Dulist #342

2

DUBROVAČKI TJEDNIK #342 Srijeda, 23. svibnja 2018. • Cijena 7 kn

ŠPICA NA STRADUNU

Sladoledi u rukama, na haljinama...

STR. 58

ZA SVAČIJI DŽEP

Za vas smo pripremili savršen vodič kroz ljeto!

ljetni Gusti

PRILOG

SRI

ČET

PET SUB NED PON UTO

KITI IVETA

Voli Grad, sport, PR i Miša Kovača STR. 52

KLIME ODLAZE U PROŠLOST

PRVA FAZA UREĐENJA

KLIME ODLAZE U PROŠLOST

Hladit ćemo se morem!?

U lipnju građevinska za Lapadsku obalu PALA ODLUKA

Znamo tko će graditi Studentski dom u Čokolinu

STR. 12

TKO JE DAVORKA BEČIĆ?

Policija dobila glasnogovornicu STR. 15

2 Oglas

23. SVIBNJA 2018. •

Aktualno 3

• 23. SVIBNJA 2018.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut Leana Milotić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 23. 5. 2018.

Broj 342 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

DONOSIMO TRENUTAN BROJ ZAPOSLENIH

Gradska uprava u godinu dana ‘narasla’ za 14 posto

102

209

228

261

Gradska uprava na dan 18. svibnja 2018. imala je ukupno 261 zaposlenika (uključujući dva vježbenika), a godinu ranije ta brojka iznosila je 228 Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Gradska uprava, nepunih godinu dana od preuzimanja gradonačelničke dužnosti Mata Frankovića, broji 261 osobu. Točnije na dan 18. svibnja 2018. u Gradu Dubrovniku bilo je zaposleno 245 službenika i namještenika na neodređeno vrijeme, 14 ih je zaposleno na određeno, a tu su i dva vježbenika. Ovdje svakako treba podsjetiti kako je krajem lipnja prošle godine predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica tijekom svog posjeta gradu Varaždinu iznio podatak o 228

zaposlenih u dubrovačkoj gradskoj upravi, što su zabilježili i varaždinski mediji. Tom prigodom Potrebica je došao do zaključka kako ‘treba napraviti reorganizaciju rada i obveza grada Dubrovnika’ jer Varaždin s 47 tisuća stanovnika ima 115 zaposlenih u Gradskoj upravi, a Dubrovnik sa svoje 42 tisuće građana tada ih je imao 228.

Spomenimo ovdje i podatak objavljen 4. siječnja 2018. godine u Službenom glasniku Grada Dubrovnika, u Planu prijma u službu u upravna tijela Grada

Dubrovnika za ovu godinu, u kojem se navodi da je u Gradu Dubrovniku na neodređeno vrijeme zaposleno 210 službenik i 16 namještenika.

Vlahušić mahao s papirom 2009.

O preglomaznoj Gradskoj upravi i potrebi za njenim smanjenjem građani Dubrovnika slušaju zapravo posljednjih devet godina. Točnije još od dolaska na vlast bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića koji je nedugo nakon pobjede na izborima slavodobitno

Aktualno 5

• 23. SVIBNJA 2018.

Pokrenuli smo inicijativu da se status dubrovačke bolnice podigne na višu razinu — doc. dr. sc.

Marijo Bekić RAVNATELJ OPĆE BOLNICE DUBROVNIK ušetao u Gradu vijećnicu s komadom karte i popisom onih koje je zaposlila Vlahušićeva prethodnica Dubravka Šuica. Tada je, naime, rečeno, kako je od 2000. godine, kada je Grad Dubrovnik imao 102 zaposlenika, do 2009. godine ta brojka došla na 209.

— U proteklih 8 godina gradska uprava zaposlila je toliki broj ljudi kao niti jedan grad u Hrvatskoj – rekao je tada, 2009. godine, Vlahušić. No, ni on se u prve četiri godine mandata nije puno maknuo od brojke 209, a nešto kasnije je i potpuno ‘promijenio ploču’.

— Broj zaposlenih nije rastao, ali smo umjesto ljudi koji su otišli u mirovinu zaposlili odlične obrazovane mlade ljude, najčešće pripravnike i znatno pomladili prosječnu starost gradskih službenika i namještenika – osvrnuo se Vlahušić za DuList na prve četiri godine svog mandata, u trenutku kada se kao kandidat HNS-a pripremao za izbornu utrku i drugi mandat.

— Ubuduće nam je namjera i dalje raditi na informatizaciji i davanju prilike mladima i poboljšanju uvjeta za zaposlene, a što se tiče ustrojstva upravnih odjela, moguće je da će se smanjiti njihov broj – rekao je tada za budućnost.

No ne da se nije uhvatio ukoštac sa smanjenjem glomaznog birokratskog aparata, nego ga je i povećao, a 2016. godine isticao je kako u gradskim ustanovama – nedostaje još ljudi!

102

osobe radile su u Gradu 2000. godine

‘Frcale iskre’ na Gradskom vijeću

Prisjetimo se samo kako su po ovom pitanju ‘frcale iskre’ na Gradskom vijeću između njega i tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća, danas gradonačelnika Frankovića. Franković je, podsjetimo, s govornice Gradskog vijeća rekao Vlahušiću da ima popis s imenima i stranačkom pripadnosti HNS-u i DUSTRA-i 274 osobe koje su se od 2011. do 2016. zaposlile u gradskoj upravi, gradskim ustanovama i tvrtkama, pozvavši ga da sam kaže koliko je ljudi zaposlio. Vlahušić, naravno, na to pitanje nije odgovorio već samo istaknuo da je pozvao DORH i policiju da istraže kako su ti podaci ‘procurili’ u javnost. S promjenom vlasti uloge su se zamijenile pa je HNS (i bivši im vijećnici) počeo propitivati o

Svi natječaji su javno objavljeni, a mi kao stranka ne tražimo od ljudi da se učlane u stranku kad se zaposle u Gradu, za razliku od nekih – Franković na Gradskom vijeću

zapošljavanjima.

— Svi natječaji su javno objavljeni, a mi kao stranka ne tražimo od ljudi da se učlane u stranku kad se zaposle u Gradu, za razliku od nekih. Svi građani se mogu javiti na sve natječaje koji se objave. Mi nećemo izbacivati fotokopirne aparate i ormare da bi unijeli nove stolove – rekao je na jednoj od prvih sjednica Gradskog vijeća gradonačelnik Franković te dodao kako nikoga nije otjerao kada je došao na poziciju gradonačelnika. Objašnjavajući reorganizaciju Gradske uprave koja je povećala broj upravnih odjela, rekao je kako će ‘doći s desetak ljudi i s istim brojem i otići’.

— Nema uhljebljivanja. Toga, sigurni budite, neće biti – rekao je on.

Gdje je najviše zaposlenika?

Inače, iz Grada Dubrovnika dobili smo podatke i o broju zaposlenih po upravnim odjelima Najviše ih radi u odjelu za poslove gradonačelnika, (a on uključuje četiri odsjeka i dva pododsjeka) i to njih 61 na neodređeno vrijeme, pet na određeno vrijeme te jedan vježbenik. Po brojnosti idući je Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu gdje radi 47 ljudi na neodređeno i četvero na određeno. Po 21 čovjeka imaju UO za proračun, financije i naplatu te odjel za promet, a jednog manje zapošljava odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje: 20 na neodređeno vrijeme. Petnaest zaposlenika ima UO za gospodarenje gradskom imovinom i svi su zaposleni na neodređeno, a 13 ih je, također na neodređeno, u odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Jednog manje zaposlenika ima odjel za kulturu i baštinu gdje radi devet ljudi s ugovorom na neodređeno i tri s ugovorom na određeno vrijeme. Jedanaest zaposlenika broji odjel za urbanizam i svi su na neodređeno, dok je njih deset zaposleno u odjelu za turizam, gospodarstvo i more (jedan na određeno).

Osam na neodređeno i jedan zaposlenik na određeno vrijeme rad u odjelu za izgradnju i upravljanje projektima, a sedam ih je zaposleno u odjelu za EU fondove. Služba Gradskog vijeća ima dvije stalno zaposlene osobe, kao i Služba za unutarnju reviziju.

POTPISAN SPORAZUM

Sedam milijuna kuna za nadogradnju suda Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković potpisali su u ponedjeljak na Županijskom sudu u Dubrovniku oko 7 milijuna kuna vrijedan sporazum o sufinanciranju radova na nadogradnji zgrade suda, čime će sva pravosudna tijela biti pod istim krovom.

— Ovom nadogradnjom zgrada će dobiti dodatnih 750 metara četvornih površine pa bi sva pravosudna tijela našla svoje mjesto u ovoj zgradi. Reformom pravosuđa u pogledu promjene sjedišta sudova u Dubrovnik vraćamo trgovački sud. Ovo nije jedini ovakav zahvat na području Hrvatske, ali nam je jako važan. Radovi bi trebali biti gotovi do 2020. godine – rekao je tom prilikom ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

— Adekvatni uvjeti rada vrlo su važni za normalno funkcioniranje pravosudnih tijela. Zahvaljujem i čestitam ministru koji je Dubrovnik uvrstio među prve investicije. Drago mi je što smo mogli pomoći. Nemamo prevelike proračunske mogućnosti, ali za dobre projekte uvijek nađemo sredstva. Dobro je da je Ministarstvo nastavilo s decentralizacijom – istaknuo je dubrovačkoneretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Nakon što smo vratili sjedište Porezne uprave u Dubrovnik kao regionalno središte, bilo je iznimno važno vratiti i Trgovački sud. O tome smo razgovarali, a sad je to u procesu. Sudu je objektivno potreban dodatni prostor, a Grad Dubrovnik je u proračunu pronašao financijska sredstva u iznosu 30 posto – izjavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Svečanosti su nazočili predsjednica Županijskog suda u Dubrovniku Josita Begović, predsjednica Općinskog suda u Dubrovniku Marijana Capurso Kulišić, županijski državni odvjetnik Damir Jasprica i općinski državni odvjetnik Dominko Hladilo.

6 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 21. 5. do 27. 5. 2018.

Ljekarna ‘Gruž’ od 28. 5. do 3. 6. 2018.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

ŠTO DONOSI 12. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA?

Ruku gore za novo zaduženje!

Uvećan je prihod od ulaznica za zidine (za 8 milijuna kuna), koncesije na žičari (7,8 milijuna kuna) i naknade za zaustavljanje autobusa na Pilama (3 milijuna kuna)

Gradski vijećnici na sjednici će nas zadužiti kod HBOR-a za 132,51 milijuna kuna, po efektivnoj kamatnoj stopi od 2,6 posto te po cijeni kredita od 156,6 milijuna kuna i rokom iskorištenja do 31. prosinca 2020. godine Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Treći rebalans Proračuna Grada Dubrovnika za 2018. godinu te odluka o zaduživanju kod HBOR-a u iznosu od 132 milijuna i 510 tisuća kuna bit će središnje točke 12. sjednice Gradskog vijeća, zakazane za ponedjeljak

28. svibnja. Nakon što su proračun rebalansirali naprije u siječnju zbog Pera Šiše (DSO izgubio spor) i Državnog arhiva (DPDS osigurao sredstva za uređenje), a potom u travnju zbog zgrade Zagrebačke banke (opet DPDS

osigurao sredstva za kupovinu) treća prilika za izmjene i dopune proračuna otvorila se zbog viška prihoda u 2017. godini u iznosu od 22 milijuna kuna, ali i nove procjene ovogodišnjih prihoda i rashoda.

Gdje ide višak?

Višak prihoda u 2017. godini u namjenskom dijelu iznosi 10,7 milijuna kuna, pri čemu će se od naknade za uporabu pomorskog dobra (1,5 milijuna) financirati Crveni križ na javnim plažama

Aktualno 7

• 23. SVIBNJA 2018.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): zatvoren do 7. lipnja 2018.

(650 tisuća) i sanacija rive u Rožatu (831 tisuća). Oko 2,2 milijuna kuna sredstava za nedostajuća parkirna mjesta uložit će se u parkiralište ispod zgrade HRVI u Mokošici, a 308 tisuća kuna boravišne pristojbe bit će uplaćeno Čistoći za pojačano čišćenje gradskih ulica tijekom sezone. Od 4,4 milijuna kuna komunalnog doprinosa s 4 milijuna planira se sanirati dio rate za rekonstrukcije cesta, a 388 tisuća ide za izgradnju groblja Dubac. S 816 tisuća kuna komunalne naknade održavat će se gradske prometnice, a od 103 tisuće kuna od legalizacije dio će pokriti plaće onih koji su legalizaciju proveli, a dio ide za projekt javnog zahoda na Kalamoti. Za aktivnosti Lazareta odredit će se 47 500 kuna, sa 634 tisuće kuna od prodaje zemljišta otplatit će se dio glavnice kredita za zemljište na Nuncijati, a s 578 tisuća kuna HZZ-a financirat će se plaće zaposlenih na javnim radovima.

Višak prihoda u nenamjenskom dijelu iznosi 15,5 milijuna kuna, od čega će više od trećine ići na projekte dječjih vrtića Palčica i Put na more, igralište u Gružu, vatrogasni dom na Osojniku i pedijatrijsku ambulantu u Mokošici.

Uvećani prihodi

Prema novoj procjeni prihoda i rashoda u Proračunu za 2018. uvećan je prihod od ulaznica za zidine (za 8 milijuna kuna), koncesije na žičari (7,8 milijuna kuna) i naknade za zaustavljanje autobusa na Pilama (3 milijuna kuna). Uz to, planiran je rast prihoda od zaduživanja za čak 21 milijun kuna (kredit HBOR-a), te prihod od dva milijuna kuna temeljem poreza na promet nekretninama i 1,2 milijuna kuna od poreza i prireza na dohodak. S druge strane, smanjuje se planirani prihod od donacije DPDS-a za kupovinu zgrade Zagrebačke banke. Budući da je fond za kupnju iznosio 25 milijuna kuna, a zgrada je kupljena za 9,8 milijuna, prihod u proračunu umanjen je za preostali dio (15,25 milijuna kuna).

Tako će rebalansirani Proračun biti za oko 57 milijuna kuna veći i iznositi 706 milijuna i 305 tisuća kuna.

Medovići najštedljiviji

Kad je riječ o rashodima pojedinih gradskih odjela, najveći je očekivano zabilježen u odjelu za izgradnju i upravljanje projektima pročelnika Srđana Todorovskog (39 milijuna

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Zaduženjem će se financirati projekti Vile Čingrije (17,51 milijuna kuna), infrastrukture Solitudo (10), druge faze Vukovarske ulice (4), ceste od Mosta dr.

Franja Tuđmana do Osojnika (25), Dječjeg vrtića Palčica (9) te OŠ Montovjerne (67) kuna), a slijedi ga, zanimljivo, Ured gradonačelnika pročenice Marijete Hladilo s 10 milijuna kuna većim troškovima. Najštedljivijim se u ovom rebalansu pokazao odjel za gospodarenje gradskom imovinom Zdenka Medovića (rashodi manji za 8,7 milijuna kuna), dok je plan rashoda Službe gradskog vijeća, kojem je na čelu pročelnica Nada Medović, ostao nepromijenjen.

Cijena kredita 156,6 milijuna kuna

Gradski vijećnici na sjednici će nas zadužiti kod HBOR-a za 132,51 milijuna kuna, po efektivnoj kamatnoj stopi od 2,6 posto te po cijeni kredita od 156,6 milijuna kuna i rokom iskorištenja do 31. prosinca 2020. godine. Zaduženjem će se financirati projekti Vile Čingrije (17,51 milijuna kuna), infrastrukture Solitudo (10), druge faze Vukovarske ulice (4), ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika (25), Dječjeg vrtića Palčica (9) te OŠ Montovjerne (67). Usput će dati i suglasnost za kredit Čistoći za kupovinu dva vozila za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada. Cijena kredita: 3,1 milijuna kuna.

Gradski će vijećnici odlučivati o novom podpredsjedniku Vijeća te budućim šefovima gradskih javnih ustanova u kulturi Kazalište Marina Držića (prijedlog je Lidija Crnčević) i Foklorni ansambl Linđo (Vlaho Kljunak)

Kadrovska pitanja

‘Zeleno svjetlo’ grastama i cvijeću

Vijećnici bi na sjednici mogli udovoljiti zahtjevima ugostiteljima, koji traže da se u Odluku o zakupu javnih površina uvrsti mogućnost postavljanja posuda, zdijela i lonaca s ukrasnim cvijećem na unutar zakupljene površine, ali samo na poljanama i trgovima uz suglasnost Grada te kontrolu konzervatora.

Na sjednici bi vijećnici trebali izglasati ugovor o ustupanju javnih površina za organizaciju javnih parkirališta u 2018. godini, u kojem je novost da će Sanitat biti dužan do kraja godine Gradu platiti dva milijuna kuna. I tako ubuduće svake godine. Također, s Općinom Župa dubrovačka će sklopiti Sporazum o zajedničkom gospodarenju otpadom, prema kojem će Župljani moći besplatno koristiti dubrovačka reciklažna dvorišta Pod Dubom te u Mokošici. Odlučivat će se i o Odluci o reklamiranju, prema kojoj je područje Grada podijeljeno na četiri zone: prva pokriva područje povijesne jezgre s užom okolinom, druga obuhvaća ostatak gradskih kotareva Pile-Kono i Ploče-Iza Grada, u treću spadaju Gruž, Lapad i Montovjerna, a u u četvrtu sve ostalo.

706

milijuna kuna iznosit će rebalansirani proračun

Na sjednici će pred vijećnicima biti i odluka o pristupanju Grada Dubrovnika Europskoj povelji o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini te prva faza Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025.

Gradski će vijećnici također odlučivati o novom potpredsjedniku Vijeća te budućim šefovima gradskih javnih ustanova u kulturi Kazalište Marina Držića (prijedlog je Lidija Crnčević) i Foklorni ansambl Linđo (Vlaho Kljunak), kao i o članovima pet kulturnih vijeća, Savjeta mladih i Povjerenstva za odobravanje izvođenja radova na području grada.

8 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. • IZVOĐAČ RADOVA Poznat je izvođač radova Studentskog doma. Ponuda zajednice ponuditelja koju čine Ing-Grad iz Zagreba, Projektgradnja iz Gornje Vrbe i Tromont iz Splita u iznosu od 145,9 milijuna kuna bez PDV-a (182,4 milijuna kuna s PDV-om) izabrana je kao ekonomski najpovoljnija.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

S PAVOM MILOGLAVOM O DUBROVKINJI, SANIRANJU, KUPNJI DIONICA HTP-A OREBIĆ...

Nakon burne prošlosti, Gravosa danas ulaže u hotelijerstvo su planovi, Miloglav ističe kako su se nakon što nisu uspjeli realizirati dva projekta na području grada, u koja su htjeli uložiti vlastita stečena sredstva, odlučili na ulaganje u turizam.

— Mi smo tvrtka koja je bila od posebnog značenja za obranu u vrijeme Domovinskog rata. Pretrpjeli smo ogromne štete, ali smo se uspjeli, bez ikakve pomoći sa strane, iz vlastitog poslovanja sanirati. Ostvarili smo neka sredstva koja smo željeli dalje investirati. Imali smo dobru namjeru uložiti ih kroz dva projekta u gradu, međutim, nismo ih uspjeli realizirati te smo se odlučili ulagati u turizam – priča Pavo Miloglav, ustvrdivši kako je Gravosa još ranije ušla u fond gospodarske suradnje Prosperus FGS.

Ulaganja u Korčulu i Orebić kroz fond

Željeli smo ulagati isključivo na području naše županije – rekao je direktor Gravose nakon kupnje dionica HTP-a Orebić Dubrovačka tvrtka Gravosa kupila je 110 609 dionica HTP-a Orebić po cijeni od 78 kuna po dionici, odnosno ukupno 8,63 milijuna kuna.

Odluku o prodaji donijelo je Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju, s tim da je ponuda Gravose bila ujedno i jedina obvezujuća ponuda.

Time je Gravosa, na čijem je čelu direktor Pavo Miloglav, stekla 23,25 posto temeljnog kapitala ovog društva. To

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža/www.orebichotels.hr

je ujedno bio i povod za porazgovarati s Miloglavom o ovoj transakciji, ali i o tvrtki Gravosa. Inače, Gravosa d.o.o. pravni je sljednik tvrtke Dubrovkinja Nuova koja je nastala 1992. godine kada se tvrtka Dubrovkinja podijelila na četiri samostalna društva, a Miloglav je još 1991. godine postao direktorom tadašnje Dubrovkinje. Na naše pitanje kako se Gravosa odlučila na kupnju dionica HTP-a Orebić i kakvi

Inače, fondovi za gospodarsku suradnju inicijativa su Vlade RH, gdje uz privatni kapital i Republika Hrvatska ulaže financijska sredstva, a osmišljena je s ciljem stimuliranja razvoja gospodarstva Republike Hrvatske na tržišnim osnovama. Prosperus je tako ušao u vlasničku strukturu HTP Korčule, ali i HTP Orebića gdje odnedavno i Gravosa ima svoje udjele.

— Željeli smo ulagati isključivo na području naše županije iako je bilo i nekih drugih, možda profitabilnijih kombinacija. No, odlučili smo se za ulaganje na području Županije, jer je inače politika tvrtke bila da vlasništvo ostane u domaćim rukama, odnosno da ne ulaze nekakvi veliki igrači. Pogledajte što se događalo s tvrtkama kada

Aktualno 9

• 23. SVIBNJA 2018.

GDPR? Koliko su s GDPR-om upoznati stanovnici Dubrovnika? Jako malo njih je u potpunosti upućeno u odredbe, no dio vlasnika uslužnih zanimanja s kojima smo komunicirali svjesni su promjena koje nova odredba EU donosi. Neki su je već implementirali, neki se spremaju, neki ‘finaliziraju’...

su u vlasništvo ulazili tzv. veliki igrači koji su doveli hrvatsko gospodarstvo u velike probleme. Stoga smo radije išli u usitnjavanje tog velikog mastodonta (Dubrovkinje, op. a.) koji nije mogao funkcionirati na taj način, bio je prezadužen, neorganiziran i kadrovski nedovoljno sposoban za nositi se s posljedicama rata. Deset godina nismo imali turizma i jednostavno nije mogao funkcionirati. Danas imamo stotinjak malih tvrtki čiji su vlasnici domaći ljudi – govori Miloglav, dodavši kako je višak sredstava ostvaren kroz investicije i prodaju nefunkcionalne imovine.

— Taj smo višak odlučili uložiti u hotelijerstvo. Da smo imali više sredstava možda bismo išli i na Maestrale, međutim, imali smo koliko smo imali te smo uložili u HTP Orebić – konstatira Miloglav.

Budući da je Gravosa dio Prosperus fonda, ova kupnja dionica HTP Orebić nije prvi iskorak u turistički sektor.

— Fond se već ranije odlučio na ulaganje u HTP Korčula te se krenulo odmah s obnovom hotela. Obnovljeni su hoteli Korčula, Liburnija, Marko Polo i Bon Repos koji su s razine dvije podignuti na četiri zvjezdice uz ulaganja od 50 milijuna kuna. Obnovljen je i Hotel Bellevue u Orebiću gdje je lani uloženo 20 milijuna kuna. To je danas hotel s četiri zvjezdice. No, ima tu još posla – rekao nam je Miloglav.

Prednost domaćim ljudima

— Nama se uvijek zamjeralo svašta, ali

Nama se uvijek zamjeralo svašta, ali naša je strategija bila pokušati što više toga zadržati u rukama domaćih ljudi

Gravosa je dio Prosperus fonda

OPET RAST CIJENA Cijene goriva ponovno su porasle. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, prosječna cijena benzina od ovog utorka iznosi 10,54 kune i veća je za 12 lipa u odnosu na prošli tjedan, dok je dizel praktički probio granicu od 10 kuna – prosječna cijena je 9,98 kuna.

naša je strategija bila pokušati što više toga zadržati u rukama domaćih ljudi.

Radili smo to vrlo transparentno, sve odluke je donosilo tadašnjih pet članova uprave i pet članova nazornog odbora, dakle ukupno deset ljudi i sve su ponude pred njima otvarane. U ovih 27, 28 godina koliko sam direktor, sve su odluke donesene jednoglasno, a čini mi se da je samo jedna bila uz jedan suzdržan glas – vratio se Miloglav na vrijeme Dubrovkinje.

— Špekuliralo se o raznim pogodovanjima, međutim, nikad nitko nije utjecao na nikoga niti sudjelovao u tome da se na bilo koji način bilo što kome pogoduje. Bili smo predmet raznih kontrola tako da smo tu potpuno mirni. Sve što radimo, radimo na način da ova Županija i ljudi koji ovdje žive imaju korist od toga – ističe dalje direktor Gravose, a na naše pitanje kojim je poslovima tvrtka bila usmjerena prije iskoraka u turistički sektor naglašava kako se Dubrovkinja tada bavila trgovinom i prijevozom.

— Međutim, naše ratne štete su bile velike. Godine 1992. je tadašnji Radnički savjet procijenio ratne štete na 125 milijuna američkih dolara. Stradao bi jedan General Motors, a ne mi koji smo bili odsječeni od ostatka države sa zatvorenom granicom. Kasnije su se otvorile granice, ‘pojavio se’ Neum i to je bio praktično legalni šverc. U to vrijeme imali smo velike štete, 50 posto objekata je bilo uništeno, isto kao i segment transporta koji je imao 60

kamiona i oko 150 ljudi, dva broda za Elafite, hladnjače... Sve je to uništeno.

Za krenuti ispočetka trebalo je sve to nabaviti, uložiti u prostore, a kamate su u to vrijeme u Dubrovačkoj banci bile 22 do 24 posto – govori Miloglav dodavši kako u poslijeratnim uvjetima Dubrovkinja nije mogla konkurirati.

Bez duga

— U jednom smo se trenutku bili oporavili, ali onda nas je Dubrovačka banka blokirala, forsirala je Mediator i neke druge. Dolazili su tu razni igrači, Todorić, Kutle, svi su htjeli zagrabiti taj kolač, ali mi nismo željeli na takav način razgovarati. Sve sam ih ispratio, sam način komunikacije i način na koji su razmišljali, vidio sam da to vodi u nešto u čemu ne želim sudjelovati – prisjeća se Miloglav.

Uvozom robe iz Kine zatvorio se dug prema dobavljačima.

— ‘Snimili’ smo na hrvatskom tržištu deficitarne robe, pošli smo u Hong Kong i Kinu i nabavili smo robu koja je tamo bila po smiješnim cijenama i s tom smo robom opet bili konkurentni i zatvarali smo dobavljače. Tako smo zatvorili sve dobavljače i mi danas nismo dužni ni državi ni radnicima, ni financijskim institucijama ni dobavljačima nijednu kunu. Potpuno smo čisti, bez duga – priča nam Miloglav, dodavši kako je dio poslovnih prostora dan u zakup radnicima koji su osnovali vlastite tvrtke, a takvih je danas stotinjak.

— Išli smo u nekoliko investicija i tu smo stekli sredstva za saniranje dugovanja poput socijalnog i mirovinskog i iz toga smo uspjeli podmiriti te obveze. Uvoznim robama smo pozatvarali dobavljače, a prodajom nefunkcionalne imovine u Komolcu i na Pelješcu smo potpuno sanirali tvrtku te je doveli u situaciju da danas možemo investirati. Nemamo kune duga, sve je odrađeno legalno, bez namještanja i pogodovanja – naglašava Pavo Miloglav.

Danas Gravosa ima troje zaposlenika, a ‘core business’ su im zapravo nekretnine čijim najmom servisiraju svoje obveze.

— Iznajmljujemo parking na Merkanteu, imamo zemljište u Šipčinama kraj ‘Karingtonke’, u Brsečinama i Komolcu te nešto na Pelješcu – govori nam Miloglav dodavši kako se zbog iskoraka u turistički sektor, nadaju da će turizam na Pelješcu prosperirati izgradnjom Pelješkog mosta.

10 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

KLIME UNUTAR POVIJESNE JEZGRE ODLAZE U PROŠLOST

Hladit ćemo se morem?

U sklopu studije, timskim radom predstavnika različitih struka od konzervatorske, arhitektonske, strojarske do elektrotehničke, analizirane su energetske potrebe, prihvatljiva rješenja i moguće lokacije smještaja uređaja kao i razvoda infrastrukture Može li se u gradskoj jezgri uvesti sustav centralnog grijanja i hlađenja? Zavod za obnovu Dubrovnika kroz novu će Studiju optimalnog rješenja sustava grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri Dubrovnika struci i

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

zainteresiranim građanima predstaviti moguće rješenje. A jedno od njih je grijanje i hlađenje na – morsku vodu.

O detaljima ovog projekta razgovarali smo s koordinatoricom izrade studije Ivom Carević-Peković, ravnateljicom

Zavoda za obnovu Dubrovnika. Kako kaže, studija se odnosi na analizu mogućeg kvalitetnog rješenja jednog, može se reći akutnog, problema.

— Hlađenje, a praktički i grija­ nje, u gradskoj jezgri se izvodi

Aktualno 11

• 23. SVIBNJA 2018.

ko­­n­vencionalnim klimatskim uređajima sa split-sustavima. To označava velik broj vanjskih uređaja na pročeljima zgrada unutar zidina, a sama tehnologija ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe u najtoplijim i najhladnijim danima, kada je i energetska učinkovitost najniža – rekla je Carević-Peković.

U provedbi je koordinacija izrade plana upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika, što mora biti u skladu sa Izvješćem Misije UNESCO-a i ICOMOSa, a to konkretno znači kako vidljive klima-jedinice na povijesnim pročeljima nisu dopustive.

— Cilj studije i proizlazećeg projekta je u prvom redu reducirati, a s vremenom eliminirati sve vanjske jedinice klime s pročelja. Nadalje, potrebno je analizirati mogućnosti centralizirane opskrbe hlađenjem i grijanjem većine, po mogućnosti, svih potrošača, dakle rezidencijalnih, javnih i komercijalnih objekata unutar stare jezgre. Optimalno tehničko rješenje za to je korištenje manjeg broja snažnih agregata – dizalica topline, i razvod umreženim sustavom do svih korisnika – objašnjava Carević-Peković.

Morska voda umjesto zraka

— Dizalice topline su veći agregati koji ne bi imali izmjenu topline sa zrakom, kao konvencionalni sustavi, već bi imali zahvat morske vode, koja na odgovarajućoj dubini ima konstantnu nisku temperaturu. To znači visoku učinkovitost uređaja i bitno manju potrošnju energije po potrošaču, uz veću pouzdanost i komfor, neovisno o vanjskoj temperaturi zraka. Kako dizalice topline u zimskom periodu reverzibilno rade kao ogrjevni agregati, time bi spojenim potrošačima bio omogućen kvalitetan sustav centralnog grijanja zimi, opet uz puno višu razinu komfora od postojećeg – ističe nam Carević-Peković.

Smještaj takvih agregata, razvod cjevovoda po gradskim ulicama, kao i zahvat morske vode, predstavljaju poseban problem, s obzirom da ništa od toga ne smije biti vidljivo niti na bilo koji način vizualno narušavati staru gradsku jezgru.

— U sklopu studije, timskim radom predstavnika različitih struka od konzervatorske, arhitektonske, strojarske do elektrotehničke, analizirane su energetske potrebe, prihvatljiva rješenja i moguće lokacije smještaja uređaja kao i razvoda infrastrukture. Analizirane su potrebe hlađenja i grijanja te snage agregata, mogućnosti razvoda infrastrukture – što mora biti izvedeno integrirano s rekonstrukcijom druge gradske infrastrukture, u prvom redu

vodovodne te, što je najvažnije, određene su moguće lokacije potencijalnih strojarnica i načina zahvata morske vode u skladu sa svim konzervatorskim zahtjevima – govori ravnateljica Zavoda.

Predlaže se sedam lokaliteta

Elaboratom ‘Moguće dispozicije agregata i infrastrukture razvoda medija’ predlaže se sedam lokaliteta unutar i u neposrednoj okolini povijesne cjeline grada za smještaj agregata centralnog sustava grijanja i hlađenja.

— Cilj je da nekoliko strojarnica primjerenog smještaja i oblikovanja zamijeni rastući broj vanjskih jedinica rashladnih uređaja koji degradiraju oblikovanje pročelja povijesnih građevina, ambijentalni doživljaj ulica i trgova, kao i kvalitetu gradskog života uopće kao što su buka uređaja i kapanje kondenzata – naglašava Carević-Peković.

Osim preduvjeta kako lokaliteti moraju biti u vlasništvu grada Dubrovnika te odgovarajuće veličine, pri radu na elaboratu je definirano niz kriterija za odabir lokaliteta među kojma treba istaknuti onaj primarni, a to je da smještaj agregata ne smije materijalno ni vizualno degradirati strukturu ili prostor koji nastanjuje.

Carević-Peković naglašava kako ‘predloženi lokaliteti nisu jednakovrijedni, ni u povijesnom, ni arhitektonskom, urbanističkom ili krajobraznom smislu, niti u vidu gradskog i javnog interesa, a u pogledu izvedbe agregata razlikuju se po opsegu potrebnih prethodnih istraživanja, popratnih radnji i zahvata, opsegu projektne dokumentacije, visine financijske investicije, trajanja izvedbe...’. Elaboratom je također zaključeno da je manji broj većih lokaliteta bolje rješenje od više manjih lokaliteta, prvenstveno u vidu korištenja kulturnog dobra – povijesne cjeline grada Dubrovnika. Isto tako naglašava kako izvedbu agregata na svakom od predloženih lokaliteta treba projektirati ovisno o vrijednostima i specifičnostima prostora i to suradnjom svih potrebnih stručnjaka: strojara, građevinara, arhitekta i krajobraznih arhitekata, inženjera prometa. Na kraju se od predloženih ističu oni lokaliteti za koje se preporuča provedba pilot-projekta.

Tko je uključen u izradu studije?

U izradu studije uključen je Energetski institut Hrvoje Požar s nizom stručnjaka raznih struka predvođenih voditeljem mr.sc. Vedranom Krstulovićem dipl.ing.stroj.

— Kako bi Institut mogao analizirati tehnološka rješenja i sve ostalo što je Zavod zadao projektnim zadatkom

Cilj studije i proizlazećeg projekta je u prvom redu reducirati, a s vremenom eliminirati sve vanjske jedinice klime s pročelja

prije svega je bilo potrebno sa konzervatorskog stajališta utvrditi potencijalne lokacije za potrebne agregate.

Za tu svrhu Zavod je angažirao mr.sc.

Alana Brauna dipl. ing.arh., predstojnika Zavoda za graditeljsko nasljeđe pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu – ističe Carević-Peković.

Također, savjetodavnu ulogu u izradi ove studije imale su dvije članice Povjerenstva za izradu Plana upravljanja koje predstavljaju konzervatorsku struku; dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić dipl.ing.arh, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci i prof. Žana Baća, pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Po usuglašavanju stavova svih involviranih stručnjaka donesena je studija koja će se 23. svibnja u gradskoj vijećnici prezentirati gradskim vijećnicima, struci i medijima, a 24. svibnja 2018. u Zavodu za obnovu svim zainteresiranim građanima.

BROJNI PROBLEMI Zašto je pokrenuta izrada studije?

Carević-Peković naglašava kako se izrada studije pokrenula iz nekoliko razloga. Stanje na terenu odražava nekontroliran rast vanjskih jedinica klime koje se postavljaju na neprimjerenim mjestima i na neprimjeren način.

Vanjske jedinice klime uzrokuju niz problema kao što su zagrijavanje povijesne jezgre, emitiranje vibracija, estetsko narušavanje fasada, uzrokovanje vlage na fasadama... Osim toga, sugestije Izvješća Misije UNESCO-a i ICOMOS-a naglašavaju potrebu sagledavanja sveobuhvatnog rješenja za uklanjanje vanjskih jedinica klime sa fasada. Tu je i važno očitovanje Ministarstva kulture kojim se traži djelovanje po pitanju identificiranog problema. Kao ostali razlozi navedeni su: sagledavanje mogućnosti uvođenja većeg komfora po pitanju grijanja i hlađenja za sve stanovnike i korisnike povijesne jezgre te mogućnost paralelnog sagledavanja rješavanja i ostalih instalacija – struja i voda.

12 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

VODEĆE OSOBE

Dubravka Šuica dovodi stručnjake za Schengen

IZABRAN IZVOĐAČ NA PONOVLJENOM NATJEČAJU

Studentski Grad, Projekt Prvi natječaj je ‘pao’ zbog žalbe u iznosu od 12 500 kuna koje su se odnosile na ponudu prskalica u sustavu navodnjavanja zelenila

Okupila sam najveće stručnjake koji u ovom trenutku rade na ulasku Hrvatske u Schengenski prostor - Dubravka Šuica

Dubravka Šuica 1. lipnja u Dubrovnik dovodi vodeće stručnjake za Schengen. Naime, povodom priprema za pristup Republike Hrvatske Schengenskom prostoru, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica najavila je konferenciju o Schengenu kao jamstvu sigurnosti za građane EU, koja će se 1. lipnja održati u Dubrovniku.

— Okupila sam najveće stručnjake koji u ovom trenutku rade na ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, ali i one koji imaju odgovore na naša otvorena pitanja. Kad govorimo o graničnom režimu, prva asocijacija je terorizam, no Schengen je prepreka i za kriminalce, koji građanima EU mogu nanijeti jednako veliku štetu. Hrvatska je posljednjih mjeseci ispunila sve političke uvjete za Schengen, a sigurna sam kako ćemo do kraja godine riješiti i tehničke parametre te se 2019. pridružiti Schengenskom prostoru.

Naša stručnost i dosadašnje iskustvo osnažit će sigurnost Europske unije – poručila je organizatorica konferencije Dubravka Šuica. Na konferenciji se očekuje i povjerenik EK za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, video porukom izlaganje će imati i povjerenica EK za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel, a najavljeni su i među ostalima državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić te ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić.

Povjerenstvo je zaključilo da su se stekli uvjeti za primjenu čl. 298.

Zakona o javnoj nabavi, prema kojem je naručitelj obvezan poništiti postupak ‘ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva’. To ‘osim’ se na kraju ostvarilo, jer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 18. svibnja odlučilo sufinancirati projekt izgradnje Studentskog doma

Piše Baldo Marunčić

Povjerenstvo je pregledom ponuda ocijenilo da su sve četiri pristigle ponude bile valjane

Aktualno 13

• 23. SVIBNJA 2018.

dom gradit će Ingtgradnja i Tromont nabavi te je sukladno kriterijima ocijenjena ekonomski najpovoljnijom.

Inače, Povjerenstvo je pregledom ponuda ocijenilo da su sve četiri pristigle ponude bile valjane. Osim zajednice ponuditelja Ing-Grad, Projektgradnja i Tromont, prijavili su se i Kamgrad Zagreb, Strabag Zagreb te zajednica ponuditelja Lavčević – Lavčević Inženjering iz Splita.

Ministarstvo ‘uletjelo’

Ponuda zajednice ponuditelja koju čine Ing-Grad iz Zagreba, Projektgradnja iz Gornje Vrbe i Tromont iz Splita u iznosu od 145,9 milijuna kuna bez PDV-a (182,4 milijuna kuna s PDVom) izabrana je kao ekonomski najpovoljnija u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti za izgradnju Studentskog doma u Čokolinu, koju je po procijenjenoj vrijednosti od 135,8 milijuna kuna bez PDV-a naručilo Sveučilište u Dubrovniku.

Sve četiri ponude valjane

Kako stoji u Odluci o odabiru, donesenoj 22. svibnja 2018., Stručno povjerenstvo za javnu nabavu ocijenilo je kako je ponuda navedenih ponuditelja sukladna uvjetima iz dokumentacije o

Budući da je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave Povjerenstvo je zaključilo da su se stekli uvjeti za primjenu čl. 298.

Zakona o javnoj nabavi, prema kojem je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave ‘ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva’. To ‘osim’ se na kraju ostvarilo, jer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 18. svibnja odlučilo sufinancirati projekt izgradnje Studentskog doma te osiguralo dodatna sredstva za ostvarivanje cjelokupne investicije projekta.

Sveučilište u Dubrovniku će, po izvršnosti odluke o odabiru, s odabranom zajednicom ponuditelja sklopiti ugovor o javnoj nabavi radova.

Inače, žalbu na ovu odluku mogu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjaviti svi koji imaju ili su imali pravni interes za dobivanje ugovora, a rok je deset dana od dana primitka odluke.

Rješavali dvojbe

Kako je DuList pisao prije mjesec dana, Povjerenstvo je, osim ocjene ponuda, velik udio svog vremena utrošilo na rješavanje nedoumica pri bodovanju, a koje bi mogle dovesti do žalbi na odluku. Navodno su u razrješenju nekih dvojbi zatražena mišljenja tijela koja bi trebala dati najpreciznije odgovor, a konzultirani su i državni uredi za javnu nabavu, kao i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave

(DKOM). Dakle, sve kako bi se manevarski prostor potencijalnih žalitelja sveo na najmanju moguću mjeru.

Žalbu na ovu odluku mogu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjaviti svi koji imaju ili su imali pravni interes za dobivanje ugovora, a rok je deset dana od dana primitka odluke

Ukupna vrijednost 201 milijun kuna

Podsjetimo, ukupna vrijednost projekta u Čokolinu na izgradnji studentskog doma je 201.122.675,00 kuna, a bespovratna sredstva iz Europske unije dodijeljena su u iznosu od 150.900.000,00 kuna, od kojih je 135 milijuna kuna predviđeno na samu gradnju, dok 50-ak milijuna kuna ostaje za uređenje doma. Inače, među četiri ponuditelja nalazi se i austrijski Strabag čija ponuda za oko dvadesetak milijuna kuna premašuje osigurani iznos sredstava.

Prvom natječaju ‘presudile’ prskalice

Prvi natječaj je ‘pao’ zbog žalbe u iznosu od 12 500 kuna koje su se odnosile na ponudu prskalica u sustavu navodnjavanja zelenila. Drugoplasirana tvrtka Kamgrad, podnijela je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u kojoj navodi kako prva dva ponuditelja nemaju dostavljenu svu potrebnu dokumentaciju za izvođenje radova na projektu izgradnje Studentskog doma. Komisija je žalbu uvažila te se projektni tim Sveučilišta u Dubrovniku odlučio na raspisivanje novog natječaja. Najbolju ponudu u prvom postupku dala je zajednica ponuditelja GH Holding i Presoflexa čija je ponuda iznosila nešto više od 131 milijun kuna.

14 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

PROJEKT U DVIJE FAZE

Građevinska dozvola za Lapadsku obalu u lipnju Lapadska obala će se graditi u ovom mandatu – gradonačelnik

49

milijuna kuna koštat će uređenje ove ceste

Grad očekuje da će se na skorom sastanku s Ministarstvom status pomorskog dobra pod koncesijom ukinuti na predmetnom dijelu ceste, dok je na Ministarstvu da iznađe način da to eventualno nadoknadi koncesionaru Gradonačelnik Mato Franković u svom će mandatu krenuti u investiciju potpune rekonstrukcije i uređenja Lapadske obale. Rekao je to za DuList naglasivši kako gradska uprava aktivno

radi na pripremi ovog projekta. Koliko je nužna rekonstrucija ove gradske ceste, više znaju i ptice na grani, a stanovnici ovog gradskog predjela čekaju je već godinama. U užasnom stanju bila je i prije 15 godina, što je izjavila i tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica. Godinama se u nju ne ulaže, a ‘krateri’ na cesti kojih je popriličan broj samo se ‘krpaju’ tako da je Lapadska obala danas na sramotu Grada. Čekalo se najprije kada ćemo dobiti koncesionara Marine Gruž, koji će, mislili su gradski oci, urediti Lapadsku obalu. No, takvo se nešto s Franjom Pašalićem nije dogodilo (jer nema ni obvezu o svom trošku sanirati cestu) pa je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, krajem prosinca 2016. godine,

svjestan kako oporba sprema ‘pad’ proračuna, a samim time i njegov pad, slavodobitno predstavio budući izgled Lapadske obale za koju je on planirao u 2017. godini izdvojiti 18 milijuna kuna.

A godinama ranije ponavljao je i uvjeravao javnost kako će troškove komunalnog i infrastrukturnog uređenja snositi ni manje ni više nego – koncesionar marine. Danas je sasvim jasno kako se to neće dogoditi, a kako ističu iz Grada Dubrovnika, riječ je o financijski iznimno značajnoj investiciji.

Investicija od 49 milijuna kuna

Projekt je tako podijeljen u dvije faze.

Projekt prve faze procjenjuje se na 19 milijuna kuna dok druga faza po procjenama iznosi 30 milijuna kuna što

Aktualno 15

• 23. SVIBNJA 2018.

ČITAV RADNI STAŽ U PUDN

ukupnu investiciju rekonstrukcije Lapadske obale čini vrijednom 49 milijuna kuna.

— Prvi korak prema realizaciji ovog projekta jest osiguranje sredstava za otkup zemljišta, a ista ćemo planirati već Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Dubrovnika za 2018. godinu na 12. sjednici Gradskog vijeća koja je zakazana za ponedjeljak, 28. svibnja te ćemo odmah po usvajanju rebalansa pristupiti poslovima izvlaštenja – istaknuli su u odgovoru DuListu iz Grada Dubrovnika.

Prva faza radova je zapravo pred ishođenjem građevinske dozvole, koja se očekuje do kraja lipnja.

— Radove izvođenja prve faze pratit će postupak za dobivanje građevinske dozvole druge faze. Ova faza je nešto zahtjevnija, budući da koncesija marine ulazi u dio postojeće cestu. Međutim, uskoro ćemo na ovu temu održati radni sastanak u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture na kojem očekujemo riješiti ovu problematiku odnosno očekujemo da će se status pomorskog dobra pod koncesijom ukinuti na predmetnom dijelu ceste, dok je na Ministarstvu da iznađe način da to eventualno nadoknadi koncesionaru – naveli su iz Grada Dubrovnika.

O Lapadskoj obali bilo je govora i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

Tada je vijećnik Mosta Maro Kristić, između ostalog, istaknuo kako nikad ne bi želio živjeti u Solitudu bez uređenja Lapadske obale i dvosmjernog prometa jer je i danas teško izaći iz ovog naselja, a kamoli kad se tamo naseli još tisuću mladih ljudi s 300 automobila.

‘Gradi se u ovom mandatu’

— Mi je želimo izgraditi i izgradit ćemo je – bio je kategroičan Mato Franković dodavši kako i gradska uprava zna da je Lapadska obala žila kucavica, ali se ne može početi graditi sutra, već kad se steknu uvjeti.

— Lapadska obala će se graditi i to nije sporno, u vrijeme i za vrijeme ovog mandata, ali prije toga treba preskočiti sve prepreke i probleme koje imamo za koje znate koji su. Znamo prioritete ovoga grada i znamo da je to iznimno važan cestovni koridor – rekao je na Gradskom vijeću gradonačelnik. • AFR

Davorka Bečić nova glasnogovornica policije Nakon provedenog internog natječaja, Davorka Bečić je od 10. svibnja dobila rješenje glasnogovornice Policijske uprave dubrovačkoneretvanske – naveli su iz PU

Ranija glasnogovornica Marija Gjenero preraspoređena je unutar ‘kuće’ na novo radno mjesto, a njezinog posla s pozicije službenice za odnose s javnošću prihvatila se Andrijana Biskup S prvim danima lipnja Policijska uprava dubrovačko-neretvanska dobiva novu glasnogovornicu. Riječ je o Davorki Bečić, policijskoj službenici koja je kako doznajemo cijeli svoj radni staž provela u policiji.

Naime, mjesto glasnogovornice PU dubrovačko-neretvanske već je duže vremena upražnjeno. Ranija glasnogovornica Marija Gjenero preraspoređena je unutar ‘kuće’ na novo radno mjesto, a njezinog posla s pozicije službenice za odnose s javnošću prihvatila se Andrijana Biskup. Upravo zbog obima posla, kako su nam objasnili iz PU dubrovačko-neretvanske, odlučili su se i na potrebu popunjavanja mjesta glasnogovornice.

— Nakon provedenog internog natječaja u siječnju ove godine, Davorka

Foto Zvonimir Pandža

33

godine je već zaposlena Davorka Bečić u PUDN

Bečić je od 10. svibnja dobila rješenje glasnogovornice Policijske uprave dubrovačko-neretvanske – naveli su iz Policijske uprave.

Davorka Bečić je policijska službenica s dugogodišnjim radnim iskustvom u policiji, a po zanimanju je pravnica.

U Policijskoj upravi dubrovačkoneretvanskoj zaposlena je već 33 godine, a do sada je obavljala čitav niz poslova u Odjelu upravnih poslova, potom Odjelu policije, Odjelu za granicu i naposljetku u Postaji pomorske policije Dubrovnik, gdje je bila na mjestu policijskog službenika za nezakonite migracije.

Andrijana Biskup i dalje ostaje na radnom mjestu policijske službenice za odnose s javnošću.

16 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. • PROSLAVA SVETOG LEOPOLDA U PADOVI Hrvatska zajednica u Venetu i Hrvatska matica iseljenika – podružnica Dubrovnik organizirali su proslavu Svetog Leopolda Bogdana Mandića i 12. susret Hrvata Italije u Svetištu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi 19. i 20. svibnja.

Kratke IZ HRVATSKE

OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA EU

Pitali smo: Znate li što donosi GDPR?

Organizacije moraju znati u svakom trenutku gdje su podaci njihovih klijenata i u koju svrhu se koriste. Također, ako vas netko zatraži povlačenje osobnih podataka, to morate biti u mogućnosti učiniti u zadanom roku!

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

GDPR – General Data Protection Regulation – Opća je uredba o zaštiti osobnih podataka koja se primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine. Ovo je opća

definicija uredbe koju biste, ukoliko imate bilo kakvih ‘dodirnih točaka’ s kontaktima i osobnim informacijama vaših klijenata, itekako trebali

zapamtiti. Što GDPR znači, što će nam donijeti i što su sve osobni podaci?

Puno je pitanja ‘u zraku’, a veliki broj vlasnika obrta, tvrtki... Nisu upućeni u

Aktualno 17

• 23. SVIBNJA 2018.

CIJENA GORIVA RASTE Cijene goriva ponovo su porasle. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, prosječna cijena benzina od ovog utorka iznosi 10,54 kune i veća je za 12 lipa u

to što bi zapravo od ovog petka – trebali raditi.

Prema službenim stranicama GDPR, zaštita osobnih podataka jedan je od osnovnih zadataka koje GDPR stavlja pred organizacije bilo da je riječ o osobnim podacima korisnika, klijenata ili zaposlenika. Organizacije moraju znati u svakom trenutku gdje su podaci njihovih klijenata i u koju svrhu se koriste. Također, ako vas netko zatraži povlačenje osobnih podataka, to morate biti u mogućnosti učiniti u zadanom roku. Koliko su s GDPR-om upoznati stanovnici Dubrovnika? U telefonskim razgovorima, moramo biti iskreni, jako malo njih je u potpunosti upućeno u odredbe, no dio vlasnika uslužnih zanimanja s kojima smo komunicirali svjesni su promjena koje nova odredba EU donosi. Neki su je već implementirali, neki se spremaju, neki ‘finaliziraju’...

Specifični segmenti rada

Moramo biti iskreni, malo stanovnika Dubrovnika u potpunosti upućeno u odredbe, no dio vlasnika uslužnih zanimanja s kojima smo komunicirali svjesni su promjena koje nova odredba EU donosi

Dokument Privola

Vrijedi dodati kako se GDPR-om najviše ‘kače’ upravo hoteli, hosteli... Koji barataju s cijelim nizom privatnih podataka svojih klijenata. Stoga su, mogli bismo reći, dobro pripremljeni na nove uredbe.

— U hostelu EuroAdria, kao dio EuroAdria Tours d.o.o., već smo implementirali zakon na zaposlenike preko dokumenta Privola zaposlenika kojim svaki uposleni daje privolu da mu se koriste osobni podaci.

Prema uputama HTZ-a gostima smo dužni tražiti podatke iz putovnice ili nekog drugog osobnog dokumenta na uvid zbog statističkih podataka, a za sada nemamo nikakve službene upute Ministarstva turizma odnosno HTZ-a vezano za GDPR – istaknuo nam je Ivica Vlašić, voditelj hostela EuroAdria.

U procesu implementacije je i još jedna tvrtka uslužne djelatnosti, Dental Centar Jurišić. Željana Jurišić istaknula nam je kako je Centar u procesu implementacije GDPR-a i kako su upoznati sa svim obavezama koje nova uredba nosi.

— Upravo smo u procesu implementiranja nove uredbe EU, dobili smo obavijesti i ugovore o zaštiti osobnih podataka, tako da – da, proučavamo i spremni smo za promjene u potpunosti. Proces je u tijeku – istaknula nam je Jurišić, koja je dodala kako im je briga o klijentima i praćenje uredbi na prvom mjestu.

odnosu na prošli tjedan, dok je dizel praktički probio granicu od 10 kuna – prosječna cijena je 9,98 kuna dok je prošlog utorka bila 9,82 kune, prenose nacionalni mediji.

U hostelu EuroAdria, kao dio EuroAdria Tours d.o.o. već su, istaknuo nam je voditelj hostela Ivica Vlašić, implementirali zakon na zaposlenike preko dokumenta Privola zaposlenika kojim svaki uposleni daje privolu da mu se koriste osobni podaci

Katija Pašeta, vlasnica Frizerskog studija Organic Look, također je u procesu implementacije ove uredbe. Kaže, s njom je upoznata i spremna je za izmjene i regulative o zaštiti osobnih podataka koje nam donosi EU. — Dobila sam upute na mail i pripremam se za novi način poslovanja.

Nije teško, treba implementirati sve podatke i to je to. U mom slučaju, ne bi trebalo biti problematično jer u naše poslovanje nije uključena velika količina podataka naših klijenata – ističe nam Pašeta.

O GDPR-u i novim uredbama itekako znaju iz dubrovačke agencije za vjenčanja ‘Yes I Du’.

— U svim našim ugovorima od samog početka poslovanja tvrtke imamo članak o koji podrazumijeva zaštitu privatnosti i osobnih podataka, a isti je u skladu s navedenim odredbama EU. Ugovore s dobavljačima koji trebaju osobne podatke naših klijenata ćemo svakako pojačati i uskladiti s GDPR uredbama. Također, s obzirom na specifičnost segmenta u kojem radimo kroz ugovor od klijenata uvijek tražimo dozvolu za eventualnu objavu detalja s njihovog vjenčanja. Prije objave svi materijali idu na odobrenje koje se u svakom trenutku može i povući ako klijent to od nas zatraži – istaknula nam je Martina Pavleković iz ‘Yes I Du’.

Za kraj dodajmo i novosti vezane za uredbe, iako još jednom moramo napomenuti kako biste trebali proučiti odredbe, jer nepoštivanje povlači za sobom i kazne. Za nadzor poštivanja odluke bit će, pretpostavlja se, zadužena AZOP – Agencija za zaštitu osobnih podataka, a (n)ova direktiva odnosi se na sve gospodarske subjekte koji posluju u EU, primjerice mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, javne institucije, tijela i agencije koje prikupljaju osobne podatke... A osobni podatak je, navodi se na stranicama GDPRa, ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tagova i kolačića na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, biometrijski i genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plaći, podaci o kreditnom zaduženju, podaci o računima u banci, podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji... Kao i sve ono čime se pojedinci mogu identificirati. Stoga, promislite dobro i ‘zaronite’ u pravila, jer vrijeme za početak primjene je – već sutra.

ZNAČAJNA DONACIJA

HGSS bogatiji za novo vozilo

G rado nač e l n i k Dubrov n i k a Mato Franković predao je ključeve nove ‘Dacie Duster’ pročelniku HGSSa – Stanice Dubrovnik Mariju Begiću ovog utorka.

Riječ je o vozilu nabavljenom proračunskom donacijom Grada Dubrovnika u iznosu od 150.000 kuna, za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Dubrovnik.

— Ovo je dio namjenskih sredstava koje smo HGSS-u osigurali u prošloj godini, od ukupno 350.000 kuna, a u ovoj godini je to još i više. Prvim Proračunom je osigurano 250.000 kuna, a rebalansom koji je pred nama osigurava se još dodatnih 250.000 kuna, znači ukupno pola milijuna kuna u ovoj godini. Više puta smo ponavljali koliko nam je HGSS važan, jednako kao i vatrogasci i sve ostale žurne službe.

Zavodu za hitnu medicinu smo također kupili novo vozilo i nastavljamo dalje s osuvremenjivanjem i pojačavanjem važnosti naših žurnih službi jer nikada ne znamo kada će nam one uistinu biti potrebne – rekao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Prepoznajući značaj HGSS-a unutar sustava zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, i ove i prošle godine osigurana su sredstva u Proračunu Grada, a prema najavama gradonačelnika HGSS će postati stalna proračunska stavka. U idućem razdoblju planirat će se sredstva za adekvatan objekt za sjedište dubrovačkog HGSS-a.

18 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

OKUPLJALIŠTE MLADIH KOJE JE PROJEKTIRAO NIKOLA DOBROVIĆ

‘U hostelu se rađa ljubav koja se širi dalje’ I dalje je potreban niz ulaganja, konačno i kompletna renovacija koja je jedan od važnijih zacrtanih planova za budućnost

Najemotivniji trenuci su kad nam se vrate ‘stari gosti’ koji su ljetovali u našem hostelu prije 30 i više godina te nam prepričavaju svoje uspomene Izgrađen je na padinama Montovjerne davne 1940. godine, prije masovne stambene izgradnje na tom području. Jedan je od projekata iz dubrovačkog opusa slavnog arhitekta Nikole Dobrovića. Riječ je o Omladinskom hostelu, prvom smještajnom

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

objektu ovakvog tipa u Dubrovniku pa i šire. Danas hostele pronalazimo ‘na svakom kantunu’, no Omladinski je hostel i nakon toliko godina omiljeno okupljalište mlađih generacija.

No, nisu samo mlade osobe klijentela koju privlači ovakav tip turističkog

boravka u što smo se mogli uvjeriti tijekom našeg posjeta. Kako nam govori voditeljica hostela Martina Krmek, uz njih, postoje gosti koji dolaze jer vole ovakav tip smještaja i druženja s ostalim gostima.

— Za njih je to svojevrstan stil i način

Aktualno 19

• 23. SVIBNJA 2018.

Stvara se međukulturalna povezanost koja se nekad pretvara i u velika prijateljstva

života. Dosta njih, primjerice, putuje samostalno s namjerom upoznavanja drugih ljudi i nastavka putovanja s njima. Nađu se na pola puta u ciljevima i željama. Stvara se međukulturalna povezanost koja se nekad pretvara i u velika prijateljstva. U hostelu se rađa ljubav koja se širi dalje – govori nam voditeljica hostela.

Kaže kako ‘svaki dan od gusta ide na posao’. Rad u ovom hostelu smatra ‘pozitivnim iskustvom’, a upravo to misle i brojni gosti koji su u njemu i odsjedali.

Svi se rado vraćaju

Tijekom srca sezone imaju stopostotnu popunjenost, kako nam ističe Krmek, unatoč sve jačoj i popularnijoj apartmanizaciji. Od Europe, Dalekog Istoka, preko Australije do Južne Amerike… Sve su to dijelovi svijeta iz kojih

HOSTELLING INTERNATIONAL Koliko soba ima hostel?

Omladinski hostel Dubrovnik ili Youth Hostel Dubrovnik dio je Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, koji je u sklopu svjetske hostelske grupacije Hostelling International. Osim u Dubrovniku, Omladinski hosteli Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza nalaze se u svim dijelovima Hrvatske – Pula, Rijeka, Veli Lošinj, Zadar, Zagreb. Pridruženi hosteli, članovi Hostelling International grupacije nalaze se u Biogradu, Karlobagu, Kaštel Štafiliću, Samoboru i Stari Gradu. Smještajni kapacitet dubrovačkog hostela sastoji se od 19 soba, četverokrevetnih i šesterokrevetnih, točnije od 82 kreveta. U ponudi je i, kako ju nazivaju, ‘vip soba’ s bračnim krevetom koju najčešće rezerviraju parovi i duže ostaju.

posjetitelji dolaze upravo u Omladinski hostel. Neki od njih su članovi asocijacije ‘Hosteling International’. Tako kad putuju te odsjedaju u hostelima diljem svijeta, koji su dio te grupacije, ostvaruju određene pogodnosti kako ih koji hostel nudi. A vrijedi napomenuti kako se brojni gosti rado i vraćaju.

— Najemotivniji trenuci su kad nam se vrate ‘stari gosti’ koji su ljetovali u našem hostelu prije 30 i više godina te nam prepričavaju svoje uspomene – priča nam voditeljica.

Jedan od razloga njihovog povratka su zaposlenici hostela koji svojim prisustvom, pomaganjem u raznovrsnim situacijama i na kraju sveprisutnim osmijehom, boravak gostiju čine nezaboravnim.

To su uz voditeljicu Krmek i Danijela Milivojević te Lea Dražeta koje ‘čuvaju stražu na recepciji’, dočekuju goste i spremno odgovaraju na sva postavljena pitanja. Uz njih, za vrijeme špice u sezoni, u noćnoj smjeni rade još dva zaposlenika. Upravo nas je Danijela gostoljubivo dočekala na samom ulazu, i kako to kod nas biva, ponudila kavom koju nismo mogli odbiti.

Došli smo za vrijeme doručka kada se centralni dio hostela pretvara u glavno okupljalište gostiju. Domaćice hostela, gospođe Zore i Marta, svakodnevno se brinu o pripremanju doručka.

Jedan minut se bavim papirologijom, dok već drugi provodim na krovu provjeravajući radove koje izvodi domar – Martina Krmek

1940. godine izgrađen je Omladinski hostel

Maslo, marmelada, žitarice, kava, čaj, sok i mlijeko samo su neke od namirnica koje se nalaze u ponudi. Vrijeme doručka idealno je vrijeme za upoznavanje i druženje kada gosti prepričavaju zanimljivosti prethodnog dana, ali i kada stvaraju zajedničke planove za dan koji slijedi.

Potrebna su brojna ulaganja

A svaki dan donosi nešto novo i za zaposlenice koje ‘drže na mjestu’ svaki kantun ovoga hostela.

— Jedan minut se bavim papirologijom, dok već drugi provodim na krovu provjeravajući radove koje izvodi domar – sa smiješkom nam govori Martina Krmek.

Hostel je kroz dugi niz godina prošao određene promjene i investicije.

Kako smo na samom početku spomenuli, riječ je o smještajnom objektu koji je izgrađen prije skoro 80 godina i predstavnik je turističke ponude koja i dalje traje. Krmek je istaknula kako ih često posjećuju studenti arhitekture iz cijelog svijeta u želji razgledavanja zgrade. No i dalje je potreban niz ulaganja, konačno i kompletna renovacija koja je jedan od važnijih zacrtanih planova za budućnost.

20 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

23. SVIBNJA 2018. • PRIJENOS VLASNIŠTVA Gadonačelnik Mato Franković potpisao je ugovor o darovanju 2/3 suvlasničkog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske ljetnikovca Bunić-Kaboga, čime Grad Dubrovnik postaje većinski vlasnik ljetnikovca.

VRIJEME ‘CURI’, OPREMA SE TEK NABAVLJA

Kad nam stižu kante za odvajanje otpada na kućnom pragu?

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dovoljno je baciti samo jedan pogled na pojedina odlagališta komunalnog otpada po gradu i okolici, da bismo shvatili kako kod mnogih još uvijek nije razvijena svijest o nužnosti odvajanja otpada. Ne pridržavaju se svi ni propisanih ura odlaganja otpada, a kamoli da će kućni otpad razdvajati i nositi u za to određene kontejnere. No, uskoro ćemo se morati naviknuti na takav sustav jer ćemo otpad odvajati na kućnom pragu. I dok jedni o tome uopće ne razmišljaju, drugi se pitaju – kad ćemo konačno dobiti spremnike za odvajanje na kućnom pragu. Odgovor na to pitanje potražili smo u Čistoći, a sve zato što je rok za primjenu Vladine uredbe koja se tiče i razvrstavanja otpada 1. studenog.

Oprema se nabavlja

Očekuje se kako će se primjenom nove Uredbe smanjiti količine miješanog komunalnog otpada te povećati količine odvojenog prikupljenog otpada s obzirom na to da je cilj omogućiti građanima što lakše i pristupačnije odvajanje otpada već na kućnom pragu

— Rok za primjenu spomenute Uredbe je 1. studenog 2018. godine odnosno od dana kad se ispune tehničko-tehnološki uvjeti za primjenu iste u cijelosti. U tijeku je provedba svih planiranih aktivnosti za primjenu Uredbe o komunalnom otpadu na području Grada Dubrovnika, kao što je postupak

Aktualno 21

• 23. SVIBNJA 2018.

ZATVORENO DO 7. LIPNJA Knežev dvor zatvoren je za posjetitelje do 7. lipnja 2018. godine zbog dovršetka radova na obnovi atrija.

U četvrtak, 7. lipnja Kulturno-povijesni muzej će raditi prema uobičajenom radnom vremenu, od 9 do 18 sati.

nabave odgovarajućih spremnika i opreme – navode iz Čistoće. Također posebno naglašavaju kako je jedna od glavnih postavki Uredbe da se stanovništvu omogući odvajanje otpada.

— Tu obvezu smo dakle već izvršili.

Naime, sustav odvojenog prikupljanja otpada u gradu Dubrovniku uspostavljen je tijekom 2014. godine postavljanjem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada različitih zapremnina na postojeća odlagališta na pozicijama gdje nam je prostor dozvoljavao. Također, otvorena su i reciklažna dvorišta, na lokaciji Pod Dubom i u Novoj Mokošici. Iz godine u godinu stopa odvajanja otpada u gradu Dubrovniku raste. Za 2016. godinu postotak odvojeno prikupljenog otpada iznosio je oko 13 posto, a za 2017. oko 20 posto. Ovaj podatak se odnosi samo na količine otpada koje je prikupila Čistoća te ne uključuje količine koje su hotelske kuće ili pojedini trgovački lanci predali drugim ovlaštenim oporabiteljima – navode iz ove gradske komunalne tvrtke.

— Očekuje se kako će se primjenom nove Uredbe smanjiti količine miješanog komunalnog otpada te povećati količine odvojenog prikupljenog otpada s obzirom na to da je cilj omogućiti građanima što lakše i pristupačnije odvajanje otpada već na kućnom pragu. Svaka promjena zahtjeva određeno vrijeme prilagodbe, a u praksi će se najbolje vidjeti prednosti i nedostaci – navode iz Čistoće.

Inače, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća usvojen je Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine u kojem je istaknuto kako će postotak odvajanja za pet godina biti 60 posto.

Zanimljivo je kako su u Prelogu još 2015. godine reciklirali upravo tih 60 posto od ukupno prikupljenog otpada! To nam dovoljno govori koliko je Dubrovnik po ovom pitanju daleko od nekih gradova i općina u Hrvatskoj.

Kad možemo dakle očekivati spremnike na kućnom pragu kako bismo i mi na krajnjem jugu u svojim domovima počeli odvajati otpad?

— Naši sugrađani će dobiti spremnike kada se ispune tehničko-tehnološki uvjeti odnosno nabavi sva potrebna oprema. Početkom travnja ove godine Fond je objavio javni poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Nakon provedenog javnog poziva, Fond će provesti otvoreni

postupak nabave istih. Očekivani rok isporuke bit će sukladno terminskim planovima odabranih ponuditelja na javnoj nabavi – navode iz dubrovačke Čistoće.

Oni znaju kako

A što je s ostalim gradovima u Hrvatskoj? Jesu li i u kolikoj mjeri oni spremni za odvajanje otpada u domovima građana? Naišli smo tako na podatak kako je dio građana Velike Gorice još prije godinu dana dobio plave i žute kante za odvajanje otpada na kućnom pragu. U prvoj fazi preko 6500 građana u stambenim zgradama dobilo je spremnike, dok ih je prije godinu dana dobilo više od 3000 korisnika u obiteljskim kućama. Ukupno je u obje faze obuhvaćeno gotovo 10 tisuća korisnika, odnosno oko 50 posto. I za općinu Pisarovina smo pronašli kako se već dulje vrijeme otpad odvaja na kućnom pragu, a od 2002. godine čipirane kante uvela je Crikvenica pa Crikveničani plaćaju odvoz samo otpada iz kanti, koji se plaća po količini odloženog, a upravo to uskoro čeka cijelu Hrvatsku. Plaćat ćemo dakle onoliko koliko otpada proizvedemo. Ostali otpad se u Crikvenici odvaja u posebne, besplatne vreće koje komunalci odvoze s kućnih pragova. Na taj se način odvaja trećina otpada, baš kao i u Osijeku koji gotovo trećinu otpada odvaja na kućnom pragu građana. I Krk je poznat po odvojenom skupljanju i to duži niz

Prelog je još 2015. godine došao na 60 posto odvojenog otpada

Za 2016. godinu postotak odvojeno prikupljenog otpada u Dubrovniku je iznosio oko 13 posto, a za 2017. oko 20 posto

godina, a dostigli su cilj kojeg Hrvatska mora ispuniti do 2020. – odvojeno prikupljaju 50 posto otpada. Još krajem 2014. godine započeli su s odvozom otpada ‘od vrata do vrata’ pri čemu su domaćinstva dobila dvije kante – smeđu za biorazgradivi otpad i zelenu za miješani.

Pilot projekti

Inače, i Dubrovnik ima svoje testne zone – Štikovicu i Zaton.

— U srpnju prošle godine u Štikovici je započeo pilot projekt prikupljanja otpada s kućnog praga, a odnedavno i u Zatonu. Reakcije mještana su pozitivne, a i mi u Čistoći smo zadovoljni ovim načinom prikupljanja otpada s kućnog praga. Naravno, riječ je o manjim sredinama gdje su uglavnom obiteljske kuće te nije bilo većih problema oko provedbe ovakvog načina prikupljanja otpada – zaključili su iz Čistoće.

Ono što nas tek čeka jest – edukacija.

— Čistoća je do sada provodila edukacije kroz škole, vrtiće te hotelske kuće, putem tiskovina, kao i tiskanjem uputa o odvajanju otpada na poleđini svojih računa. Svakako će se aktivnosti i nastaviti. Upravo je ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao natječaj za prijave projekta edukativno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, a nositelj tog projekta je Grad Dubrovnik – istaknuli su iz gradske komunalne tvrtke.

22 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

IVANA MATIĆ, OSNIVAČICA MREŽE PODUZETNICA I POSLOVNIH ŽENA ‘WOMEN IN ADRIA’

Majke poduzetnice treba porezno rasteretiti Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža/Martina Cvek/Women in Adria

Postotak otvaranja tvrtki s vremenom se definitivno sve više povećava u korist žena. Činjenica je kako žene danas više pokreću vlastite poslove nego muškarci. Takav je trend i u svijetu

Glavni okidač za pokretanje vlastite poduzetničke priče bio je taj što sam u financijskoj krizi ostala bez posla – započinje Ivana Matić, osnivačica mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria. U Dubrovnik ju je dovela konferencija ‘Mogućnosti financiranja za poduzetnice’ na kojoj, zajedno sa suradnicama, želi upoznati žene iz cijele Hrvatske s brojnim mogućnostima i programima koji im se nude u poslovnom svijetu. A putem branda Women in Adria, svakodnevno se susreće s brojnim ženama kojima pomaže i pruža podršku u izgradnji poslovnih karijera.

— Pomažemo im u tranziciji od zaposlenice do poduzetnice. Imamo cijelu paletu ponuda, usluga, proizvoda te najvažnije inspiraciju za ambiciozne žene koje žele uspjeti – istaknula je Matić. Sa svojim se članicama, kojih je trenutno 200 iz cijele Hrvatske, ponajviše Zagreba, druži svakodnevno i zna za sve njihove uspjehe, ali i probleme.

A kako je sve počelo? Vratila nas je u 2012. godinu kada je sa suradnicama počela raditi na projektima na području networkinga. Matić je, naime, na vlastitom primjeru osnivanja tvrtke, među ostalim shvatila kako su žene u području networkinga, odnosno umrežavanja, slabije od muškaraca.

— I to je razlog zašto nema više poduzetnica i puno žena na vodećim pozicijama u tvrtkama. Do njih se dolazi najčešće putem kontakata. Neće vas nitko naći na cesti, morate graditi network za

karijeru – rekla je Matić.

Prvi projekt bio je ‘Networking breakfast’ koji se održava i danas. Kako ističe, žene izrazito vole ovaj događaj i rado prisustvuju. No, primijetila je kako njena poslovna aktivnost ne može sadržavati samo događaje. Htjela je proširiti cijelu priču.

— Radimo na brojnim projektima, imamo i prvu franšizu u Makedoniji te posjedujemo i medijsku platformu.

Tako da, kad pokrenete vlastiti biznis, možete imati savršen poslovni plan.

Ali u dodiru s tržištem – pada u vodu.

I jedino što možete je početi i nastaviti plivati. Napredovali smo kroz godine, zbog čega sam jako sretna. Saznala sam zanimljivu vijest kako studenti na jednom ljubljanskom fakultetu rade case study na našem portalu. Uz to imamo i kopiju našeg projekta u Albaniji. Očito dobro radimo – rekla je Matić koja se od samog početka susretala s brojnim komentarima, što pozitivnim, što negativnim, od strane žena i muškaraca.

Žene pokazuju veći interes

U javnosti se spominje kako čak trideset posto poduzetništva u Hrvatskoj čini ono žensko. Matić ističe kako te statistike u potpunosti nisu točne.

— Govorimo o prosječnim brojkama i postocima koje se uvijek spominju i ‘vrte’ u javnosti. Niti jedna institucija ne vodi brigu o tim brojevima kako treba. Zbog toga se mi i ne bavimo brojevima. Bavimo se poduzetnicama, stalno smo među njima i svakodnevno provjeravamo kako – dišu – govori nam Matić. Velik broj žena želi pokrenuti ponajviše u razdoblju između 35 i 45

Aktualno 23

• 23. SVIBNJA 2018.

godine. Naime, žele drukčiji životni stil. Također, žene imaju veće sklonosti prema poduzetništvu od muškaraca.

— Postotak otvaranja tvrtki s vremenom se definitivno sve više povećava u korist žena. Činjenica je kako žene sve više pokreću vlastite poslove nego muškarci. Takav je trend i u svijetu.

Definitivno će se u skorašnje vrijeme to moći izraziti i vidjeti u brojkama – rekla je Matić.

No unatoč povećanju broja poduzetnica u poslovnom svijetu, Matić se slaže kako je svijet poduzetništva za žene ipak teži. Naime, ističe kako na to utječe više razloga, osim balansiranja između poslovnog i privatnog života.

— Tvrtke u ženskom vlasništvu puno sporije rastu. U dugoročnom smislu govorimo o stabilnijim, profitabilnijim ima, ali u kratkom roku ne, zbog – djece. Žene balansiraju obitelj i posao.

A ako vi i kuhate ručak i odvozite djecu. Budimo realni… Taj posao ne može toliko rasti, to je činjenica. Javnost mora shvatiti kako su te žene na tržištu i bore se za svoj opstanak. Uz to su angažirane u obiteljskom ‘poslu’– rekla je Matić zbog čega su pokrenule peticiju pod naslovom ‘Majčintvo ne smije ugrožavati žensko poduzetništvo’. Time se poduzetnicama želi dodijeliti poticaj za čuvanje djece i održavanje kućanstva.

— Ili da ti troškovi budu porezno priznati. Govorimo o troškovima koji nastaju kako bismo se mogle baviti poslom i efektivno raditi osam sati.

To je nešto što bi zasigurno pomoglo poduzetnicama i u što bi država trebala investirati. Utjecalo bi zasigurno na brži rast njihovih tvrtki – kaže nam Matić.

— Rekli smo kako s njima dišemo i znamo kako je teško. Poduzetnice nemaju porodiljnog dopusta. Rade s trbuhom do zuba do posljednjeg dana.

Ne pita ih Porezna od kuda ćete platiti PDV, moraju zaraditi za plaće ljudima…

To je zaista težak život, ako su tu uključena i djeca. Vi ste jednostavno prepušteni sami sebi. Isto tako, ako se bavite obitelji i poslom, nemate vremena izlaziti po događajima i tako širiti poslovanje. Muškarcima je to normalno koji imaju svoje tvrtke. On pođe na događaj i širi biznis, a žena je doma s djecom – rekla je Matić koja unatoč svemu ima riječi hvale za sve angažirane muževe koji prate u stopu i podržavaju njihove žene poduzetnice.

Dolazi bolje vrijeme

Hoće li se smanjiti izazovi i problemi za poduzetnice u budućnosti? Matić je optimistična. Kako kaže, možemo govoriti o boljoj poslovnoj situaciji za poduzetnice za razliku od prijašnjih

godina.

— Mislim kako smo i mi tome doprinijele. Nama se svakodnevno javljaju žene koje su pokrenule vlastite poduzetničke tvrtke jer su upravo na našem portalu pročitale inspiratiavne priče.

Ako je žena nezadovoljna na poslu, ili nema posla… Nakon čitanja intervjua sa ženama koje su uspjele, dobiju dodatnu motivaciju. Bitne su zajednice poput naše gdje se žene nalaze među sebi sličnima – rekla je Matić. Ističe kako je nomalno shvaćanje u društvu ono u kojem muškarci imaju i ‘vrte’ ogromne novce. No kad je žena u istoj situaciji, ‘to nije normalno’.

— Zašto nije sa svojom djecom, zašto ‘ganja’ karijeru? Velike su predrasude prema poduzetnicama. S druge strane, navikli smo vidjeti žene na vodećim pozicijama, kao što su direktorice kojih je 20 posto u Republici Hrvatskoj. Dakle, to je ipak prihvaćenije nego žene koje su pokrenule vlastiti posao – rekla je Matić. No, žene se na vodećim pozicijama, po pitanju plaća i statusa, ne nalaze u istom položaju kao i muškarci. Matić je spomenula primjer kako je nedavnom događaju bivša prva dama SAD-a Michele Obama istaknula kako postoji pomak, no isto tako postoji jedan uočljiv problem.

— Rekla je kako su žene uspjele ‘dobiti svoje mjesto za stolom’, ali kako su još uvijek previše zahvalne za to mjesto.

Zbog toga ne ‘drmaju’ svijet. Postoji jedno pravilo koje je postavljeno po principu kako moraju postojati tri žene kako bi taj ženski leadership imao efekt.

Ako je samo jedna, ona je samo sretna što se nalazi u tom poslovnom svijetu i neće ništa mijenjati – govori nam Matić. Dodaje kako žene, koje su prve ušle u poslovni svijet, nisu podržavale druge žene koje su htjele ući u poslovni svijet. Smatrale su, naime kako, ‘na taj način ugrožavaju njen položaj i postaju joj velika konkurencija’, ističe

Najvažnije od svega je, kad shvatite što želite raditi, morate biti svjesne kako će to biti dugi niz godina ‘krvavog’ rada.

I ništa se ne događa preko noći

Matić. No, primjećuje kako se vrijeme mijenja, postoji pomak, pogotovo među mlađim generacijama.

Bavimo se poduzetnicama, stalno smo među njima i svakodnevno provjeravamo kako – dišu

Nama se svakodnevno javljaju žene koje su pokrenule vlastite poduzetničke tvrtke jer su upravo na našem portalu pročitale inspiratiavne priče

Potrebna je ljubav i strast

Trenutno najviše poduzetnica pokreće svoje tvrtke u uslužnim djelatnostima, na području consultinga i u pružanju intelektualnih usluga. Tako je na sjeveru Hrvatske. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, žene se odlučuju na pokretanje vlastitog posla u turističkoj poslovnoj sferi. No to nije u samom početku bilo tako. Prve su poduzetnice pokretale tvrtke osobnih usluga, kao što je frizerstvo. A sada svoje korporativno iskustvo i znanje žele pretočiti u stvaranje vlastite poduzetničke budućnosti. A kako Matić i suradnice mogu pomoći?

— Poduzetnicama putem naše medijske platforme pomažemo u promociji.

U većini slučajeva se napravi viralni efekt i brojni mediji se zainteresiraju za njihove priče. Omogućavamo edukacije našim poduzetnicama koje apliciramo na određene fondove. Prošle godine smo radili edukaciju iz marketinga, a trenutno apliciramo edukaciju za online prodaju odnosno web shopove. Zahvalni smo što surađujemo s brojnim partnerima i velikim tvrtkama gdje poduzetnice također mogu dobiti pogodnosti – kaže nam Matić.

Svim onim ženama koje žele pokrenuti poručuje kako prvo trebaju razmisliti što ih veseli i što vole raditi.

— Možete hobi i prethodno iskustvo pretvoriti u posao. Znači, ako ste radili za nekoga, možete to raditi i za sebe. A možete se upustiti u nešto treće, ako vide priliku. Najvažnije od svega je, kad shvatite što želite raditi, morate biti svjesne kako će to biti dugi niz godina ‘krvavog’ rada. I ništa se ne događa preko noći. Potrebna je ljubav i strast, i uvijek će isplivati rješenje – zaključuje Matić.

24 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

NAČELNIK OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA SILVIO NARDELLI

Očekujemo novog investitora u Hotele Plat Razgovarao Baldo Marunčić Foto Općina Župa dubrovačka

U Hotelima Plat očekujemo novog, jedinstvenog investitora, čim se riješi 25 posto udjela Agrokora. Postoji interes pojedinih tvrtki

Možemo se pohvaliti s preko 500 djece u jaslicama i dječjem vrtiću te s preko 800 djece u osnovnoj školi. Po posljednjem smo popisu 2011. godine imali osam i pol tisuća stanovnika, ali vjerujem da danas imamo skoro deset tisuća. Župa je sigurno poželjno mjesto za život Župljani će 26. svibnja proslaviti Dan Općine te obilježiti 26. obljetnicu oslobođenja, a tim povodom smo s načelnikom Silvijom Nardellijem protresli aktualne župske teme, s posebnim naglaskom na turistička ulaganja.

Kakva je trenutna situacija u vezi

aneksa ugovora o realizaciji Projekta Kupari I.?

Sukladno provedenom javnom natječaju i potpisanom osnovnom ugovoru investitor Avenue ulaganja dobio je pravo gradnje na državnom zemljištu te koncesiju na pomorsko dobro na 99 godina. U natječajnoj ponudi brend

Jedina je mogućnost da brza cesta, ili po meni možda čak i dvotračna cesta, ide iznad svih župskih mjesta. Znamo da je teren poprilično zahtjevan, ali svako drugo rješenje koje bi cestu trasiralo kroz Župu nije prihvatljivo

je bio Marriott, odnosno Ritz Carlton, ali je kasnije došlo do izmjene. Novi brend je također vrhunski i apsolutno prihvatljiv, Four Seasons. Međutim, na Vladu RH išao je prijedlog aneksa koji nije bio do kraja usuglašen s investitorom. Prošli tjedan je na povjerenstvu, kojem sam član, usuglašen tekst aneksa te smo se dogovorili oko 2–3 primjedbe investitora. Prijedlog ćemo uputiti investitoru i kad ga on prihvati, slijedi odluka Vlade, a potom i potpis aneksa ugovora Ministarstva državne imovine s investitorom. Sukladno tom aneksu, investitor je općini dužan u roku od 60 dana dostaviti smjernice za izradu UPU Kupari I. Vjerujem da će brzo stići. Nažalost, s obzirom na čitavu proceduru donošenja, sama izrada plana će potrajati realno od osam do dvanaest mjeseci. Naša je obveza da plan izradimo u što kraćem roku.

Koliko se razvitak turističkog sektora posljednjih godina osjetio u Župi?

Prošle smo godine imali najuspješniju turističku sezonu dosad. Kad zbrojimo hotelski i privatni smještaj, imali smo 540 tisuća noćenja. To je daleko od predratnih brojki kad je Župa u sastavu tadašnje Općine Dubrovnik ostvarivala milijun i pol noćenja, ali nama te brojke sigurno nisu imperativ niti bi bilo dobro da se takve brojke vrate. Hoteli Dubrovačke rivijere s 1500 kreveta – Astarea, Mlini i Sheraton, su visoke kategorije, a to očekujemo u budućnosti u Kuparima i Platu.

U hotelima projekta Kupari I., koji su imali 1500 kreveta, investitor Avenue ulaganja želi graditi hotele s kapacitetom manjim od 500 kreveta koji bi bili vrhunski hotelski smještaj. To je jasan smjer. Što je s Hotelima Plat?

Hotele Plat privatizirala je tvrtka KHA – Karisma Hotels Adriatic, kupivši većinski udio dionica od države. Međutim, Agrokor je suvlasnik KHA 25 posto, uz Karisma International s 25 posto i

Aktualno 25

• 23. SVIBNJA 2018.

Nexus fond s 50 posto, a kriza u Agrokoru blokirala je projekt. Očekujemo da će Agrokor prodati svoj udio, a imam neslužbene informacije kako su i ostali suvlasnici također voljni prodati svoj udio. Zato u Hotelima Plat očekujemo novog, jedinstvenog investitora, čim se riješi 25 posto udjela Agrokora.

Postoji interes pojedinih tvrtki. Jasno da nismo sretni jer vrijeme prolazi.

Prema dogovoru s Karismom, 2019. godine hotelski kompleks je trebao biti otvoren. Nažalost, sve je to stalo, ali ipak, dio smještajnih kapaciteta u vlasništvu Hotela Plat je iznajmljen jednoj dubrovačkoj agenciji, tako da se ipak ostvaruju određena turistička noćenja.

Kad je riječ o razvoju Župe dubrovačke, kanalizacija je uvijek vruće pitanje. Što se još ima za učiniti?

Prioritet nam je izgradnja fekalne odvodnje s područja Čibače i poslovne zone. Dogovorili smo s Hrvatskim vodama njihovu pomoć pa vjerujem da smo na početku rješavanja tog problema. U jednoj smo fazi isprojektirali i trasu za naselja Soline i Plat, kao i šetnicu koja slijedi trasu kanalizacije.

Imamo glavni projekt mehaničkog uređaja za pročiščavanje, ali prema projekciji budućih korisnika, od stanovnika do hotela, Europska unija traži biološko pročiščavanje.

Spomenuli ste šetnicu, lungo mare kroz Župu. U kojoj je fazi?

Prošle i ove godine smo izdvojili sredstva za uređenje šetnice. Još ranije smo uredili dio uz lukobran i privezište za barke u Srebrenom, a taj dio sad spajamo s dijelom ispod hotela Sheraton, pa kroz Srebreno do ranije izgrađene šetnice kroz park Striježice. Vrijednost te investicije je oko 6,5 milijuna kuna i pri samom je završetku.

Tražili ste da se trasa buduće brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, koju su u Hrvatskim cestama ucrtali kroz Župu, izmakne na prostor iznad župskih naselja. Je li usvojena primjedba općine?

Postojao je nesklad prostornih planova Župe dubrovačke, ali i grada Dubrovnika, Konavala te Dubrovačko-neretvanske županije, s rješenjima Hrvatskih cesta. Na sastanku s IGH, koja radi prometnu studiju, razriješili smo te dubioze. Jedina je mogućnost da brza cesta, ili po meni možda čak i dvotračna cesta, ide iznad svih župskih mjesta. Znamo da je teren poprilično zahtjevan, ali svako drugo rješenje koje bi cestu trasiralo kroz Župu nije prihvatljivo. Podijelila bi općinu na dva dijela, što ne dolazi u obzir. Očekujem da će HC čim prije to početi projektirati.

Uz to, poslije turističke sezone očekujem završetak cjelokupnog raskrižja Srebrenog, koje zbog problema s vodovodom nije odrađeno u dijelu ulaza s magistrale u Ulicu Bruna Bušića.

Također, Hrvatske ceste postavljaju semaforizaciju na raskrižju magistrale, poslovne zone i budućeg groblja Dubac, što bi trebalo biti gotovo u iduća dva tjedna. Time bismo omogućili lakši izlazak iz poslovne zone, što je bio velik problem. Kao općina smo učinili puno na rješavanju prometnih problema na magistrali, od raskrižja i ugibališta do nogostupa i javne rasvjete, a od HC-a očekujemo realizaciju projekta poboljšanja uvjeta za vozače i pješake.

Riječ je o više klizišta, kolnih prilaza, nogostupa, javnoj rasvjeti pa i oborinskoj odvodnji. Tako bismo magistralu, koja danas više sliči gradskoj ulici, učinili koliko-toliko prihvatljivijom, čime bismo izdržali do izgradnje brze ceste iznad Župe. Župa dubrovačka jedna je od rijetkih općina koja nema problem s demografijom?

Možemo se pohvaliti s preko 500 djece u jaslicama i dječjem vrtiću te s preko 800 djece u osnovnoj školi. Po posljednjem smo popisu 2011. godine imali osam i pol tisuća stanovnika, ali

Očekujem da ćemo u idućoj godini raspisati natječaj za prvu fazu izgradnje grobnica te svih pratećih objekata

26

godina prošlo je od oslobađanja Župe dubrovačke u Domovinskom ratu

Kao općina smo učinili puno na rješavanju prometnih problema na magistrali, od rakrižja i ugibališta do nogostupa i javne rasvjete, a od HC-a očekujemo realizaciju projekta poboljšanja uvjeta za vozače i pješake

vjerujem da danas imamo skoro deset tisuća. Župa je sigurno poželjno mjesto za život. Općina je prije dvije godine kupila zemljište za dogradnju postojeće zgrade osnovne škole te zajedno sa Županijom radimo na projektiranju proširenja škole, kao i na projektu tzv. tople veze između škole i školske sportske dvorane. Dječji vrtić u Kuparima je isprojektiran, a čekamo dozvole za rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg objekta.

Koliko ste zadovoljni trenutnim stanjem razvoja groblja Dubac?

Zadovoljan sam. Ima tu određenih teškoća, ali sve to ipak ide prema planu.

U ovoj kalendarskoj godini izgrađena je pristupna cesta do obuhvata groblja, a u realizaciji je izgradnja tzv. južnog potpornog zida, kao i ostalih zidova unutar obuhvata groblja, čime se stvaraju platoi za izgradnju grobnica. Očekujem da ćemo u idućoj godini raspisati natječaj za prvu fazu izgradnje grobnica te svih pratećih objekata.

Jesu li vam u razvoju projekata i dalje najveća prepreka imovinskopravni odnosi?

To je uvijek tako. Čak i kad je riječ o najmanjem projektu, zadaju nam poprilično velike muke.

26 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

Crna kronika BUDITE NA OPREZU

Na bankomatu pronađen ‘skimmer’

Na bankomatu u zoni povijesne jezgre Dubrovnika policijski su službenici proteklog tjedna, a nakon dojave građana, pronašli tzv. ‘skimmer’, odnosno uređaj za očitavanje bankovnih kartica.

Radi se o elektronskom sklopu s video kamerom i baterijom čija je svrha očitavanje zaštićenih podataka bankovnih kartica. Za sada nije utvrđeno da je postavljenjem ‘skimmera’ došlo do materijalne štete, a policija je uređaj izuzela i provodi kriminalističko istraživanje u cilju utvrđivanja osoba ili osobe koje su ga postavile.

— Kako bi izbjegli mogućnost zlouporabe bankovnih kartica i krađe identiteta, ovim putem želimo dati upozorenje našim sugrađanima da prilikom korištenja bankomata apsolutno poštuju sigurnosne upute otisnute na bankomatima. Ukoliko uočite bilo kakve neuobičajene detalje, molimo da o tome bez odgode obavijestite banku ili policiju na broj 192 – navode iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

TJEDAN NA CESTAMA U proteklom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 18 prometnih nesreća. Jedna osoba je teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

RAZBOJNIŠTVO NA KONALU

Damiru Katani nepravomoćno pol godine zat Kataniću je nepravomoćno izrečena kazna zatvora od tri i pol godine Damir Katanić ovog je ponedjeljka na Županijskom sudu u Dubrovniku nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora zbog razbojništva na Gornjem Konalu, a do pravomoćnosti presude branit će se sa slobode.

Inače, Kataniću je još početkom studenog 2017. godine ukinut istražni zatvor te se branio sa slobode.

Razbojništvo za koje je danas nepravomoćno dobio 3,5 godine zatvora

BRZINA I ALKOHOL

Motociklist izgubio nadzor i udario u dva vozila Uslijed sudara motocikl se nastavio nekontrolirano kretati te udario u drugo vozilo

Izgubivši nadzor nad motociklom prešao je u suprotnu kolničku traku i udario u automobil Teže ozljede zadobio je motociklist u prometnoj nesreći koja se protekle subote, 19. svibnja dogodila na dijelu državne ceste D-8 u Slanome.

Prema izvješću policijske-uprave dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 41-godišnji vozač motocikla, krećući se u pravcu

Aktualno 27

• 23. SVIBNJA 2018.

iću o tri i tvora dogodilo se, podsjetimo, 12. rujna 2017. na Gornjem Konalu, u kući poduzetnika Žarka Knega.

Katanić je, kako je bilo navedeno u optužnici, s prethodno stvorenom namjerom da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist, ušao u stan na Gornjem Konalu i uperio pištolj u ženu koja se u njemu zatkela rekavši joj da mu preda novac koji ima. Na to mu je ona predala metalni sef s kojim se udaljio iz stana.

Razbojništvo se dogodilo 12. rujna 2017.

Dubrovnika, vozeći pod utjecajem alkohola, poradi brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika izgubio nadzor nad upravljačem motocikla.

Tada je prešao na suprotnu kolničku traku i udario u osobni automobil koji je dolazio iz suprotnog smjera. Uslijed sudara motocikl se nastavio nekontrolirano kretati te udario u drugo vozilo koje je također dolazilo iz suprotnog smjera. Vozač motocikla pri padu je zadobio teže ozljede te je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolinici.

Foto: Facebook/Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica

REPUBLIKAHRVATSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GRADDUBROVNIK Gradonačelnik KLASA: 940–01/18–01/47 URBROJ: 2117/01–01–18–03 Dubrovnik, 15. svibnja 2018. g.

Temeljem Zakona o cestama (’Narodne novine’, broj: 84/11., 18/13., 22/13.,54/13., 148/13. i 92/14.) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnjeg ureda, KLASA: 932–01/12–02/182, URBROJ: 541–03–1–12–28 od 24. listopada 2012. godine, Grad Dubrovnik objavljuje

JAVNI POZIV Kojim Grad Dubrovnik, kao pravna osoba u čijem vlasništvu se nalaze nerazvrstane ceste na administrativnom području Grada Dubrovnika, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena Ulica Fra Filipa Grabovca, od spoja s Ulicom Dr. Ante Šercera do kraja navedene ulice, o započinjanju postupka evidentiranja u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Nositelji prava na zemljištu (obavezno donijeti dokaz o vlasništvu) koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, kojeg je izradilo društvo Geodet d.o.o. iz Dubrovnika, Ivana Meštrovića 1, od ovlaštenog inženjera Marina Kneževića dipl.ing.geod. broj ovlaštenja: Geo 419.

REPUBLIKAHRVATSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GRADDUBROVNIK Gradonačelnik KLASA: 940–01/18–01/50 URBROJ: 2117/01–01–18–01 Dubrovnik, 15. svibnja 2018. g.

Temeljem Zakona o cestama (’Narodne novine’, broj: 84/11., 18/13., 22/13.,54/13., 148/13. i 92/14.) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnjeg ureda, KLASA: 932–01/12–02/182, URBROJ: 541– 03–1–12–28 od 24. listopada 2012. godine, Grad Dubrovnik objavljuje

JAVNI POZIV Kojim Grad Dubrovnik, kao pravna osoba u čijem vlasništvu se nalaze nerazvrstane ceste na administrativnom području Grada Dubrovnika, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama preko kojih prolazi nerazvrstana cesta kao i nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena ulica Eugena Kvaternika (k.č. 2154/1, k.č. 2153 te dijelu k.č. 2130/3 i dijelu k.č. 2130/2, na č. zem.

550/6, 550/17 te dijelu č. zem. 550/76 i dijelu č. zem. 550/52) u k.o. Dubrovnik (Gruž) o započinjanju postupka evidentiranja u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Nositelji prava na zemljištu (obavezno donijeti dokaz o vlasništvu) preko kojih prolazi nerazvrstana cesta i nositelji prava na nekretninama koje neposredno koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, kojeg je izradilo društvo Habitat geo d.o.o. iz Dubrovnika, Vukovarska 22 (zgrada Mercante, II. kat), od ovlaštenog inženjera Mladen Galinović dipl.ing.geod. broj ovlaštenja: Geo 869.

Vrijeme početka obilježavanja je 29. svibnja 2018.g. u 9h na licu mjesta.

Vrijeme uvida u geodetski elaborat: svaki radni utorak i srijedu od 14–16h u periodu od 29. svibnja 2018.g. do 12. lipnja 2018. g.

Vrijeme početka obilježavanja je 28. svibnja 2018.g. u 9h na licu mjesta.

Vrijeme uvida u geodetski elaborat: 30. svibnja 2018.g. s početkom 9h u prostorima Habitat geo d.o.o. na adresi Vukovarska 22, Dubrovnik.

GRADONAČELNIK Mato Franković

GRADONAČELNIK Mato Franković

28 Aktualno

23. SVIBNJA 2018. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

U Metkoviću više od 1200 folkloraša!

GODIŠNJICA OTRANTSKE BITKE

‘Prevlaka će u b simbol mira, a

‘Veliko hvala metkovskim amaterima okupljenima u Kulturno umjetničkom društvu Metković’ ŽUPANIJA Otvaranje 34. manifestacije ‘Na Neretvu misečina pala’ održalo se u subotu u Metkoviću, a okupilo se više od 1200 folkloraša.

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je manifestaciji i izrazila ‘veliko hvala metkovskim amaterima okupljenima u Kulturno umjetničkom društvu Metković koji svojim radom promiču kulturne vrijednosti kako našeg Metkovića, tako i cijele nam Dubrovačko-neretvanske županije’.

— Njihov rad prepoznat je u Županiji i stoga je nagrada na ovogodišnjoj svečanoj sjednici Županijske skupštine stigla u prave ruke – članovima KUD-a Metković. Županija podržava prijedlog uprave KUD Metković koja u svom planu ima proširiti Smotru i od sljedeće godine obilježiti je u u znaku jadransko-jonske regije. Kao i do sada uvijek ćemo pomagati i podupirati ovakve i slične manifestacije. Vjerujem da će u svim dijelovima naše županije u kojima se smotra proširila biti veselo i lijepo – rekla je zamjenica Marević.

U sklopu manifestacije održan je i Međunarodni sajam poljoprivrednih i ruralnih proizvoda Eko rural.

Ova tvrđava će odražavati zajedništvo svih naroda koji su činili Austrougarsku i šire EDUKACIJA O BAŠTINI PELJEŠCA

O stonskoj torti, kamenicama, vinu...

Održan je i sajam Eko rural

Sudionici su otkrivali arome vina, naučili kako pravilno otvoriti pjenušac, kako pronaći najbolje vino za pojedino jelo

Aktualno 29

• 23. SVIBNJA 2018. ŠTO JE GDPR? Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je seminar na temu ‘Zaštita osobnih podataka-GDPR’ za sve korisnike Poduzetničkog

inkubatora Dubrovnik. Nepoštivanje novih pravila, koja stupaju na snagu 25. svibnja, može rezultirati novčanim kaznama do 20 milijuna eura ili 4 posto godišnjeg prometa.

‘ZDRAV ZA 5’

budućnosti biti a ne rata’ KONAVLE Ceremonija obilježavanja 101. godišnjice tzv. Otrantske bitke, najveće pomorske bitke u Prvom svjetskom ratu održana je proteklog tjedna na Prevlaci. Nazočili su joj načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem i pročelnikom Mario Curićem.

U svečanosti su sudjelovali i predstavnici Udruge mađarske mornarice, povijesna postrojba iz Budimpešte i predstavnici Rotary club iz Gyora te predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić. Položeni su vijenci na spomen ploču, a bilo je govora i o skorom početku obnove tvrđave i budućoj suradnji.

— Ova tvrđava će odražavati zajedništvo svih naroda koji su činili Austrougarsku i šire. Mi ćemo tu imati Muzej austrougarske mornarice, a ta država

PELJEŠAC Besplatna trodnevna edukacija ‘Gastronomski turistički doživljaj – prezentiranje gastro baštine, posluživanja pića i vještine kušanja vina’ održana je proteklog tjedna na Pelješcu u sklopu projekta Povijest na zrnu soli, a u organizaciji Općine Ston.

O malostonskoj kamenici, načinima uzgoja i razlici u odnosu na ostale vrste kamenica, govorio je Tomislav Šare u restoranu Bota Šare u Malome Stonu dok je u Vinariji Vukas u Ponikvama osnove o vinu i posluživanju predstavila Ksenija Matić, sommelier WSET 3.

Matić je istaknula kako su vina s južnih dijelova Hrvatske intenzivnije boje, većeg udjela alkohola, a manje kiselosti u odnosu na ona kontinentalnog dijela.

Sudionici su otkrivali arome vina, naučili kako pravilno otvoriti pjenušac, kako pronaći najbolje vino za pojedino

Riječ je o najvećoj pomorskoj bitki u Prvom svjetskom ratu

Život bez droge i alkohola

je bila kao EU u malom. Želim naglasiti i kako je s tog mjesta krenula agresija na Hrvatsku i Konavle. Prevlaka će u budućnosti biti simbol mira, a ne rata – rekao je načelnik Lasić.

jelo itd.. Dubravko Vukas, vlasnik vinarije, tom je prigodom predstavio dva pjenušca, dva bijela i dva crna vina iz vlastite proizvodnje.

Nastavak prezentacije peljeških vina, održao se u Domu vinarske tradicije u Putnikovićima gdje je naglasak stavljen na vina kao simbol Pelješca.

Osim vina, predstavljena je gastronomska baština. Tradicionalna jela od morskih plodova, ribe te ostale delicije Jadrana predstavio je Sveto Pejić u Vili Koruni u Malom Stonu.

Edukacija je završena na predavanju o likerima i slatkome u prostoru Obrta Natura Dalmatia gdje su sudionici mogli saznati više o pripremi likera i ostalim proizvodima od Nikole Đuračića. O stonskoj torti i njezinoj pripremi govorila je Kate Ficović na Seoskom domaćinstvu Ficović u Hodiljama.

Vina s južnih dijelova Hrvatske intenzivnije su boje

ŽUPANIJA Projekt ‘Zdrav za 5!’ je usmjeren na prevenciju ovisnosti i zlouporabe alkohola, droga i igara na sreću te promociju pro-socijalnog, preventivnog i zaštitnog djelovanja uz razvijanje socio-emocionalnih vještina kod djece i mladih, podizanje razine svijesti o vlastitoj ulozi u očuvanju životne, školske i radne okoline te podizanje razine samosvijesti o odgovornosti u očuvanju vlastitog i tuđeg zdravlja i sigurnosti.

Ovogodišnje aktivnosti druge komponente Projekta, vezano za promociju zdravog načina života i boravak u prirodi, kao i važnost očuvanja okoliša te održivi razvoj područja i društva, provedene su u Osnovnoj školi Slano, u Slanom. Hrvatska gorska služba spašavanja predstavila je svoju djelatnost i opremu koju koristi u akcijama spašavanja, a predstavnik MUP-a je, kroz Vježbu ‘Pronađi me!’, predstavio djelovanje psa za detekciju opojnih sredstava. U provedbi planiranih aktivnosti sudjelovalo je 80-ak učenika viših razreda Osnovne škole Slano i Osnovne škole Primorje Smokovljani.

Osnovni ciljevi Projekta ‘Zdrav za 5!’ su aktivno mijenjanje stavova i štetnih životnih navika, mijenjanje stavova o nužnosti zaštite okoliša i prirode, podizanje razine samosvijesti o odgovornosti u očuvanju vlastitog i tuđeg zdravlja i usvajanje zdravih stilova života.

30 Kolumne

23. SVIBNJA 2018. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Dvije referendumske inicijative Oni su bez duše i svatko ih može kupiti, pošto traže samo sebe, a nikada opće narodno dobro U tijeku je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav i prikupljanje potpisa za izlazak Hrvatske iz istanbulske konvencije. Ukoliko se prikupi dovoljan broj glasova pa se raspiše referendum, postoji velika šansa za ostvarenje postavljenih inicijativa. Glede izbornog sustava, predlaže se između ostalog, značajno smanjiti ukupni broj saborskih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina. Predlaže se izbrati pojedince s najvećim brojem preferencijalnih glasova te uvesti dopisno biranje. Pok. don A. Baković je još 1992. izjavio: Prvo se treba naš hrvatski čovjek osloboditi od zabluda jugoslavenstva, od nasljeđenog osmanlijskog ‘lahko ćemo – sutra ćemo, iza poneđeljnika... ali i robovanja zapadnoeuropskom mamonizmu’. To znači, povratak današnjeg naraštaja Hrvata poštenju i čestitosti, odanosti domovini i obitelji te radu i poštenoj zaradi. Zapravo, kroz pravedniji izborni sustav birati odvažne, humane, pravedne, mudre i umjerene osobe. Osobe koje su velikodušne, poštene, moralne, pune znanja i razboritosti i koje znaju praštati. ‘Nažalost, Hrvatska je još uvijek puna ostataka prošlih režima: Laktaša, pljačkaša, puzavaca, ljudi bez duše...’

Oni potkapaju sve etičke temelje i čine zlo po planu i računu. Njima je bezakonje sistem! Oni su bez duše i svatko ih može kupiti, pošto traže samo sebe, a nikada opće narodno dobro. Treba li možda poimenice nabrajati ljude bez karaktera i duše, bez sposobnost, a obnašali su ili još obnašaju vlast? I nitko ih nije uklonio niti kaznio! A mi, pravna država! I ovo je zapisano davne, 1992. godine: Pljačkaška ekonomija koja je uspjela uspostaviti socijalizam prije pedesetak godina, karakteristična je i za njegovu demontažu, onda za divlju privatizaciju, za stvaranje vlasništva koje je prijašnjoj eliti omogućilo sticanje privatnog vlasništva i da ostanu elita u sferama oko

Piše dr. Boris Sokal

Pristalice rodne ideologije neutemeljeno tvrde kako se svako dijete rađa ‘neutralno’, bez obzira na spol

toga. Mali čovjek zaslužuje državu koju će voljeti. Hrvatska mora postati mjesto ugodnog boravka, a ne revoltirano ili u suzama napuštati Domovinu! Drugim riječima, treba osnažiti duhovne vrijednosti. Među njima je i odgoj! Odgoj koji započinje u obiteljima i školama. U okviru zdravstvenog odgoja, plasiran je i spolni odgoj.

I tzv. četvrti modul u sklopu kurikularne reforme, koji je propao zbog svojih ‘patoloških’ ideja. To me je podsjetilo na američkog biologa, biseksualca, a po mnogim i pedofila Alfreda Kinseya, koji je tvrdio kako može izazvati orgazam kod djece od pet mjeseci! Za svoje ‘znanstvene’ aktivnosti dobivao je izdašnu pomoć od Rockeffellerove fondacije. A antropologinja Judit Reisman, (održavala je predavanja i u Zagrebu), desetljećima je pokušavala raskrinkati njegov poguban uticaj na pogrešan seksualni odgoj djece u školama. Znala je kako se u mekan vosak može utisnuti i vrag i anđeo. Nedavna istanbulska konvencija (protiv koje je pokrenuta referendumska inicijativa), pokušava nametnuti tzv. rodnu ideologiju. Ona se zataškava ili zameće tezom o sprječavanju nasilja nad ženama i obitelji. A svima je poznato kako se te pojave sankcioniraju kroz masu drugih pravnih akata. Pristalice rodne ideologije neutemeljeno tvrde kako se svako dijete rađa ‘neutralno’, bez obzira na spol. No, sve ljudske stanice imaju u kromosomima ženski gen XX ili muški gen XY. I gle: Društvo i odgoj su ti koji usmjeravaju hoće li dijete biti muškog ili ženskog roda? Cilj rodne ideologije je nametnuti novi svjetonazor i dokinuti obitelj! A organizacije iz ‘sjene’, žele uz poticanje abortusa, nametnute ratove, terorizme, rušenje obitelji pa tradicije, smanjiti broj ljudi na ovom planetu. Ako ste pak, protivnik tog novog svjetonazora, koji tvrdi da su spol i rod dva različita biološka pojma, onda ste prema ‘avangardi’ današnje populacije ultradesničar ili klerofašist!

Kolumne 31

• 23. SVIBNJA 2018. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 2 – EPIZODA 34

Kontrolna točka To što na startu znaš da teško da ćeš stići na cilj i nije baš dobar početak utrke U maniri sportskog novinara obavještavam vas da je 19. svibnja održan treking na otoku Mljetu. Skupilo se 20-tak natjecatelja iz Hrvatske i susjednih zemalja (Crne Gore koliko mi je poznato) na tri duljine staza, 12, 20 i 30 km. Na ovoj srednjoj, Kalipso, sudjelovao je i vaš prijatelj, odnosno ja svojom glavom i nogama. Prva mi se činila početnička, a za posljednju sam pretpostavljao da se treba više pripremati. Prema rezultatu koji sam postigao, odustajanje (DNF-’do not finish’), možda ovaj put nije bilo dovoljno kratke utrke koju bih ja završio. A da sam bio malo informiraniji, pogledao ‘stazu’, odnosno da sam barem pročitao što je trail utrka, a što treking, ne bih niti startao jer nekom poput mene tko je cestovni trkač (silom prilika brdski posljednjih godina), ovaj tip utrke nije baš fah. No da nisam niti krenuo ne bi bilo te situacije koja govori o ljudima, a ne o trčanju, zbog koje vam se isplati pročitati ovo do kraja. Da vas upoznam s terminologijom (odnosno i sebe post festum). Treking je utrka u kojoj morate neobilježenim putovima najbrže doći od jedne do druge kontrolne točke snalažeći se isključivo kartom, kompasom (?) ili intuicijom (što je bio moj slučaj), između dvije konačne točke starta i cilja. Kao dokaz da ste bili na kontrolnoj točki morate skupiti neki trag. U ovom slučaju su to bili ostavljeni papirići na kojima su bile motivacijske poruke na ‘Google translate’ engleskom (dvije sam vidio od šest koliko ih je trebalo skupiti).

Start je bio u Solinama i kad su mi dali tu kartu, svjestan svojih loših orijentacijskih sposobnosti u ne-gradskim uvjetima, već sam lagano htio zbrisati natrag kući, no obećanje koje sam dao organizatorima da ću sudjelovati na trekingu nije tu opciju činilo mogućom.

Piše dr. sc. Siniša Car

Nisam ja nikakav junak, meni je postalo svejedno i kao takav nisam na primjer mladima

To što na startu znaš da teško da ćeš stići na cilj i nije baš dobar početak utrke. Ponavljam, ja sam mislio da će me pustiti da trčim/hodam po nekoj označenoj stazi (trail), po mogućnosti prohodnoj, a ne po kozjim planinarskim stazama. Da samo oni znaju kako moja mizantropija ima podtip ‘planinari’! Druga, ništa manja po intenzitetu jest prema svim onima koji se nazivlju ‘trkači’ (automizantropija?), a potvrdila se upravo na ovoj utrci. Vratimo se na stazu. Nakon ravnih 2 kilometra od starta preko Velikog mosta, negdje na razini otočića Svete Marije, trasa utrke usmjerila se u brdo planinarskom stazom. Do tog mjesta nas četvero na utrci Kalipso držali smo se skupa, s time da je istrčao nešto naprijed gospodin u pedesetim, kojem ime ne znam no sjećam ga se s triatlonskih utrka u mojem bivšem životu. Tamo na tom skretanju u brdo razdvojili smo se i svatko je ostao sam sa svojim mislima i sposobnostima orijentacije. Tu sam se prvi put izgubio. Vrtio sam neke krugove, dobivao kilometre, a nisam se maknuo nikuda dok nisam shvatio da postoji još jedna označena staza između tri, ovog puta pogrešne. Osokoljen uspjehom krenuo sam dalje i zaista nakon poduljeg trčanja, no više hodanja zbog konfiguracije terena, došao do prve kontrolne točke i uzeo papirić. Kako mi je za taj kratki dio puta trebalo podosta vremena, a kako sam sebi dao neke limite za cijelu ovu avanturu, dodatno stisnutih činjenicom da još imam i posljepodnevnu obavezu (sa zborom odraditi misu vjenčanja) do koje se moram još prije dovesti u red, postajalo je sve izvjesnije da ću negdje trebati odustati. No nastavio sam dalje. Pred drugom kontrolnom točkom, putevima kojim nikad kročio nisam, dodatno iskušenje za odustajanje ponudila je uvala tirkizno plave boje i vrućina koja je bila na vrhuncu, kad odjednom banuvši ispred mene dolazi gospodin za kojeg sam mislio do tog

trenutka da će pobijediti. Ispričao mi je kako se izgubio putem. U svojem solilokviju nekoliko puta, gotovo dementno perseverirajući, verbalizirao je kroz ekstremnu zabirinutost činjenicu kako nije našao prvu kontrolnu točku i kako će tom problemu doskočiti (‘...reći ću im da sam karticu izgubio!’), no ipak je čuo kroz buku svojih riječi da sam ju ja prošao. Toliko mi se smilovala njegova anksioznost, te besmislena želja da bude na eventualnom tronu iako mu za to nedostaje jedan papirić (‘...a gdje su ostali? Daleko ispred? Mogu ih dostići?!’), da sam zaista pomislio da mu odmah dam svoj, no nova perspektiva u kojoj JA mogu u toj smješnoj konkurenciji ‘biti na tronu!’ zadržala mi je zmijski jezik za zubima. Gospodin je lakim koracima nekog tko ima za pravo da bude pobjednik šibnuo preko strmine, dok sam ja vratio slušalice na uši i sopćući, svako malo zastajkujući, krenuo se penjat daleko iza njega.

Nakon nekoliko minuta čujem ja kroz zvuk glazbe kako neko glasno dozivlje i vidim ga kako se trčeći vraća prema meni. ‘Slušaj’ kaže on kad sam skinuo slušalice ‘daj ti meni papirić s prve kontrolne točke da me ne zezaju na cilju, a ja ću te pričekati kad ćeš dolaziti i vratiti ga tebi!’. Radilo se naravno o priči za naivce koju je smišljao penjući se ispred mene, moguće pročitavši moje misli. I što čovjek može u takvom trenutku? Možda kao klinac ‘Ne dam ti, moj je!’?. Bez riječi sam mu predao papirić, dobrovoljno se diskvalificirao i zacementirao odluku da ne idem dalje. Nisam ja nikakav junak, meni je postalo svejedno i kao takav nisam na primjer mladima. Putem sam sreo još aktualnog ‘prvog’ koji je zalutao u potpuno krivom smjeru, izveo ga na pravi put i okuražio da tako nastavi, jer onaj s mojim papirićem je daleko iza njega.

Vratio sam se kući, skuhao ručak i bez žaljenja na neuspjeh, zadovoljan, krenuo rješavati daljnje obaveze tog dana.

Ostalima sam ispričao kako je za odustajanje bila kriva moja slaba orijentacija i loša kondicija, što je samo djelomično točno.

32 Aktualno

Duplerica

RONILAČKI EKO ĐIR

23. SVIBNJA 2018. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Vadile se vrše, gume,

Aktualno 33

• 23. SVIBNJA 2018.

SVI NA LOKRUM! Iz Općine Konavle objavili su kako stanovnici Konavala koji imaju prebivalište na području općine svoj besplatni pokaz za Rezervat Lokrum mogu preuzeti od početka tjedna. Stanovnici se pozivaju da dođu u

prostorije Općine Konavle u Cavtatu po pokaz svakim radnim danom u vremenu od 9 do 12 sati. Sa sobom obavezno treba donijeti fotografiju i osobnu iskaznicu.

, gajbe, boce...

Zbog centralne akcije čišćenja, brojni ronioci iz zemlje i inozemstva okupili su se na području Lapadske obale.

Svakim su zaronom iz podmorja izvukli otpad koji je, nažalost, nesavjesno bačen na tom dijelu

Foto Zvonimir Pandža

Dubrovnik je, pogotovo pred sezonu, u ‘eko điru’. Najbolje to znaju naši ronioci, kojima nije problem ‘zasukati peraje’ i zaroniti te iz mora izvaditi vrše, gume, gajbe, boce... Tako su dobar posao u Lapadu odradili i ove subote u organizaciji Centra za ronjenje i sportove na vodi Abyss Dubrovnik. Zbog centralne akcije čišćenja, brojni ronioci iz zemlje i inozemstva okupili su se na području Lapadske obale. Svakim su zaronom iz podmorja izvukli otpad koji je, nažalost, nesavjesno bačen na tom dijelu, kao što su primjerice automobilske gume, gajbe, boce… Sad je čisto i lijepo, a mi apeliramo na sugrađane, kao i goste, da ne pretvaraju more u jednu veliku kantu za otpad...

34 Kultura

23. SVIBNJA 2018. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Statut grada Dubrovnika Po uzoru na ostale sredovjekovne gradove i Dubrovnik je bio podijeljen na rajone (dijelove grada).

Dubrovnik je bio podijeljen na šest seksterija, slično kao Venecija

Pet stoljeća Dubrovački statut, nastao kao težnja već zrele dubrovačke komune za legitimacijom njezina pravnog sustava, bio je temelj pravnog poretka i vremenom je postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti

Piše Sebastian Vukosavić

Kada je Dubrovačka Republika stekla tzv. Primorje, koje se prostiralo od Orašca do Stona i Imotice, Veliko vijeće 23. svibnja 1399. donosi odluku o raspolaganju zemljištem i upravi na ovom prostoru, određujući da se sa zemljištem i seljacima postupa kao i u Stonu i na Stonskom ratu, što znači da je i ovdje zavedeno kmetstvo. Pod dojmom pada Bosne 1463. u Europi se razvijao novi križarski pokret koji je osobito zagovarao papa Pio II. On je zamislio u Jakinu skupiti kršćansku vojsku i flotu i odatle najprije krenuti prema ugroženom Dubrovniku.

Dubrovčani su se pripremali za posjet pape Pia II. i mletačkog dužda gradu.

Vijeće umoljenih o tome raspravlja, a

23. svibnja 1464. i prihvaća program svečanog dočeka uglednika. Od svega toga ipak nije bilo ništa, jer je Pio II. teško bolestan umro baš onoga dana kada je u Jakin stigao i mletački dužd s flotom. 23. svibnja 1941. preuzimanjem vlasti od Talijana, počeli su prvi veći zločini vlasti NDH u Dubrovniku.

Po uzoru na ostale sredovjekovne gradove i Dubrovnik je bio podijeljen na rajone (dijelove grada). Dubrovnik je bio podijeljen na šest seksterija, slično kao Venecija. Kada je ta podjela nastala nije poznato. Prvi dokumentarni spomen o seksterijama nalazi se u odredbi o organizaciji vatrogastva u slučaju požara, naknadno uvedenoj

u Statut 1309. godine. U toj odredbi govori se o seksterijima općenito, te se ne navode njihova imena. U zaključku Malog vijeća 24. svibnja 1344. prvi put se navode imena dubrovačkih seksterija i određuju njihovi kapetani.

Nakon 15. travnja 1979., kada je snažan potres s epicentrom u Crnoj Gori i jačine u Dubrovniku 7° MCS, nanio veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u staroj gradskoj jezgri, kada su stradali brojni spomenici kulture, 24. svibnja, te 1979. Dubrovnik pogađa još jedan potres, jačine 6° MCS. 24. svibnja 1847. na Šipanu je rođen brodovlasnik Federiko Glavić.

U noći s 24. na 25. svibnja 1706. u požaru je izgorjela stara crkva sv. Vlaha na Placi, sagrađena 1348. godine. Nalazila se približno na istom mjestu gdje i današnja. U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, u spomen na požar u crkvi Svetoga Vlaha 25. svibnja, obilježavao se blagdan Obrane Sv. Vlaha. 25. svibnja 1933. u Dubrovniku je započeo 11. svjetski kongres PEN-klubova, jedan od najznačajnijih u povijesti Međunarodnog PEN-a. Naime, ubrzo nakon dolaska nacističkog režima na vlast jedna od najznačajnijih manifestacija protivljenja fašizmu i protesta zbog progona Židova u nacističkoj Njemačkoj bio je upravo kongres PEN-klubova održan u Dubrovniku od 25. do 28. svibnja te 1933. godine. 25. svibnja 1806. francuska vojska je ušla u Ston, a u Domovinskom ratu, 25. svibnja 1992., jugomornarica postupno napušta lastovski akvatorij.

26. svibnja 1777. stupio je na snagu zakon kojim dubrovačka aristokracija želi stati na kraj sve većem broju seljaka koji su postajali vlasnicima zemlje. Naime, sve češćom kupovinom zemlje ili je uzimajući u vječni zakup, što je često bila samo maskirana prodaja, izigravan je stari zakon prema

Kultura 35

• 23. SVIBNJA 2018.

29. svibnja 1815. u Dubrovniku je rođen poduzetnik i novčar, graditelj Bondinog kazališta u Dubrovniku

kojem seljak u Stonskom ratu, Primorju i Konavlima ne može imati vlastito zemljište. Kupoprodaje izvršene do tog dana prešutno se priznaju, ali se određuje da ubuduće zemljište na tim područjima smiju stjecati jedino građani (plemići i pučani), koji stanuju u gradu Dubrovniku ili njegovim predgrađima. Datum 26. svibnja ratne 1992. ostat će upisan velikim slovima u povijesti Dubrovnika. U okviru akcije ‘Spaljena zemlja Hrvatska vojska’ razbijena je blokada Dubrovnika, kojeg je od listopada 1991., u okruženju držala JNA s paravojnim postrojbama iz istočne Hercegovine i Crne Gore. Na vijesti o povlačenju neprijateljske vojske ljudi su izlazili na ulicu, grlili se i ljubili, klicali od radosti, čestitali jedni drugima.

27. svibnja 1358. kralj Ludovik I. Dubrovniku je izdao privilegij poznat kao Višegradski ugovor, jedan od najvažnijih dokumenata dubrovačke povijesti. Višegradskim ugovorom određen je odnos između Dubrovnika i ugarskog kraljevstva. Kralj Ludovik je Dubrovniku dao zaštitu i povlašteni položaj među dalmatinskim gradovima i time gradu omogućio samostalan razvitak. 27. svibnja 1806. ulaskom generala Lauristona i francuskih jedinica u Grad, započela je francuska okupacija Dubrovnika, navješćujući i sam kraj samostalnosti Dubrovačke Republike. Nakon što je u večernjim

satima 26. svibnja, 163. brigada izašla iz Grada i prešla u napadna djelovanja, čime je razbijena blokada grada Dubrovnika, u okviru akcije ‘Spaljena zemlja’, 27. svibnja, ratne 1992. oslobođen je Zaton, Orašac, Osojnik, te Župa dubrovačka, Brgat, Postranje i Plat.

Po uzoru na ostale primorske gradove i Dubrovnik je imao općinske luže. Glavna gradska luža se nalazila uz staru crkvu sv. Vlaha, uz njen sjeverni zid, na mjestu, gdje je sada njeno pročelje i stepenište. Sagrađena je na temelju zaključka Velikog vijeća donesenog 28. svibnja 1356. godine.

Dan nakon što se dubrovačka Vlada pokorila i predala ključeve tvrđava generalu Lauristonu, čime je započela Francuska okupacija Dubrovnika, 28. svibnja 1806. osvanuo je proglas, napisan na talijanskom i hrvatskom jeziku (nazvanom ilirskim). Izdao ga je u ime Napoleona i potpisao general Lauriston. 28. svibnja 1921. ‘Društvo za promicanje interesa Dubrovnika’, osnovano još 1898. reorganizira se te će ubuduće novi naziv biti: ‘DUB – Društvo za razvitak Dubrovnika i okolice’.

28. svibnja 1922. Športski klub Jug na Gruškom polju odigrao je svoju prvu nogometnu utakmicu s nogometašima Groma iz Grude.

29. svibnja 1272. Dubrovčani su donijeli Statut grada Dubrovnika (Liber Statutorum Civitatis Ragusii), najstariji dubrovački pravni zbornik, pravnu kodifikaciju sastavljenu od osam knjiga. Nastao je kao težnja već

Datum 26. svibnja 1992. ostat će upisan velikim slovima u povijesti Dubrovnika. U okviru akcije ‘Spaljena zemlja Hrvatska vojska’ razbijena je blokada Dubrovnika

zrele dubrovačke komune za legitimacijom njezina pravnog sustava. Pet stoljeća Dubrovački statut bio je temelj pravnog poretka i vremenom je postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti. Pobjedom nad Kaptolom, 29. svibnja 2004. i ulaskom KK Dubrovnik u Prvu ligu, ostvario se šest desetljeća star san dubrovačkih košarkaša. 29. svibnja 1815. u Dubrovniku je rođen poduzetnik i novčar, graditelj Bondinog kazališta u Dubrovniku, Luko Bonda (Bundić).

29. svibnja 1992. u napadu po povijesnoj jezgri grada i uže područje Grada počinjene su velike materijalne štete i nova razaranja.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura PREMIJERNA KOPRODUKCIJA NAŠEG TEATRA I BALETNOG ODJELA

Više od sedamdeset učenika zaplesat će u ‘Coppeliji’!

O svemu nam je više, za ovaj broj DuLista, rekla Zrinka Japunčić, pročelnica odjela. Uz nju, koreografiju i režiju potpisuju profesorice Gousel Galioullina, Doris Pavleković, Tea Prkačin i Alida Vuković, a dubrovačka publika uživat će u ovom svjetski poznatom i jednom od najizvođenijih baleta ikad 26. svibnja u našem teatru gdje će na daske izaći sedamdesetak plesača baletnog odjela, uz glumca Edija Jerteca.

— Svih pet profesorica vrijedno je radilo na stvaranju ove predstave, ali i cijeli autorski tim. Uistinu, lijepo i zanimljivo iskustvo! Ideja je krenula već od rujna, usuglasile smo se na odjelu kako ćemo pripremiti nešto drugačije... Nakon dugo vremena,

Svih pet profesorica vrijedno je radilo na stvaranju ove predstave, ali i cijeli autorski tim. Uistinu, lijepo i zanimljivo iskustvo! Ideja je krenula već od rujna, usuglasile smo se na odjelu kako ćemo pripremiti nešto drugačije... Nakon dugo vremena, otvorila nam se mogućnost realizacije koprodukcije s Kazalištem Marina Držića i krenuli smo

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža/DuList

Početkom travnja, u velikom razgovoru za DuList ravnatelj Umjetničke škole Luke Sorkočevića Slobodan Begić najavio je prekrasnu ideju – formiranje novih odjela u školi, konkretno ističući dramski odjel, ali i srednju baletnu školu. Kako je isticao, postoji i kadar i sjajne ideje. Jedna od njih upravo se realizira i to premijerom ‘Coppelia’ autora Lea Delibesa. Koprodukcija je to Kazališta Marina Držića i Baletnog odjela naše vrijedne škole umjetnika.

Kultura 37

• 23. SVIBNJA 2018.

NAJOBIMNIJI ‘ANALI’ U izdanju dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti HAZU javnosti se nudi 56. broj časopisa Anali. Na više od 800 stranica podijeljenih u dva sveska obuhvaćeno je 19 novih znanstvenih radova, dva članka In

memoriam u spomen na akademika Vladimira Stipetića i dr. Iva Perića, dvojicu zaslužnih članova ove ustanove te šest prikaza recentno objavljenih monografija. (iz teksta Relje Seferovića)

PRVA SLIKA Narod, svita, mazurka...

DJEVOJČICE KOJE UREĐUJU: Mia Pasqualichio, Pia Ivandic, Amanda Miquel Martin, Gabriela Šutalo, Sarah Dilberovic,Ana Kovačić NAROD: Bruna Di Ceglie, Nika Obradović, Lana Tupanjac, Dora Vicelić, Nika Pozniak SVITA: Karmen Bajević, Mara Pančić, Mia Gečević, Luči Jejić MAZURKA: Orsula Soko, Donatella Ivulić, Doris Pavleković DJEČJI PLES: Viktorija Bratičević, Paula Stanković, Brigita Soldo, Klara Jerinić, Mira Papović, Klara Brčić, Katija Bogdanović, Petra Orepić, Nina Bokić

otvorila nam se mogućnost realizacije koprodukcije s Kazalištem Marina Držića i krenuli smo sa slaganjem libreta, glazbe... Moramo se zahvaliti cijelom timu koji je imao strpljenja, jer smo više od tri mjeseca slagali glazbu da bi što vjernije dočarali taj klasični balet koji je uistinu jako poznat. Djeca su se rado odazvala ovom novom izazovu, pogotovo zbog činjenice da su se, osim koreografije na koju su navikli, jer svake godine imamo našu završnu produkciju, ove godine susreli i s dosta glumačkih izazova, mirne scene koje dosad nisu imali prilike probati. To će biti, vjerujem, jako dobro iskustvo za sve one koji će se nastaviti baviti baletom jer balet priča priču. Svakako, pokretima, ali ga je potrebno dočarati i emocijama i licem, lik kojeg se predstavlja – istaknula nam je pročelnica Japunčić. O suradnji s glumcem Edijem Jertecom, odnosno ulaskom baletnog u kazališni i kazališnog u baletni svijet, ima samo – riječi hvale.

Pet vrijednih profesorica – Zrinka Japunčić, Gousel Galioullina, Doris Pavleković, Tea Prkačin i Alida Vuković – pripremale su učenike od rujna

Svestrani Edi

— Edi nam je ‘pojačanje’ na Odjelu. U predstavi postoji taj lik dr. Coppeliusa, tajanstvenog čarobnjaka, što inače

DRUGA SLIKA Putovanja

LUTKE: Mara Bulaš, Sofia Papović, Mara Prkačin, Đive Đurović, Lea Baletić, Klara Bačić, Nina Hotko, Emanuela Gilja, Lea Lujak, Chiara Jauković, Ana Paula Bokić, Nea Rilović, Leonora Brigović, Gabriela Vuković, Karmen Jerković, Marija Orsula Kusić, Petra Pendo COLOMBINA: Paula Stanković ŠPANJOLSKI: Klara Brčić/Katija Bogdanović ŠKOTSKI: Donatella Ivulić / Orsula Soko

mora igrati netko stariji od ostatka ansambla, ali znali smo i prije da Edi ima ritma, ipak je plesao u Linđa dugi niz godina. Ono što mi je osobno bilo najvažnije je da on prihvati djecu, ali i djeca njega. To se, očekivano, i dogodilo – ističe dalje, a svestrani glumac našao se i u ulozi mentora.

— Snašao se sjajno i pomogao, pogotovo našem jedinom baletanu na odjelu, Orlandu Bratičeviću, koji u ‘Coppeliji’ igra ulogu Franza. Svime, glumačkim savjetima, laganim glumačkim korekcijama... Mislim da mu je bilo lijepo s nama i to je suradnja koja je jako lijepo prošla – rekla je.

Prije nego vam otkrijemo još nekoliko detalja o premijeri, dodat ćemo i to kako je iduća izvedba već 27. svibnja, te na rasporedu još i 15. te 16. lipnja. Uz već spomenutih pet vrijednih profesorica, spomenut ćemo i dalje autorski tim.

Scenografkinja je Anamarija Obradović, kostimografkinja Renata Sekulović, za prilagodbu glazbe zaslužan je Viktor Lenert, a za dizajn svjetla Silvio Giron.

Narator je Sebastijan Vukosavić, a inspicijentica Anita Bubalo.

Najljepši dio priče ostavljamo za kraj – tko glumi u predstavi! Swanildu glume Klara Jerinić, Mira Papović, Luna Ivičević Bakulić i Amanda Miquel Martin. Franza glume Orlando Bratičević i Leeloo Jerinić, Coppeliu Nina Bokić, Petra Orepić, Nikolina Šilje i Mia Pasqualichio, a dr. Coppeliusa Edi Jertec.

TREĆA SLIKA SATOVI: Ana Kovačić, Pia Ivandic, Nika Pozniak, Mia Pasqualichi, Gabriela Šutalo, Amanda Miquel Martin, Mia Gečević, Karmen Bajević, Sarah Dilberović, Luči Jejić, Nika Obradović, Bruna Di Ceglie, Dora Vicelić, Lana Tupanjac VILA ZORA: Anđela Savić, Nika Vidojević, Mia Marija Žegura, Tonka Fragić, Petra Dedić ZORA: Amanda Miquel Martin, Mia Gečević, Gabriela Šutalo, Mia Pasqualichio, Mara Pančić, Karmen Bajević, Nika Pozniak, Pia Ivandić, Dora Vicelić JUTRO: Orsula Soko, Klara Jerinić, Mira Papović, Petra Orepić, Nina Bokić, Katija Bogdanović, Paula Stanković, Brigita Soldo, Viktorija Bratičević PLETILJE: Klara Brčić, Viktorija Bratičević, Brigita Soldo CZARDAŠ: Monika Čuikin, Orsula Soko, Donatella Ivulić, Doris Pavleković

Prijateljice su: Luna Ivičević Bakulić, Petra Dedić, Nika Vidojević, Nikolina Šilje, Tonka Fragić, Mia Marija Žegura, Leeloo Jerinić, te Anđela Savić, a gradonačelnice Zrinka Japunčić, Alida Vuković, Tea Prkačin i Doris Pavleković.

38 Kultura

23. SVIBNJA 2018. •

PROGRAM I ZA VELIKE I ZA MALE!

Dubrovački Dan muzeja Piše/Foto DuList

Sve od 1977. godine, otkada se Međunarodni dan muzeja i obilježava, nastoji se ‘namamiti’ građane u muzeje te ih upoznati s aktivnostima i ljepotom istih. Jeste li bili u muzejima u petak?

Voljeli muzeje ili ne, jednom godišnje (barem) trebali biste zaviriti u njih. Makar na Dan muzeja, koji se ove godine odvijao u petak, 18. svibnja. Naši muzeji pripremili su program i za velike i za male, a mi smo ih redom obišli...

Zanimljivo je bilo zaviriti u Prirodoslovni muzej gdje su s programom krenuli i ranije, predavanjem ‘Biserna lađa’ autorice doc. dr. sc. Ane Bratoš Cetinić, koja nam je ponudila posebnu vezu znanosti i prirode – kroz indijsku lađicu, jedinstvenog mekušca čiji

spiralni rast već stoljećima inspirira matematičare, umjetnike, građevinare... U sklopu upoznavanja s ovom neobičnom životinjom, održana je i radionica koju su vodile akademske slikarice Ivana Selmani i Dubravka Tullio. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja održana je radionica pod nazivom ‘Nekad i sad: Biti Baldo Kosić’, tijekom koje su sudionici saznali više o Kosićevom životu te njegovom doprinosu u prikupljanju fundusa muzeja. U radionici je demonstrirana tehnika pohranjivanja preparata u

Dubrovački muzeji odlučili su ovogodišnji Dan muzeja obilježiti – cvijetno

tekućinu odnosno jedan od načina na koji se oni u zbirkama čuvaju. Izrađivale su se i etikete s hrvatskim i latinskim nazivom vsta koje su pisali krasopisom. Autorice radionice su Jadranka Sulić Šprem, viša kustosica i Dubravka Tullio, muzejska pedagoginja.

Dubrovački muzeji odlučili su ovogodišnji Dan muzeja obilježiti – cvijetno, kroz izložbu priznatog hrvatskog fotografa Iva Pervana ‘Cvit Adriona’,

Kultura 39

• 23. SVIBNJA 2018.

dramsku radionicu ‘Nadnaravna bića u Držićevim djelima’ te glazbenu radionicu ‘Držićeve vile i božice u sviranju i pjevanju’, koje su ukupno spremala 32 učenika. Cilj je bio, kao i uvijek, poticati kreativnost, buditi znatiželju i usaditi ljubav prema kulturi...

Povodom Međunarodnog dana muzeja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik predavanje o životu i djelima arhitekta Lavoslava Horvata, akademika koji je svojim radom i obilježio arhitekturu dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj, održala je priznata hrvatska

nakon koje je uslijedilo predavanje voditeljice Etnografskog muzeja Barbare Margaretić o tradicionalnom dubrovačkom nakitu. Predavanje je popraćeno i izradom konavoske puce, za što su zaslužni članovi poznate dubrovačke zlatarske obitelji Vierda.

Provjereno dobro

Veselo i dječje – već siguran i dobar program obilježio je Dan muzeja u Domu Marina Držića, gdje se proteklog petka tražio kvadrat više za stat’, čut’ i vidjet’ što su nam to pripremili školarci, mali i veliki, tijekom svojih edukativnih radionica. Nakon tri mjeseca pomne pripreme, publika je vidjela

32

arhitektica Zrinka Paladino, čiji je doktorski rad upravo prožet temom ovog velikog majstora. Akademik Horvat je, za vrijeme studija, samostalno ili u koautorstvu s arhitektom Haroldom Bilinićem ostvario brojna djela za dva utjecajna investitora, Ivana Meštrovića i Božu Banca. Za obitelj Banac je tako nastalo više značajnih ostvarenja,

među kojima se naročito ističe reprezentativna palača na dubrovačkim Pločama u kojoj se i danas nalazi Umjetnička galerija Dubrovnik.

KONAVLE NE ZAOSTAJU! Odličan ‘set’ predavanja i prezentacija

djece ukupno sudjelovalo je u radionicama Doma Marina Držića

Muzeji i galerije Konavala, s pravom se može reći, odličnim tempom prate hrvatsku muzejsku scenu

Međunarodni dan muzeja odličnim je programom obilježen i u Muzejima i galerijama Konavala. Od devet ura ujutro s online izložbenom crticom ‘Vlaho Bukovac i glazba’, pa sve do 16 sati i edukativnom radionicom uz dječji muzejski vodič, program u Kući Bukovac bio je tek ‘uvertira’. U Zavičajnom muzeju Konavala posjetitelji su imali priliku doživjeti predstavljanje audio-vizualnog vodiča, a u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu posjetitelji su uživali u predavanjima ‘Predstavljanje lokaliteta Sv.Barabara’ Jelene Beželj i ‘Geodetska fotogrametrija u službi prezentacije’ Paola Miljanovića.

S obzirom na temu ovogodišnjeg Dana muzeja, ‘Hiperpovezani muzeji: novi pristupi, nova publika’, Muzeji i galerije Konavala, s pravom se može reći, odličnim tempom prate hrvatsku muzejsku scenu. Za kraj dodajmo i to kako su program pripremili i za Europsku noć muzeja, 19. svibnja, uz predstavljanje i preslušavanje audio vodiča rijeke Ljute na samom lokalitetu.

40 Kultura

23. SVIBNJA 2018. •

UMJETNIČKI PAVILJON NA LOPUDU PONOVNO OTVOREN

‘Your Black Horizon’ Paviljon se nalazi u sklopu brižno čuvanih i održavanih vrtova predjela Šiškovo, u samom središtu naselja Lopud

Svjetski poznati umjetnici predstavili su ovu jedinstvenu arhitektonskosvjetlosnu instalaciju na venecijskom bijenalu 2005. godine Od petka 18. svibnja za javnost se otvorio umjetnički paviljon ‘Your Black Horizon’ na otoku Lopudu autora Olafura Eliassona i Daida Adjayea.

Svjetski poznati umjetnici predstavili su ovu jedinstvenu

Obilazak je besplatan svaki dan od 10 do 19 sati

arhitektonsko-svjetlosnu instalaciju na venecijskom bijenalu 2005. godine, a od 2007. Zaklada za suvremenu umjetnost Thyssen-Bornemisza Art Contemporary trajno ju je postavila na otok Lopud te ju poklonila Lopuđanima i posjetiteljima Lopuda.

Umjetnik Olafur Eliasson i arhitekt David Adjaye kreirali su instalaciju osmišljenu kao okoliš u kojem se umjetnost i arhitektura od samog početka sagledaju kao jedno, kao ‘recipročna jednadžba’ te ju posebno podesili za specifične svjetlosne uvjete na

Lopudu.

Svjetlo mijenja boju kroz ciklički spektar jednog dana – od izlaska do zalaska sunca, utiskujući crtu horizonta u stražnji dio mrežnice oka posjetitelja i aktivirajući njihovo sjećanje na prirodan horizont.

Paviljon se nalazi u sklopu brižno čuvanih i održavanih vrtova predjela Šiškovo, u samom središtu naselja Lopud, a kao i dosadašnjih godina posjećivanje i obilazak bit će u potpunosti besplatno svakog dana od 10 do 19 sati.

IZLOŽBA IVONE VLAŠIĆ

‘Linija ukinutog horizonta’ Fotografije upućuju na poniznost u kojoj, kao i u mraku, nestaju sve oznake i okovi ljudi

Na tragu filozofskih, religijskih, antopoloških, socioloških i društveno-političkih pitanja, autorica nastoji pronaći ‘čisto mjesto’

Dubrovačka umjetnica Ivona Vlašić do 24. lipnja izlaže u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik svoju ‘Liniju ukinutog horizonta’. Kustosica je Petra Golušić, viša kustosica UGD. U ovoj multimedijalnoj izložbi iznesen je dubok i oštar uvid u ono što se uradilo, zabilježilo i stvorilo. Tematiziraju se uvijek oprečne teme života i smrti, apsolutnog bitka i apsolutnog duha.

Izložba ‘Linija ukinutog horizonta’ nastavlja se na prijašnje serije radova ‘Negdje između’ iz 2010. – 2012., 2017.

– 2018. i ‘Horizonti’ 2012. – nadalje, i u radovima ‘Ispod površine’ 2017., ‘Mene

sram’ 2017. i ‘Bez naziva’ 2018. Na tragu filozofskih, religijskih, antropoloških, socioloških i društveno-političkih pitanja, autorica nastoji pronaći ‘čisto mjesto’ propitujući mogućnost njegovog postojanja, istaknuto je u najavi.

Raspravlja o pojavi ukidanja čovjeka i grada i za polaznu točku ima rodni grad, Dubrovnik, koji u njezinim radovima predstavlja platformu za propitivanje pojmova: istina, sloboda, moral, pravda… Lomovi koji se pojavljuju u njenim fotografijama označuju mrak, prijetnju smrti istovremeno upisujući u sebe senzibilnu i snažne podražaje.

Kultura 41

• 23. SVIBNJA 2018.

U ATRIJU UMJETNIČKE GALERIJE DUBROVNIK

DSO, Ljubas i Lee stvorili večer za pamćenje!

Na programu su bila djela F.B. Mendelssohna: Koncert za violinu i orkestar u e molu i Simfonija br. 4 u A duru ‘Talijanska’ Foto DSO

Kao solist nastupio mladi violinist Luka Ljubas, prošlogodišnji pobjednik Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml

Koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra održao se protekle subote u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik. Orkestrom je ravnao južnokorejski dirigent TaeJung Lee, dok je kao solist nastupio mladi violinist Luka Ljubas, prošlogodišnji pobjednik Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml. Na programu su bila djela F.B. Mendelssohna: Koncert za violinu i orkestar u e molu i Simfonija br. 4 u A duru ‘Talijanska’. Čuveni dirigent Zubin Mehta za južnokorejskog dirigenta rekao je: ‘TaeJung Lee talentiran je i izvrstan dirigent neizmjernih vještina i izvanredne muzikalnosti!’, u što se dubrovačka publika imala priliku uvjeriti prije dvije godine na koncertu u gradu.

Nakon početnog obrazovanja u Seulu, seli u Beč gdje diplomira na Sveučilištu

za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču kod uglednog maestra Uroša Lajovica, a tamo je završio i poslijediplomski studij. Danas ravna vodećim svjetskim orkestrima, a jednako uspješna karijera predviđa se i za mladog Luku Ljubasa.

Mladi violinist Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Riječ je o umjetniku koji je 2017. godine proglašen pobjednikom Međunarodnog violinističkog natjecanja ‘Vaclav Huml’ koje se četrdeset godina održava u Zagrebu i tako postao prvim hrvatskim violinistom koji je u povijesti tog uglednog natjecanja osvojio prvu nagradu. Iza sebe ima brojne solističke nastupe, i u bečkom Konzerthausu i na koncertnim pozornicama u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu.

42 DuList info

23. SVIBNJA 2018. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

AP ‘JADRAN’ Brod 24. 5. stiže u luku UST Lugu

AP JADRAN

24. 5. stiže u UST Lugu

ZAGREB

23. 5. stiže u UST Lugu, slijedi Eemshaven 29. 5.

AP ARGOSY U luci Ghent

229 m

AP SVETI VLAHO 28. 5. stiže u Icdas

AP STON 30. 5. stiže u Karachi

duljina MB AP ‘JADRAN’

Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina: 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11620 KW Brzina: 14 knots

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP REVELIN

Plovi za Dammam gdje se očekuje 12. 6.

AP SLANO

13. 6. stiže u Xingang

DuList info 43

• 23. SVIBNJA 2018.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 23. 5. do 30. 5. 2018.

MIHO PRACAT U luci Moorburg

CITY OF DUBROVNIK

Plovi za Eemshaven gdje se očekuje 23. 5.

AP DRŽIĆ

MAPLE GLORY u luci Rayong

U luci Chittagong

AP ASTAREA

U luci Tha Sala, slijedi Mina Saqr 4. 6.

AP DUBRAVA

Plovi za Varnu gdje se očekuje 2. 6.

44 Oglas

23. SVIBNJA 2018. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodaje

se Seat Cordoba 1.4. 2000. g. u dobrom stanju. Registrirana još nekoliko dana. Cijena 6000 kuna.

Kontakt 098 449 671

Prodajem

Golfa 3 turbo dizel 1.9 u oštećenom stanju. Motor dobar, cijena po dogovoru. Kupujem manje auto Polo ili Opel Corsu. Kontak 091 502 9119 ili 020 451 197

IZNAJMLJIVANJE Zaposlena

djevojka traži cimericu za već unajmljenu garsonijeru u Župi dubrovačkoj. Kontakt: tam_radic@ yahoo.com

Mokošici sa sanitarnim čvorom za fitness studio. Kontakt 098 747 900 stan s četiri ležaja u Staroj Mokošici. Kontakt 091 8975023

s četiri ležaja sezoncima. Kontakt 091 897 5023

Mladi zaposleni par traži stan ili gar-

Iznajmljujem namješten, jednosoban stan od 1.10. do 20.5. jednoj osobi.

Cijena je 2100 + režije i internet. Kontakt: 098 165 1450

Tražim garažu ili manji poslovni pro-

Mladi par iz grada traži stan na dulje vrijeme na području od Kantafiga od Zlatnog potoka. Oboje zaposleni, možemo platiti i unaprijed određeni iznos. Kontakt 091 528 7744

Iznajmljujem magazin na Buži u Starom Gradu, cca 23 m2. Kontakt tomislavruso@yahoo.com

Mladi zaposlen par traži kuću s okućnicom za održavanje i najam u Mlinima na dulje vrijeme. Kontakt: 091 797 6086 ili 095 753 7521

sonijeru od Mokošice do Župe. Iz trenutnog stana moramo izaći do 1.6.

Kontakt 098 182 6748

stor u najam (do 15.10.) na području Dubrovnika i Župe dubrovačke.

Namjena je mali glazbeni studio. Kontakt 099 392 2784

Obitelj s djetetom traži stan na duže u Dubrovniku od 1.6.18. Kontakt 091 905 0279

Tražim

Iznajmljuje se poslovni prostor površine 60m2. u Dvorima Lapad, unutar centra, nasuprot blagajne Cinestara.

Prostor je novouređen, opremljen klimatizacijskim i ventilacijskim sustavom (Daikin), posjeduju telefonsku (internet) instalaciju, audio sustav i video nadzor u pripremi, vlastito mjerilo za potrošnju električne energije.

Voda i odvodnja dostupni po potrebi.

Parking u garaži Centra uz naknadu.

Kontakt jzokic@yahoo.com

u najam na dulje vrijeme sobu s upotrebom kupaonice i kuhinje ili garsonijeru u Dubrovniku i užoj okolici. Kontakt 0915705991 ili marina95abc@gmail.com

Tražim stan na duže vrijeme, cijena do 2500 kuna. Kontakt 091 952 8659

Iznajmljuje se garsonijera u Gružu.

Kontakt 099 407 7058 Tražim stan za tri zaposlene djevojke, od 1.7. do 1.10. Lokacija od Mokošice do Župe dubrovačke. Kontakt 091 137 4117

Tražim garažu u najam na području

Iznajmljujem garažu, veličine 15 m 2, u ulici Iva Dulčića br 20, u Lapadu.

Cijena mjesečnog najma je 1200 kuna.

Kontakt 020 416 763

Iznajmljujem garsonijeru s odvojenim ulazom u Novoj Mokošici. Kontakt 095 770 3833

Dvije uredne, odgovorne i zaposlene

ženske osobe traže jednosoban stan ili garsonijeru. Kontakt 091 157 1986

Dubrovnika i Župe dubrovačke. Kontakt masterblaster1884@gmail.com

Iznajmljuje

se na duže vrijeme garsonijera u Kuparima. Kontakt 095 870 5537

Iznajmljujemo

Iznajmljujem jednosoban stan u Gružu. Kontakt 092 112 1108

Zaposlena, uredna i normalna cura

Stalno zaposlena cura traži sobu ili garsonijeru na cijelu godinu, na području grada. Kontakt izabeladolar93@gmail.com

Tražim

Iznajmljujem kuću u Konavlima.

Tri sobe, sedam kreveta, dvije banje, kuhinja i dnevni boravak. Više parkirnih mjesta. Kontakt hrvoje.

jednosoban stan u Župi dubrovačkoj (kraj škole) na neodređeno vrijeme zaposlenim i ozbiljnim osobama. Kontakt 091 884 9365

traži stan/studio/garsonijeru na području grada Dubrovnika do 3000 kuna. Kontakt 099 4453 649 prazni prostor u Novoj

Iznajmljujem stan u Staroj Mokošici

Iznajmljujem

Mladi par sa stalnim primanjima traži

stan na duže vrijeme. Kontakt 095 555 7227

sebastijan@gmail.com

Iznajmljujem sobu u centru Lapada isključivo ženskoj osobi, zvati od 17–19 sati. Kontakt 091 594 9243 Tražim

stan ili garsonijeru za 2 osobe s parking mjestom za vozila na području Zračne luke ili okolice Dubrovnika. Kontakt: 099 776 0606

Tražim stan za jednu osobu do 1.11.,

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Oglas 45

• 23. SVIBNJA 2018.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

mladić 23. godine, čist, uredan i zaposlen. Područje Dubrovnik a može i bliža okolica. Ponude molim pismeno putem poruke na broj 099 847 1781

POSAO Tražim ženu za čuvanje dvoje starijih

Iznajmljujem

apartmane za povremeno čišćenje na području Grada Kontakt 095 398 7375

stan u Župi dubrovačkoj kod nove škole. Dvije sobe, dnevni boravak i banja, isključivo za radnice. Cijena po dogovoru. Kontakt 099 595 4738

Mlađi bračni par nudi uslugu doživotne skrbi, uzdržavanja u zamjenu za nekretninu na području Dubrovnika ili okolice. Kontakt 099 408 5676 Tražim

stan od 1.6. za dvije ili tri zaposlene djevojke, lokacija nije bitna. Kontakt 091 137 4117

Iznajmljuje se stan u naselju Čokolino na duže vrijeme. Stan je namješten cca 55 m2. Obavezan je polog i plaćanje unaprijed jedna rata stanarine pri ulasku u nekretninu. Sve info na e-mail: vahid.hadzic1@inet.hr Iznajmljujem

stan za osobe u Staroj Mokošici blizina trgovine i autobusne stanice u obiteljskoj kući za sezonce. Kontakt 095 902 0491

Iznajmljujem stan u Mostaru, ili mijenjam za stan u Dubrovniku ili u Dalmaciji na duže ili kraće vrijeme, a može i stalno. Kontakt 00387 631 54841, 00385 9768 17574 NEKRETNINE Prodajem

uređen stan u Zagrebu, pp vrata, klima, etažno plinsko grijanje, šupa, besplatan parking ispred i iza zgrade. Odlična infrastruktura: tramvaj pod prozorom, bus, Konzum i Lidl prekoputa, tržnica 2 tramvajske stanice, ambulanta, ljekarna, vrtić i osnovna škola. Stan idealan za studente ili manju obitelj. Kontakt croavdo@gmail.com ili 098 291 530

Prodajem kuću na Gornjem Konalu.

Kontakt 091 525 3145 PLOVILA Prodaje se jedrelica Elan expres 777.

Mogućnost ustupa veza. Kontakt 098 716 352

ljudi. Kontakt antunn001@gmail.com

Tražim

Nudim usluge pranja i peglanja posteljine i ručnika za apartmane. Kontakt 097 6730 520 Nudim usluge čišćenja apartmana, pranja i peglanja posteljine te check in/out. Kontakt 099 408 0164 Profesionalni pizza majstor sa preko 15 godina iskustvo rada, traži dodatni posao u večernjim satima. Hvala, kontakt 095 389 0969. (plaćanje po satu).

Nudim usluge održavanja apartmana: komunikacija s gostima, check in/out, čišćenje i ostale usluge po dogovoru.

Kontakt 099 304 6139 Ozbiljna, odgovorna, obiteljska žena

s iskustvom u čuvanju djece, čuvala bi dijecu ili stariju pokretnu osobu na području Konavala i Župe. Zvati tokom cijelog dana i vikenda 091 910 4864

Ozbiljna gospođa čuvala bi stariju osobu na području Župe Dubrovačke.

Kontakt 091 131 2273 RAZNO Prodajem tri moderna muška bicikla, nova, radi nemogućnosti skladištenja i potpuno novu u kutiji dječju hodalicu za bebe. Kontakt 098 921 1995 Prodajem polovnu Agriu 506 s kotačima za prikolicu. Cijena povoljna.

Kontakt dragandadic@gmail.com Prodajem ležaljke za bebe, u odličnom stanju! Karakteristike: leđni naslon namješta se u više položaja, vibracijski efekti i melodija, skidiva navlaka, prikladna za djecu do 9 kg.

Dvije za 250, jedna 150 kn! Kontakt noram6.1@hotmail.com Zanimaju li vas kamenice za cvijeće, slobodno nam se obratite. Mogućnost dostave na kućnu adresu. Kontakt 095 537 3413

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na našu dragu Margu, umjesto cvijeća prilaže 600 kuna Paulina, Niko i Ivana Bratoš; u spomen Margiti Cetinić, prilažu 400 kuna Neven i Marija Mikulandra. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485.

Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na oca naše Pole, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Stana i Marko; u spomen na pok. Iva Đanovića, umjesto vijenca 100 kuna prilaže Marija Živković; u spomen na pok. Iva Đanovića, 100 kuna prilaže obitelj Šetka; u spomen na pok. Iva Đanović, 100 kuna prilaže obitelj Kovačić; u spomen na pok.

Tonku Pavlović, umjesto cvijeća, 500 kuna prilažu stanari zgrade M. Vodopuća 18,16 i 14., u spomen na pok. gospara Mima Čelaka, oca naše prijateljice, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Đina i Đuro Klokoč; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva.skalina@ du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Srđevci, umjesto vijenca za prof. Marinka Juricu, oca naše prijateljice i kolegice Kiti Jurica – Korda prilažu 300 kuna; Zlatko Kovač Ramiz, Petrovo selo, dar djeci Doma 50 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

UMRLI (OD 16. 5. – 23. 5. 2018.)

BOŽO ZEC (1934.)

STANA SENTIĆ (1924.) ĐURO LONČARICA (1932.)

STIJEPO DOBRIĆ pok. Joza (1929.)

NIKICA BARKIDŽIJA ud. Mladena rođ. Tovarac (1935.)

RUŽA BERAN ud.Iva rođ.Leko (1927.)

IVAN MRVALJ pok. Srećka (1934.)

MARIJA (MARIJANA) MILOJEVIĆ rođ. Čagalj (1934.)

ANICA ZADRO rođ. Vujević (1931.)

MARGITA CETINIĆ rođ. Lenert (1947.)

Prodajem tek kupljeni zlatni bambus (nekoliko) visine oko 2,5–3 metra.

Kupljeni u rasadniku Prud. Cijena 300 kuna. Kontakt 095 543 7828

46 Sport

TRENER RK MOKOŠICA DAVOR ZEC

Mokoška igrališta su puna djece, zato i jesmo tako uspješni!

Kroz naše selekcije u posljednjih šest godina sigurno je kroz klub prošlo dvjestotinjak djece.

Ako se dogodi da iz nekog razloga netko iz seniorskog sastava odustane od aktivnog igranja, tu su mladi. Ima tko nastaviti

Već šest godina aktivno radimo s mladima, a najesen krećemo sa seniorima, od početka, treće lige. Naravno da nam je glavna ambicija i cilj da se djeca općenito bave sportom, a samim tim i rukometom u Mokošici, gradskom naselju s preko deset tisuća stanovnika – ističe Zec Sjajni uspjesi Rukometnog kluba Mokošica, odnosno ‘Mladih Čagljeva’, kako ih zovu njihovi navijači, u proteklom razdoblju nagnali su nas da malo podrobnije istražimo tko stoji iza ovog zanimljivog projekta koji se

Piše Baldo Marunčić Foto Baldo Marunčić/ RK Mokošica

razvija u ‘spavaonici grada’, na periferiji, gdje se malo toga djeci uopće nudi kao izbor za bijeg od kompjutera i ‘pametnih’ telefona. Generacija 2006. oduševila je osvajanjem titule prvaka Dubrovačko-neretvanske županije

u jakoj konkurenciji klubova s puno dužom i većom tradicijom, a ni ekipa koja stasava u seniorsku momčad također ostvaruje zapažene rezultate u Regionalnoj ligi, sve s ciljem da najesen, u sezoni 2018./2019. nastupe u 3.

Hrvatskoj rukometnoj ligi. O klubu, ali i svemu oko kluba razgovarali smo s Davorom Zecom, jednim od četiri trenera u klubu.

— Godine 2003. nekoliko entuzijasta odlučilo je osnovati Rukometni klub Mokošica. Tako je krenulo. Pomalo naivno, sa srcem više nego s glavom.

Seniorski sastav odigrao je jednu sezonu u južnoj skupini 3. HRL, a imali smo i jednu generaciju djece. Međutim, to se brzo ‘ispuhalo’, jer se nije moglo održati ni financijski ni organizacijski.

U međuvremenu smo djecu vodili tek na školska natjecanja. Onda me 2012. godine jedan od osnivača, pokojni Josip Tomašević, zvao da pomognem kako bi krenuli ozbiljno raditi. Onako kako treba, s mlađim kategorijama. Te smo godine upisali četvrtaše, generacija 2000./2001., koja je sad stasala do seniorske momčadi. Uz to, u klubu konstantno imamo 60-ak djece, trenutno u tri generacije: 2001., 2003. i 2006. godište. To nam je bio jedan od bitnih ciljeva – da imamo podmladak, s tim da treba znati da su nama u seniorskom sastavu mladići od 17–18 godina. Naravno, puno toga u klubu ovisi i o terminima treninga u dvorani OŠ Mokošica pa zahvaljujem ravnateljici Petri Đapić Caput – kaže nam Davor Zec. — Htjeli smo još prošle godine prijaviti seniorski sastav za nastup u 3. HRL, ali je naš tajnik kluba Josip Tomašević

Sport 47

• 23. SVIBNJA 2018.

preminuo. On je sve vodio i kad nas je napustio ostali smo ‘nigdje’. Sve što smo radili svoj je vrhunac trebalo doživjeti prošle jeseni, nastupom u 3. HRL, a Josip Tomašević trebao je dočekati ovu seniorsku ekipu. To se nažalost nije dogodilo, ali on je s nama, u svemu što danas radimo. Sjećam se da smo nakon njegove smrti održali sastanak na kojem je bilo pitanje: ili gašenje ili nastavak? Odlučili smo se nastaviti.

Odgodili smo nastup za iduću sezonu kako bismo ‘pohvatali konce’. Nakon svega mi je bilo jako teško uopće ući u dvoranu, na prvom treningu stati pred 36 djece koja žele igrati rukomet. Rekli smo sebi ‘idemo raditi’, zbog Josipa, kojem smo dužni to napraviti. A djeca su nam to na najbolji način uzvratila.

Kad smo vidjeli koliko su djeca ozbiljna, ‘pregrupirali’ smo se i podijelili zaduženja u klubu. Već šest godina aktivno radimo s mladima, a najesen krećemo sa seniorima, od početka, treće lige.

Naravno da nam je glavna ambicija i cilj da se djeca općenito bave sportom, a samim tim i rukometom u Mokošici, gradskom naselju s preko deset tisuća stanovnika – ističe Zec. — Sad sve u klubu funkcionira kako treba, stavili smo klub na zdrave noge. Posložili smo upravu, a imamo i podršku Dubrovačkog saveza športova. Zahvaljujem im što su prepoznali rukomet u Mokošici kao projekt koji treba ‘gurati’, odnosno da se ovaj put ne ‘zezamo’, već ozbiljno razmišljamo i imamo zdrave i realne planove. Mi rukomet ne igramo radi sebe, nego zbog djece – objašnjava Zec te se vraća na temu seniorskog sastava.

— Taj iskorak u seniore, koji nam je bio potreban, najveći je izazov klubu u budućnosti. Očekujem da ćemo seniorski sastav popunjavati s mlađim igračima te da će tako klub zaživjeti u svom punom kapacitetu. Kroz naše selekcije u posljednjih šest godina sigurno je kroz klub prošlo dvjestotinjak djece. Ako se dogodi da iz nekog razloga netko iz seniorskog sastava odustane od aktivnog igranja, tu su mladi.

Ima tko nastaviti. Naravno da ćemo se s mlađom ekipom natjecati i u U16 Regionalnoj ligi, koja nam predstavlja sjajno iskustvo, ponajprije jer će mlađi igrači imati izvrsnu priliku kaliti se u zanimljivom natjecanju. Upoznali smo druge kolege i njihov način rada, a naši dečki se već dobro poznaju s drugim ekipama – ističe Davor Zec. RK Mokošica, naime, suosnivač

PRIJAVITE SE NA ‘HLADNICU 2018.’! Sportska udruga Hladnica organizira 5. turnir 3+1 na malih barica na umjetnoj travi ‘Hladnica 2018.’. Prijave se mogu podnijeti na brojeve telefona 099 350 4124 i 098 358 806 do 31. svibnja do 20 sati.

Ovogodišnji nagradni fond iznosi 18 tisuća kuna.

NERETVA PRVAK 1. ŽNL Neretva iz Metkovića pobjednik je 1. Županijske nogometne lige DNŽ.

U posljednjem kolu, odigranom prošle nedjelje, slavili su s 4:0 u Žrnovu, a konkurent Orebić odigrao je tek 1:1 na Grudi protiv Slavena. Neretvi je titula prvaka pripala s dva boda više.

je Regionalne lige, zajedno s Rukometnom akademijom Đukanović iz Podgorice, gdje se natječu s klubovima iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

— Regionalna liga je osnovana po principu jednog turnira mjesečno s različitim domaćinima. A našoj djeci je to pravi doživljaj, žive za te turnire.

Imali smo nedavno jednu odgodu i kad sam im to rekao ‘pojeli’ su me. Odmah pitaju zašto je odgođeno i kad će igrati.

Zato se i jesmo odlučili za taj iskorak igranja u 3. HRL. Želimo vidjeti koliko će ozbiljno shvatiti ritam utakmica svakog vikenda. Naravno da rezultat nije na prvom mjestu, već natjecanje. To su sve krasni momci, redom odlikaši, a to se vidi i na treninzima.

Odgovorno na sebe preuzimaju školske obveze, a jednako tako se odnose i prema rukometnim obvezama.

Posebno smo zadovoljni jako dobrom reakcijom roditelja, čija nam je podrška u ovom projektu od iznimne važnosti te im veliko hvala na tome. Naš klub opstaje prvenstveno zahvaljujući članarinama koje roditelji plaćaju, oni su naši najveći sponzori. Uz to, roditelji su prvi koji odgajaju i usmjeravaju djecu, potom dolaze učitelji, a treći smo mi treneri. Svatko daje svoj obol da stvorimo kvalitetnu osobu – smatra Zec, koji je jedan od četiri trenera u klubu.

— Glavni trener je Pero Veraja, od kojeg svi učimo. Uz njega smo još Ivica Miloslavić, Maroje Paskojević i ja. Veraja i ja treniramo seniore, a Miloslavić i Paskojević rade s mlađim godištima. I svi smo volonteri, jer sve što se od članarina zaradi vraća se natrag djeci kroz plaćanje prijevoza ili prehrane na putovanjima. Do jeseni i prvih utakmica u

3. HRL Miloslavić i ja namjeravamo položiti trenersku licencu, a dogodine i Paskojević. Smatramo da je potrebno imati obrazovan i školovan trenerski kadar za rad s djecom – ističe Zec. Naravno, tražili smo objašnjenje sjajnih uspjeha mokoške generacije 2006., županijskih rukometnih prvaka.

— Ta je generacija sjajna priča, baš se ‘poklopila’. Po njihovim se rezultatima vidi koliko su fenomenalni. Iza sebe su ostavili Metković, Dubrovnik i Korčulu. Želimo dokazati da se u Mokošici može i zna raditi s djecom. U Mokošici ima zbilja puno djece, dok je u Dubrovniku situacija obrnuta, jer zbog apartmanizacije obitelji sele u predgrađa. Zato bi bila šteta ovaj projekt ne kapitalizirati uspjesima, to je pravo blago. Pođite na dječja igrališta u Mokošici i sami se uvjerite da su prepuna djece, a uz to još igraju i rukomet. Kad to vidim, srce mi je veliko! – govori Zec, dodajući kako povećanju interesa za upis i broja igrača redovito kumuju uspjesi ‘Kauboja’.

— Ti su nam uspjesi puno pomogli.

Kad god je neko veće natjecanje osjetimo rast interesa – kaže Zec, kojeg pitamo i koliko je bitna psihologija u pristupu djeci?

— Svako od te djece je osoba za sebe pa prema svakom treba pristupiti individualno. Znati ih ‘u dušu’, na koji način kome pristupiti. Ako na treningu ili utakmici podignete glas, to će svako dijete drukčije doživjeti. Ne bi ni valjalo da su svi isti – zaključuje Davor Zec, kojem smo za kraj postavili logično pitanje: kako je čagalj završio na grbu RK Mokošice?

— Kad se klub osnivao pitali smo se što je obilježje Mokošice, a čagalj je bio jedini logičan odgovor!

Imali smo nedavno jednu odgodu i kad sam im to rekao ‘pojeli’ su me. Odmah pitaju zašto je odgođeno i kad će igrati

Svako od te djece je osoba za sebe pa prema svakom treba pristupiti individualno.

Znati ih ‘u dušu’, na koji način kome pristupiti. Ako na treningu ili utakmici podignete glas, to će svako dijete drukčije doživjeti. Ne bi ni valjalo da su svi isti

2003.

godine osnovan je RK Mokošica

48 Sport

23. SVIBNJA 2018. •

5. LIGA ORSAN

Najbolji Kvestićev ‘Lero’!

Posada jedrilice Lenoba, predvođena kormilarom Jesenkom Kravarevićem, jedina je nastupila na svim regatama Lige

‘Lero’ Iva Kvestića do ukupnog prvog mjesta dojedrio je s ukupnih 17 bodova, ispred ‘Južnog vjetra’ Jadrana Gamulina s 21 bodom te ‘Analee’ Igora Šikića s 33 boda Piše JK Orsan Foto JK Orsan/ Klaudio Pozniak – One Frame Media

Brod ‘Lero’ s kormilarom Ivom Kvestićem pobjednik je 5. sezone Lige Orsan, koja se u organizaciji jedriličara JK Orsana održavala u zimskim i proljetnim mjesecima. Proglašenje pobjednika održano je u prostorijama JK Orsana u nedjelju nakon završetka 13. regate. Drugo mjesto pripalo je ‘Južnom vjetru’ kormilara Jadrana Gamulina, a treće ‘Analei’ kormilara Igora

Sport 49

• 23. SVIBNJA 2018.

Šikića. Pritom vrijedi dodati kako je posada jedrilice Lenoba, predvođena kormilarom Jesenkom Kravarevićem, jedina nastupila na svim regatama Lige.

Liga Orsan je već sada tradicionalno jedriličarsko natjecanje gdje su kroz cijelu zimu dubrovačke posade svakog drugog vikenda jedrile regate i marljivo trenirale svoja jedriličarska znanja i vještine. Ove sezone nastupilo je 13 posada s preko 80 jedriličara te je postignut i novi rekord po broju aktivnih posada koje sudjeluju u natjecanju.

Proglašenjem pobjednika i prigodnim tratamentom u Orsanu obilježen je kraj još jedne Lige Orsan. Nove regate slijede u ljetnom razdoblju, gdje će dubrovačke posade imati priliku odmjeriti snage sa jedriličarima iz ostatka Dalmacije i šire. Prva na redu je Komiška regata već idućeg vikenda

Proglašenjem pobjednika i prigodnim tratamentom u Orsanu obilježen je kraj još jedne Lige Orsan

13

posada nastupilo je ove sezone u Ligi Orsan, što je novi rekord po broju sudionika

50 Sport

23. SVIBNJA 2018. •

EUROPSKI JUNIORSKI KUP

Oberan brončana u La Coruni!

Turnir juniorskog Europskog kupa u španjolskoj La Coruni jedan je iz niza kvalifikacijskih turnira za europsko i svjetsko prvenstvo

Oberan je svladala Francuskinju Ambre Sabu i Talijanku Federicu Luciano, a na korak od finala zaustavila ju je Čehinja Vera Zemanova. U borbi za broncu slavila je protiv Talijanke Silvie Pellittieri

Foto JK Župa dubrovačka

Članica Judo kluba Župa dubrovačka Iva Oberan osvojila je brončanu medalju na turniru juniorskog Europskog kupa, koji se prošlog vikenda održao u španjolskoj La Coruni kao jedan iz niza kvalifikacijskih turnira za europsko i svjetsko prvenstvo. Pritom je slavila u tri od četiri borbe u svojoj kategoriji do 57 kilograma.

Oberan je u kategoriji do 57 kilograma u 1. kolu svladala Francuskinju Ambre Sabu, a u 2. kolu Talijanku Federicu Luciano. Na korak od finala zaustavila ju je Čehinja Vera Zemanova, a u borbi za broncu Oberan je slavila protiv Talijanke Silvie Pellittieri.

Inače, ovog vikenda održava se i turnir kadetskog Europskog kupa u poljskoj Bielsko-Biali. Nastupila su dva člana Judo kluba Ura Nage Fran Kužnin i Leon Đapić. Kužnin je u 1. kolu kategorije do 50 kilograma poražen od Talijana Cristiana Micelija, dok je Đapić bio nešto uspješniji. U 1. kolu kategorije do 66 kilograma slavio je protiv Irca Stevena Vanukevicha, ali je u 2. kolu izgubio od Rusa Abreka Nagucheva. U repasažu ga je svladao Latvijac Maksims Duinovs.

MOKOŠANIN U MALTEŠKOJ LIGI

Priznanje za Anđelkovića Anđelković je izabran među tri najbolja veznjaka malteške Premijer lige za sezonu 2017./2018.

Mokošanin Mislav Anđelković, igrač FC Birkirkare, uvršten je u najbolju momčad malteške Premijer lige za sezonu 2017./2018. Novo je to priznanje za 30-godišnjeg Mokošanina, koji je nogometnu karijeri započeo u HNK Dubrovniku.

Kao 17-godišnjak iz rodnog je grada preselio u Istru 1961, gdje je ostao osam godina i odigrao preko 150 utakmica.

Dobre igre izazvale su interes splitskih

Anđelković je zaslužio i nominaciju za najboljeg stranog igrača lige

‘Bilih’, a Anđelković u Hajduku nastupa sezonu i pol. Nakon polusezone u slovenskom Koperu, skrasio se na Malti, u klubu koji svoje utakmice igra na nacionalnom stadionu Ta’Qali, kapaciteta 17800 gledatelja.

Anđelković u Birkirkari igra na poziciji zadnjeg veznog, a debitirao je u siječnju 2016. godine, nakon što ga je iz slovenskog Kopera doveo tadašnji trener Birkirkare, njegov sunarodnjak

Dražen Besek. U prvoj polusezoni odigrao je 15 utakmica, u drugoj sezoni 32 utakmice uz 3 gola, a u ovoj sezoni Anđelković je za svoj klub odigrao 27 utakmica. Ukupno je odigrao 74 utakmice za ‘Pruge’, a na kraju sezone mu istječe ugovor.

Inače, osim što je izabran među tri najbolja veznjaka lige, Anđelković je zaslužio i nominaciju za najboljeg stranog igrača lige.

Birkirkara je u ovoj sezoni zauzela 4. mjesto u malteškoj prvoj ligi s 47 bodova, odnosno 15 pobjeda, 2 remija i 9 poraza.

Sport 51

• 23. SVIBNJA 2018.

3. HNL – JUG

GOŠK ostao u ligi 36

bodova osvojio je dubrovački sastav u ovoj sezoni

GOŠK-Dubrovnik 1919. u 30. kolu je slavio protiv Zagore s 2:1. Strijelci za domaći sastav bili su Veraja i Caput (11m), a za goste Vučemilović-Alegić Informacija da je Solin slavio protiv Sesveta u 2. HNL i time sačuvao svoj drugoligaški status s oduševljenjem je dočekana na Lapadu, gdje

je GOŠK-Dubrovnik 1919. u subotu popodne slavio s 2:1 protiv Zagore u posljednjem 30. kolu južne skupine 3.

HNL. Strijelci za domaći sastav bili su

Veraja i Caput (11m), a za goste Vučemilović-Alegić. GOŠK je protiv Zagore utakmicu odigrao u sastavu: Kristić, Matić, Caput, Mladin, Nikolić, Torbarina, Zovko, Lipotić, Skaramuca, Veraja i Žile, a s klupe su ušli Smrdelj, Zelenika i Glavinić.

Rasplet rezultata značio je da je sastav Josipa Papića osigurao opstanak u Trećoj ligi, bez obzira na rezultat protiv momčadi iz Unešića. Nakon 30 odigranih utakmica GOŠK je zauzeo 10. mjesto u ligi s 36 bodova. Po istoj ‘solinskoj’ logici u ligi je ostao i opuzenski Neretvanac na pretposljednjem mjestu s 32 boda. Najbolji županijski predstavnik je Jadran Luka Ploče na 5. mjestu (51), dok je BŽK Zmaj 9. s 37 bodova.

Prvak Croatia iz Zmijavaca i viceprvak Primorac iz Biograda na moru nisu podnijeli zahtjev za nastup u 2. HNL, tako da ćemo ih na trećeligaškim travnjacima gledati i u idućoj sezoni. U viši rang natjecanja tako se plasirao trećeplasirani Zadar, dok će četvrtoplasirani RNK Split u dodatne kvalifikacije protiv pretposljednje momčadi 2. HNL Hrvatskog dragovoljca.

MEMORIJAL ‘TONĆI SKENDER’

Kukuljica dvostruki zlatni

Kukuljica je u kombinaciji s članom HVK Mornara Marinom Perkovićem izveslao dva prva mjesta u dvojcu na pariće, u kategoriji juniora A i seniora

Pero Kukuljica bio je najuspješniji član Veslačkog kluba Neptun na Memorijalu ‘Tonći Skender’, 4. regati Kupa Dalmacije, koja je održana u Makarskoj protekle subote.

Kukuljica je u kombinaciji s članom HVK Mornara Marinom Perkovićem izveslao dva prva mjesta u dvojcu na pariće, u kategoriji juniora A i seniora.

Srebrnim medaljama u Makarskoj okitili su se juniorski A dvojac na pariće Lovro Čondrić i Toni Perović te juniorski skifist Vlaho Đivanović. Čondrić i Perović izveslali su i seniorsku broncu, a brončani je bio i juniorski B dvojac na pariće Roko Mucić i Antonio Štrman te seniorski skifist Luka Grubišić.

Na regati je po bonaci i idealnim uvjetima za veslanje nastupilo deset klubova iz Dalmacije i VK Rama iz BiH, a Neptun je sa svojih 14 posada zauzeo ukupno 7. mjesto.

7.

mjesto ukupno osvojio je VK Neptun

52 DuList IN RAZGOVOR S KITI IVETOM

Voli Dubrovnik, PR i Miša Kovača ne tako lakim zadatkom. Razlog?

— Rođena sam dan poslije Božića – otkriva nam sa smiješkom. A kod nje je uvijek prisutan osmijeh na licu, bez obzira koliko zaposlena bila. U to smo se uvjerili kad smo je ‘uhvatili na pet minuta’ jer ju je u grad doveo upravo posao. Kako je krenula njena PR priča, bi li se vratila u Dubrovnik i je li na mobitelu 24 sata dnevno, samo su neke od crtica iz života koje smo saznali u razgovoru s sa svestranom Dubrovkinjom.

Braća Sinković zasigurno su jedni od najposebnijih klijenata, zajedno smo od mog prvog radnog dana i puno toga smo prošli skupa – od ničega preko svjetskih i europskih zlata, drame oko velikih ozljeda u ključnim trenucima do Olimpijskog zlata

Zagreb je predivan i ima svoj šarm koji vas osvaja na prvu te smatram kako sam privilegirana što mogu učiti i raditi u ovom gradu. Ne razmišljam o povratku još uvijek, ali znate kako kaže mome srcu najdraži Mišo Kovač: ‘Na jugu i zime su od zlata’ Braća Sinković, Filip Hrgović, Andrea Ivančević samo su neka od poznatih imena o čijem imidžu i prezentiranju u svijetu brine mlada PR managerica Kiti Iveta. Ova simpatična Dubrovkinja, ‘mala iz Pila’, znanje novinarstva i odnosa s javnošću upijala je na Sveučilištu u Mostaru, a trenutno ga brusi u PR agenciji ‘PRiredba

Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža/Kiti Iveta Privatna Arhiva

Studio’ u Zagrebu, i tako već tri godine.

Iza sebe ima brojne projekte, od kulturnih do onih sportskih. Voli Zagreb, ali, kako ističe, još više voli rodni Dubrovnik gdje provodi svaki slobodan trenutak, zajedno s obitelji i prijateljima. A kad dođe u grad, primjerice za zimske praznike, mora ‘spojiti sve zabave od Badnjaka do Nove godine’ što smatra

Što Vas je privuklo u svijet odnosa s javnošću?

Izazovi i kreativnost koje taj posao nudi. Studirala sam novinarstvo i tijekom studija sam se vrlo dobro, kroz stručnu praksu, upoznala s načinom na koji funkcioniraju mediji. Tada sam zapazila da na ‘drugoj strani’ od medija postoje osobe koje s medijima komuniciraju, predlažu im teme, oblikuju informacije kako bi bile zanimljive javnostima, upravljaju cijelom medijskom pričom i imidžom osoba i projekata.

To su bile osobe zadužene za odnose s medijima i s javnostima. Promatrajući tu ‘drugu stranu’ zaintrigirala me kreativnost koju te osobe moraju imati te izazovi s kojima se svakodnevno susreću u tom poslu… Srce mi je više povuklo na tu stranu, odlučila sam diplomirati PR i tu kreće moja ‘filmska priča’. Naime, nakon studija dobila sam ponudu iz agencije PRiredba i iako praktički neiskusna, ‘svježa’ s fakulteta nisam željela propustiti tu priliku.

Danas sam sigurna kako je to jedna od mojih najboljih odluka u život jer svakoga dana doista uživam u onome što radim, u PR-u.

Volite li iskoristiti svaku priliku za

DuList IN 53

• 23. SVIBNJA 2018.

CVIJETA ZUZORIĆ KAO INSPIRACIJA Učenici 3.A. razreda, smjera pomoćni cvjećar, Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik uspješno su sa svojom mentoricom Amirom Ćerimagić izradili svoj završni rad obilježavajući tako i Dan očaranosti

biljem. Ali nije to bilo kakva skulptura. Naime, riječ je o cvjetnoj skulpturi koja je inspirirana Dubrovkinjom, književnicom i ljepoticom Cvijetom Zuzorić.

vizita ostat će i tajna (smijeh).

A kad dođete doma, gdje obavezno morate ići, primjerice na kavu? I s kim se susresti? Đir preko Straduna je obavezan, ako je vrijeme na mojoj strani onda i skvasit se neđe… Za kavu nemam neko obavezno mjesto, uglavnom ovisi s kim idem i kome u tom momentu gdje odgovara, ali zato je uvečer obavezna čaša vina u gradu. A s kim se susresti – toj listi nema kraja, zato mi uglavnom i treba par dana odmora nakon što se vratim

dolazak u rodni grad. No, koliko Vas je već puta upravo posao ‘natjerao’ na dolazak doma?

Grad je moja ljubav i koristim svaku prigodu kako bih uživala doma.

Događa se da su te prilike ponekad i poslovne prirode, a kad spojite sve te ljubavi zajedno nema većeg užitka.

Zbog posla sam već nekoliko puta dolazila doma. Između ostalog prilikom otvorenja najjužnije H&M butige u Župi, nedavno za Dubrovnik FestiWine,

puno više u Gradu pa je lista veća, ali ako dođem kratko u neko neuobičajeno vrijeme najviše vremena provodim s bratom Tonijem i s prijateljicom Kristinom. Jako su jednostavni i veseli baš kako ja volim. Kad god dođem malo duže uvijek nastojim pronaći vrijeme za one ljude s kojima sam odrasla, prijatelji iz osnovne i srednje škole, s vaterpola. Da skratim, jako volim ljude, a nadam se i oni mene (smijeh).

Kad god dođem malo duže uvijek nastojim pronaći vrijeme za one ljude s kojima sam odrasla, prijatelji iz osnovne i srednje škole, s vaterpola Njen najdraži pjevač Mate Mišo Kovač

S braćom Sinković stvorila je i prijateljski odnos

jednom prilikom u potrazi za lokacijom za jedan boksački meč… Naravno, obzirom na prirodu posla neke od

u Zagreb. Druženja uvijek kreću s familjom i najužim krugom prijatelja/ica.

Ako je vrijeme blagdana, onda nas je

PR razumije klijenta i poštuje njegove ideje, želje, zahtjeve, no jednako tako lijepo je imati klijenta ili suradnika koji vole čuti i uvažiti profesionalan PR savjet

Što Vam nedostaje u Zagrebu, a možete doživjeti jedino u Dubrovniku?

More, mentalitet i popodnevni odmor. Što god vam govorili, more ništa ne može zamijeniti ni nadoknaditi. Čak mi teže pada zimi nego ljeti, jer se ljeti čovjek zaleti svaki vikend negdje, a bude i godišnjeg pa dođe to na svoje. Zimi mi fali lijepo vrijeme koje je u Dubrovniku, bura, sunce... Nedostaje mi i mentalitet ljudi i opuštenost koju imaju jer je u Zagrebu poprilično užurban način života, a o popodnevnom odmoru vam neću ni govoriti – od toga se još nisam odvikla i sve mi se para da ni neću!

Biste li se ikad vratili?

Uh, teško pitanje… Zagreb je predivan i ima svoj šarm koji vas osvaja na prvu te smatram kako sam privilegirana što mogu učiti i raditi u ovom gradu. Ne razmišljam o povratku još uvijek, ali znate kako kaže mome srcu najdraži Mišo Kovač: ‘Na jugu i zime su od zlata’.

Vratimo se na posao. Kako izgleda Vaš poslovan dan?

Kada bih rekla kako imam dnevni raspored ili protokol onda bih vas lagala. Čar ovoga posla upravo i jest u tome da je svaki dan, svaki posao novi izazov.

54 DuList IN

23. SVIBNJA 2018. •

klijenta u poslovnoj suradnji, odnosno što smatrate bitnim u poslovnoj komunikaciji?

Razumijevanje i poštovanje. PR razumije klijenta i poštuje njegove ideje, želje, zahtjeve, no jednako tako lijepo je imati klijenta ili suradnika koji vole čuti i uvažiti profesionalan PR savjet.

Sve je moguće kad smo svi zajedno i kad se razumijemo.

A što smatrate bitnim u odnosu s medijima? Naime, kvalitetan odnos

Često puta krenete jednim putem, a završite na potpuno drugom cilju. Dio dana svakako provedem u uredu što uključuje uredske kolegije, razgovore ili sastanke s klijentima, odgovaranje na e-mailove, pisanje komunikacijskih planova, objava, intervjua. Drugi dio dana uključuje rad na terenu – sastanke i susrete s klijentima izvan ureda, pregled terena, susreti s novinarima i predstavnicima medijima, klijentima, suradnicima, rad na događajima i slično… Tu su i neke normalne ljudske obaveze, npr. pauza za objed s kolegama ili s klijentima ili s partnerima i suradnicima, ili vrijeme za pregled i praćenje društvenih mreža, pregled dnevnog tiska… Ponekad je tu i kratka šetnja divnim parkom na Rokovom perivoju, odmah poviše našeg ureda kako bih malo razbistrila um i opustila se, osobito kad su pred nama ili u procesu veliki projekti.

Jeste li na mobitelu 24/7? Smatrate li ovo stresnim poslom i kako utječe na Vašu svakodnevicu?

Nisam, ali je mobitel uvijek uz mene i znam u kojim trenucima trebam biti dostupna. Sigurno je kako ovaj dinamičan posao uvelike diktira moju svakodnevnicu, ali to je posao koji radim sa srcem, koji volim, u kojem uživam i neke situacije koje bi nekoga dovele do ludila ili stresa mene potiču da na njih reagiram odgovorno, smireno, smisleno i planski.

Kada biste mogli izdvojiti tri pozitivne stvari rada u PR-u, koje bi to bile?

Kreativnost koji taj posao zahtijeva, a kroz koje vrlo često otkrivate i neke nove stvari o sebi, ljudi koje upoznajem i susrećem u poslu, a koji me nerijetko nadahnjuju svojim životnim i profesionalnim pričama, radost i zadovoljstvo nakon uspješno završenog projekta koje nesebično dijelim s kolegama i klijentima. Što prvenstveno očekujete od

zlata. I sad smo već u novom olimpijskom ciklusu, spremamo se za Tokyo gdje će Braća nastupiti u novoj disciplini. To je posao koji bih mogla raditi uvijek, dinamičan, zanimljiv, prepun događanja koje vas drže budnim i tjeraju da iz dana u dan budete bolji.

Poseban izazov za mene je i Filip Hrgović te se jako veselim radu na tom projektu! Filip je poseban i uz njega puno učim, najviše možda kako svoje nedostatke trebamo iskoristiti kao snagu i kako u nijednom trenutku nema odustajanja. U sportskim pričama uspjesi kratko traju, već je iduću godinu novo natjecanje, novi izazovi, netko drugi može biti bolji od vas, stoga je trud i rad na sebi ključan alat.

Jeste li se ikada našli u situaciji krizne komunikacije i kako ste sve uspjeli privesti sretnom kraju?

Svaki PR projekt u sebi nosi određene izazove, a svatko profesionalan će promisliti o njima, a to ponekad uključuje i krizne komunikacije. U takvim trenucima važno je povjerenje i razumijevanje između svih strana uključenih u proces. Zbog prirode posla kojim se bavim na žalost ne možemo pričati o konkretnim slučajevima, no mogu reći kako sam se s kriznim situacijama i komunikacijama najviše susrela u sportu.

Vrijeme u Dubrovniku voli iskoristiti s prijateljicama

Vjerujte mi kad kažem kako nema uspjeha bez puno rada, nerijetko i teškog rada

s medijima neizostavan je segment Vašeg posla.

Jednako, razumijevanje i poštovanje iz čega sigurno proizlaze najuspješnije suradnje na obostrano zadovoljstvo.

Koje je Vaše mišljenje o novim medijima? Otežavaju li ili olakšavaju posao PR-ovca?

Nekada su se informacije za medije slale putem objava od jedne do nekoliko A4 stranica. Danas to činimo putem određenog broja znakova i kratkih postova na Facebooku ili Twitteru. Društveni mediji vrlo su koristan alat komunikacije, naravno pod uvjetom da znate kako i u kojim situacijama ih koristiti. Također, novi mediji, a osobito društvene mreže danas su jedan od najčešćih izvora prve informacije.

Kada biste mogli izdvojiti najdraži projekt ili klijenta, što ili tko bi to bio?

Teško mi je izdvojiti omiljenog klijenta, sa svakim sam razvila neki poseban odnos, a s nekima od njih čak i prijateljstvo. Ali ako baš moram, sport je moja najveća ljubav i svakako bih izdvojila sve sportske projekte. Braća Sinković, četverostruki svjetski prvaci, nositelji svjetskog rekorda i zlatni olimpijci su zasigurno jedni od najposebnijih klijenata, zajedno smo od mog prvog radnog dana i puno toga smo prošli skupa – od ničega preko svjetskih i europskih zlata, drame oko velikih ozljeda u ključnim trenucima do Olimpijskog

Koje biste savjete mogli udijeliti ljudima koji se tek počinju baviti ovim poslom?

‘Bez truda i muke nema nauke’ kaže narodna poslovica, a ja bih je citirala u ovom slučaju. Vjerujte mi kad kažem kako nema uspjeha bez puno rada, nerijetko i teškog rada. Imala sam sreću što sam učila od izvrsnih ljudi, prihvatila sam priliku koja mi se nudila, nisam posustala na prvom izazovu. Ovo je posao u kojem i rastete i padate, no nakon svakog pada ustanete i krenete dalje ili ispočetka, a nakon svakog uspjeha vraćate se na početak i iznova istražujete svoje profesionalne granice.

DuList IN 55

• 23. SVIBNJA 2018.

ORLANDOV 19. ROĐENDAN

Sjajan koncert kao kruna velike proslave Foto Zvonimir Pandža

Nastupili su Valetudo, Dapal, Rino Sinobad i Otpisani Klan, na oduševljenje mnogobrojne publike, članova udruge i ljubitelja dobre glazbe Sjajan koncert četiri dubrovačka benda u nedjelju navečer bio je kruna velike trodnevne proslave 19. rođendana Udruge mladih Orlando.

Nastupili su Valetudo, Dapal, Rino Sinobad i Otpisani Klan, na oduševljenje mnogobrojne publike, članova udruge i ljubitelja dobre glazbe.

Inače, slavljenički program otvoren

Slavlje je trajalo tri dana

je još u petak slušaonicom ‘Megafon’ studentskog radija Sveučilišta u Dubrovniku – UNIDU, a nastavljen u subotu filmskom projekcijom retrospektive uradaka filmske sekcije koja je djelovala u Udruzi mladih Orlando pod vodstvom Zlatka Tomića, a kroz koju je prošao i veliki broj članova udruge.

Program je otvoren još u petak slušaonicom ‘Megafon’ studentskog radija Sveučilišta u Dubrovniku – UNIDU

56 DuList IN

23. SVIBNJA 2018. •

POZNATI RESTORAN NA KALAMOTI PONOVO OTVORIO SVOJA VRATA

Intiman ambijent, vrhunska hrana i probrana vina Ville Rose

Poznata po prekrasnoj taraci, Villa Rose nedavno je otvorila svoja vrata za sve one koji žele idealnu lokaciju za sve prigode Foto Zvonimir Pandža

Villa Rose restaurant & Lounge smještena je na poznatom dubrovačkom otoku Kalamota, u sjeni borova

rta Mačus u Donjem Čelu. Njena povijest seže daleko u prošlost, te stvara posebnost svojom pričom o bogatom trgovcu koji je u spomen ljubavi prema svojoj ženi sagradio zadivljujuću vilu. Poznata po prekrasnoj taraci stvara idealnu lokaciju za sve prigode.

DuList IN 57

• 23. SVIBNJA 2018.

Šef kuhinje Denis Zec i manager restorana Davorin Benak

Moguće je doći u organiziranim grupama uz rezervaciju, samostalno uživati u opuštajućem intimnom okruženju u svako doba dana, ali i organizirati Vaš veliki dan iz snova. Prednost ovog zadivljujućeg restorana je što u svim prigodama i vremenskim neprilikama ima mogućnost smještanja gostiju u natkrivene prostore.

Nedavno otvoren i preuređen restoran i lounge bar može se pohvaliti vrhunskom ponudom jela i pića, ali i osiguranim vezovima i bovama za sve koji odluče usidriti svoju jahtu ili brodicu upravo ispred Ville Rose.

Manager restorana Davorin Benak i glavni šef kuhinje Denis Zec prave savršen duo koji uz vrhunski tim iza sebe stvaraju zavidnu ponudu. Tradicionalna jela na moderan način priprema mladi kuhar koji je dugogodišnje iskustvo i vještine stekao u vodećim svjetskim restoranima s poznatim

U pripremi je pogodnost za lokalne goste, a radi se o vrlo pristupačnim cijenama

imenima iz svijeta gastronomije.

Od ponude bi posebno istaknuo dva nova jela od ove sezone, a to su tartar od bijele ribe, poslužen s naribanim maslinama koje jelu pružaju posebnu notu te specijalitet kuće ‘Kamenice by Chef’. Poslužene u emulziji od krastavaca kamenice postaju idealna osvježavajuća kombinacija. Sve namirnice su svježe, a upravo kamenice

Taraca kapaciteta 200 sjedećih mjesta je idealna za neformalna druženja i različita događanja

svakodnevno dolaze iz Stona.

Restoran se može pohvaliti i zavidnom vinskom kartom koja se sastoji od vrhunskih hrvatskih vina, ali i visokorangiranih internacionalnih vina, te tako stvaraju listu koja udovoljava svim nepcima. Za sve one koji se žele osvježiti uz zalazak koji oduzima dah mogu birati između 20 različitih vrsta koktela.

Savršen pogled, intiman ambijent, vrhunska hrana i probrana vina te profesionalno osoblje savršena su pozivnica za Villu Rose.

Vaše mjesto možete rezervirati na info@villarosedubrovnik.com ili telefon 020 757 030.

58 DuList IN

Špica

23. SVIBNJA 2018. •

ĐIR STRADUNOM

DOMAĆA ČELJAD I GOSTI GRADA

Proljetna ‘fashion statement’ subota 1.

2.

U subotu ujutro na Stradunu smo imali na trenutke osjećaj kao da se između grupa turista, kojih je bio pun Stradun, razvila neka zamišljena modna pista, kojom su hrabro kročili ‘modeli’ s različitim zanimljivim modnim izričajima. Neki šetači nisu puno riskirali s ‘outfitom’ za ‘street style’ đir subotom ujutro te su se držali prokušanog recepta i očekivanih kombinacija, ali smo susreli i one čiji je hrabar odabir, posebno boja i dezena, pravi ‘fashion statement’. Ipak, kaže se da se o ukusima ne raspravlja.

3.

DuList IN 59

• 23. SVIBNJA 2018.

‘KONAVOSKE LEDENICE I VINO’ U okviru manifestacije ‘Proljeće u Konavlima’ udruga Agroturizam Konavle je u nedjelju ispred Sponze te pred Svetim Vlahom predstavila konavoska vina i tradiciju u događaju pod imenom ‘Konavoske ledenice i vino’. Pod voltima palače Sponza

postavili su simboličan štand na kojem su izložili konavoska vina rashlađena ledom iz konavoskih ledenica. Skupina Konavljana u narodnim nošnjama s tovarom, ledom i vinom došla je na Stradun i Dubrovčanima predstavila i predala proizvode te počastila goste.

Modna pista na Stradunu

4.

5.

8.

7.

10.

6.

1. ‘Kakav ti je sladoled?’

2. Očito je neka rasprava u tijeku 3. Stil vrijedan divljenja 4. Zbog ove je haljine privukla brojne poglede 5. Krizmanici ‘prodeflirali’ Gradom u svečanom izdanju 6. Jednostavno, ali upečatljivo 7. Poslovni ‘look’ 8. Turban glavu čuva 9. Kao da je sišla s modnih pista 10. Ne možete pogriješti s rigama, a to i one znaju

9.

Neki su se držali prokušanog recepta i očekivanih kombinacija

60 DuList IN

23. SVIBNJA 2018. •

SLUŠNI APARAT

Festival brade, pive i znoja Dok je s pozornice odjekivao odličan sludge, tražila se molekula kisika viška

Sedamdeset bandova doom, sludge, stoner i psihodelične provenijencije raspoređenih preko šest prostora i tri dana produženog vikenda privuklo je nekih četiri tisuće fanova Piše Ivan Jelčić Foto Ivan Jelčić

Dok je s pozornice odjekivao odličan sludge, tražila se molekula kisika viška

Nikad nisam bio ljubitelj festivala na otvorenom i koncerata po stadionima i arenama. Ne toliko zbog neke društvene anksioznosti, već više zbog nedostatka osjećaja prisnosti s izvođačima i zbog potrebe da duboko u kostima osjetim svaki udar bas-bubnja. Sretnom igrom slučaja, velika većina bandova koje slušam niti ne mogu napuniti toliko velike prostore. Stoga je Desertfest kojeg sam posjetio u Londonu prije dva vikenda savršen festival za moj ukus – intimna svirka po pubovima i klubovima Camdena na sjeveru Londona. Sedamdeset bandova doom, sludge, stoner i psihodelične provenijencije raspoređenih preko šest prostora i tri dana produženog vikenda privuklo je nekih četiri tisuće fanova koji su svoj proliveni znoj na netipičnih engleskih plus 27 Celzija nadoknadili s par stotina hektolitara pive – svjetle, crne i voćne (nesretna pogreška srećom bez povratnih posljedica). Ubilježivši solidno prolazno vrijeme na relaciji Stansted – Camden, petak je započeo ispred legendarnog puba Black Heart, koji je služio kao baza cijelog festivala. Srdačno osoblje uručilo je identifikacijsku narukvicu i pola litre točene dobrodošlice. Par stotina metara dalje prvi nastup vikenda u pubu Devonshire Arms – malom kafiću punom Iron Maiden memorabilije u koji službeno stane nekih osamdesetak ljudi,

a za početni nastup lokalnih miljenika Morass of Molasses se uspjelo ugurati još dodatnih stotinjak. Dok je s pozornice odjekivao odličan sludge, tražila se molekula kisika viška. Dev, kako mu od milja tepaju, do kraja festivala je ostao prekrcan ljudstvom i odličnom glazbom, no mene je moj pomno planirani program vodio u drugom smjeru. Prvo u Underground, noćni klub koji je, naravno, pod zemljom, duboko u podrumu. Odličan klub za nekih petsto posjetitelja je bio mjesto na koje sam se često vraćao, prvi put za solidne rockere Freedom Hawk.

Od tamo brzim korakom do malo većeg bivšeg teatra Koko, u kojem su publiku oduševili The Obsessed, a čim su oni odsvirali posljednji takt, sa većinom publike pun gas u Electric Ballroom na prvu veću poslasticu festivala, sludge legende Eyehategod. Izuzetno nabrijani Mike Williams je raspametio publiku te je barem 75 posto ekipe napustilo jednosatnu šutku u raznim stupnjevima modrine. Bio je potreban brzi predah uz okultni performans kraljice dooma Jex Thoth kako bi se prikupila energija za zvijezde večeri – grindcore pionire Napalm Death. Barney je priznao da su za potrebe festivala pokušali maksimalno usporiti tempo, ali nikako nije išlo pa se u set ugurala i neizostavna jednosekundna ‘You Suffer’. Modra koža je poprimala ljubičaste nijanse, a i preostalih

25 posto publike ovaj put nije prošlo lišo. U after-partyju su nas na odmor ispratili američki stoneri ASG, najavljujući svoj novi album ‘Survive Sunrise’.

Subota za Camden znači nepreglednu rijeku shopping-turista pa je mudra odluka bila baciti sidro u Electric Ballroomu. Kako je to za mene bio nekako najmanje zanimljiv dan, nakon izvrsnog seta lokalnih legendi Admiral Sir Cloudesley Shovell, koje je najlakše opisati kao malo ozbiljniju parodiju Spinal Tapa, selim u udobnu ložu, gdje uz nesmetanu opskrbu tekućinom odmaram noge uz Akercocke (engleske hardkorere koji su mi osobno bili najlošiji set festivala, ali to ipak nije moj đir). No dojam su definitivno popravili japanski doomsteri Church of Misery, praćeni sludge teškašima Weedeater, a legenda stoner rocka Matt Pike je s High on Fire pokazao zašto je jedan od najboljih gitarista današnjice. Nedjeljno zagrijavanje je počelo u Black Heartu uz izvrsne lokalce PIST, a zatim je na red došao najveći prostor vikenda, dvorana Roundhousesa dvije tisuće posjetitelja i mene koji u prvom redu zaklanja pogled svim vertikalno prikraćenim nesretnicima u pozadini. Dan je otvorio švedski Monolord, trenutno jedan od najboljih doom bandova, pokazujući to kroz svoj skoro jednosatni set koji se sastojao od ukupno četiri stvari. Slijedili su ih odličan par stonera Elder i Nebula, te engleske legende Hawkwind koji haraju psihodeličnom scenom već pedeset godina sa svemirskim audio-vizualnim performansom za sve fanove lisergične kiseline. Večer u Roundhouseu zatvaraju i najveće zvijezde festivala, američki space-stoner rokeri Monster Magnet. Njihov novi album ‘Mindfucker’ je definitivno jedan od najboljih ove godine. Festival je priveden kraju u Underworldu uz iznimno energične Nizozemce Death Alley, koji su mi ostavili jedva dovoljno vremena da iz sobe zgrabim ruksak i stignem na svoj ranojutarnji let. Noge, bubrezi i mjehur se polagano oporavljaju od fantastičnog vikenda u Londonu, a sudeći po velikom rastu popularnosti dooma i njegovih pod-žanrova, sljedeće godine će biti potrebno u program uključiti još pubova.

Pive ima dovoljno, za to nije bilo straha.

DuList IN 61

• 23. SVIBNJA 2018.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Bikovi, dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. Djevice, kod vas su vjerojatna poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja.

Vodenjaci, nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Sad već možete lakše disati pa i preispitati neke dvojbe iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati.

Došlo je vrijeme kad sve u vezi posla možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i definirati plan za dalje.

Potreba za sigurnošću u privatnom životu bit će naglašena ovih dana.

Ipak, ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Mnogi će biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate.

Ni u čemu ne treba pretjerivati.

U ljubavnom životu bit ćete fokusirani na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga što treba napraviti.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo ili nadmudrivanja. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke.

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Vjerojatna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Pijte više vode.

Možete očekivati kvalitetne ljubavne dane. Ako je zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i opet početi nalaziti zajednički jezik. Donedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sad ih možete i razraditi.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Opuštenost i ugodno ozračje zavladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima. Oslobodite se napornih ljudi.

Prihvatit ćete ono što imate i što živite.

S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače.

Sanjat ćete o nekoj drugoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dato. Posjetite zubara!

Bit ćete spremniji za nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti hoćete li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.

Sreća u duši zbog stvari koje su vam drage, ugodne zabave bez previše pompe, opuštenost u krugu dragih vam osoba. Zamišljat ćete se u ulozi vođe. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti.

Sve ćete se više baviti onim unutrašnjim, premda nećete zanemariti društvo. Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke. Neki će dobiti priličnu količinu informacija kroz koje će proširiti svoja znanja Moguć je posjet naporne rodbine.

62 DuList IN

23. SVIBNJA 2018. •

JOŠ JEDNA MODNA INFLUENCERICA JE U GRADU

Sincerely Jules otkrila čari Dubrovnika!

Foto Instagram Sincerely Jules

4,8

milijuna pratitelja ima na društvenoj mreži Instagram

Za poziranje je iskoristila svaki kantun!

U poslovnom svijetu je znano i veliko ime, a od kojeg je napravila pravo malo carstvo Jedna od najpoznatijih modnih blogerica i influencerica Julie Sari’ana proteklog je tjedna pristigla u Dubrovnik.

Sari’ana, rodom iz Meksika, svima na Instagramu poznata kao @SincerelyJules, u naš je grad ‘stigla u vrijeme zalaska sunca’, što stoji i opisu jedne od njenih fotografija. Modni blog koji ju je vinuo u visine, pokrenula je 2009. godine za vrijeme studentskih dana kada joj je služio kao ispušni ventil. No, danas je u poslovnom svijetu znano i veliko ime, a od kojeg je napravila pravo malo carstvo. Vlasnica je uspješnog brenda i online shopa, dok i dalje snima kampanje te je ostvarila brojne suradnje.

Na svom profilu društvene mreže Instagram dokumentira sva svoja putovanja po svijetu pa tako i ovo. Iskoristila je svaki kantun grada na najbolji

mogući način za stvaranje predivnih fotografija. Uzevši u obzir kako na Instagramu ima skoro 5 milijuna pratitelja, možemo reći kako je ovo još jedna odlična promocija Dubrovnika!

‘Jules’ ima pravo malo modno carstvo

• 23. SVIBNJA 2018.

Oglas 63

64 Zadnja

23. SVIBNJA 2018. •

Proteklog tjedna u javnosti je ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum, Ivica Grilec, istaknuo kako se sporazumno raskinuo ugovor između Rezervata i Grada Dubrovnika po pitanju upravljanja Parkom Orsula

36 Kultura

Više od sedamdeset učenika zaplesat će u ‘Coppeliji’!

46 Sport

Razgovor: Trener RK Mokošica Davor Zec 62 DuList IN

S obzirom na kapacitet ove ustanove u kulturi, logično je i razumno, a kako čujemo iz brojnih dubrovačkih kulturnih krugova – i poželjno upravo da Igre preuzmu najljepšu dubrovačku pozornicu na otvorenom Dubrovačke ljetne igre najvjerojatnije će preuzeti upravljanje Parkom Orsula, s obzirom na tehničke i ostale mogućnosti. Kako je potvrđeno redakciji DuLista, jedan će se koncert Igara održati na ovoj lokaciji, a moguće da će ih ovoga ljeta biti – i više.

S obzirom na kapacitet ove ustanove u kulturi, logično je i razumno, a kako čujemo iz brojnih dubrovačkih

kulturnih krugova – i poželjno upravo da Igre preuzmu najljepšu dubrovačku pozornicu na otvorenom, koja se uklapa u filozofiju ambijentalnosti koju Igre već desetljećima slijede.

Inače, proteklog tjedna u javnosti je ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum, Ivica Grilec, istaknuo kako se sporazumno raskinuo ugovor između Rezervata i Grada Dubrovnika po pitanju upravljanja Parkom Orsula.

Sincerely Jules otkrila čari Dubrovnika!

16 Aktualno

Jeste li upoznati s GDPR-om?

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 30. svibnja

Igre preuzimaju Orsulu?

POGLED STRAGA

Čitajte nas na www.dulist.hr!

DOGAĐAJI NA NAJLJEPŠOJ POZORNICI NA SVIJETU