duList #21 by DuList

22/2/2012

PEŠKAFONDO

22/2/2012

Androve ‘stilske vježbe’ Vlahušićev pakleni plan je dočepat se svega što miriše na lovu. Oduzet DPDS-ovcima novce koje ulažu u obnovu baštine, državnu blagajnu ostaviti zakinutom za desetak milijuna kuna godišnje, pa tad novce trošit na plaće, prezentacije, putovanja i sve sitne radosti koje su mu se omilile

Piše: Barbara Đurasović

ŽIV, živ, živ ni’ko nije kriv… Ma ne, nisam trebala tako početi. ‘Vićan i ja izjavili smo da nismo krivi’! E to je pravi početak. A baš to je gradonačelnik Dubrovnika, onaj s uskočkom optužnicom, izjavio u ponedjeljak nakon što je kročio kroz vra-

ta sudnice. Nakon par sati provedenih na Županijskom sudu u Splitu, novinari su mu gurnuli ‘krušku pod njušku’ i on je u diktafon, u svom stilu, izbaljezgao svega i svačega. I ovaj put javnosti je spretno servirao niz njemu prihvatljivih teza, pa je počeo recitirati govor kojeg vjerojatno mjesecima priprema poput nekih ‘stilskih vježbi’ pred ogledalom. I nije bitno što je gradonačelnik Grada Dubrovnika baš u tom trenutku izašao iz sudnice, bitno je što Grad nije vlasnik zidina, već s njima upravlja udruga građana. Ma od Vlahušića se nije ni očekivalo da će recimo biti suzdržan, da će barem jednom zatvoriti usta i reći da nema komentara. Ma nije lud. On je vidio svoju prigodu, njega je dočekalo desetak njemu nepoznatih splitskih novinara, i čim ih je ugledao znao je da je to izvrsno mjesto za novu podvalu, za novo lansiranje svojih izokrenutih teza u javnost. Jer, ‘ko njega u Dubrovniku više zaozbiljno shvaća. U Splitu mu je svanulo,

dočepao se novih ‘žrtava’. A da je Vlahušić pripremao teren danima svjedoči i otužna jadikovka koju je poslao ministrici kulture, onoj istoj s kojom se nije susreo, kako je to obznanio, par tjedana ranije. Tako je sve svoje tjeskobe i težnje ispustio na papir pa si olakšao dušu. Neki to rade na nekim drugim mjestima, ali eto Vlahušić je to napravio po papiru. U podužem pismu opalio je opet naravno po onoj istoj privatnoj udruzi, Društvu prijatelja dubrovačke starine. A u tom pismu, kojeg je poslao ministrici, a istovremeno i čitavoj hrvatskoj javnosti, iznio je kako nije pravo i pošteno da na račun tamo neke privatne udruge liježe novac od zidina (iako je činjenica da ta ista udruga polovicu novca, temeljem ugovora, isplaćuje na račun Grada Dubrovnika i da se taj isti novac troši nenamjenski!). Nego nije Vlahušić u svom slatkorječivom pismu otkrio ministrici svoj pravi naum. To je izlajao na jednoj komercijalnoj televiziji pred par dana u

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 29. VELJAČE

svom jednosatnom EPP showu. Tamo se lanuo da mu nije problem dijeliti novce samo s Društvom prijatelja dubrovačke starine, njega smeta i dio kojeg DPDS uredno uplaćuje Državi. Ma on bi se dočepao i vražjeg PDV-a, jer ulaznice prodane u sustavu kulturne ustanove, obrazložio je na TV-u, ne podliježu državnim nametima. Vlahušićev pakleni plan je dočepat se svega što miriše na lovu. Oduzet DPDS-ovcima novce koje ulažu u obnovu baštine, državnu blagajnu ostaviti zakinutom za desetak milijuna kuna godišnje, pa tad novce trošit na plaće, prezentacije, putovanja i sve sitne radosti koje su mu se posljednjih godina na čelu Grada omilile. Ako to ima namjeru radit Milanovićevoj vladi, što bi tek činio kakvom političkom neprijatelju… Takav nam je naš Vlahušić, samo to oni očito još nisu skontali… Adio vam

AKTUALNO

22/2/2012

GRADONAČELNIK I KOALICIJSKI PARTNER NA SUDU U SPLITU

Časni sude PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Ne ulazim u to što je na ročištu rekao gospodin Vićan. Mi smo se samo trebali izjasniti o krivnji, ja sam se izjasnio da nisam kriv i nema nikakve nagodbe GRADONAČELNIK Dubrovnika ponedjeljak je proveo u ‘službenom’ posjetu Županijskom sudu u Splitu i nakon što je izašao iz sudnice izjavio je kako se ni Vićan, a ni on ne osjećaju krivim. A na teret im USKOK, podsjetimo, stavlja zloporabu položaja i poticanje na kriminal u aferi Šipan. Iako se ne zna što se točno događalo u sudnici iza zatvorenih vrata, jer javnosti, pa tako i medijima nije bio dozvoljen ulazak na pripremno ročište, nakon dvosatne rasprave Vlahušić je bio raspoložen za davanje izjava, za

razliku od Vićana koji je na hodniku suda izbjegao novinare.

NOVINARI U ČUDU - Ne ulazim u to što je na ročištu rekao gospodin Vićan. Mi smo se samo trebali izjasniti o krivnji, ja sam se izjasnio da nisam kriv i nema nikakve nagodbe - komentirao je na kraju ročišta Vlahušić, dodavši da je početak suđenja zakazan u ožujku. Tad bi pred sudom trebali svjedočiti Hrvoje Macan, Denis Orlić, Ivo Romić iz DPDS-a te Olga Muratti

SLUŽBENIM BMW-om NA SUD: Andro Vlahušić na suđenje BMW-om 525D, potvrdili su nam iz Grada Dubrovnika. Auto unatoč činjenici da dolazi na sud kao USKOK-ov optuženik. građani plaćali. Ipak, za odlazak na sud neće mu biti isplać obezujuće odazivanje sudskom pozivu dnevnica nije predviđ

NJEGOVA ISTINA

Ništa nisam potpisao! Gradonačelnik Vlahušić koristi svaku prigodu da bi još jednom javnosti iznio svoju ‘istinu’. Tako je pred par dana gostujući na komercijalnoj TV postaji, pokušavajući izbjeći pogled ‘oči u oči’ s voditeljem, iznio svoju verziju ‘afere Šipan’. Vlahušić je objasnio da je zapravo suludo proglasiti nekoga krivim zato što je ‘privatna tvrtka, odnosno Društvo prijatelja dubrovačke starine posudilo drugoj privatnoj tvrtki, odnosno Dubrovačkom primorju novce’. I to je prema Vlahušićevim riječima jednostavna priča i on s tim nema ništa. Na voditeljevo pitanje, ali i njegovo inzistiranje da Vlahušić odgovori je li igdje potpisao posudbu novca gradonačelnik je odgovorio: - Vrlo nečasni ljudi su mene optužili da sam ja rekao da oni to mogu napraviti bez ijednog dokumenta, bez ijednog akta. Posudili su novac i novac je vraćen. Ja ništa nisam potpisao. U posudbi novca nigdje nema mog potpisa - rekao je Vlahušić. Bit će zanimljivo pratiti suđenje, tim više ukoliko što će se očito i sudom koristiti istim tezama. Jer nesporno je postojanje dokumenta s njegovim potpisom. Onim u kojem daje nalog za isplatu dva (2) milijuna kuna. Bez znanja i suglasnosti Gradskog vijeća!

VLAHUŠIĆEVO DOPISIVANJE S MINISTRICO

Pišem pism VJEROJATNO kako bi se rasteretio, skrenuo misli sa suđenja koje ga je čekalo u Splitu, ali i još jednom obmanuo javnost, gradonačelnik Andro Vlahušić prošlog se tjedna ‘bacio’ na pisanje Vladi i ministarstvima. Nova ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, kojoj je pismo i naslovljeno, očito se namučila istumačiti mučnu svađu gradonačelnika Vlahušića sa samim sobom, o zidinama. Poanta

pisma je jasna! Oduzmite Društvu prijatelja dubrovačke starine nadzor nad zidinama, dajte Gradu, koji će znati kako novac rasprčkati, nenamjenski naravno. Na koncu Vlahušić predlaže svojom stranačkom kolegici ministrici da ‘nadležna državna tijela provedu nadzor nad poslovanjem, trošenjem sredstava i stjecanjem vlasništva privatne udruge građana koja upravlja dubrovačkim zidinama u proteklom

22/2/2012

e, nisam ja

u Split putovao je službenim mu stoji na raspolaganju, ostaje pitanje: Zašto bi to ćene dnevnice, jer za đena.

i Jelena Pavlović iz Grada. Ipak, nije Vlahušić tu stao. Ispričao je tako medijima, koji su više-manje ostali u čudu (o čemu on to!?), kako je zahvaljujući njemu podignuta cijena obilaska dubrovačkih zidina te se zbog toga više novca slilo u Društvo prijatelja dubrovačke starine. - Grad je vlasnik zidina kojima upravlja privatna udruga građana. Uprihodili su 50 milijuna kuna, a imaju potencijal za 70 milijuna kuna. To je milijardu kuna u 15 godina - okrenuo je Vlahušić priču na svoj mlin.

A SAD MALO FLOSKULA Ipak novinarima je još jednom iznio svoju banalnu recitaciju: - Društvo prijatelja dubrovačke

ZAČUĐEN PITANJIMA NOVINARA

Nagodba, oko čega!? Da se nagodim?! Oko čega? Zašto nagodba kad tu nema nikakve krivnje? - čudio se Andro Vlahušić pitanjima novinara prije ulaska u sudnicu Županijskog suda u Splitu. - Zašto ići u nagodbu kad s moje strane nema nikakvoga kaznenog djela? Meni je najvažnije da sve bude javno kad se suđenje otvori za javnost, tako da svatko može vidjeti i čuti što se događa, a ne da bude prepričavanja. Radi se o apsolutno svim javnim dokumentima koji su dosad više puta bili objavljivani. Nema ni jednog novog dokumenta u spisu, svi su dokumenti prošli kroz nadležna tijela Grada Dubrovnika i Društvo prijatelja dubrovačke starine, pa nema razloga da javnost ne bude uključena u cijeli postupak – kazao je Vlahušić. starine sa svojeg je žiro računa uplatilo milijun kuna drugoj tvrtki. Dakle, privatna udruga uplatila je privatnoj tvrtki, to je činjenica, a sve ovo drugo, što tvrdi optužnica USKOK-a, to dokazuje sud i ja u to ne ulazim. I nema nikakve materijalne štete, niti se

postupak vodi zbog materijalne štete prema bilo kome, niti je Grad u bilo kojem trenutku sa svojim žiro računom bio u to involviran - izjavio je dubrovački gradonačelnik. Drži li vodu? Potvrdit će se na glavnom ročištu…

OM I ORLIĆEV ODGOVOR VLAHUŠIĆU

mo - izostavljam bitno periodu i da o tome izvijeste Vladu RH i Grad Dubrovnik’.

NEZAKONIT UGOVOR KOJEG JE POTPISAO Ali krenimo iz početka…Pored toga što je novoj ministrici objasnio da su naše zidine najvrjedniji spomenik kulturne baštine Grada Dubrovnika, zakukao je kako gospodarsko korištenje nad zidi-

22/2/2012

nama, nije u nadležnosti Grada nego privatne udruge građana, misleći na Društva prijatelja dubrovačke starine. Pala je i optužba kako Prijatelji starina cjelokupno upravljanje provode bez ikakvog javnog nadzora. No, najblistavije od svega je što se upravo gradonačelnik Vlahušić ministrici Zlatar Violić potužio kako citiramo: „Sadašnji ugovor nije temeljen ni na jednom pozitivnom zakonskom propisu Republike Hrvatske. Naprotiv, u suprotnosti je sa pojedinim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o proračunu, te Zakona o fiskalnoj odgovornosti.“ Tko je potpisao ugovor, za kojeg Vlahušić gotovo pa tvrdi da je štetan??? On sam! Vjerojatno je to namjerno izostavio, jer bi bilo suludo da je nadodao i tu vrlo bitnu rečenicu. Upravo na početku svog mandata, kada je shvatio da bi se bilo lijepo domoći konkretnog dijela dobiti od prodaje ulaznica na zidinama, Vlahušić je stavio svoj potpis na Dodatak ugovora.

NA VLAHUŠIĆEV PRIJEDLOG Na sve ga je to u dopisu podsjetio dopredsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Denis Orlić, koji je radi ‘svekolike javnosti pojasnio dvojbene stavove i navode samoga Gradonačelni-

Najblistavije od svega je što se upravo gradonačelnik Vlahušić ministrici Zlatar Violić potužio na nezakonitost ugovora između Grada i Društva prijatelja kojeg je sam, kada je shvatio da bi se bilo lijepo domoći konkretnog dijela dobiti od prodaje ulaznica na zidinama, sam inicirao i potpisao!? ka’. - Današnji odnos između Grada i DPDS-a uređen je Dodatkom Ugovora kojega je Gradskom vijeću i DPDS-u predložio upravo Gradonačelnik krajem 2009. g. Nakon što je Gradsko vijeće taj Dodatak prihvatilo, ovlastilo je Gradonačelnika da ga i potpiše.

Temeljem takvog ovlaštenja i naloga potpisan je potpuno slobodno i bez ikakve prisile ili utjecaja dvostrani pravni posao između Grada i DPDS-a. Zakonit i valjan pravni posao, kako onda krajem 2009.g. tako i danas, jer se u zakonskoj regulativi po tome pitanju ništa nije promijenilo

– istakao je Orlić koji je te 2009. kao predsjednika Društva bio potpisnik tog dvostranog ugovora.

SVRBI GA LIJEVI DLAN Vlahušić, nadalje, skreće pozornost ministrici i na neke, kako ih sam naziva ‘probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i organizaciji prikupljanja sredstava od nepokretnog kulturnog dobra u stopostotnom vlasništvu Grada Dubrovnika’. Zamjerke su mu u naplati ulaznica, (iako se radi o elektronskim kartama op.a), ali i organizaciji, brojenju novca te od-

POZIV NA ZAKONITOST

Vlahušićevo prizivanje zakona „Predlažem zato Vladi Republike Hrvatske i nadležnom Ministarstvu kulture da napravi stručnu radnu skupinu koja će proučiti zakonske odredbe o upravljanju i gospodarenju kulturnim dobrima, te da odredi stav kako sukladno zakonu upravljati dubrovačkim zidinama, koje ćemo mi u Dubrovniku prihvatiti.“

„I na kraju, ali ne i najmanje važno, živimo u dobu moderne demokracije. Demokracije koju, između ostaloga, određuje i trodioba vlasti. Trodioba na zakonodavnu, izvrsnu i pravosudnu vlast. To Gradonačelniku sigurno ne odgovara, a možda niti ne razumije. U takvom ustroju vlasti o tome je li neki (ugovorni) odnos zakonit ili ne može odlučivati jedino pravosudna vlast, kojoj se Grad do sada nije obratio vezano za odnos sa DPDS-om. Pametnome dosta!“

Orlićevo ‘pametnom dosta’

22/2/2012

NA ŠTO TKO TROŠI NOVCE OD ZIDINA

Vlahušićeva verzija „Do 2010. godine od ulaznica se ostvarivao prihod od oko 30 milijuna kuna godišnje. Nakon dugih pregovora uspio sam nagovoriti čelnike privatne udruge građana koja upravlja zidinama da podignu i ujednače cijene ulaznica. Prihod se sa 30 milijuna kuna povećao na 48 milijuna kuna u 2010. i 2011. godini. (…) Ukupni prihodi na godišnjoj razini od korištenja nepokretnog kulturnog dobra, dubrovačkih zidina u vlasništvu Grada Dubrovnika, iznose oko 50 milijuna kuna. Prema procjeni, dodatno se gubi oko 20 milijuna kuna, na nekontroliranoj prodaji ulaznica, eventualnoj tržišnoj cijeni ulaznica i večernjim posjetima.“ luci da uplatu na žiro račun vrši privatna udruga. Buni se i na cijenu ulaznica na zidine, te navodi kako je nakon dugih pregovora uspio nagovoriti čelnike privatne udruge građana da podignu i ujednače cijene ulaznica, ali se žali kako je Društvo odbilo još jed-

nom povećati cijenu ulaznice za zidina.

ZIDINE MALO ZARAĐUJU Nije se sjetio navesti kako cijena karte za pojedinačne posjetitelje

Poanta Vlahušićeva pisma je jasna! Oduzmite Društvu prijatelja dubrovačke starine nadzor nad zidinama, dajte Gradu, koji će znati kako novac rasprčkati, nenamjenski naravno. Na koncu predlaže svojom stranačkom kolegici ministrici da „nadležna državna tijela provedu nadzor nad poslovanjem DPDS-a“

„O iznesenim brojkama u Gradonačelnikovom dopisu teško je bilo što suvislo komentirati, osim da je prethodne 2011. g. DPDS ostvarilo ukupni promet od 47. milijuna, nakon odbitka PDV-a ostalo je oko 37 milijuna te da je od toga prihoda uplatilo na račun Grada iznos od oko 18.5 milijuna kuna dok je sa preostalim iznosom DPDS transparentno i pažnjom dobrog gospodara pokrilo sve troškove poslovanja Gradskih zidina koji su iznosili između 6 i 7 milijuna, a preostalim iznosom od oko 12 mmilijuna kuna uložilo je u obnovu i zaštitu baštine. Za dio novca od Gradskih zidina koji je Grad temeljem ugovora dobio od DPDS-a nema nikakvih podataka u što su utrošeni, prema svemu sudeći ne u svrhu zaštite i obnove kulturno povijesne baštine, a sto je bio osnovni motiv i svrha zaključenja ugovora između DPDS-a u Grada.“

Orlićeva replika zidina iznosi 70 kuna, ali se zato požalio kako se malo zarađuje na zidinama jer se njima ne može šetati noću. Na kraju, Vlahušić je došao do ‘sjajne’ i ekonomski vrlo pronicljive ideje - dizanja kredita. Uf, što bi se sve moglo u Gradu obnoviti kad bi se digao kredit na 15 godina. Pa to bi bila milina. Vjerujem da mu je pomisao o kreditu uz ‘iznimno povoljne kamate’ izazvala zazubice. Nabrojao je tako on ministrici Zlatar Violić da žurnu obnovu zahtijevaju, a zbog nedostatka sredstava stoje ili se tek počinju realizirati: Lazareti 30 milijuna kuna, Državni arhiv 25 milijuna kuna,

Biskupska palača 15 milijuna kuna.

KREDIT UZ „POVOLJNU“ KAMATU Denis Orlić dopredsjednik DPDS-a, drži da je društvo uistinu konzervativnih nazora kada je u pitanju upravljanje spomeničkom baštinom i njenom obnovom, što, navodi, sama ta baština po svojoj prirodi i iziskuje. - DPDS je u svojoj dugoj i uspješnoj povijesti poslovalo bez zaduženja. Gdje se svijet danas, a nažalost i naša Domovina, nalazi zbog zaduživanja “uz izuzetno povoljnu kamatu” ne treba posebno obrazlagati. DPDS se uvijek protezalo onoliko koliko se moglo samo pokriti, a danas vidimo da vrlo značajnim sredstvima pomažemo i Grad - iznio je Orlić u svom odgovoru Vlahušiću, kao i javnosti. Za kraj je tek napomenuo, ali i podsjetio Vlahušića na bitnu činjenicu koju on zanemaruje, ali i zlouporabljuje: - Baština je predragocjena da bi se o njoj razmišljalo isključivo kao o ekonomskoj kategoriji. Mora ostati nešto naše što nije nikad bilo i nikad ne bi smjelo biti na prodaju. Tko god tako ne razmišlja teško može biti baštinikom nespornih vrijednosti naših starih, kako u Dubrovniku tako i u cijeloj Hrvatskoj.

IZDVOJENO

22/2/2012

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE O ZBRINJAVANJU OTPADA

Jug tretiramo poput PIŠE: MARKO GILJAČA / FOTO: VLADA.HR

MINISTARSTVO ZAŠTITE okoliša i prirode radi na karti gospodarenja otpadom te je vrlo izvjesno da Dubrovačko-neretvanska županija neće imati Županijski centar za gospodarenje otpadom, već da će ta problematika biti riješena prvenstveno primarnom selekcijom, što će biti obaveza svih jedinica lokalne samouprave, a ostatak otpada termičkom obradom - odgovorili su nam iz ureda ministrice dr.sc. Mirele Holy na upit o aktualnoj temi sudbine zbrinjavanja otpada na krajnjem jugu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode radi na novom Zakonu o otpadu kojim će biti

predviđene zone gospodarenja otpadom, a koje će gravitirati jednom centru za gospodarenje otpadom koji neće nužno ili čak u pravilu biti županijskog, već regionalnog karaktera.

REGIONALNI CENTRI Ističu kako je nepostojanje sustavnog gospodarenja otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj već cijeli niz godina i najgore je rješenje ostanak statusa quo.

PREPORUKA O SUDBINI HE OMBLA - Novi Zakon o otpadu bit će u primjeni vjerojatno već do kraja 2013. godine, a obvezat će jedinice lokalne samouprave da uvedu primarnu selekciju u sustav odvoza otpada. Na taj način će se za 50 posto smanjiti količina otpada koja odlazi na deponij, a paralelno će se realizirati projekt termičke obrade otpada u ovoj najjužnijoj hrvatskoj županiji, koja ima velikim dijelom karakter otoka – ističu iz ureda ministrice Holy.

HOĆE LI SE GRAĐANI NEČEGA ODREĆI U KORIZMI?

Odreći će se sla MARE MUSTAPIĆ, UMIROVLJENICA:

DUBRAVKO RAGUŽ, BRODOSTROJAR:

- Petkom ionako ne jedemo meso, a bilo bi potrebno odreći se slatkiša u tih četrdeset dana, da imam nešto za svoju vjeru, ali i za kilažu. Ali to sigurno neću moći napraviti, jer ne mislim na takve stvari.

- Sigurno ću se odreći slatkoga, jer sam ovisnik o tome. Mislim da ću izdržati. Vjerujem da hoću.

ANE KAJGANIĆ, KUĆANICA: - Odreći ću se svega pomalo. Odreći ću se slatkoga, i iako ne mogu, pokušat ću nekome priuštiti neku sitnicu.

22/2/2012

t otoka Druga tema koja brine građane Dubrovnika s aspekta zaštite okoliša je planirana gradnja hidroelektrane Ombla. - Ministarstvo radi na reviziji projekta HE Ombla te će temeljem mišljenja tri neovisna stručnjaka dati preporuku Vladi Republike Hrvatske o sudbini ovog projekta - odgovara ministrica Mirela Holy koja namjerava obići Dubrovačko - neretvansku županiju, najvjerojatnije u proljeće. Nadaju se da će im od strane županijskih i gradskih vlasti stići poziv za službeni posjet te da će se u protokol uključiti i sastanak s udrugama i zainteresiranom javnošću.

tkoga MIODRAG KIRIGIN, UMIROVLJENIK:

SLOBODAN ČERKIĆ, UMIROVLJENIK:

NIKE RAGUŽ, EKONOMISTICA:

- Neću se odreći ničega, jer mi se ne da. Pušenja sam se odrekao odavno, a slatkoga bi se mogao odreći, ako bude trebalo. Ali nisam još siguran.

- Odlučio sam da se u korizmi neću ničega odreći.

- Još ne znam hoću li se ičega odreći, još uvijek nisam donijela odluku. Još ću morati o tome razmisliti.

AKTUALNO

22/2/2012

ŠUICA POKAZALA NADMOĆ NA JUGU - MATUŠIĆ KRATKIH RUKAVA IZ S

Čiji ego glad PIŠE: MARKO GILJAČA

Kako je politika žestoka igra, a pogotovo u uzavreloj atmosferi koja vlada u HDZ-u nakon gubitka nacionalnih izbora, ne može se reći da je u Stonu Frano Matušić izgubio „rat“, ali je svakako Dubravka Šuica dobila jednu veliku „bitku“

DUGO OČEKIVANI okršaj dvoje čelnika HDZ-a s juga, Dubravke Šuice i Frana Matušića, zbio se iza zatvorenih vrata stonskog hotela Ostrea. Županijski čelnik Matušić očekivao je raspuštanje gradskog ogranka, sanjarilo se i o izbacivanju Šuice iz stranke, a upućeni tvrde već je bila spremna i povjerenica Nike Sudarević. Međutim, puno buke nizašto, a koliko su novinari mogli čuti izvan dvorane, gradska čelnica poput lavice se branila od svih optužbi „izbornog inženjeringa“, a na ruku su joj išle i okolnosti. Bilo je očito da Matušić nema većinsku podršku u odboru kojem predsjeda i nije se odlučio dati na glasovanje zaključke kojima bi „obrisao pod“ sa Šuicom. Dapače, nakon jednoglasno donesenih „kompromisnih“ zaključaka i svega što se moglo čuti u Stonu, upravo je Frano Matušić ostao kratkih rukava u Stonu.

ŠTO SU NAM PREDOČILI Naime, izbori u temeljnim ograncima Gruž i Pile-Kono bit će

ponovljeni zbog utvrđenih nepravilnosti, zaključak je maratonske sjednice Županijskog odbora HDZa. Od raspuštanja Gradskog ogranka HDZ-a ništa, a žustra rasprava pokazala je premoć Dubravke Šuice na krajnjem jugu. U početku sjednice se mogao čuti zahtjev za ponavljanjem izbornog postupka u svih šest dubrovačkih temeljnih ogranaka u kojima su redom kandidati s podrškom Dubravke Šuice odnijeli premoćnu pobjedu nad Matušićevom strujom, koja je istakla kandidaturu Blaža Peza. Do posljednjeg trena predsjednik Županijskog odbora Frano Matušić inzistirao je i na ponavljanju izbora u Lapadu zbog navodnog nedostavljanja poziva svim članovima tog temeljnog ogranka. Međutim, taj njegov prijedlog nije prošao, kao ni zahtjevi za većim angažmanom Županijskog odbora u sam izborni proces u temeljnim ograncima. Utvrđene su nepravilnosti na dvije izborne skupštine i to u TO Pile-Kono gdje su glasovale dvije maloljetne osobe i članovi čija imena nisu zavedena u zagreba-

čkoj središnjici, što nije u skladu s tumačenjem Statuta koje je iznio glavni tajnik stranke Branko Bačić i u TO Gruž gdje su glasove brojale osobe koje su ujedno bile i kandidati. Stoga će se izbori u tim temeljnim ograncima ponoviti, dok nisu utvrđene nepravilnosti u izborima u temeljnim ograncima Lapad, Montovjerna, Ploče iza Grada i Grad. Istina, predsjednici temeljnih ogranaka na ponovljenim i svim ostalim izborima morat će listu članova s pravom glasa dostaviti Županijskom odboru sedam dana prije izborne skupštine, a izvješće o provedenim izborima uz dosadašnju obvezu dostavljanja Šuici slati i Matušiću. Međutim, sve je to skupa neznatno u odnosu na očekivanja županijskog čelništva. Očito je da struja okupljena oko Frana Matušića nema tu političku snagu kojom bi u djelo provela naum o svrgavanju Dubravke Šuice i raspuštanju Gradskog odbora HDZ-a.

JEDNO NA SJEDNICI... Iako je rasprava Županijskog odbora vođena iza zatvorenih vrata, žustra i na trenutke vrlo bučna mogla se čuti i vani pa su okupljeni novinari, koji su čekali rasplet situacije svjedočili i žestokim okršajima unutarstranačkih oponenata. Uz brojne optužbe suprotstavljenih strana, jasno se moglo čuti i sljedeće:

- Vi nemate snage raspustiti Gradski odbor, a sramotna je ova želja pogodovanja jednom kandidatu i prijedlozi koji su ravni suspenziji GO. Ovi su prijedlozi nekorektni i sramotni. Nemojte svo zlo svijeta na mene svaliti. Nije fer. Ja ne želim i neću nestati iz života Grada i života Hrvatske - čulo se iz hotela Ostrea kako na optužbe odgovara Dubravka Šuica. - Nemojte to raditi. Dajte nam dokaze za svoje tvrdnje. Ovo je put ka nedemokratizaciji stranke pridodao je Antun Kisić i uporno inzistirao da „optužitelji“ podastru dokaze o nepravilnostima izbora u drugim temeljnim ograncima u trenutcima dok je Matušić tražio da se ponove sve do sada održane izborne skupštine. - Na početku smo dogovorili da ćemo svi spustiti ego, još da spustimo i vaš ego predsjedniče i donesemo zaključke - čuo se glas iza zatvorenih vrata kojim je skršena i posljednja želja Frana Matušića da se ponove izbori u Lapadu.

...DRUGO ZA MEDIJE Međutim, nakon završetka sjednice koja je trajala više od četiri sata glavni tajnik Branko Bačić kazao je da je zadovoljan što su zaključci doneseni jednoglasno, konstatirane nepravilnosti i otklonjene sve neregularnosti u provedbu izbora. Istaknuo je kako je „pobijedio razum i poka-

22/2/2012

TONA

duje zalo se da je HDZ demokratska stranka koja poštuje zakonitosti“. Predsjednik županijskog HDZa Frano Matušić objasnio je da se dogovorenim nadzorom daljnjih izbora u temeljnim ograncima neće raditi o provođenju neke posebne kontrole, već će se i ŽO obavještavati o slanju materijala za skupštine i spiskovima članova koji imaju pravo glasa. I on ističe kako jednoglasna podrška prijedloga zaključaka govori da su pronašli najbolje kompromisno rješenje. - Dubrovnik će još jednom biti primjer. Prvi smo pokrenuli iz-

bornu proceduru i utvrđene nepravilnosti i razlike u tumačenju propisnika sada će biti primjer i drugim ograncima HDZ-a u cjeloj Hrvatskoj pa će izbori teći na legitimnoj osnovi, od temeljnih ogranaka do vrha stranke. Nema razloga da se ne ponove izbori u dva ogranka i da sve bude legalno

Iako se najavljivalo raspuštanje gradskog ogranka, sanjarilo i o izbacivanju Šuice iz stranke, a upućeni tvrde već je bila spremna i povjerenica Nike Sudarević, Županijski odbor HDZ-a je tek jednoglasno usvojio zaključak o ponavljanju izbora u ograncima Gruž i Pile-Kono

STRATEŠKA KANDIDATURA

Šuica za zamjenicu predsjednika Dok su Blaž Pezo i Frano Matušić u izjavama sipali drvlje i kamenje na izborni proces u dubrovačkim temeljnim ograncima HDZ-a, Dubravka Šuica nije željele komentirati unutarstranačka pitanja niti „voditi kampanju u medijima“. Međutim, kada je pritisak druge strane prešao granicu podnošljivosti, a ususret sjednici Županijskog odbora na kojoj su joj htjeli „suditi“, gradska čelnica zajedničara odlučila se za jak strateški potez i na konferenciji za novinara obznanila je kandidaturu za zamjenicu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice. Skup u stranačkim prostorima u Petilovrjencima bio je demonstracija snage, a Dubravka Šuica je okružena brojnim suradnicima istaknula kako smatra da će sa svojim 22-godišnjim iskustvom u HDZ-u i znanjem pomoći u daljnjem radu stranke. - Više se govori o demokratizaciji u HDZ-u, nego što se na tome radi. U stranci je nestao duh zajedništva i odgovornosti prema narodu , a ja osobno nikad nisam gajila raskolničke ideje kazala je Šuica, naglasivši kako su upravo izborima u temeljnim ograncima željeli pokazati da će „demokracija biti na djelu“ te kako želi sudjelovati u radu predsjedništva. Na pitanje koga podržava kao predsjednika HDZ-a odgovorila je kako kandidacijski proces traje do 5. svibnja i još uvijek nije jasno tko su kandidati pa ne želi preuranjeno izražavati mišljenje vezano za budućeg predsjednika HDZ-a te dodala kako sada mora prikupiti 300 potpisa podrške.

i legitimno. Greška je utvrđena i ja ću preuzeti odgovornost, iako je provedba izbora odgovornost samih temeljnih ogranaka – izjavila je predsjednica dubrovačkog HDZ-a Dubravka Šuica. Pojasnila je da je do propusta došlo zbog različitog tumačenja pojma mladeži i njihovog prava glasa prije napunjene 18 godine. Članak je dvojben i oni su ga tumačili drugačije od tumačenja koje je iznio glavni tajnik stranke Bačić i koje je prihvaćeno. Kako je politika žestoka igra, a pogotovo u uzavreloj atmosferi koja vlada u HDZ-u nakon gubitka nacionalnih izbora, ne može se reći da je u Stonu Matušić izgubio „rat“, ali je svakako Šuica dobila jednu veliku „bitku“. Nastavak se očekuje i sigurno neće izostati.

RAZGOVOR

22/2/2012

DR.SC. ĐORĐE OBRADOVIĆ, DOCENT SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Prevladao je menta RAZGOVARAO: BALDO MARUNČIĆ/SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Josipović bi morao ukloniti svoju javnu potporu sa stranice ZAMP-a, jer time posredno, htio on to ili ne, vrši pritisak na sudstvo, pa u sudskim presudama protiv ugostitelja, obrtnika, hotelijera i ostalih gospodarskih subjekata ZAMP izlazi kao pobjednik

DOCENT dr.sc. Đorđe Obradović jedan je od onih znanstvenika koji vrijedno traže i nude odgovore na društvene probleme. Njegov znanstveni rad o diskriminaciji autora prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u javnosti je postao posebno zapažen zbog izravne povezanosti s vrućom temom zaštite autorskih prava na Internetu i sporazuma ACTA. Našli ste se u opreci s predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je podržao sporazum ACTA. - Ne vidim da je moj znanstveni

rad protiv ili za nekoga, jer se u tom radu govori i o Josipoviću skladatelju protiv Josipovića znanstvenika, gdje dokazujem kako su znanstvenici, među mnogim drugim autorima, diskriminirani u odnosu na neke autore koji uživaju pogodnosti od izvođenja ili skladanja glazbe. Vaš rad mediji koriste kao glavno oružje protiv ZAMP-a? - Pretpostavljam da su, s obzirom na sporazum ACTA koji govori o autorskim pravima, novinari htjeli saznati nešto više i naišli na moj rad, koji nije niti nov niti skriven, te ga u nastavcima počeli objavljivati, bez po-

(RE)EMITIRANJE

Kome naplatiti autorska prava? - Kad radio postaja emitira glazbu, plati i autorska prava za tu glazbu. Ako netko sluša radio za svoje potrebe u nekoj butizi, ta su prava već plaćena, a ni ti ljudi nisu naručili tu glazbu, može ih ometati ili im ne odgovarati, pa promijene frekvenciju. Mnogi radio slušaju zbog prognoze vremena ili vijesti, oglasa ili sportskih rezultata, a plaćaju reemitiranje, ono što je već plaćeno. Reemitiranje se može naplatiti jedino kad, na primjer, DJ kupi ploču po cijeni u koju su uračunata autorska prava, pa te ploče pušta u diskoklubu, gdje se naplaćuju ulaznice zbog njegovog izbora glazbe s tih ploča. Tada se mogu naplatiti autorska prava. Dakle, kad se nešto naplaćuje, onda se od tog treba naplatiti i autorska prava.

veznice na izvorni rad. Hoće li u medijima kroz senzacionalistički okvir doći do „gluhog telefona“, hoće li se izgubiti bit problema? - Nikad ništa nije crno ili bijelo. O Josipoviću kao predsjedniku neka govore politolozi. Preispitivao sam manipulaciju tekstom i kontekstom s komunikološkog gledišta, kako je „javnost“ iz Zakona o autorskom pravu u cjenicima ZAMP-a nestala i postala „javni prostor“. Dolazi do zloupotreba, pa su se naknade počele naplaćivati preslobodno. Jedan od tvoraca zakona, koji se potrudio da zakon bude izglasan, je današnji hrvatski predsjednik. On sebi nije smio dopustiti usporedbe autorskih prava s uzimanjem hrane iz samoposluge. Manipulirao je javnost.

TURISTI S KRUZERA BI PLAĆALI DULIST - Kao da zbog postojanja samoposluge svi ljudi moraju toj samoposluzi plaćati mogućnost uzimanja hrane. Po toj logici bi duListu svaki turist s kruzera trebao plaćati određeni iznos novaca koji duList propiše svojim cjenikom, zato što oni kad dođu u Dubrovnik imaju mogućnost doći na trafiku i kupiti list ili mu vidjeti naslovnicu. Ja sam za zaštitu autorskih prava, ali svih autora. Predsjednik Josipović bi morao ukloniti svoju javnu potporu sa stranice ZAMP-a, udruge koja naplaćuje naknade i od kojih i on ima izravnu financijsku korist. Kao vrhovni autoritet sva

tri stupa vlasti, predsjednik time posredno, htio on to ili ne, vrši pritisak na sudstvo, pa u sudskim presudama protiv ugostitelja, obrtnika, hotelijera i ostalih gospodarskih subjekata ZAMP izlazi kao pobjednik.

MANIPULACIJA BEZ ALTERNATIVE Smatrate da zbog te naknade stradavaju i ugostitelji? - Zašto bi dubrovački glazbenici bili bez posla dio godine jer su ugostiteljima preskupi? A ugostitelji zatvaraju lokale vrlo rano u sezoni i dolazi do nezaposlenosti koja kod mladih ljudi stvara apatičnost, jer ne vide izlaz iz ovog stanja. Nijedna vlast ne može taj problem riješiti kreditima, već kroz strana ulaganja, a u apatičnom društvu ljudi se i tome protive. Pušemo na hladno pri spomenu bilo kakvih ulaganja. Gdje smo se opekli? - U privatizaciji provedenoj na hrvatski način propala je cijela dubrovačka industrija. Dubrovnik ima iznimnu priliku poboljšati svoju situaciju prodajom energije i vode, za koje postoji tržište i interes za ulaganje. Strah je realan ako se korupcijskim procesima nekome nešto omogući. Ali rješenje treba tražiti uz provedbu transparentnih javnih natječaja i javne nabave, uz stalno propitivanje zakonitosti od strane novinara i udruga civilnog društva. Ne smije se krenuti u gradnju HE Ombla, a da se ljudima nadoknadi dvije kune po kvadratu, jer

22/2/2012

alitet malog grada na to nitko neće pristati. Vlast, državna i lokalna, treba natjerati ulagača da zemlju otkupi po tržišnoj cijeni. Zašto protivnici pojedinih razvojnih projekata ne nude alternativu koja će osigurati jednak ili još bolji razvoj? - To je također manipulacija, lakše je privući ljude. Ekolozi ne žele ponuditi alternativne lokacije za odlagalište otpada, da ne bi izazvali protivljenje nekog drugog. A energetika je važna jer Hrvatska ima svoju tehnologiju. Učinci bi se osjetili u cijeloj Hrvatskoj. Od tvornice turbina u Karlovcu do tvornice „Đuro Đaković“, „Končara“. A što bi se izgubilo? - Ne mora se ništa izgubiti. Dugo poznajem Jadranku Šimunović i sve njene ekološke udruge su dobre jer propituju stvarnost i te primjedbe treba uvažavati i naći rješenje, čak i za šišmiše. Za marinu u Gružu ima zainteresiranih, a Grad Dubrovnik nikad nije imao novaca sam to ostvariti. A nudio se ulagač, Camille Rayon, pa su njegovu investiciju od dvije milijarde tadašnjih njemačkih maraka odbili. Što utječe na imidž Dubrovnika danas? - Gledajući komunikološki, osim grada u zidinama, to je samo most, jer se arhitektonski ističe. U Dubrovniku je poput Svetog pisma zabranjena visoka gradnja, jer je u socijalizmu bilo jednostavnije to ograničiti kako radnici ne bi tražili ugradnju tada skupih liftova. Grade se zgrade-kutije, velike površine bez mjesta za

22/2/2012

Shvaćam da je većina protiv i da se to ne može promijeniti, ali mi je drago da postoji mogućnost javne rasprave, pa da netko promisli o tome i zapita se zašto Dubrovnik u arhitekturi ne može napredovati poput Zadra ili Poreča

zelenilo, u najljepšem dijelu grada, a koje nisu turistička atrakcija i dubrovačka prepoznatljivost.

JEDINSTVENO NAS ČINI POSEBNIM Kažu kako se nikakva gradnja sa Srđa ne smije vidjeti jer će pokvariti vizuru, a nikome ne smeta antenski stup. A trebalo bi ga uklopiti u jedan moderni stakleni spomenik, potpuno drukčiji od grada. Jer gradu unutar zidina ništa ne može parirati niti se išta slično može izgraditi. Za postaju žičare su traženi prijeratni gabariti umjesto da je na tom mjestu napravljen toranj s vidikovcem koji se okreće, jedinstven u svijetu. Dubrovačka Republika je gradila sve što je jedinstveno u svijetu, i zato je Dubrovnik danas poseban. Je li u zadnjih dvadeset godina zavladala čudna psihoza i strah od novih ideja? - Ta zatvorenost je postojala i prije. Otkad sam se počeo baviti novinarstvom ljudi su bili skeptični prema svemu novome. Stvorili su predrasudu da je zaštita spomenika i vrijednost grada u zidinama veća ako je sve okolo ružno i nikakvo. Kraj hotela Neptun se grade niski depadansi poput nekadašnjeg odmarališta „Goražde“. A koga će to privući da fotografira s kruzera? Zašto taj hotel nije istaknut? Je li zvonik trebalo „utopiti“ ili ga treba vidjeti s početka Straduna? Ili Minčetu, Lovrijenac? Ali oni su redom građeni s funkcionalnom svrhom. - I taj hotel bi imao funkcionalnu svrhu, komuniciranja sadržaja s cijelim svijetom. Ali da arhitektonski ne bude atomsko

sklonište. Shvaćam da je većina protiv i da se to ne može promijeniti, ali mi je drago da postoji mogućnost javne rasprave, pa da netko promisli o tome i zapita se zašto Dubrovnik u arhitekturi ne može napredovati poput Zadra ili Poreča. U Orašcu, gdje propisi nisu strogi, nastalo je lijepo arhitektonsko djelo, koje turisti s kruzera snimaju, to smo dokazali anketom. Na sve to gledam sa stajališta samokomuniciranja sadržaja. Sveučilište u Dubrovniku uskoro seli u prostor kampusa u Staroj bolnici. - Da bismo privukli studente, uz kvalitetu zgrada, opreme i ljudi, bitan je i položaj. Tvrdim da je taj projekt dobro ponuditi bogatim ljudima koji mogu u vrlo teškim uvjetima podnijeti ulaganja od trideset milijuna eura, a svojim imenom su privlačni

drugim ljudima, turistima i svjetskim medijima.

MOJE SE RIJEČI IZVRĆU - A ne premjestiti sveučilište na plato Srđa. Moje se riječi često javno izvrću, posebno u anonimnim komentarima, pa se želi reći da se zalažem protiv širenja Sveučilišta. Sveučilištu treba dati središnje mjesto, koje je i dobilo. Značajna ulaganja u Sveučilište bi bila dobro došla. - Sveučilištu je potrebna hidroenergetika. Nije dovoljna monokultura, potrebna je čista indus-

trija. Ne možemo imati studij strojarstva bez postrojenja. „Atlantska plovidba“ je isfinancirala novi nautički simulator, ali nema dovoljno ulagača u kadar. Treba dovesti koncesionara u tendere za kruzere koji bi zaposlio studente pomorstva. Kako pokrenuti takva ulaganja? - Trebamo postati ljudi svjetskih nazora. Prevladao je mentalitet malog grada koji ne potiče ni razvoj ni stvaralaštvo, a stvara apatiju kod mladih generacija. Stvara se zatvoreni krug, nikome se ništa ne da. Treba otvoriti perspektivu.

DUBROVAČKI NOVINARI

Vole biti protiv svega - Čudi me što novinari, posebno dubrovački, vole biti protiv svega i stvaraju aferu, čak i ako se ima napraviti parkiralište koje bi riješilo problem. A ne smeta im što se prijevoz ne može regulirati zbog podjele na nelogične male općine neprirodno nastale izbornim inženjeringom. Za prijevoz, srednje školstvo ili zdravstvenu skrb se uvijek gleda bivša općina Dubrovnik kao cjelina. Župa dubrovačka ne može biti zasebna općina, ako se problemi groblja i smeća ne mogu riješiti. Zašto novinari ne potiču takvu raspravu? Pretpostavljam da su neki na strani Grada i jedne političke opcije, drugi na strani Županije i druge opcije.

AKTUALNO

22/2/2012

INICIJATIVA ’PRAVO NA ZAVIČAJ’

‘Izborili smo se za istinu!’ PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ PREDSTAVNICI građanske inicijative „Pravo na zavičaj“ proglasili su u ponedjeljak na konferenciji za medije pobjedu nad interesima gospodarskih i političkih lobija te zahvalili svima koji su ih podržavali u aktivnostima zaštite Dubrovačkog primorja. Pozdravili su odluku ministrice zaštite okoliša i prirode dr.sc. Mirele Holy kojom je odbacila lokaciju Lučino razdolje kao mjesto moguće izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije. Takvu odluku smatraju „stručno prihvatljivom, odgovornom i jedino ispravnom, od svih koje su do sada donesene u vezi te lokacije“.

ODBACITE I DRUGE PROJEKTE Također, pozvali su tijela lokalnih, županijskih i državnih

vlasti da odbace i druge projekte koji su „motivirani samo stjecanjem profita, a zanemaruju prirodne vrijednosti te prava ljudi na zavičaj i zdrav okoliš“.

RAZUM I SRCE IZVOJEVALI POBJEDU - Bili smo i danas smo svjesni problema zbrinjavanja otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, posebno u gradu Dubrovniku. Nismo se organizirali u inicijativu „Pravo na zavičaj“ da bi rušili odluku samo zato jer se centar želi smjestiti u Dubrovačko primorje, nego smo se suprotstavili suludoj odluci koja je svoje uporište imala u kršenju propisa i zakona, neuvažavanju struke i mišljenja stanovnika Dubrovačkog primorja - kazao je član inicijative Branko Grošeta dodavši kako se s javnosti često

manipuliralo tvrdnjom kako je lokacija Lučino razdolje jedino rješenje, što se kroz rasprave u organizaciji inicijative dokazalo kao neistina. - Izborili smo se za istinu. Upornost i struka, razum i srce uspjeli su izvojevati pobjedu nad politikantskim ignoriranjem činjenica, struke i stanovništva. Dokazali smo da se organiziranom akcijom građani mogu izboriti za svoja prava, suprotstaviti političkim i gospodarskim lobijima te odlukama vlasti – istaknuo je Grošeta, posebno naglasivši strah dijela građana za javno istupanje i izricanje stavova. - Sve što smo postigli je vrlo značajno i sigurni smo da će nam pomoći i u daljnjim aktivnostima. Imamo potporu brojnih udruga, stanovnika Županije, mnogih znanstvenika te medija – kazao je član građanske inicijative Mato Jerinić.

Tražit ćemo pojašnjenje Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić odluku ministrice Holy da se odbaci Lučino razdolje kao lokacija županijskog centra za gospodarenje otpadom nazvao je „novom situacijom“. - Za novi stav ministarstva smo saznali iz medija. Budući da nije jasno o čemu je riječ, uputit ću ministrici pismo i zamoliti je za pojašnjenje. Svi naši dosadašnji koraci bili su usklađeni s državnom razinom i sve se radilo u skladu s aktima države. Naravno da bismo voljeli da ministarstvo ima brže i bolje rješenje od našeg, ali u tom slučaju ministarstvo će samo preuzeti odgovornost za zbrinjavanje otpada, budući da je situacija problematična jer postojeća odlagališta nisu u skladu s ekološkim normama niti Europske unije niti Hrvatske i moraju se vrlo skoro zatvoriti. O ministričinoj najavi mogućeg uvođenja brodova-spalionica župan Dobroslavić kaže: - Mi o tome ne znamo ništa, jer to dosad nije bilo u strategiji gospodarenja otpadom. Ne znam za takav vid zbrinjavanja otpada. Možda je on i dobar, kako bi se dalo zaključiti iz medija, ali ne znam treba li i za njega nekakva studija, je li sukladan propisima EU, može li se planirati ako nije u strategiji zbrinjavanja. Tražit ćemo od ministrice odgovore na ta pitanja. Ako ministrica ima brzo i dobro rješenje, a da se ne mora koristiti prostor naše županije, mi ćemo biti za takvu mogućnost. Samo me čudi da je to rješenje odjednom iskrsnulo, a da nigdje u nijednom aktu nije navedeno.

GRAD

22/2/2012

ODLUKA O ŠTRAJKU OVISI O PROCESU MIRENJA

Jesu li Libertasovci pučisti SAMOSTALNI SINDIKAT radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske sindikalna podružnica LibertasDubrovnik na sjednici održanoj 15. veljače donijelo je Odluku da će se u tvrtki Libertas Dubrovnik organizirati i provesti štrajk radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa radnika u tom trgovačkom društvu. Razlog je, kako navode, ugroženost interesa radnika prekidom pregovora poslodavca o zaključenju Kolektivnog ugovora i njegovom nezakonitom otkazivanju već otkazanog kolektivnog ugovora te nepoštivanju Protokola o načinu vođenja pregovora od 30. kolovoza 2011. godine. Štrajk je najavljen za petak 24. veljače od 4 sata ujutro. A hoće li radnici Libertasa u štrajk, sada ovisi o procesu mirenja, koji je započeo ovog utorka u Remizi. Informaciju o tome što se događalo na tom sastanku, te hoće li Libertas u štrajk, nismo uspjeli dobiti do zaključenja ovog broja duLista. - Proces mirenja traje sve do dana za kada je najavljen štrajk. Sam štrajk može se odgoditi ukoliko pregovori budu vođeni dobrom vjerom - rekao nam je uoči sastanka sindikalni povjerenik

Baldo Kovačević. Ukoliko se ne postigne dogovor, štrajk bi mogao potrajati sve dok se ne ispune radnički zahtjevi, a to su nastavak pregovora te potpisivanje Kolektivnog ugovora. Dođe li do štrajka, osim što neće voziti Libertasovi autobusi, svoje usluge neće pružati ni autobusni kolodvor.

ŠTRAJK DO ISPUNJENJA ZAHTJEVA ILI? Podsjetimo, ovih dana bili smo svjedoci svakojakih izjava i događaja oko najavljenog štrajka. Direktor Libertasa Đuro Deranja ističe kako nema zakonskih uvjeta za štrajk, jer se kao razlog navodi prekid Kolektivnog ugovora. Naglasio je i kako su „članovi sindikalnog pregovaračkog odbora bili isključivi u svojim zahtjevima te su učinili sve da dođe do prekida pregovora“. Sve je kulminiralo ističe Deranja, kada su sindikalci ustvrdili kako nije potreban novi ustroj Društva i Sistematizacija, mada je to po Zakonu o radu već trebalo učiniti. Istodobno, tvrdi Deranja, sindikalci nisu prihvatili ni povećanje plača za najbrojniju

radnu skupinu - vozače. -Stoga su Kolektivni ugovor i Protokol o načnu vođenja pregovora prekinuti uz poštivanje zakonske procedure - zaključio je Deranja. S druge strane, sindikalni povjerenik Kovačević navodi kako je direktor Deranja jednostrano prekinuo Kolektivni ugovor, te kako su kompro-

JAVNA TRIBINA

O agresiji kroz prizmu Haaga Javna tribina „Agresija na Dubrovnik 1991. kroz prizmu Haškog suda“ održat će se ovog četvrtka u 19 sati u Dvorani samostana Sv. Klara u organizaciji Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja i Družbe „Braća hrvatskoga zmaja Dubrovnik“. U radu tribine sudjelovat će general Nojko Marinović, prof. dr. Hrvoje Kačić i dipl. ing. Nikola Obuljen kao izravni sudionici događanja tijekom Domovinskog rata koji su svaki na svoj način bili uključeni u rad Međunarodnog suda u Haagu tijekom vođenja procesa suđenja za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Predavači će posebno govoriti o suđenju generalu Pavlu Strugaru i admiralu Miodragu Jokiću za zločine počinjene u agresiji na dubrovačko područje, te o različitom odnosu Haškog suda u vođenju postupaka i izrečenim kaznama generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

22/2/2012

ili borci za radnička prava plaća, jer smo svjesni krize koja je naša svakodnevnica - naglašava, uz ostalo, Kovačević.

POPISIVANJE NE(ŠTRAJKAŠA)

misi većinom dolazili od strane sindikata koji je pristao i na smanjenje određenih prava, dok u isto vrijeme direktor Deranja skriva popis radnih mjesta s pripadajućim koeficijentima: - Mi smo ti koji godinama traže novu sistematizaciju, promjene, ali u ovom trenutku nismo inzistirali na povećanju

Stvar se dodatno zakomplicirala ove subote kada je direktor Đuro Deranja podijelio liste šefovima kako bi skupili potpise radnika koji neće podržati štrajk. Sindikat je na ovaj potez Uprave, pozvao Državni inspektorat, radi kršenja Zakona o radu. Deranja nam je pak rekao kako liste još nisu podijelili, te kako ne zna hoće li to uopće i učiniti. A tu namjeru, Deranja je objasnio na slijedeći način: - Uprava mora znati koliko će radnika sudjelovati u štrajku, kako bi se održao nužni dio usluga u dubrovačkom prijevozniku, što je sukladno odredbama Zakona o radu. Na tu izjavu, reagirao je Kovačević koji tvrdi kako je takav potez direktora „protuzakonit i protuustavan“ te kako opet u svemu glavnu riječ ima predsjednik NO Pero Vićan, koji je na sastanku sa direktorom i rukovoditeljima odjela, prijetio riječima „hoćete li da

bude kao u Grčkoj“. -Prema snimkama i izjavama radnika liste su već podijeljene i nuđene na potpis radnicima-istaknuo je Kovačević. U međuvremenu oglasio se gradonačelnik Andro Vlahušić koji je najavio kako će ukoliko dođe do štrajka 180 dubrovačkih taksista voziti besplatno one kojima je pomoć potrebna. Vlahušić, nadalje smatra kako je pozadina štrajka u Libertasu „otvoreni pokušaj političkog puča protiv gradske uprave Grada Dubrovnika i gradonačelnika osobno, koje rade predstavnici HDZ-a iz Županije i Općine Konavle. I opet je priopćenjem oglasio Baldo Kovačević dodavši: - Gradonačelnik govori neistinu kad spominje politiku, jer ovdje nema politike s naše strane, već je sve čisto i jasno oko pitanja zaštite gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji su ugroženi prvo raskidanjem, a sada i nepoštivanjem i prekidom pregovora oko novog kolektivnog ugovora od strane direktora - napomenuo je, uz ostalo, dodavši kako javno optuživanje zaposlenika „ne priliči izjavi jednog gradonačelnika, a posebno ne Grada Dubrovnika”. ap/zp

TEMA

22/2/2012

OTVORENO GORUĆE PITANJE SMJEŠTAJA SLIKARSKO - DIZAJNERSKOG O

Što priječi Žup PIŠE: BALDO MARUNČIĆ / SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Sve aktivnosti, ne samo tog odjela nego i cijele Umjetničke škole, valja tijesno povezati s budućim Odjelom za vizualnu i glazbenu umjetnost, koji će biti pokrenut od akademske godine 2013./2014. Nama je u interesu da Slikarsko-dizajnerski odjel opstane na kampusu - tvrdi rektor Milković SELIDBA Slikarsko-dizajnerskog odjela Umjetničke škole u prostor budućeg sveučilišnog kampusa otvorila je goruće pitanje trajnog rješenja smještaja ovog odjela koji je već gotovo dvadeset godina beskućnik. Iza dogovora Dubrovačko-neretvanske županije, Opće bolnice Dubrovnik i Sveučilišta u Dubrovniku ostao je tek zaključak kako će se, po isteku novog roka od tri godine – opet dogovarati. Nameće se logično pitanje: zašto je još jednom propuštena prilika da se problem smještaja odjela trajno riješi? - Nama je u interesu da Slikarsko-dizajnerski odjel Umjet-

ničke škole opstane na kampusu. Mi ne tjeramo, nego okupljamo - kazao je za duList rektor Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc. Mateo Milković, demantirajući navode kako Sveučilište u Dubrovniku postavljanjem trogodišnjeg roka zapravo Slikarsko-dizajnerskom odjelu priječi put do trajnog smještaja.

SASTANČENJA „U NAREDNOM RAZDOBLJU“ - Kad smo razgovarali o rješenju problema smještaja Slikarsko-dizajnerskog odjela, činilo se nepriličnim ne ponuditi prazan prostor u zgradi nekadašnjeg zaraznog odjela, pa barem i na tri godine - ističe rektor Milković. Budući da 1. listopada ove godine ide u mirovinu i na sadašnjoj dužnosti neće dočekati ispunjenje plana investicija i izgradnje na budućem sveučilišnom kampusu, rektor Milković ponudio je svoj osobni stav o budućnosti Slikarsko-dizajnerskog odjela. - Smatram da sve aktivnosti, ne samo tog odjela nego i cijele Umjetničke škole, valja tijesno povezati s budućim Odjelom za

vizualnu i glazbenu umjetnost, koji će biti pokrenut od akademske godine 2013./2014. – tvrdi rektor Milković. Iz Dubrovačko-neretvanske županije pak stižu informacije kako „u narednom razdoblju“ planiraju održati sastanke s predstavnicima Sveučilišta i Grada Dubrovnika. - Svakako se razmišlja o trajnim rješenjima kako za Umjetničku školu Luke Sorkočevića, tako i za ostale škole na području županije -priznaju iz Županije problem s prostorom za srednje škole. Ipak, vremena za sastančenja

političkih struktura više nema. Problem prostora Slikarsko - dizajnerskog odjela preživio je ovako dugo isključivo zbog strpljenja izravno uključenih aktera - učenika i nastavnika.

S FIGOM U DŽEPU Međutim, i oni su umorni od loših iskustava i privremenih rješenja. - Imali smo jako loša iskustva s Lazaretima, gdje se pokazalo da kratki rokovi nisu sretno rješenje. Županija dubrovačko - neretvanska je o trajnom rješenju trebala

22/2/2012

ODJELA UMJETNIČKE ŠKOLE

paniju? Ovaj prostor ponovno nije trajno rješenje i mi živimo u strahu kad će nas opet iseliti, tko će nas izbaciti, gdje će nas smjestiti. Potrebna je konačna odluka, trajno rješenje, a prema onom što svi govore, volja postoji. Netko tu očito nastupa s figom u džepu – ističe Lucianović Potrebna je konačna odluka, trajno rješenje, a prema onom što svi govore, volja postoji. Netko tu očito nastupa s figom u džepu - ističe Lucianović.

20 GODINA - 6 SELIDBI

razmišljati pred tri godine, kad smo izbačeni iz Lazareta - kaže Davor Lucianović, pročelnik Slikarsko-dizajnerskog odjela. Kaže kako se u javnosti stvorio dojam kako ih je Županija u sveučilišni kampus smjestila pod pritiskom početka radova u Klasičnoj gimnaziji, gdje su do nedavno održavali nastavu pa su morali iseliti, a ne kao rezultat brige i promišljanja. Lucianović se slaže s mišljenjem rektora Milkovića o budućoj suradnji. - Naši odjeli bi mogli odlično surađivati s budućim sveučilišnim odjelom za vizualnu i glaz-

benu umjetnost. Ali zašto se Županija ne založi da se rok produži? Što ih priječi? Oni očito s tim prostorom imaju druge planove. Koga misle tu smjestiti nakon isteka roka i kamo ćemo mi? - pita se Lucianović, jedan od četiri nastavnika Slikarsko-dizajnerskog odjela. Naglašava kako je Županija dužna to odgovoriti učenicima i nastavnicima škole, ali i građanima. - Ovaj prostor ponovno nije trajno rješenje i mi živimo u strahu kad će nas opet iseliti, tko će nas izbaciti, gdje će nas smjestiti.

- U proteklih devetnaest godina selili smo se šest puta. Svaki put, pa tako i sada, ulagana su sredstva u djelomično privođenje prostora svrsi i plaćale su se najamnine. Pored toga su značajna sredstva uložena u projekt uređenja prostora u Lazaretima u koje nikada nismo ušli. Prostori koje sada koristimo također su djelomično privedeni svrsi, a krov se raspada te je zbog prijetnje od njegovog urušavanja zabranjen pristup u vrt zgrade. Kad bi nam ovaj prostor bio trajno dodijeljen imalo bi smisla uložiti sredstva u popravak krova, čime bi se stvorili preduvjeti za uređivanje dodatnih učionica za teoretsku nastavu u potkrovlju zgrade objašnjava pročelnik Lucianović. Svakako se ne može zanemariti podatak kako je Dubrovačkoneretvanska županija u prošloj godini u osnovne i srednje škole

ukupno uložila 8,5 milijuna kuna, od čega najviše za kapitalna i investicijska ulaganja. Međutim, od jedne vrijedne škole stvarati ovisnika o, kako kaže Lucianović, „smjeni političke garniture“ svakako nije mudro. Jer kako drukčije nazvati nebrigu Županije za jednu vrijednu srednju školu, koja ni nakon devetnaest godina još uvijek ne zna svoju sudbinu. - Nakon toliko godina oni ne mogu ne znati trajno rješenje konsternirano zaključuje pročelnik Slikarsko-dizajnerskog odjela Davor Lucianović. Pametnome dosta.

AKTUALNO

22/2/2012

MIROVINSKO ZAPRIMA PRITUŽBE ZBOG SMANJENIH MIROVINA

Mirovine manje PIŠE: ANA PROHASKA

Udruge poručuju „Bilo je nužno mirovinski dodatak uključiti u osnovicu“, a zbog smanjenja mirovina dubrovačkoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pristižu i brojne pritužbe umirovljenika VLADA JADRANKE KOSOR prošle godine donijela je odluku o uključivanju mirovinskog dodatka u mirovinsku osnovicu. Stupanjem na snagu Zakona o dopuni Zakona o dodatku na mirovine početkom ove godine, prilikom usklađivanja mirovina sa životnim troškovima umirovljenici mogu očekivati nešto veća primanja. Uključivanjem dodatka u mirovinu također se rješavaju straha od ukidanja tog izborenog

prava, ali, u isto vrijeme oko 70.000 hrvatskih umirovljenika u veljači je primilo mirovine manje za oko 57 kuna. Naime, uključenjem dodatka u iznos mirovine, oni su postali obveznici poreza na dohodak jer im je visina mirovine prešla granicu od neoporezivih 3200 kuna. U nepovoljnijem su položaju i oni umirovljenici čija je mirovina u visini prosječne hrvatske plače od oko 5300 kuna, pa im je naplaćen i zdrav-

stveni doprinos u iznosu od 3 posto.

DODATAK UŠAO U OSNOVICU Kako saznajemo, upravo zbog tog smanjenja mirovina, dubrovačkoj područnoj službi Hrvatsog zavoda za mirovinsko osiguranje, pristižu i brojne pritužbe dubrovačkih umirovljenika. Podsjetimo, prema prijedlogu dopune Zakona o mirovinskom osiguranu i Zakona o dodatku, umirovljenicima kojima je mirovina određena 1. siječnja 1999. isključivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. listopada 2007. isplaćuje se do-

UMIROVLJENIČKA POLITIKA GRADA

Kako ostvariti dodatke Grad Dubrovnik nizom mjera pomaže umirovljenicima koji ima male mirovine. Tako je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika 14. prosinca 2011. usvojilo Mjere socijalnog programa za 2012. godinu i Odluku o izmjenama i dopunama odluke o socijalnoj skrbi. Time je, kao i dosada, regulirano ostvarivanje prava na mjesečni dodatak u iznosu od 200 kn dubrovačkim umirovljenicima čija mirovina sa svim dodatcima ne prelazi 1 800 kuna. Također, oni umirovljenici čija mirovina također ne prelazi 1800 kuna, a čiji je socijalni položaj posebno ugrožen, imaju pravo na mjesečni dodatak u iznosu od 500 kuna. Pravo na ovaj dodatak od 500 kuna imaju umirovljenici koji od vlastite mirovine sami uzdržavaju jednog ili više članova obitelji, umirovljenici koji sami od vlastite mirovine podmiruju troškove najma stana i umirovljenici koji ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu temeljem uvjeta prihoda sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Umirovljenici koji zadovoljavaju jedan od ova tri kriterija za ostvarivanje uvećanog dodatka dostavljaju potrebnu dokumentaciju nadležnom Upravnom odjelu. Mirovinski dodatak od Grada Dubrovnika prima ukupno 1208 korisnika, a uvećani dodatak u iznosu od 500 kuna koji se ostvaruje po navedenim posebnim kriterijima u siječnju ostvarilo je 37 korisnika. Iz gradske uprave posebno naglašavaju kako je cenzus od 1800 kuna za ostvarivanje mjesečnog dodatka najveći u Republici Hrvatskoj, dok primjerice Split, Rijeka, Zagreb isplaćuju mjesečni dodatak po cenzusu od 1500 kuna. Treba nadodati kako u sklopu socijalnog programa Grad Dubrovnik omogućuje svim osobama starijim od 65 godina besplatan gradski prijevoz, dodjeljuje jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženima, a sufinancira aktivnosti udruge Matice umirovljenika Dubrovnik.

datak na mirovinu u iznosu od 4 do 27 posto iznosa mirovine, ovisno o godini kad je ostvareno pravo na mirovinu. Dodatak koji prosječno iznosi 351 kunu, isplaćivao se kao zasebno primanje, i nije bio opterećen porezom, a primalo ga je oko 300.000 korisnika. Ovim promjenama, uvodi se i oporezivanje mirovina onih hrvatskih građana, koji su mirovine stekli u inozemstvu. S obzirom da su se za uključenje dodatka u mirovinsku osnovicu zalagale hrvatske umirovljeničke udruge, za komentar pitali smo čelnike dubrovačkih udruga koje skrbe o umirovljenicima.

MIROVINE STALNO PADAJU - Mi smo se zalagali da se dodatak na mirovine uključi u mirovinsku osnovicu kako se eventualno taj dodatak ne bi u budućnosti ukinuo. Aktualni problem hrvatskih umirovljenika nije taj dodatak, već konstantan pad mirovina - ističe predsjednik Matice umirovljenika Dubrovnik Roko Markić. - Visina prosječne mirovine u 2010. godini je iznosila 2165 kuna, a 2011. visina mirovine je pala za 6 kuna te je iznosila 2159 kuna. Riječ je o relativnom i apsolutnom padu, cijene idu gore, a mirovine opadaju, a uz pada životnog standarda, prosječna mirovina ne prati ni troškove žiota ni plaće - zaključio je Markić. Isto tvrdi i predsjednik dubrovačke podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Sršen,

22/2/2012

- ali sigurnije!? koji kaže kako je Sindikat uključenje dodatka u samu mirovinu, tražio više od godinu dana: - Pozdravljamo uključivanje mirovinskog dodatka u samu mirovinu - ističe Sršen te napominje kako su u Sindikatu bili svjesni kako će dio umirovljenika zbog toga ući u obračun poreza i time primati manje mirovine.

GRANICA OPOREZIVANJA NA 3400 - Ako dodatak ne uđe u osnovicu sutra se može dignuti. Sada on više nije dodatak, već je sastavni dio mirovine. Tražili smo da se granica za oporezivanje sa 3200 podigne na 3600 kuna, a vlada je prihvatila granicu od 3400 kuna - naglašava Sršen i zaključuje kako od 1. ožujka porezu neće biti podvrgnute mirovine koje ne prelaze 3400 kuna. - S obzirom na sadašnju situaciju, mislim da će mirovine izaći iz krize, a oni koji imaju male mirovine ove promjene neće osjetiti. Minimalno će osjetiti oni koji imaju mirovine oko 6 000 kuna, a bit će im umanjene za 60-ak kuna - ističe predsjednik Vijeća za starije osobe i umirovljenike pri Gradu Dubrovniku Ante Marković. - Ministar je također donio odluku da bi se ove godine mirovine trebale povećat za oko 2 posto. Riječ je zapravo o odmrzavanju mirovinu. Dođe li do najavljenog povećanja mirovina, ovo smanjenje koje osjećaju umirovljenici koji su ušli u sustav oporezivanja, ne bi trebali više osjećati - zaključuje Marković.

ŽIVOT

22/2/2012

OKRUGLI STOL UDRUGE ‘ZAJEDNO DO ZDRAVLJA’

Raste broj djece obolje Onkološki dječji odjeli na kojima se liječe djeca oboljela od malignih bolesti imaju nešto bolje uvjete nego ranije, ali nedovoljno dobre da bi zadovoljili prihvaćene standarde, a naglašen je i već kronični nedostatak specijalista pedijatara, posebno pedijatara hemato-onkologa o kojima ovise životi ovih malih, hrabrih boraca OKRUGLI STOL „Prepoznavanje maligne bolesti kod djece i adolescenata i sustavna potpora“ održan je prošlog tjedna u organizaciji udruge „Zajedno do zdravlja“ povodom obilježavanja međunarodnog i nacionalnog Dana djeteta oboljelog od maligne bolesti. Na skupu su govorili voditeljica Dječjeg odjela OB Dubrovnik i počasna predsjednica udruge „Zajedno do zdravlja“ mr.sc. Marija Radonić, voditelj područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Roberto Krile, privremena ravnateljica

Zavoda za socijalnu skrb Dubrovačko - neretvanske županije Katica Raič te predsjednik udruge „Zajedno do zdravlja“ Roberto Machiedo, kao voditelj Sekcije za maligne bolesti djece, organizator i moderator osvog skupa.

PORAST BROJA OBOLJELE DJECE Tijekom izlaganja i kasnije rasprave na ovom okruglom stolu, osim iznesenih činjenica o porastu broja oboljele djece od malignih bolesti, detaljnoj i kvalitetnoj prezentaciji dr. Radonić o pojavnosti

malignih bolesti kod djece i ulozi specijalista pedijatara u područnim bolnicama, te zakonima propisanih mogućnosti, prava i olakšica kroz sustav zdravstvenog osiguranja i sustava socijalne skrbi, doneseni su i određeni zaključci. Onkološki dječji odjeli na kojima se liječe djeca oboljela od malignih bolesti imaju nešto bolje uvjete nego ranije, ali nedovoljno

dobre da bi zadovoljili prihvaćene standarde za liječenje tako oboljele djece. Istaknut je nedostatak u medicinskoj skrbi o adolescentima općenito, pa i onima oboljelim od maligne bolesti. Uočen je i nedostatak kapaciteta na dječjim hemato-onkološkim odjelima, s obzirom na stalni porast broja oboljelih, pa se liječnici na odjelima domišljaju kako

22/2/2012

ele od malignih bolesti Uočen je nedostatak povjerenja roditelja u sustav i nedostatak povjerenja donatora u udruge pa treba osvijestiti roditelje da kroz udruge mogu dobiti potrebnu pomoć, a da im se može zaštititi identitet, kao i osvijestiti donatore da doniranjem novca udruzi mogu direktno pomoći određenoj obitelji

a sve da bi se izbjeglo izlaganje imunološki osjetljive djece virusima i bakterijskim infekcijama kroz čekaonice i bolničke odjele, kamo zbog specifične obrade moraju odlaziti. Posebno je istaknuta uloga udruga roditelja, koje nadopunjuju sustavne nedostatke osobito u području psihološke potpore djeci i roditeljima oboljele djece, te važne uloge u financijskoj potpori obiteljima osiguravajući im smještaj ili sredstva potrebna za pokrivanje visokih izdataka nastalih odvojenim životom, u potrebama poboljšane ishrane djeteta, posebnim uvjetima prijevoza imunokompromitirane djece (osobno vozilo ili taksi) i slično. Istaknuta je uloga Lige protiv raka, te uloga Caritasa. zadovoljiti sve potrebe, a naglašen je i već kronični nedostatak kako specijalista pedijatara, posebno pedijatara hemato-onkologa o kojima ovise životi ovih malih, hrabrih boraca.

ULOGA RODITELJA Istaknuta je potreba sa sustavno organiziranu psihološku po-

moć oboljeloj djeci, roditeljima i obiteljima, ali i medicinskom osoblju koje radi s ovom ugroženom skupinom djece. Zaključeno je i da bi bilo korisno organizirati patronažnu skrb djece na pauzama između liječenja, kao što su vađenje krvi kod kuće, proštrcavanje i premotavanje centralnog venskog katetera kod kuće i obrada rana od operacija kod kuće,

KAKO VRATITI POVJERENJE U raspravi je istaknut i značaj organiziranja humanitarnih akcija koje obiteljima bolesne djece pa i samoj djeci daju osjećaj da nisu sami i da imaju veliku podršku zajednice, te im na taj način podižu moral, učvršćuju nadu i vjeru u izlječenje.

Na žalost uočen je nedostatak povjerenja roditelja u sustav i nedostatak povjerenja donatora u udruge. Ovo je problem na kojemu je potrebno poraditi. Treba osvijestiti roditelje da kroz udruge mogu dobiti potrebnu pomoć, a da im se istom može zaštititi identitet, kao i osvijestiti donatore da doniranjem novca udruzi mogu direktno pomoći određenoj obitelji, na način da se svojom dobrotom mogu javno eksponirati, a istom zaštiti identitet te iste obitelji, koje se u takvim životnim situacijama ne žele javno izlagati. Kao najvažniji element podrške obiteljima oboljele djece naglašena je suradnja svih involviranih pojedinaca i organizacija, osobito zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi. Ističući obitelji oboljele djece, kao posebnu socijalnu kategoriju koja treba podršku i sustava i zajednice, zaključujemo da postoji potreba sustavnog uključenja svih disciplina koje na bilo koji način mogu poboljšati kvalitetu života oboljelog djeteta i njegove obitelji, pomoći u njegovoj rehabilitaciji nakon liječenja i konačnoj reintegraciji u svakodnevni život.

GRAD

22/2/2012

AUDIO DONIO ODLUKU O PRIVATIZACIJI HOTELA MAESTRAL

Treća - sreća!? NA PROŠLOTJEDNOJ sjednici Upravnog vijeća agencije za upravljanje državnom imovinom AUDIO donesena je odluka o pokretanju postupka privatizacije Hotela Maestral d.d., treće po redu. Naime, kako doznaje duList, na maratonskoj sjednici Upravnog vijeća kojoj je predsjedao prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić također je donesena odluka o produljenju roka za prijavu potencijalnim zainteresiranim stranama na mjesec dana. Također, izvršit će se i nova procjena vrijednosti tvrtke, jer stara datira iz 2006. godine. Budući da je odluka o privatizaciji dubrovačke hotelske kuće donesena na prvoj sjednici Upravnog vijeća u novom sastavu (s novim predstavnicima Vlade RH), može se zaključiti kako prvi potpredsjednik Vlade Čačić ima namjeru što prije prodati državno vlasništvo. Podsjetimo, prvi pokušaj privatizacije Hotela Maestral dogodio se 2005., dok je drugi pokušaj uslijedio 2006. godine.

OBULJEN ZADOVOLJAN

Na prvoj sjednici Upravnog vijeća agencije za upravljanje državnom imovinom odlučeno je da će se pokrenuti postupak privatizacije i izvršiti nova procjena vrijednosti tvrtke

Za komentar vijesti o pokretanju postupka privatizacije Hotela Maestral upitali smo predsjednika Uprave Davorka Obuljena. - Zadovoljan sam činjenicom da je raspisan natječaj za prodaju Društva, jer Maestrali, kao posljednja neprivatizirana hotelska kuća u Dubrovniku svojim neobnovljenim smještajnim kapacitetima ne mogu parirati ostalim obnovljenim hotelima u Gradu. Naša konkurentnost se bez ulaganja iz godine u godinu smanjuje, ali unatoč tome hoteli uspješno posluju upravo zahvaljujući velikom zalaganju visokostručnog osoblja, odličnim referencama i povoljnom položaju. Naravno, želja mi je da poduzeće i nakon privatizacije zadrži osnovnu djelatnost i nadam se da će novi vlasnik ove renomirane hotelske kuće njenim daljnjim razvojem stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta i produženje sezone u svih pet hotela (Komodor, Adriatic, Uvala, Vis i Splendid) - zaključio je predsjednik Uprave Hotela Maestral Davorko Obuljen. bm

ODGOVOR TONĆA PEOVIĆA

Ne smatram se pozvanim za funkciju gradonačelnika VEZANO ZA INFORMACIJU iz medija u kojoj se moje ime spominje u kontekstu kandidata za Gradonačelnika Grada Dubrovnika, želim Vas izvijestiti da je ta informacija sasvim netočna budući da o ovoj temi ni s kim nisam imao bilo kakve kontakte niti razgovore, niti se osobno smatram pozvanim za ovako časnu, zahtjevnu i odgovornu funkciju.

Želim naglasiti da sam, izvan preuzimanja ove dužnosti, spreman svu svoju energiju i znanje staviti na raspolaganje Gradu Dubrovniku kako sam to i do sada radio, ukoliko gradske vlasti takav moj angažman budu smatrali korisnim za voljeni nam Grad. Tonći Peović, MBA

22/2/2012

OKRUGLI STOL NA TEMU OBNOVE KATEDRALE GOSPE VELIKE Kako se 2013. godine obilježava tristota obljetnica posvećenja (1713.-2013.) nove barokne katedrale na istom mjestu gdje su se od početaka razvoja Dubrovnika nalazile već dvije stolne crkve, ovaj je Okrugli stol dio programa proslave koja će otvoriti brojna pitanja, posebno tijekom pripreme monografije OKRUGLI STOL na temu obnove barokne Katedrale koja je stradala u potresu 1979. godine održan je u petak u organizaciji katedralnog župnog ureda Gospe Velike i Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Tijekom obnove 1980-ih godina, uklonjen je baroknohistoricistički glavni oltar, jubilarni križ, balustrade bočnih kapela i veći dio opreme, poput korskih klupa, propovjedaonice itd. Prezbiterij je zamijenjen suvremenim arhitektonskim rješenjem kojem je autor bio arhitekt Ivan Prtenjak.

vnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku, Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba (koji je 1980-ih godina bio izvođač istraživačkih radova prilikom obnove Katedrale), Zavoda za obnovu Dubrovnika i drugi pozvani arhitekti, povjesničari umjetnosti i konzervatori, poput akademika Igora Fiskovića, akademika Vladimira Markovića, akademika Radoslava Tomića i drugih. U ime Dubrovačke biskupije, Okruglom stolu je nazočio biskup msgr. Mate Uzinić i rektor Katedrale dr. don Stanko Lasić.

Preuređenje s elementima starog oltara Rasprava Okruglog stola počela je izlaganjima koje su održali mo. don Miho Demović, arhitekt Ivan Prtenjak i bivši glavni konzervator Miljenko Domijan. Tajnik Okruglog stola bio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. U raspravi su sudjelovali i predsta-

Zaključak ovog Okruglog stola bio je izražavanje potrebe preuređenja Dubrovačke katedrale izradom nove arhitektonske studije koja će uključivati elemente starog oltara. Ovome zaključku predstoji realizacija kroz izvedbeni projekt i konzervatorske smjer-

nice tijekom narednih godina. Podsjetimo, Dubrovačka katedrala će 2013. godine obilježavati tristotu obljetnicu posvećenja (1713.-2013.) nove barokne katedrale na istom mjestu gdje su se od početaka razvoja Dubrovnika nalazile već dvije stolne crkve. Ovaj je

Okrugli stol dio programa proslave te obljetnice, koja će u znanstveno-istraživačkom smislu otvoriti brojna pitanja, posebno tijekom pripreme monografije koju je već započela katedralna župa u Dubrovniku u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti iz Zagreba.

ŽUPANIJA

22/2/2012

DUBROVAČKI PLANINAR NA NAJVEĆEM VRHU JUŽNE AMERIKE

Lazar Badanjac osvojio Aconcaguu DUBROVAČKI PLANINAR Lazar Badanjac uspješno je završio 2. dubrovačku ekspediciju osvojivši 6962 metra visoku Aconcaguu, najveći vrh Južne Amerike, na kojoj je razvio zastavu Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, prema riječima Badanjca, uspon na sam vrh je trajao 12 sati. - Krenuli smo u četiri sata ujutro. Temperatura je tijekom cijelog uspona bila – 24, s udarima vjetra do 60 kilometara na sat. Inače, ekspedicija je trajala 12 dana, s aklimatizacijama od 2650 do 6100 metara. Od 17 sudionika koji su krenuli na uspon 10 nas je uspjelo doći na vrh. Za uspon na vrh Aconcague se mogu usporediti usponi na vrhove preko 8000 metara u Himalaji i to zbog blizine Tihog oceana koji donosi nepredvidivo vrijeme, nagle promjene temperatura i velike padaline koje dovode do velikih problema za alpiniste koje nerijetko završavaju s kobnim posljedicama - kazao je Badanjac. Inače, Županija je podržala Badanjca, kao i prilikom Prve dubrovačke ekspedicije, a uoči odlaska primio ga je župan Nikola Dobroslavić.

LIDRANO I ŠKOLSKA NATJECANJA

Uspjeh primorskih učenika IAKO JE PROTEKLIH DANA nevrijeme sa snijegom i burom omelo normalan rad i život u Dubrovačkom primorju pa se nastava u školi u Smokovljanima nije održavala pet dana,a i vrtić je bio zatvoren, to nije omelo vrijedne učenike da se temeljito pripreme za ovogodišnja školska natjecanja i po običaju pokažu dobre rezultate. Na međuopćinskoj smotri LiDrano 2012. u Trpnju učenik 7. r. OŠ Primorje iz Smokovljana Mateo Stanković svojim literarnim radom „Strah“zaslužio je prolazak na Županijsku smotru u Dubrovnik. U istoj kategoriji prošli su i učenici iz OŠ Slano Anita Pitarević i Andrea Grošeta iz 7. razreda te Ivan

Kola iz 8. razreda. U filmskom stvaralaštvu okušali su se Frano Glumac i Ivan Kola iz 8. razreda i Rebeka Milković i Pero Pasković iz 7. razreda dokumentarnim filmom „Primorska marama“ koji je izravno poslan na županijsko natjecanje. U kategoriji pojedinačnih scenskih nastupa slanjsku školu će predstavljati Karmen Knežić s ulomkom iz „Dnevnika Pauline P.“ Na školskom natjecanju najbolji matematičari su bili Matko Tepšić iz 7. razreda i osmaši Petra i Paulina Mišeta te Ivan Kola, koji se pripremaju za županijsko natjecanje. Najbolje na natjecanju iz njemačkog jezika bile su Petra i Paula Mišeta te Petra Milić iz 8. razreda. Lj. Šimunović

NAKON SNJEŽNOG NEVREMENA U DOLINI NERETVE

Župan proglasio elementarnu nepogodu ŽUPAN Nikola Dobroslavić donio je odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje gradova Metković, Ploče i Opuzen te općina Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zaža-

blje. Naime, snježno nevrijeme, led i neuobičajeno niske temperature u razdoblju od 2.9. veljače 2012. godine prouzročile su ogromne štete na

plasteničkoj proizvodnji, višegodišnjim nasadima, tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji te obiteljskim i gospodarskim objektima. Gradska i općinska povjeren-

stva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su do 1. travnja 2012. izraditi konačna izvješća o šteti i dostaviti ih županijskom povjerenstvu na potvrdu.

22/2/2012

KARNEVO U ŽUPI DUBROVAČKOJ U SKLOPU manifestacije Karnevo u Župi prošlog je tjedna u hotelu Astarea u Mlinima održana tradicionalna Dječja maškarata. Nažalost, maškarana povorka koja je trebala proći šetnicom od Srebrenog do Mlina, zbog lošeg je vremena otkazana, pa veći dio stanovnika Župe nije mogao uživati u maštovitim kostimima koji su izrađeni uz veliki trud učenika, nastavnika i roditelja. No, loše vremenske prilike nisu mogle pokvariti veselje sudionika maškarane zabave koji su se zajedno sa svim posjetiteljima zabavljali uz dobru glazbu DJ Bačvara. Ovogodišnji domaćin UKŽD-a Plajski karnevo, za svu je maškaranu djecu pripremio prigodan tratamenat uz krafne i sokove te je dodijelio po pet nagrada u dvije kategorije: od 1. do 4. i od 5. do 8. razreda, kao i nagrade za najmlađe maškare.

Dječja maškarata PREMIJERA U BABINOM POLJU

Mljećani ludi, zbunjeni i normalni turnog događaja.

Film je remake jedne epizode po-

MLJEĆANI su ovog petka imali

posjetitelja ostalo vani i gledalo film

nesvakidašnji događaj - premijeru

kroz prozor. Otočani su počeli dolaziti

Epizodu „Prepotentna situacija“ re-

pularne serije LZN, napravljen na

svoje verzije jedne epizode popularne

oko 7 i 30, a u 8 sati je bilo dvjesto-

žirao je Josip Hajdić-Butora, za kame-

specifičan mljetski način. Svi glumci i

serije „Lud, zbunjen, normalan“ koju

tinjak posjetitelja, što je gledajući u

ru, svjetlo i montažu zaslužni su Nikola

tehnička ekipa su amateri, prvi puta

su preradili u otočku zbilju i snimili

postocima 20% ukupnog pučanstva

Hazdovac i Josip Hajdić-Butora, a u

na filmu što je oduševilo sve prisutne.

vlastitim snagama.

otoka Mljeta. Uz puno smijeha tije-

filmu glume: Petar Marković, Nikola

Za nadati se ja da će ovaj produkt

Dvorana Doma kulture u Zabrežju

kom projekcije, publika je na kraju

Hazdovac, Mario Hajdić, Ljubica Ko-

mljetskog humora biti prikazan i u

bila je pretijesna za sve koji su željeli

gromoglasnim aplauzom nagradila

vačević, Lući Hajdić, Almir Behaderović,

Gradu, kako bismo mogli uživati u

nazočiti premijeri, tako da je tridesetak

glavne aktere ovog zanimljivog kul-

Marija Sršen i Niko Stjepović.

remakeu popularne serije.

CRNA KRONIKA

22/2/2012

BRZA INTERVENCIJA U SUSJEDSTVU

Zapalila se odrina iznad Vatrogasaca DUBROVAČKI VATROGASCI prošlog su petka brzo intervenirali i spriječili veću štetu zbog požara odrine i stupa od Struje ispred kuće na Putu od Srđa, odmah iznad Vatrogasne postaje. - Oko 13.20 sati dojavljeno je da gori odrina i stup od struje na Pločama poviše vatrogasne postrojbe. Odmah po dojavi JVP Dubrovački vatrogasci izlaze sa 2 vatrogasna vozila i 9 vatrogasaca. Brzom intervencijom požar je ugašen, te je spriječeno širenje požara na obližnje objekte. Požar je lokaliziran u 13.23, a potpuno ugašen u 13.25 sati – priopćili su na web stranicama JVP Dubrovački vatrogasci i objavili fotografije s intervencije.

ALKOHOLIZIRAN I S NOŽEM U RUCI U CAVTATU

TEŠKO OZLIJEĐENA NA MAGISTRALI U ŽUPI

Iskočila iz Prijetio mu ženi pa ga ozlijedio vozila u vožnji batom od mesa

U PROMETNOJ nesreći u Mlinima teško je ozljeđena 46-godišnja-

kinja, koja je iz zasad neutvrđenih razloga iskočila iz teretnog vozila i pala uz rub kolnika.

Naime, kako stoji u priopćenju iz PU dubrovačko-neretvanske, pro-

VERBALNO s nožem u ruci 30-godišnjak je prijetio 32godišnjakinji ispred kuće u Cavtatu prošlog četvrtka oko 22 sata. Potom je iz kuće izašao njezin 28-godišnji suprug koji se s njim sukobio i pritom ga lakše ozlijedio batom za meso. U sukobu je lakše ozlijeđen i 28-godišnjak, a nakon što je nož odbacio u obližnje grmlje 30-godišnjak se vozilom udaljio s mjesta događaja, ali je oko 00.25 sati, na D-8 u mjestu Čilipi, uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Izvršenim alkotestiranjem izmjereno mu je 2,80 promila alkohola. Zbog počinjenih prekršaja 30-godišnjak i 28-godišnjak su u petak, 17. veljače, uz optužne prijedloge dovedeni u Prekršajni sud u Dubrovniku. Protiv 30-godišnjaka slijedi i kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje na štetu 32-godišnjakinje.

šlog četvrtka oko 21.20 sati 36-godišnjak je upravljao teretnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka na Jadranskoj turističkoj cesti kod Mlina, kada je iz zasada neutvrđenih razloga 46-godišnja putnica kroz prednja desna vrata iskočila iz vozila te pala uz rub kolnika. Putnica je teško ozlijeđena, a liječnička pomoć pružena joj je u dubrovačkoj bolnici gdje je zadržana na daljnjem liječenju.

OPLJAČKAO TRGOVINU

Provala u Zlatnom potoku NEPOZNATI počinitelj provalio je u trgovinu u Zlatnom potoku u Dubrovniku, u vlasništvu 34-godišnjakinje, tijekom 18./19.veljače, u vremenu od 16 do 5.35 sati. Prilikom provale počinitelj je otuđio 12 kutija raznih cigareta i 140 kuna. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 340 kuna. Policija radi na pronalasku počinitelja.

22/2/2012

ALKOHOLIZIRAN PROKLIZAO NA MEĆAJCU

VATROGASNA INTERVENCIJA NA VOJNOVIĆU

PROVALA U KUĆU NIKA BORE

Ozlijeđen Zaiskrilo na Ukrao nakit motociklist dimnjaku u Pilama U PROMETNOJ nesreći koja se dogodila u subotu, 18. veljače, oko 15.10 sati, na predjelu Mećajac u Cavtatu, teže je ozlijeđen 23-godišnji motociklist. Naime, 23godišnjak je upravljao motociklom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se cestom iz smjera Zvekovice prema Cavtatu, te je ulaskom u lijevi zavoj izgubio nadzor nad motociklom i sletio van kolnika. Izvršenim alkotestiranjem vozaču je izmjereno 0,93 promila alkohola, a liječnička pomoć mu je pružena u dubrovačkoj bolnici gdje je zadržan na liječenju.

DUBROVAČKI vatrogasci brzom su intervencijom večeras spriječili nastanak štete na obiteljskoj kući na adresi Iva Vojnovića 4 na čijem je dimnjaku došlo do iskrenja. Naime, nakon poziva na teren je izašlo šest vatrogasaca s dva vozila, koji su spriječili stvaranje otvorene vatre u dimnjaku. Kako je ispičao dežurni djelatnik u Dubrovačkim vatrogascima, ova pojava nije rijetka. Do iskrenja ili zapaljenja dimnjaka može doći ukoliko se dimnjak ne čisti, ali i zbog loše kvalitete drva, te se čađa sama zapali.

NEPOZNATI počinitelj u subotu, 18. veljače, u vremenu od 12.10 do 16.20 sati provalio je kuću u Ulici od tabakarije u Dubrovniku, u vlasništvu 63-godišnjaka, i izvršio premetačinu i otuđio nakit u vrijednosti od više tisuća kuna. Kako neslužbeno doznajemo, nakit je ukraden poznatom ugostitelju Niku Bori, vlasniku restorana Kamenica. Policija radi na pronalasku počinitelja.

www.dulist.hr

22/2/2012

PREMINUO MILORAD BIBIĆ - MOSOR (1952.-2012.)

MONOLOG - SPLIĆANIN U GRADU

Dubrovniče, č Adio Mosore PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

snimit intervju s velikin Čovikon,

Umro je Milorad Bibić Mosor, novinar Slobodne Dalmacije, humorist, tv voditelj i tv komentator, košarkaš, diplomirani inženjer elektrotehnike, i kako je sam u jednom intervju rekao, Mosor koji voli naš Dubrovnik... Mosor je rado dolazio u Grad, družio se s Markom, Đelom… imao je neku posebnu vezu s Dubrovnikom još od dana kad je sudio košarkaške utakmice na Karmenu. Nije ga se moglo zaobići onoliko velikog i ogromnog kad bi mahao rukama javljajući se poznanicima na Stradunu. U rujnu 2010. nije došao u Grad da bi se našao sa svojim prijateljima. Došao se zauvijek oprostiti od jednoga, Marka Breškovića. Tog dana, isprepletenog tugom i sjećanjima, ispričao nam je svoju priču o Gradu. Mosorov MONOLOG prenosimo u cijelosti…

či, Marko ti si pelaviji od mene...”

je, Čovikon s velikin slovon Č, mojin

Čekaj, čekaj... Pobigla mi je mi-

prijateljon Đelon Jusićen. Uz to šta

sal... Aha, doću u Grad početkon de-

san novinar Slobodne Dalmacije,

setog miseca učiniti TV intervju s

iman ti ja na splitskoj Televiziji Ka-

mojin dragin Đelon Jusićen, ajde ja

nal 5 jednu emisiju jedan na jedan,

ću tad intervjuirat njega, a ti mene.

zove se Mosorijada. Ima san dosad

Tako je najpametnije, ovo šta ti sad

priko 200 gostiju, bija je i Marko

govorin u diktafon su pizdarije...

Brešković, pivali smo skupa u njoj...

Tužan san, uvik san u Dubrovnik

Ka dva prava jebivjetra. I u toj emisiji

dolazija radostan, sritan, volin Bar-

nije tribala rasvjeta: svitlile su naše

bara tvoj Grad, jebe me se za stari-

dvi pelave glave! Znaš šta san mu

ne, koje su u Dubrovniku predivne,

reka prije emisije: “Znaš li Marko

najlipše na svitu, ja volin dubrovački

zašto me žene vole?” Reka je da ne

svit. S naglaskon na ženski dil Dub-

zna, a ja san mu sve objasnija: “Za-

rovnika! Ja u Dubrovniku u tih

to Marko šta mi glava sliči na k…!”

200-250 mojih dolazaka nikad ni-

ZAŠTO ME BARBARA zoveš na

njegov posjet Splitu vidili bi se. Go-

Zacenija je od smija, a posla me je u

san doživija ništa grubo, pa ni onda

intervju baš danas? Skroz ti je krivi

dinama u Kavani Semafor, a zadnje

“krasni kokot” kad san mu reka:

kad san bija prvoligaški košarkaški

tajming za razgovor s menon! Dok

vrime u Hotelu Consul. A svaki, ali

“Znaš li Marko ko je od dva skroz

sudac u pokojnoj Jugoslaviji. Naj-

san jutros vozija iz Splita prema Du-

baš svaki, moj dolazak u Grad nije

pelava muškarca, ka šta smo ti i ja,

prije na igralištu u Karmenu, a po-

brovniku sluša san CD Dubrovačkih

moga proć bez da se vidin s Markon.

pelaviji?!” Opet je reka da ne zna, a

slin i u dvorani u Gospinon polju,

trubadura, onu njijovu Zlatnu kole-

Zadnji put smo se čuli kad je ovo

ja san mu opet sve pojasnija: “Pela-

publika bi uvik zviždala onome dru-

kciju, razmišlja koliko san puti u

lito bija u Krapinskin toplicama, na-

viji je oni koji ima – veću glavu! Zna-

gome sucu. I kad bi ja bija kriv. Dub-

životu bija u Gradu. Iman 58 godi-

zva me je veliki maestro, simbol i

na, onako, od oka, san reka san sebi:

zaštitni znak Dubrovnika, gospar

“Pizdunu, bija si u Dubrovniku ba-

Đelo Jusić, reka mi je da nazoven

ren 200-250 puti u životu, a prvi

Marka, da su maloprije govorili o

put da ideš u Grad – plačući!” Je

mojoj zajebanciji... Zavrtija san

Barbare, je. Ne krijen: žaj mi je Mar-

Marka, nasmija san ga, zadnje šta

ka Breškovića da ti ne mogu opisat

san mu reka bilo je: “Jebeš prijateju

koliko. Marko je bija deset godina

srce, važno je da tebi nije ništa!”

stariji od mene, ali smo bili prijatelji

Nasmija se, parilo me se ka da ga

četrdeset godina. Okad san ka gim-

vidin kako je na onoj svojoj pelavoj

nazijalac spliske Gimnazije Vladi-

glavi razvuka osmjeh od uva do

mir Nazor radija u Press centru Sp-

uva, reka mi je: “Mosore, ludi, naj-

litskoga festivala, kad san tamo di-

luđi na svijetu. Znaš što za tebe vri-

lija press biltene novinarima i piva-

jedi? Ona izreka: jednom lud, vazda

čima. To je bilo 1968. godine, Du-

lud! Drž’ se prijatelju moj!”

brovački trubaduri su pobjedili s pismon “Dalmatinski lero”. Marko me je u Hotelu Marjan ferma, pita me

VOLIN DUBROVAČKI SVIT

je: “Sigurno igraš košarku kad si dvometraš!?” Reka san mu da san

Barbara, sad ti i ja sidimo u kafiću

junior Jugoplastike, čakulali smo je-

Hotela Lero, uštekala si ovi diktafon,

dno uru vrmena... Od toga lita

ja bi, ka ono, mora reć ništo pame-

1968. do ovoga lita 2010. godine, s

tno, a za uru i kvarat na Boninovu

Markon san se čuja i vidija “mali

je sprovod mome dragon Marku. Ne

milijun” puta. Bili smo iskreni prija-

mogu, jebiga, ne mogu! Doću po-

telji. Često bi me zva, skoro svaki

četkon desetog miseca u Dubrovnik

MOSOROVE PITALICE Pune četiri godine, Mosor je za Slobodnu Dalmaciju pisao SMS pitalice. Na svoj jedinstven i satiričan način protresao je u svojim pitalicama hrvatsku svakodnevicu. Nije zaobilazio niti Dubrovnik ni naše aktualne političare. Kad je u studenom 2010. godine poplavio grad, pitao je tada Andra Vlahušića: „Oće li šjor Andro u Dubrovniku bit manje poplava kad se izgrade golf tereni?“ Ni sukob gradonačelnika Vlahušića s tadašnjim pročelnik u Gradskoj upravi Zdenkom Medovićem nije promakao Mosoru. Uslijedila je pitalica: Za Andru Vlahušića: „Oćete li šjor Andro ubuduće sa svojin pročelnicima razgovarat u boksačkon ringu ili u uredu gradonačelnika ali s boksačkin rukavicama na rukama?“ Gradonačelnika je još pitao, kada se obračunavao s novinarima neistmišljenicima, i: „Oćete li šjor Andro nakon ove velike političke bure u Dubrovniku za glavnu savjetnicu odabrat glavnu urednicu Dubrovačkog lista Barbaru Đurasović?“. No nije mu Vlahušić bio samo na tapetu u SMS pitalicama. Saborskom zastupniku Franu Matušiću posvetio je ovu pitalicu: „Znate li šjor Frano da se u Splitu govori kako su niki prosvjednici u Zagrebu svirali frule?“ Zadnju svoju pitalicu napisao je nedjelju, četiri dana nakon iz Zagreba je stigla potresna vijest…

22/2/2012

uvaj i voli svoje kampanele! rovnik i njegov svit je pitom, ur-

rnije prema Dubrovniku kojega vo-

rbara za popizdit. Odakle bilo kome

velik čovik, izvini se novinarki!” Ali

ban... Znan da ću sad reć pizdariju,

lin, reć ovo - Dubrovniče, čuvaj i

pravo, ne mislin sad samo na Vla-

to nisan učinija. Ko san ja da bi ja

da ovo šta ću reć nema veze s istinon

voli svoje kampanele! Bez obzira ko

hušića, da sa pozicije sile, vlasti ide

njemu dava savjete, da san to učinija

i pameću, ali meni se pari da se u

su, koje nacionalnosti, vire... Ako je

tuć po nekome ko pošteno obavlja

slobodno bi me ima pravo poslat u

Dubrovniku ne zna mrzit. Da nema

iko u Hrvatskoj svjetski grad, to je

svoj posal!? Da si napisala laž, a da

k…., a ionako me ne bi posluša.

laži, podmetanja, zavisti, zloće ka u

Dubrovnik! I da u svjetskon Dubro-

san ja to dozna, ja bi te Barbara

Znaš li zašto? Zato šta je odavno

svin drugin gradovima. Čekaj, čekaj,

vniku jednoga od svojih najpozna-

nazva i posla bi te u k….. Reka bi ti:

rečeno: vlast je čast, vlast je mast,

ne govori mi da nije tako, znan i ja

tijih ljudi zajebavaju zato jer je, kako

“Slušaj mala, ako si se stavila ka

vlast je slast, vlast je strast! Jebiga

da nije tako, ali pusti me da mi ti

ti bjednici, te ljudske mižerje, te lju-

novinarka u službu bilo kakve poli-

Barbara, tako je...

moj dojam o Dubrovniku i dubrova-

dske lišine, on – druge vire!? U k….

tike, onda odma ajde ća iz novinar-

Eto in tamo njijova politika, nji-

čkon svitu ostane neišporkan. Pusti

Barbara oni i njihovi idiotski rezoni.

stva. Odma!” A kad san čuja da je

jova vlast... Iden se prisvuć, čekaj

me da ja živin, kad je o Dubrovniku

Ali nije to, Barbara, u pitanju, nije

to istina šta si napisala, kad san

me, ajmo skupa na sprovod mome

rič, u svon svitu...

rič o tome... Viruj mi. Đelo njima

pročita da se cila novinarska struka

Marku. Je li moguće da ću dolazit u

smeta jer je velemajstor, jer zna ono

staviola na tvoju stranu, došlo mi

Dubrovnik, a da u njemu neće više

šta oni nikad neće naučit. Njima Ba-

je da nazoven Andru Vlahušića i re-

bit Marka Breškovića.... Opiću se ve-

rbara, ka i svin primitivcima, pogo-

čen mu: “Gosparu moj, ajde budi

čeras. Moran. Oću!

SMETA IN ĐELINO ZNANJE

tovo onin bahatin priomitivcima, Je, ja Dubrovnik već 40 godina koliko mu se vraćan tako doživlja-

šta su se okusili minutu vlasti, smeta znanje. A Đelo zna. I gotovo!

van. I kad čujen ništo drugačije, ja popizdin. Pogotovo kad se uvjerin da je to istina. Eto, u velikon interv-

VLAHUŠIĆU, BUDI VELIK!

juu ovoga lita veliki meštar od muzike i pisme Đelo Jusić mi je reka:

Koliko fali do sprovoda Marku?

“U svom Gradu sam za neke nepo-

Tri kvarta od ure. E, da i rečen i

željan jer sam vjerski nepodoban!”

ovo... Ja nikad u životu nisan bija

Barbara, popizdija san. Skroz san

član ni jedne partije, stranke... Ni u

popizdija. Znaju li ti listopadni poli-

Jugoslaviji ni u Hrvatskoj. Niti ću

tičari ili ne znan šta su već, ko je

ikad bit. Da se osnuje i moja Moso-

Đelo Jusić! Znaju li oni da je on kam-

rova stranka, ja ne bi bija njen član.

panel Dubrovnika? Znaju li oni koli-

Slobodna san tica, individualac, reću

ko je gospar Đelo da muzici i svon

ti u četri oka, samo za tebe, šta mi-

Dubrovniku? Slušaj, udrila mi je krv

slin o svakoj stranci za svitu: dok

u glavu: neka se gone u sto iljada

ne dođe na vlast – laže, kad dođe na

pičaka materinih oni koji Đelu Jusi-

vlast – krade! Jebiga, ja tako mislin.

ću broji krvna zrnca! Sram ih bilo.

I jebe me se, Barbara, i za HDZ i

Još neka mi ko reče da je to katolik,

SDP. Matere mi moje... I jebe me se

vjernik, da ide redovito u Crkvu...

je li Dubrovnik vodi Dubravka Šuica

Popizdin na takve. Idu u Crkvu, mole

ili Andro Vlahušić. Želin da ti grad,

se Bogu, nose križ oko vrata, po mo-

kojega nakon moga Spita, najviše

gućnosti od po metra i od kila, tako

volin, cvita, reste... I onda pročitan

da svi vide kako su oni katolici, a –

da je gradonačelnik Andro Vlahušić,

čine zlo!? Kako Barbara, kako!? I

koga san intervjuira, i koga san

znaš šta ću ti reć kad u deseti misec

smatra pametnin čovikon, udre po

budemo činili ti intervju, jer san sad

tebi jer si, kako san pročita, ništo

u posebnon stanju, pun emocija, tu-

napisala šta njemu nije odgovaralo.

ge za prijateljon Markon: ajde zapiši,

A šta je – istina!!!! Jesi me čula Bar-

pa me onda podsjeti da oću, iz duše

bara: ti, novinarka si napisala istinu

i srca, najiskrenije i najdobronamje-

i onda te vlast ide satrat!? To je Ba-

AKTUALNO

22/2/2012

VLASNICI ZEMLJIŠTA U RIJECI DUBROVAČKOJ TRAŽE JAVNO IZLAGANJE

Žalit će se Europskoj ba PIŠE: ANA PROHASKA/FOTO: ZVONE PANDŽA

VEĆINA VLASNIKA zemljišta u Prijevoru, Rožatu i Komolcu nije prihvatila ponuđene otkupne cijene koju im je HEP ponudio za izgradnju Hidroelektrane Ombla. Podsjetimo, otkupne cijene kreću se od 1, 25 do 38, 40 kuna za metar četvorni, a vlasnici ih smatraju „ponižavajućim“. Odlučili su se pokrenuti i organizirati, prikupiti što više informacija o projektu HE Ombla, te tražiti odgovore na niz pitanja na koje im iz HEP-a nisu odgovorili. Prije bilo kakvog otkupa zemljišta, zahtijevaju održavanje žurnog sastanka i javnog izlaganja na području Rijeke dubrovačke, na kojem će nazočiti predstavnici HEP-a, Hrvatskih voda i ekoloških udruga, kao i kompetentni stručnjaci, kako bi se kvalitetno raspravila problematika izgradnje HE Ombla.

JAVNA RASPRAVA DAVNE 1999. Vlasnici također najavljuju i upućivanje pisma Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), jer kako naglašavaju, HEP nije ispunio zahtjeve koje ta banka uvjetuje za dobivanje sredstava potrebnih za financiranje projekta.

- Javna rasprava održana je pred skoro trinaest godina. Tada smo kao Gradski kotar u pisanom obliku dali svoje primjedbe. No, na njih nismo dobili odgovore. Tražili smo da se održi javno izlaganje i rasprava u Komolcu i Rijeci dubrovačkoj jer je to mikro-lokacija na kojoj se objekt namjerava graditi. No, unatoč obećanju, do toga ni dan danas nije došlo. Niti je igdje napravljeno kvalitetno javno izlaganje - prisjeća se Marin Pavlović i dodaje kako zbog tog propusta traže da se javno izlaganje održi sa navedenim nadležnim institucijama i udrugama.

UVJETI EBRD-A - Taj projekt usko je vezan za vode, i zato zahtijevamo nazočnost predstavnika Hrvatskih voda. U pitanju je rijeka, brdska voda, ostali manji izvori i oborinska odvodnja - pojašnjava Pavlović. Stanovnici su, kako ističe, ostali uskraćeni i za objašnjenje nekih tehničkih pitanja vezanih za ovaj projekt. - Investitor je dužan prema naputku EBRD-a upoznati lokalno stanovništvo sa dobrim i lošim stranama gradnje objekta, te sa

mogućim utjecajem na ljude. Prema HEP-ovim sažecima sa Interneta, lokalnom stanovništvu ne piše se dobro, a postoji niz nepoznanica koje treba stručno elaborirati. Primjera radi, EBRD uvjetuje izradu pisanog plana iskorištavanja i otkupa zemljišta, uz uvjet da sve strane moraju biti zadovoljne - naglašava Pavlović i dodaje kako su sami vlasnici razočarani i ogorčeni takvim ponašanjem i ponuđenom otkupnom cijenom. Nezadovoljni su i ponašanjem predstavnika HEP-a na nedavno održanom sastanku: -Nisu nam znali reći da prema Zakonu o izvlaštenju postoji pravo na zamjensku nekretninu, odnosno poljoprivredno zemljište. To stoji i u uvjetima EBRDa. Tražimo da se to dostavi ljudima u pisanom obliku na engleskom i hrvatskim jeziku, kako bi znali koje mogućnosti imaju na

raspolaganju – poručuje Pavlović. Stanovnici Rijeke dubrovačke pitaju se hoće li gradnja HE Ombla ekološki ugroziti ovo područje, jer kako ističu, prema HEPovim sažecima vidljivo je da će doći do promjene toka vode unutar samog brda.

OPASNOST OD POTRESA? - Također, zadnji put su rekli kako na ovom području nema klizišta, ali to nije istina. Na ovom području postoje velika klizišta zemlje uzrokovana velikom količinom vode, pa su se mnoga naselja iseljavala i spuštala niže, kako s komolačke tako i sa rožatske strane. Što će se dogoditi u tom slučaju, nitko nam nije objasnio - pita se Marin Pavlović i dodaje kako postoji još niz nepoznanica oko zagađenja vode ili

22/2/2012

O HE OMBLA

anci za obnovu i razvoj! čno mišljenje Hrvatskog biospeleološkog društva koje je projekt HE Ombla ocijenilo neprihvatljivim. - Studije govore i da je u Rijeci dubrovačkoj slabo razvijen turizam. Pa to je apsurd. Nije mi jasno odakle im takvi podaci. Pa ovo je područje tradicionalno vezano za turizam - ističe Pavlović kojeg je posebno iznenadila tvrdnja navedena u sažecima da je na području Dubrovnika nizak rizik od potresa.

VODA KOJA ŽIVOT ZNAČI

zagađenja bukom. - Što će se dogoditi kad se poveća razina vode injektiranjem? Time će se povećat i odvod vode, pa će tek onda doći do erozije tla. Tko će snositi te troškove? - pita se Severin Kozina. U prilog njihovim tvrdnjama govori i stru-

- A po svim seizmološkim kartama ovo je jedno od najugroženijih područja od potresa. Očito se i ovdje pogodovalo investitoru. Vlasnike zanima što će se dogoditi s manjim izvorima pitke vode te traže da im se dostavi popis svih takvih izvora. - Ljudi su se zbog gubitka radnih mjesta vratili na zemlju, a bez vode nema poljoprivrede. Ti izvori život znače - ističu naši sugovornici i naglašavaju kako se

TRŽIŠNA ILI PROCIJENJENA VRIJEDNOST?

Kako porezna procijeni! Da se događa nešto čudno smatra i Nikola Vojvodić. Nedavno je, naime, ostao nemalo iznenađen prilikom prijenosa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Orašcu. Porezna uprava je vrijednost procijenila na 300 kuna po metru četvornom, na što je trebao platiti 5 posto poreza. - Oni ne prihvaćaju naše cijene, već svejedno naplaćuju 300 kuna puta 5 posto poreza. A cijena može biti i 150 kuna po kvadratu, svejedno morate platiti njihovu cijenu. A nama za zemljište nude tako besramno malo. - Uvjet EBRD-a bio je da se vrijednost zemljišta ocjeni prema tržišnoj, a ne procijenjenoj cijeni, kao što je ovdje bio slučaj komentiraju vlasnici zemljišta.

nakon „formalno održanih javnih rasprava ide u naprasito otkupljivanje zemljišta“.

OTKUPNA CIJENA – PONIŽAVAJUĆA! - Imaju za projekt, za izvođače, a nemaju za platit zemlju. A uopće nije riječ o velikom zemljištu - dodaje Marija Kola. Stanovnici su ogorčeni i činjenicom da im kroz izmjene i dopune GUP-a i PPU-a nije dozvoljena prenamjena poljoprivrednog u građevinskog zemljišta, iako se nalazi u sklopu stambenih naselja. To nije dozvoljeno ni Marinu Pavloviću ni Mariji Koli. Franu Bosoltu kuća se nalazi u zelenom zaštićenom pojasu kroz koji će, kazuje, HEP graditi cestu. Kao i ostali vlasnici, i on nije pristao na ponuđenu cijenu. - Cijena je ponižavajuća, a mnogi bi besplatno dali zemlju za put, ako bi se on mogao koristiti u druge svrhe, za dolazak na poljoprivredno zemljište ili do maslinika - poručuje Bosolt. Nelogično im je da se za otkup zemljišta na kojem se planira graditi Groblje Dubac, vlasnicima nudi oko 207 kuna za metar četvorni zem-

ljišta. To nije slučaj u Rijeci dubrovačkoj, njima se nude sramotno niski iznosi od 1, 25 do 38 ili 40 kuna po kvadratu. Vlasnici, također, imaju saznanja kako ne postoji nijedna građevinska dozvola za HE Ombla. - Imaju jednu za izgradnju pristupnih cesta, i drugu za izgradnju pročišćivača vode. S tim u vezi čujemo kako postoji varijanta da HEP financira pročišćivače vode koje će graditi Vodovod. Za to novaca ima, a za obeštećenje vlasnika nema - zaključuje Pavlović.

FELJTON

20 GODINA POSLIJE

22/2/2012

Slutnja skorog dola POČETKOM 1992. GODINE napadi i provokacije neprijatelja ne prestaju, posebno na prve crte obrane u Sustjepanu, na Belvederu i Srđu, te je očito kako se vrše pregrupiranja snaga za konačno napuštanje juga Hrvatske. Dubrovački branitelji i građani sve jače osjećaju skori dolazak slobode i konačne pobjede. Potvrdila je to i veličanstvena festa Sv. Vlaha koju je, zajedno sa gotovo svim hrvatskim biskupima, predvodio zagrebački nadbiskup uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić. U to vjeruju i brojni građani Republike Hrvatske, o čemu na najljepši način govori čestitka Izvršnog Vijeća Skupštine Općine Split upućena povodom blagdana Sv. Vlaha u kojoj ističu: „Uvjereni smo da se stradanja koja su zadesila naš Dubrovnik bliže kraju. Iako su rane duboke i velike, svi smo ponosni na Dubrovnik koji je i u ovim najtežim danima svoje povijesti još jednom pokazao i dokazao da slobodu ljubi iznad svega.“

FOTOGRAFIJE RAZARANJA TOMA ŽANETIĆA Zahvaljujući omogućavanju bolje komunikacije s privremeno okupiranim dijelovima dubrovačke općine, nakon Cavtatskog sporazuma i Sarajevskog primirja, dobiva se sve potpuniji uvid u težinu ratnih razaranja i stradanja kojima su ova područja bila izložena. Tako Dubrovački vjesnik krajem veljače 1992., u vrijeme kada tzv. JNA nije dopuštala novinarima iz hrvatske i svijeta boravak na okupiranim područjima, objavljuje niz nepotpisanih fotografija potpuno razorenih, spaljenih i opljačkanih Konavala i Župe dubrovačke. Potpis su dobile tek nakon konačnog oslobađanja dubrovačkog kraja u listopadu 1992. kada je javnost saznala ime i prezime autora i način

Čilipi, foto Tomo Žanetić

Prema svakodnevnim prosvjedima Kriznog Štaba općine Dubrovnik vidljivo je da neprijatelj početkom 1992. godine dovršava svoje „oslobađanje“ dubrovačkog područja sustavnom pljačkom preostale privatne i društvene imovine, pa se navodi odvoženje u Crnu Goru opreme iz hotela, tiskare, kamenoloma, zračne luke, marine...

nastanka samih fotografija. Snimio ih je kradom, svojim fotoaparatom Cavtaćanin Tomo Žanetić, a kako bi izbjegao kontrolu svih pošiljki prema Gradu koju su obavljali srpsko-crnogorski vojnici, novinaru Antunu Švagu poslao je film u tegli marmelade. Posljednjih dana okupacije jugovojnici upali su u kuću Toma Žanetića u Cavtatu i pretukli ga. Usput su opljačkali sve ono vrijedno, ali aparat nisu našli. Njemu su za uspomenu na leđima nožem iscrtali četiri C. Tomo je prilikom povlačenja jugo vojske dobio zadatak od Kriznog štaba otići javiti našima da se oni povlače, te je gondolom doveslao do Plata, a dalje pješke od plaže do hotela Ambasador. Kasnije je doznao da je prošao i kroz minsko polje. Danas nam gospar Žanetić još uvijek pomaže u radu, a Muzeju je poklonio sve svoje ratne snimke, te mu ovom prilikom još jednom zahvaljujemo.

SUSTAVNA PLJAČKA Prema svakodnevnim prosvjedima Kriznog Štaba općine Dubrovnik, te izvješćima COB-a Dubrovnik, vidljivo je da neprijatelj u to vrijeme dovršava svoje „oslobađanje“ dubrovačkog područja sustavnom pljačkom preostale privatne i društvene imovine, pa se tako navodi odvoženje u Crnu Goru opreme iz hotela u Platu, Mlinima i Kuparima, tiskare „Ivo Čubelić“, kamenoloma na Dubcu, zračne luke u Čilipima, marine u Rijeci dubrovačkoj i mnogih drugih. U poruci od 13. siječnja 1992. priopćuje se da je upravo u tijeku pljačka „Vrtova sunca“ u Orašcu iz kojih se šleperima odvoze strojevi iz praonice rublja i strojevi za centralno grijanje, a 18. siječnja Krizni Štab prosvjeduje radi pomicanja neprijateljskih snaga prema Sustjepanu i traži da prekinu s pljačkanjem skladišta poduzeća „Dubrovkinja“ i „INA“. Premda ću o pokušajima razmjene i „trgovine teritorijima“ opsežnije govoriti u narednim nastavcima ovog feljtona, zanimljivo je spomenuti da se ovi pokušaji pojavljuju u javnosti već tijekom ožujka 1992. godine. Uvaženi književnik Ivan Aralica u kolumni za Slo-

22/2/2012

aska slobode PIŠE: VARINA JURICA TURK, kustosica Muzeja suvremene povijesti

Dužnost Zapovjednika obrane Dubrovnika u preuzima brigadir Veselko Gabričević, a početkom svibnja 1992. godine 163. brigada brojila je više od 1600 pripadnika, od čega je u 1. bojni bilo 430, a u 2. bojni 412 branitelja. Značajno su ojačale i snage Odreda MDP koje su u to vrijeme brojile više od 400 pripadnika

nije uspijevalo uspostaviti jedinstveni sustav zapovijedanja u zoni svoje odgovornosti, Zapovjedništvo obrane Dubrovnika je u tome u potpunosti uspjelo. Djelujući na iznimno malom prostoru u okruženju ovo Zapovjedništvo, na čelu s tada brigadirom Nojkom Marinovićem, na vrijeme okrupnjava svoje postrojbe i eliminira pojave dvojnog zapovijedanja policijskim i vojnim snagama. Uz popunu ljudstvom i naoružanjem, te stalne radove na utvrđenju prve crte obrane, provode se i opsežne mjere obuke, a posebno u rukovanju oružjem kroz izvođenje više programskih gađanja.

RANJAVANJE NOJKA MARINOVIĆA

Veselko Gabričević i Ivan Varenina, prilikom obilaska prve crte obrane (MSP F 3204) bodnu Dalmaciju, s čime nas upoznaje novinar A. Švago, iznosi slijedeće: „... ne vidim razloga da se, ako Hrvatska strana zatraži ili srpskocrnogorska ponudi pravičnu naknadu o Prevlaci, ne bi razgovaralo. Nemam u vidu što bi se moglo nuditi, a što kao naknadu tražiti, ali ako je to srpsko-crnogorskoj strani od kapitalne važnosti i naknada bi za Hrvatsku stranu trebala biti krupna stvar... To što bih u vidu imao bilo bi u funkciji stvaranja sigurnog razgraničenja.“

JAČANJE OBRANE Nakon već spomenutog osnivanja 163. brigade HV i imenovanja pukovnika Ivana Varenine za njenog prvog zapovjednika, nastavilo se jačanje obrambenih snaga i njihova priprema za prelazak u napadna djelovanja. Za razliku od Zapovjedništva sektora Dubrovnik, koje

Težak udarac za branitelje predstavljalo je ranjavanje zapovjednika Nojka Marinovića 19. ožujka za vrijeme obilaska prednje crte obrane na predjelu Nuncijate. Prilikom tog nesretnog slučaja od eksplozije potezne protupješačke mine, razmjerno lakše ozljede zadobila su još sedmorica branitelja i članova Zapovjedništva. Dubrovački vjesnik uz ovu donosi i vijest kako se izvan životne opasnosti nalaze i petorica branitelja koji su ranjeni istoga dana u neprijateljskom topničkom napadu na Srđ. Za vrijeme liječenja, zapovjednika Nojka Marinovića je u Vili „Zagorje“ primio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Tom prigodom mu je, kao i svim dubrovačkim braniteljima, predsjednik Tuđman odao priznanje ističući kako „žrtve koje su dane za obranu Grada i Hrvatske nisu uzaludne“. Dužnost Zapovjednika obrane Dubrovnika u to vrijeme preuzima brigadir Veselko Gabričević, do tada zapovjednik 126. brigade HV, koji se istakao u obrani Sinjskog područja. Budući su temeljem Zapovjedi o osnivanju dubrovačke brigade, umjesto tri osnovane dvije pješačke bojne, nastavlja se popuna postrojbe provođenjem mobilizacije. Tako je do početka svibnja 1992. brigada brojila više od 1600 pripadnika, od čega je u 1. bojni bilo 430, a u 2. bojni 412 branitelja. Značajno su ojačale i snage Odreda MDP Hrvatske ratne mornarice koje su u to vrijeme brojile više od 400 pripadnika.

KULTURA

22/2/2012

‘PRASAC KOJI GLEDA U SUNCE’ OLJE LOZICE, NOVI PREMIJERNI NASLOV

Glumci kakve j PIŠE: ANA PROHASKA

Često se može čuti kako je ovo dječja predstava, vjerojatno zbog njenog naziva. No, ona to nije. Ovo je ozbiljna dramska predstava s elementima tragikomedije koja se bavi osamljenošću u 21. stoljeću, kojeg prati „šizofreni ritam i samorealizacija nametnuta izvana“ KAZALIŠTE Marina Držića priprema još jednu predstavu. Riječ je o predstavi „Prasac koji gleda u sunce“ čija je redateljica, ujedno i autorica teksta, Olja Lozica. Premijera će se održati, kako je najavljeno, 2. ožujka. Scenograf predstave je Marin Gozze, kostimograf Mario Leko, a uloge tumače Zdeslav Čotić (Mirko), Gracija Filipović (Nikolina), Helena Kovačič (Lili), Mirej Stanić (Nona), Boris Matić (Tugomir) i Alen Čelić (Zdenko-gušter). Suradnica pri uvježbavanju pjesama je Paola Dražić Zekić, inspicijentica Kaća Katica Carević, te šaptačica Anita Bubalo.

REDATELJICA U USPONU -Naša mlada redateljica u usponu Olja Lozica u prosincu je došla raditi radionicu sa našim glumcima i prema njima je prilagodila svoje tekstove. Još niste vidjeli naše glumce u takvom izdanju. Bit ćete zadivljeni – istaknula je uvodno ravnateljica KMD Jasna Jukić. Predstava je posebna po tome što u njoj, uz glumce KMD-a, te gostujuće glumce Borisa Matića i Alena Čelića, sudjeluje i djevojčica Gracija Filipović.

- Bez nje se predstava ne bi mogla napraviti. Ona ravnopravno glumi sa Zdeslavom, koji tumači glavnu ulogu i zbog toga je jednostavno tretiramo kao glumicu – naglasila je Jukić. Predstava se bavi pričom o čovjeku koji odlazi od obitelji, a obrađuje temu osamljenosti, odnosa unutar obitelji, međuljudskih odnosima, te bijega od površne svakodnevnice.

OSAMLJENOST 21. STOLJEĆA - Često se može čuti kako je ovo dječja predstava, vjerojatno zbog njenog naziva. No, ona to nije. Ovo je ozbiljna dramska predstava s elementima tragikomedije – naglasila je redateljica i autorica teksta Olja Lozica. U predstavi se odlučila pozabaviti osamljenošću u 21. stoljeću, kojeg prati „šizofreni ritam i samorealizacija nametnuta izvana“. - Nakon toga došla sam u Dubrovnik. Radeći s ljudima, vidjevši kako dišu , razmišljaju, i rade, napisala sam tekst. No, to ne znači da je on Sveto pismo. To je mrtvo slovo na papiru jer su se tokom rada događale razne promjene i pristup se malo prilagođavao – dodala je Lozica, nagla-

sivši kako je za ovu predstavu izuzetno važna dječja uloga.

DJEVOJČICA S VELIKOM ULOGOM Gracija Filipović je zaista talent i u predstavu je unijela posebnu vrstu energije. Jedna djevojčica koja mora napraviti ozbiljnu dramsku ulogu postala je ogledalo svima. Također je dodala kako se predstava temelji na kratkim scenama, brzim promjenama, uz miješanje raznih žanrova

i glumačkog pristupa te je za pripremu jedne ovakve predstave trebalo nešto više vremena. - Ovo mi je jedna od najzahtjevnijih uloga dosad. Jednostavno se ne osjećam kao glavni lik. Drago mi je da sam se igrao s ovim osjećajima i žanrovima, a to bez kolega ne bih uspio. Skidam kapu svima, posebno Graciji koja mi je dala dodatni motiv da radim više - istaknuo je Zdeslav Čotić, dodavši kako redateljica Olja Lozica od svakog glumca traži 300 posto.

22/2/2012

V KMD-a

još niste vidjeli šanje žanrova. - Nakon dugo vremena, od samog početka vjerujem u predstavu i stalo mi je da bude savršena. Stoga ću se truditi da bude savršena. Osjećam je svojom i želim da bude najbolja na svijetu nadovezala se Helena Kovačić koja je izrazila zadovoljstvo što upravo Olja Lozica radi sa ansamblom KMD-a. Djevojčica Gracija Filipović kazala je kako joj je lijepo raditi i sa glumcima i sa redateljicom, te

- S njom je lijepo raditi, kako sam već rekao, ali jednom u 5 godina – zaključio je Čotić.

ZAČARANI ENERGIJOM - Olja Lozica začarala nam je

svojom energijom koju ulaže u glumce i vremenom koje posvećuje svakom glumcu pojedinačno. Sve dok od glumca ne dobije 300 posto, ona jednostavno ne odustaje – istaknula je Mirej Stanić, dodavši kako ju je fascinirala redateljičina maštovitost i mije-

Olja Lozica začarala nas je svojom energijom koju ulaže u glumce i vremenom koje posvećuje svakom glumcu pojedinačno. Sve dok od glumca ne dobije 300 posto, ona ne odustaje... S njom je lijepo raditi, ali jednom u 5 godina!

kako, premda je tekst preozbiljan, nije bilo teško raditi na ovoj predstavi. - Mislim da će ovo biti predstava godine, te da će se svidjeti i djeci - zaključila je. Na konferenciji za novinare govorili su i gostujući glumci Alen Čelić, koji predaje pokret na Akademiji dramske umjetnosti u Splitu i Osijeku te Boris Matić iz Čapljine, kojemu je ovo prvi glumački angažman u dubrovačkom kazalištu.

KULTURA

22/2/2012

IZLOŽBA ALEMA KORKUTA U GALERIJI OTOK

Tjeskoba praćke IZLOŽBA ALEMA KORKUTA otvorena je prošlog tjedna u galeriji Otok, Art radionice Lazareti. Ovom izložbom, autor je svakodnevni strah, tjeskobu, nelagodu koje prenose mediji, uprizorio uz pomoć praćke, sredstva koje mnoga djeca koriste u igri, a koja također predstavlja kako kaže svojevrsnu prijetnju. Izložba se može pogledati do 1. ožujka. Alem Korkut rođen je 1970. u Travniku. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada na natječajima za javne skulpture. Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika 2004. godine, te Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine. Od 2007. predaje na ALU u Zagrebu u statusu izvanrednog profesora. Član HDLU-a od 1998. ap

‘RUĐER BOŠKOVIĆ AND THE ROYAL SOCIETY’

Zatvorena izložba u Londonu IZLOŽBA „Ruđer Bošković and the Royal Society“ u Londonu autora prof. dr. Ivice Martinovića nakon gotovo tromjesečna trajanja zatvorena je prošlog četvrtka. S pomoću dokumenata, rukopisa i rijetkih knjiga iz arhiva i knjižnice Royal Society ta je izložba prikazala suradnju velikoga Dubrovčanina s engleskim znanstvenicima u Rimu, Boškovićevo polugodišnje djelovanje u Londonu 1760., njegov izbor za člana Kraljevskoga društva 15. siječnja 1761., napokon i njegove odnose s Royal Society za pariškoga razdoblja. Posjetitelji su također mogli razgledati svih pet djela koja je Bošković poklonio Royal Society te izbor najutjecajnijih djela engleskih i škotskih fizičara i kemičara koja svjedoče o razgranatoj recepciji Boškovićevih znanstvenih zamisli od 1772. do 1907. Tako je i Royal Society, nedvojbeno najuglednija prirodoslovna akademija u svjetsklim razmjerima, počastila 300. obljetnicu Boškovićeva rođenja i 250. obljetnicu njegova izbora u članstvo Kraljevskoga društva. Kako je u predgovoru londonskoga kataloga istaknuo Dr. Peter Collins, ravnatelj akademijina Centra za povijest znanosti, „poštovanje prema Boškovićevu djelu nadvladalo je nepovjerenje koje su engleski znanstvenici mogli imati prema Boškoviću kao isusovcu i pokazuje da znanost uvijek premošćuje granice naroda i vjera.“

FELJTON

22/2/2012

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Trebinjsko-mrkanjski biskup Anselmo Katić Cijeneći njegovo znanje, sposobnost, te omiljenost u puku, Dubrovački senat predlaže fra Anselma 1760. za trebinjsko - mrkanskog biskupa, seli u Trebimlju, a kasnije i u Čepikuće te prema nekim kazivanjima, svoje župljane na turskom teritoriju obilazi preobučen u seljački nošnju

PIŠE: BOŽO LASIĆ Možemo zamisliti kako tajno održava mise i propovijedi, kao u vremena prvih kršćana. Obzirom da je bio državljanin Dubrovačke Republike, pokušavao je putem dubrovačkog poklisara kod Porte dobiti odobrenje kako bi mogao boraviti u svojoj biskupiji, jer mu je rad priječio turski beg u Stocu. Papa Klement XIII. dopušta mu zbog

KAO I ZA FRA PASKA BALETINA, o kojem

ubrzo dobiva titulu Lektora, što bi značilo kako

sam pisao u prošlom broju, prvi zapisani poda-

je postao profesor filozofije i teologije, te je time

tak o Anselmu Katiću pronalazim u knjizi kršte-

dobio pravo predavanja spomenutih znanosti na

nih. Dakle, 28. rujna 1715. župnik Ivan Radin

redovničkim učilištima. Zatim je predavao na

krstio je u Stravči Nikolu - dijete Miha Katića iz

otočiću Daksi, gdje se i nalazila franjevačka škola

Jasenica i njegove zakonite žene Stane Pavić-

i samostan koji je 1806. ukinut dolaskom fran-

Kolić iz Stravče, koje je rođeno pet dana prije.

cuske vlasti.

Oprezan čitatelj će se sjetiti kako je iste godine, u istoj crkvi, također kršten i fra Pasko Baletin, no

boraviti izvan svoje biskupije samo šest mjeseci. No, nažalost, 1768. definitivno napušta Trebimlja i seli se u Čepikuće isključivo kako bi bio što bliže teritoriju svoje biskupije. U Čepikućama je živio u kući Đura Lalića, odakle je odlazio na turski teritorij obilazeći svoju biskupiju. Danas postoje ruševine kuće obitelji Lalić u kojom je

TAJNE MISE I PROPOVIJEDI

i Nikola Katić će se zarana istaknuti svojom nadarenošću.

specifične situacije, 1. kolovoza. 1764. da može

stanovao biskup Katić, pa se može reći kako su i Čepikuće bile sjedište jednoga biskupa. Anselmo

Cijeneći njegovo znanje, sposobnost, te omi-

Nikola Katić ušao je u Isusovačku družbu, te

ljenost u puku, Dubrovački senat predlaže fra

pohađao njihov kolegij u Dubrovniku. Brzo je

Anselma 1760. za trebinjsko - mrkanskog bi-

napredovao u stjecanju znanja, te se posebno

skupa, što papa Klement XIII. potvrđuje. Nakon

isticao među ostalim učenicima. Nadasve je volio

što je postao biskupom, najprije je stanovao u

pjesništvo, te je pisao pjesme na latinskom jeziku,

Dubrovniku, a potom se seli u selo Trebimlju,

od kojih se neke danas čuvaju u knjižnici Male

kako bi bio što bliže svojim vjernicima. Prema

braće u Dubrovniku. Nakon nekog vremena osta-

nekim kazivanjima, svoje župljane obilazi preo-

vlja Družbu isusovu i pristupa Franjevačkom

bučen u seljački nošnju, budući je taj kraj pod

redu, te tada uzima redovničko ime Anselmo,

Turcima koji biskupu prave različite smetnje.

Katić je umro 1792., a pokopan je u franjevačkom samostanu Sv. Jeronima u Slanome. KAZIVANJA POTOMAKA Đuro Đurković koji je biskupov potomak (Đurkovići su se prvo prezivali Katići, da bi kasnije po Đuru Katinom dobili i prezime Đurković, koje se stabiliziralo u XVIII stoljeću, vidi Kapetanić Vekarić, Konavoski rodovi, knjiga 2. str. 80.) mi je pokazao ruševine rodne kuće Anselma Katića u Jasenicama. Također, njegov mi drugi potomak Jako Đurković, od dijela obitelji koja je preselila na Velji do, kaže kako je u obiteljskom nasljeđu bila škrinja u kojoj su bili dokumenti Anselma Katića, ali nažalost u Domovinskom ratu kuća i škrinja su izgorjeli. Danas u župnoj crkvi Sv Đurđa u Stravči postoji spomen ploča koja podsjeća na Aselma Katića. Istaknut ću kako mislim da je došlo vrijeme za podizanje i spomen ploča fra. Pasku Baletinu, kako bi i jedna i druga zajedno podsjećale na ove velikane. I na kraju, onaj oprezan čitatelj s početka teksta može vidjeti kako su Anselmo Katić i Pasko Baletin rođeni i kršteni iste 1715., od istog svećenika,

RUŠEVINE RODNE KUĆE BISKUPA KATIĆA U JESENICAMA

zaređeni u istom franjevačkom redu, da bi i umrli iste 1792. godine.

ULICAMA MOGA GRADA

22/2/2012

Još malo sportskih sjeć

ZAPISAO: BORIS NJAVRO

Klinci iz Grada te 1949. na prvom velikom natjecanju ondašnje države u plivanju u Zagrebu, kao članovi PK Jug. Sreća i po njih i po Grad i Jug da je Krešo Nikić sačuvao ovaj stari Fiskulturni vjesnik

„plivanje“, a tamo nalazimo jako puno imena, tada klinaca, djece, a kasnijih godina, pa i do današnjih dana znana imena novije povijesti Grada.

IMENA U FOJIMA FISKULTURNI VJESNIK, objavljen u Zagrebu 30. prosinca 1949. godine, u to vrijeme bio je godišnji pregled svih sportskih natjecanja, rezultata, imena spor-

taša. Nakon svih godina zanimljiv je svakako i zbog imena tada mladih sportaša. A u toj masi raznih sportova, gospar Krešo Nikić pomaže mi pronaći

UVIJEK S MLADIMA, KREŠO NIKIĆ I MLAĐE GENERACIJE IZ GRADA

Tako čitamo po tim starim, pomalo rasparanim, ali jako vrijednim fojima rezultate tadašnjih plivača PK Jug; prva mjesta u kategoriji omladinaca osvojili su na 50 m prsno Ivo Ljepotica, kasnije dugo godina nastavnik tjelesnog u Gimnaziji, te na 50 m leđno Luka Ciganović, mlađi od imenjaka znanog vaterpoliste! U istoj kategoriji Jugaši su dva puta prvi u štafeti, 4 x 100 m slobodno i 4 x 100 m mješovito! Još su bolje tadašnje omladinke; Eša Ligorio, kasnije znana plivačica s mnogim rekordima, tada je prva na 50 i 100 metara leđno, Dube Šuković, kasnije udana za dr Marka Margaritonia, prva je bila na 100 m slobodno, a Marijana Čagalj, inače Rokašica, bila

je prva na 50 m i 100 m prsno. U mlađoj kategoriji pioniri, kao što zapisasmo, naš Krešo Nikić bio je prvi na 50 m, oborivši tadašnji državni rekord, te na 100 m prsno, a Srđan Murvar na 50 m leđno. I tu su još bolje tadašnje pionirke; Tea Kalčić, kasnije profesorica i pjesnikinja, prva je na 50 i 100 m stil slobodno, Geri Tripalo, kasnije udana za Hrvoja Kačića, prva je na 50 i 100 m prsno, a Čenči Dabrović, kasnije udana Tripković i naša znana profesorica u srednjim školama, bila je prva na 50 m stil slobodno za najmlađe kategorije. Eto ih! Klinci iz Grada te 1949. na prvom velikom natjecanju ondašnje države u plivanju u Zagrebu, kao članovi PK Jug. Sreća i po njih i po Grad i Jug da je Krešo Nikić sačuvao ovaj stari Fiskulturni vjesnik, uz pojašnjenje; - Gotovo ista ekipa išla je i na-

KREŠO NIKIĆ I SIN MU, MALI NIKOLICA I DOBRA STARA VESPA

22/2/2012

ćanja gospara Kreša... redne godine u Rijeku, i opet smo postigli sjajne rezultate, ali tu ti nemam sačuvano ništa. Tek neke stare slike, koje ste objavili, a na kojima su mnogi od ovih navedenih. Pa nek’ se traže. A onda sam prešao u vaterpolo. I slučajno i normalno za očekivat!

TREBALO JE ŽIVIT’ Svi smo zajedno trenirali na Dančama, znali se, družili, sve je to bilo vezano. Gledali me kako plivam tadašnji treneri mlađih kategorija VK Juga, Cvjetković i Dinko Fabris, pitali „Bi li?“, a u meni se malo probudio neki inat, i aj… Imao sam 16 godina. I uključim se u ekipu juniora, pravi treninzi, krenu i utakmice, turniri… Tri godine za redom smo bili juniorski prvaci države; 1951, 52. i 53. godine! I onda, s 18 godina - stop! Ra-

S PUTA U BARI 1964. G. VK PORPORELA

zlog? - …ništa! Nisam mogao više. Ostali majka i ja sami, ćaća umro, sestra se udala, brata Iva su mi ubili na Daksi, a drugi brat Tomislav je pobjegao u Kanadu. Trebalo je raditi, hranit’ sebe i mater. Nije bilo lako i nije se moglo živit’ i bavit sportom. Bilo je dana kad nisam imao što za izist’. Još osjećam okus sendviča s narančom, što bi nekad znali pojest. Završio sam zanat uz sve te sportove,

Kasnije sam se tek nekako vratio sportu, kroz radničke igre u firmi i naravno, sa velikim srcem u ondašnjoj divljoj ligi i uz VK Porporela! Još se spominjem kako smo Rastko Barbić i ja organizirali te prve turnire ondašnje, prve „Divlje lige“! I tih prvih ekipa, Porporela, Penatur, Danče, Piplić... A nakon svega, još sam u sportu, po stare dane, otkad sam u Župi, boćanje! To mi je tek poseban gust.

Spominjemo naravno i onaj već legendarni put preko do Italije u Bari VK Porporela 1964. godine, kad je on bio vođa puta, brinuo o malim Porporelašima da se ne izgube u velikom gradu i fotografirao ih. Radio je svašta, bio vozač u pošti, pa u ondašnjem „Todoroviću“ i „Budućnosti“, a onda postao trgovački putnik i predstavnik „Ilirije“ iz Ljubljane. To pamtimo i mi mlađi, jer bi mu sin Nikola vazda miriso na nešto fino!

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

22/2/2012

MB ‘MIHO PRACAT’ Podaci o brodu: Tip broda: Panamax Bulk Carrier, izgrađen: 2008. u Kini, nosivost: 79898 MT, duljina: 228,99 m, širina 32,26 m, dubina 18,59 m, glavni stroj: Wartsilla-YMD7RT-Flex50-B, snaga: 11620 kw, brzina: 13,5 knots. Članovi posade Zapovjednik: kap. Fuad Čimić, upravitelj stroja Davor Popadić, I časnik palube: Stanko Radić, I. časnik stroja Stanko Zovko, II. časnik palube Attillio Udović, II. časnik stroja Mario Martucci, III. časnik palube Davor Kristić, III. časnik stroja Tonči Pecotić, glavni kuhar Ivica Luković, vođa palube Niko Matković, brodski mehaničar Pero Gverović, brodski električar Željko Zore, kormilari: Tomislav Ćosić, Vinko Cvjetković, Darijo Bjeliš, mornar: Davor Prnjić, Vlatko Putica, konobar Igor Čorkalo, pripravnici: Ivica Akrap, Ivan Bajić,Nino Laptalo.

22/2/2012

Slobodna plovidba 1.

AP DRŽIĆ

Povi za Manzanillo (7.3.)

AP SVETI VLAHO

U luci Goa, slijedi Tianjin 9.3.

CITY OF DUB.

U luci Amsterdam

IMPERIAL

U luci Sao Francisco do Soul

LIBERTAS

U luci Rio Grande

MIHO PRACAT

U luci Tyne

OLUJA

U luci Qingdao

ORSULA

Plovi za

HUMANITARNI PRILOZI DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK Služba ORL, Opća bolnica Dubrovnik, u spomen na majku naše djelatnice Željke Hajdić, umjesto vijenca 400 kn, obitelj Pera Andrića, Kupari, u spomen na pok. Katarinu Bobb prilaže 200 kn, djelatnici Sanitarne inspekcije, u spomen na pok. Barbaru Drenovec, majku naše kolegice Renate Onofri prilažu 300 kn, kolegice i kolege iz Ureda državne uprave u Dubravačko-neretvanskoj županiji, u spomen na pokojnu Anu Bjelovučić, majku naše kolegice, umjesto cvijeća prilažu 500 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro - račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax 416706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. “DVA SKALINA” - Udruga roditelja djece s posebnim potrebama

Dneprobugsky 25.2. 9.

PETKA

U luci Rotterdam

10.

SVETI NIKOLA I

Plovi za Alicante 16.3.

11. ZAGREB

22.2. stiže u UST Luga

Služba za teške terete 12.

ATLANT FRAUKE

Plovi za Djen (25.2.)

13.

ATLANT SVENJA

U luci Chennai

14.

ATLANT TRINA

U luci Kolkata, slijedi Chittagong

Služba za obalnu plovidbu 15.

MOKOŠICA

U luci Koper

16.

ŠIPAN

U luci Durres

Umjesto cvijeća za pok. Katu Nadramija, Antun i Katija Dedo prilažu 200 kn, u spomen na pok. Anku Burić, obitelj Bjelobaba prilaže 200 kn, u spomen na oca naše kolegice Fani, umjesto cvijeća, djelatnici vrtića Izviđač prilažu 380 kn, umjesto cvijeća, u spomen na pok. Stojku Bogdanović, 600 kn donira tehnička služba Grand Villa Argentina, u spomen na pok. Anušu Dedo umjesto vijenca, Marija i Pavo Ivanković prilažu 300 kn. Udruga se od srca zahvaljuje donatorima Udruga DVA SKALINA UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” PRILOŽILI SU: u spomen na pok. Antuna Miletića, umjesto cvijeća obitelji Tapalović i Glavić, 500 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000–1100302492 Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr

IVANI ŠVARC - POMOĆ ZA REHABILITACIJSKU TERAPIJU uplatili na OTP-banku tk.r.br. 3203480017 U spomen na dragu tetku Jelu Batini umjesto vijenca uplatili Anka i Mare Radiš i Obitelj Nade Radiš-Cobbs 300 kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje.

MALI OGLASI

22/2/2012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI PRODAJEM Alfa Romeo 145 1.4V, proizvodnja ’94., nanovo ugrađen plin(atest). Kontakt: 098 995 5021 PRODAJEM Matiz 2002 god ,u voznom stanju, prešao 45.000 km, može i za dijelove, vrlo povoljno. Kontakt: 091 558 6237 PRODAJEM auto Peugeot 307 CC, cabrio 20, 2004 g., crni metalik, crvena koža, ful oprema, dobro očuvan, prešao 80.000 km. Kontakt: 099 244 2107 PRODAJEM Alfa Romeo 166, full oprema. Kontakt: 095 9011 635 PRODAJEM VW Golf 3 1.9 D, dizel, 1996. god., bijela boja, 5 vrata, prešao 214.000 km, alu felge, top šiber, zatamnjena stakla, 2 zračna jastuka, kuka, Pink Floyd oprema. Redovito održavan i očuvan. Cijena 17.500 kuna. Kontakt: 098 9677 690 PRODAJEM Peugeot 106, 1991., povoljno. Kontakt: 091 313 0032 OPEL frontera duga 4x4 94 god reg godinu dana, nove terenske gume, inox pragovi, klima, euro kuka, st. na struju, za CH tržište drugi vlasnik 3500 Eura. Kontakt: 098 9353 609 PRODAJEM Škodu Feliciu 1999. g. 175000 km, registrirana do IX - 2012. Cijena 6000 kn. Kontakt: 099 3177 943 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM stan s dvije spavaće sobe, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, kompletno namješten. Kontakt: 098 746 377

IZNAJMLLJUJEM novouređen dvosoban stan u Gružu na duže vrijeme. Poseban ulaz uz cestu. Cijena 2400 kn. Kontakti: 099 721 6414 ili 020 418 542 IZNAJMLJUJEM garažu u blizini hotela Libertas. Kontakt: 098 344 374 IZDAJE se stan, jedna soba, dnevni boravak, kuhinja, poseban ulaz, dvjema djevojkama (može i par) na duže vrijeme. Poslovna zona Čibaća (Župa Dubrovačka) mob 091 755 6363 IZNAJMLJUJE se u centru Čilipa dvosobni stan s terasom, vrtnim kaminom, više parkirnih mjesta, centralno grijanje na plin (25% režija za grijanje snosi najmodavatelj), klima, SAT TV, potpuno opremljen dnevni boravak i kuhinja s posuđem, posteljina, perilica robe. Uskoro solarno. Kontakt: 098 161 1134 IZDAJE se stan, dvije sobe, dnevni boravak, nanovo opremljen, poseban ulaz, taraca (25 m2), dvjema djevojkama (može i par) na neodređeno vrijeme. Lapad kao Nautike, blizu Veleučilišta od 01.03.2012.g. Kontakt: 435998. IZNAJMLJUJEM dvosoban novo uređen stan u Gružu na duži period. Kontakt: 099 721 6414 ili 020 418 542 IZNAJMJULJEM jednosoban (30 m2), neopremljen stan na Vojnoviću. Kontakt: 020 332 695 mob 099 826 1978 TRAŽIM manji stan ili garsonijeru u široj okolici starog grada (između javne garaže i zlatnog

Svim prijateljima, rođacima i poznanicima javljamo da nas je 08.02.2012. godine zauvijek napustila naša

EMMA ZUANIĆ ALBANI Sprovod je održan 10.02.2012. u Italiji. Tugujuća rodbina potoka) od 1.4.do 31.10. Kontakt: 095 915 1611 MLADI par traži garsonijeru/stan na području grada. Kontakt: 095 855 4947 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor u Gružu. Kontakt: 098 860 799 IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Zagrebu. Kontakt: 099 868 9993 IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Gružu, kod novog autobusnog kolodvora, klima, SAT, internet. Kontakt: 098 680 679 IZNAJMLJUJEM stan u Platu, Župa dubrovačka. Opremljen, blizu autobusne stanice, poseban ulaz. Kontakt: 091 521 3462 IZNAJMLJUJEM dvosoban novouređen stan u Gružu na duže vrijeme. Kontakt: 099 721 6414; 020 418 542 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor cca. 14m2 u Gradu Dubrovniku samo 5 metara od Straduna. Kontakt: 091 540 6433 IZNAJMLJUJEM opremljen dvosobni stan u Lapadu. Kuhinja, dnevni boravak, spavaća soba, banja. Poseban ulaz, bežični internet, besplatni parking. Kontakt: 020 427 564 IZNAJMLJUJEMO dvosoban stan na Nuncijati na duže vrijeme. Vrlo povoljno. Kontakt: 091 526 31 09 SKIJAJTE na Bjelašnici. Iznajmljujem novoopremljen apartman za 4 osobe na Bjelašnici. Centralno, parking, kablovska tv, Wii konzola. Cijena 60 eura po danu, sedmi dan gratis. Kontakt: +387 61 109 026 IZNAJMLJUJEM garažu (72 m2) u Šipčinama. Kontakt: 099 196 5796 KUĆNI LJUBIMCI DARUJEM štence labradora stara

3 mjeseca. Kontakt: 091 764 9037 POKLANJAM 3,5 godine starog Bernskog planinskog psa. Uredno cijepljen i čipiran. Savršenog izgleda iz registriranog legla. Kontakt: 091 1503 563 MOTOCIKLI YAMAHA Aerox, godina 2009., prva registracija 09.2011., prešao samo 900 km, za 13 000 kn. Kontakt: 098 474 143 NEKRETNINE POBREŽJE, graevinsko zemljiste 400m2. Lokacijska dozvala. Cijena povoljna, popust na gotovinu. Primam i vaše ozbiljne ponude(aukcija). Nazovite, šaljite mail ili sms, na sve odgovaram, vdjevoic@gmail.com . Kontakt: 098/ 963-6565 POVOLJNO prodajem stan 88,75 m2 u Mokošici za 106.000 UER Kontakt 0919434095 RATAC - prodaje se zemljište ispod magistrale, vlasništvo 1/1. Kontakt: 098 995 5021 HITNO i povoljno prodajem u selu Lisac parcele za raznu namjenu. Samo ozbiljne ponude molim. Kontakt: 099 855 6807 HITNO i povoljno prodajem na Lisačkim rudinama parcelu poljoprivrednog zemljišta 25 227 m2. Kontakt: antun.oblizalo3@du.t-com.hr POVOLJNO prodajem stan 88,75 m2 u Mokošici za 106.000 eura. Kontakt: 091 943 4095 HITNO! Povoljno prodajem grobno mjesto na Boninovu u blizini kapelice! Kontakt: 095 597 2401 PRODAJEM zemljište, Ratac, ispod magistrale, vlasništvo 1/1. Kontakt: 098 9955 021 IZNAJMLJUJEM garažu (72 m2) u Šipčinama. Kontakt: 099 196

22/2/2012

5796 POSAO OŽENJEN, otac jednog djeteta, dragovoljac, traži posao konobara na području Dubrovnika. Imam veliko radno iskustvo radeći u hotelima, restoranima, na turistićkim brodovima. Kontakt: 095 595 4787 NJEGOVATELJICA traži posao od 0-24. Iskustvo s alzheimerom i nepokretnima. Kontakt: 742 071 OZBILJAN muškarac, otac troje djece, dragovoljac, traži posao. Iskustvo kao pekar 5g, kao zidar 4g, ili može poljoprivreda. Kontakt: 098 678 1283 BACC. fizioterapije, traži posao u struci. Također nudim usluge čuvanja djece, pomoći u kućanstvu, osobni asistent i sl. Zvati iza 15h. Kontakt: 099 723 8316 RAZNO REGALAVAM polovne ormare u više veličina. Kontakt: 098 9084 985 PRODAJEM drvenu škrinju 84x44v50 cm sa rezbarenim motivom Dubrovnika, boje oraha Kontakt: 020 435 853 PRODAJEM vrlo povoljno ormare spavače sobe (crno- bijele u više veličina, u dobrom stanju, stari oko 15 godina.) Kontakt: 098 908 4985 KUPUJEM profesionalnu harmoniku povoljno Kontakt: 095 522 5221 ŽELITE li svoju omiljenu marku parfema po jeftinoj cijeni? Javite se i dolazi vam na kućnu adresu. Kontakt: 091 799 4114 TEHNIKA PRODAJEM iphone3Gs jako dobro očuvan, malo korišten, star 2 i pol mjeseca, garancija, slušalice (zapakirane jos), punjač, cijena po dogovoru. Kontakt: 099 871 8275 PRODAJEM dubinomjer u boji (fishfinder) novi GARMIN 400C 20 % ispod cijene. Kontakt: 098 161 1134 PRODAJEM mobitel Nokia. Kontakt: 095 9011 635 USLUGE POVOLJNO nudimo računovodstvene i knjigovodstvene usluge. Kontakt: 091 540 0597

BURZA RADA KONOBAR/ICA

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 3 godine

ČISTAČICA

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

iskustva, poznavanje higijenskih

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

(Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8

minimuma

(Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8 Rok prijave: 24.2.2012

Rok prijave: 24.2.2012 Mjesto rada: Cavtat

POMOĆNI KUHAR/ICA

Mjesto rada: Cavtat

Telefon: Pismena zamolba ili

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

Telefon: Pismena zamolba ili

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

(Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Broj traženih radnika: 6

Rok prijave: 24.2.2012

Broj traženih radnika: 2

Način zaposlenja: određeno

Mjesto rada: Cavtat

Način zaposlenja: određeno

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 2 go-

Telefon: Pismena zamolba ili

Uvjeti radnog mjesta: SSS, en-

dine iskustva, aktivno poznavanje

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

gleski jezik, poznavanje

dva strana jezika, pozn.higijens-

Broj traženih radnika: 4

kih propisa i standarda, poznava-

Način zaposlenja: određeno

nje rada na računalnoj kasi

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 2 go-

PRODAJI

dine iskustva, poznavanje higijens-

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

kog minimuma

(Hotel Cavtat),CAVTAT, Tiha 8

POMOĆNI KONOBAR/ICA

Rok prijave: 24.2.2012

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT (Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8

POMOĆNI DJELATNIK/ICA U

KUHINJSKI RADNIK/ICA

Mjesto rada: Cavtat

Rok prijave: 24.2.2012

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

Telefon: Pismena zamolba ili

Mjesto rada: Cavtat

(Hotel Cavtat), CAVTAT,Tiha 8

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Telefon: Pismena zamolba ili

Rok prijave: 24.2.2012

Broj traženih radnika: 1

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Mjesto rada: Cavtat

Način zaposlenja: određeno

Broj traženih radnika: 2

Telefon: Pismena zamolba ili

Uvjeti radnog mjesta: VSS-SSS,

Način zaposlenja: određeno

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

engleski i još jedan strani jezik,

Uvjeti radnog mjesta: SSS, pred-

Broj traženih radnika: 4

osnove rada na PC

nost osobama s ugovorom preko

Način zaposlenja: određeno

student servisa, obvezno pozna-

Uvjeti radnog mjesta: SSS, poz-

vanje engleskog jezika po moguć-

navanje higijenskog minimuma

PRODAVAČ/ICA Poslodavac: PRIMA NAMJEŠTAJČIBAĆA

nosti još jednog POMOĆNI DJELATNIK/ICA U

Rok prijave: 22.2.2012

BARMEN M/Ž

DOMAĆINSTVU

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

Telefon: 091/5975563

(Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8

(Hotel Cavtat),CAVTAT, Tiha 8

Broj traženih radnika: 1

Rok prijave: 24.2.2012

Način zaposlenja: određeno

Mjesto rada: Cavtat

Uvjeti radnog mjesta: SSS, os-

Telefon: Pismena zamolba ili

nove rada na PC

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Broj traženih radnika: 2

Broj traženih radnika: 1

Način zaposlenja: određeno

Poslodavac: INTERTEKSTIL

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 3 go-

Uvjeti radnog mjesta: SSS, engle-

STANIĆ-DUGOPOLJE, Bana Jela-

dine iskustva, aktivno poznavanje

ski jezik

čića 18

dva strana jezika, poznavanje rada na računalnoj kasi KUHAR/ICA

Mjesto rada: Čibaća

PRODAVAČ/ICA

Rok prijave: 29.2.2012. SOBARICA

Mjesto rada: Dubrovnik

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

Telefon: Pismena zamolba ili

(Hotel Cavtat),CAVTAT, Tiha 8

E-mail:

Poslodavac: REZIDENCIJA CAVTAT

Rok prijave: 24.2.2012

veronika.radovcic@intertekstil-

(Hotel Cavtat), CAVTAT, Tiha 8

Mjesto rada: Cavtat

stanic.hr

Rok prijave: 24.2.2012

Telefon: Pismena zamolba ili

Broj traženih radnika: 1

Mjesto rada: Cavtat

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Način zaposlenja: određeno

Telefon: Pismena zamolba ili

Broj traženih radnika: 6

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 1

E-mail: info@hotel-cavtat.hr

Način zaposlenja: određeno

godina iskustva (prednost s iskus-

Broj traženih radnik: 3

Uvjeti radnog mjesta: SSS, 1 go-

tvom u prodaji tekstila), obavezno

Način zaposlenja: određeno

dina iskustva

poznavanje rada na PC

SPORT

22/2/2012

IZABRANI NAJUSPJEŠNIJI SPORTAŠI 2011. GODINE

Maro Joković i M VATERPOLIST Juga CO i hrvatski reprezentativac Maro Joković te članica Tenis kluba Dubrovnik i hrvatska reprezentativka Marijana Vlahinić proglašeni su najuspješnijim sportašima Grada Dubrovnika na svečanosti koja je u organizaciji Dubrovačkog saveza športova održana ovog ponedjeljka u hotelu Excelsior. Maro Joković je u prošloj godini bio osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Šangaju (Kina) te brončane medalje na završnom turniru Svjetske lige u Firenci (Italija) s reprezentacijom, a s klubom naslova prvaka Hrvatske. Marijana Vlahinić, članica Tenis kluba Dubrovnik, prva je dubrovačka tenisačica koja je izborila plasman na svjetsku seniorsku rang listu, prvakinja Hrvatske do 16 godina. saveza športova za športska posti-

JUG I JUDAŠICE

gnuća, razvoj, unapređenje i promicanje dubrovačkog športa primili

Prvaci Hrvatske i finalisti Hrva-

su bivša uspješna plivačica i dugo-

tskog kupa, drugi u Jadranskoj ligi,

godišnja trenerica PK Juga Hilda

finalisti Kupa Hrvatske - seniori

Zeier - Režić i dugogodišnji vater-

Vaterpolskog kluba Jug Croatia osi-

polist VK Juga i osvajač srebrne oli-

guranje primili su nagradu za na-

mpijske medalje na Olimpijadi

juspješniju momčad, dok je naju-

1956. godine u Melbournu Hrvoje

spješnija ženska ekipa seniorki Judo

Kačić.

kluba Dubrovnik 1966, koje su u

Najuspješniji športaš s invalidno-

2011. godini osvojile titulu prva-

šću je Mihovil Španja, član Plivač-

kinja Hrvatske.

kog kluba Jug, najuspješniji trener

Posebno priznanje Dubrovačkog

Elvis Fatović, trener Vaterpolskog

22/2/2012

Marijana Vlahinić Najbolja momčad je VK Jug, a najbolja ženska ekipa JK Dubrovnik 1966, a posebna priznanja za športska postignuća, razvoj, unapređenje i promicanje dubrovačkog športa primili su Hilda Zeier Režić i Hrvoje Kačić metarskom bazenu u Berlinu (Njemačka), jedne zlatne, tri srebrne i jedne brončane medalje te osvajač tri zlatne medalje na Svjetskim igrama u Dubaiju (UAE). Priznaje je dobio i Antun Goreta, član VK Jug Croatia osiguranje, osvajač zlatne medalje na Europskom juniorskom prvenstvu u Rijeci (Hrvatska).

kluba Jug, najuspješniji trener špo-

1966), Ivani Šutalo (JK Dubrovnik ),

dne uspjehe dobili su Andro Bušlje,

rtaša s invalidnošću je Dean Kontić

Mateju Ragužu (JK Dubrovnik),

Nikša Dobud, Maro Joković, Frano

Za osvajanje srebrne medalje u ka-

- trener Mihovila Španje.

Adriani Redžepaj (JK Dubrovnik),

Karač i Paulo Obradović osvajači

tegoriji iznad 40 godina na 6. Euro-

Franu Galjeru (Badmintonski klub

brončane medalje na Svjetskom pr-

pskom prvenstvu veterana u Ham-

(Aedium)), Margariti Tolja (Badmi-

venstvu u Šangaju te brončane me-

burgu nagrađen je VK Dubrovački

ntonski klub Mangan (Aedium)), Ma-

dalje na završnom turniru Svjetske

veterani: Đuro Šturica, Alen Boš-

rijani Vlahinić (Tenis klub Dubro-

lige u Firenci i Elvis Fatović kao po-

ković, Joško Matić, Željko Mage, Bo-

Priznanja su dodijeljena i za naj-

vnik), Ivanu Puliću (Auto klub Dub-

moćni trener te izabrane vrste.

židar Paskojević, Božo Lujo, Robert

mlađe kategorije državnim prvaci-

rovnik racing), Oskaru Jeljeniću, (JK

Nagrađeni su Dean Kontić kao

Tiozzo, Željko Margaretić, Boško Pe-

ma i(li) pobjednicima državnog ku-

Ura nage) i Mariu Urošu (Streljačko

trener i Mihovil Španja za osvajanje

rić, Jug Bašica, Antun Paskojević i

pa Paulu Buterinu (JK Dubrovnik

društvo Dubrovnik).

pet medalja na Europskom prvens-

Maro Sušić, te voditelj Goran Turajlić.

tvu za osobe s invaliditetom u 50-

mg/zp

SPORTSKA BUDUĆNOST

1966), Luki Čerjanu (JK Dubrovnik

Posebna priznanja za međunaro-

SPORT

22/2/2012

3. OTVORENO PRVENSTVO GRADA

Festival gimnastike u M FESTIVAL GIMNASTIKE u dvorani u Mokošici ove je subote oduševio brojne ljubitelje ovog zahtjevnog bazičnog sporta koji se razvija i na jugu Hrvatske. Treće otvoreno prvenstvo Grada, koje je zbog vremenskih neprilika bilo odgođeno prije dva tjedna, okupilo je 57 natjecateljica iz šest klubova, a prva ekipa domaćina Gimna-

stičkog kluba Dubrovnik ostvarila je najveći dosadašnji uspjeh osvajanjem 2. mjesta i srebrnih odličja. Za Dubrovkinje su nastupile Rebeca Popović, Iva Matijašević, Paulina Hu-

22/2/2012

JADRANSKA LIGA: MORNAR - JUG 9:11

Pobjedom do 2. mjesta

Mokošici dspeth, Andrea Radić, Ani Rikalo i Kristina Vlašić. Od njih su u ukupnom poretku bile bolje samo gimnastičarke Salta iz Solina. Druga ekipa Dubrovnika u sastavu Ivana Džamonja, Bruna Poša, Marina Kovačić i Petra Balija izborila je 3. mjesto. Ekipa Dubrovnika predstavila je i svoju juniorsku ekipu koju čine Martina Maslać, Karla Milković, Claudia Putica i Josipa Putica.

JUGAŠI SU POBJEDOM nad splitskim Mornarom 11:9 ponovno stigli na 2. mjesto tablice Jadranske vaterpolske lige. Uz pobjedu u Splitu, na ruku im je išla i pobjeda Pro Recca nad riječkim Primorjem. Utakmicu s Mornarom Jugaši su otvorili s vodstvom 0:3, ali su se i u drugoj i u zadnjoj četvrtini opustili i dopuštali Mornaru da se približi na gol-dva razlike pa je utak-

mica bila uzbudljivija od očekivanog. Ipak, u ključnim trenutcima vaterpolisti Juga bi dodali gas pa pitanje pobjednika niti u jednom trenutku nije dolazilo u pitanje. Prije početka susreta minutom šutnje odana je počast prvom hrvatskom izborniku Dušku Antunoviću i novinaru Miloradu Bibiću - Mosoru, velikom prijatelju sporta i vaterpola.

ZAVRŠNI TURNIR PRVENSTVA HRVATSKE ZA KADETE

Jugašima 4. mjesto MLAĐI KADETI JUG CROATIA OSIGURANJA proteklog su vikenda Šibeniku igrali završni turnir PH na kojem su u konačnici zauzeli 4. mjesto. U 1. kolu pobijedili su favorizirani Mornar 9:7, a pobjedom nad Mladosti 12:4 osigurano je polufinale. Pobjedom nad Šibenikom 9:8 u 3. kolu, osvojili su prvo mjesto u skupini, da bi u polufinalu s 8:5 izgubili od Medveščaka. U utakmici za 3. mjesto poraženi su od Mornara 11:5. Najbolji strijelac Juga na ovom turniru bio je Antonio Radišić s osam postignutih golova. Boje Juga u Šibeniku su branili: Frano Ribar, Antonio Radišić, Ivo Brailo, Ivan Njavro, Filip Kržić, Ivan Đerek, Orsat Capurso, Paulo Stabile, Giuliano Knego, Bruno Pregelj, Mavro Farčić, Ivo Radičević, Antonio Šabadin, Antonio Vukojević i Antonio Knez.

KADETSKO PRVENSTVO HRVATSKE U JUDU

3 srebra i 5 bronci JUDAŠI DUBROVAČKIH KLUBOVA na subotnjem su Prvenstvu hrvatske za kadete i kadetkinje u zagrebu osvojili 8 odličja. Među 213 natjecatelja iz 38 hrvatskih klubova nastupili su i predstavnici 6 klubova s juga: JK „Dubrovnik“, JK „Dubrovnik 1966“, JK „Konavle-Cavtat“, JK „Slano“, JK „Ura Nage“ i JK „Župa dubrovačka“. Srebrna odličja osvojili su Pero Tuka i Ella Karamatić (-52 kg), oboje iz JK Konavle-CT te Iva Oberan (-44 kg) iz JK Župa dubrovačka i Matej Raguž (-90 kg) iz JK Dubrovnik. Brončana odličja osvojili su Mia Vukas (-40 kg) iz JK Ura Nage, Antea Mihović (-44 kg) iz JK Slano, Adis Agović (-50 kg) iz JK Konavle-CT i Paulo Buterin (-55 kg) iz JK Dubrovnik.

22/2/2012

duList IN

MODA BY ~ ANDREA ZVONO ~

22/2/2012

Najbo

maturanti MOGU REĆI da ove godine maturantice nisu puno mislile na svoj izgled u toj važnoj večeri, haljine su bile kao da imaju 40 godina, a ne da su u cvijetu mladosti. Mislim da je ovo godina u kojoj je bilo najviše nedotjeranih maturantica, kao i partnerica. Ipak, cure koje sam odabrala, bile su savršene, od glave do pete i za taj dan su se dobro pripremile. Otkrivam vam čije su cure kreacije nosile. Neke su čak i u Zagreb išle po njih, a neke i za Ameriku, London... Svaka im čast!

ANTONELLA TOPUZOVIĆ U HALJINI SPOSA ELIZABETH ČORMEHIĆ KREACIJA PEEK & CLOPPENBURG

MARIS GAVRANIĆ U KREACIJI SHERRI HILL ANITA KARLA RAGUŽ U KREACIJI ~ANDREA ZVONO~

22/2/2012

olje haljine u

ica i partnerica 2012. PARTNERICA EMA LETO U KREACIJI ~ANDREA ZVONO~

MONIKA VODENAC KREACIJA ALEX DOJCINOVIĆ

MATEA PEJIĆ U LIPSY LONDON HALJINI

PETRA EREŠ ŠIVANA HALJINA

ROMANA MILOGLAV U HAILEY LOGAN BY ADRIANNA PAPEL HALJINI

22/2/2012

Nova Pemova trgovina u Cavtatu DUBROVAČKI TRGOVAČKI lanac Pemo otvorio je svoja vrata brojnim kupcima u svom drugom market u Cavtatu na adresi Trumbićev put 8. Market Riva Cavtat se smjestio na 150 m2 prostora koji je uređen po najvišim standardima i obuhvaća ponudu svježeg voća i povrća, svježe meso, delikatesne proizvode, peciva i slastice, vina i pića, te ostale proizvode po povoljnim cijenama. Prodavaonicu su otvorili Luka Korda načelnik Općine Konavle i Nikola Butigan, direktor Pema. Prilikom otvorenja organiziran je domjenak za sve prisutne kupce i nagradna igra za pet najbržih slušatelja radia Raguse. Market Riva Cavtat je 21. prodavaonica Pemove prodajne mreže i 5. na području Konavala.

TOUR DE PJAT

22/2/2012

Slastica iz mošta Znate li koji je bio prvi konavoski kolač? Vjerojatno najstarija slastica u Hrvatskoj koja se čak izvozila u Italiju! IZA NEOBIČNOG imena mantala krije se prvi konavoski kolač, s ponosom će reći ovdašnje domaćice. Mantala se u ovdašnjim kućama pripremala stoljećima, kažu da je recept star više od 300 godina. Vjerojatno je najstarija slastica u Hrvatskoj.

MOŠT PLAVCA MALOG Neobičnu slasticu su Konavljani su s prijelaza u 19. u 20. stoljeće čak izvozili u Italiju. Što je to mantala, o čemu je zapravo tu riječ? O slastici koja je spremana iz mošta. I to ne bilo kakvog, već mošta iz crnog grožđa sorte plavac mali. Spremala se u jesen kad bi grožđe

sazrilo. Nakon što bi ga se samljelo, njegov svježi sok trebalo je staviti kuhati zajedno s korama od naranče da upiju njen miris. Tu je trebalo dosta strpljenja jer je mošt trebao izvriti pa ga se iskuhavalo satima. Domaćice u Konavlima će reći kako se mošt treba reducirati na jednu desetinu tekućine. Zatim se u smjesu stavlja oštro pšenično brašno, šećer, začini i mljeveni mjenduli ili orasi. Sve zajedno valjalo je miješati dok se mantala ne bi dovoljno zgusnula. Koliko je to, najbolje će znati domaćica koja je pravu gustoću naučila iz iskustva. Kada bi se smjesa dovoljno zgusnula, spremalo ju se u drvene ladice od duda, jer je drvo postupno iz nje izvlačilo vla-

BRANKO KUSOVAC

www.brankokusovac.com gu, ali isto tako mantala se u ladicama nikad nije mogla previše osušiti. Prije stavljanja u ladicu, posulo bi je se cimetom i ostavilo 15 dana da se suši. Mantala i kontonjata jedinstvene su slastice koje su od domaćica

tražile puno strpljenja, ali su se one koje su si dale truda i spremile ove slastice, obilno nagrađivale. Na velika vrata ove su slastice na našu trpezu vratili članovi Udruge Deša, nastojeći revitalizirati ovaj dio povijesti i baštine dubrovačkog područja.

MANTALA Sastojci: 20 litara mošta od crnog vina plavac mali, 1,5 kg šećera, 1,25 kg pšeničnog brašna, 1 kg nasjeckanih oraha, 1 naribani muškatov oraščić, 5 kom usitnjenih klinčića, pola čajne žlice cimeta i po želji kore od naranče. PRIPREMA: Pristaviti mošt da iskuhava na vatri s korama naranče dok ne ukuha na količinu od oko 8 litara. U to dodati šećer, brašno, sjeckane orahe i začine. Pažljivo miješati da ne ostanu grudica pa kuhati još oko 15 minuta. Poseban kalup od dudova drva obložiti vlažnom gazom. Ispuniti ga i ostaviti da se ohladi. Izvaditi mantalu iz kalupa, isjeći na veće komade, složiti na listove lovora i ljute naranče te spremiti pokriveno.

duList IN

22/2/2012

DUBROVAČKE MAŠKARANE FESTE

Arije pod maskama POSEBAN koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod nazivom Opereta Mix održan je prošlog četvrtka u okviru programa Dubrovačkih maškaranih festa. Repertoar opernih uvertira i arija izveo je maškarani orkestar pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića uz istaknute soliste, sopranisticu Lidiju Horvat Dunjko, tenora Aljaža Farasina i baritona Ronalda Brausa.

Fačenda od malih maškara POVORKA preko Straduna i maškarana zabava u Lazaretima ponudila je zabavni karnevalski program „Faćenda od malih maškara“ u kojem su uživali i veliki i mali. Za dobru su se zabavu pobrinuli kreativci kluba Vrtuljak, a uz maškaranog DJ-a, besplatne krafene i sokove, dubrovačka dječica su uživala u prostorima Art radionice Lazareti. Pomalo je cjela ekipa preselila u Libertas Rixos gdje su tradicionalno članovi Društva naša djeca priredili sjajnu zabavu za najmlađe, kako oni to samo najbolje znaju i umiju.

22/2/2012

SNIMILI: NORA NOVAK I ZVONE PANDŽA

Cirkus na Stradunu ŽONGLERI, akrobacije, klaunovi, gumeni čovjek i niz drugih atraktivnih točaka na Stradunu je izveo Albanski nacionalni cirkus u predvečerje ovog petka i oduševio brojnu okupljenu publiku. Gosti Karneval festa priuštili su nezaboravnu zabavu svima koji su otvorenih usta promatrali cirkuske točke.

Kapetanski bal KAPETANSKI BAL pod maskama i festival zabavne glazbe bili su subotnja karnevalska ponuda koja je okupila brojne Dubrovčane u hotelu Libertas Rixos. Na Festivalu je nastupalo 16 sastava s novim pjesmama, a kao gosti večeri nastupili su i članovi Albanskog nacionalnog cirkusa. Nakon drugog dijela Festivala slijedila je dodjela plaketa i Disco Inferno Band koji je uveo okupljene u Kapetanski maškarani.

Ice

fever

ledu

duList IN

22/2/2012

10 GODINA MJEŠOVITE KLAPE MARETA

Mi smo prava PIŠE ANA PROHASKA/ FOTO: ARHIV MARETE

MJEŠOVITA klapa Mareta osnovana je 2002. godine na poticaj male istoimene obiteljske tvrtke, i odmah je registrirana kao udruga u kulturi. Klapa je nedavno proslavila desetu obljetnicu postojanja, a ove godine dobila je i nagradu Grada Dubrovnika za očuvanje i popularizaciju klapske pjesme. - Ideja se rodila krajem 2001. godine kada smo gledali jednu emisiju u kojoj je pjevala Mješovita klapa Filip Dević. Ta muško-ženska kombinacija klape, kakvih nema puno, uz glazbenu pratnju nam se učinila zgodna. Angažirali smo profesora Simatovića da oživotvori tu ideju, skupi ekipu i na-

pravimo klapu - ističe jedan od osnivača klape Frano Lubura i dodaje kako su prvo oformili klapu, a tek onda počeli okupljat osobe koje će u njoj pjevati.

ANSAMBL I GLAZBENA PRATNJA - Počinjemo ozbiljno raditi 2002. U početku Mareta nije bila samo klapa u smislu acapella pjevanja, već je bila svojevrsni ansambl koji je svirao uz glazbenu pratnju. Profesor je bio s nama 3 godine, a na repertoaru smo imali obrade popularnih i narodnih skladbi, uz glazbenu pratnju - prisjeća se

Lubura. Nakon odlaska profesora Simatovića, umjetnički voditelj klape postaje Zlatko Vlahušić i tada se okreće acapella pjevanju. - Počeli smo odlaziti na festivale i glazbene susrete, a klapa se posvetila acapella pjevanju – naglašava Lubura. Zlatko Vlahušić otišao je 2008. godine pa je klapa neko vrijeme bila bez stalnog umjetničkog voditelja. Početkom 2011. umjetnički voditelj postaje Rikard Kužnin. Svi članovi klape slažu se kako je veliko priznanje i poticaj u daljnjem radu upravo nagrada koju su nedavno dobili od Grada Dubrovnika.

NAGRADA CIJELOM DRUŠTVU - Doživljavam je kao veliko priznanje. To je nagrada cijelom društvu koje je prošlo kroz klapu jer je svatko od njih dao svoj doprinos. Mareta je sastavljena od amatera i ni jedan od pjevača u 10 godina nije uzeo nijedan honorar. Sudjelujemo i na raznim humanitarnim priredbama i uplaćujemo novac u humanitarne svrhe, te je to jednako vrijedno, kao i naši glazbeni

uspjesi i nagrade - komentira Lubura. Svi zajedno mogu biti ponosni jer su ušli u krug vrijednih ljudi koje je Dubrovnik prepoznao kao takve. Najmlađa članica klape je Ana Vlahović, koja je od samih početaka u klapi. Usprkos odlasku na studij u Zagreb, i dalje je ostala aktivna članica. - Od samih početaka njegovali smo jednu vrstu obiteljskog odnosa. Zabavljali smo se, ali i vodili svoje živote van klape. Tako je došlo i vrijeme moga studiranja. Tada sam do srpnja bila u Zagrebu. Kada bih došla u Dubrovnik, odrađivala sam koncerte i gaže. Naravno, probe su se održavala tijekom cijele zime, a to smo Zlatko i ja riješili na način da bi mi on preko Interneta slao note, a kad bih se vratila u Dubrovnik, redovito sam sudjelovala u svim koncertima i nastupima - prisjeća se Vlahović i dodaje kako su nagrada i nedavno održa-

22/2/2012

a klapa

ni obljetnički koncert, ujedinili sve članove klape. - U tu nagradu svatko je unio nešto svoje. Podsjetila me na sve one lijepe dane, zabave i koncerte koje smo zajedno prošli. To je prava kruna desetogodišnjeg rada napominje Vlahović.

KOD DUNDA MATA - Klapa smo u pravom smislu riječi, kako vani na našim druženjima, tako i na probama u la-

padskih umirovljenika, odnosno kod dunda Mata - kratko se nadovezao Hrvoje Kuzmanić. S obzirom na desetu godišnjicu djelovanja, tri snimljena CD-a, brojne nagrade koje je dobila Mješovita klapa Mareta i obožavatelje koji ih prate, vrijedilo je pitati o planovima za idućih deset godina. Koga drugoga, nego umjetničkog voditelja Rikarda Kužnina. - Od početka inzistiram samo na jednom, a to je da se ekipa dobro osjeća dok pjeva. Ne mogu za sebe reći da sam naučio Maretu pjevati.

ČLANOVI KLAPE

Oni su Mareta Članovi klape Mareta su Sanja Vukašin (1 alt), Ana Vlahović (1 alt), Zvjezdana Lasić (II alt), Aleksandra Miletić (II alt), Periša Boko (tenor, bariton), Frano Lubura (bariton), Nikša Konsuo (bas), Hrvoje Kuzmić (bas) i Vladimir Buć (bas). Umjetnički voditelj klape je Rikard Kužnin, a predsjednica udruge Mare Lubura.

Imao sam ludu sreću da su Antun Simatović i Zlatko Vlahušić bili prije mene. Oni su Maretu naučili pjevati, a ja sam dobio gotov materijal u ruke i sada ih pokušavam navesti da izraze svoju emociju pjevajući. - ističe Kužnin.

EMOCIJA PJESME Ističe kako Mareta dok pjeva itekako ima osjećaja i dobro se prilagođava onome što pjeva. - I dalje ćemo raditi na tome.

Gdje će nas to odvesti, na koje festivale, pokazat će vrijeme. Naši glavni ciljevi su nastup na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, lokalnim susretima i koncertima u aranžmanu turističkih zajednica. Hoćemo li napraviti nešto više od toga, ovisit će o okolnostima, vremenu, radu i trudu – odgovara Kužnin, koji ističe kako je nagrada Grada Dubrovnika potvrda pravilnom načinu rada, kako njemu kao umjetničkom voditelju, tako i članovima klape.

duList IN

22/2/2012

POPULARNI PJEVAČ PODIGAO ATMOSFERU U REVELINU

Jole usijao brucoše POPULARNI JOLE svojim je hitovima usijao atmosferu dubrovačkog Culture Cluba Revelin na prošlotjednoj brucošijadi Ekonomskog fakulteta koja je okupila veliki broj poklonika njegove glazbe. Uz pjesmu i ples, zabave nije nedostajalo, a Jole je dao sve od sebe kako bi ovu noć dubrovački studenti dugo pamtili kao jednu sjajnu zabavu.

HOROSKOP

22/2/2012

OVAN

VAGA

Bit ćete nježniji i povučeniji više nego inače. Radit će vam mašta, a prema partneru ćete biti pažljivi očekujući isto to za sebe. Radit ćete opušteno, drugi će vas podržavati, bit će čak i nekih protekcija. Poslovi su vam stabilni i sve teče uredno, osim povremene melankolije.

Venera je u naudaljenijem položaj od vašeg znaka pa možete očekivati prolazno zahlađenje i distancu u odnosima. Ovaj mjesec posao će vam izgledati kao pjesma, odnosno kao zabava. Odrađivat ćete ga s lakoćom. Još ćete tješiti neke kolege koji će miješati emocije s radom.

BIK

ŠKORPION

Vaši privatni život odvijat će se dobro, važno je samo da ne pričate previše. Imat ćete potrebu za više intimnosti i manje ćete izlaziti. Pred vama su novi poslovni izazovi kojim možete unaprijediti svoj položaj u karijeri. U prvi tren zavrtjet će vam se od mogućih postignuća i ciljeva.

Ovih dana jača vaša potreba za povlačenjem i uživate u običnim svakodnevnim situacijama. Više vam nisu potrebne senzacije, izlasci se prorjeđuju, ali vi ste zadovoljni. Mnogi će malo zastati da sagledaju kamo su stigli ili će ih sama priroda situacije navesti za to. Ova stanka bit će dobrodošla.

BLIZANCI Blagu prazninu u osobnim odnosima uspješno ćete nadilaziti elokvencijom i maštom, a ubrzo sve kreće na bolje, opet nalazite smisao u svojoj vezi i otvoreni ste za nova poznanstva. Mnoga vrata ćete otvarati svojim znanjem i stručnošću. Neki bi mogli dobiti ponudu iz inozemstva.

STRIJELAC U veze se vraća ugodno ozračje, opet se zbližavate s voljenom osobom. Oni koji još traže srodnu dušu, izlaze van gdje nailaze na mnogobrojne ljubavne prilike. Iako ćete raditi po pritiskom, rezultati neće izostati. U poslu će vam najviše pomagati drugi koji će doprinositi čak i više nego vi.

RAK Venera prelazi u manje povoljan položaj pa će doći do malih nadmudrivanja između vas i partnera, porast će potreba za dominacijom pa je potrebno malo više truda i strpljenja. Dobro ćete se prilagođavati nekim novonastalim promjenama na poslu. Neki će doseći cilj koji su si postavili.

JARAC

LAV

VODENJAK

Vaša ljubavna očekivanja bit će skromnija. Ponekad će vam nedostajati senzacija i romantike. Dugoročni poslovi aspketirani su vam odlično. Malo više truda uložit ćete oko financijskih petljavina. Ono što će vas mučiti jest to što ćete cijeli mjesec morati pokazivati dobru volju za suradnjom s drugima.

Postajete otvoreniji, sve je više izlazaka i kontakata, krećete se u društvu. Vezani će više izlaziti, a samci će lako nalaziti društvo za priču. Mislit ćete da možete utjecati na stvari više nego što je to realno moguće. Zbog toga nisu isključene krive procjene. Važno je da se usredotočite na posao.

DJEVICA

RIBE

Korak po korak vi poboljšavate svoje privatne odnose, a na lice se vraća osmijeh. Bit ćete angažirani na više strana, a ono čega se prihvatite, funkcionirat će dobro. Ponekad ćete raditi više od drugih prihvaćajući to kao dobru priliku da se dokažete. Nisu isključene ni poslovne ponude upitnog moralnog karaktera.

Nastojte se suzdržavati od naglih reakcija i neprimjerenih strasti. One jenjavaju i vi opet možete normalnije komunicirati s voljenom osobom. Ostaju još male provokacije na koje ste navikli i koje ne uzimajte previše k srcu. Bit ćete kreativni u radu, a ponekad nećete znati kamo s velikom inspiracijom.

Dolazi do male distance u osobnim odnosima, ljubavne prilike se prorjeđuju, a vi se sve više okrećete drugim temama. Prolazni je to period koji možete spremno dočekati i pregrmjeti bez većih problema. Na poslu, sve čega se dotaknete, razvijat će se dobro i na duge staze.

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Marko Giljača Andrea Falkoni Račić STALNA SURADNJA Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Božo Lasić, Varina Jurica Turk, Boris Njavro i Branko Kusovac FOTOGRAFIJE Zvonimir Pandža i Nora Novak GRAFIČKA PRIPREMA Diana Njirić i Gordana Kužnin MARKETING Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

22/2/2012

PROMOCIJA KNJIGE BORISA NJAVRA

Grad u điru PROMOCIJA knjige ‘’Grad u điru’’ autora Borisa Njavra održat će se ove subote u kino dvorani Visia 3D s početkom u 11 sati u organizaciji Udruge Nazbilj, Kinematografa Dubrovnik i Kazališne družine Kolarin. Članovi Kolarina čitat će dijelove razgovora sa našim znanim i manje znanim sugrađanima, čeljadi od Grada, koji su objavljeni u ovoj knjizi. Uz njih, voditelj promocije biti će Sebastian Seba Vukosavić, pročitat će se što su o knjizi rekli i napisali gospari Vedran Benić i Tomislav Šuljak, a zasvirat će Jakša Zedniček i kćer mu Ivana. Uz njih, na velikom platnu cijelo vrijeme promocije vrtjet će se kolaž fotografije iz knjige, ali i iz svakodnevnog đira Gradom, neke nove, ali i neke da-

vne slike, što je osmislio Miro Bronzić. Knjigu ‘’Grad u điru’’ objavila je udruga ‘’Nazbilj’’ pred Božićne blagdane, grafički je uredio i priredio za tisak Nedim Meco. Veliku pomoć u tis-

ku Nazbiljovcima su pružili Općina Župa dubrovačka, tvrtka Anima trgovina sa Straduna vlasnik koje je gospar Anđelko Čorak, Grad Dubrovnik, te još neki dragi prijatelji.

Inače, „Grad u điru“ knjiga je razgovora s 220 naših sugrađana tijekom desetak godina, objavljivanih u lokalnim tjednicima, na oko 500 stranica i sa 300 zanimljivih fotografija.

MILJENIK PUBLIKE PONOVNO U GRADU Dubrovnik, 15.2.2012. Broj 20 GODINA I. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

Oliver u Revelinu

KONCERT LEGENDE hrvatske estrade - Olivera Dragojevića održat će se ove subote, 25.veljače u Culture Club Revelin! Miljenik svih generacija, koji je svoju karijeru započeo kao član Dubrovačkih trubadura, dubrovački zet koji obožava Dubrovnik, jedan i jedini, neponovljivi OLIVER! Tko bi reći da je prošla već godina dana od našeg zadnjeg susreta s Oliverom?! Koncert o kojem se dugo pričalo ponovno je u Revelinu. Karte u pretprodaji koštaju 70 a na ulazu 100 kuna. U pretprodaji ih možete kupiti u caffe barovima Brazil, Paradiso, Afrika, Casablanca, Micro, Culto, Laus, Zino, pizzeriji Tabasco i clubu „23“.

22/2/2012

MAŠKARANI KOMPETICIJUN

Tko spravlja najbolje

Piše: Baldo Marunčić/Snimio: Zvonimir Pandža

šporke makarule NA DAN ULTIMA od karnevala u organizaciji Turističke zajednice Grada Dubrovnika održan je tradicionalni “Maškarani kompeticijun u spravljanju šporkijeh makarula” na kojem je pobjedu odnijela ekipa restorana Proto. Ove godine sudjelovalo je sedam ugostitelja: hoteli Valamar Lacroma i Excelsior, te restorani Ragusa 2, Klarisa, Rozarij, Poklisar i Proto. Ugostitelji su svoj pjat ukusnih šporkih makarula okupljenim građanima u Luži nudili po cijeni od deset kuna, a čisti prihod od prodaje i ove godine bit će uplaćen u humanitarne svrhe, točnije Udruzi za zaštitu djece i mladih od zlostavljanja i zanemarivanja Feniks iz Dubrovnika. Stručni žiri, koji je šporke makarule sedam ekipa ocje-

njivao prema najboljem izgledu, okusu i mirisu ovog tradicionalnog dubrovačkog jela, i ove godine je bio u jakom sastavu.

SLASTAN ZADATAK U žiriju su tako bili pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić, predsjednik Udruge kuhara Dubrovačko-neretvanske županije i kulinarski akademik Božo Lučić, gastronomski stručnjak i vitez kulinarstva Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija Josip Žuvela, dugogodišnji turistički djelatnik i predsjednik Udruge za očuvanje dubrovačkog turizma “Dubrovački izlog” Lukša Lucianović te šef kuhinje hotela Excelsior i konavoski “pjesnik u kuhinji”

Petar Obad. Nakon zahtjevnog, ali slasnog zadatka kušanja svih vrsta šporkih makarula, stručni žiri donio je odluku kako je najbolje šporke makarule spr-

avila ekipa restorana Proto. Sigurno je da su svi sudionici i posjetitelji maškaranog kompeticijuna u spravljanju šporkih makarula kući otišli – siti i zadovoljni.