duList #47 by DuList

ODBIJENA DONACIJA

VATROGASCI I PR-ovci

OPAČAK PREUZIMA

Tko radi protiv U obruču vatre Prodana PGM Lokruma? Ragusa, slijedi Konel i medija SRIJEDA, 22. KOLOVOZA 2012. / BROJ 47 / CIJENA 6,99 KUNA

OPREZ! Krade se ČITAČI KARTICA NA BANKOMATIMA

nemilice NATRAG U KLUPE

Nema odgode

Škola počinje 3. rujna POZNATI UGOSTITELJ IVO RUDENJAK ODGOVARA KANTAUTORU

‘Koliko je Ibrica Jusić poreza platio u životu?’

22/8/2012

PEŠKAFONDO

22/8/2012

Blago nama bogatima Hoće li zbog odbijanja 70 tisuća kuna donacije biti zatražena ostavka, recimo predsjednice Upravnog vijeća Ljiljane Lakić? Vjerojatno neće, a i zašto bi? Pa nije nanijela sebi štetu, tek nekoj Ustanovi na koju mora trošiti vrijeme

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ BAHATOST i/ili neznanje zavukli su se duboko u pore ovog Grada. U vrijeme kad kriza razjeda gotovo sve segmente društva, neko se tamo politički podobno društvance na otoku Lokrumu našlo toliko složno u odluci i odbilo donaciju u vrijednosti od 70 tisuća kuna! Zar smo toliko bogato društvo? Zar Rezervat Lokrum ne treba ni kune poklonjenih sredstava već može sve svoje potrebe financirati iz svog redovitog poslovanja. Blago njima ako je tako, ali nažalost stvarnost je posve drukčija. Lokrum životari na jaslama Grada, krpi kraj s krajem, potrebna mu je svaka lipa.

Jedan telekomunikacijski operater odlučio je nedavno iznos od 70 tisuća kuna donirati Rezervatu Lokrum, a da za tu gestu ne traži nikakvu uslugu niti protuuslugu. Željeli su biti društveno korisni, međutim naletjeli su na Upravno vijeće ove dubrovačke ustanove. Družina u Upravnom vijeću je odlučila kako njima novci jednostavno nisu potrebni! Ma super. I pitam se, hoće li za ovo netko snositi odgovornost? Hoće li zbog odbijanja 70 tisuća kuna donacije biti zatražena ostavka, recimo predsjednice Upravnog vijeća Ljiljane Lakić? Vjerojatno neće, a i zašto bi? Pa nije nanijela sebi štetu, tek nekoj Ustanovi na koju mora trošiti vrijeme slušajući mučna izvješća o radu i tu i tamo mora donijeti neku odluku. Ali ni ona, ni članovi vijeća nisu odlučili da neće primati novčanu naknadu za to što sjede u Upravnom vijeću Lokruma. Bilo kako bilo, odbili su donaciju i nikome ništa. A da živimo u krajnje poremećenim društvenim odnosima, i da slučaj Lokruma nije iznimka, kroničari gradskih zbivanja od pred desetak i više godina lako će se prisjetiti još jednog

sličnog slučaja. Bilo je to doba gradonačelnikovanja Bogdanovića koji je u svom osornom maniru odbio donaciju za uređenje parka na Gracu. Da, isti onaj Gradac koji dan danas stoji onako zapušten i neuredan, ma ruglo Grada. Tih je godina jedna svjetski poznata farmaceutska tvrtka odlučila donirati čak 70 tisuća funti (ne kuna, nego funti) za uređenje parka. Donacija je dogovorena s Bogdanovićevim prethodnikom, pare su uredno sjele na račun, napravljen je klaster bilja, dakle snimljeno je postojeće stanja zelenila u parku i baš tad se Vido uhvatio vlasti. Nešto mu nije bilo po gustu pa je lijepo odlučio vratiti funte. Nije se zahvalio, tek je poručio da mu ne trebaju. Ma što će nama tamo neki Englezi solit pamet i tražit izvješća o dotad utrošenim soldima. Nama je dobro i ovako. I tako ili ovako eno nama našeg Graca stoji k’o kakvo strašilo. Nitko se više nije potrudio nastaviti rekonstrukciju jer novaca nema, a i ako ima, puno je prešnijih stvari od parka. A prioriteti se ne rade po nekoj strategiji, većinom ovise o trenutnom raspoloženju prvog čovjeka Grada.

Nego to je bilo davno. Neki ne pamte, a neki niti ne žele pamtit to ludilo. A danas, očito se sve ponavlja. I nije Lokrum izoliran slučaj. Dubrovačka javnost zgraža se na primjeru obnove kapelice na Boninovu za koju je gospođa (koju smo jednom prozvali Cvijeta, jer donatorica želi ostati anonimna) odlučila donirati 200 tisuća eura. Posao sanacije kapelice na groblju već je davno trebao biti dovršen, a on nije ni započet. A zašto nije? Ma gluposti pitam. Zbog politike! Zbog toga što se posao nije moglo naštelit’, što se nije mogla zaradit’ kakva provizijica, a mnogi su baš sebe vidjeli na toj listi. Kapelica će se na sreću obnoviti, prvenstveno zbog upornosti gospođe koja se nije predomislila i povukla donaciju, samo se nadam da rujanske kiše neće poremetiti dinamiku obnove tijekom 90 radnih dana. I kakvu pouku može izvući potencijalni donator osim da mu je bolje ne darivati nikakve novce, ne nuditi nikakve donacije, jer može doživjeti samo stres i prezir. Zahvalnost nikako. Prebogati smo? Ma ne, tek bijedni, neuki i nadasve bahati. Adio Vam ODBIJENA DONACIJA

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 29. KOLOVOZA

VATROGASCI I PR-ovci

OPAČAK PREUZIMA

Tko radi protiv U obruču vatre Lokruma? i medija SRIJEDA, 22. KOLOVOZA

2012. / BROJ 47 / CIJENA

Kralji prodajom spašavaju Konel?

6,99 KUNA

OPREZ! Kr

ČITAČI KARTICA NA BANKOM ATIMA

ade se nemilice NATRAG U KLUPE

Nema odgode

POZNATI UGOSTITELJ

Škola počinje 3. rujna IVO RUDENJAK ODGOVA

‘Koliko je Ibrica Jus poreza platio u živoićtu?’ RA KANTAUTORU

GRAD

22/8/2012

Ustani, Bebo, Du BETON PROGUTAO KAMENI ZID LJETNIKOVCA BJELOKOSIĆ

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ / SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Građani se zbilja s punim pravom mogu zapitati tko sjedi u toj ustanovi koja bi navodno trebala brinuti o zaštiti kulturne baštine. Pritom nije potrebno podsjećati na niz propusta u procjeni konzervatora, a za koje nikada nisu odgovarali višim tjelima u Ministarstvu kulture NAKON napisa u prošlom broju tjednika duList, ništa se osim građevinskih radova nije pomaklo po pitanju očite devastacije kompleksa ljetnikovca Bjelokosić na Ilijinoj Glavici. Kameni zid koji je prošlog tjedna tek djelomično bio ‘presvučen’ u beton na kraju je u potpunosti pokriven tim materijalom.

SPORNI KAMENI ZID ‘PRESVUČEN’ U BETON

LJETNIKOVAC BJELOKOSIĆ

Dakle, dok smo čekali na odgovor i reakciju Konzervatorskog odjela, od kojeg smo očekivali da će se upoznati s novonastalim stanjem i reagirati u interesu zaštite kulturne baštine, kameni zid ljetnikovca je u potpunosti zabetoniran i time nestao iz vida svakodnevnih prolaznika. Na postojanje kamenog zida podsjeća tek pola metra nepokrivene površine s unutrašnje strane u vrtu kompleksa. Navodno se u ‘presvlačivanju’

22/8/2012

ubrovnik te zove! reakcije konzervatora.U našem upitu poslanom 10. kolovoza zamolili smo Konzervatorski odjel u Dubrovniku da utvrdi jesu li ljetnikovac, pa tako i sporni kameni zid, zaštićena cjelina jednog kompleksa, bez obzira što je pred gotovo 35 godina tadašnja Općina Dubrovnik taj dio parcele uz sami kameni zid otkupila od građana. Nismo dobili odgovor. Također smo tražili od konzervatora da izađu na uviđaj i utvrde je li u slučaju betoniranja kamenog zida riječ o devastaciji. Nismo dobili odgovor. Čak smo pitali i najosnovnije pitanje: je li Konzervatorski odjel uopće upoznat s ovim slučajem, je li uopće izišao na uviđaj te je li uopće utvrđena odgovornost za devastaciju zida. Nismo dobili odgovor.

HLADNOKRVNA ŽANA

kamenog zida čak i razgradio, ili je bolje reći skratio sam vrh zida, ali nitko ne zna gdje je taj kamen završio niti zašto je to učinjeno.

KAMENI ZID PRUTALNO DOKRAJČEN Ono što posebno ljuti (jer na silovitost i bezskrupuloznost građevinara smo na žalost već navikli) jest potpuni izostanak

Ono što jesmo dobili iz Konzervatorskog odjela deset dana nakon upita (dakle, u vremenskom razdoblju kad je kameni zid brutalno dokrajčen) u odgovoru bez klase i uredskog broja(?!), datiranom na 17. kolovoza, a koje smo na našu e-mail adresu primili 20. kolovoza (pa zar danas i e-mailovi putuju tri dana?!) jest dopis u kojem pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća gotovo hladnokrvno piše: - Konzervatorski odjel u Dubrovniku u postupku izdavanja lokacijske dozvole prihvatio je Idejni projekt rekonstrukcije ulice Pera Bakića, križanja Ilijina Glavica, dijela ulice Vladi-

KAMENI ZID PRIJE SEDAM DANA

mira Nazora i dijela Zagrebačke ulice, izrađenom od Instituta IGH d.d., ZOP IP-IG-10011/11, uz poštivanje posebnih uvjeta iz područja zaštite kulturne baštine, a koji se odnose na očuvanje postojeće parcelacije (KLASA: 612-08/11-23/3140 od 14. studenog 2011. godine). Građevinski radovi na Ilijinoj Glavici izvode se prema Građevinskoj dozvoli (KLASA: UP/I-05-51370-82 od 6. travnja 1982. godine) – stoji u odgovoru kojeg je potpisala pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća. Dakle, ni riječi o devastaciji kamenog zida. Građani se zbilja s punim pravom mogu zapitati

tko sjedi u toj ustanovi koja bi navodno trebala brinuti o zaštiti kulturne baštine. Pritom nije potrebno podsjećati na niz propusta u procjeni konzervatora, a za koje nikada nisu odgovarali višim tjelima u Ministarstvu kulture. - Ovako što učinjet je bilo nezamislivo u doba Bebe Beritić – rekli su nam prolaznici upirući pogled na devastirani kameni zid. Čini se kako će se građani Dubrovnika sve više sjećati ljudi i građevina iz nekog prošlog doba, a sve manje dizati glas da se brutalna razaranja povijesnih dubrovačkih prostora zaustave.

KAMENI ZID JUČER

IZDVOJENO

22/8/2012

ZRAČNA LUKA DOČEKUJE ‘MILIJUNAŠA’ RANIJE OD OČEKIVANOG

Milijunti putnik slijeće u četvrtak! Zračna luka Dubrovnik u četvrtak u 10 sati očekuje milijuntog putnika u 2012. godini. Kako nam je rekao direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić prošle godine milijuntni putnik stigao je u ZL Durovnik 2. rujna. - Dolazi značajno ranije u odnosu na

prošlu godinu. Vrlo smo zadovoljni, čak stiže ranije nego što smo očekivali. Znak je to intenzivnih letova ne samo vikendom nego i preko tjedna. Mogu reći da se približavamo rekordnoj godini u našom 50godišnjem poslovanju, 1987. godini, kada

Nema odgode nastave

je bilo milijun i 470 putnika. To je bio naš svevremenski rekord, kojeg bi, ako nastavimo ovakvo uspješno poslovanje, možda mogli prebaciti ove godine - istaknuo je Tolić. ap

Svi u školske klupe 3. rujna Nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području Grada Dubrovnika počet će u ponedjeljak, 3. rujna 2012. godine. Potvrdili su nam to i iz Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije, kao i iz Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika. Na njihovu adresu, naime, nije pristigao niti jedan zahtjev za eventualnom odgodom početka nastave. Premda je postojala mogućnost fleksibilnog početka nastave 3. ili 10. rujna, odnosno trajanje zimskog odmora učenika dva ili tri tjedna, ravnatelji i ravnateljice škola ipak su se odlučili za raniji, odnosno uobičajeni termin početka školske godine. Nastava tako počinje 3. rujna 2012. godine, a završava 14. lipnja 2013. godine. Nastava se izvodi u dva polugodišta. Prvo polugodište traje od 3. rujna 2012. godine do 21. prosinca 2012. godine, a drugo traje od 14. siječnja 2013. godine do 14. lipnja 2013. godine. Zimski odmor učenika počinje 24. prosinca 2012. godine, a završava 11. siječnja 2013. godine, proljetni počinje 25. ožujka 2013. godine, a završava 29. ožujka 2012. godine, dok ljetni odmor učenika počinje 17. lipnja 20013. godine, osim za učenike koji polažu razredni ili popravni ispit. Maturantima će zadnji dan nastave biti u petak 17. svibnja.

22/8/2012

SVIH 106 PLAŽA ODGOVARAJUĆE ZA KUPANJE

Gdje je more izvrsno, a gdje zadovoljavajuće More je i dalje čisto za kupanje. Pokazalo je to sedmo ovogodišnje ispitivanje uzoraka mora na svim plažama, i svi su odgovarali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Naime, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je ispitivanje od 6.- 17. kolovoza 2012. godine na 106 plaža u Županiji. More na 99 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Na plažama Hotela Bon Repos na Korčuli, Supavo u Stonu i Suđurađ na Šipanu, more je bilo dobre kakvoće, dok je na plažama Mali Zaton, Trstenica u Orebiću, Polače na Mljetu i Prigradica na Korčuli bilo zadovoljavajuće kakvoće.

POREZ NA IMOVINU

Za dubrovačkih 100 kvadrata -

44 tisuće kuna poreza Na sam spomen uvođenja poreza na imovinu u Hrvatskoj se uznemire duhovi. Tako je i posljednjih dana hrvatska javnost uzburkana najavama uvođenja novog poreza, koji bi na snagu trebao stupiti već iduće goidne. U prvoj bi fazi bio samo drugo ime za komunalnu naknadu. I dok u Ministarstvu financija nikakve izjave o ovom pitanju ne davaju u javnost, mediji su počeli raditi i izračune. Tako je Jutarnji list izradio simulaciju poreza na imovinu, uzevši kao poreznu osnovnicu prosječnu tržišnu vrijednost nekretnine, a kao poreznu stopu odabrali su dva posto, koja se koristi u mnogim europskim zemljama. Mi smo njihovom popisu od 4 velika grada u Hrvatskoj dodali i Dubrovnik. Tako se došlo do izračuna da će se za 100 kvadrata stana u Zagrebu plaćati godišnji porez u iznosu od 37 tisuća kuna, dok je kao prosječna tržišna cijena uzeta ona od 2.500 eura. Za toliki stan u Rijeci izdvajao bi se godišnji iznos od 22 tisuće kuna, dok bi po-

rez u Splitu na toliku kvadraturu iznosio 36.000 kuna. Osječani bi za 100 kvadrata stana, uz prosječnu tržišnu cijenu od 1000 eura plaćali godišnji porez na stan u iznosu

od 15.000 kuna. Uzmemo li da je prosječna tržišna vrijednost u Dubrovniku 3000 eura, godišnji porez na stan u Dubrovnik te veličine bio bi oko 44 tisuće kuna.

AKTUALNO

22/8/2012

Pazite se s DUBROVČANI OPET ŽRTVE DRSKE PRIJEVARE I KRAĐE

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

DUBROVČANI su još jednom postali žrtve bezobzirne krađe. Naime, na nekoliko bankomata OTP banke u Dubrovniku otkriveni su tzv. skimmeri, uređaji pomoću kojih lopovi, nakon što korisnik dovrši transakciju na bankomatu, bez problema saznaju njegove podatke i dobivaju pristup računu.

UREĐAJI OTKRIVENI NA DVA BANKOMATA Dojavila nam je to sugrađanka koja je i sama postala žrtva drske krađe. Nakon što je koristila bankomat u ulici Iva Voj-

MOGUĆE SUMNJIVE SITUACIJE

Ne gubite kartice iz vida - Prodavač u trgovini uzima karticu izvan vidokruga vlasnika kartice kako bi naplatio uslugu. - Vlasnik kartice zamoljen je da ‘provuče’ karticu kroz više od jednog aparata. - Prodavač u trgovini provukao je karticu kroz drukčiji aparat od onog kojeg je koristio vlasnik kartice - Neobičan uređaj ugrađen na bankomat - Nepoznate i neodobrene transakcije na računu ili kreditnoj kartici

Najčešći slučajevi skimminga su postavljanja posebnih sitnih uređaja u utor za karticu kako bi se očitali podaci s magnetnih traka na kartici, uz postavljanje minijaturnih video kamera kojima se bilježi PIN korisnika. Druga metoda je posebna presvlaka preko tipkovnice koja pamti PIN i bežičnom tehnikom podatke prebacuje u udaljeni uređaj. Nakon sakupljanja ključnih podataka kradljivci mogu izraditi lažne kreditne kartice i skidati novčane iznose s računa žrtava novića, pritom se pridržavajući svih preporuka i upozorenja o zaštiti pri unošenju PIN broja, s računa joj je ‘zbrisano’ četiri tisuće kuna. Banka je taj kriminalni čin otkrila i blokirala joj karticu, ali javnost o tome

nije službeno obavijestila. IZ OTP banke priznali su kako imaju problem sa skimmingom na dva bankomata. - Zbog opravdane sumnje u pokušaj skimminga na dva bankomata u Dubrovniku blo-

kiran je određen broj kartica. Blokirane kartice će našim klijentima u najkraćem roku biti zamijenjene na trošak banke. U skladu s propisanim pravilima, Kontakt centar je klijente obavijestio o događaju i bloka-

22/8/2012

skimmera! SHUTTERSTOCK IMAGES LLC

stavljanja posebnih sitnih uređaja u utor za karticu kako bi se očitali podaci s magnetnih traka na kartici, uz postavljanje minijaturnih video kamera kojima se bilježi PIN korisnika. Druga metoda je posebna presvlaka preko tipkovnice koja pamti PIN i bežičnom tehnikom podatke prebacuje u udaljeni uređaj, čime je izbjegnut problem vraćanja na mjesto zločina kako bi se ‘pokupilo’ nezakonito stečene informacije. Nakon sakupljanja ključnih podataka kradljivci mogu izraditi lažne kreditne kartice i skidati novčane iznose s računa žrtava.

di kartice. Napominjemo da niti jedan klijent OTP banke neće biti oštećen jer će im sva sredstva biti vraćena - odgovorili su nam iz OTP banke. Također su napomenuli kako su o pokušaju skimminga na svojim bankomatima obavijestili sva nadležna državna tijela, ostale banke i kartične kuće kako bi se spriječila daljnja zlouporaba kartica i zaštitili korisnici kartica. Skimming inače spada u područje prijevare i krađe kreditnim karticama s ciljem neza-

konitog stjecanja novca. Skimmingom se smatraju razni oblici prijevare, od najobičnijih fotokopiranja računa do nešto naprednijih metoda poput korištenja posebnih sitnih uređaja kojim se prikupljaju tisuće kartičnih podataka. Skimming je moguć u svakoj situaciji kada se koristi kartica, najčešće daleko od pogleda vlasnika, od plaćanja računa u restoranu ili trgovini do plaćanja benzina na pumpnoj stanici. U Hrvatskoj i Dubrovniku ipak su najčešći slučajevi po-

PODIZANJE NOVCA IZ EGZOTIČNIH ZEMALJA Običnom korisniku bankomata nešto je teže otkriti uređaj za skimming, ali kada

se skimmingom nareda nekoliko žrtava, a novac se počne podizati iz Južne Amerike, Tanzanije ili neke druge egzotične države, banci je poprilično jednostavno otkriti počinjenje takvog kaznenog djela. Korištenjem sofisticiranih algoritama moguće je otkriti i šablone prijevare, čime se lakše dolazi do počinitelja. Inače, do skimming uređaja može se prilično lako doći preko raznih internetskih foruma, gdje tehnološki geekovi s lošim namjerama nude svoje najnovije izume za krađu podataka, koje je moguće napraviti čak i od starih kopirnih aparata ili Mp3 uređaja. Postavljanje skimmera česta je pojava na području Dubrovika u vrijeme turističke sezone. Stoga vrijedi upozoriti na pojačan oprez pri korištenju bankomata.

KAKO SE ZAŠTITITI OD SKIMMINGA?

Provjeravajte transakcije - Čuvajte svoje kreditne kartice na sigurnom i s nikim ne dijelite svoj PIN podatak. Ne držite zapisan broj PIN-a uz karticu. - Kad primite bančin izvještaj o stanju računa, dobro provjerite sve transakcije. Sve transakcije koje ne možete objasniti prijavite banci. - Koristite tajne podatke koje će ostalima biti teške za pogoditi. - Prije korištenja bankomata pregledajte ga, možda ćete naći sumnjive nadogradnje. Ako se čini sumnjiv, nemojte ga koristiti, već obavijestite banku. - Uvijek se pitajte vjerujete li osobi kojoj predajete svoju karticu. U trgovini radije platite gotovinom ili nemojte obaviti kupnju, ako vam se prodavač učini sumnjiv.

GRAD

22/8/2012

UPRAVNO VIJEĆE ODBILO DONACIJU OD 70 TISUĆA KUNA

Tko radi prot PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Upravno vijeće Javne ustanove Rezervat Lokrum odlučilo je odbiti donaciju trgovačkog društva TELE2 d.o.o. u iznosu od 70 tisuća kuna! Naime, članovi Upravnog vijeća su, što su nam i potvrdili, jednoglasno odbili vrijednu donaciju, no očito svijesni da javnost neće baš blagonaklono gledati na takvu odluku, pogotovo danas, u vrijeme sveopće krize, počeli su nam plasirati šarolike izjave navodeći da zapravo ništa nisu odbili, već su tek odgodili odluku do slijedećeg Upravnog vijeća. Pomoćnica ravnatelja za razvoj i promidžbu Kristina Ćurčija kaže kako je i do nje došla informacija kako su članovi UV-a navodno digli ruku protiv donacije, ali kako će ipak pričekati da vidi zapisnik.

Ako je istina da su digli ruku protiv donacije, razočarana sam, jer oni time smanjuju prihode, a mi se borimo za svaku kunu. S kojim pravom to čine? Obveza članova UV je zastupanje in teresa vlasnika, stoga mi nije jasno ovakvo ponašanje - tvrdi pomoćnica ravnatelja Kristina Ćurčija

SMANJUJU PRIHODE USTANOVE Navodno se Ćurčija obratila i za pomoć svojoj stranačkoj šefici, no Olga Muratti vijesti o nepotvrđivanju donacije telekom operatera, ali i o lošim odnosima na Lokru-

TOMISLAV MARGARETIĆ

mu nije željela čuti od svoje stranačke kolegice već smatra kako joj se trebao obratiti sam direktor Petrušić. Ćurčija je tek potvrdila kako se pismeno obratila predsjednici dubrovačkog SDP-a Olgi Muratti od koje još uvijek čeka odgovor. - Ako je istina da su digli ruku protiv donacije, razočarana sam, jer oni time smanjuju prihode, a mi se borimo za svaku kunu. S kojim pravom to čine? Obveza članova UV je zastupanje interesa vlasnika, stoga mi nije jasno ovakvo ponašanje. Što ako se TELE2 predomisli? Htjeli smo nabaviti AED defibrilator, koji inače košta

22 tisuće kuna i razmišljali smo kupiti ga svojim sredstvima jer je to uređaj koji bi uvelike pomogao našim posjetiteljima ako bi im se na otoku dogodio infarkt. Pa zar ga nismo mogli kupiti od te donacije? - tvrdi Ćurčija, dodajući kako joj je žao što nije nazočila spornoj sjednici. - Nisam bila ni pozvana, mada su se neke točke ticale razvoja - kaže Ćurčija. - Rezervat Lokrum je 2008. godine od tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice dobio milijun kuna kako bi isplatili plaće. Mojim dolaskom na mjesto predsjednice Upravnog vijeća u svibnju 2009. tvrtka

22/8/2012

tiv Lokruma? MARIO PETRUŠIĆ ži i infrastrukturi. Zahtjev je zapravo bio tek formalne prirode, pa su ruke ravnatelja Marija Petrušića, kao i Upravnog vijeća bile vezane. Odobrenje je izglasano, a Rezervat zakonski nije mogao tražiti naplatu naknade.

završava godinu u plusu, bez ijedne kune pomoći. Ulažemo u projekte, pitam se tko bi želio rušiti takvog ravnatelja? Tvrtka ide u pravom smjeru i potrebna nam je maksimalna podrška Upravnog vijeća - rekla nam je Ćurčija. Ipak, prije svega, treba se vratiti u drugu polovicu 2011. godine kada je na dnevni red Upravnog vijeća, kojem je na čelu pravnica Ljiljana Lakić (SDP), a u kojem još sjede Jadranka Ničetić (HNS), Tomislav Margaretić (u ime zaposlenika/SDP) te Maro Vodopić i Nikša Bukvić (obojica NL Pera Vićana), stigao dopis trgovačkog društva TELE2,

u kojem ta tvrtka traži da im se omogući postavljanje opreme na već ranije izgrađeni antenski stup trgovačkog društva T-com.

STOP BEZUVJETNOJ DONACIJI Zahtjev su potkrijepili i mišljenjem Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), koja se pozvala na Zakon o elektroničkim medijima prema kojem upravitelji općeg dobra (u ovom slučaju JU Rezervat Lokrum) moraju poštivati tzv. načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja i pristupa mre-

KRISTINA ĆURČIJA

GRAD

Potom, sredinom 2012. godine TELE2 Javnoj ustanovi šalje ponudu za donacijom u iznosu 70 tisuća kuna, što se shvaća kao pokušaj izglađivanja odnosa. Zatim slijedi već spomenuta sjednica Upravnog vijeća na kojoj je ta ponuda odbijena. U razgovoru s ravnateljem JU Rezervat Lokrum Mariom Petrušićem saznali smo kako „Upravno vijeće zasad donaciju nije prihvatilo, ali će je vjerojatno prihvatiti“. - Donacija je bezuvjetna i na ništa nije vezana, a to su nam potvrdila i mišljenja dva odvjetnička ureda - objasnio je Petrušić. - Znaju da smo značajni, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, i spremni su pomoći donacijom kako bismo poboljšali neke svoje sadržaje - istaknuo je Petrušić moguće razloge donacije. - Ja vam ne mogu reći niti je li odbijena donacija, jer nisam član Upravnog vijeća. Samo sam kao ravnatelj, po pravilu, nazočan sjednicama, bez prava glasa. Nisam ovlašten interpretirati odluke Upravnog vijeća - napomenuo je Petrušić.

NAŠTIMAVANJE IZJAVA

Kristina Ćurčija također ističe kako ju je začudilo što Upravno vijeće donaciju TELE2 uporno veže za ugovor s trgovačkim društvom T-com, posebno iz razloga što su odvjetnički uredi Viktorije Knežević i Marine Radoš Kristić puno prije sjednice pismeno potvrdili kako za prihvaćanje donacije nema nikakvih prepreka i taj su dopis imali svi članovi upravnog vijeća prije sjednice.

LJILJANA LAKIĆ

22/8/2012

- Već sam dala izjavu jednom lokalnom mediju i kod njih možete dobiti točne informacije što sam izjavila. Hvala što ste me zvali - odgovorila je na našu molbu da nam pojasni stav Upravnog vijeća o odbijanju donacije njegova predsjednica Ljiljana Lakić. Rekli bismo, zaista neobičan način komunikacije, posebno što je ta izjava na kraju povučena s drugog medija. No dobro, bili smo uporni, pa smo u drugom pokušaju ipak uspjeli doći do izjave predsjednice. Lakić se očito u međuvremenu predomislila ili usuglasila stavove koje bi trebala iznijeti u medije s kolegama iz Upravnog vijeća pa je njen ton u drugom telefonskom pozivu bio potpuno drukčiji. Čak se i trudila pojasniti zbog čega je došlo do nesuglasica oko donacije. - Donacija na sjednici nije odbijena i to je potpuna dezinformacija. Tu postoji prethodno pitanje ugovora koji se formalnopravno još ima preispitati i u trenutku sklapanja tog ugovora donacija će biti prihvaćena. Nema govora o neprihvaćanju i takav zaključak nije donesen na sjednici - rekla nam je Lakić. Dodala je kako nas je i sama htjela kontaktirati nakon prvog razgovora, jer je riječ o „elementarnim stvarima“. - Mi smo apsolutno otvoreni i na koncu naš rad je javan. Konzultiramo se u cilju donošenja odluka u skladu sa zakonom i nastojimo da ne bude propusta. Smatram da se posao dobro obavlja i kad ima suprotstavljenih stavova, ali upravo se kroz njih i donose najbolje odluke - rekla je Lakić. Iz razgovora s članom Upravnog vijeća iz reda zaposlenika Tomislavom Margaretićem dalo se zaključiti kako je na sjednici na kojoj se govorilo o donaciji bilo žučnih tonova. Rekao je kako donacija nije odbijena, već je odluka odgođena za iduću sjednicu 24. kolovoza. Kao razlog ističe ugovor s Tcomom o postavljanju antenskog sustava, koji „još nije definiran“, a kojeg je potrebno produžiti. - Kad se to riješi, prihvatit ćemo donaciju. Sjednici je nazočilo troje članova, bila je i svađa i skoro je sve to i prekinuto - rekao je Margaretić. Normalno je zapitati se kako odjednom ugovorni odnos s jednom tvrt-

kom ima veze s donacijom druge tvrtke. - A za što drugo bismo dobili donaciju? Nama je svaka donacija bitna i nikako je ne bismo odbili - odgovorio nam je Margaretić.

KAKO UPRAVLJA UPRAVNO VIJEĆE?

Iako je Margaretić predstavnik zaposlenika Rezervata Lokrum u Upravnom vijeću, Kristina Ćurčija se pita zašto ona kao zaposlenica u posljednjih godinu dana nijednom nije bila upoznata kakve stavove po određenim pitanjima zauzima predstavnik zaposlenika Margaretić. Prije, a ni nakon niti jedne sjednice, kaže Ćurčija, Margaretić ju nije upoznao sa stavovima koje je zastupao ili će zastupati u ime zaposlenih. Uvjerena je da bi stav zaposlenika, da se pitalo njih, sigurno bio da se donacija prihvati, a temeljem mišljenja dvije odvjetnice koje su jasno rekle što misle o toj donaciji. Ukazala je i na zanimljiv odnos Upravnog vijeća prema upravi ustanove. - Ustanova je naručila izradu projekta vodoopskrbe koju je napravila tvrtka Hidrokonzalt, ishodili smo lokacijsku dozvolu i potvrdu na glavni projekt na potezu od Skalice preko Portoča do Glavice vrijedan 5,2 milijuna kuna. Zalaganjem ravnatelja i mene Hrvatske vode će uložiti u ovaj projekt 5,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Na nama je jedino bilo da uložimo jedan manji dio sredstava. Na prošloj sjednici UV-a pitali su zašto mi moramo uložiti i taj manji dio sredstava, ne razmišljajući pritom kako bi u suprotnom taj cjelokupni iznos tvrtka morala sama platiti - ističe Ćurčija. Nakon razgovora sa svim akterima ostaje nejasno zašto se donacija jedne tvrtke dovodi u vezu s neuređenim ugovornim odnosom s drugom tvrtkom. Zašto se netko (u ovom slučaju Upravno vijeće) zaletio u svojoj odluci da donaciju odbije, a zatim se u predomišljanju odlučio na ‘neutralnu’ mogućnost odgode odluke zbog, treba biti iskren, vrlo neuvjerljivih razloga? Sve bi moglo biti puno jasnije na idućoj sjednici 24. kolovoza.

Donacija na sjednici nije odbijena i to je potpuna dezinformacija. Tu postoji prethodno pitanje ugovora koji se formalno-pravno još ima preispitati i u trenutku sklapanja tog ugovora donacija će biti prihvaćena. Nema govora o neprihvaćanju i takav zaključak nije donesen na sjednici - rekla nam je predsjednica UV-a Ljiljana Lakić

22/8/2012

VATROGASCIMA NUŽAN CENTAR ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI

U obruču vatre i medija Tri velika požara koja su u prvoj polovici kolovoza buknula na području Dubrovačko-neretvanske županije, od Plata u Župi dubrovačkoj, preko Mokošice do Komina pokazala su nužnost stvaranja operativnog centra na razini Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, koji bi koordinirao informacije s medijima. Jer, iako su mediji sa svih ovih požarišta dobivali ažurne i pravovremene informacije od samog županijskog vatrogasnog zapovjednika Stjepana Simovića, bilo je trenutaka kada on informaciju nije bio u mogućnosti dati. Iz razumljivih i realnih razloga jer mu je naravno primarni zadatak zapovijedati na terenu i koordinirati svim vatrogasnim snagama. No, svaka Simoviću čast, ukoliko nije bio u mogućnosti odmah odgovoriti na poziv, isti bi uzvratio u prvom slobodnom trenutku. A u to vrijeme novinari su drugdje pokušavali doći do informacija, pa i preko Županijskog centra 112, koji bi nas upućivao na zapovjednike s terena.

NOVINARI OBAVJEŠTAVALI PR SLUŽBU Velike koristi mediji nisu imali niti od službe za odnose s javnošću Državne uprave za zaštitu i spašavanje, jer se upravo duListu dogodilo da smo im proslijedili informacije dobivene od zapovjednika Simovića (!). Izvješća koja DUZS objavljuje na svojim internetskim stranicama o požarima u priobalju također nisu od velike koristi, jer su informacije previše štu-

re, a ni ne objavljuju se toliko često koliko to medijima, posebno web portalima treba. Jer, činjenica je da se stanje na požarištima mijenja iz minute u minutu, posebno ako je u igri veliki vjetar. Sve to nametnulo je potrebu bolje organizacije na samoj županijskoj razni. Toga je svjestan i sam Stjepan Simović, najavivši kako će se sad, nakon ovih velikih požara, u Županijskoj vatrogasnoj zajednici morati poraditi na tome. - Logično bi bilo da o velikim požarima stožeri daju informacije kad se osnuju, ali često su zapovjednici ti koji medijima daju informacije. Ja sam na svakom požaru, i manjem, a kamoli većem, i potrudim se

svima dati informaciju. No, postoje i trenutci kad jednostavno to niste u mogućnosti učiniti, posebno u trenutcima kad se donose neke ključne odluke, kad se brane kuće i kad su životi u pitanju. Tada nemate vremena razgovarati nego morate zapovijedati - govori Simović, dodavši kako bi na razini županijske zajednice morao zaživjeti taj dio operativnog centra, kojemu bi on kao županijski vatrogasni zapovjednik jednom ili dva puta dnevno davao informacije, koje bi se onda prosljeđivale dalje medijima. - Poradit ćemo na tome da na jedno mjesto šaljemo informacije, odakle će se iste prosljeđivati dalje medijima, ali je nekad dobro imati i informaciju direk-

tno s terena, iako to nije lako. Vi u trenutku nemate vremena i jednostavno je ne možete dati, pa onda ispada da je ne želim dati, što nije istina nego nekad za to nisam u mogućnosti - ističe Simović. I slažemo se kako treba imati informacije direktno s terena, pogotovo danas kad je internet postao medij broj 1, odnosno najbrži medij dostupan milijunima korisnika. No, informacije trebaju biti dostupnije, posebno u kriznim situacijama, jer će novinari uvijek odraditi svoj posao, samo je pitanje na koji će način doći do neke informacije, te hoće li ona biti prava ili dobivena iz tko zna kakvog izvora. A. Falkoni Račić

AKTUALNO

22/8/2012

POZNATI UGOSTITELJ ODGOVARA dubrovačkom kantautoru

Ivo Rudenjak: Koliko je Jusi Piše: Ana PROHASKA/ Snimio: Zvone PANDŽA

POZNATI dubrovački ugosti telj Ivo Rudenjak odlučio je re agirati na članak objavljen u prošlom broju duLista u kojem nam je svoje viđenje Grada i ži vota u njemu iznio dubrovački kantautor Ibrica Jusić. Ivo Ru denjak protivi se napadu na tu rizam, na gradsku vlast, ugo stiteljske objekte i klima uređa je. Naglašava kako je kontra produktivno u Dubrovniku kao turističkom gradu govoriti pro tiv ugostiteljskih objekata.

KOGA PREDSTAVLJA IBRICA JUSIĆ? - Situacija je takva kakva jest i mi ne možemo zatvoriti ugosti teljske objekte zato jer nekome smetaju. Ekskluzivni gosti koji plaćaju više od onih sa kruzera, koji su po hotelima. No, gosti sa kruzera, koji u gradu bora ve dnevno 5, 6 sati, ipak sutra dolaze ponovno u Dubrovnik. Dok se Korčula i Boka hvale kako su im došla dva kruzera, mi naše pokušavamo srušiti. To su gluposti, i o tome govore

ljudi koji nisu u „šinama“. Tih 2000 ljudi koji slikavaju Grad, naša su najveća rekla ma. Stoga savjetujem gospo dinu Jusiću koji ne živi ovdje čitavu godinu neka dođe i vidi kako se u Gradu živi cijelu go dinu, umjesto da nama koji tu živimo, mučimo se i radimo, dijeli deke. Uostalom koga on predstavlja kada poziva UNES CO? Možda Grad? Mislim da ne predstavlja ako je suditi po pričama ljudi s kojima sam raz govarao - napominje Rudenjak. Također naglašava:

VRATIT I EKSKLUZIVNI TURIZAM - Poručio bi mu kako nije u redu na takav jedan loš način govoriti po medijima. On ko ji ima kuću u Gradu, spašava zastavu DLJI i Orlandov mač, trebao bi se drugačije ponašati. A što bi da mu na vrata dođe 100 ljudi koji iznajmljuju sobe i ugostitelji pa da ga pitaju što zapravo hoće i što misli s ta kvim izjavama?

DOBRE PROGNOZE SE OSTVARUJU

Jedna od najboljih sezona Ova godina je jedna od najboljih za mene. Grad je dupkom pun, čitava kućna radinost iznajmljivanja je povećana za 35 do 40 posto. Dubrovnik je prepun, a pitanje je znamo li uzeti taj novac. Hrvatska država trebala bi u Dubrovnik više investirati, ne samo u novcu, kapitalu, izgradnjama, nego i u ljudima, nama treba ljudi. Mi nemamo ljude jer naši ljudi neće da rade. To je problem. Mi sada kroz godine koje dolaze moramo naći sebe. A država nam u tome uopće ne pomaže. Ja se već tri godine borim da primamo devize. Tek sada nam je to dozvoljen - zaključio je dubrovački ugostitelj Ivo Rudenjak.

Što se pak tiče gostiju koji posjećuju Grad, Ivo Rudenjak napominje kako nije sve „crnobijeli svijet“: - Imam 76 godina, a punih 56 godina vlasnik sam ugosti teljskog objekta. I nije sve crno - bijelo. Gospodin Ibrica kaže kako je vidio da se stranci sek saju ispred Katedrale, ali to se događalo i u mojoj mladosti. Bilo je egzemplara uvijek, sto ga ne možemo sada reći da su ti turisti razbojnici. Prije 50-ak godina i Gorbačov je išao Euro pom, pa je kasnije postao pred sjednik Rusije. Stoga vi nikad ne znate tko je i što će postati taj mali koji sa ženom sjedi na podu ispred zvonika. U isto to vrijeme našom ulicom svakod nevno prolaze najveća svjetska imena, a mi ih uopće ne prepo znajemo. Ali ako nismo uljud ni i ne damo kvalitetu, ti ljudi nikad više neće doći. Ja ne ra zumijem kome smetaju turisti. Samo bedacima - ističe Rude njak koji se protivi konstataciji kako dubrovački turizam i nje gova ponuda ne vrijede.

UVESTI REDA MEĐU STOLOVIMA - Pa na njemu se radilo gene racijama. Nije dubrovački turi zam stvoren preko noći, on po stoji 50, 60 godina. Nekoć je bio ekskluzivni, a sada je masovni. No doći će vrijeme ponovnog ekskluzivnog turizma, kada će dolaziti ljudi u crnim, bijelim smokinzima, kravatama, žene u haljinama. Zbog toga su tu mladi ljudi da ga ponovno do vedu - naglašava poznati du brovački ugostitelj. Svjestan je i kako je potrebno

napraviti reda među stolovima i stolicama na javnim površina ma, stoga predlaže novi pristup u rješavanju nesuglasica na re laciji građani - ugostitelji. - Treba uvesti odredbu da se od ulaznih vrata pola metra ili metar, lijevo i desno, ne mogu postavljati stolovi kako bi ljudi mogli ući u kuće. Dakle, treba odrediti širine prolaza. Danas možemo vidjeti da stariji ljudi ne mogu ući u kuće zbog sto lova, što nije dobro. Mi jedno stavno moramo odrediti pravi la igre i tek tada nećemo imati problema. To je pitanje građa na, ugostitelja, kotara, Grada, države, oni se moraju dogovo riti. Država treba reći što treba napraviti, no ako ona to ne zna, onda se propusti koriste, narav no u našu korist. To je rješenje, a ne kritizirati svaki napredak i rušiti ono što smo desetljećima razvijali - ističe i dodaje kako će upravo zbog toga predložiti ne ka pravila igra koja će uvelike pripomoći određivanju namje na javnih površina. - Pošto sam bio začetnik pr vog stola u Gradu, planiram predložiti primjenu zakona koji postoji na javnim površinama u Genevi, Veneciji, Parizu i Piranu u Sloveniji. Tako da svakome stanaru ulazna vrata moraju biti potpuno slobodna. I nitko ne može staviti tendu na vašu kuću bez vaše dozvole. Mora mo reći koliko nam treba bri jača, frizerskih salona, zlatara, filigramista, pizzeria, suvenir nica, sendwich bara, i tek tada će moj lokal vrijediti duplo više. Također, treba primijeniti pra vilo da za otvaranje ugostitelj skog objekta, trgovine ili zana ta, treba dobiti suglasnost svih

22/8/2012

ić poreza platio u svom životu? NEDOSTATAK TURISTIČKIH DJELATNIKA

Dovedite mi ljude koji hoće raditi! Meni sada treba 10 ljudi za raditi, a nema ih. Jednostavno neće nitko da radi, a imamo 8000 nezaposlenih. Ajmo razgovarati o tome. Dovedite mi ljude. To je poruka Ibrici i sličnima njemu - poručuje uz ostalo Ivo Rudenjka. stanara koji žive u toj zgradi. Ali mi smo još daleko od toga, posebno kada se zabavljamo ovakvim stvarima - naglašava Rudenjak.

TREBAJU NAM JOŠ DVA REVELINA Mišljenja je kako treba dodatno poraditi na manjkavostima dubrovačkog turizma, a to je prije svega nedostatak zabavnih sadržaja. - Dubrovniku nedostaje disco klubova, noćnog života, barova, gogo girls-a, jedan svjetski casino. Nedostaje nam stranih, francuskih, grčkih, talijanskih restorana. Ali zato imamo na Stradunu „balkaniše grill“. E tu nešto ne štima - napominje Rudenjak. - Trebalo je napraviti još dva Revelina, a ne jedan, jer se on neće profundat. Revelin je pomogao turističkoj ponudi, jer je izvukao 1000 ljudi iz Grada koji više tamo ne galame. Dođe li grad Dubrovnik do još sličnih prostora kao što je primjerice Bokar, to će dati još veću kvalitetu, izvući će dio ljudi iz Grada i neće se događati kazini - mišljenja je Rudenjak. Zbog svega navedenog predložit će rješavanje namjene javnih površina onako kako su to riješile svjetske destinacije.

Smatra kako nije dobro potencirati uklanjanje klima uređaja u povijesnoj jezgri.

MA KAKVO UKLANJANJE KLIMA! - Govoriti o klima uređajima i brojiti ih, to je za mene bolest. Tih 500 klima uređaja koji su postavljeni u Gradu hrane naše majke, roditelje, djecu na studijama, to su klima uređaji koji su priključeni na obiteljske

apartmane od kojih ljudi žive. Govoriti o njima onako kako govori Ibrica Jusić nije korektno. O njima svoj stav trebaju dati konzervatori, Grad i Županija i reći postoje li drugi, primjereniji načini njihova postavljanja. Neka Grad pronađe klime na vodu, i odredi rok prilagodbe. Takve klime ja već imam, a ima i novih kombinacija koje će izaći na jesen. Ajmo vidjeti što treba napraviti da nađemo klime na vodu, kojih ima vani, idemo pomoći, a ne prijetiti UNESCOom. To je Ibrica trebao napraviti, a ne nas rušiti na taj način. I meni smetaju klime, ali mi ne pada napamet reći kako ih treba skinuti - naglašava Rudenjak. Njihovo uklanjanje upropastilo bi privatne iznajmljivače i ugostitelje, dodaje. - Ukinemo li 400 klima, ukinut ćemo 400 apartmana jer

nitko neće doći u saunu, ali Ibrica ide i broji. Ni ugostitelji bez klima ne mogu raditi. Kako to da jedino Ibrica spašava mač ili zastavu, te da samo on broji klime? Stoga mu postavljam pitanje koliko je on poreza platio u svom životu? - poručuje ugostitelj Rudenjak koji je protiv napadanja bilo koga, posebno gradske vlasti. - To je legalno izabrana vlast. Općenito, ne treba nikad nikoga napadati jer među nama ima i dobrih i loših ljudi, a ni ja ne mogu biti za svakoga dobar ili za svakoga zao. Ne bih napadao i govorio da Grad i gradonačelnik ne pripadaju ovome podneblju, i volio bih da gospodin Ibrica reće što smatra Dubrovnikom. Jesu li Dubrovnik Konavle, Ploče, Pile, ili pak Ston? Što je Dubrovnik uopće?- poručuje Rudenjak.

AKTUALNO

22/8/2012

TIJEKOM LJETNIH MJESECI ZNAČAJNO RASTE POTROŠNJA VODE, OPSKR

Rasipamo li PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ

U Dubrovniku opskrba vodom nije upitna, pogotovo na glavnim (većim) izvorištima, kao što su Palata, Ombla i Duboka Ljuta EKSTREMNE temperature te dugotrajno razdoblje suše dovele su do redukcije vode u Istri. Suša je poharala i usjeve u Slavoniji, ali i u Zagrebačkoj županiji, koja je početkom tjedna proglasila elementarnu nepogodu. Sve to nagnalo nas je provjeriti kakva je potrošnja vode na području Dubrovnika. Tim više što smo svjesni kako se na dubrovačkom području u ljetnim mjesecima znatno povećava i broj ljudi koji ovdje boravi, ali je i veći broj privrednih objekata koji su u punom pogonu - od hotela, preko privatnog smještaja, kampova, te brojnih ugostiteljskih objekata od kojih neki tijekom zime ni ne rade. Tome treba pridodati i povećanu potrošnju vode u kućanstvima, zalijevaju se i vrtovi, ulice... Ovdje svakako treba naglasi-

ti kako u Dubrovniku opskrba vodom nije upitna, pogotovo na glavnim (većim) izvorištima, kao što su Palata, Ombla i Duboka Ljuta.

OPSKRBA NEUPITNA - Normalna je pojava da tijekom ljetnih mjeseci značajno raste potrošnja vode na cijelom uslužnom području koje pokriva Vodovod Dubrovnik. Lanjska godina bila je jednako sušna kao i ova te se potrošnja vode gotovo i ne razlikuje - ističe predsjednik Uprave dubrovačkog Vodovoda Branko Negodić. Tako je u prvih šest mjeseci prošle godine fakturirano 2 171 522 metra kubna, dok je u prvih šest mjeseci 2012. godine fakturirano 2 197 340 kubna metra vode. Iz Vodovoda Dubrovnik dostavili su nam i podatke iz kojih je vidljivo kako je u ljetnom razdoblju, točnije od svibnja do kolovoza potrošnja vode povećana, jer je u razdoblju od siječnja do travnja 2011. godine fakturirano 1 238 000 kubnih metara, od svibnja do kolovoza ta je brojka narasla na 2 355 000 metara kubičnih, dok je potom potrošnja opet opala u razdoblju od rujna do prosinca kada je fakturirano 1 823 000 metara kubnih vode.

- Prosječna potrošnja po mjesecu u 2011. godini iznosila je 451 666 metara kubnih, a u razdoblju od svibnja do kolovoza 588 750 metara kubnih. Ako bi ljetnim mjesecima 2011. pribrojili potrošnju za rujan, prosječna potrošnja po mjesecu iznosila bi 609 800 metara kubnih. Iz navedenog je vidljivo da je potrošnja u ljetnim mjesecima veća, a gledajući u postotcima prva polovina 2011. godine iznosi 40 posto, dok

22/8/2012

RBA NIJE UPITNA

se s vodom? CIJENA VODE ISTA, SKUPLJA KANALIZACIJA

Rapidna poskupljenja? Suočeni sa stalnim poskupljenjima što goriva, što struje, a najavljuje se i teška jesen zbog povećanja cijene hrane, građane zanima i hoće li im poskupiti voda. Iz Vodovoda Dubrovnik takvih najava za sad nema, no zato je direktor Pero Mišković najavio povećanje cijene kanalizacije. - Vodovod je ponovno zatražio povećanje cijene kanalizacije i dobio je odobrenje gradonačelnika. Naime, ta cijena kao takva nije uvrštena u prethodnom obračunu cijena po pravilniku Hrvatskih voda, no jasno se vidi kroz troškove kanalizacije i pročišćavanja te cijele opreme u sustavu, da stalno ostvarujemo mali gubitak. Da bi se on pokrio, a riječ je o tekućem poslovanju zatražili smo povećanje. Cijena koja sada iznosi 1, 56 trebala bi poskupiti za 30 posto. Mislim da će to biti nekoliko kuna mjesečno više za prosječnu obitelj, maksimalno 10 kuna. To bi trebalo stupiti na snagu već 1. rujna, a najkasnije 1. listopada, dok cijena vode neće poskupljivati. No, postoje najave iz Hrvatskih voda kako će zbog razvojnih projekata Europske unije u budućnosti cijena vode rapidno rasti - izjavio je direktor Vodovoda Pero Mišković. ap se što je s detektiranim neplatišama vode, o kojima se dosta često govorilo i na kolegijima direktora komunalnih poduzeća Grada.

Normalna je pojava da tijekom ljetnih mjeseci značajno raste potrošnja vode na cijelom uslužnom području koje pokriva Vodovod Dubrovnik. Lanjska godina bila je jednako sušna kao i ova te se potrošnja vode gotovo i ne razlikuje druga iznosi 60 posto - navodi Negodić, uz napomenu da unatoč povećanoj potrošnji tijekom ljetnih mjeseci opskrba vodom nije upitna. Možemo odahnuti kada je riječ o opskrbi vodom jer bolje

je niti ne razmišljati o sudbini koju trenutno proživljava turistička Istra. A i dubrovačko područje, baš kao i područje Istre, živi od turizma. No, kad smo kod potrošnje vode nismo mogli ne zapitati

TKO JE OSTAO BEZ VODE? Iz dubrovačkog Vodovoda napominju kako služba naplate mjesečno izrađuje izvještaje pod nazivom ‘Stanje kupaca’, koje dostavlja Upravi na znanje. - Dosadašnja je praksa slanja posljednje opomene zbog neplaćanja računa po isteku tri mjeseca, no ista će biti reducirana na dva mjeseca, a nakon čega

slijedi zatvaranje vode ili pokretanje postupka ovrhe - ističe Negodić. Kad je riječ o pravnim osobama koje su dužnici duže vremena, a njih je desetak, pokrenuti su postupci ovrhe ili je sklopljen ugovor o obročnoj otplati duga. No, zato je kod dužnika građana (ilitiga fizičkih osoba) najčešći postupak zatvaranje vode bez obzira na visinu duga ako je protekao mjesec dana od slanja opomene. Navedeni postupci naplate, govori Negodić, provode se redovno s naznakom da je ove godine povećan broj zatvaranja vode i ovrha fizičkim osobama u odnosu na 2011. godinu.

AKTUALNO

22/8/2012

GLAVNI KANAL U POVIJESNOJ JEZGRI ZAČEPLJEN GOTOVO 80 POSTO

Kanalizacijski susta PIŠE: ANA PROHASKA/ SNIMIO: ZVONE PANDŽA

KANALIZACIJA u povijesnoj jezgri Dubrovnika samo je djelomično u funkciji. Radi se o kanalizacijskoj mreži, koja je spomenik nulte kategorije zbog čega zahtjeva i poseban tretman prilikom održavanja. Budući da je sustav kanalizacije u Gradu izrađen kao mješoviti, prilikom manjih oborina dolazi i do izbijanja vode iz kanalizacije, te do poplava na gradskim ulicama. Do takvih neprilika dolazi zbog začepljenosti kanala raznim materijalom i šutom odbačenim tijekom raznih sanacija i obnova.

SNIMANJE STANJA I POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

GDJE SU MASTOLOVI?

Lošem stanju pridonose i ugostiteljski objekti Na pitanje koliko su lošem stanju kanalizacijskog sustava pridonijeli ugostiteljski objekti, kojih je na području povijesne jezgre stotinjak, i kojih je svake godine sve više, Mišković odgovara: - To je problem u Gradu jer mnoga gospoda ugostitelji nemaju mastolove. Oni bi ih trebali imati i radi našeg sustava. U svijetu vam je to obaveza broj jedan. To je posuda gdje se taloži mast i ulje, a odlažu se u posebne kamione. No, u nas to nije riješeno i o tome se uopće ne vodi računa. Upravo te masti stvaraju najveće probleme na glavnom pročistaču koji odvaja masti. Taj pročistač odvaja ono što dođe u Lapad, no u nekoj maloj cijevi, ta se mast stisne na hladnoći, veže druge stvari na sebe i malo pomalo dolazi do blokiranja sustava. To vjerojatno uzrokuje i veće pojavljivanje nametnika koji se upravo time hrane - pojašnjava Mišković.

- Glavni problem je centralni kanal koji je samo djelomično u funkciji. On je zapunjen i začepljen od 60 do 80 posto. Radi se o mješovitom kanalu, i za kanalizaciju i za oborinsku odvodnju. To je specifični zidani kanal, dimenzija 180 puta 180, za koji ne postoji metoda čišćenja. Danas se svi sustavi kanalizacije grade putem cjevovoda jer pravila iz hidraulike i hidrodinamike govore da se kvalitetno tečenje i brzina, otjecanje i izbjegavanje taloženja, idealno postižu u cijevi, dok u samom kanalu uvijek dolazi do taloženja - priča direktor Vodovoda Pero Mišković i dodaje kako se čak razmišljalo o ugradnji cijevi kroz kanal, no tu ideju nisu podržali konzervatori. - Razgovori su stali na pola puta, možda nije bilo dovoljno upornosti, ali ni novaca za ići u jedan takav projekt - napominje Mišković. Prije nekoliko godina na dijelu od Ribarnice do Orlan-

22/8/2012

av pred kolapsom dova stupa kanal je očišćen i rekonstruiran. - Kod Velikog mula napravljena je nova crpna stanica Stari grad koja dobro funkcionira, a imamo i crpnu stanicu Ploče ispod gimnazije. Od Orlandova stupa do izlaska u more promijenjen je profil kanala i stavljene su nove najkvalitetnije polietilenske cijevi. I time je na tom dijelu problem riješen - naglašava i dodaje kako je Vodovod tražio pomoć od Hrvatskih voda kako bi se riješio problem začepljenosti glavnog kanalizacijskog kanala u povijesnoj jezgri.

KANAL SE NE MOŽE RUČNO OČISTITI - Sada smo u pregovorima s ekipom koja pokriva projekt Jadran kako bi se ostvarila donacija i kako bi kamerama ušli u kanal i snimili stanje. Nakon toga bi se išlo na odabir adekvatne tehnologije čišćenja. Postoje dubinske tehnike čišćenja, na jednom mjestu otvorio bi se Stradun, ukopao jedan šaht i posebnim robotima izvršilo čišćenje. To je jedna od stvari o kojoj razgovaramo i pregovaramo kako bi se što hitnije napravile. U ovom slučaju ispiranje vodom ne pomaže, jer je riječ o stvrdnutom materijalu poput betona. Očekujemo odgovore iz Zagreba, a možda i iz Bruxellesa ili New Yorka, ovisno o tome hoćemo li moći dobiti donaciju Svjetske banke - ističe Pero Mišković i napominje kako još uvijek ne postoji projekt za rekonstrukciju stare kanalizacije. - Projekt za čišćenje glavnog

kanala još uvijek ne postoji, jer se prvo mora napraviti snimanje bez kojeg se ne može postaviti prava dijagnoza. Nakon toga ide odabir tehnologije čišćenja kanala, i onaj tko snimi, on će na osnovi snimke odrediti dijagnozu. Ovo je stvar koja čeka odgovor Hrvatskih voda, predstavnika koji su uključeni kroz projekt Jadran kako bi se pronašao način financiranja jer su za ovakav zahvat potrebna velika sredstva koja Vodovod nema. Riječ je o iznosu između jedan i dva milijuna kuna ovisno o tehnologiji čišćenja. Mi sada možemo jedino raskopati Stradun i ući unutra, no ručno ga je nemoguće očistit, niti možemo poslati čovjeka dolje. Tu je amonijak, ugljični dioksid, to bi bio zločin prema ljudima - napominje. Inače, projektni zadatak kojeg Vodovod radi s Hrvatskim vodama, odnosi se na sve projekte i vode i kanalizacije, navodi Mišković i dodaje kako ga izrađuje tvrtka Hidroprojekt ing koja će sagledati stanje cjelokupnog sustava odvodnje na području Grada Dubrovnika. - Teško mi je reći kada će to biti, za godinu dana ili kasnije, ali će preispitivanje kompletnog sustava na području Grada Dubrovnika potrajati, jer smatramo da on nije najkvalitetnije izgrađen. Ne govorim samo o Gradu, već i o novijim dijelovima sustava koji su rađeni prije 30, 40 godina. To je odvodnja na pročistaču u Lapadu, na crpnim stanicama Sustjepan, Pile, Lapad, Gruž, Batala. Tu su napravljeni propusti u doba kada je struja bila besplatna ili je bila

vrlo jeftina, a nisu se uzimali u obzir energetski razlozi, niti razvoj Dubrovnika. Upitni su i kapaciteti i postojanje pjeskolova. Kanalizacija je rađena „step by step“ bez strateškog pristupa, a pritom su se neke stvari zanemarile i preskočile. I zato smatramo da se treba napraviti jedna sveobuhvatna snimka stanja i sukladno njome natječaj za sanaciju - ističe te naglašava kako će se, neovisno o cjelokupnom projektu, ukoliko se za to ukaže prilika, sanirati kanalizacijski sustav u povijesnoj jezgri.

ČEKA DONACIJA SVJETSKE BANKE - Sukladno našem zahtjevu prema Hrvatskim vodama, odobrenju i iznalaženju nekih sredstava od Svjetske banke, krenuli bi odmah u sanaciju i čišćenje

toga kanala. Tu je i vodoopskrba u povijesnoj jezgri koja je usko vezana za kanalizaciju. Naime, cijevi od vode idu kuda ide i kanalizacija i mi bi sanirali i njih jer su stare i preko sto godina i u jako su lošem stanju - dodaje Mišković. Potrebno je napomenuti kako se u posljednjih 5-6 godina očistio dobar dio kanala u sporednim ulicama. - Kroz projekt Jadran naručili smo malu cisternu koja će moći ući u Grad kako bi izbjegli fizičke zahvate u temelje i kamenja. Njome bi se čistili kanali, poprečni i bočni, koji su se do sada čistili najprimitivnijim metodama - hidrantima ili bi ih ljudi otvarali pa čistili. Ona omogućuje probijanje odčepljenja. Što se tiče bočnih kanala, začepljenja saniramo na najbolji mogući način i trudimo se postići profil tih kanala - dodaje Mišković.

KREĆE UGRADNJA FILTERA

Kako riješiti smrad? Građani Grada posebno se žale na smrad koji se širi ulicama povijesne jezgre u ljetnim mjesecima. Iz Vodovoda ističu kako su se počeli baviti i tom problematikom. - Dosta ljudi se priključilo na postojeći fekalni sustav, pa onda dolaze oborinske vode, pijesak, smeće, na naše crpne stanice koje zbog toga moramo češće čistiti. Također dolazi do uništavanja pumpi, blokiranja sustava, pregaranja motora što iziskuje i veće troškove. U okviru projekta Jadran ide se na rekonstrukciju crpne stanice Pile i crpne stanice Uvala. One se čuju, a mi planiramo ugraditi filtersko postrojenje koje će pročišćavati zrak u njima. Iz njih će izlaziti čisti zrak i neće se više osjećati smrad. Također planiramo ugradnju mlinova koji će mljeti krupne tvari, tako da se one neće zadržavati u crpnim stanicama -zaključuje direktor Vodovoda Pero Mišković.

RAZGOVOR

22/8/2012

PROČELNIK DUBROVAČKOG HGSS-a ZORAN ATELJEVIĆ

Nitko nas ne doživljava, RAZGOVARAO: BALDO MARUNČIĆ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

PROČELNIK dubrovačke stanice Hrvatske gorske službe spašavanja Zoran Ateljević predvodi malu skupinu ljudi koji dobrovoljno riskiraju svoje živote kako bi spasili živote drugih, najčešće neopreznih planinara, šetača, ali i svih onih koji se igrom okolnosti nađu u nevolji. Za tjednik duList pročelnik Ateljević govori o motivu spasitelja, vrijednosti psihičke spreme, ali i problemima na koje nailaze u svom radu, posebno s nedostatkom financijske potpore tijela lokalne samouprave na čijem području obavljaju akcije spašavanja. Dubrovački HGSS u nekoliko prilika našao se u centru pozornosti javnosti zbog akcija koje ste izvodili? - HGSS je definitivno postao brand kojeg mediji žele pratiti zbog elemenata kod različitih spašavanja koje interesiraju svekoliku javnost. Najveći problem je što nas nitko ne doživljava dok nismo potrebni. A kad smo potrebni, onda postajemo najbolji pri čemu iznenadno dobijemo ‘tri minute slave’, nakon čega opet padamo u zaborav. Mi jesmo udruga građana, ali ne amatera, već profesionalaca volontera koja radi za nula kuna. Bavimo se spašavanjem ljudskih života, što u krajnosti očito nitko ne shvaća. Uz dužno poštovanje obavljamo jako važnu javnu potrebu društva i građana. Postojanje ljudi koji su dovoljno stručni i osposobljeni da mogu spasiti ljudski život predstavlja minimalan aspekt sigurnosti koji lokalna

Zakon je manjkav jer iako nalaže lokalnoj samoupravi da mora finacirati postrojbe ne propisuje u kojem iznosu. Zbog toga troškovi logistike prilikom spašavanja nečijeg ljudskog života ovise o dobroj volji lokalne samouprave. Što bi mi kao ljudi trebali tada napraviti? Angažirati odvjetnike kako bi tužili neku općinu ili grad koji ne ispunjaju svoju dužnost prema svojim građanima? zajednica treba omogućiti svakom građaninu. Dobrovoljnim obučavanjem, spašavanjem i riskiranjem vlastitih života članovi HGSS-a bezgranično nude i davaju društvu. Postavlja se pitanje zašto toliki trud lokalna

samouprava ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri? Zaista, lokalna samouprava uvelike bi mogla pomoći vlastitim građanima, ulaganjem u opremu s kojom bismo lakše i efikasnije spašavali te na taj način još jedan put

vraćali društvu. Kako se financira rad HGSS-a? - HGSS financira lokalna samouprava, općine i gradovi na području na kojem djeluje. Postoji Zakon o HGSS-u koji je

22/8/2012

, dok im ne zatrebamo stijeni, divljoj vodi i poplavi, u sniježnim uvijetima, s helikopterima, sudjelujemo u mnogim potragama sa specijaliziranim potražnim psima. HGSS-u se toliko proširio obim posla da se vrlo teško stiže odraditi sve što je potrebno. U prethodnoj godini na području Neretve HGSS stanica Dubrovnik imala je velik broj intervencija zbog velikih poplava i sniježnog nevremena. Od sedam jedinica lokalne samouprave tek nas tri jedinice financiraju u minimalnim iznosima. Vrlo je važno da čelnici tih lokalnih samouprava shvate kako ulažu u sigurnost građana i svog područja kojim gospodare, s obzirom da i po zakonu snose odgovornost za navedene poslove.

BRIGO MOJA PREĐI NA DRUGOGA

manjkav jer iako nalaže lokalnoj samoupravi da mora finacirati postrojbe ne propisuje u kojem iznosu. Zbog toga troškovi logistike prilikom spašavanja nečijeg ljudskog života ovise o dobroj volji lokalne samouprave. Što bi mi kao ljudi trebali tada napraviti? Angažirati odvjetnike kako bi tužili neku općinu ili grad koji ne ispunjaju svoju dužnost prema svojim građanima? Imamo jako puno posla i bez toga. Nemamo vremena za to. Spašavamo na

Ali prema svemu što govorite, čini se da se mnogi ne drže zakona? - U stvarnosti je priča sasvim drukčija. Svi misle: brigo moja pređi na drugoga. Onda dođe druga, treća akcija spašavanja, mi opet dođemo i odradimo. Naš motiv nisu novci. Predstavljamo neprofitnu organizaciju koja ne izadaje račune. Zar bi u trenutku nečije nesreće trebali odustati od intervencije jer nam lokalna samouprava nije isplatila novčana sredstva? To zaista ne bi bilo etično niti moralno od nas. Takvo što nikad nećemo napraviti. Koliko članova ima dubrovački HGSS i kakva je situacija s opremom? - U Hrvatskoj postoji dvadeset stanica HGSS-a, u našoj županiji dvije, u Dubrovniku

Upoznao sam ljude koji su snažni i odlično poznaju tehniku. Ali kad dođu u kriznu situaciju puknu ‘ko kokica’. Čak se pokazalo da oni koji su u drugom redu, tiši i smireniji, na pravi način reagiraju u takvim situacijama. Bitno je da su ti ljudi stabilni, da im je motiv ispravan i da se u takvu osobu možeš pouzdati

i Orebiću. Teritorijalno smo ustrojeni, ali u slučaju većih akcija koristimo resurse cjelokupne Službe. Međusobno surađujemo sa svim stanicama u Hrvatskoj. Od Karlovca, Ogulina, Šibenika, Zadra, Vinkovaca, Osijeka, Zagreba, Pule... Koristeći sve ljudske kapacitete iz cijele Hrvatske po potrebi ostvarujemo operativni uspjeh na terenu. Što se tiče broja članova, trenutno ih imamo 25, uz pet članova na području Neretve. Imamo i tri potražna psa koja se mogu koristiti pri pretraživanju za unesrećenim i nestalim ljudima nakon potresa. Svaki obučeni potražni pas HGSS-a vrijedi 160 tisuća kuna. Vrlo je dobro poznato da Dubrovačko-neretvanska županija predstavlja najtrusnije područje u Hrvatskoj. Zašto Grad Dubrovnik to ne bi prepoznao i dodatno uložio u jačanje navedenih resursa na dobrobit građana Dubrovnika? U slučaju možebitnog potresa bili bismo ipak spremniji. HGSS stanica Dubrovnik također posjeduje tri vozila od kojih su dva stara i do petnaest godina. To su otpisana vozila od MUP-a RH. Da nam Policijska Uprava Dubrovačko-neretvanske županije pri manjim popravcima dvaju vozila ne izlazi u susret odavno bi ih već surgali niz liticu.

U jednoj smo akciji zbog neispravnog vozila ugrozili i naše živote. Zbog potrebe za kvalitetnijim vozilom HGSS stanica Dubrovnik se morala zadužiti i uzeti kombi na leasing čiji se sveukupni troškovi penju i do

RAZUMIJEVANJE JAVNOSTI

Kažu nam: Ludi ste! Kada pričamo s ljudima, kažu nam: ludi ste, pustite to, zašto se toliko trudite bespotrebno. Ali ne znaju da to radimo jer smo to u sebi prepoznali, pa stoga želimo pomoći,

doprinijeti,

spasiti

ljudski život. Svoje slobodno vrijeme svjesno stavljamo na raspolaganje za nula kuna kako bi nekome pomogli. Ali očito takvo nešto u Hrvatskoj predstavlja glupost koju treba izbjegavati, iako se u svijetu takav oblik volonterizma iznimno cijeni. Poslodavci u Hrvatskoj bi trebali znati kolika je čast za zaposlenika imati

volontera

HGSS-a te

takvo nešto prezentirati kao društveno odgovorno poslovanje tvrtke.

RAZGOVOR

80 tisuća kuna godišnje. Svaka obuka koju članovi HGSS stanice Dubrovnik prolaze odvija se uvijek u gradovima poput Ogulina, Karlovca ili Zagreba zbog čega imamo velike troškove goriva. Pa zar ne bi trebali težiti najboljoj i najkvalitetnijoj usluzi prilikom spašavanja ljudskog života? Kako stojite s prostorom? Zahvaljujući Gradu Dubrovniku otvorili smo kućicu na v r h u n s ko j loka-

22/8/2012

ciji kraj Opće bolnice uz heliodrom i Centar 112. Koristimo i sklonište u Mokošici koje nam je na raspolaganje dao Grad Dubrovnik. Tamo održavamo predavanja, vježbamo koristeći stijenu za penjanje, iako nemamo WC i vodu.

STABILNOST I ISPRAVNI MOTIVI To ne predstavlja konačno rješenje koje mi kao postrojba koja se bavi spašavanjem ljudskih života zaslužujemo. Vjerujemo da ćemo uspjeti potaknuti izgradnju ozbilj-

nog čvrstog objekta koji bi unaprijedio naš rad. Kako se postaje član HGSS-a? - Imamo tri razine, suradnika, pripravnika i spašavatelja. Suradnik je prva razina, druga je pripravnik, koji je završio jedan od osnovna četiri tečaja. A spašavatelj je onaj tko je položio službenu licencu HGSS-a. Proces traje minimalno tri godine. Ljude primamo tako što ih dva spašavatelja moraju pozvati. Nakon šest mjeseci Izvršni odbor HGSS stanice odlučuje hoće li se uzeti za suradnika. Mnogi sami odustanu, jer je to posao u kojem se ništa ne dijeli, nego se samo odričeš za viši interes. Nakon toga slijedi upućivanje na školovanje unutar komisija HGSS-a. Iako biramo među redovima planinara, alpinista, speleologa potrebne su nam i druge specijalnosti, poput mehaničara ili informatičara, zbog velikog obima posla koji se svakim danom povećava. U skoroj budućnosti ipak ćemo morati zaposliti barem jednu osobu za uredski posao koji vrlo teško stižemo.

Za Vaš rad iznimno je važna psihička sprema? - Psihička sprema za spašavatelje predstavlja jedan od najvažnijih elemenata pri procjeni budućih kandidata. Stabilnost osobe. U kriznoj situaciji riskiraš život i moraš donositi konkretne odluke. To nije normalna situacija i stvara se veliki stres. Može se dogoditi da pod stresom osoba pogriješi. A ako pogriješi ugrožava sebe, a tako i ostale. Upoznao sam ljude koji su snažni i odlično poznaju tehniku. Ali kad dođu u kriznu situaciju puknu ‘ko kokica’. Čak se pokazalo da oni koji su u drugom redu, tiši i smireniji, na pravi način reagiraju u takvim situacijama. Bitno je da su ti ljudi stabilni, da im je motiv ispravan i da se u takvu osobu možeš pouzdati. Vrlo je teško unaprijed odrediti stabilnost kandidata pa se to procjenjuje kroz šest mjeseci promatranjem ponašanja tijekom različitih situcija. Znalo se događati da su neki ljudi iznenadili, pozitivno ali i negativno.

SPASIO GA GPS

Zamalo se ponovio slučaj Britt Lapthorne Imali smo ove sezone nekoliko zanimljivih potraga. U jednoj smo tražili Rusa koji je u ‘kroksicama’, kratkoj majici i kratkim hlačama šetao Srđem krenuvši prema marini, misleći da je blizu. Srećom, poslao je preko Smartphonea GPS koordinate svog položaja i na upute HGSS-a ostao čekati pomoć. Za doći do unesrećenog bilo je potrebno gotovo četiri sata . Dvije ekipe HGSS stanice Dubrovnik locirale su ga uz pomoć GPS-a. Da nije bilo njegove poruke s koordinatama, vrlo je vjerojatno da bi teško bio pronađen, s obzirom da je izašao s uređenog puta više od nekoliko stotina metara. Tada bi se vjerojatno dogodio slučaj sličan nestanku mlade australke Britt Lapthorne koja je prije nekoliko godina nažalost pronađena mrtva. Iako se radilo o uspješnom spašavanju i pozitivnoj vijesti koja je proslijeđena svim medijima samo je nekolicina to i objavila. Također, treba reći kako prilikom izvještavanja o HGSS-u mediji ponekad pristupaju senzacionalističkom izvještavanju, odnosno iskrivljavanju istine.

22/8/2012

VRIJEDNA DONACIJA HRVATSKO-AMERIČKE HUMANITARNE FONDACIJE

Pedijatriji ček na 10 tisuća dolara Ivica Glavinić uručio je ravnatelju Opće bolnice Dubrovnik Branku Bazdanu ček u iznosu od 10 tisuća američkih dolara za potrebe Odjela pedijatrije. Riječ je o donaciji društva Croatian American Charitable Foundation s Long Islanda, čiji je Glavinić tajnik, a ček se za potrebe dubrovačke Pedijatrije uručuje već treću godinu za redom. Bazdan se zahvalio u ime Bolnice i svih djelatnika, posebno onih s Pedijatrije. - Ove već redovne donacije mi jako dobro upotrebljavamo. To su sredstva koja ne idu na redovnu potrošnju nego na uljepšavanje, odnosno saniranje ovog odjela ili za nabavu opreme za Odjel - rekao je Bazdan dodavši kako Odjelu sad treba puno toga.

- Mi smo s dosadašnjim donacijama rekonstruirali određeni broj banja na odjelu, a s ovim sredstvima ćemo vidjeti u dogovoru sa šeficom Pedijatrije, ali mislim da bismo mogli ići u rekonstrukciju aluminijskog, vanjskog dijela prozora i vrata - rekao je Bazdan, dodavši kako se Fondaciji šalje elaborat i troškovnik za sve faze radova, kao i konačni rezultat. Ivica Glavinić, tajnik Fondacije, istaknuo je kako je riječ o društvu koje u Americi djeluje već 10 godina. Dva puta godišnje organizira se svojevrsni golf turnir na kojem se prikupljaju

donacije. - Prije tri godine počeli smo su rađivati s OBD i uvijek pokušavamo pomoći djeci, pa dajemo primjerice i za UNICEF-u 10 ti

suća dolara. Zapravo pomažemo i američke i hrvatske organizacije - zaključio je Glavinić. Bolnica se na donaciji zahvalila srebrenjakom dubrovačke karake.

ŽIVOT

22/8/2012

U SRIJEDU U 12 SATI U GRADSKOJ VIJEĆNICI SUČELJAVANJE BOBA JELČIĆ

Politika ugušila d Priča se o golf terenima, Pelješkom mostu, a likovi su gradski vijećnici. Zapravo riječ je o aktualiziranom Vojnovićevu djelu, čiji su glavni protagonisti oni koji odlučuju o sudbini Grada, a to su gradski vijećnici UZ DRAMSKE premijere „Skup:Igre“ redatelja Saše Božića, Euripidovu „Medeju“ Tomaža Pandura, Frljićevu Dantonovu smrt na 63. DLJI trebao se odigrati još jedan premijerni naslov. Riječ je o predstavi Boba Jelčića i Nataše Rajković „Ustajte, djeco“. Predstava se temelji na Vojnovićevoj drami “Allons enfants”, koji se križa s transkriptima stvarnih sjednica Gradskog vijeća, na kojim se, kao i u Allonsu, odlučuje o sudbini grada. Priča se o golf terenima, Pelješkom mostu, a likovi su gradski vijećnici. Zapravo riječ je o aktualiziranom Vojnovićevu djelu, čiji su glavni protagonisti oni koji odlučuju o sudbini Grada, a to su gradski vijećnici. Bobo Jelčić, predložio je održavanje javnog sučeljavanja na što je pristao i intendant Ivica Prlender, a javno sučeljavanje najavljeno je za ovu srijedu u 12 sati u

VRIJEDNA DONACIJA

Gradskoj vijećnici. - Odlučio sam prihvatiti javno sučeljavanje jer je Bobo Jelčić kroz medije nekoliko puta to tražio, bez obzira što sam ja nekoliko puta iznio razloge zbog kojih predstava „Ustajte, djeco“ nije uvrštena u ovogodišnji program 63. Igara. Ajmo vidjet o čemu se radi. On je tražio, a ja sam ponudu dao – rekao nam je intendant DLJI Ivica Prlender. Bobo Jelčić potvrdio je za duList kako stiže u ovu srijedu na sučeljavanje. Podsjetimo, Bobo Jelčić optužuje kako je njegova predstava „ugušena u kolijevci“, premda je na njoj intenzivno radio sa intendantom Prlenderom.

AKTUALNI TRENUTAK DUBROVNIKA - Obišli smo sve lokacije, uključujući i Gradsku vijećnicu, dogovorili naslov, termine, premijeru, broj ljudi itd., i još se nebrojeno puta nađemo oko detalja. Onda se pojavila rezerva - istaknuo je. Kao mogući

Dubrovčani iz N HRVATSKA matica iseljenika Dubrovnik organizirala je u Gradskoj kavani tradicionalni susret Dubrovčana iz iseljeništva. Članovi Kluba “Dubrovnik” iz New Yorka tom su prigodom donirali novčanu vrijednost u iznosu od 10 tisuća dolara. 5 tisuća dolara uručeno je Dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik, po dvije tisuće dolara dubrovačkim domovina Domus Cristi te Domu za stare i nemoćne ispod Stare bolnice kao i tisuću dolara njihovoj štićenici Ivani Schwarz. Donacije su, naglasio je predsjednik Kluba Dubrovčana u New Yorku Šime Šimunovića, skupljene na aukciji slika dubrovačkih slikara tijekom ovogodišne proslave 70. obljetnice Kluba. Ostatak novca prikupljen je od oglasa i marketinga časopisa Libertas kojeg izdaje Klub.

22/8/2012

ĆA I IVICE PRLENDERA

djecu u kolijevci? razlog takvog scenarija navodi tematiku kojom se predstava bavi, ali i samu politiku koja je stopirala izvođenje ove predstave koja se bavi aktualnim trenutkom Dubrovnika. - Spekulirao sam da je možda razlog tematika koju predstava obrađuje. Također mogu samo nagađati da je jedan od razloga i politika. No meni razlozi nisu poznati – istaknuo je, uz ostalo Bobo Jelčić dodavši kako se nada da će se o tome razgovarati na sučeljavanju.

DOGODINE BOLJE VRIJEME? - Razloge mi intendant Prlender nikad nije rekao. Jest preko medija. No ne vidim razloga zbog čega predstava „Ustajte, djeco“ nije stavljena na program, kada smo već godinu dana na njoj radili. Dapače, uvjeren sam da je bila spremnija od nekih drugih premijernih predstava - napominje Jelčić. Intendant DLJI Ivica Prlender ističe kako predstava „Ustajte, djeco“ nije bila spremna za ovu godinu, zbog čega nije niti na-

javljena na predstavljanju pretprograma. - Nije se stigla napraviti da bi bila spremna za ovu godinu. Još kad smo najavljivali ovogodišnji program, nadao sam se da ćemo imati vremena. Izjavio sam da ćemo, ako se nađu financijska sredstva, pokušati napraviti i više od onog što je najavljeno, i tada sam spomenuo baš ovaj projekt. Još sam se nadao da ćemo ga moći realizirati. No, to je autorski projekt, iznimno dobar, ali za čiju je pripremu potrebno dosta vremena. U njemu sam sudjelovao s velikim zadovoljstvom. Bobo i ja pretprošlog proljeća i ljeta intenzivno smo radili po Gradu, snimali ritmove Grada. Prvi dio bila je Gradska vijećnica, drugi dio Zelena pjaca, a treći Stradun - ističe Prlender i dodaje kako nema govora o odustajanju ili neodržavanju predstave koja ionako nije bila službeno najavljena. Također je naglasio da nema nikakve prepreke da predstava, ukoliko bude spremna, postane dio programa idućeg festivalskog ljeta. - Nije riječ o nikakvom pitanju politike ili delikatnosti teme. Jednostavno projekt nismo stigli pripremiti – zaključuje intendant

Prlender. Tko je u pravo, a tko u krivu, trebalo bi pokazati javno sučeljavanje. Nadamo se samo da politika nije umiješala svoje prste i ponovno ušla u sferu u kojoj joj uopće nije mjesto. ap/DLJI

New Yorka donirali 10 tisuća dolara

ŽUPANIJA

22/8/2012

ČESTITKE DUBROVAČKIM VATERPOLISTIMA

Zlatni olimpijci kod župana Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica za obrazovanje, kulturu i sport Marijeta Hladilo primili su dubrovačke vaterpoliste koji su s reprezentacijom osvojili zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu. Na prijemu su, uz igrače Paola Obradovića, Miha Boškovića, Mara Jokovića, Sandra Sukna i Nikšu Dobuda bili i pomoćni trener reprezentacije Elvis Fatović, predsjednik Uprave „Juga“ Ivo Pavličević te predsjednik i glavni tajnik Zajednice sporta Dubrovačko-neretvanske županije Branko Bazdan i Ivo Dragić. Župan je tom prilikom čestitao vaterpolistima te je istaknuo kako je „veliki uspjeh i sama kvalifikacija na Olimpijske igre, a kamoli osvajanje medalje i to one najsjajnije“ te je dodao ka-

ko je hrvatska reprezentacija „bila za koplje bolja od drugih i imala savršen i napad i obranu i vratara“.

POZIV ZA SUDJELOVANJE NA ISKONBAR FESTIVALU

Vaterpolisti su prepričavali uvjete nastupa na OI u Londonu, situaciju u Olimpijskom selu te su komentirali infra-

strukturu - osobito montažne objekte (bazeni, dvorane, vježbališta) koji će se koristiti i na OI u Brazilu 2016. godine.

MALONOGOMETNI TURNIR GRADOVA I OPĆINA

Nastavlja se suradnja Najbolji su Pločani Konavala i Baranje

Agroturizam Konavle nastavlja kroz suradnju s Istrom i Baranjom pozicionirati ove tri krajnje hrvatske regije kao destinacije ruralnog turizma. Članovi Agroturizma Konavle dobili su poziv iz Baranje za sudjelovanje u još jednom IsKonBar festivalu, kojeg su upravo oni inicirali na

prošlogodišnjoj manifestaciji Mirisi Božića u Konavlima. Sudjelovanjem na IsKonBar festivalu u Baranji u sklopu manifestacije Pudarina koja bi se trebala održati 1. rujna, članovi Agroturizma Konavle prezentirat će Konavle u gastronomskom, kulturnom, tradicijskom i folklornom obliku.

Odigrana je finalna utakmica Malonogometnog pozivnog turnira gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije, koji se održavao od 15. do 19. kolovoza. Kako je želja organizatora turnira, Sportskog društva Slano, bila ponovno oživjeti i povratiti tradiciju malog nogometa u Slanomu, koja je prestala 2000. godine, pitali smo predsjednika Društva Zorana Milića koliko je zadovoljan onim što se događalo na sportskom terenu u Kosmatovici proteklih dana. Kazao je da je Društvo kao organizator i on kao predsjednik veoma zadovoljan kvalitetom ekipa i igre i da se na ovom turniru pokazalo da su to doista najbolje ekipe u Županiji. Najbitnije je da turnir ponovno zaživi i da postane dodatni motiv mladima u Primorju za bavljenje sportom, a pogotovo nogometom. Društvo inače promičući sport omogućuje najmlađima treniranje tijekom čitave godine uz stručnog voditelja. Možda mladima bude i dodatna motivacija fond nagrada koji je ove godine iznosio 21 tisuću kuna. Najbolja je bila reprezentacija Ploča koja je za prvo mjesto nagrađena s 14 tisuća kuna. Drugo mjesto osvojila je ekipa Dubrovnik I i dobila 4 tisuće dok su treći bili domaćini, Dubrovačko primorje i zaslužili 2 tisuće kuna. Na 4. mjestu su Konavle. Lj. Šimunović

22/8/2012

SUSRET S BRONČANIM RUKOMETNIM IZBORNIKOM

U kakvom je stanju metkovski rukomet

IZBORNIK rukometne reprezentacije Slavko Goluža posjetio je dubrovačko-neretvanskog župana Nikolu Dobroslavića. Prijem je organiziran povodom osvajanja brončane medalje na Olimpijskim

igrama u Londonu. Na prijemu su bili i predsjednik i glavni tajnik Zajednice sporta Dubrovačko-neretvanske županije Branko Bazdan i Ivo Dragić te voditelj Rukometne škole Metković

Stanko Vidović. Osim razgovora oko nastupa na OI, na prijemu se razgovaralo i o sljedećem Svjetskom prvenstvu te o situaciji u kojoj se nalazi rukomet u Metkoviću.

Na prijemu je župan čestitao Goluži na uspjehu te mu je uručio prigodan dar, kao i darove za Ivana Čupića te kondicijskog trenera reprezentacije Maria Tomljanovića.

JEDRILIČARSKA REGATA I SUBRENUM U SLANOMU

Neka Sveti Roko čuva našu valu U ORGANIZACIJI “Udruge sveti Roko” i “Jedriličarskog kluba Busola” iz Slanoga u Grgurićima je održana održana festa u povodu blagdana Svetog Roka, koja se posljednjih pet godina redovito organizira i manifestira kroz sport i zabavu. U suradnji s TZO Dubrovačko primorje, kako nam je u razgovoru kazao Petar Kovačević, predsjednik Kluba i Društva, nastoje ovaj blagdan obilježiti na dostojan način. Uz svetu misu u svojoj župi svake godine na trgu u Grgurićima organiziraju zabavu uz ponudu jela i pića od kojih je zarada namijenjena za obnovu župne kuće u Grgurićima. Ta inicijativa postoji još odavno i svakako je važno

napomenuti kako su u organizaciji angažirani najviše mladi članovi Udruge Sv. Roko, koji tradiciju svetkovine svoga zaštitnika žele nastaviti i učiniti dostupnom svima. U suradnji s Jedriličarskim klubom “Orsan” iz Dubrovnika i ove godine je održana regata od Dubrovnika do Slanoga u kojoj je sudjelovalo 15 jedrilica. Najbrži je bio “Južni vjetar ” i Jadran Gamulin iz Jedriličarskog kluba “Orsan” koji je i ove godine pobijedio na regati. A u večernjim satima nastupila je klapa Subrenum, jedna od najboljih klapa u Hrvatskoj i ponudila večer ugode i uživanja u dalmatinskoj pjesmi i riječi. Nakon

koncerta klape uslijedila je zabava za one željne življih ritmova uz DJ-a. Organizatori su doista osigurali mogućnost dobre zabave, svi koji su došli mogli su sebi priuštiti zabavu za simboličnih 20 kuna, koje su također namijenjene za obnovu sakralnih zdanja i na taj način podržali ovu akciju. No, nadamo se da se Udruga Sveti Roko neće obeshrabriti ovogodišnjim slabim odazivom na ovaj humanitarni projekt te da će za sljedeću godinu festa u Grgurićima biti uspješnija. Najvažnije je da nije zakazala organizacija, a do nove feste “neka Sveti Roko čuva našu valu”. Lj. Šimunović

CRNA KRONIKA

22/8/2012

U DVA I POL MJESECA 33 KRAĐE NA JAVNIM MJESTIMA, 19 PROVALNIH KRAĐA

Oprez, lopovi vrebaju! PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ

Dubrovnik se ljeti, razum ljivo, suočava s povećanim bro je ljudi na svom području. Sve to nekako dovodi i do većih gužvi, ali i pada koncentracije kojoj pogoduju i velike vrućine. Stoga su ljeti ljudi dosta češće na meti lopova. Prema podat cima PU dubrovačko-neretvan ske u vremenu od 1. lipnja do 15. kolovoza na našem su se području dogodile čak 33 krađe počinjene na ulici, u trgovini ili ugostiteljskom objektu. Vješti kradljivci iskoristili su nepa žnju oštećenih, ističu iz policije, te otuđili torbice, novčanike s novcem, dokumente, bankovne kartice, mobitele, kamere i dru ge vrijednosti. U autobusima je zabilježeno 8 krađa, dok ih je na plažama bilo 13. U 6 slučajeva počinitelji su otkriveni. Stoga je pravo pitanje kako se ‘boriti’ protiv kradljivaca, i koje je savjete pri tome važno zapamtiti.

DOVOLJNA JE MALA NEPAŽNJA - Najbolji način borbe protiv ovih vrsta krađa je preventiv no djelovanje svakog pojedinca. Jer, dovoljna je mala neoprez nost da netko postane žrtvom krađe, a kad se to primjeti poči nitelji se nalaze već daleko na pominju iz Policijske uprave. Stoga se građanima prvenst veno savjetuje da svoje osobne stvari, torbe, ruksake, nočani ke, mobietel i ostale vrijednosti nikad ne sotavljaju bez nadzo ra. Odnosno uvijek ih držati sa sobom, a ako već idete samo na plažu ne nosite vrijednosti sa

Najbolji način borbe protiv ovih vrsta krađa je preventivno djelovanje svakog pojedinca. Jer, dovoljna je mala neopreznost da netko postane žrtvom krađe, a kad se to primjeti počinitelji se nalaze već daleko napominju iz Policijske uprave sobom. Savjetuje se i torbu uvi jek nositi zatvorenu te ispred sebe kako bi je imali u vidnom polju, te posebno treba izbjega vati nošenje novčanika u zadn jem džepu. Ukoliko imate kartice, sa so bom ne nosite PIN brojeve. Po licija nadalje savjetuje kako se ne preporučuje nositi zajedno sve vrijednosti, pa je poželjno odvojiti novac od dokumenata i sl. No, osim krađa s javnih mje sta, ljeti se događaju provalne krađe. Tako je u dva i pol mje seca zabilježeno 11 provalnih krađa iz stambenih objekata, 5 iz trgovine ili kioska, te 3 krađe iz vozila. Predmet provalnih krađa najčešće je zlatni nakit i novac. U dva slučaja počinitelji su otkriveni te je riječ o hrvat

skim državljanima.

DVIJE PROVALE U MOKOŠICI I prošlog su tjedna zabilje žene dvije provale dva stana u Novoj Mokošici. Nepoznati je počinitelj, naime, u vremenu od 11.40 do 13.30 sati provalio u stan u vlasništvu 57-godiš njaka iz kojeg je otuđio novac i zlatni nakit u vrijednosti od oko 1 500 kuna. Potom je na isti način provalio u stan u vla sništvu 63-godišnjaka iz kojeg je također otuđio novac i zlatni nakit u vrijednosti od oko 20 000 kuna. Policija radi na pro nalasku počinitelja i otuđenih predmeta. Najvažnije stvari koje može mo učiniti da bi se zaštitili od

provala, pišu iz policije jest naravno postavljanje dodatnih sigurnosnih brava ili ugradnja protuprovalnih vrata. Ako smo duže vrijeme odsut ni, u kući nije poželjno ostavlja ti vrijedne stvari, već ih je bolje povjeriti prijateljima na čuvan je. I za vrijeme kraće odsutno sti ne treba ostavljati vrijedne stvari na mjestima koji su prvi na meti provalnika, poput noć nih ormarića i sl. Najvažniji su dobrosudsjedski odnosi, smatraju u policiji, jer se povremenim obilaskom sta na, paljenjem svjetla, pražnjen jem poštanskog sandučića i sl. stvara privid da u stanu netko boravi. U vozilima ne treba držati na vidljivom mjestu novac, doku mente i druge vrijednosti.

22/8/2012

JEDNA OSOBA TEŽE, JEDNA LAKŠE OZLIJEĐENA

DVA POŽARA ZA VIKEND

Vatra prešla granicu Požar u blizini Malog Prologa, na predjelu Gračina izbio je 17. kolovoza oko 14,20 sati, no u Hrvatsku je prešao s teritorija Bosne i Hercegovine. Opožareno je oko 5 ha trave i niskog raslinja. Požar je lokaliziran u 23,30 sati, a u gašenju požara, uz vatrogasne snage sudjelovao je i protupožarni helikopter. Dan kasnije oko 19,50 sati izbio je požar u mjestu Boljenovići, općina Ston. Opožareno je oko 1 ha suhe trave i niskog raslinja te stara drvena krovna građa na srušenoj staji. Materijalna štete nije bilo. Požar je ugašen 19. kolovoza, oko 02,45 sati. Očevidom je utvrđeno da je uzrok požara otvoreni plamen.

PROMETNA S DVIJE OZLIJEĐENE OSOBE

Sudarili se taksi,

kamion i motor U prometnoj nesreći koja se dogodila u petak, 17. kolovoza, oko 10.55 sati, na cesti D-8 predio Vidikovac, jedna osoba je teže, a jedna je lakše ozlijeđena. Naime , 50-godišnjak je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se D-8 iz smjera istoka prema zapadu, kada je izlaskom iz nepreglednog zavoja prešao na suprotnu kolničku traku te udario u teretno vozilo s kojim je iz suprotnog smjera upravljao 25-godišnjak. Potom je 50-godišnjak vozilom udario u motocikl koji se kretao iza teretnog vozila,a s kojim je upravljao 43-godišnjak. U ovoj prometnoj nesreći, 15-godišnja putnica na motociklu je teže, a vozač motocikla je lakše ozlijeđen, te su prevezeni u dubrovačku opću bolnicu gdje su zadržani na liječenju.

GUŽVE RAZLJUTILE TURISTE

Borba za ulazak u autobus Gužve su bile ove subote po Gradu, pa su izgleda izazvale nezadovoljstvo naših turista. Naime, dvije talijanske obitelji, uz mnoštvo ostalih turista koji su čak stajali i na cesti, čekale su autobus na stajalištu za 1 A i 1 B na Pilama, priča nam jedna naša sugrađanka. No, kako autobus nije stao točno tamo gdje su ga oni čekali, razljutili su se. U naguravanju tko će prije ući u autobus, čak su se članovi tih dviju talijanskih obitelji i potukli. Tom prigodom skoro su ozlijedili jednog našeg sugrađana. U međuvremenu krenuo je stampedo u autobus. Vozač je zatvorio vrata, kaže naša sugrađanka koja je na kraju odlučila otići pješke. U OKC-u policije rekli su nam kako policijski službenici, koji su svo to vrijeme bili na Pilama, nisu intervenirali u ovom slučaju.

Talijani pali s motora Upravljajući motociklom talijanskih nacionalnih oznaka, 61-godišnji državljanin Italije je izgubio nadzor nad motociklom, sišao s kolnika na zemljanu površinu, te zajedno sa putnicom, pao na kolnik. U ovoj prometnoj nesreći 61-godišnja putnica motocikla je teže, a vozač je lakše ozlijeđen. Nakon ukazana liječničke pomoći u dubrovačkoj bolnici, ozlijeđeni su pušteni kući. Prometna se dogodila u petak, 17. kolovoza oko 12,30 sati u ulici Vatroslava Lisinskog u Dubrovniku.

VOZIO S 2,24 PROMILA

Rekorder zaustavljen u Pločama Dvije osobe su teže, a 16 ih je lakše ozlijeđeno u 19 prometnih nesreća koje su se dogodile proteklog tjedna na županijskim prometnicama. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske sankcionirali su 809 sudionika u prometu, i to 306 zbog prekoračenja brzine i 13 zbog alkohola. U proteklom tjednu iz prometa su isključena 23 vozača (zbog vožnje pod utjecajem alkohola, upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje) te 7 vozila radi tehničke neispravnosti, odnosno isteka registracije. Rekorder po izmjerenoj koncentraciji alkohola je 28-godišnjak koji je u subotu, 18. kolovoza, oko 23,30 sati, upravljao automobilom zagrebačkih registracijskih oznaka, krećući se ulicom S. Radića u Pločama, kada je zaustavljen i kontroliran od strane policijskih službenika. Zbog vožnje pod utjecajem alkohola od 2,24 promila, vozač je uhićen i doveden u prostorije policije ,a potom uz optužni prijedlog u nadležni Prekršajni sud, gdje je kažnjen novčanom kaznom od 4 700 kuna, te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja B kategorijom u trajanju od dva mjeseca.

VAŠE VIJESTI

22/8/2012

Cicrina - malo selo s velikim sjećanjima SVAKE godine, 10. kolovoza selo Cicrina, u župi Trebinji (Trebimlja), slavi svog zaštitnika Sv. Lovru. Tada se oko crkve, podignute njemu u čast, okupe mještani, njihovi susjedi i prijatelji. Ove godine slavlje je bilo izuzetno brojno i svečano. Evocirano je sjećanje na izgradnju crkve prije 100 godina. Tada, 1912. godine, vrijedni žitelji ovog sela sagradili su crkvu - pravo remek djelo klesarskog umijeća i za svog patrona i zaštitnika izabrali Sv. Lovru. Za jedno malo selo to je bio veliki napor, ali čvrsta volja i umijeće domaćih majstora urodilo je plodom. Između zelenih

borova, na proplanku vidika na selo, nikla je lijepa građevina. Kao da je Sv. Lovro postao budni promatrač svih zbivanja u selu, pa se njihovi stanovnici ovdje okupe svake godine da mu iskažu čast i zahvalnosti i da se pomole za sve oni koji ovdje počivaju. Zub vremena je učinio da ova lijepa građevina zahtijeva nove zahvate. Vrijedni žitelji ovog sela nisu dvoumili. Za svečani jubilej crkvu su obnovili, osvijetlili i obukli je u novo ruho. Crkveno slavlje, uz nazočnost trojice svećenika i oko 300 mještana i njihovih prijatelja pokazalo je da se i u današnje

vrijeme burnih migracijskih kretanja ljudi ne zaboravljaju svoj rodni kamen i ognjište predaka - svoje korijene. Uz razgovor i obilnu trpezu, postavljenu u prirodnom ambijentu, čule su se spontane priče i radosni susreti rodbine i znanaca, ne skrivajući ni emotivni doživljaj zbog sadašnjeg stanja sela. Od tako brojnih obitelji danas u selu stalno živi samo jedan stanovnik. Cicrina je zanimljivo selo. Vjerojatno je još u rimsko doba bila usputna stanica (AD ZIZIO) na raskrižju karavanskog puta Narona – Epidaurus, o čemu svjedoči i utvrda Gra-

dac u neposrednoj blizini kao i karantena (Koruntina) uspostavljena radi kontrole putnika u vrijeme haranja zaraznih bolesti. Početkom 18 . stoljeća ovdje su došli neki rodovi iz Ravnoga i Čvaljine, jer su pronašli pravi „eldorado“ za uzgoj stoke, i tu su ostali sve do kraja 20 stoljeća kada su migracijski procesi učinili svoje. Međutim, žitelji Cicrine su uspješno krenuli naprijed. Danas imaju znatan broj uspješnih ljudi – obrtnika, na čemu im mogu pozavidjeti okolna sela i ona s brojnijim pučanstvom. Đuro Kriste

PREPUNA NOĆNA LINIJA BROJ 10 PREMA ŽUPI I CAVTATU

Autobus zvan čežnja ŽUPLJANI ili Cavtaćani koji su u subotu bili na nekom od mnogih događaja u Dubrovniku, i koji su se vraćali kući nekom od Libertasovih linija, nisu se dobro proveli, piše nam jedna čitateljica. Tako autobus broj 10, koji je krenuo iz Gruža za Cavtat u ponoća i 15, nije mogao ukrcati putnike koji su ga čekali na Žičari. Osim brojnih turista, koji su s čuđenjem gledali autobus koji odlazi, taj autobus očekivali su i Župljani i Konavljani koji rade u Gradu. - Prvo vas čekam sat vremena, a onda se ne mogu ukrcati. Sutra ću zvat Libertas - komentirala je jedna gospođa. Vozač autobusa, koji naravno nije kriv za nastalu situaciju, oba-

vijestio je putnike koji se nisu mogli ukrcati, kako će novi autobus doći za 15 minuta. Novi autobus je stigao, ali onaj stari izvučen iz naftalina, no taj nije vozio preko

Mljekare kao prethodni, što je naravno ponovno izazvalo nezadovoljstvo kod domaćih putnika. Ne treba puno pogađati kako je bilo voziti se u starom auto-

busu, treskajući se do Cavtata. - Toliko o top destinaciji i povezanosti Grada sa Župom i Konavlima - komentirala je naša čitateljica.

VAŠE VIJESTI je rubrika osmišljena kao prostor našeg tjednika i web portala u kojemu možete objavljivati svoje vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma. Možete nam ih slati kroz predviđeni formular rubrike „VAŠE VIJESTI“ na našem portalu www.dulist.hr ili poslati poštom na našu adresu: dulist d.o.o, Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik. Napominjemo da poštom poslane materijale ne vraćamo!

22/8/2012

U SPOMEN

Srdačno i toplo se zahvaljujemo svim umjetnicima, galeristima i privatnim donatorima umjetnina koji su svojim nesebičnim doniranjem našem Klubu uljepšali i

VLADAN KOVAČEVIĆ, DIPLOMIRANI INŽENJER GRAĐEVINARSTVA

sadržajem i ljepotom obogatili 70. obljetnicu postojanja Kluba Dubrovnik u New Yorku i proslavu Svetog Vlaha. Festa je bila održana tradicionalno u Harvard Clubu, a prisustvovalo je više od 200 članova i prijatelja Kluba iz cijele Hrvatske. Prihod s tihe aukcije umjetnina i ove godine je doniran : dječijem odjelu bolnice Sveti Vlaho za kupnju dijagnostičkog aparata za dijecu asmatičare domu za starije i nemoćne osobe ‘’Domus

Naš sugrađanin, napustio nas je u nedjelju 19. kolovoza 2012. god. Gotovo pola stoljeća živio je i intenzivno radio kao statičar i nadzorni inženjer na brojnim zgradama u Gradu i okolici. Kud god svrnete pogledom vidjet ćete nekoliko objekata na kojima je on radio. Poslije stjecanja diplome na Građevinskom fakultetu u Zagrebu 1953. godine kao njihov stipendist radio je u ‘’Energoinvestu’’ u Sarajevu nekoliko godina na projektiranju i nadzoru mostova i tvorničkih hala i stekao znanja za projektiranje najzahtjevnijih konstrukcija. Nakon toga zaposlio se u građevinskom poduzeću ‘’Graditelj’’ i do 1964.godine, kad je prešao u projektni biro ‘’Arhitekt’’, usavršio se i za projektiranje i izvođenja konstrukcije raznih objekata nisko i visokogradnje. Od 1984.god. do mirovine bio je direktor ‘’Arhitekta’’. Zgrada Lučke uprave, hladnjača i robna kuća ‘’Srđ ‘’ i neboderi u Gružu, objekti nove bolnice, stambeno naselje ‘’Gorica’’ - teško je nabrojiti sve zgrade za koje je izradio statičke proračune i vodio nadzor, a ‘’Arhitekt’’ je, u vrijeme kad je gospodin Kovačević u njemu radio, projektirao većinu zgrada koje su se gradile i rekonstruirale na području Dubrovnika. Zapravo, gospodin Kovačević u mirovinu nije nikada otišao, niti je ikad radio samo jedno radno vrijeme. Desetljećima je bio nezamjenjivi suradnik Konzervatorskog .ureda u Dubrovniku – rekonstrukcije i statičke sanacije palače Sponza, samostana sv. Nikole u Stonu te brojnih građevina oštećenih u potresu. Također je bio dugogodišnji suradnik Instituta građevinarstva u Dubrovniku aktivno se zalažući za kvalitetu radova tijekom brojnih gradnji.

Christi’’ domu za starije i nemoćne osobe Dubrovnik i šesnaestogodišnjoj sinjorini Ivani Švarc, štićenici kluba za daljnje lječenje Članstvo i prijatelji Kluba Dubrovnik u New Yorku još jednom iskreno i od srca zahvaljuju nesebičnim i plemenitim donatorima, a to su: Galerija Dubrovačka Kuća, Galerija E&A-Zagreb, Galerija Kaptol, Galerija Klarisa, Galerija Stradun i Galerija Talir slikari : Bassi Andrea, Baričević Mišo, Berber Mersad, Buić Wuttke Jagoda, Čučković Nino, Dimnić Neda, Đuraš Luce, Hajdić Vulko, Ivanišin Tomo, Ivanović Josip, Jazvić Nikolina, Jug Pecarić Maja, Karamatić Kovačić Katija, Lasić Jagoda, Lesar Željko, Ligorio Loren, Lobaš Kukavičić Iris, Marasović Nenad, Marčinko Pavo, Nemarink Goran, Nobilo Stipe, Pende Buco, Petrić Eduard, Radić Niko, Rathman Dubravka, Smokvina Tonko, Šibl Duško, Šimunović Ivona, Šimunović Nikolina, Šimunović Vito, Škerlj Josip, Trostmann Josip, Trostmann Jovanović Ivana, Vukotić Feša. privatni donatori : gđa Nodari Maja ( grafika, Đuro Pulitika ) gđa Vrus Muritć Goranka ( grafika, Edo Murtić ) udruga Baština, dragoj teti Kati Miloglav na prekrasnom konavoskom vezu

Gospodina Vladana Kovačevića, vrhunskog stručnjaka, hrabrog i kreativnog, pamtit ćemo prvenstveno kao izvanrednog, blagog i skromnog, samozatajnog čovjeka uvijek dobre volje i spremnog pomoći svakome tko mu se obratio. Rješavao je mirno i najsloženije zadatke na jednostavan način – sa smiješkom. Vladan Kovačević je bio velikan u svakom pozitivnom smislu te riječi i njegov odlazak je veliki gubitak za sve stanovnike Dubrovnika i njegove šire okolice. M.K. U Dubrovniku, 21. kolovoza 2012.god.

Posebno toplo i od srca zahvaljujemo gospođi Jeleni Pače Sentović - Guke, koja je svojim nesebičnim i upornim radom prikupila sve ove donirane umjetnine i uz pomoć članova Kluba stručno postavila i vodila tihu aukciju. Također hvala DuListu, sponzoru medijskog prostora. U ime članova i prijatelja, UPRAVNI ODBOR ,,CLUB DUBROVNIK”, NEW YORK

DUPLERICA

22/8/2012

Uvala u ritm DOBRA ZABAVA UZ MONTENA, NIŽETIĆA I KLAPU KAŠE

LJETO je na vrhuncu, a samim tim i noćne zabave. Tako su se proteklog vikenda u Uvali Lapad, na tradicionalnoj pučkoj festi Dubrovčani i njihovi gosti zabavljali do sitnih ura. Sve uz zvijezde glazbenog programa Kemala Montena i Alena Nižetića, te studentsku klapu Kaše, ovogodišnje apsolutne pobjednike Omiškog festivala. Uz naravno gastronomsku ponudu koju su pripremili lapadski ugostitelji, večer je protekla u dobroj atmosferi. Ovogodišnju Noć Uvale organizirali su Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika uz potporu Grand Hotela Park i Hotela Maestral. A u pušku festu uključili su se i kafići i restorani sa svojim delicijama za posjetitelje.

22/8/2012

mu ljeta FOTO: NORA NOVAK

KULTURA

22/8/2012

IZVEDEN ZADNJI PREMIJERNI NASLOV 63. DLJI Predstava je doživjela bitne izmjene, jer je zaustavljeno ubijanje žive kokoši na sceni. Društvo za zaštitu životinja podnijelo je prijavu nadležnoj veterinarskoj inspekciji, koja je posjetila Igre i 5 dana prije premijere, na temelju zakona, zabranila ubijanje kokoši TREĆI ovogodišnji premijerni naslov Dubrovačkih ljetnih igara „Dantonova smrt“ kontroverznog redatelja Olivera Frljića, izmamio je ove subote na tvrđavi Svetoga Ivana dugi pljesak publike. Članovi Festivalskog ansambla dočarali su svojom glumom doba Francuske revolucije. Doba krvi, mučenja, obračuna čiji je instrument za pogubljenje protivnika bila nadaleko poznata giljotina. Dojam revolucionarnog vremena je pojačan sudjelovanjem publike u predstavi. Redatelj ju je zarobio u svojevrsnoj „giljotini gledališta“, dok se protagonisti sudionika revolucije, kreću među glavama publike. A upravo je na toj giljotini, koja je dominirala kako na sceni, tako među publikom, giljotiniran 1793.

i Louis XVI nakon što je godinu dana prije ukinuta monarhija.

ZAUSTAVLJENO UBIJANJE KOKOŠI Stoga su nasilje, teror, bitni elementi na kojima se predstava temelji. Do te razine, da je Frljićeva predstava doživjela bitne izmjene. Iako predviđeno, zaustavljeno je ubijanje žive kokoši na sceni jer je Društvo za zaštitu životinja podnijelo prijavu nadležnoj veterinarskoj inspekciji, koja je posjetila Igre i 5 dana prije premijere, na temelju zakona, zabranila ubijanje kokoši. Umjesto žive kokoši, u predstavi je giljotinirana prethodno ubijena kokoš na zakonom propisan način.

‘Dantonova smrt’ z PIŠE: ANA PROHASKA/FOTO: DLJI

22/8/2012

Frljić priča o svim revolucijama i postrevolucijama koje na kraju pojedu, pobiju vlastitu djecu, a sve s ciljem održavanja novog poretka. U središtu je sukob Robespierra i Dantona, dvojice vođa koji su imali različita viđenja Francuske nakon revolucije. Danton je pokušao premostiti razlike između žirondinaca, koji su zagovarali umjetnost, a teror samo onda kada je on nužan, te jakobinaca, radikala, koji su bili pristaše terora u revoluciji. Robespierre smatra da Danton koči daljnji tijek revolucije, te pokreće montirani postupak protiv njega. Revolucionirani tribunal, čiji je bio utemeljitelj, osudio je Dantona na giljotinu.

MIRIS REVOLUCIJE Dantonova smrt, koju je Georg Buchner napisao u zlatno doba njemačkog romantizma 1835. godine, i koja je u to doba bila toliko kontroverzna da je čekala praizvedbu više od 60 godina, daje snažnu poruku aktualnu i danas. Posebno ka-

da nas sa svih strana opsjedaju informacije o ekonomskoj krizi, siromaštvu, s mirisom nekih nadolazećih revolucionarnih zbivanja, ali tek u povojima i u magli. No, revolucija nikako da se dogodi, a današnje doba nikako da pronađe onu kritičnu masu, spremnu uzeti sudbinu u svoje ruke i obračunati se s onima koji su doveli do toga. Dantonova smrt je predstava za one koji ne pate od klaustrofobije, i koji mogu „prožvakati“ nasilne scene, koje bi ipak bile previše naglašene da je na pozornici ubijena živa kokoš. Dramaturgiju potpisuje Marija Karaklajić, scenografiju Igor Pauška, a kostimografiju Sandra Dekanić. Sreten Mokrović u ulozi je Dantona, Milan Pleština igra Robespierrea, a ostali članovi Festivalskog dramskog ansambla su Ivana Roščić koja igra sve ženske likove, a utjelovljuje i personifikaciju revolucije, te Dean Krivačić, Dražen Šivak, Nikša Butijer i Filip Juričić koji igraju vojnog i političkog vođu St. Justa i jednu vrstu kora.

zarobila gledatelje

KULTURA

22/8/2012

DRUGI NASTUP DUBROVAČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA

Tikvica i Maras s Orkestrom Dubrovački simfonijski orkestar je 16. kolovoza 2012. u atriju Kneževa dvora zaključio svoje sudjelovanje na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, ugostivši dva solista, Dubrovčanina sa zagrebačkom adresom, pijanista Đura Tikvicu i violinistu Marina Marasa, dok je ravnao mladi njemački dirigent Johannes Klumpp, koji je, istina, već ranije sudjelovao na Igrama. Pijanist Đuro Tikvica više puta je gostovao u svome rodnome gradu. Njegovo školovanje je nakon Zagreba nastavljeno u Moskvi kod poznatih pedagoga, te je već za studija dobivao nagrade, dok je kao diplomant proglašen jednim od najboljih iz svoje generacije. Nakon povratka u domovini razvija uspješnu koncertnu djelatnost, surađuje s istaknutim glazbenicima, više puta je nastupao i u inozemstvu, objavio je snimke svog sviranja na nosačima zvuka, a posebno je zapažen njegov pedagoški rad kao profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te na seminarima za mlade pijaniste. Predsjednik je Društva Fryderyka Chopina u Zagrebu, a odlikovan je odličjem Gloria Artis koje dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Poljske. Važno je napomenuti da je Tikvica dobitnik i nagrade Orlando za 1995. godinu.

PROZRAČNI PROTOK Mladi violinist Marin Maras je rastao pred dubrovačkom publikom, danas kad iza sebe ima mnoge nagrade i pohvale, glazbenu izobrazbu stekao je kod poznatih violinista. Uspješ-

no razvija svoju koncertnu karijeru, te je zaista na dobrom putu sazrijevanja u ozbiljnog solistu, pa je sasvim zasluženo nastupio na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama. Dirigent Johannes Klumpp spada u generaciju mladih dirigenata čija se karijera živo razvija, dobiva pozive poznatih opernih kuća, dirigira s poznatim orkestrima, prati poznate soliste, a iza sebe, također, ima nagrade s prestižnih natjecanja. Lijepu ugodu je stvorila Sorkočevićeva Simfonija br. 3 u D-duru na početku programa. Dirigent joj je dao prozračni protok, međutim drugi stavak Andante imao je drukčiju koncepciju od one uobičajene, jer je odsvirana u puno bržem ritmu, ali to nije umanjilo cjeloviti pozitivni dojam. Nastup Đura Tikvice publika je pozdravila toplim pljeskom, a ovaj put

je odabrao jedan od najljepših klavirskih djela Beethovenov Koncert za klavir i orkestar br5 u Es-duru,op.73 poznat pod nazivom Imperial-koncert. Umjetnikova interpretacija je počivala na visokom kriteriju umjetničke kvalitete kao najjače silnice njegovog talenta i znanja. Pokazao je finu sposobnost osluškivanja logike unutarnjeg protoka skladateljevog sloga vodeći računa o sistematizaciji zvukovnog materijala od muške čvrstine do lirskih preljeva. Svojim sviranjem Đuro Tikvica je pokazao pravu umjetničku zrelost, uz solidnu pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra, koje je, istina, ponekad „prekrivalo“ solistu, pogotovo puhačka linija koja je dominirala nad gudačima. Uslijedio je nastup Marina Marasa s Mozartovim Koncertom za violinu i orkestar u Gduru, br. 3, KV216, djelom koje

obiluje čistim melodijskim linijama, što omogućuje izvođaču da iskaže svoju muzikalnost, dok je mladi violinist to zdušno iskoristio, jer je njegovo sviranje bilo upravo raspjevano s mirisom romantičarskog zanosa. I ovom prilikom Maras je pokazao da mu brzi koraci u karijeri obećavaju lijepu budućnost. Neodgovarajuća zastupljeno st pojedinih instrumentalnih grupa, prvenstveno violina u Dubrovačkom simfonijskom orkestru što se odražava na zvučnu sliku, bila je karakteristika sviranja zadnje točke večeri, Haydnovu Simfoniju u G-duru, br 88. Dirigent Johannes Klumpp je s puno nerva i autoriteta vodio izvedbe prilagođavajući se sadašnjoj mogućnosti Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Publika je srdačno zahvaljivala. Ileana Grazio

22/8/2012

GLAZBENA LEGENDA vernoj Koreji.

ČAROBNA GLAZBA

ri impromptija iz op. 90 i iz opusa 142., no kada su se počeli redati onda smo ustvrdili da je iz prvog naznačenog opusa umjetnik odabrao

Danas Barenboim u sedmom de-

br,1 u c-molu, D899 i br. u A-duru,

setljeću života korača putem trajne

D 935, a iz drugoga opusa br.1u f-

slave i priključuje se skupini slavnih

molu D935 i br. 3 u B-duru, D855.

poput na primjer Rihtera, Horowit-

Svaka odsvirana skladba donesena

za, Kempffa i dr. Lakše je dvadeseto-

je jednostavno majstorskim ton-

godišnjaku osvojiti nagradu na ne-

skim bojama, fina mekoća se razli-

kome natjecanju, nego kroz sedam

jegala u bezbroj nijansi, a nenamet-

desetljeća biti na vrhu i izbrusiti

ljiva Schubertova kantilena postala

svoj pijanizam do savršenstva ka-

nježna poput dječjeg smiješka.

Dubrovačka ‘Schubertiada’ slavnog Barenboima Bilo je i za očekivati da će na

vo da nema značajnijeg orkestra s

kvog smo doživjeli slušajući inter-

U drugom dijelu večeri umjetnik

koncertu karizmatičnog glazbenika

kojim nije nastupao, bezbroj soli-

pretaciju odabranih skladbi Franza

je izložio Schubertovu Sonatu u A-

Daniela Barenboima atrij Kneževa

stičkih nastupa, suradnja s najve-

Schuberta, koje su činile program

duru D959 u snažnoj amplitudi od

dvora biti premalen za sve one koji

ćim glazbenicima našeg doba, a u

ovog prvog nastupa u Hrvatskoj

nevine vedrine melodija do snažnog

su željeli čuti slavnog pijanistu. Ni

zadnje vrijeme intenzivno se bavi i

Daniela Barenboima.

dramatičnog naboja. Cjelokupno

dodatne stolice, koje su zaokružile i

dirigiranjem, te je između ostalog

Kad je umjetnik istupio pred

djelo je gradio ističući četiri kontra-

klavir, nisu bile dovoljne, pa se sje-

sada direktor Milanske skale. Bare-

publiku, prolomio se pljesak i po-

stna stavka. Bio je to Schubert ka-

dalo i stajalo u svim kutovima au-

nboim je osoba poznata u svijetu i

vici odobravanja, a kad je sjeo za

kav se uživo rijetko čuje, dramati-

ditorija, a mnogi su ostali iza vra-

zbog svoga humanitarnog rada, za

klavir nastala je tišina, nije se čuo

čan, liričan i nebeski čist. Publika se

ta i prislanjali uho ne bi li što čuli.

što je dobio mnoga odličja, a umjet-

ni kašalj, većina dama sklopilo je

nije micala kad se Barenboim digao

Nakon nekoliko desetljeća na Du-

nik se posebno zalaže da glazba

svoje lepeze kako bi se prepustile

iza klavira, a prolomio se gromo-

brovačkim ljetnim igrama gostu-

postane most za mir, pa je poznato

čarobnoj glazbi, koja nas je podsje-

glasni pljesak, dok je sam umjetnik

je jedna velika glazbena „marka“,

da je osnovao orkestar od izraelskih

tila na poznate Schubertiade koje

također bio uzbuđen aklamacijama

upravo glazbena legenda.

glazbenika i glazbenika iz arapskih

je priređivao sam Schubert. Iz pro-

pa je dodao još dvije Schubertove

Daniel Barenboim je još u mladim

zemalja, što je bila prava senzacija

gramske knjižice nismo mogli naći

skladbe; imprompti u G-duru br3

danima stekao slavu koja je munje-

kada je na sjevernoj granici Južne

pojedinosti što će umjetnik svirati,

op.90 i br.4 u f-molu. Bio je to kon-

vito rasla i počivala na umjetniko-

Koreje priredio koncert sa svojim

jer je bilo samo naznačeno da se u

cert za pamćenje.

vom izvanrednom sviranju. Goto-

orkestrom, kao poruku mira Sje-

prvom dijelu koncerta radi o Četi-

Ileana Grazio

RECITAL FRANCUSKOG PIJANISTA PIERRE-LAURENT AIMARDA

Visoki kriterij odabira glazbe

Reducirajući dopadljivost kla virske svirke i ne podilazeći izborom djela publici francuski pijanist Pierre-Laurent Aimard na svom je recitalu u atriju Kneževa dvora pokazao želju da slušateljstvu najprije otkrije glazbu, a tek kroz glazbu samoga sebe. Odabrana djela C. Debussyja, F. Liszta i O. Messiaena traže duboku koncentraciju te sposobnost razumijevanja i izvan glazbenog sadržaja pojedine skladbe. Piere-Laurent Aimard svoje školovanje imao je u Parizu i Londonu, na mnogim natjecanjima bio je po-

bjednik, surađivao je s velikim orkestrima i dirigentima nastupajući u prestižnim svjetskim dvoranama, njegovi nosači zvuka su nagrađivani Grammyjem, te je svim tim stekao zasluženu slavu. Dubrovački program je započeo drugom knjigom Preludija C. Debussyja koja sadrži dvanaest komada, svaki sa svojim naslovom, što određuje posebnu agogiku u njihovoj interpretaciji. Umjetnik je retušem snage i bojom tonova postigao meke fraze, fino nijansiranje, dajući nekima gotovo naivnu nježnost. Skladbu Zla kob Liszt je napisao

pri kraju života, a u njoj nije u pitanju pijanistička bravuroznost već sadrži meditativno-romantično re ligioznu, transcendentalnu crtu. Aimard ju je donio uzvišeno, upotrebljavajući sve tipove sonornosti. To je bio pravi imaginarni dijalog između autora i interprete. Bez pa uze umjetnik je prešao na vedrije Lisztovo djelo Igra vode u vili d’ Este koja se razvijala, reklo bi se, u impresionističkoj slici igre sunčanih zraka i vodenih kapljica. Baštinik francuske glazbe Olivier Messiaen 1944., u vrijeme nacističke okupacije Pariza, napisao je

Dvadeset pogleda na dijete Isusa u kojoj je izrazio radost koja opstaje izvan vremena i prostora, odnosno izraz pobožne kršćanske vjere koja se osjeti u svakoj autorovoj noti. Pierre-Laurent Aimard je odabrao dva komada iz spomenutog ciklusa, Poljubac djeteta Isusa i Po Njemu je sve stvoreno, budući da je klavir studirao kod Yvonne Loriod, a bio pobjednik Messiaenovog natjecanja, izvedba nije mogla biti bolja što je i publika shvatila i umjetnika nagradila frenetičnim pljeskom. Ileana Grazio

KULTURA

22/8/2012

PREDSTAVLJEN NOVI, TREĆI BROJ LITERATA U prelijepom ugođaju do zadnjeg mjesta ispunjenog dvorišta - ljetne scene Art radionice Lazareti prošlog četvrtka predstavljen je novi, treći broj Literata, revije za književnost i publicistiku Društva dubrovačkih pisaca.

FANZIN, BUCON, KOLARIN... Pjesmom „Dubrovniče stari Grade“ ovu ugodnu večer otvorila je klapa FA Linđo, nakon čega je voditelj programa Sebastijan Vukosavić pročitao pjesmu „Otok“ Milana Milišića, objavljenu u ovom broju Literata. Svoje pjesme čitali su i mladi pjesnici Barbara Klepić i Ivan Cikatić, poznatiji pod pse-

Zbornik generacija dubrovačkih pisaca

udonimom „Galaktički Vapaj“, ujedno i urednik i pokretač vrlo popularnog fanzina „Pleme“. Novi, šesti broj ovog fanzina također je predstavljen ovog četvrtka, jer je suizdavač Društvo dubrovačkih pisaca. Zatim je nastupio Buco Pende, te Kazališna družina Kolarin s manjom scenom iz svoje vrlo gledane komedije „Skerac sa Svete Marije“. Članica ove družine Jelica Čučević pročitala je priču Marije Đanović, a dio priče Antuna Paveškovića Sebastijan Vukosavić. Spomenut je ovog proljeća tra-

gično preminuli Maro Šehović, a njegovu pjesmu objavljenu u ovom novom broju, koju je upravo prošle godine na promociji drugog broja Literata kao uvod u svoju zbirku pjesama napisao, nadahnuto je pročitala Barbara Klepić. O Literatu su govorili članovi uredništva Boris Njavro, Mariela Marković te Davor Mojaš, a na kraju ovog vrlo zanimljivog programa dječje pjesme Milana Milišića govorile su članice Studentskog teatra „Lero“ Ksenija Seka Medović i Jasna Hedl.

FELJTON

22/8/2012

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Ljubav jedne Cavtajke (I. dio) Godine 1933. dubrovački gi-

dok se prema mlađoj kćeri odnosila

mnazijski profesor povijesti i ze-

uljudnije i skladnije. Možda se maj-

mljopisa Vlaho Kojaković (1900.

ka ponaša „strogo“ prema Mariji jer

- 1981.) izdao je knjižicu pod na-

je željela ukrotiti njeno preslobod-

slovom „Romantična ljubav jedne

no razmišljanje za ono vrijeme. Si-

niti zaručnicu. Tako 1767. godine

mena bračni par se vratio u Cavtat.

Cavtajke iz XVIII. stoljeća“. Tu istu

gurno je Marijin način razmišljanja

Matija požuruje vjenčanje kojem se

Jednom prilikom se Matija potužio

priču, koja me zaintrigirala, u nešto

bio uzrok čestim nesporazumima

Marija i dalje protivila. Koliki je bio

Marijinoj majci na odnos Marije

sažetijem obliku moguće je pronaći

u obitelji, pa je Marija nemalo pu-

njen otpor svjedoči i vjenčanje koje

prema njemu. Potom je razljućena

u Kapetanićevoj i Vekarićevoj knjizi

ta bila i fizički zlostavljana. Rana

se nije dogodilo, kao što je to uobi-

majka udarila Mariju koja je, otr-

„Konavoski rodovi 1“. Priča potvr-

vjeridba očito je bila majčina želja

čajeno u crkvi sv. Nikole u Cavtatu,

čavši u suzama na kat, skočila kroz

đuje pravilo kako ljubav i strast u

kako bi Mariju što prije ukrotila i

nego u Marijinoj kući uz asistenciju

prozor. No, ostala je živa bez težih

svakom razdoblju ljudske povijesti

prisilila na obiteljske obveze koje su

Marijina strica don Paska Vacchettia

posljedica. Nedugo iza toga Matija

nema granica.

PIŠE: BOŽO LASIĆ

je trebale smiriti. Ali kako to obič-

koji je obavio obred vjenčanja. Taj

je otplovio na Istok, a Marija mu

Protagonist spomenute priče je

no biva prevelika stega i prisila kod

se čin zbio u privatnoj kući jer je

je u međuvremenu rodila sina Iva-

Marija Vacchetti, koja je potjecala

mladog čovjeka rađa još žešći otpor.

postojao strah kao će mladenka

Marka Palikuću.

iz poznate cavtajske obitelji. Ma-

Marija nije voljela Matiju Palikuću,

javno odbiti mladoženju što bi bila

Nakon što se Matija vratio s pu-

rija se rodila 1744. godine, majka

kojem su poslovi išli vrlo loše, te mu

velika sramota. Nakon što je vjen-

tovanja preselili su se u novu kuću,

joj se iza smrti muža preudala za

je imanje propadalo. Nikola Casilari

čanje obavljeno mladenci su ostali

ali ni tu nije bilo skladnih odnosa.

Ivana Šodrnja (Soderini). Već su je s

iz Cavtata bio je odabranik Marijina

tri mjeseca živjeti u Cavtatu. No,

Nastavljene su uobičajene svađe i

12 godina obećali za udaju pomor-

srca, on ju je čak i zaprosio, ali to je

majka je željela da Marija bude što

nesporazumi. Marija je 1772. ro-

skom kapetanu iz Cavtata Matiji

njena majka grubo odbila.

dalje od Nikole Casilaria, pa su se

dila kći koja je već iduću godinu

mladenci preselili u Dubrovnik.

preminula, te je pokopana u crkvi

Palikući. No, odnosi između majke

U ugovoru o vjeridbi Marije i

i očuha i Marije s druge strane, nisu

Matije stajalo je kako se Marija ima

bili sasvim dobri.

udati za Matiju Palikuću uz miraz

UKROĆIVANJE PRESLOBODNOG DUHA

PREPIRKE I SVAĐE

od 800 dukata i nešto zemlje koju

sv. Nikole u Cavtatu. Vjerojatno je Marijina bračna situacija bila dodatno otežana tom tragedijom, pa

će Marijina obitelj dati Palikući. Na-

Marijin se život među novom

je molila dubrovačkog nadbiskupa

kon što je potpisan ugovor kojim je

obitelji nije mnogo razlikovao od

da razriješi njeno i Matijino crkveno

zapečaćena Marijina sudbina, Mati-

prijašnjeg. Prepirke i svađe bile su

vjenčanje. No, majka je to spriječila

Poznato je kako je majka zajed-

ja je otišao na putovanje brodom i

česte, te je nerijetko dolazilo i do fi-

vjerojatno ucijenivši je oduzima-

no s očuhom maltretirala Mariju,

u namjeri kako će po povratku ože-

zičkih obračuna. Nakon nekog vre-

njem sina kojeg su joj kasnije vratili.

Cavtat iz Marijina vremena

U međuvremenu Matija ponovno odlazi na more. Dok Matije nije bilo u Cavtatu, Marija se upoznaje s Dubrovčaninom Pavom Lupisom koji je bio službenik kod cavtatskog potkneza, a usto se bavio i trgovinom. Marija je ubrzo u tom prijateljstvu pronašla utjehu, pa se pomalo to poznanstvo pretvorilo u ljubav. Marijina majka primjećuje što se događa te pokušava spriječiti novi skandal ali ubrzo umire, te tako više nitko nije mogao spriječiti Mariju u njenim namjerama. Nastavak u idućem broju.

ULICAMA MOGA GRADA

22/8/2012

Božidarevićeva, ulica Zapisao: Boris Njavro

Napuštamo jednu od najljepših ulica Grada. Do crkve, u ulici Od Puča. Valjda će se spomenut i nas. naredne idemo, prelazimo ulicom Prelaznom. Malom, kratkom ulicom, jednom od mnogih koja PREKO PRELAZNE DO nosi tako jednostavno, životno praktično ime BOŽIDAREVIĆEVE Prođe i Gospa Velika, još koji dan gotove i Igre. S njima dođe i ljetu kraj. Po navici. Još koja banja, pa škola, nadamo se i prve kiše jesenje, bura... Vrijeme prolazi. I nema šanse zaustaviti ga. U masi vijesti čitamo kako se urušio dio Kineskog zida! Odmah na pamet dolazi misao... ma neće valjda! I naši Miri. Zidine. Vrijeme čini svoje. A nebriga to vrijeme ubrzava. Neće valjda. Ajmo pomalo iz ulice Vrata

Celenge. Rekla bi starija čeljad. Oni je još uvijek tako zovu. Mlađi bi rekli „iz ulice Svetog Josipa“, kako se zove zadnjih dvadesetak godina. Zapravo, vrti se u krug izmjena naziva ove ulice kroz godišta. Svakako, zahvaljujući Nikši i njegovim sjećanjima mnogih detalja, priča i čeljadi, ostadosmo u dugo. Ma, nije nam krivo, jer „Sveti Josip naknadio vam stostruko“, kako piše ispod otvora Zadužbine za ubacit koji novčić na zidu ove

Nekad davno, na vrhu ulice Vrata Celenge, ispred svoje kuće kao klinci Nikša, sestra mu Vinka i majka im Vida

Kao oproštaj, evo još dvije fotke iz Nikšine arhive. On i sestra mu Vinka kao klinci u naručju majke Vide na skalinu ulaza u njihovu kuće, na vrhu ove ulice. A druga fotka je još jedno sjećanje na davnu mladost, sedamdesete godine, razigrani srednjoškolci, Uvalica na Porporeli; Ivo Đurić, Nikša Hrdalo, Pavle Đorić, Zlatko Zvone i Loren Liborio. O ovoj ulici ostaje nam bar spomenuti još dragu gospođu Lizu Capaul koja je 1938. godine u svojoj kući otvorila „Dječjeh zakloništu“, kako točno piše na ploči te kuće pri vrhu ulice. Priča je to! Napuštamo jednu od najljepših ulica Grada. Do naredne idemo, prelazimo ulicom Prelaznom. Malom, kratkom ulicom, jednom od mnogih koja nosi tako jednostavno, životno praktično ime dano od čeljadi, a ne stalnih političkih mijena. Naredna je ulica Nikole Bo-

židarevića. Jako duga ulica, od Place pa gore do manje placete i Strossmayerove, koja baš tu završava polazeći od skalina Od Jezuita. Od te male placete dalje

Jedva čitljiva i vidljiva kamena ploča “Djecjeh zaklonistu” drage teta Lize Capaul na vrhu Vrata Celenge

22/8/2012

a slikara i umjetnika Božidarevićeva ulica nekad se zvala Svete Barbare. Zapravo cijeli taj dio Grada u spisima iz 1836. zove se skraćeno od Barbara - Od Varra. Tu negdje još 1281. bila je crkva Svete Barbare, potpuno porušena u trešnji 1667. godine

Nekadašnja mladost ludost i veselje našeg Grada, u Uvalici na Porporeli se ide na desno do Muzeja Rupe ulicom Od Rupa, a gore uza skale na Svetu Mariju Zvijezdićevom. Zapravo, ta mala placeta na vrhu Božidarevićeve je pravo malo raskrižje. Jedan od mnogih labirinta koje čine ulice našeg Grada. Vratimo se niz skale, do Straduna, za krenut po redu. Božidarevićeva ulica nekad se zvala Svete Barbare. Zapravo cijeli taj dio Grada u spisima iz 1836. zove se skraćeno od Barbara - Od Varra. Tu negdje još 1281. bila je crkva Svete Barbare, potpuno porušena u trešnji 1667. godine.

ULICA OD UMJETNIKA Novo ime dobiva po velikom

slikaru Nikoli Božidareviću, koji je živio i stvarao na prijelazu s 15. na 16. stoljeće, te bio jedno od najvećih imena slikarstva tog vremena ne samo u Gradu, već i u Europi, te po mnogima najznačajnije ime Dubrovačke slikarske škole. O njemu naravno možete saznati više ako ste slušali predavanja u školi, nešto pročitali o povijesti umjetnosti, a ako niste ništa od tog, ostaje vam neizostavni Google, te ćete u minut, dva saznati sve o ovom velikom slikaru. Tek spominjemo neke detalje; sačuvano mu je nekoliko velikih dijela, većina je na čuvanju u Dominikanskom samostanu, a u crkvi Svete Marije na Dančama po mnogima je i njegov najbolji

crtež „Bogorodica s djetetom i svecima“. Osim nekoliko godina studija u Veneciji cijeli svoj život, od rođenja oko 1460. godine u selu Kručici kod Slanog do smrti 1518., živio je i radio u Dubrovniku. Veliki slikar o kojem bi naši sugrađani trebali barem ponešto znati. Kao neka osnova kulture. I povijesti Grada u kojem žive. Zanimljivo kako je baš u ovoj ulici koja nosi ime davnog velikog slikara, od 1954. do 1967. živio i radio jedan od najvećih dubrovačkih i hrvatskih slikara Antun Masle. U toj kući na broju 9., gdje je i 1997. postavljena ploča s natpisom o velikom slikaru, živi njegova kćer Brigita Masle, čuvarica njegove umjetničke ostavštine. Gospođa Brigita, inače vrsna poznavateljica umjetnosti, prije desetak godina imala je sjajan serijal

tekstova u Dubrovačkom listu o dubrovačkim slikarima i njihovim ateljeima. To bi svakako trebalo prikupit i objavit kao zanimljivu knjigu o dubrovačkim slikarima. Zapravo, u ovoj ulici je živjelo il’ još uvijek živi nekoliko znanih umjetnika. Dugo je u njoj živio još jedan dubrovački slikar, ujedno i pjesnik Josip Joško Škerlj. Zatim tu je živio i poznati liječnik al’ i slikar Joško Baica. Odmah na početku ove ulice, na broju 2. do nedavno živio je i književnik Feđa Šehović. Tu, na broju 3. živi i Miljenko Vikić, baletni umjetnik i koreograf. A na broju 8., u kući koja je nekad davno bila Nahodište, do nedavno je živio veliki i znani dubrovački glumac, gospar Miše Martinović. Zapravo, ova ulica koja nosi ime velikog slikara bila je ulica i dom velikih umjetnika.

Zadužbina Svetog Josipa, na kantunu Od Puča i Vrata Celenge

FELJTON 20 GODINA POSIJE

22/8/2012

Oslobađanje K

Slobodna Dalmacija, listopad 1992. (MSP dokumentacija) Prije nastavka opisa napadnih djelovanja Hrvatske vojske prema još uvijek okupiranim Konavlima, osjećam potrebu podsjetiti čitatelje na događanje koje je kao i ovaj feljton izravno vezano za očuvanje sjećanja na povratak slobode hrvatskog Juga. Naime, na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza ove godine Francuska alijansa Dubrovnik i Muzej suvremene povijesti organizirali su prigodni program uz 200-tu godišnjicu tvrđave Imperijal na Srđu, koja je tijekom Domovinskog rata postala simbol herojske obrane Grada 1991. i naših dana Pobjede. Upravo tog dana davne 1812. godine prvi topovski plotuni označili su dovršetak njene izgradnje, slaveći ujedno i Napoleonov rođendan.

JOŠ JEDAN POZIV ZA SPAS TVRĐAVE IMPERIJAL U prigodnom osvrtu, prateći povijest tvrđave koja je ujedno i zaštićeni spomenik kulture, nazočne sam upoznala s najvažnijim događanjima na dubrovačkom po-

dručju od dolaska Francuza 1806. godine do danas. Zajedno s gospođom Dubravkom Zvrko iznova smo se sa zahvalnošću prisjetili razumijevanja i pomoći koju je francuski narod pružio Dubrovniku u vrijeme i neposredno nakon bezumne srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine. Potom sam uzvanicima upriličila stručno vodstvo kroz postav izložbe “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.1995.” te ih upoznala s opsežnim programom koji Muzej priprema kako bi što cjelovitije i potpunije obilježili dvadesetu obljetnicu oslobađanja juga Hrvatske. Kao voditeljica Muzeja i koautorica izložbe, s osobitim zadovoljstvom i ponosom mogla sam iznova istaći veliki interes šire javnosti za ovu izložbu koji potvrđuje svakog dana sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja. Za kraj ovog programa ostavljeno je predstavljanje tri nova prostora u prizemlju tvrđave, uređena uz pomoć tvrtke Razvoj golf, koja smo namijenili za održavanje budućih tematskih izložbi, stručnih skupova i muzejskih radionica. Time smo,

kao i dosadašnjim radom, još jednom pokazali na koji način je u ove prostore moguće vratiti život koji Imperijalu svi zajedno dugujemo, s obzirom na njegovu ulogu u novijoj dubrovačkoj povijesti. Budući je tvrđavi potrebna žurna sanacija i potpuna obnova, s obzirom na težinu razaranja koja je pretrpjela tijekom rata, iskoristili smo i ovu priliku da zajedno s Francuskom alijansom, još jednom uputimo apel za njen spas. To je ujedno i temeljni preduvjet za „golo preživljavanje“ postojeće izložbe i već dugo najavljivano osnivanje Muzeja Domovinskog rata koji Grad i njegovi branitelji zasigurno zaslužuju.

DESANT HRVATSKE VOJSKE U CAVTAT Zasad je sve „zastalo“ na rijetkim praznim obećanjima i poznatoj priči o uvijek uzaludnom „čekanju nekih boljih vremena“, što u potpunosti odražava sveprisutni neprimjeren odnos društva prema braniteljima i samom Domovinskom ratu.

22/8/2012

Konavala PIŠE: VARINA JURICA TURK kustosica Muzeja suvremene povijesti

Neposredno pred desant u Cavtat, čije je izvršenje zapovjednik Južnog bojišta general Janko Bobetko povjerio svom pomoćniku generalu Nojku Marinoviću, 20. listopada 1992. u cavtatsku luku uplovljavaju dva policijska glisera na kojima su bili general EZ David Cranston, suradnici, delegacija MUP-a na čelu s ministrom Ivanom Jarnjakom i hrvatski policajci, te veća grupa novinara. Jugo armija je već izvršila dugo obećavano povlačenje s prostora Konavala, ali je prostor Konavoskih brda i dijela Gornjih Konavala suprotno odredbama potpisanog Ženevskog sporazuma, zajedno s naoružanjem prepustila četničkim hordama tzv. Hercegovačkog korpusa. Bio je to njihov posljednji pokušaj zadržavanja kontrole nad ovim područjem, praćen „igrom“ sukoba s „izdanim i napuštenim

Tvrđavi Imperijal potrebna je žurna sanacija i potpuna obnova, s obzirom na težinu razaranja koja je pretrpjela tijekom rata, te smo iskoristili priliku da zajedno s Francuskom alijansom, još jednom uputimo apel za njen spas. To je ujedno i temeljni preduvjet za „golo preživljavanje“ postojeće izložbe narodom istočne Hercegovine“ namijenjenoj u prvom redu „slijepim“ promatračima UNPROFOR-a. I vjerovali ili ne, kada su četnici sa svojih novih položaja otvorili minobacačku i topničku vatru po cavtatskoj luci gdje su se iskrcavale naše snage, uslijedilo je reagiranje u kome su „bijelci“ ustvrdili kako je JA „profesionalno“ izvršila povlačenje, dok je „Hrvatska vojska otvorila vatru iz Cavtata i okolice po snagama Hercegovačkog korpusa“, a njima „ograničila kretanje samo na hotel Croatiju u kojem su

bili smješteni“. Zanimljiva su svjedočanstva o prebacivanju u Cavtat, sačuvana u sjećanju pukovnika Ratka Dragovića Kleka koji je vodio 5. bojnu 1. brigade, te u ratnom dnevniku COB-a Dubrovnik. Pod datumom 21. listopada 1992. operativac COB-a bilježi u 03,15 h uplovljavanje trajekta „Pelješčanka“ u Cavtat, a potom u 07,01 i trajekta „Postire“. U razdoblju od 08,00 h do kasnih popodnevnih sati u dnevnik je upisano više uplovljavanja i isplovljavanja iz Gruža i Cavtata naših trajekata, brodova i glisera koji su prevozili snage HV. U 13,15 h unesena je obavijest da je „Pelješčanka“ pogođena uz cavtatsku rivu bez ljudskih žrtava i veće materijalne štete. Nešto kasnije, u 13,45 h navodi se da trajekt „Blace“, koji je u prvoj vožnji prevezao dva tenka i pripadnike 3. bojne 1. brigade, radi velikog juga nije mogao iznova doći do Cavtata nego se morao vratiti u luku Gruž.

U oslobođenom Cavtatu, foto: M. Rilović (MSP dokumentacija)

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

MB “AP SLANO”

Članovi posade:

Zapovjednik kap. Davor Mojsić, upravitelj stroja: Denis Radetić, I. časnik palube: Ivica Lučić, I. časnik stroja: Marijan Brač, pripravnici: Zoran Medaković, Frano Korunić.

22/8/2012

Slobodna plovidba 1. AP ARGOSY

U luci Nueva Palmira,

2. AP ASTAREA

Plovi za Kaohsiung gdje se

očekuje 24.8.,

3. AP DRŽIČ

Plovi za Chittagong gdje se

očekuje 22.8.,

4. AP SLANO

Plovi za Puerto Cabello,

5. AP STON

U luci Jinhae, slijedi zapadna

obala Amerike,

6. AP SVETI VLAHO Plovi za Zhangjiagang, 7. CITY OF DUBROVNIK U luci Mo i Rana

slijedi Ijmuiden 26.8.,

8. IMPERIAL

U luci Lianyungang,

9. LIBERTAS

U luci Maputo,

10. MIHO PRACAT 23.8. stiže u Ust Luga, 11. OLUJA

U luci Huangpu,.

12. ORSULA

U luci Santos,

13. Jindal Varad ex. PETKA 27.8. stiže u Padrip, 14. SVETI NIKOLA I U luci Topolobampo, 15. ZAGREB

U luci Portbury

Služba za teške terete 16. ATLANT FRAUKE U luci Marina di Carrara, 17. ATLANT TRINA Plovi za Singapore,

Tip broda: Supramax Izgrađen: 2012. u STX Shipyard Korea, Nosivost: 57 239 DWT, Duljina: 190 m, Širina: 32,26 m, Gaz: 13 m, Glavni stroj: MAN B&W 6S 50MC, Snaga: 9480 KW, Brzina: 14 knots.

website...info...entertainment...multimedia...photos...events...gastronomy

www.justdubrovnik.com

MALI OGLASI

22/8/2012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI PRODAJEM Alfa Romeo 166 2.4 jtd i Škoda Fabiju. Kontakt: 095 901 1635 HITNO prodajem Chrysler Voy ager 2,5 TD, 1997.,150 tkm, 87 KW, 2500 ccm, reg 09/12, se dam sjedala, nove gume. 26000 kuna. Kontakt: 099 191 5726 RENAULT Clio 1.4, 2001 god. ABS, klima, el.podizači stakala, registriran godinu dana, proda jem. Kontakt: 098 387 914 PRODAJE se Polo klasik regis triran do 6 mjeseca 2013., pre đenih 106 000 km. Nove gume i sve novo na kočnicama. Cijena 15000 kuna, nije fiksno, očuvan. Kontakt: 095 902 8022 CORDOBU 1.4, 98. god., regi striran 8/13, novi set kvačila, novi hladnjak grijanja, cijena 10500 kuna - fiksno. Kontakt: 098 180 5215 PRODAJEM Daewoo Lanos 1.4, 55KW/75KS, benzinac, 1998. god., prva registracija 1999. god., 3 vrata, servisiran, prešao 92400 km. Registriran do 1. 4. 2013. Cijena po dogovoru. Kon takt: 095 815 5181

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM Stara Moko šica na moru jednosobni stan na duže vrijeme s parkingom i dvokrevetnu sobu s kupaonic om, sve novo. Kontakt: 091 154 5917 IZNAJMLJUJEM poslovni pros

tor 20m2 za tihi obrt u strogom centru Starog grada. Kontakt: 098 345 845 DUBROVNIK - Lapad. Izna jmljuje se opremljen stan od 50m2. Sastoji se od sobe, kupa onice, dnevnog boravka, kuhin je i trpezarije. Kontakt: 095 529 0646 IZNAJMLJUJE se prizemlje obiteljske kuće u Župi dubrova čkoj Čibača. Kontakt: 091 956 4783 IZNAJMLJUJEM apartman u Starom gradu, 20m2 + 7m2 ta raca, kupaonica, kuhinjica i kre vet za dvije osobe. Od 01.10.2012 - 01.06.2013. Cijena 2000 kn. Kontakt: 091 528 3614 UNAJMLJUJEM veće kuće u Sta rom gradu, Ploće ili Pile na duže vrijeme. Kontakt: 091 188 0058 STAN u Cavtatu 50m2 + 12 m2 taraca, 1 kat u kući. Na duže vr ijeme. Potpuno opremljen. Park ing osiguran do 2 automobila. Kontakt: 092 205 1996 STAN u Starom gradu, reno viran 2011. godine, u vrlo mirnom dijelu grada iznajmljuje se od 01.09.2012 - 01.06.2013. Stan se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje i ku paonice. Cijena najma 400 eura. Kontakt: 091 528 3614 IZNAMLJUJEM stan u Dugavama u Zagrebu na duže. Cijena 1800 kuna.Kontakt: 099 66 87 269

KUĆNI LJUBIMCI PARILA bih mužjaka Beagla. Trobojan, čistokrvan. Kontakt:

098 254 908 PARILA bih mužjaka francu skog buldoga. Kontakt: 099 857 8413 PRODAJEM nimfu staru oko godine dana, s krletkom. Uz to poklanjam pijesak i hranu za ptičicu dostatnu za mjesec dana. Sve to po cijeni od 200 kuna. Kontakt: 099 8845 140

MOTOCIKLI KUPUJEM skuter do 2000 kuna, 50 ccm. Kontakt: 098 922 0579 PRODAJEM Beverlya 200, 2002 god., 28600 km. Motor je u odličnom stanju, nikad nije pa dano s njega. Napravljen je ve liki servis (remen, rolice, vodena pumpa, ulje, filteri i glicerina u kočnicama). Stavljene su nove gume i sic je tapiciran. Cijena samo 10000 kn! Kontakt: 091 897 8120 KYMCO chopper 125. Motor u odličnom stanju. Mala potrošnja 2.5 l. Ima givi vizir. Bisage kožne ixs stražnje i prednja. Uredno servisiran, nove gume, upravo registriran. Moguća zamjena za jači do 650 kubika. Kontakt: 091 5862 740

NEKRETNINE DUBROVNIK, Montovjerna prodajem stan cca 27 m2, djelomično renoviran, sa pogle dom na Grušku luku za 65 000 Eura. Kontakt: 091 889 393 DAJEMO u zakup poljopriv redna zemljišta u selu Lisac Du brovačko primorje za jesensku sjetvu zemlj. Odlična cijene po dogovoru ozbiljne ponude. Kon takt: 099 855 6807 PRODAJEM u selu Lisac Dubro vačko primorje poljoprivredne i građevinske parcele papiri 1/1 ozbiljne ponude. Kontakt: 099 855 6807 LAPAD Iva Vojnovića, dvoso ban stan 70m2, zaseban ulaz + vrt + taraca, lokacija odlična za starije i manje pokretne , bez skalina. Cijena 185.000 Eura.

Kontakt: 099 795 6093 PRODAJEM kuću Luka Šipanska potrebno komplet renovira je 3 etaže ukupnop 200m2 u tlocr tu s taracama 129m2, Vl.1/1. Moguće plaćanje za građevinske radove u Gradu. Kontakt: 091 154 5917 PRODAJEM na Babinom kuku zemljište 614 m2 pravokutnog oblika, pripremljeno za gradnju apartmana - stanova cca 1200 m2 bruto izgradnje, dvojni sa mostojeći objekt, posedbna ge odetska podloga napravljena u toku projektiranja M-1 stambe na mješovita izgradnja u planu urbanističkom. Cijena 550.000 Eura - plaćanje po dogovoru. Vl. 1/1 Ozbiljne ponude. Kon takt: 091 154 5917 PRILIKA! - Zagreb, Trešnjevka jug (Vrbani) - prodajemo oču vani 1.5 sobni stan od 54 m2 idealan za studente zbog blizine tramvaja i studentskog doma Stjepan Radić (10 minuta). Stan je kupljen 2004, ugrađena je nova kuhinja, ormari - Cijena samo 67000 EUR. Prvi vlasnik, vlasništvo 1/1. Kontakt: 01 33 12 574 ili 091 44 55 086 N.MOKOŠICA Naš dom 85,6m2 II kat cijena 130 000 knjiženje u tijeku. Kontakt: 099 414 3994 DVOSOBNI stan u Zagrebu, Trnsko, na 3. katu, 54 m2 + spremište + zajednička pros torija u prizemlju zgrade. PVC prozori, protuprovalna vrata, klima, plinsko etažno grijanje, renoviran. Mirno okruženje, uređena i održavana zgrada (nova fasada 2008.g). U kru gu 300 m: tramvaj, autobu sa, vrtić, škola, dom zdravlja, tržnica. Stan se prodaje sa ili bez namještaja, prema dogo voru. Vlasništvo 1/1.Kontakt: 091 560 5550 HITNO i povoljno prodajem kamenu kuću Kućišta 132 kod Orebića oko 90m2 udaljena od mora 40m drugi red kuća u nizu. Mirmo mjesto za ugodan odmor i život. Kontakt: 098 735 268 ZAGREB Bukovačka prodajem

22/8/2012

stan 80m2 etažirano, vlasništvo 1/1, veliki balkon, parking mjesto, plinsko etažno grijanje, zasebno mjerenje plina, vode i struje u kući sa četiri stana. Cjena prema dogovoru, može i zamjena za Dubrovnik, Cavtat ili Slano. Kontakt: 098 472 332 KONAVLE Čilipi građevinsko zemljište 4500m2 četvrtastog oblika uz dvije asfaltne ceste, ispod magistrale 200m udaljeno od mora 1000m kolnim putem. Vlasništvo 1/1, može se odmah graditi. Postojeća infrastruktura: struja, javna rasvjeta, voda i telefon. Prilaz je s magistrale širokom cestom s novo rekonstruiranog prilaza. Kontakt: 094 720 332

PLOVILA TRAŽIM vez na Mirinovu na korištenje, najam ili prodaju. Kontakt: 099 1915 726 PRODAJEM barku, 5 metara, u dobrom stanju, stara 15 do 20 godina, sa torpedo unutarnjim motorom, 6 konja, radio manje od 50 sati. Uz to poklanjam fero, mreže prostice i garnituru novih okastih ključeva. Kontakt: 020 758 211

PRODAJEM barku 580 Gradac, vrlo hitno i povoljno. Kontakt: 091 442 3251

POSAO KONOBAR 23 god, iskusan u radu po restoranima, šankovima, hitno tražim posao, tećno prićam engleski i njemački. Kontakt: 097 7655 554 POTRAŽUJEM čistačicu za hostel u Starom gradu. 2/3 sata dnevno do 30.10.2012. Kontakt: 091 799 2086 TRAŽI se pomoćni radnik, stalni posao, stan, hrana i radna odjeća osigurani. Kontakt: 098 243 842 TRAŽI se čistačica - pomoćna radnica, vrijedna i odgovorna žena, stalni posao. Kontakt: 098 243 842 TRAŽI se kuhar s radnim iskustvom, stalni posao. Kontakt: 098 243 842 HITNO tražim posao! (konobar) Kontakt: 095 8243 414

RAZNO DODATNA zarada, posao u slobodno vrijeme. Nema prodaje. Kontakt: 098 561824

Tužno sjećanje

PRODAJEM avio-karte uz popust od 20% za neko od europskih odredišta Croatie Airlines jer iste nisam u mogućnosti iskoristiti. Ponuda vrijedi još 10 dana. Detalji na rina.dubrovnik@yahoo.com ili 099/687-1300

PRODAJEM 2 dvd za auto naslonjače. Kontakt: 095 901 1635 PRODAJEM dječja kolica plavo narančasta, u tri položaja, dobro očuvana za 300 kn. Kontakt: 099 681 4772

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC - pomoć za rehabilitacijsku terapiju u TERMAMA SELCE uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 Ivanka i Drago Radulović 600 kn, Tarik Hrapović 1.000 kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosiva. LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Umjesto vijenca za preminulog J. Karamehmedovića, Duška i Maro Bašić daju prilog od 400 kn. Žiro račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485, knjigovo dstveni servis ‘’IMA I ABA’’, fax: 020 / 321 051. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!!

BURZA RADA KONOBAR/ICA Poslodavac: CORAX d.o.o. Rok prijave: 26.08.2012. Mjesto rada: Dubrovnik E-mail: info.corax@gmail.com Broj traženih radnika: 3 Način zaposlenja: sezonski Uvjeti radnog mjesta: SSS, 1 god. radnog iskustva, odlično znanje engl. jezika, prednost znanje još jednog stranog jezika KUHINJSKI RADNIK/ICA Poslodavac: CORAX d.o.o. Rok prijave: 26.08.2012. Mjesto rada: Dubrovnik Telefon: 095 9117101 Broj traženih radnika: 1 Način zaposlenja: sezonski Uvjeti radnog mjesta: OŠ, SSS, 6 mjeseci iskustva, iskustvo rada na konvektomatu i fritezama KONOBAR/ICA Poslodavac: MONEO d.o.o.-ZAGREB Rok prijave: 28.8.2012 Mjesto rada: Dubrovnik, Vukovarska 26 Telefon: Osobni dolazak ili 091/1904521 Broj traženih radnika:1 Način zaposlenja: određeno Uvjeti radnog mjesta: SSS

ŽELJKO ĐURATOVIĆ 27.08.2008. – 27.08.2012. Godine ne donose zaborav, tuga zauvijek ostaje. Sveta Misa služit će se u Crkvi sv. Mihajla 13.09.2012. u 19:00 sati.

MEDICINSKA SESTRA Poslodavac: Ordinacija opće medicine Dr. Sandra Benković Rok prijave: 01.09.2012. Mjesto rada: GOVEĐARI, OTOK MLJET E-mail: sandra.zulich@gmail.com Broj traženih radnika: 1 Način zaposlenja: na neodređeno, uz probni rok Uvjeti radnog mjesta: SSS, položen stručni ispit, vozački B kat. poželjno radno iskustvo, uključena pripravnost, smještaj osiguran

SPORT

22/8/2012

Buran tjedan za upravu Juga

Ostali bez Sukna, dovode Ivovića Burno je bilo proteklih dana u upravi Vaterpolskog kluba Jug nakon sukoba s ocem i sinom Sukno zbog prelaska mladog Sandra iz Pro Recca u Primorje, a koji je eskalirao odmah po njegovom slijetanju u Zračnu luku Dubrovnik. Navodni fizički sukob, prijetnja suspenzijama i otkazima, medijska šutnja glavnih aktera. Epilog: Sukno mlađi u Primorju, Sukno stariji na bolovanju, uprava kluba na godišnjem, a Jugovi pravnici znoje se pokušavajući razbiti enigmu zvanu Sandrov ugovor. - Postupit ćemo kako nam pravnici kažu, sve u interesu kluba. Sandro je trebao poštovati ono što je dogovoreno prilikom odlaska, da kad prestane aranžman s Reccom da se vrati u VK Jug - izjavio je predsjed-

nik VK Jug Ivo Pavličević. Otac i sin Sukno potom su odlučili prekinuti medijsku šutnju zbog „medijskog linča“ kojega nad njima provodi uprava kluba. Pred kamerama jedne nacionalne televizije Goran Sukno se rasplakao, dok je Sandro obznanio razlog zbog kojega nije došao na Stradun proslaviti zlatnu olimpijsku medalju. Po slijetanju na aerodrom čuo je kako mu se ocu prijeti - otkazom. - Dotukle su me provokacije od strane uprave, kako dugogodišnje tako i ove u zadnjih nekoliko dana koje se pojavljuju kroz novine - izjavio je Sandro. - Poslije ovakvog uspjeha na neki je način ostala jedna gorčina naročito meni u odnosu na Sandra koji nije uspio proslaviti to u Gradu - rekao je i rasplakao se pred kamerama Goran Sukno.

Poručili su kako im nije jasno zašto Uprava Juga, ako je sve istina kako oni kažu, ne rješava stanje pravnim putem, a ne medijskom hajkom.

2,2 milijuna gradskih kuna Uprava VK Jug, shvativši da od Sandrovog povratka neće biti ništa, na kraju se okrenula dovođenju pojačanja na poziciji beka, a kao dobar igrač za Jug ocijenjen je izvrsni golgeter i crnogorski reprezentativac Aleksandar ‘Leka’ Ivović, inače član Pro Recca na odlasku. Sam Ivović je u crnogorskim medijima najavio pregovore s Jugom, a i trener Juga Veselin Đuho potvrdio je interes za Reccovog beka. Uprava Juga navodno je spre-

mna ponuditi 80 tisuća eura za Ivovićeve usluge, što im i ne bi trebao predstavljati problem ako se uspije ostvariti ideja gradonačelnika Andra Vlahušića, koji je na prijemu zlatnih olimpijaca najavio kako će u idućem rebalansu proračuna klubu iz Gruža dodijeliti 2,2 milijuna kuna. Ostvari li se taj prelazak, Jug bi u narednu sezonu mogao ući s tri stranca u momčadi, što je maksimalan broj prema odredbama natjecanja u hrvatskom prvenstvu. Podsjetimo, u kapici Juga već nastupa crnogorski kapetan Nikola Janović, a za iduću sezonu potpisao je i povratnik u jugaške redove, američki kapetan Tony Azevedo. Mogla bi to biti najjača momčad u modernoj povijesti kluba iz Gruža. bm

22/8/2012

Dubrovački plivač najavio nastup na Paraolimpijadi smo sve što se moglo da se na Paraolimpijskim igrama stigne do rezultata. Hoće li to biti fi nale, ili možda medalja, nikad se ne zna – izjavio je Kontić. Mihovil Španja je komentirao i snimanje dokumentarnog filma o njegovom putu do Londona. - Moja karijera traje već pet naest godina i osjetio sam da je sada najbolji trenutak da se sta ra ideja konačno ostvari. Uvijek sam se zalagao za afirmaciju osoba s invaliditetom, a doku mentarcem želim sportskoj i svoj ostaloj javnosti pokazati kako pred osobama s invalidi tetom nema nikakvih barijera,

Španja: Spreman sam za London Hrvatski paraolimpijac Mi hovil Španja najavio je nastup na svojim četvrtim paraolim pijskim igrama, koje se od 29. kolovoza do 9. rujna održavaju u Londonu. - Najvažnije je da smo ostva rili visoku razinu mira i kon centracije pred put u London. Pripreme koje su započele 1. lipnja, a završit će na samim Igrama, trajat će sve skupa sto dana. Potpuno spreman očeku jem natjecanja - izjavio je Špa

nja. Dodao je kako mu je nova paraolimpijska medalja veli ka želja, ali istu tu želju dijeli i ostalih 4200 sportaša iz 166 zemalja. Svaki segment pripre ma, rekao je Španja, podređen je uspjehu na Igrama. - Drago mi je što će moje na stupe popratiti HRT i Sportska televizija, mislim da je to po prvi put. Također, jedva čekam nastupiti na bazenu u Londonu, jer se već sad zna da je svih 18 tisuća mjesta rasprodano, čak i

za jutarnje kvalifikacije – ista knuo je Španja, koji dosad na europskim i svjetskim prven stvima nosi 25 medalja.

Karijera duga 15 godina Španjin osobni trener Dean Kontić istaknuo je kako je za dovoljan dosad učinjenim. - Ključno je da smo izbjegli ozljede, trenirali smo napor no tri puta dnevno. Napravili

kako i mi naporno treniramo po šest ili sedam sati dnevno kako bismo postigli uspjeh – rekao je Španja te također na javio kako će u dokumentarcu gostovati predsjednik Međuna rodnog paralimpijskog odbora Philip Craven, kao i proslavlje ni južnoafrički atletičar Oscar Pistorius, paraolimpijac koji je nastupio i u atletskom polufi nalu na Olimpijskim igrama u Londonu. bm

Europsko prvenstvo za košarkaše do 18 godina

Proleta i Kunce na vrhu Europe! Hrvatska juniorska košarkaška reprezentacija, u čijem su sastavu Dubrovčani Marko Proleta kao igrač te Darko Kunce kao član stručnog stožera, postala je prvak Europe nakon pobjede u finalu Europskog pr venstva nad domaćinom Litvom 88:76. Mladi košarkaš KK Dubrovnika Marko Proleta nastupio je u šest od devet utakmica, u prosijeku 6,4 minute po utakmici, a u strijelce se upi sao protiv Slovenije i Litve. U finalnoj utakmici odigranoj u Vilniusu pred sedam tisuća gledatelja Hrvatsku je do zlata predvodio fantastični Šiben čanin Dario Šarić (proglašen najboljim igračem turnira) s 39 koševa i 11 skokova. Na klupi reprezentacije uz trenere je bio i Darko Kunce, inače instruktor Hrvatskog košarkaškog saveza zadužen za mlađe uzrasne ka tegorije. Čestitamo! bm

OGLAS

22/8/2012

duList IN

VEČER DALMATINSKE PJESME U ACI MARINI U KOMOLCU

22/8/2012

Uz klape zapje ACI marina Dubrovnik ovog petka bila je domaćin još jednog klapskog spektakla. Nakon klape Intrade, brojne Dubrovčane i njihove goste na Večeri dalmatinskih klapa uz blagdan Velike Gospe, zabavljale su klape Cambi i Ragusavecchia te Đani Stipaničev. Kao gost iznenađenje nastupio je i Kemal Monteno, koji je dan kasnije nastupao i na tradicionalnoj festi u Uvali Lapad. Sasvim sigurno ovim koncertom na svoje su došli ljubitelji sve popularnijih klapskih pjesama, o čemu svjedoči i mnogobrojna publika koja se okupila u Aci marini u Komolcu.

22/8/2012 FOTO: ZVONE PANDŽA

evao i Monteno

duList IN

22/8/2012

TEMPERAMETNI NAPOLITANAC

DJ Riva Starr u zvjezdanom ritmu TALIJANSKI producent i DJ Riva Starr održao je sjajan nastup proteklog tjedna u Culture Clubu Revelin. Temperamentni Napolitanac oduševio je sve ljubitelje elektronske glazbe svojim autentičnim miksevima najrazličitijih žanrova. Stoga ni ne čudi što se u ljubitelje njegove glazbe svrstavaju Fatboy Slim, Tiesto, A-Trak, Annie Mack, i Gilles Peterson, a za neke od njih, poput Dennisa Ferrera, Ushera, Estelle i grupu Gossip potpisao je i remikseve.

SIMFONIJA OKUSA RESTORANA MOZART

22/8/2012

Jabuke u šlafroku

Ivan Majdandžić

DRAGE moje domaćice, evo upravo sam napravio jabuke u šlafroku koje su jedan od omiljenih deserta u mom restoranu. Stoga sam pomislio da će vam dobro doći kao recept za goste koji vas iznenade svojim dolaskom ili za vaše ukućane kad se uvečer sjete nečeg slatkog. Evo nečeg kreativnog čime ćete oduševiti svoje slatkoljupce, a da to nisu uvijek već dosadne palačinke. Priprema je lagana i namirnice su one koje obično uvijek imate kod kuće.

POTREBNE NAMIRNICE, ZA 4-6 OSOBA: 2 kisele jabuke ili one koje imate u zdjeli s voćem 2 jaja 150 g brašna prstohvat soli 2 žlice šećera 1 dl piva (ako slučajno imate bijelo pivo bilo bi super ali i svijetlo je ok) za posipanje: malo cimeta pomiješanog s šećerom

PRIPREMA: Jabuke ogulite, izvadite sredinu i narežite na ploške 1 cm debljine. Istucite čvrsti snijeg od dva bjelanjka, a u drugoj zdjeli umiješajte 2 žumanca sa šećerom dok se šećer ne stopi sa žumancem. Nakon toga po malo dodavajte brašno i prstohvat soli uz miješanje. Kada ste dobili gustu smje-

su dodajte snijeg od bjelanjaka koji ste već pripremili, te ga lagano umiješajte sa kuhačom. Na kraju još dodajte pivo koje ste naumili i imamo smjesu za pohanje. Svaki kolutić umočite u tijesto i pohajte u dubokom ulju, kad se zarumeni s jedne strane okrenite na drugu i gotove stavljajte na papirni ubrus koji će pokupiti višak ulja.

SERVIRANJE: Jabuke pospite cimetom i šećerom te poslužite same ili sa sladoledom od vanilije. Dobar vam tek!

RESTAURANT Mozart LAPADSKA OBALA 20., DUBROVNIK

Telefon: + 385 20 356 981, mobitel: +385 (0)91 451 04 33, e-mail: info@restaurant-mozart.com, www.restaurant-mozart-dubrovnik.com

duList IN

22/8/2012

HUMANITARNI KONCERT NA CAVTATSKOJ RIVI

40 godišta VK Cavtat VK CAVTAT, klub iz kojega su potekla čak 4 zlatna olimpijca, proslavio je 90 godina igranja vaterpola u Cavtatu i 40 godina postojanja kluba. Velikim pljeskom pozdravljeni su osvajači zlatnih medalja na nedavno održanim Olimpijskim igrama, koji su svoje prve vaterpolske korake napravili upravo u ovom klubu, Miho Boško-

vić, Sandro Sukno i Paulo Obradović te Elvis Fatović. Na humanitarnom koncertu nastupile su klape Cambi i FA Linđo, Vinko Brautović te Frane Perišin koji je s klapom Cambi izveo pjesmu “Do pobjede”, dok je predsjednik Vaterpolskog kluba Cavtat Đino Kralj zlatne olimpijce nagradio cvijećem i prigodnim poklonima.

FOTO: ZVONE PANDŽA

POZNATI CRNOGORSKI GLAZBENIK NASTUPIO NA ORSULI

Publika uživala u hitovima Ramba Amadeusa NA JEDNOJ od najljepših dubrovačkih pozornica pod vedrim nebom u Parku Orsula, ovog vikenda nastupio je crnogorski glaznenik Rambo Amadeus, inače tvorac izraza „turbo folk“ izvodeći mnogobrojne hitove koje je počeo stvarati još osamdesetih godina prošlog stoljeća. A da su još uvijek popularni Rambo Amadeus & mutant dance sexeta svjedoči mnogobrojna publika koja se ovog vikenda okupila u Parku Orsula i uživala u njihovim hitovima.

22/8/2012

57 FOTO: NORA NOVAK

SPLITSKI GLAZBENIK ODRŽAO TROSATNI KONCERT

Romantična večer s Goranom Karanom POZNATI splitski glazbenik Goran Karan nastupio je prošlog tjedna na Maloj Buži. Karan je na Maloj Buži uveo tradiciju ljetnih nastupa, jer mu je ovo bila treća godina za redom, ali je ove godine sa sobom doveo i cijeli bend. U jedinstvenom ambijentu pod mirima Karanovi obožavatelji proveli su tri sata uživajući u njegovim pjesmama i noćnim vedutama Grada i Lokruma.

SOUL DIVA I HRVATSKI TENOR ZAPJEVALI DUBROVČANIMA

Warwick i Gamulin malo koga ostavili ravnodušnim SOUL diva i višestruka dobitnica Grammyja Dionne Warwick i hrvatski tenor Ivo Gamulin Gianni pripremili su za dubrovačku publiku veličanstveni koncert u ambijentu hotela Libertas Rixos. Na koncertu su, među brojnom publikom, bili i poznati obožavatelji Dionne i Giannija od bivše premijerke Jadranke Kosor, HRT-ove urednice i voditeljice Tončice Čeljuska, do bivšeg nogometaša Silvija Marića. Koncert je započeo jednosatnim setom Iva Gamulina Giannija s nizom evergreena, ali je otpjevao i klapsku pjesmu Vilo moja. Potom je sa soul divom otpjevao duete, te joj prepustio pozornicu. Za sve okupljene Dionne je pripremila malo iznenađenje kada je zapjevala sa najstarijim sinom David Elliottom.

MODA BY ANDREA ZVONO

22/8/2012

Ovo ljeto n Kolovoz se primiÄ?e svome kraju, iako po temperaturama ne bismo rekli kako nam je ljeto na odlasku. Stoga su ove visoke temperature koje nas prate i u drugoj polovici kolovoza idealna prilika za iskoristiti sve one modne trendove, koje do sad moĹžda i

22/8/2012

nose se - tunike niste preferirali. A za ove ljetne vrućine posebno su idealne tunike. U njima možete otići na plažu, ali su idealne i za šetnju gradom, odlazak u shopping, pa i za ljetnu kavu... Ma upravo je tunika nešto najudobnije i najbolje za ove vrele ljetne dane. Malo sam surfala netom i

odabrala nekoliko dobrih tunika koje možete nositi na japanke, štikle, ljetne čizme... Šarene, jednobojne, ali i prozirne su totalni hit. Mnoge poznate osobe nose tunike, a nedavno je i hrvatska tenisačica Iva Majoli prošetala Stradunom u trendi ljetnoj tunici...

duList IN

22/8/2012

slavni dizajner posjetio svoju izložbu

Ottavio Missoni u rodnom Gradu Poznati modni dizajner i likovni umjetnik Ottavio Missoni stigao je u Dubrovnik doplovivši brodom “Issa”. Tom je prigodom posjetio izložbu svojih radova „Genij boje - crteži, grafike, tapiserije“ koja je otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Missoni je stigao u posjet rodnom gradu, u kojem je rođen 1921. godine, a s njim su stigli i supruga Rosita te sin Luca. Veseo što je ponovno u rodnom Dubrovniku, u obilasku izložbe u galeriji Dulčić Masle Pulitika istaknuo je: - Ovdje sam rođen 1921. godine. I nadam se da ćemo se ponovno vratiti - naglasio je dodavši: - Ja sam Dalmatinac s talijanskom putovnicom. Moj otac se rodio u Dubrovniku, moj nono je bio sudac u Dubrovniku, a jedan moj drugi rođak Missoni je sudac ovdje. Moj je otac uzeo talijansku putovnica i zato ja kažem da sam Dalmatinac s talijanskom putovnicom, ali prvo sam Dalmatinac - dodaje. U Dubrovniku je bio prošle godine, a već 40 godina ljetuje na Jadranu.

- U Dubrovniku sam bio prošle godine. 40 godina se vrtim po Jadranskom moru od Trsta do Dubrovnika. Moja žena ne bi promijenila ovo more ni za koje drugo more na svijetu istaknuo je. Što se tiče pak svog umjetničkog rada, naglasio je: - Ja pletem, a Rosita čini modu, ali svatko daje 50 posto. Ja sam kreator, ali je moja Rosita stvorila mene - naglasio je. Rođen je i ostao sportaš čija je izuzetna sportska karijera započela 1935., a dosegla vrhunac 1948. sudjelovanjem u utrci na 400 m s preponama na Olimpijskim igrama u Londonu.

NACRTAO PORUKU ZAHVALE Nakon obilaska izlože, Missoni se uputio na večeru u riblji restoran Proto gdje je ostavio snažan dojam na cijelokupno osoblje te očarao s nacrtanom

porukom zahvale koja na jednostavan i dizajneru osebujan način ocrtava liniju života. Od mnogih slasnih ribljih delicija Missoni je uživao u ruži vjetrova (carpaccio od bijele ribe, lososa i gambora na rikuli), rižotu na mornarski način, fileu od sampjera u škartocu s povrćem, a za desert je odabrao tortu od skorupa. Rođeni Dubrovčanin je svojoj obitelji i prijateljima za ovu prigodu odabrao vino konavoskog vinara Andra Crvika - Dubrovačku malvasiju Marin Držić. ap

HOROSKOP

22/8/2012

OVAN

VAGA

Pred vama su dani s nizom društvenih prilika i zabava, no unatoč brojnim izlascima, vaše će srce ostati neispunjeno. Ako svoja očekivanja svedete na realnu mjeru, dobro ćete se zabaviti uz niz površnih odnosa.

Pred vama su dani u kojima ćete sebe i svoje osjećaje dobro pristati. Mnoge ćete stvari sagledati iz raznih kutova, pa ćete za drugu stranu biti preozbiljni. Ako niste sigurni, pričekajte s odlukama.

BIK

ŠKORPION

Lakoća kojom ćete se kretati u društvu učinit će da vas mnogi primjećuju. Ipak, važite svoje riječi, jer bi ponekad mogle biti neprimjerene. Uz mudriji pristup, možete osvojiti mnoge osobe. Oni u vezama uživat će u intimnosti svog doma.

Mračna strana vašeg karaktera mogla bi vam ugrožavati lijepe ljubavne prilike i skladan razvoj veze. Odagnajte sumnje ili brige koje će vam dolaziti iz podsvijesti. Ovih dana najvažnije je da dobijete bitku sami sa sobom. Onda će sve biti lijepo.

BLIZANCI

STRIJELAC

Malo je toga što vas sad može iznenaditi. Spremi ste na učvršćivanje svoje veze, a oni koji su još sami rado će se upustiti u neki novi odnos. Drugu stranu neće biti problem naći, jer ćete se kretati u mnoštvu ljudi. Treba samo pažljivije birati.

Poboljšanje odnosa između sebe i voljene osobe ovih biste dana mogli potvrditi intimnim odnosom. Manji problemi mogući su zbog prolaznog neslaganja voljene osobe s nekim od vaših prijatelja. Zato to zasad razdvajajte. Samci će biti raspoloženi zavodnički.

RAK

JARAC

Potreba za ljubavlju kod vas će biti jaka, ali vanjske okolnosti u sebi će nositi dosta izazova koje će trebati nadilaziti strpljenjem, mudrošću, odolijevanjem iskušenju strasti, pa i povremene ljubomore. Uz takt, sve će biti lakše, i za vezane i za samce.

Nalazite se u prilično zahtjevnom ljubavnom razdoblju kad većina stvari neće ići onako kako biste vi voljeli. No uz svoju poznatu mudrost, možete sve dobro pregrmiti. Odolite iskušenjima poput forsiranja ili traženja rješenja pod svaku cijenu.

LAV

VODENJAK

Vjerojatno ćete upasti u zamku grubih riječi li sličnog ponašanje čime biste mogli povrijediti dragu vam osobu. Kontrolirajte se, a posebno svoj jezik. Većina će balansirati između otkrivenih i skrivenih karata i neće biti jasni drugoj strani.

Usredotočenost na voljenu osobu miješat će se s potrebom da proširite vidike. Neki će drugu stranu pozvati na putovanje ili će iznijeti sasvim novu ideju. Oni koji su još sami zateći će se u krugu ozbiljnih ljudi koji nisu iz njihova podneblja. Tu će se zagledati u nekog.

DJEVICA

RIBE

Dane biste najradije provodili s društvom, ali potreba da osigurate svoju vezu bit će jednako jaka. Zato ćete balansirati između vremena provedenog u paru i onog s prijateljima. Samci će izlaziti bez plana, ali ova spontanost baš bi im mogla donijeti ljubav.

Sve će biti dobro ako ne forsirate zbližavanje pod svaku cijenu ili seks na silu. Oslonite se na svoju intuiciju koja će vam biti jasan putokaz. Bolje je vezu graditi korak po korak, jer je tako stabilnija, ali za to treba i više strpljenja.

DuList INFO

22/8/2012

DSO I GOSTI

Dubrovački t j e d n i k

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska i Baldo Marunčić FOTOGRAFI Zvonimir Pandža i Nora Novak KOLUMNISTI Božo Lasić, Varina Jurica Turk

Requiem u Katedrali DUBROVAČKI simfonijski orkestar ovog će četvrtka, 23. kolovoza održati koncert u Katedrali s početkom u 21.30 sati. U programu, uz DSO, sudjeluju, Katedralni oratorijski zbor Mostar te Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru.

Očekuje se i nastup solista Katharina Elisabeth Leitgeb, sopran; Judita Nagyova, mezzosopran; Stafano la Colla, tenor te Vladimir Sazdovski, bas. Orkestrom će ravnati Noorman Widjaja, a na programu je Requiem Giuseppea Verdija.

HRVATSKO-ENGLESKO IZDANJE

Linđova brošura DUBROVAČKE ljetne igre i Folklorni ansambl Linđo ove će srijede, 22. kolovoza u 11 sati predstaviti brošuru, hrvatsko englesko izdanje, Folklorni ansambl Linđo, urednice Mire Muhoberac. Uz urednicu knjige na predstavljanju će sudjelovati i intendant DLJI Ivica Prlender, ravnateljica Linđa Dubravka Sarić te prevoditeljica Ranka Pače.

i Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin i Diana Njirić MARKETING Željka Krstulović i Kristina Ostojić TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 22.8.2012. Broj 47 GODINA I. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

PONUDA ZABAVE OD 22. DO 29. KOLOVOZA

Glavne zvijezde Gustafi i Rundek ČETVRTAK, 23. KOLOVOZA

23 sata - CC Revelin - Lissat & Voltaxx (house/techno)

PETAK, 24. KOLOVOZA 17-19 sati - Eastwest plaža Banje - After Beach Party (dance) 22 sata - Eastwest plaža Banje - DJ Flower (house) 22 sata - Riva Trsteno - Gustafi (folk rock) 23 sata - plaža Kupari - Surprise event/Summer closing

SUBOTA, 25. KOLOVOZA 17-19 sati - Eastwest plaža Banje - After Beach Party (dance) 21.30 sati - Park Orsula - Rundek Cargo Trio (rock) 22 sata – plaža Kupari – Željko Joksimović (pop) 23 sata - Lazareti - Top of the Pops (pop i r’n’b slušaonica)

22/8/2012

SLAVONSKOBRODSKI PODUZETNIK KUPUJE PO JUGU HRVATSKE

Tomislav Opačak kupio

PGM Ragusu, slijedi Konel

Slavonskobrodska tvrtka Duhan kupuje dubrovačku PGM Ragusu. Potvrdio nam je to vlasnik Duhana d.o.o. Tomislav Opačak, inače poznati poduzetnik iz Slavonskog Broda koji u svom vlasništvu ima i većinski udio paketa dionica tvrtke Ceste d.d. - Potpisani su ugovori o kupnji 83 posto dionica - rekao je Opačak koji je proteklih dana boravio u Dubrovniku, kako bi snimio situaciju u nekoliko posrnulih građevinskih tvrtki. Otud je i informacija da ovaj poduzetnik ima namjeru kupiti i cavtatski Konel u vlasništvu obitelji Kralj. - Ne vodim pregovore o kupnji Konela, nikakve pregovore, no mogu vam reći da postoji zainteresirani kupac i za tu tvrtku - rekao je Opačak, ne želeći otkriti o kome je riječ.

SPAŠAVANJE RADNIH MJESTA - U ovom trenutku ne mogu vam potvrditi ništa na tu temu.

Mogu jedino reći da se radi na spašavanju što većeg broja radnih mjesta i ugovora koje Konel ima. Rješenje tražimo već zadnje dvije godine. Cilj nam je sačuvati radna mjesta i jedinu građevinsku tvrtku u županiji sa sjedištem u Dubrovniku,

a vlasništvo je nebitno. Imamo dugogodišnju tradiciju, od svih privatnih subjekata na području županije Konel je platio najviše poreza, dok je nekoć zapošljavao najviše djelatnika u privatnom sektoru, kao malo koji turistički ili drugi sektor. Tada je Konel imao 400-injak zaposlenika, dok ih je danas 200-injak - kratak je bio Antoan Kralj.

ULAGANJA Na višekratne pozive duLista nije odgovorio Ivo Kralj, posljednji vlasnik PGM Raguse. Tvrtka Ceste d.d. na području brodsko-posavske županije obavljala je posljednjih 20 godina poslove posipanja županijskih i državnih cesta solju i ostale poslove vezane uz odr-

žavanje tih prometnica. Tvrtke CESTE d.d. i PZC d.o.o. združene zajedničkom poslovnom upravom, na tom području primarno obavljaju poslove niskogradnje te održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta. Tomislav Opačak se pohvalio i kako je prošle godine kupio tvrtku Ceste iz Slavonskog Broda. - Ceste su bile u dugu oko 100 milijuna kuna, a danas smo uspjeli sanirati sve te dugove. Dodajmo kako je dubrovačko građevinarstvo već dosta dugo u kolapsu, o čemu svjedoči i lista poreznih dužnika, koja ni na našem području nije tanka. Stoga ni ne čudi što dosad nije bilo potencijalnih ulagača koji su spremni riskirati i preuzeti dio posrnulih građevinskih tvrtki. ap