM felge BBS RS 16 raspon rupa 5x100 et 42 pašu na Golf 4, Audi a3, Škoda, Golf 3 samo GTI I VR6, Bora, Polo noviji Seat Ibiza i Leon Škoda Fabia Octavia 1800 kn. Kontakt: 099 400 6904

IZNAJMLJUJEM poslovni prostor poviše Robne kuće Srđ /gornja strana/ 120m2 zatvorenog, 130m2 natkrivenog dvorišta s parkirnog i 20m2 kancelarije uređeno. Kontakt: 417 781 ili 091 519 2402 SALI Dugi otok, povoljno iznajmljujem apartmane za 2,4 ili 7 osoba. Kontakt: 022 446 547 TRAŽIM stan u blizini starog grada na duži period, po cijeni od 2500 kn, uz ugovor i plaćanje do petog u mjesecu. Kontakt: 095 534 2629 IZNAJMLJUJEM studio apartman zaposlenom paru - Stara Mokošica. Kontakt: 091 154 5917 IZNAJMLJUJE se poljoprivredno zemljište u konavoskom polju na duži period. Kontakt: 098 161 1134 HITNO tražim stan na području Župe za obitelj sa malom djecom. Kontakt: 092 122 5511 TRAŽIM jednosobni stan, ili čak garsonijeru, preko ljeta. Kontakt: 099 870 4119 TRAZIM stan/garsonijeru na području Dubrovnika (preferiram Lapad, a i ostali dijelovi grada dolaze u obzir), od 9.

CIJENA OGLASA 20 KN UPLATU IZVRŠITI NA IBAN: HR032407000-1100365865 OGLAS ZAPRIMLJEN DO PONEDJELJKA U 12 SATI BIT ĆE OBJAVLJEN U BROJU OD SRIJEDE. SVE INFORMACIJE NA TELEFON ILI NA E-MAIL

020 350 670

marketing@dulist.hr

lipnja do 1. listopada. Kontakt: 095/891 3113. DVIJE djevojke traže stan s dvije sobe, blizu starog grada. Zvati iza 16 sati. Kontakt: 091 1539246

MOTOCIKLI HONDA Dylan 150, 2004.god., napravljen veliki servis, odličan, registriran do 6.mj. 2014. Cijena: 5000 kn. Kontakt: 095 846 3007 PRODAJEM Beverly 250 ie TOURER-2008. god. Uredno održavan. Kontakt: 098 765 470

NEKRETNINE POTRAŽUJEMO stanove na atraktivnim lokacijama sa parking mjestom ili garažom za već poznate kupce. www.luxurianekretnine.com. Kontakt: 091 6020 666 POTRAŽUJEMO kuće uz more, zemljišta, za već poznate kupce www.luxurianekretnine.com Kontakt: 091 6020 666 HITNO - povoljno prodajem stan u Zagrebu, Dubec okretište tramvaj, 63 m2, etažno grijanje, klima, škola vrtić, Super Konzum, tramvaj sve u krugu 300

metar, opcija namještaj. Kontakt: 099 828 5239 PRODAJEM stan 53m2 u strogom centru Gruža 3000 Eura/ m2, porez uračunat u cijenu. Kontakt: 091 154 5917 PRODAJEM kamenu kuću - Luka Šipan 600m od mora cca 200 m2, potrebno komplet renoviranje 85.000 Eura. Kontakt: 091 154 5917 PRODAJEM namješten stan 35 m2 u centru Zagreba u blizini Britanskog trga, ulica Pantovčak. Kontakt: 095 823 6139 PRODAJEM vrlo povoljno stan u Župi dubrovačkoj, pored Nove škole. Kontakt: 098 393 692 PRODAJEM stan na Ivanici 65 m2, prizemlje, poseban ulaz, roh-bau, parking. Povoljno. Kontakt: 098 630 180 ORAŠAC-Dubrovnik, odlične investicije: (1) obnova starih maslina, poljoprivredno zemljište 2.400 m2 i (2) poljoprivredno zemljište s mogućnosti infrastrukturne izgradnje 3.600m2. Kontakt: 098 332 631 KOMARNA, 346 kvadrata građevinskog zemljišta, čisto vlasništvo. Predivna uvala s prekrasnim pogledom. More kristalno čisto. Cijena dogovor. Ko-

NATJEČAJ ZA IZVRŠITELJA RADOVA NA KLIMA I ELEKTRO INSTALACIJAMA RAD NA TERMOTEHNIČKIM I ELEKTRO RADOVIMA, 1 izvršitelj SSS iskustvo pri radu na instalacijama klima uređaja održavanje sustava iskustvo pri radu na elektroinstalacijama Natječaj otvoren do popune radnog mjesta, molbe sa životopisom dostaviti na: e-mail adresu: info.termomedia@gmail.com ili osobno na adresu: Masarykov put 3, 20 000 Dubrovnik, info tel: 020 350 379, 095 905 4308

12/6/2013

ntakt: 098 132 4404

PLOVILA PRODAJEM rabljene 2 PASARELE; dužina 2,5 m a širina 24 cm te dužina 2,40 m a širina 27 cm = 600 kn total BOKOBRAN 9 kom; 3 kom po 75 x 70 cm, 2 kom 60 x 65 cm, 1 kom 75 x 80 cm, 1 kom 85 x 80 cm, 1 kom 63 x 55 cm, 1 kom 67 x 50 cm, mogu se po potrebi napuhivat i ispuhivat = 80 - 100 kn po komadu. Kontakt: 092 2863588

POSAO DJEVOJKA, 18 godina, traži sezonski posao u turizmu. Izvorni je engleski govornik te posjeduje osnovno znanje njemačkoga jezika. S radom može započeti odmah! Kontakt: 095 524 9927

TEHNIČAR za računalstvo traži posao u struci na području Dubrovnika. Nemam radnog iskustva, brzo ućim voljan sam raditi. Informatika jača strana. Kontakt: 095 5475 892 CURA 21g traži bilo kakav posao. Kontakt: 095 574 2527 TRAŽIM posao šankera, sobarice ili trgovca na području Dubrovnika. Kontakt: 099 4176 640 TRAŽIM posao u trgovini ili honorarno. Kontakt: 098 938 2019 TRAŽIMO djevojke za radu butiku prodaja kupaćih kostima i obuće od 15.06. Potrebno znanje engleskog jezika. Kontakt: 091 655 8259

RAZNO KUPUJEM knjige za 2. razred opće gimnazije. Kontakt: 098

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u duListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB 962 9015 PRODAJEM komplet pomorsku enciklopediju 8 tomova. Kontakt: 098 1611 134 PRODAJEM krila prozora sa duplim staklom. Kontakt: 098 161 1134 PRODAJEM auto sjedalicu BeSafe IZI COMBI X3. Dob:0-4 godine Težina:0-18 kg Mogućnost montiranja u suprotnom smjeru i u smjeru vožnje. Korištena manje od godinu dana. Kontakt:

098 95 65 546 PRODAJEM aparat za kokice i palačinke na pokretnim kolicima sa tendom. Kontakt: 098 9549 852 PRODAJEM Petrof klavir, izrađen 1905. godine, bečka mehanika, tipkovnica prekrivena slonovačom, u dobrom stanju. Kontakt: 098 192 7656 HITNO i povoljno prodajem građevinski kamen (bunja i sl). Kontakt: 098 1927 707

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC - POMOĆ ZA TERAPIJU U REHABILITACIJSKOM CENTRU SELCE uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 U spomen na dragu Pati Veramenta obitelj Maje Grivić uplatila 300,00kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva. DVA SKALINA UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU DUBROVNIK U spomen na dragu tetu Anku Butigan, umjesto cvijeća, Željka i Tiho prilažu 200 kn, u spomen na našega Dragana Papu, Lucine i Katine prijateljice s obiteljima: Butjer, Miloslavić i Gluhan prilažu 600 kn, u spomen na dobru i dragu Miru Ilić 150 kn, prilažu Ida i Stijepo Obradović. Maja Sršen donira 100 kn, N.N. donira 100 kn, N.N. donira 200 kn, N.N. donira 200 kn. Udruga zahvaljuje na donacijama. Žiro račun: 2407000-1100305036 Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416-221 DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK darovali su: Obitelj Hrvoja Brajčića, u spomen na Dragana Banovića 300 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro - račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst

uplate na tel/fax 416-706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Umjesto cvijeća za spomen na pok.Dragana Banovića prilaže 400 kn obitelj Božanić, Brašina, umjesto cvijeća za nezaboravnog Bana prilaže 500 kn Maja i Krešo Klarić, za pokojnog Dragana Banovića prilažu 2.300 kn prijatelji stari “Linđovci”: Miloš Ivo i Nives, Sambrailo Elica, Paće Ranka, Čokljat Munevera, Čolak Pole, Šimunović Dube, Šperanda Dada, Beus Nataša, Lisica Dube, Viliška Dube, Farac Ana, Pače Guke, Omerčahić Fujo, Snježana Dundić, Brailo Luko, Gušalović Hikmet, Muratović Sule-Višnja, Junuzović Fiki, Šmok Zrinka, Stoiljković Momo, Šoletić Jozo, Lubura Frano, umjesto cvijeća za pok.Dragana Banovića prilažu 500 kn Mirjana i Rino Lujak. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!! račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485, fax: 020 / 321 051 UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM RINA MAŠERA U sjećanje na pokojnu kolegicu Katicu Čebulc Šentija 300 kn poklanjaju kolege maturanti Dubrovačke gimnazije 1948. Uplate molimo doznačiti na žiro račun Udruge br.: 2407001100021364, a tekst poslati na fax br.:414-168 ili javiti na isti telefon.

sport

Sport REZULTATI • NAJAVE • ANALIZE

1.B HVL

Bellevue izgubio u Splitu VATERPOLISTI dubrovačkog Bellevuea izgubili su utakmicu 17. kola 1.B HVL u Splitu od Salone s 10:8, po četvrtinama 2:1, 2:2, 3:3 i 3:2. Belvijaši su u zadnjoj četvrtini imali vodstvo 8:7, ali su u posljednjih šest minuta primili tri gola za redom i izgubili drugo mjesto na ljestvici. Strijelci za Bellevue bili su Loren Fatović (3), Tino Cvjetković (2), Željko Vukčević (1), Leo Bogdanović (1) i Luka Vrdoljak (1). U posljednjem kolu, u petak, 14. lipnja Bellevue u zadnjem kolu dočekuje ZVK Mladost (18 sati).

KOŠARKA

Dubrovkinje u reprezentaciji TRI Dubrovkinje dobile su poziv u reprezentativnu vrstu. Košarkašica Jollyja Kristina Benić pozvana je na pripreme seniorske reprezentacije za predstojeće Europsko prvenstvo, koje se od 15. do 30. lipnja održava u Francuskoj. Također, i dvije igračice ŽKK Raguse, Ana Tomičić i Klaudia Dobroslavić, dobile su pozive. Tomičić u juniorski sastav, koji se sprema za Europsko prvenstvo od 15. do 25. kolovoza u Hrvatskoj, a Dobroslavić bi s kadetkinjama trebala putovati u bugarsku Varnu, također Europsko prvenstvo.

PRIPREME ZA EP

Reprezentacija U-19 u Dubrovniku HRVATSKA košarkaška reprezentacija do 19 godina drugi dio priprema za Svjetsko prvenstvo, koje se od 27. lipnja do 7. srpnja održava u češkoj prijestolnici Pragu, održat će u Dubrovniku, gdje će nastupiti na pripremnom turniru. Uz Hrvatsku, na turniru koji se idućeg vikenda igra u Gospinom polju, nastupit će i mladići iz Brazila, Argentine i Rusije, koja je ujedno i naš prvi suparnik na predstojećem natjecanju. U sastavu Hrvatske neće biti Marija Hezonje, koji je zbog ozljede morao otkazati nastup.

12/6/2013

UPORAN I PREDAN RAD DONOSI REZULT

Konjuh sko DUBROVAČKA tenisačica Ana Konjuh napravila je veliki skok od 318 mjesta na svjetskoj rang ljestvici! S dojučerašnje 868. pozicije Konjuh je s novih 35 osvojenih bodova s prošlotjednog turnira u Mariboru dohvatila 550. mjesto na WTA ljestvici! Podsjetimo, 15-godišnja Ana je ovaj sjajan rezultat ostvarila odličnim igrama na ITF turniru u Mariboru, gdje je iz kvalifikacija stigla do finala, u kojem je pak izgubila od domaće igračice Polone Hercog, koja je s tim osvojenim turnirom ušla u pr-

vih sto igračica svijeta. - Ovaj skok posljedica je Aninog izuzetno dobrog rezultata u Mariboru. To znači da ne treba igrati puno turnira, nego napraviti dobar rezultat. Treba dobro igrati, pripremati se i trenirati - kazao nam je Anin otac Mario Konjuh, koji se s Anom nalazi na pregledima u privatnoj klinici u Strasbourgu.

LAKAT SMETA... - Obavljamo snimanje i magnetsku rezonancu. Opet je riječ

GRAND SLAM U PARIZU

Dva polufinala u Roland Garrosu Ana Konjuh je na drugom Grand Slam sezone u Parizu odigrala dva sjajna turnira, u singlu i paru, i u obje konkurencije dohvatila je polufinale. Ana je kao prva nositeljica u singlu u prvom kolu pobijedila Britanku Katie Boutler sa 6:2 i 6:4 u nepunih sat vremena igre, a u drugom svladala 18-godišnju Amerikanku Jamie Loeb, inače 42. juniorku svijeta. U trećem kolu bila je bolja od 18-godišnje Slovakinje Petre Uberalove sa 6:7(1), 6:4 i 6:4. U četvrtfinalu 15-godišnja Dubrovkinja je nakon velike borbe slomila otpor Ruskinje Darye Kasatkine (3:6, 7:6(8), 6:4), da bi u polufinalu ‘naletjela’ na vrlo raspoloženu Njemicu Antoniu Lottner i u 63 minute izgubila sa 6:0 i 6:1. Ana Konjuh odlično je odigrala i turnir parova zajedno s Kanađankom Carol Zhao. Osvajačice Australian Opena su u prvom kolu pobijedile Švicarku Chiaru Grimm i Meksikanku Renatu Zarauu sa 7:6 i 6:3, da bi u drugom svladale Talijanku Deborah Chiesa i Španjolku Saru Sorribes Tormo sa 6:3, 4:6 i 10:2. U četvrtfinalu je pao rusko-bjeloruski par Shymanovich/Silich sa 6:2, 4:6 i 10:3, dok je za Konjuh i Zhao kobno bilo polufinale protiv drugopostavljenog češkog para, kasnijih osvajačica turnira parova Krejcikove i Siniakove sa 6:2 i 6:4. Može se reći da je Ana platila danak igranju u dvostrukom ritmu singl-par svaki dan, ali je i ovaj uspjeh (ne zaboravimo i niz od 22 pobjede, jedanaest mečeva u sedam dana, odnosno 16 u dva tjedna!) u svakom slučaju sjajan.

12/6/2013

sport

TAT

očila na 550. mjesto! o laktu, ozljedi koju Ana vuče već dvije godine. I u Mariboru i u Parizu igrala je pod tabletama. Bila je u Parizu i dosta umorna i zato nismo uspjeli doći do kraja, već do polufinala što je također uspjeh. Pojavljuje se bol kad igra službene mečeve, već nakon prvog ili drugog meča, pa ima problem sa servisom. Nije ništa ozbiljno, ali joj smeta - objašnjava tata Konjuh. Vrijedi dodati i kako je Ana u juniorskoj konkurenciji nakon poraza u polufinalu Roland Garrosa pala na drugo mjesto svjetske ljestvice najboljih cura. Pretekla ju je Švicarka Belinda Bencic, osvajačica juniorskog Roland Garrosa. - Ana je razočarana s rezultatom u polufinalu jer nije mo-

gla pružiti sve što zna i može. Žao joj je i zbog rezultata 6:0 i 6:1, međutim to je tenis, to je

sport. Idemo dalje, slijede nam novi turniri. Bit će vremena i za uzvratne utakmice. Treba gledati samo naprijed, ništa nase. Treba vjerovati u sebe i dobro raditi - dodao je Mario Konjuh. Ana planira od 17. do 23. lipnja nastupiti i na ITF turni-

Pratite nas na Facebook proﬁlu www.facebook.com/www.dulist.hr

ru u Montpellieru, gdje je, kao i u Mariboru, nagradni fond 25 tisuća dolara. Sve će, kaže Anin otac Mario, ovisiti o mišljenju liječnika u Strasbourgu. Potom, od 29. lipnja do 7. srpnja - Wimbledon i novi izazov za mladu Dubrovkinju.

sport

12/6/2013

OTVORENO PRVENSTVO ZADARSKE ŽUPANIJE U TROBOJU

Tri zlata za dubrovačke atletičare

NA OTVORENOM prvenstvu Zadarske županije u troboju za limače, koje je održano u subotu, 8. lipnja u Zadru, nastupila su četiri atletičara AK „Dubrov-

nik“ i osvojili tri zlatne medalje. U kategoriji dječaka (2002. godište), Toni Miloslavić je u konkurenciji 16 natjecatelja prvim mjestom u dalju te

trećim mjestima u trčanju na 60 metara i bacanju vortexa osvojio ukupno prvo mjesto. Nina Jakić, također u godištu 2002., među 11 djevojčica je

također bila najbolja. Osvojila je prvo mjesto u trčanju na 60 metara, drugo mjesto u skoku u dalj i treće mjesto u bacanju vortexa. Rebecca Beazkoetxea Radić (2002. godište) je među 14 natjecateljica, među kojima je bila i klupska kolegica Anđela Gabriela Curić, drugim mjestima u vortexu i dalju te trećim mjestom u utrci na 100 metara pobijedila zahvaljujući odličnim rezultatima u svim disciplinama, što konkurenticama nije uspjelo. Anđela Gabriela Curić je ukupno osvojila četvrto mjesto, a vrijedi izdvojiti njen plasman na treće mjesto u bacanju vortexa. Slijede Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u Čakovcu za mlađe juniore i juniorke, za mlađe i starije kadetske kategorije u Zagrebu, te za juniore i juniorke u Varaždinu.

NOGOMET

GOŠK ispao u polufinalu U FINALU Županijskog nogometnog kupa igrat će blatski BŠK Zmaj i opuzenski Neretvanac. Blaćani su na svom Zlinju svladali metkovsku Neretvu s 2:1. Poveli su gosti golom Tomislava Dodiga u 61. minuti, ali potom s dva zgoditka Nedjeljka Kaleba iz dva jedanaesterca u 74. i 88. minuti domaći rade preokret i na radost svojih Red Dragonsa prolaze u finale. Neretvanac je kreirao iznenađenje pobjedom u Lapadu nad domaćim GOŠK-om. Opuzenci su slavili golovima Dragana

Brečića u 29. minuti i Stanislava Vasilja u 34. minuti. Za GOŠK je iz jedanaesterca sma-

njio Lazar Zečević u 87. minuti, ali nije bilo više ni snage ni vremena za preokret.

Inače, u doigravanju za popunu južne skupine 3. HNL prvak Županijske lige Dubrovačko-neretvanske županije Gusar iz Komina zapeo je u polufinalu. Izbacila ih je Croatia iz Zmijavaca, prvak Županijske lige Splitsko-dalmatinske županije. Bilo je 1:1 u Kominu i 2:1 u Zmijavcima za Croatiu, koja će u finalu doigravanja igrati protiv Polače, prvaka Županijske lige Zadarske županije. Polača je u drugom polufinalu s ukupnih 7:0 svladala Dinaru, prvaka Županijske lige Šibensko-kninske županije.

12/6/2013

sport

PK JUG NA „ZLATNOM MEDVJEDU“

Zlato i dva srebra za Šmid S OSVOJENIM zlatom i dva srebra Slovenka Tanja Šmid bila je najuspješnija Jugašica na 28. međunarodnom plivačkom mitingu „Zlatni medvjed“, koji se u organizaciji Plivačkog kluba Medveščak od 7. do 9. lipnja održao na bazenu na Šalati u Zagrebu. Šmid je najprije prvog dana natjecanja osvojila zlatnu medalju u disciplini 800 metara slobodnom tehnikom. Do prvog srebra je doplivala u disciplini 100 metara prsno, a drugo srebro uzela je u utrci 200 metara prsnom tehnikom. Od drugih Jugovih plivača, Žana Manenica bila je 11. u kvalifikacijama na 200 slobodno (5. mjesto u juniorskoj konkurenciji), 14. na 50 metara slobodno (4. među juniorkama), kao i na 50 metara leptir, te 8. u utrci na 100 metara slobodno (3. juniorka). Maro Violić bio je 20. (5. junior) na 50 metara prsno, na 200

metara slobodno bio 25. (17. junior), na 100 metara slobodno 14. (7. junior), a u disciplini 50 metara slobodno 12. (6. u juniorskoj konkurenciji). Marko Limov na 100 metara prsno

zauzeo je 11. mjesto, a na 50 metara prsno bio je deseti. Ivan Bilić bio je 11. na 50 metara prsno i dvanaesti na 100 metara prsno. U disciplini 200 metara leptir tehnikom

Luka Đović bio je 16. (6. junior), na 100 metara leptir bio je 19. (9. među juniorima), dok je na 50 metara kraćoj relaciji bio 33. (16. u juniorskoj konkurenciji).

NOGOMETNI TURNIR U GRUŽU

Počinje Dubrovnik kup! TURNIR u nogometu na male barice (3+1) „Dubrovnik kup 2013.“ počinje u subotu, 15. lipnja na igralištu Osnovne škole Ivana Gundulića u Gružu. Pobjedniku turnira pripast će 10.000 kuna, drugoplasiranima 5.000 i trećeplasiranima 2.000 kuna, a bit će nagrađeni i najbolji pojedinci turnira. Ove godine ovaj događaj nudi i zanimljivost više. Naime, paralelno s glavnim turnirom održat će se i turnir za djecu rođenu 1998. godine i mlađu. Prijave u iznosu od 600 kuna za turnir u organizaciji udruge za šport i rekreaciju „Dubrovnik kup“ primaju se do četvrtka, 13. lipnja, dok će se izvlačenje parova održati u petak, 14. lipnja na igralištu u Gružu. Prijava za dječji turnir je besplatna.

Pratite nas na Twitteru www.twitter.com/dulist_hr

Sve informacije u vezi turnira mogu se dobiti na brojeve: 098/926 19 46 i 098/963 11 71.

12/6/2013

IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA ŠKOLARACA U SPONZI

Mali umjetnici pokazali talent IZLOŽBA radova polaznika likovne radionice Osnovne škole Marin Getaldić na temu ‘Interijer i dizajn’ otvorena je u ponedjeljak navečer u Palači Sponza. Na radionici su sudjelovala djeca od 6 do 14 godina, a radovi su nastali u OŠ Marina Getaldića i u ateljeu slikarice Rajne Inić, voditeljice radionice. Izložene slike rađene su na platnima i oslikanim crnim kartonima, a uz njih su bile izložene i dizajnirane torbe, ogledala i ogrlice, kao i oslikane školske stolice. Izložbu je otvorila ravnateljica OŠ Marina Getaldića Jadranka Dabrović, koja je tom prilikom izrazila zadovoljstvo rezultatima radionice, istaknuvši kako se možda i među djecom

koja izažu u Sponzi nalaze novi Masle, Dulčići i Pulitike. bm

duList IN

duList IN ZABAVA • GRADSKA SCENA • MODA • NOĆNI ŽIVOT

12/6/2013

VELIKO ZANIMANJE I PREPUNA DVORAN

‘Mali debeli rak

PREMA VIRTUALTOURIST.COM

Dubrovnik 8. svjetsko čudo? POVIJESNA jezgra grada Dubrovnika našla se u konkurenciji za osmo svjetsko čudo po izboru specijaliziranog portala za putovanja Virtualtourist.com! - Poznat kao Biser Jadrana, Dubrovnik je smješten na samom jugu dalmatinske obale u Hrvatskoj. Zaštićen UNESCO-om, primjer je dobro očuvanog kasnosrednjevjekovnog grada opasanog zidinama - stoji u objašnjenju nominacije dubrovačke povijesne jezgre, koja će se za titulu osmog svjetskog čuda boriti s još tristotinjak drugih odredišta. Glasovanje za osmo svjetsko čudo traje od 3. lipnja do 30. rujna, a moguće je dati jedan glas dnevno.

BOGAT PROGRAM PARKA ORSULA

Koncert Vasila Hadžimanova BOGATI program ovogodišnjeg Park Orsula Music Festivala počinje u subotu, 15. lipnja nastupom fusion-jazz kvinteta Vasil Hadžimanov Band. - Ono što namjeravamo predstaviti publici u Dubrovniku je širok repertoar koji obuhvaća svih pet albuma, ali je naravno fokus na ovom zadnjem. Muzika kojom se mi bavimo se može nazvati fusion muzika zato što je tako najjednostavnije. Fusion muzika praktično dolazi iz jazz muzike, a dopušta sebi da koketira s raznim drugim stilovima - ističu iz benda.

EKIPA IZA PROJEKTA Glavne uloge u filmu tumače Gracija Filipović, Nikša Butijer, Angela Bulum, Gabrijela Tutek Primorac, Perica Martinović, Nataša Dangubić i Vanesa Vidaković Natrlin. Film je sniman u Dubrovniku, a rađen je u produkciji Filmske udruge Motion i Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, dok su producenti Barbara Vekarić, Ivana Kragić i Marko Krmek.

12/6/2013

duList IN

FOTO: MARIJA BOŠKOVIĆ

kun’ osvojio srca Dubrovčana KRATKI FILM „Mali debeli rakun“ redateljice i scenaristice Barbare Vekarić premijerno je dubrovačkoj publici prikazan u nedjelju navečer u kinu Sloboda. „Mali debeli rakun“ u Dubrovnik je stigao nakon nastupa u glavnom programu 22. Dana hrvatskog filma i na Short Film Corneru slavnog filmskog festivala u Cannesu. Sudeći po velikom odazivu publike, ovaj zanimljiv film pobudio je interes i Dubrovčana. Radnja filma smještena je u ratni Dubrovnik 1991. godine, u kojem se priča odvija iz perspektive osmogodišnjakinje koja se, nesvjesna ratnih događanja oko nje, odlično zabavlja u skloništu sa svojom obitelji i prijateljima. Ipak, nastupa trenutak kada s trudnom majkom mora napustiti grad i oca, koji ostaje u gradu i kojeg možda više neće vidjeti. - To su moja sjećanja, ja sam u to vrijeme bila mala, nisam bila svjesna opasnosti koja je prijetila, nego sam se igrala, iako sam znala da se događa nešto čudno iz priča roditelja. Ali moj svijet je bio drugačiji, tako da sam taj osjećaj odlučila prenijeti na film - kazala je redateljica i scenaristica filma Barbara Vekarić, koja je ostala iznenađena velikim odazivom publike.

Pratite nas na Facebook proﬁlu www.facebook.com/www.dulist.hr

duList IN

12/6/2013

KAKO IZGLEDA ŽIVOT DUBROVČANINA VEDRANA PEROJEVIĆA U KINI

Gdje god dođeš, doče DUBROVČANIN, a Kinez, Kinez DUBROVČANIN a Dubrovčanin, riječi su koje možda najbolje opisuju Vedrana Perojevića, naše gore list koji svoj kruh zarađuje u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. Kakvi su Kinezi, što vole, koje običaje cijene, i općenito kakav je život jednog Hrvata, Dubrovčanina na Dalekom istoku podijelio je u razgovoru za duList. Kako ste se odlučili baš za Kinu? Nekako, prvi izbor našim ljudima je ipak Njemačka, Austrija... uglavnom zapadni svijet? - Živio sam i u Americi i Nizozemskoj i zato ne bih nikada u Europu, predosadna mi je, prestatična. Kad živiš ovdje to ne primjećuješ. Azija je dinamična, uvijek nekako stvari idu na bolje, a ovdje kad živiš, nebitno

Mi nikada nismo morali platiti nikakvo mito, ni reket, jednostavno stvari dobro funkcioniraju. Kod njih je dobra stvar, što je za državnu korupciju, ako je naštetio državi uvedena je egzekucija. Ako te uhvate – ‘metak u čelo’. To bi ja i kod nas uveo. Drugi će onda razmisliti dva puta prije nego naprave nešto slično jesi drugačiji, ali će te dočekati gostoljubivo.

KINA PUNO GOSTOLJUBLJIJVIJA

RESTAURANT AZUR IZ VANI

jesi li u Dubrovniku ili Zagrebu, ili negdje dalje, Europa je jako statična, sve je uvijek isto. Vratiš se nakon dvije godine, sve je isto, nakon pet, također isto. Ne mijenja se ni tekstura grada ni mentalitet ljudi. Kad pogledaš koliko se stvari tamo gradi, i koliko su ljudi prilagodljivi.. Jeli to nužno dobro? - Ja mislim da je, jer recimo u Gradu ljudi su dosta zatvoreni, a dosta ljudi koji su se vratili u Dubrovnik došli su s nekim pozitivnim vrijed-

nostima izvanka, što je jako dobro. S druge strane veliki broj građana ima kontakte sa različitim narodima, a opet su jako zatvoreni. Oni uvijek misle da je sve što je ovdje, je najbolje. Dubrovnik jest najljepši Grad na svijetu, i imamo najljepše more, ali ima toliko nekih drugih stvari, od hrane, kultura itd… Ljudi vanka nisu toliko uskogrudni, odnosno mislim da smo mi preosjetljivi na strance, a živimo od turizma. U Kini gdje god da dođeš, ti

Jeste li ikada imali nekih problema u Kini? - Nikada. Baš nikada. Ispočetka je bilo teško jer nisam znao jezik, a tada nitko od njih nije pričao engleski, ali i to se danas mijenja. Snađeš se nekako, pitaš ljude i pomognu ti. Jeste li imali nekog svoga u Kini tko Vam je mogao pomoći? - Ne, sve sam. Kako biste usporedili mentalitet Azije i Europe, pa i Dubrovnika? - Ovdje je puno više agresije. Tamo da uletiš u neku tučnjavu moraš

prijeći granicu deset puta. Ovdje ljudi planu puno brže. Možda je riječ o tome kako su ljudi nezadovoljni materijalnom stranom pa žele to ispoljiti, ne znam… Kad smo se toga dotaknuli, što je s materijalnom stranom najmnogoljudnije države na svijetu? Koliko je kriza uzela danak? - Mislim da ih to nije pogodilo, jer oni jedini mogu opstati sami. U krizi oni su kupovali tuđe vanjske dugove i njima je kriza pogodovala. Kakav je dojam od ljudi s kojima se družite ili susrećete? - Ne, zaista se nije osjetio nikakav pad. Država je postavljena drugačije od zapadnog svijeta. Tamo je kapitalizam u punom smislu riječi, ali država ti omogućuje da radiš. Svatko

12/6/2013

duList IN

RAZGOVARAO: NIKŠA MILETIĆ

ekaju te gostoljubivo! može imati svoj mali posao ako želi, a kad imaš postavljen posao plaćaš sve poreze, i sva davanja koja državu sljeduju.

OD HOTELA DO RESTORANA Kad biste usporedili poslovanje u Kini i Hrvatskoj? - Recimo da je to sasvim druga razina. Ovdje se radi u sitno, ali mi mislimo da radimo naveliko. Mi ne razmišljamo kako se predstaviti vanka, izuzev sporta recimo, a mi još nismo došli do faze kako prodati naš imidž na svjetskom tržištu. Kako je izgledao Vaš poslovni put u Kini? - Dobio sam posao 2005. godine u Shen Zhenu u jednom hotelu. Tamo sam radio neko vrijeme, a onda sam paralelno počeo voditi i jedan talijanski restoran. Vratio sam se 2007. godine kako bih završio fakultet i odradio sezonu i ponovno sam otišao za Kinu. Bio sam jedno vrijeme i profesor engleskog jer je ogromna potražnja za svakim tko zna taj jezik. Jedno vrijeme sam čak živio i u Sanyi, gradu prijatelju Dubrovnika. Otamo još uvijek imam super kontakte. Jedno vrijeme sam se bavio i trgovinom, a onda sam našao sam partnericu i popola smo otvorili restoran. Koji je tip restorana? - Pa zove se Azur. Pretežno je mediteranski, ali svašta nešto kombiniramo. I ovdje ćemo otvoriti jedan, ali će biti Azur Dubrovnik. On će biti kombinacija mediterana i Azije. Nastojat ćemo raditi i ljeti i zimi, ali vidjet ćemo još… Koliko vam je trebalo dok niste to stavili na svoje noge? - Pa kod njih je papirologija dosta komplicirana, imali smo odvjetnicu koja mi je dva puta tjedno donosila jedno tisuću papira koje sam morao potpisati. Na kineskom (smijeh) Je li Vas ikada bilo strah obzirom niste znali što potpisujete?

- Ne, jednostavno sam imao dobar osjećaj. Je li i kod njih vrijedi princip ‘plave kuverte’? - Pa…da, ima i toga, ali se više koristi za ubrzati neke stvari. Mi nikada nismo morali platiti nikakvo mito, ni reket, jednostavno stvari dobro funkcioniraju. Kod njih je dobra stvar, što je za državnu korupciju, ako je naštetio državi uvedena je egzekucija. Ako te uhvate – ‘metak u čelo’. To bi ja i kod nas uveo. Drugi će onda razmisliti dva puta prije nego naprave nešto slično. Što je s bandama, mafijom i slično? - U Zhu Haiju stvarno nema problema. Sve funkcionira. Ne vidiš policiju nigdje, a nema kriminala, kod nas vidiš policiju na svakom kantunu, i uvijek je neki problem. Kako bi opisao njihove političke prilike? - Tamo vlada komunistička partija, koja je podijeljena u više frakcija. Isto je kao kod nas, samo što kad oni nešto odluče napraviti, oni će to i učiniti. Dogovorit će se, piti će čaj dva dana i napravit će. Nema kod njih premišljanja, ili je za opće dobro ili nije.

SMOKVA USRED KINE Da se maknemo od politike, amo na osobnu razinu, imate li djevojku u Kini? - Imam, ali je iz Dubrovnika. Upoznali smo se ovdje prije 13 ili 14 godina. Ona je došla k meni u Kinu par mjeseci nakon što sam se ja smjestio i otada smo tamo. Kako izgleda život dvoje Dubrovčana u Kini? Imate li neke du-rekvizite u stanu? - Nemamo, stan nam je ‘ko i svaki drugi’, jedino što imamo smokvu. Usred Kine? - Da. I rodila je…ali male su (smijeh). Dobro….gdje je doma? - Ne znam. Kad putuješ dosta, ne-

BEISHAN FESTIVAL

... SA BRATOM kako je doma postalo tamo gdje si sa svojom djevojkom. Vezani smo za Grad, ali kad sam ovdje želim tamo, i obrnuto. S kime se družite u Kini? Zapadnjaci ili? - Većinom da. Ali miješano je društvo, bude i Kineza, Danaca, ma svega. Imaš uvijek neka različita društva i svako nosi neke svoje osobnosti. Koliko Kinezi drže do svoje kulture? - Jako su osjetljivi i jako paze na to. Kroz godine sve više i više cijene. Prije 30-ak godina se možda previše išlo u tu izgradnju, ali u posljednje vrijeme se sve više i više ulažu enormni novci u obnavljanje spomenika i njihovo brandiranje. U usporedbi s nama? - Kod nas je sve više očuvano, i obnavljaju se te stvari. Kod njih je bila jedna faza rušenja svega kako bi se

gradilo, sada sve što je ostalo, pokušavaju čuvati. Dosta ljudi radi na tome. Oni su infisani u svoju kulturu i prošlost, svoje dinastije. A kada je riječ o dnevnim običajima, koliko ti je trebalo da to naučiš? - Pa, trebalo je. Recimo kod njih je jako nekulturno dati primjerice vizitku ili novac jednom rukom. To se smatra kao da si ih bacio prema njima. Strašno je nekulturno i odbiti piće. Ako imaš neki sastanak i želiš napraviti bilo kakav posao, moraš piti. To su velike količine alkohola. Ali moraš. Takva je kultura. Ako se na sastanku izvadi boca te njihove rakije, ona se mora popiti. Dok netko ne padne na pod, ili taj koji je zvao ne kaže dosta! I nitko neće zamjeriti ako popiješ…pa pola boce previše? - Čak je poželjno!

duList IN

12/6/2013

15. LIPNJA U GOSPINOM POLJU

Noćna izložba pas AUTORI: DUBRAVKO JAPUNČIĆ I MIRKO JURANOVIĆ

KINOLOŠKA udruga “Libertas” u suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom organizira Nacionalnu noćnu izložbu pasa, CAC Dubrovnik, u subotu 15. lipnja na sportskim terenima u Gospinom polju. Izložba će biti organizirana u večernjim satima s početkom u 19 sati. Izložbu će suditi renomirani suci Srećko Kukić (HR), Nikola Smolić (HR), Dubravka Reicher (HR) i Refet Hadžić (BIH). U sklopu izložbe bit će organiziran i uzgojni pregled za sve pasmine, i to od 21 sat. Pokrovitelji izložbe su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica, Zračna luka Dubrovnik, Matica hrvatska i Veterinarska ambulanta Bobanović. Nakon organizacije prošlogodišnje izložbe, održane u Kuparima, a na kojoj je sudjelovalo oko stotinu domaćih i stranih izlaga-

ča sa svojim psima, i koja je bila organizirana nakon osam godina pauze, uvidjeli smo da Dubrovnik treba i zaslužuje biti uvršten u kinološku destinaciju svjetskih kinologa. Ove godine nam je želja da našu strast što više približimo našim sugrađanima, te da ih animiramo da u što većem broju dođu kao posjetitelji ili izlagači na našu izložbu, te da se upoznaju sa različitim pasminama pasa koje nisu u prilici svakodnevno vidjeti. Naravno, i na ovoj predstojećoj izložbi pasa željeli bismo da se odazove što veći broj izlagača, jer je to dokaz i potvrda predanog rada i truda. Želja i cilj dubrovačkih kinologa je da se u našem gradu organizira Međunarodna izložba pasa, jer Dubrovnik može i zaslužuje takvu manifestaciju, gdje bi ugostio najljepše pse svijeta, kao

i najpoznatije svjetske i europske izlagače.

POVIJEST IZLAGANJA PASA U HRVATSKOJ Kinološka aktivnost u jednoj zemlji počinje držanjem i uzgojem čistokrvnih pasa, a to je uvijek prije početka organiziranog kinološkog rada, to jest od osnivanja registrirane kinološke organizacije. Počeci organizirane kinologije u Hrvatskoj datiraju iz vremena kad je Hrvatska još bila dio Austro-Ugarske države, odnosno 1891. godine. U Zagrebu je 1881. godine osnovano Opće hrvatsko društvo za obranu lova i ribarstva, a 1891. društvo se učlanjuje u austrijsko društvo za čistokrvne pse u Beču. Godine 1897. tadašnje Lovačko društvo

osniva Komisiju za rodovnu knjigu, koja podatke o čistokrvnim psima iz Hrvatske i Slavonije šalje u austrijsku temeljnu knjigu za čistokrvne pse. U Vrbovskom u Gorskom kotaru održana je od 20. do 30. rujna 1894. godine regionalna izložba domaćih životinja na kojoj je bilo pokazano 10 istarskih goniča što je nazvano “mala izložba lovačkih pasa”, iako to nije bila ni smotra ni izložba u današnjem smislu, jer tada nije bilo ni kataloga prikazanih pasa, a niti ocjenjivanja. Prva prava izložba pasa s katalogom i ocjenjivačkom komisijom održana je u Zagrebu od 5. do 7. rujna 1906. godine, u okviru velike HrvatskoSlavonske zemaljske gospodarske izložbe na kojoj su bila izložena 103 psa raznih pasmina. Dan iza izložbe, 8. rujna održana je na prostoru izložbe prva utakmica pasa jamara u umjetnom rovu, a istog dana u lovištu u Stupniku održana je utakmica pasa ptičara. Godine 1912. održana je u Osijeku prva utakmica međunarodnog značaja za ispitivanje redarstvenih i ratnih pasa, a 1913. u Zagrebu se organizira, u okviru Zagrebačkog zbora, izložba s 80 pasa. S namjerom smo spomenuli povijest hrvatske kinologije iz koje je vidljiva kinološka kultura i etika koja aktivno djeluje više od jednog stoljeća. Tako i na području naše županije u prijašnjim godinama kinologija je počivala na nekolicini entuzijasta koji su svojim predanim radom, prvenstveno gajili ljubav prema psima. Danas se doslovno možemo pohvaliti radnom naših kinoloških udruga koje aktivno djeluju i koje iza sebe imaju

12/6/2013

duList IN

sa CAC Dubrovnik zavidnih rezultata i uspjeha kao što su organiziranje lovnih manifestacija, radnih ispita u sportskoj radnoj kinologiji i najveća kruna uspjeha je organiziranje Nacionalne izložbe pasa svih pasmina „CAC DUBROVNIK“ a koja bi se trebala kontinuirano održavati na ovim našim prostorima. I za kraj, koristimo ovu priliku i pozivamo sve naše sugrađane da posjete prvu noćnu izložbu pasa u Dubrovniku, 15. lipnja na sportskim terenima u Gospinu polju s početkom u 19 sati. Dođite i lijepo se provedite!

duList IN

12/6/2013

HUMANITARNA UTAKMICA ZA UDRUGU DOWN SINDROM

Inner Wheel - DU DOC’s 2:1!

HUMANITARNA utakmica ženskih ekipa Inner Wheel Dubrovnik i DU DOC’S pod motom „Pružimo djeci bolji život“ odigrana je 8. lipnja u popodnevnim satima na igralištu u Gospinom polju. Iako je u ovakvim susretima rezultat na drugom mjestu, valja istaknuti kako je pobjedu odnijela ekipa Inner Wheel Dubrovnik s 2:1. Ovaj hvale vrijedan događaj organiziran je sa svrhom prikupljanja sredstava za Udrugu za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije, točnije udruzi je dodijeljen ček od 30 tisuća kuna u svrhu rada rehabilitatora. U popratnom programu nastupile su i Cavtatske mažuretkinje te Plesni studio Dea.

12/6/2013

duList IN

FOTO: MARIJA BOŠKOVIĆ

FANTASTIČNA NOĆ FANTASTIKE

stični spektakl iz 1911. godine prema poemi Dante Allighierija Božanstvena komedija. Didak Lazzarin se ovaj put odlučio za nastup u izmjenjenoj sviračkoj postavi uz instalaciju i eksperiment trenutka. Projektni izleti noir rock benda DL i u daljnjoj umjetničko scenskoj aktivnosti nositi će kategoričnu etiketu THE LP (Didak Lazzarin Project). Nakon DL-a nastupili su slovenski Dežurni Krivci iz Prlekije. Četveročlani bend sa angažiranim tekstovima, čvrstom ritam sekcijom, žestokim gitarskim rifovima i teatralnim vokalom predstavio je svoj najnoviji album Fakti, dok im je podršku kroz video instalacije pružao grafiti umjetnik Gregor Purgaj. Kratki filmovi su oduševili,

Na rubu stvarnosti...u Orlandu FILMOVI, fantastika, mjuza, koncerti... Sve je to obilježilo gostovanje Grossmann festivala fantastičnog filma i vina iz Ljutomera, Slovenija, prošlog petka u Orlandu. Šest sati programa započelo je predstavljanjem kompilacijskog DVD-a Balkan Mayhem sa odabirom kratkometražnih horror filmova iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Impresivne produkcije, perfomansi, scenografije, efekti i originalne ideje ostavili su 20-ak filmskih entuzijasta bez daha. Kombiniranjem humora i horora, većina prikazanih filmova sadržavala je i jaku socijalnu kritiku aktualne društvene stvarnosti; ugovor s vragom kroz ugovor o deložaciji, obiteljske frustracije iz perspektive vampira ili zombija, štrajk glađu koji rađa kanibalističke apetite, ovisnost o ‘’junk food-u’’ kao uzrok epidemije... Projekcije su završile kratkim horor filmom Jesi skonto iz produkcije Udruge mladih Orlando,

koji će biti prikazan u konkurenciji kratkog filma na ovogodišnjem, devetom Grossmann filmskom festivalu. U pauzi do nastupa dubrovačkog benda Didak Lazzarin odvrtio se i Inferno, nepravedno zanemaren, talijanski fanta-

Krivci sa VJ-ingom također, a THE LP je otprašio svoj prvi eksperiment. Grossmann FFF baziran je na filmskom programu osmišljenom od strane pravih i aktualnih ljubitelja žanra, dok im je Laibachkunst zaslužan za dizajn. sd

duList IN

12/6/2013

POČETAK 16. LIPNJA

Biciklima od Savudrije pa sve do Cavtata! PETORICA zagrebačkih biciklista-amatera uskoro kreće na nezaboravnu pustolovinu po hrvatskim otocima i obali! Biciklistička ruta protezat će se od najzapadnije točke u Hrvatskoj, rta Savudrije pa sve do juga, točnije do Cavtata. U samo dva tjedna, koliko traje njihov godišnji odmor, ova petorka odvozit će ukupno 800 kilometara! Prvotna ideja dvotjedne pustolovine je promoviranje hrvatske biciklističke otočne rute te ucrtavanje iste preko GPS-a. Cilj ove zanimljive mini biciklijade je proširiti ideju o aktivnom korištenju godišnjeg odmora kroz biciklizam te pokušati ostvariti prepoznatljivost projekta Adriatic Coast Cycling, kako bi se i narednih godina istom priključilo što više zaljubljenika u biciklizam, prirodu i hrvatske otoke i obalu. Početak avanture rezerviran je za 16. lipnja, dok je završetak turneje planiran za 1. srpnja.

12/6/2013

horoskop

OVAN

VAGA

Do sredine tjedna vaši će privatni odnosi biti dobri, a vi zadovoljni. Sredinom tjedna počinje nešto manje povoljno razdoblje za ljubav kad ćete imati potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje će splasnuti. Na poslu će vam i dalje ići dobro.

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Lako ćete se povezati s drugima, a posebno s onima koji ne rade u istom mjestu gdje i vi. Idite tamo gdje vam je dobro.

BIK

ŠKORPION

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka do sredine tjedna. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih financijskih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i vući smjelije poteze. Osjećat ćete olakšanje i brže ćete se opuštati.

U prvoj polovini tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda, od sredine tjedna počinje povoljno ljubavno razdoblje kad će pozicija Venere na nebu podržavati vaša ljubavna očekivanja. Opet će se pojaviti podrška drugih kojoj se usput, uopće niste nadali.

BLIZANCI

STRIJELAC

Do sredine tjedna Venera je još u vašem znaku, pa se potrudite ispuniti svoje (ili nečija) ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na tiši način. Mars u vašem znaku sigurno će vas potaknuti na više aktivnosti, no povremeno zastanite.

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav još uvijek mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati, nego prođite kroz to.

RAK

JARAC

Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Kako Venera ulazi u vaš znak ovih dana osjećat ćete sve veću potrebu za ljubavlju. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu.

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će fascinantna. To je posljedica toga što vi točno znate što hoćete, pa nema gubljenja vremena na suvišna razmatranja.

LAV

VODENJAK

Izdržite još do sredine tjedna. Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da bi se mogli razmahati. Idite korak po korak. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom.

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Napokon će doći do poboljšanja u vašoj radnoj sferi. Istovremeno ćete osjetiti i kako vam se vraća snaga.

DJEVICA Prvi dio tjedna donijet će još poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše zato jer od sredine tjedna počinje povoljnije ljubavno razdoblje kad će stvari polako dolaziti na svoje mjesto. Treba odraditi još neke detalje kako bi dospjeli tamo gdje vam je mjesto.

RIBE Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa iliprincezu na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda. Neka preispitaju svoja očekivanja. Boravak u prirodi osvježio bi vas. Oni koji mogu, uzet će par slobodnih dana. Pazite da se ne počnete debljati.

duList info

duListnfo i

KNEŽEV DVOR, PA ČILIPI

Dva koncerta DSO-a

NAJAVE • DOGAĐANJA

IMPRESSUM GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić FOTOGRAF Zvonimir Pandža KOLUMNISTI Božo Lasić, Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin MARKETING Kristina Ostojić, Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš JUST DUBROVNIK Kim Lucia Butigan, Ariana Koši

Dubrovnik, 12/6/2013 Broj 88 GODINA II. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

DUBROVAČKI simfonijski orkestar najavljuje dva zanimljiva koncerta u ovom tjednu. Tako će 14. lipnja u 21 sat u Kneževu dvoru koncertom dirigirati Nicola Giuliani iz Italije, a na klaviru je Naira Asatrian. Repertoar donosi djela L. van Beethovena ‘5. Koncert za klavir i ork. u Es duru, op. 73’ te ‘8. simfonija u F duru, op. 93’. U subotu, 15. lipnja DSO će nastupiti u Čilipima, u Crkvi sv. Nikole s početkom u 20 sati. S njima će nastupiti Mješoviti zbor Libertas, a također dirigira Nicola Giuliani, a uz njega i Viktor Lenert. Na progamu su djela ‘Zbor židova iz opere Nabuko’ G. Verdija, G.F. Händel Aleluja iz oratorija Mesija, Krist na žalu, te Beethovenova ‘8. simfonija u F duru’.

U LAZARETIMA

12/6/2013

Koncert Organizatora kiše - Mirsa DUBROVAČKI kantautor i svima poznat trubadur Mirso Đulančić, održat će koncert 13. lipnja u prostoru Lazareta. Mirso će nastupiti uz prijatelje, a večer započinje u 22 sata. Dođite i poslušajte legendarne hitove kao što su Organizator kiše, Septembar....

U SMOKOVLJANIMA

Proslava sv. Vida

ŽUPA sv. Vida u Smokovljanima u subotu, 15. lipnja proslavlja svog zaštitnika. Euharistijsko slavlje u 10 sati i 30 minuta predvodit će dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a nakon mise slijedi procesija.

12/6/2013

zadnja

NAJNOVIJI DUBROVAČKI EKOCID

Tko je uništio ljute naranče?

12/6/2013

POGLED STRAGA

aktualno

U NOVIM PLANOVIMA KORIŠTENJA LAZARETA NEMA MJESTA ZA CIVILNO DRUŠTVO - GRAD OBEĆANJIMA UŠUTKAO UDRUGE

duplerica

PRVA GENERACIJA UČENIKA PRIVATNE GIMNAZIJE SVEČANO OBILJEŽILA ISPIT ZRELOSTI

kultura

KARAMAZOVI ODUŠEVILI PUBLIKU – TRAGEDIJI UNATOČ, OSTAJE NADA

IAKO su ekocidi u Dubrovniku učestala stvar, postoje lokacije na kojima se ‘prevršila mjera’! Naime, početkom prošlog tjedna, na putu Josipa Kosora netko je, koseći travu, grubo oštetio 47 stabala ljutih naranača, poznate dubrovačke sorte stabala koja je cijenjena još iz doba Dubrovačke Republike. Od njih 47, dvadesetak ih je dovedeno gotovo do usahnuća. U vremenu dolaska pape Ivana Pavla II., ukupno je posađeno

osamdeset stabala, a do neki dan preživjelo ih je čak 76. Nakon svih nedaća koje su u ovih deset godina stabla preživjela, od suše, oštećenja kore, drugih vremenskih (ne)prilika, sada su – desetkovane. Br utalnošću, neznanjem i neiskustvom rada uništen je drvored predivnih stabala koja su iduće godine trebala dati ukrasni

rod, ističu za duList stanovnici okolnih kuća, te napominju i kako je o svemu obaviješten ‘Vrtlar’, međutim, ističu kako nitko iz ‘Vrtlara’ nije radio ovaj posao.

duList IN

ŽIVOT DUBROVČANINA U KINI – VEDRAN PEROJEVIĆ: GDJE GOD DOĐEŠ, DOČEKAJU TE GOSTOLJUBIVO!

okreni dulist.hr