Dulist #341

DUBROVAČKI TJEDNIK #341 Srijeda, 16. svibnja 2018. • Cijena 7 kn

SRI TRATINČICE, LJUBIČICE, TULIPANI

LOVE IS IN THE AIR

Cvjetni uzorci ljetni đir na Stradunu

I vi možete postati dijelom ‘Muzeja ljubavnih priča’

STR. 56

ČET

PET SUB NED PON UTO

LUKŠA ĐURAŠ ALIAS LUCAS

Hoće li ‘Poljubi me’ postati hit?

STR. 54

STR. 52

PROMETNA VIZIJA DENISA PAVELE

Može li promjena smjera riješiti ‘opsadu’ na Pilama?

NATJEČAJ BEZ ODAZIVA

Psihijatri i dermatolozi ne žele u Dubrovnik!

RAZGOVOR LUKŠA MATUŠIĆ

STR. 7

Prvi ću se boriti protiv novog poskupljenja vode STR. 10

NAKON PROVEDENE ANKETE

I župski roditelji traže dvosmjenski rad u vrtiću

STR. 13

2 Oglas

16. SVIBNJA 2018. •

Aktualno 3

• 16. SVIBNJA 2018.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut Leana Milotić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 16. 5. 2018.

Broj 341 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU PREDSTAVLJA PROMETNO RJEŠENJE OKO POVIJESNE JEZGRE

Ako ne valja pravim smjerom, idi obrnutim!

Naša se gradska cestovna infrastruktura ne razvija

Neplanskom urbanizacijom smo dovedeni pred gotov čin te preostaje jedino rušiti postojeće (stambene ili poslovne) objekte, a što ne dolazi u obzir i nije opcija, ili u budućnosti početi razmišljati o prometu ispod zemlje, ako ne za promet vozila onda barem za pješake Možete li zamisliti plato Pile bez ili s manjim brojem pješačkih prijelaza, bez taksi stajališta, s odvijanjem prometa u više kolnih traka bez privilegija, bez nepotrebnih lijevih skretača, bez ‘rampi’ na posebno uređenim

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Udruga Sigurnost u prometu Dubrovnik/DuList

prometnim površinama koje također stvaraju gužvu? Možete li zamisliti jedan prirodan slijed prometa, a da pritom nema velikih ulaganja, već da isključivo iskoristimo ove postojeće prometnice uz korekcije i nadopune

njihove vertikalne, horizontalne i svjetlosne signalizacije? – pita Denis Pavela, voditelj udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik, koja je u suradnji s prometnim stručnjacima izradila prijedlog, ili kako sami kažu, promišljanje cjelokupnog prometnog rješenja oko povijesne jezgre Dubrovnika.

Ovo rješenje uključuje raskrižje na Domu zdravlja, Ulicu branitelja Dubrovnika i Pile, područje Ploča, Zagrebačku, Splitski put, Ilijinu glavicu... Zapravo mijenja dosadašnje pravce prometnog toka i to na postojećoj infrastrukturi, bez potreba

Aktualno 5

• 16. SVIBNJA 2018.

Nećemo biti zadovoljni dok svako kućanstvo ne bude priključeno na komunalnu infrastrukturu vode i odvodnje — Lukša Matušić PREDSJEDNIK UPRAVE VODOVODA za rušenjem, kopanjem i teškom mehanizacijom.

Tako bi Ulica branitelja Dubrovnika postala jednosmjerna za sav promet sa smjerom kretanja od Boninova prema Pilama. Samim time mijenja se i smjer kretanja u ulicama Iza Grada, Zagrebačkoj, Petra Krešimira IV, u Supilovoj...

Povratka nema. Iskoristimo postojeće stanje

— Smanjena protočnost prometa se ponajviše ogleda na prometnicama neposredno oko same gradske jezgre i to na platou Pile, koje domino efektom uzrokuje probleme protočnosti vozila na raskrižju Ilijina Glavica, na Domu zdravlja, ‘ispod Duba’ i time dolazi do velikih zastoja u prometu – ističe Pavela dodavši kako prometne probleme oko Grada više ne možemo građevinski rješavati.

— Što je izgrađeno, izgrađeno je!

Međutim, zbog neplanskog urbaniziranja grada i nadalje dok se izgrađuju razni stambeni objekti, nove zgrade, obiteljske kuće, marine, isto ne prati izgradnja cestovne infrastrukture (izgradnja novih prometnica, parkirališta te danas imamo ovo što imamo).

Naša se gradska cestovna infrastruktura ne razvija. Štoviše, u svemu tome smo se izgubili i izlazimo s parcijalnim

Prijedlog rješenja za područje Doma zdravlja, Boninova i Ilijine glavice

Prijedlog rješenja platoa Pile

tehničkim rješenjima, malenim, a kratkotrajnim ‘gašenjima vatre’, ne znajući da će to kratkotrajno rješenje otvoriti problem na nekoj drugoj prometnici ili trajno spriječiti mogućnost za iznalaženje i primjenu pravog rješenja (kao ‘kružni tok’ oko Atlant centra i Robne kuće Minčeta). Isto tako moramo biti svjesni da povratka nema, nove prometnice ne možemo graditi jer jednostavno, nužno potrebnih slobodnih površina za njihovu izgradnju nema. Neplanskom urbanizacijom smo dovedeni pred gotov čin te preostaje jedino rušiti postojeće (stambene ili poslovne) objekte, a što ne dolazi u obzir i nije opcija, ili u budućnosti početi razmišljati o prometu ispod zemlje, ako ne za promet vozila onda barem za pješake – smatra Pavela te dodaje: — Ono što nam preostaje je da, u cilju cjelovitog prometnog rješenja odvijanja prometa oko stare gradske jezgre, pri čemu se poboljšava protočnost vozila i sigurno odvijanje prometa, postojeću cestovnu infrastrukturu ovakvu kakvu imamo iskoristimo najbolje što možemo.

Od Boninova prema Pilama – jednosmjerno

A kakvo je promišljanje Udruge? Promet Ulicom branitelja Dubrovnika u ovom se prijedlogu odvija u dvije prometne trake, sjevernom i južnom u jednom smjeru, od Boninova prema Pilama. Pritom se može nesmetano prestrojavati iz jedne u drugu prometnu traku. Ako hoćete skrenuti za Gradac, nesmetano se isključite desno (dosada ste morali čekati s lijevim skretačem iz smjera Pila), a za ponovno uključivanje na kolnik ove ulice opet imamo nesmetano desno uključivanje, bez zastoja, u smjeru Pila. Isto vrijedi i za sve one koji skreću za hotel Hilton Imperial – isključe se iz prometa skretanjem ulijevo. Od Vile Dubravka (prilaza hotela Hilton) do platoa Pila južnu prometnu traku koristit će vozila javnog gradskog i turističkog

6 Aktualno

prijevoza te taksi vozila. Za potrebe Libertasa, na platou Pile osigurat će se dva mjesta za zaustavljanje autobusa i to na mjestu kako je to bilo i do sada, a za turističke autobuse i sličan prijevoz predviđena je mogućnost isključivo zaustavljanja na četiri mjesta koji se radi ‘naplate’ moraju formirati kao bus peroni. Vozila turističkog prijevoza izlaze s Pila na način da se samo na jednom mjestu uključuju u promet u traku koja je samo za smjer Iza Grada – Ploče.

Od Pila ulicom Iza Grada prema Pločama

Sjeverna prometna traka prolaskom preko Pila služi za nesmetan promet svih vozila nadalje u smjeru Ploča, Ulicom Iza Grada. Prema ovom prijedlogu, sva do sada rezervirana taksi stajališta na Pilama se ukidaju, a za ukrcaj i iskrcaj putnika koristit će se nova mjesta ispred vile Dubravke (bivši Radio Dubrovnik) i dosadašnja lokacija ispod Minčete. Za zaustavljanje i samo za iskrcaj korisnika taksi usluga predviđeno je jedno ili dva mjesta ispred kioska Tiska. Površina uz sjevernu traku – bivše polazište autobusnih linija JGP 4 i 6, može se iskoristiti samo i isključivo za zaustavljanje vozila za potrebe građana, zaustavljanja i parkiranje VIP gosta Grada Dubrovnika i hitne službe.

Time se ukida polazna stanica linija 4 i 6 na Pilama, čime, smatra Pavela, prestaje i potreba za pješačkim prijelazom na vratima od Grada.

Zagrebačkom ‘uzbrdo’ prema Ilijinoj glavici

S Pila promet dalje ide jednosmjerno ulicom Iza Grada prema Pločama.

16. SVIBNJA 2018. •

Prijedlog rješenja za područje Ploča i Zlatnog potoka

Splitski put postaje jednosmjeran, a kraj Vodovoda promet se račva prema Ilijinoj glavici i prema Gružu

Bivše polazište autobusnih linija 4 i 6 može se iskoristiti samo za zaustavljanje građana, VIP gostiju i hitnih službi

Dosadašnji smjer prometa ulicama Frana Supila i Petra Krešimira IV, a time i smjer kretanja Zagrebačkom ulicom se mijenja. Naime, Zagrebačka ulica ostaje jednosmjerna, ali u smjeru od Vatrogasaca prema Ilijinoj glavici, s tim da se na spoju ulica Iza Grada i Zagrebačke može birati skretanje lijevo (smjer prema vatrogascima – Ilijina glavica) ili pravo ulicom Frana Supila u smjeru prema Pločama i Zlatnom potoku. Novi smjer kretanja vozila omogućavao bi nesmetano desno isključenje vozila prema Ulici Vlaha Bukovca – Sv. Jakov, kao i njihovo nesmetano desno uključenje u promet, a promet prema naselju Zlatni Potok i Hotelu Belvedere i nadalje se zadržava kao dvosmjeran, uz promjenu smjerova. Iz smjera Ploča i Zlatnog potoka prema Ilijinoj glavici bi se išlo od Viktorije prema Turističkoj školi i dalje prema žičari pa na Zagrebačku ulicu, a tko treba na Ploče skreće lijevo na ulicu Frana Supila. Udruga nadalje ističe kako bi zbog novog smjera prometa Ulicom Petra Krešimira IV, kretanje Ulicom Druge dalmatinske brigade u smjeru prema vidikovcu na Orsuli, do konačnog rješenja, bilo dozvoljeno samo osobnim i kombi vozilima uz uvjet da se na spoju navedenih ulica vozilima omogući polukružno okretanje zabranom parkiranja vozila u pojasu spoja.

I Splitski put u jednom smjeru

Kad je riječ o križanju na Ilijinoj glavici tamo je promjena u odnosu na postojeće stanje samo u tome što se mijenja smjer prilaza vozila iz Zagrebačke ulice, prilaz i odvajanja za i iz ulice Andrije Hebranga se ne mijenjaju, te

se zadržavaju svi dosadašnji prometni elementi.

Splitski put također postaje jednosmjeran, jer do spoja s ulicom Vladimira Nazora vozila iz smjera Doma zdravlja dolaze jednosmjerno u dvije prometne trake. Neposredno do križanja omogućit će se odabir smjera kretanja vozila i to udesno u dvije trake vozila se nesmetano mogu nastaviti kretati prema Ilijinoj Glavici, a skretanjem ulijevo vozila se mogu uključiti u promet u Ulicu Vladimira Nazora te prema potrebi prije Inine pumpe odabrati smjer kretanja prema Lapadu i Gružu ili Gradu Putom od Republike koji postaje dvosmjeran.

Promet na križanju Dom zdravlja odvija se većim dijelom prometom vozila iz Ulice dr. A. Starčevića i iz Ul. Pera Čingrije. Iz Ulice dr. A. Starčevića zadržavaju se prometni pravci lijevog odvajanja i polukružnog skretanja na Put Republike i time nastavak kretanja vozila u smjeru Vukovarske ulice, odnosno Gruža.

U srednjoj kolnoj traci Starčevićeve zadržava se dosadašnji smjer kretanja prema Pilama, s tim da bi taj pravac bio omogućen svim kategorijama vozila.

Iz ove prometne trake postoji mogućnost lijevog uključenja vozila za smjer kretanja Splitski put – Ilijina Glavica, a zadržava se i desno skretanje prema Vojnoviću. Vozila iz Ulice P. Čingrije prema križanju Dom zdravlja dolaze s dvije prometne trake i istima je dalje smjer kretanja Splitski put – Ilijina Glavica pri čemu se omogućava iz jedne prometne trake desno skretanje vozila u Ulicu branitelja Dubrovnika (sadašnje skretanje linije 4 JGP-a) i kretanje prema Pilama.

— Svi prometni tokovi prikazani na ovom rješenju se mogu u naravi i realizirati uz relativno male izdatke, uz izmjenu postojećih elemenata horizontalne, vertikalne i svjetlosne signalizacije gradskih prometnica, međutim to i nije neki problem, već je to ‘volja’ da se iznađe i prihvati odgovarajuće tehničko rješenje, te je time proteklo vrijeme za naše dugogodišnje ‘promišljanje’ i iznalaženje cjelovitog prometnog rješenja Grada Dubrovnika naš najveći izdatak – ističe Pavela, dodavši kako ovaj prijedlog, odnosno promišljanje udruge ima podršku kako predstavnika dubrovačkih taksista tako i autobusnih prijevoznika.

No, pitanje je hoće li ovo promišljanje ostati tek mrtvo slovo na papiru? Što očekuje, pitali smo Pavelu: — Očekivanja su da će oni ovo provesti u djelo jer je to jedino moguće u našim uvjetima. Možda ima i boljih prijedloga, ali neka se onda isti i predstave – rekao je Pavela za kraj.

Aktualno 7

• 16. SVIBNJA 2018.

Nemilosrdna matematika NATJEČAJI ZA LIJEČNIKE BEZ ODAZIVA

Upravno vijeće Opće bolnice Dubrovnik odluku o raspisu natječaja donijelo je još 21. prosinca 2017.

Nije iskazan interes za tri radna mjesta na neodređeno vrijeme, a tražili su se specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, specijalist psihijatrije te specijalist dermatologije i venerologije Niti jedna prijava nije pristigla na natječaj za zaposlenje tri liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik. Kako je za DuList potvrdio ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik docent dr. sc. Marijo Bekić, do isteka roka nije iskazan interes za tri radna mjesta na neodređeno vrijeme, a tražili su se specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, specijalist psihijatrije te specijalist dermatologije i venerologije.

Podsjetimo, Upravno vijeće Opće bolnice Dubrovnik odluku o raspisu natječaja donijelo je još 21. prosinca 2017., a 10. siječnja, odnosno 21. veljače pribavljene su suglasnosti Ministarstva zdravstva. Natječaj je objavljen u

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

13

spezijalizacija dijeli OB Dubrovnik

Narodnim novinama 25. travnja, a rok za prijave trajao je osam dana.

Naravno, ne treba razbijati glavu u potrazi za razlozima. Dubrovačka bolnica, jednostavno rečeno, dijeli sudbinu građana Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. U ovom slučaju nije toliko riječ o famoznoj prometnoj izoliranosti, već za hrvatske uvjete previsokim cijenama nekretnina, odnosno najma kuća, stanova ili garsonijera za sve koji bi na jug Hrvatske rado došli u potrazi za poslom. Matematika je jasna i nemilosrdna – prihodi ne pokrivaju rashode kad najveći dio troška odlazi na plaćanje skupih najmova.

Dubrovačko-neretvanska županija jest osnivač Opće bolnice Dubrovnik, ali jasno je kako nema financijsku snagu niti ‘krpiti’ dugove bolnice niti osiguravati osjetniju trajnu financijsku pomoć.

Inače, OB Dubrovnik raspisala je još jedan natječaj, s namjerom dobivanja ‘svježe krvi’ u bolničke odjele. Naime, prema planu specijalizacija Ministarstva zdravstva iz 2017. godine, bolnica dodjeljuje čak trinaest specijalizacija.

Točnije, po dvije iz pedijatrije te ortopedije i traumatologije, a po jednu iz kardiologije, transfuzijske medicine, neurokirurgije, infektologije, ginekologije i opstetricije, oftalmologije i optometrije, patologije i citologije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine te anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.

Kako nam je potvrdio ravnatelj Bekić, ti su natječaji još uvijek u tijeku.

8 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 14. 5. do 20. 5. 2018.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 21. 5. do 27. 5. 2018.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

‘Franković se ne smije ponašati kao faraonov sin!’

BRANKA DABROVIĆ O ‘TRENIRANJU STROGOĆE’ GRADONAČELNIKA

Ako isključim svoje lampe, ne mogu raditi u potpunom mraku. Pa moji gosti ni jelovnik ne mogu pročitati, to je horor

Petnaest dana sam molila gradonačelnika da me primi, zvala tajnice, predavala pismene zabilješke. Ali bez rezultata.

Voljela bih da smo mogli sve riješiti u četiri oka, ali to se nije dogodilo

Nikad u životu nisam dobila nijednu kaznu, a onda oni idu ‘trenirati mišiće’ na ispravnom lokalu, koji je primjer ovog grada. Ono što sam ja napravila za turizam ovog grada oni neće svi zajedno. Nema knjige na svijetu koja o meni nije pisala. Nek’ se srame!

Piše Baldo Marunčić Foto DuList/Grad Dubrovnik

Ne stišavaju se reakcije nakon što je gradska uprava kaznila tri dubrovačka ugostiteljska objekta oduzimanjem javne površine na sedam,

odnosno mjesec dana. Najglasnijom, ali i najupornijom pokazala se Branka Dabrović, vlasnica restorana ‘Amoret’ koji je ‘fasovao’ sedmodnevnu kaznu

zbog navodnog nepravilnog bacanja ostataka tune u komunalni otpad. U kratkom razgovoru očita je ogorčenost Dubrovkinje zbog novonastale situacije.

‘Kažnjena ni kriva ni dužna’

— Kažnjena sam ni kriva ni dužna!

Tuna nije moja! Pa nemam je ni na meniju! Ispala je ispred mog restorana iz puknute crne vreće za smeće od susjednog ugostiteljskog objekta.

Aktualno 9

• 16. SVIBNJA 2018.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): zatvoren do 31. svibnja 2018.

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Otpala je glava i prolila se krv – objašnjava Dabrović, kojoj također nije jasno što joj na rješenju o uklanjanju stolova kao razlog piše jedno, dok je gradonačelnik Mato Franković naveo drugo.

— U rješenju komunalnih redara stoji da sam kažnjena zbog nepropisnog bacanja komunalnog otpada, a onda gradonačelnik kaže da sam kažnjena zbog lampa!? Tko je tu lud? – pita se Dabrović te ističe: — Nikad u životu nisam dobila nijednu kaznu, a onda oni idu ‘trenirati mišiće’ na ispravnom lokalu, koji je primjer ovog grada. Ono što sam ja napravila za turizam ovog grada oni neće svi zajedno. Nema knjige na svijetu koja o meni nije pisala. Nek’ se srame! – poručuje Dabrović.

luk jela, nit’ luk mirisala! A ne samo to, nego mi rješenje bace na stol, a nitko ne vidi da nam je dostavljeno. Kakva je to dostava službene pošte bez potpisa?

– zapitala se Dabrović.

‘Neustavna odluka’

‘Gosti ne vide jelovnik!’

Posebno je burno reagirala na činjenicu da na rješenje, koje smatra potpuno promašenim, nema mogućnost žalbe.

— Kako ja nemam pravo na žalbu?

Pa čak i kad vas kazni Porezna uprava, koja je najjača i najopasnija, ostavlja vam neko pravo žalbe u roku petnaest dana. Ne imati pravo na žalbu nije ustavno! Moram imati pravo na žalbu, bez obzira bila ona kasnije usvojena ili ne. A ja sam dobila rješenje da u roku 24 sata uklonim stolove, bez prava na žalbu. Naravno da sam morala postupit po rješenju, inače bi mi kazna sa sedam prerasla u mjesec dana. A nit’

Želim da se situacija smiri. Žao mi je što je do ovog uopće došlo.

Ali gradonačelnik mora biti svjestan da nije Bogom dan, već da je produžena ruka svojih građana. On je naš čovjek, građani su ga izabrali

PISMO GRADONAČELNIKU Sve sam sama krvavo stekla!

Moje je pismo gradonačelniku u dijelu medija ‘isječeno na mrtvo’, kao da zbog glasa HDZ-u ne očekujem da me se kazni. Nikad u životu ništa nisam tražila! Ni od komunista ni od SDP-a ni od HDZ-a! Nisam potkupljiva niti ću se prodavati strankama. Nisam član nijedne stranke jer ne mogu glasati kako mi se naredi. Nikad nisam ništa tražila niti su mi dali. Sve što sam stekla, krvavo sam stekla, sa svojih deset prstiju!

Objasnila je ‘pozadinu priče’ oko spornih lampi na javnoj površini njenog restorana.

— Lampe koje je gradonačelnik spomenuo kao razlog kažnjavanja su Biedermaier lampe iz Kneževa dvora, koje smo otkupili prije 35 godina, a 3000 eura je plaćena njihova restauracija.

Te lampe na Katedrali stoje od 1985. godine, a nekad su svijetlile u Kneževu dvoru kneževima, kraljevima, krunjenim glavama. I sad to njima smeta? Ma u redu, dignut ću ih, ali onda nek’ mi postave javno svjetlo na Trgu Marina Držića. Plaćam 20 tisuća kuna javnu površinu tijekom cijele

Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

godine pa očekujem da barem imam javnu rasvjetu, 3–4 rasvjetna tijela. Pa na dvije tisuće ‘kvadrata’ imate samo jedno jedino rasvjetno tijelo, na kući don Stanka Lasića prema Akvariju!

Ako isključim svoje lampe, ne mogu raditi u potpunom mraku. Pa moji gosti ni jelovnik ne mogu pročitati, to je horor. Podnijela sam zahtjev, ljudi su došli i rekli ‘istina je, nema nego jedno rasvjetno tijelo’. Međutim, već petnaest dana mi se nitko nije javio – objašnjava Dabrović.

‘On je naš’

7

dana iznosila je odluka gradske uprave o oduzimanju javne površine

Iz svega što nam je Dabrović iznijela kao problem jasno je kako je prije svega nužno smiriti situaciju.

— Ovo sad nije dobro. Voljela bih da se dogovorimo. Pa iz tog razloga sam i htjela ići s pismom u novine. Zar mislite da mi treba reklama u životu? Petnaest dana sam molila gradonačelnika da me primi, zvala tajnice, predavala pismene zabilješke. Ali bez rezultata. Voljela bih da smo mogli sve riješiti u četiri oka, ali to se nije dogodilo. S Androm se to moglo riješiti odmah, a Frankovića ‘lovam’ danima. Želim da se situacija smiri. Žao mi je što je do ovog uopće došlo. Ali gradonačelnik mora biti svjestan da nije Bogom dan, već da je produžena ruka svojih građana. On je naš čovjek, građani su ga izabrali. Ne smije biti faraonov sin. Dok on to shvati, svi ćemo otići u... – zaključila je ogorčena Branka Dabrović.

10 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM UPRAVE VODOVODA LUKŠOM MATUŠIĆEM

Prvi ću se boriti protiv poskupljenja vode Moje mišljenje je: Koliko nam je riješena infrastruktura, toliko smo bogat grad. Što se tiče samog vodovoda, sama vodovodna mreža u užem gradskom području dobro je razvedena.

Ostala gradska područja, nažalost, loše su razvijena Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Do početka probnog rada pročistača ostalo je 17 dana, a uz to se obavila prva faza čišćenja kanala u povijesnoj jezgri što je bio povod za razgovor s predsjednikom Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukšom Matušićem. U razgovoru nam je pojasnio koji ih problemi očekuju nakon što pročistač bude pušten u rad, a vezani su ponajprije uz troškove održavanja, kao i moguće povećanje cijene vode

korisnicima. Matušić je istaknuo kako će se boriti protiv poskupljenja.

Završetak radova na pročistaču očekuje se u lipnju, kao i početak probnog rada. Gradonačelnik Franković najavio je kako vjeruje da ćemo bez zamućenja biti već najesen. U cijeloj situaciji sporni su – troškovi. Koliko će nas koštati pročistač, odnosno koliki će biti troškovi održavanja? Tko će ih plaćati?

Nova uprava će sve učiniti kako ne bi došlo do povećanja cijena, barem u ove četiri godine našeg djelovanja.

Dodajmo kako povećanje cijena ide prvo na odobrenje skupštine, povjerenstva i Gradskog vijeća. Ne možete mijenjati cijene bez tih glavnih instanci. O spomenutim se troškovima pričalo u više navrata. Sigurno je to kako će sama izgradnja pročistača, odnosno završetak i puštanje u rad značiti veće troškove za poslovanje Vo dovo da

Aktualno 11

• 16. SVIBNJA 2018.

Dubrovnik. Imate jedan veliki uređaj koji je u funkciji, a kojeg treba servisirati na godišnjoj razini. Što se tiče zakonskih mogućnosti, ispucali smo sve što se ispucati dalo.

Na prvi dan probijanja roka, a to je bilo 1. srpnja 2017., uputili smo dopis prema izvođaču radova, ‘SUEZ International’ i krenuli smo u postupak naplate penala. Morali smo krenuti u tu proceduru, inače bismo riskirali da iznos pročistača bude skuplji, za 5 do 6 milijuna kuna. Isto tako, imali smo dodatna potraživanja prema njima, što se u javnosti nije govorilo dosad. Kao što su troškovi produljenja nadzora, što smo također poslali njima na naplatu. Tu su i troškovi cisterne koje Vodovod Dubrovnik plaća Javnoj vatrogasnoj postrojbi.

Ti klemovi su išli prema SUEZ-u.

Generalno gledajući ponudu izvođača, koja je bila definirana godišnjim operativnim troškom, a koji je ugovorom definiran, govorimo o nekih 20-ak milijuna kuna. Što će iz toga proizaći, što će se dokazati u sljedećem razdoblju od godinu dana, postizanjem tih operativnih troškova, hoće li troškovi biti manji ili veći, ne znamo. Ali ako budu veći, postoji ugovorna kazna za te troškove. Jedino što izvođač može jest platiti i optimizirati nekakav minimalan trošak. Ako budu niži, to će biti nama benefit, vezano za cijenu vodne usluge i svega ostalog. Intencija je da se dobije uređaj sa što manje operativnih troškova. Izvođač primjenjuje tehnologiju koja zahtijeva određene troškove za svoj rad. Što će se dogoditi, pratit ćemo. I mi također dajemo podršku kroz naše tehničke uvjete i zahtjeve naručitelja, a oni su tu da to uklope. I njima je to u interesu.

Znači, još uvijek se ne zna ukupan trošak održavanja?

U ovome trenutku ne možemo reći kako će troškovi održavanja na godišnjoj razini biti primjerice 100 tisuća kuna, milijun kuna… Možemo se nadati samo kako će troškovi biti manji od onoga što je navedeno u projektnoj dokumentaciji. Opet se vraćamo na početak priče, mi smo takav ugovor zatekli, ali smo u dokumentaciji naišli na projekt s puno problema. Za pretpostaviti je kako nećemo imati skupe operativne troškove, ali da je paprirnato navedeno, navedeno je. Ponavljam, za Vodovod ti veliki troškovi ne bi bili dobri.

Treba napomenuti kako prvu godinu dokazivanja operativnih troškova, sve troškove rada uređaja snosi izvođač koji treba dovesti uređaj u stanje minimalnih troškova, a u konačnici i za nas, za iduće godine. Radi se naime

o razdoblju od 16 godina.

Sigurno je to kako će sama izgradnja pročistača, odnosno završetak i puštanje u rad značiti veće troškove za poslovanje Vodovoda Dubrovnik

Ukoliko dođe do povećanja troškova, možemo li očekivati poskupljenje usluga za naše građane?

Ono što znamo je kako su cijene vodnih usluga za naše građane visoke, no moramo istaknuti kako se nisu mijenjale zadnjih 3 do 5 godina. Ne bih volio da do povećanja cijena dođe. Prvi ću se boriti da do toga ne dođe. Čvrsto iza ovoga stojim. Definitivno ću biti ta osoba ispred Uprave koja će tražiti da Grad ‘uleti’ s financijskim sredstvima. Bit ću prvi koji će biti protiv tih poskupljenja.

S kojim ste se problemima susretali po pitanju pročistača?

Sjetit ćete se vremena kada je gradilište bilo zatvoreno tri mjeseca, kad je prijetio raskid ugovora s izvođačem.

Mogli smo imati situaciju u kojoj bismo zatvorili gradilište, zatim krenuti u javnu nabavu… Dakle, ono što je bila najveća boljka, o čemu se najviše pričalo u javnosti, da ostavimo za druga vremena. Nismo htjeli. Prošle godine kad smo imenovani, točnije 23. lipnja, u roku od 7 dana poslali smo dopis izvođaču da plati ugovornu kaznu. E sad možete zamisliti kakvi su to odnosi.

Nas primjerice nije zanimalo što oni imaju na skladištu. Njihovo je bilo, izvolite završiti posao. Jesam li sretan s rokovima, nisam. Zašto? Zato što sam očekivao kako će radovi ići brže, ali što očekivati kad nemate nikoga na gradilištu 3 mjeseca. Kad imate nebrojene sastanke s tvrtkom Skladgradnja koja ne želi napustiti gradilište. Da nismo bili oprerativni, ta bi se trakavica vukla do dan danas. Imali smo i problem s nedostatkom radnika, s čime se i brojni susreću. Što se tiče samih rokova, tražili smo od izvođača odgovor kad će biti gotov pročistač. Bitno nam je bilo da ne lažemo javnost. Ali, htjeli smo pustiti uređaj u funkciju do jeseni kad dolazi do velikih zamućenja. Gospodin Toni Zlatić je rekao kako će to biti 1. lipnja, i to je to. Da je rekao 1. rujna, gradonačelnik i ja bismo se pomirili s tim datumom.

Što se tiče samih rokova, tražili smo od izvođača odgovor kad će biti gotov pročistač. Bitno nam je bilo da ne lažemo javnost

Tko će održavati pročistač?

Djelatnici Vodovoda. U dogledno vrijeme morat ćemo osposobiti određen tim ljudi koji će se baviti pročistačem.

Zatekli smo u Vodovodu situaciju, što se tiče osoblja, da se adakvatan kadar nije mogao zaposliti. Više se radilo na zapošljavanju administrativnog osoblja. Govorimo o deficitarnom zanimanju, pogotovo u našem gradu gdje nemate baš puno kemijskih inženjera.

Postoji nekoliko djelatnika koji održavaju postojeće uređaje, vode brigu

o njima kako bi sustav funkcionirao. Kad je ovakav ozbiljan uređaj u pitaju, morat ćemo voditi računa da u dogledno vrijeme, kad uređaj bude u funkciji, imamo određen broj ljudi koji će se o njemu brinuti.

U okviru cjelovite sanacije kanala mješovite odvodnje u srcu povijesne jezgre, kanal je u potpunosti očišćen u predviđenoj dužini od 30 metara. Što možemo očekivati u drugoj fazi obnove? Kada i u kojem smjeru će se nastaviti radovi?

Očekujemo kako će sve ići poprilično lakše i bolje, iako je svaki metar Straduna drukčiji. Kada smo to dolje otvorili, ni konzervatori nisu znali na što možemo naići. Malo su se radovi oduljili jer smo prema njima bili obvezni napraviti arheološki projekt. Što se tiče fizičkih radova, mogli su biti završeni i prije dvadeset dana. Mislim kako smo napravili dobar posao. Očekujemo na jesen, kad prođe sezona, odobrenje završnog konzervatora za sav odrađeni posao. I odmah počinjemo s drugom fazom i radom na preostalih 270 metara. A vrijeme je faktor. Kad smo započeli s radovima nakon nove godine, došao je sveti Vlaho, pa su ulile kiše. Dobro je dok smo ga uhvatili. Bilo je 5 do 12. Rekao bih 12 i 5.

Dodao bih kako smo u međuvremenu čistili i sporedne ulice. Ne mogu reći kako smo imali neugodnih iskustava s ugostiteljima. Sa svima smo se uskladili. Očekujem kako ćemo kroz sljedećih deset dana maknuti ‘boxove’ i onda nas nema do kraja sezone, do 10 ili 11 mjeseca. Dok grad i konzervatori ne daju odobrenje za početak druge faze.

Radnici su nakon čišćenja obolijevali i morali uzeti bolovanje u roku od 7 dana. Možete li nam reći u kakvom su trenutno stanju?

Morate razumijeti kako govorimo o jednom teškom i, nazovimo ga, ‘šporkom’ poslu. No bitno je naglasiti kako su radnici u dobrom zdravstvenom stanju.

Istaknuli ste jednom prilikom kako su, osim masnoće, ‘krivac’ za začepljenje kanalizacije Grada i – vlažne maramice. Hoće li se uskoro u svakom domu u povijesnoj jezgri primijenjivati ‘No Flash Policy’, mjera kojom će se zabraniti bacanje raznoraznih stvari u wc-školjku.

Znamo kako su već neki iznajmljivači počeli lijepiti papir s ispisanim upozorenjem.

Tu je jedino bitna ljudska savjest.

Navest ću jedan primjer. Prošle godine smo išli riješiti začepljenja u Gružu i na Pločama. Ljudi su pekli rakiju i bacali

12 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

uređaj ne napravi, bit ćemo u velikom problemu. Ono što je bivša uprava izgubila, to je dragocjeno vrijeme koje je imala. Svjedoci ste kako smo održali javnu raspravu i mjesec dana prije savjetovanje. Svatko je mogao reći što želi. Ponudili smo pet alternativnih lokacija, među kojima je i Petka. Prijavili smo projekt u Zagreb, a sad smo u procesu iščekivanja odobrenja brojnih ministarstava. Očekujemo kako ćemo pred kraj ove godine dobiti zeleno svjetlo kako bismo mogli krenuti s projektom. Nismo se htjeli osvrtati na izjave pojedinaca kako je Petka loša lokacija.

Mještani Komolca su, što nam je uvelike olakšalo, iznijeli negativno mišljenje kako se takvo nešto ne bi smjelo raditi u Komolcu jer je po njima to osjetljivo područje Rijeke dubrovačke. Puls građana je bitan u cijeloj priči. Možemo pričati o floskulama i govoriti: ‘Idemo to raditi negdje’. Ne kažemo kako je Petka idealna, ali od svih je ponuđenih lokacija bila najbolja. Ne smijemo više čekati, moramo raditi. Ljudi su na to osjetljivi.

drop u kanalizaciju. I kad smo počeli čistiti, imali smo što vidjeti. Svašta se baca. Problem su zasigurno vlažne maramice koje se bacaju u wc školjku.

Dolazi tako do kompleksnog problema kad se stvaraju ogromne nakupine koje se ne mogu razgraditi i začepe pumpe.

Išli smo naručivati specijalnu pumpu koja može ‘gutati’ takve stvari. Na kraju krajeva ovim se činom idemo prilagođavati takvoj situaciji u kojoj ljudi sebi dozvoljavaju bacanje raznih stvari.

Do čega smo se doveli. A što se tiče masnoća, ne možemo reći kako se ne bacaju. Kad sam dao izjavu po tom pitanju, zaratio sam s pojedincima kako ih lažno optužujem. Nisu te masnoće pale s neba. To vam sve ide na savjest pojedinca. Ono što sam bio istaknuo je kako bismo htjeli uključiti jednog djelatnika Vodovoda koji bi išao s komunalnim redarom i s dobro pripremljenim pravilnikom u kojoj će se nalaziti drastične kazne.

Bivša uprava je najavila projekt izgradnje novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Petki. Što je s tim?

Kad su ga lijepo najavili, bilo bi lijepo vidjeti što su poduzeli. A to je ništa. U dosta navrata sam istaknuo kako ne volim govoriti što je bilo prije. Morate znati kako je uređaj napravljen 1977. godine i njegov ‘životni’ vijek je praktički istekao. Uređaj kakav je danas, može kratko funkcionirati. Ako se novi

U dogledno vrijeme morat ćemo osposobiti određen tim ljudi koji će se baviti pročistačem

Činjenica je kako Dubrovnik nema riješeno 70 posto kanalizacijske i 30 posto vodovodne mreže. Gradonačelnik Franković, na samom je početku svoga mandata, u javnom istupu izazvao šok kod javnosti izjavom kako ‘nismo bogat Grad ako ne riješimo kanalizaciju, vodovod’. To ste isto ponovili nakon potpisivanja tri ugovora s Hrvatskim vodama, među ostalim i onaj o izgradnji kanalizacije Orašca.

Ne mislim samo na odvodnju i kanalizaciju, već i na cijelu infrastrukturu.

Moje mišljenje je: Koliko nam je riješena infrastruktura, toliko smo bogat grad. Što se tiče samog vodovoda, sama vodovodna mreža u užem gradskom području dobro je razvedena. Ostala gradska područja, nažalost, loše su razvijena. Što je s Gornjim selima na kraju?

Ishodili smo uporabnu dozvolu prije mjesec dana za kompletan cjevovod.

Sad su se stvorili preduvjeti za davanje priključaka.

Očekujemo kako će sve ići poprilično lakše i bolje u drugoj fazi čišćenja, iako je svaki metar Straduna drukčiji

Kakva nam je situacija na otocima?

Ostaju nam Elafiti kao veliki problem što se tiče kanalizacije, a na što ćemo se definitvno bazirati. Nijednoj vlasti nisu bili dovoljno atraktivni, nije bilo možda isplativo ulagati toliko sredstava na tim područjima. Ishodili smo lokacijske dozvole za sva četiri otoka.

Izdana je građevinska dozvola za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Lopuda, dozvola za Kalamotu je u postupku ishodovanja,

dok je građevinska dozvola za kanalizacijsku mrežu Suđurđa u završnoj fazi izdavanja.

Koliko projekata uspijevate sufinancirati novcima iz EU fondova?

Vrijednost aglomeracije Dubrovnika je 500 milijuna kuna. Nadam se kako ćemo povući sve. Govorimo o cijelom našem području i svim prijavljenim investicijama. To su primjerice uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, cjevovodi… Ponavljam ono što je rekao predsjednik Gradskog vijeća.’ Trebat će biti čarobnjak za vrijeme koje se izgubilo’, a da mislimo kako ćemo uspjeti, mislim kako hoćemo.

Spomenuli smo nedavno potpisivanje ugovora. Kakvom možete opisati suradnju s Hrvatskim vodama…

I bivšim predsjednikom uprave Vodovoda?

Nismo imali puno sastanaka općenito s Hrvatskim vodama, vjerojatno što smo se ‘zabavili’ s Gornjim selima i uporabnom dozvolom jer nam je prijetila penalizacija od 11 milijuna kuna, bez obzira što smo već platili oko 6 do 7 milijuna kuna. Zatim smo se ‘zabavili’ s izgradnjom vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava Štikovica-VrbicaLozica-Mirinovo gdje smo trebali platiti još 5 milijuna kuna, a gdje smo ishodili uprabnu dozvolu 31. ožujka ove godine.

Govorimo o dvije kapitalne investicije od kojih je jedna pokrenuta 2011., a druga 2013. Možete zamisliti o čemu govorimo kad mi u 2018. to rješavamo.

Plus pročistač kao najveća investicija grada. Zatim more malih investicija, od Brsečina do Župe. I zbog svih investicija nije bilo velikih kontakata. Bavili smo se više tvrtkom i stabilizacijom kako ne bismo imali problema. S generalnim direktorom smo bili na nekoliko sastanaka, a produkt toga je potpisivanje ugovora za investiciju u Orašcu.

Rekao bih kako je to konstruktivan projekt i po meni okretanje nove stranice.

Nije bilo zle krvi u odnosima.

Trebamo li se uopće doticati Vaše funkcije direktora Vodovoda Dubrovnik povodom raskola u koaliciji HDZ-a i DDS-a? Kakav je vaš status u DDS-u?

Nemam nešto konkretno komentirati.

Nisam imao problema. Gradonačelnik je jasno u više navrata rekao kako ima dobru suradnju i povjerenje u sve direktore, ne samo mene. Što se tiče raskola…

Opet nemam ništa konkretno komentirati. Već sam rekao kako nitko nije nezamjenjiv. Ako gradonačelnik i skupština misle kako ima boljih, neću praviti probleme. Smatram kako je suradnja dosad bila dobra.

Aktualno 13

• 16. SVIBNJA 2018.

ZAVRŠENA ANKETA, UTVRĐENE POTREBE

I župski roditelji žele dvosmjenski rad vrtića

14

posto roditelja je za smjenski rad vrtića (jedan dan ujutro, drugo dan popodne ili jedan tjedan ujutro, drugi tjedan popodne), 6 posto traži produljeni boravak dok ih je 12 posto iskazalo potrebu za produljeni rad vikendom

Sveukupno 31 posto roditelja je pozitivno izrazilo za drugačijom organizacijom radnog vremena, a najveći broj ima potrebu za smjenskim radom Dio roditelja djece polaznika Dječjeg vrtića Župa dubrovačka iskazalo je u nedavno provedenoj anketi potrebu za drukčijom organizacijom radnog vremena. Naime, kako ističe ravnateljica Dječjeg vrtića Župa dubrovačka Marija Jelić, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku radi na unapređenju usluga za djecu rane i predškolske dobi u smislu produljenog radnog vremena vrtića, poslijepodnevnog rada i smjenskog rada dječjeg vrtića.

— S obirom na navedeno, Dječji vrtić Župa dubrovačka odradio je upitnik o potrebama roditelja za promjenom radnog vremena. Nakon provedenog upitnika rezultati su sljedeći, sveukupno 31 posto roditelja se pozitivno izrazilo za drugačijom organizacijom radnog vremena – navodi

Dječji vrtić Župa dubrovačka je organizacijski spreman napraviti promjene

ravnateljica Jelić.

Naime, 14 posto roditelja je za smjenski rad vrtića (jedan dan ujutro, drugo dan popodne ili jedan tjedan ujutro, drugi tjedan popodne), 6 posto traži produljeni boravak dok ih je 12 posto iskazalo potrebu za produljeni rad vikendom.

— Vidljivo je da najviše roditelja ima potrebu za smjenskim radom vrtića.

Dječji vrtić Župa dubrovačka je organizacijski spreman napraviti promjene kako bi se sve potrebe roditelja zadovoljile. Na ovaj način doprinijet ćemo usklađivanju poslovnog i obiteljskog života obitelji.

Dobivanjem sredstava od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku bi se u vrtiću poboljšala kvaliteta zajedničkog življena i odrastanja djece i odraslih. Kroz

inovativan pristup, novim načinom kombiniranja produljenog, smjenskog i poslijepodnevnog boravka, zapošljavanjem većeg broja odgojno-obrazovnih djelatnika, stručnim usavršavanjem svih djelatnika te obogaćivanjem sadržaja i aktivnosti za djecu – ističe ravnateljica Marija Jelić.

Na kraju ističe kako će se nastaviti s radom kao i dosadašnjih godina ukoliko Vrtić ne dobije sredstva za ovaj projekt.

Spomenimo kako se anketa provodila i u Dječjim vrtićima Dubrovnik, a od 7. svibnja na području Dubrovnika došlo je do promjene radnog vremena na način da vrtići rade do 17 sati. Za dvosmjenski rad, Grad Dubrovnik će također prijaviti projekt u sklopu natječaja ‘Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja’ koji provodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske kroz korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda, a za projekt će se kandidirati vrtić Palčica. • AFR

14 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

DONOSIMO PREGLED POTRAŽIVANJA IZ IZVJEŠĆA O PRORAČUNU

Tko Gradu duguje više Dio dospjelih potraživanja je nenaplativ, a ima i dijela koji je usprkos svim pokrenutim mjerama prisilne naplate i zastario

Ukupna potraživanja Grada Dubrovnika zadnjeg dana 2017. godine iznosila su više od 83 milijuna kuna, a s tim da su dospjela potraživanja bila veća od 50 milijuna kuna. Grad je prijavio i potraživanja prema devet tvrtki koncerna Agrokor Piše Andrea Falkoni Račić Foto Shutterstock Images LLC

Više od 83,2 milijuna kuna iznosila su zadnjeg dana 2017. godine potraživanja Grada Dubrovnika, a deset najvećih dužnika ukupno duguje skoro 8 milijuna kuna. Među onima koji duguju Gradu Dubrovniku je i devet tvrtki iz koncerna Agrokor. No, istaknimo kako su od ukupno 83,2 milijuna kuna, stvarna potraživanja Grada veća od 51,5 milijuna kuna jer je riječ o dospjelim potraživanjima, dok ostatak ‘otpada’ na potraživanja budućih razdoblja. Naime, od ukupnog iznosa, 38,06 posto ili više od 31,6 milijuna kuna odnosi se na nedospjela

potraživanja, odnosno na financijska potraživanja budućih vremenskih razdoblja, ali se, kako se navodi u Izvješću o izvršenju proračuna za 2017. godinu, radi zahtjeva revizije i financijskog poslovanja moraju prikazati u izvješćima.

Što je povećano, a što smanjeno?

Među tim dugovanjima nalaze se primjerice nedospjele kamate za prodane stanove Grada (tri ugovora) ili pak potraživanje po obveznicama javnog duga s osnove prodaje stanova za staru deviznu štednju, ali i potraživanja za

dane višegodišnje koncesije HEP-u, Vodovodu...

Kad je riječ o dospjelim potraživanjima taj iznos je 51 584 302,69 kuna, a čak je 37 stavki na osnovi koji se duguje Gradu. Za komunalnu naknadu tako se navodi kako je potraživanje povećano radi neplaćanja hotelskih kuća za koje idu korekcije zaduženja po godišnjem prihodu i kasnije plaćanje po tom novom obračunu. Kad je riječ o komunalnom doprinosu, iz Grada navode kako je ukupno potraživanje smanjeno, a dospjelo je malo povećano radi više novih zaduženja

Aktualno 15

• 16. SVIBNJA 2018.

od 50 milijuna kuna? dospjelih upravo 31. prosinca 2017. godine. Spomenička renta je pak znatnije smanjena zbog otpisa potraživanja Raguse parking, dok su dugovanja za zakup javnih površina smanjena radi bolje naplate tekućih potraživanja. Smanjeno je i potraživanje za gradske pristojbe (autobusi Pile / Sanitat), a isto se odnosi na pristojbu za zadržavanje turističkih autobusa na Pilama koje u ime i za račun Grada ubire Sanitat. Dio potraživanja je u ovršnim postupcima, a dio u sudskim postupcima radi utvrđenja valjanosti pravne osnove naplate ove gradske pristojbe.

Ima i spornih potraživanja

Navedeni su i razlozi zbog čega su potraživanja nenaplaćena. Prvo je nemogućnost naplate potraživanja od najvećih dužnika, deset velikih tvrtki koje Gradu duguju skoro 8 milijuna kuna. Potom, jedan od razloga je i nemogućnost naplate potraživanja u brojnim ovršnim postupcima (koji u većem broju predmeta traju više od deset godina), a vodi se i 10 do 15 posto nenaplativih, odnosno spornih potraživanja Grada. Svemu treba pridodati i teške gospodarske i financijske situacije dijela pravnih i fizičkih osoba kao i težu naplatu (novih) gradskih naknada i pristojbi.

Ipak, gradske službe pokušavaju naplatiti dugovanja pa je tako poslano 9 178 opomena za 12 931 273,57 kuna potraživanja, a zadnjeg dana prošle godine bilo je aktivno čak 4 030 postupaka (ovrha, predstečajnih / stečajnih prijava i dr.) radi zakonske (prisilne) naplate 33 979 903,02 kuna dospjelih gradskih potraživanja glavnica i kamata.

— Analiza stanja dospjelih potraživanja pokazuje urednu naplatu javnih i ugovornih davanja, a nešto lošiju naplatu novih gradskih pristojbi, posebno pristojbe za zaustavljanje i parkiranje vozila u posebnoj prometnoj zoni (na Pilama). Dio tih potraživanja je u ovršnim postupcima, a dio u sudskim postupcima radi utvrđenja valjanosti pravne osnove njihove naplate – navodi se u ovom dokumentu. Napominje se i kako je dio

STANJE Dug ‘pao’ za 12 milijuna kuna

Iz izvješća o izvršenju proračuna za prošlu godinu, o kojem će u srijedu, 16. svibnja, raspravljati gradski vijećnici, vidi se kako su se dugovanja u odnosu na stanje od 30. lipnja do kraja godine smanjila.

Tako je 30. lipnja ukupno potraživanje iznosilo više od 95 milijuna kuna, a do kraja godine ono se smanjilo za 12,6 milijuna kuna. I deset najvećih dužnika smanjilo je svoja dugovanja za čak 12,7 milijuna kuna budući da su 30. lipnja dugovali više od 20,6 milijuna kuna. S druge strane je pak narastao dug ostalih dužnika koji je sredinom godine iznosio 33,2 milijuna kuna, a u idućih šest mjeseci narastao je na skoro 40 milijuna kuna.

potraživanja nemoguće naplatiti i zbog toga što neki dužnici svoje financijsko poslovanje obavljaju protivno zakonskim propisima tj. ne posluju preko svojih žiro računa.

— U takvim slučajevima je nemoguća prisilna naplata na financijskim sredstvima. Osim na financijskim sredstvima, Grad Dubrovnik provodi postupke prisilne naplate na nekretninama i vrijednosnim papirima (dionicama) dužnika – navode iz Gradske uprave.

Dio dospjelih potraživanja je nenaplativ (radi nemogućnosti dostave pismena, mogućeg gubitka sudskog spora, nemogućnosti naplate po ovrhama, skraćenog ili dugotrajnog stečajnog postupka, eventualnog otpisa po predstečajnim nagodbama, itd.), a ima i dijela koji je usprkos svim pokrenutim mjerama prisilne naplate i zastario.

No, kako je od kraja 2013. ponovno zakonski moguće evidentirati sporno naplativa dugovanja obveznika Grad Dubrovnik pristupio je izradi odgovarajućeg informacijskog programa koji je krajem prosinca omogućio unos dijela spornih potraživanja Grada.

— Tako smo, temeljem određenja

10

tvrtki duguje 7,9 milijuna kuna

Općeg poreznog zakona da se svako nenaplaćeno potraživanje starije od 5 godina može proglasiti sporno naplativim, zasad evidentirali 1 199 543,17 kuna spornih potraživanja.

Prate se pravna i financijska kretanja u Republici Hrvatskoj, a u postupcima predstečajnih nagodbi obradili smo i izvršili ukupno 76 prijava od kojih je 38 nagodbi u vrijednosti od 2 212 830,50 kn aktivno. Dio prijava je završio neuspješno (stečajem dužnika), a pravomoćno zaključene nagodbe evidentiraju se u financijskim knjigama Grada – objašnjenje je Grada Dubrovnika.

Dugovanja Agrokora

Sredinom prošle godine ukupno potraživanje iznosilo je više od 95 milijuna kuna, a do kraja godine smanjilo se za 12,6 milijuna kuna

U izvješću o izvršenju proračuna spominje se i posrnuli koncern Agrokor. Naime, Grad Dubrovnik je, piše u izvješću, u postupku izvanredne uprave koncerna Agrokor d.d., na ime potraživanja prema devet tvrtki koncerna ukupno prijavio 7 253 040,66 kuna od čega se najveći dio odnosi na neplaćenu pristojbu za zaustavljanje i parkiranje turističkih autobusa u zoni posebnog prometnog režima (Pile) tvrtki Atlas d.d. i Gulliver travel d.d.

Upravo potraživanja prema ove dvije tvrtke nisu priznata i to u iznosu od 5 617 525,34 kuna za što je Grad Dubrovnik u zakonskom roku početkom 2018. izjavio žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske čije rješenje u Gradu, navodi se u izvješću, još očekuju.

— Zakonsko određenje postupka izvanredne uprave zasad nam ne dozvoljava pokretanje bilo kakvih novih radnji prisilne naplate prema svim tvrtkama koncerna Agrokor, kako za prošla, tako i za nova potraživanja – zaključak je Grada Dubrovnika.

Gledajući pregled potraživanja po stavkama, najveći iznos odnosi se na potraživanja za prava građenja (INA d.d.) u iznosu od 16,3 milijuna kuna.

Slijede gradske pristojbe (za zaustavjanje turističkih autobusa na Pilama) s iznosom od 15,8 milijuna kuna te komunalna naknada s 8,1 milijuna kuna. Za zakup poslovnog prostora Gradu se duguje 2,6 milijuna kuna, a za nedostajuća parkirališna mjesta 5,5 milijuna kuna...

16 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. • VALOBRAN U PORTU Za valobran Kaše ishodovana je građevinska dozvola koja je konzumirana kroz izvođenje radova, tj. deset istražnih bušotina. DPDS će obnoviti Kaše, ali po svojim uvjetima. Naime, jedan od uvjeta je novi projekt jer u ovaj koji je trenutno aktualan nemaju povjerenja.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

VALOBRAN U PORTU

DPDS će obnoviti Kaše, ali po svojim uvjetima ŽLUD nije u mogućnosti financirati obnovu valobrana budući se financijski iscrpila i kreditno zadužila radi izgradnje komunalne lučice na Batali

Odlukom Skupštine DPDS-a jedan je projektant stavljen na ‘crnu listu’ te se od njega neće naručivati projekti niti će se obnavljati spomenici s projektima kojima je on autor. U tome nemamo dileme

Načelno smo spremni financirati obnovu valobrana Kaše jer su one dio zidina i izdvojit ćemo potrebna sredstva, ali smo postavili i neke uvjete. Jedan od uvjeta je novi projekt, jer u ovaj koji je trenutno aktualan nemamo povjerenja – Niko Kapetanić Za valobran Kaše ishodovana je građevinska dozvola koja je konzumirana kroz izvođenje radova tj. deset istražnih bušotina. ŽLUD nije u mogućnosti financirati obnovu valobrana budući se financijski iscrpila i kreditno zadužila radi izgradnje komunalne lučice na Batali. U razgovorima smo sa

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Društvom prijatelja dubrovačke starine kako bi se iznašlo riješenje za financiranje obnove valobrana Kaše – odgovorio je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić na upit DuLista kad će valobran Kaše, iznimnog spomenika graditeljstva renesanse te jedne od najvećih znamenitosti grada

pod Srđem, konačno doživjeti prijeko potrebnu obnovu.

Kapetanić: Uvjet novi projekt

Tragom te informacije kontaktirali smo predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića, koji nam je potvrdio kako su razgovori

Aktualno 17

• 16. SVIBNJA 2018.

USKORO BEZ ZAMUĆENJA Do početka probnog rada pročistača ostalo je 17 dana, a u svemu su sporni troškovi čiji se točan iznos ne zna, kao ni hoće li doći do poskupljenja cijena vode. Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić je istaknuo kako će se boriti protiv povećanja cijena.

sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik o obnovi valobrana Kaše u tijeku.

— Načelno smo spremni financirati obnovu valobrana Kaše jer su one dio zidina i izdvojit ćemo potrebna sredstva, ali smo postavili i neke uvjete.

Jedan od uvjeta je novi projekt, jer u ovaj koji je trenutno aktualan nemamo povjerenja. Odlukom Skupštine DPDSa jedan je projektant stavljen na ‘crnu listu’ te se od njega neće naručivati projekti niti će se obnavljati spomenici s projektima kojima je on autor. U tome nemamo dileme – odgovorio je Kapetanić. Bolji poznavatelji djelovanja DPDS-a podsjećaju kako je riječ o dubrovačkom arhitektu Željku Pekoviću, koji je jedno vrijeme bio projektant obnove u nizu pothvata DPDS-a.

— Naravno, mi smo se ponudili i financirati izradu tog novog projekta, dakle da taj trošak ne svalimo na Županijsku lučku upravu Dubrovnik. Razgovaralo se s jednom tvrtkom koja se bila ponudila, a sad čekamo odgovor ŽLUD-a što će reći ta tvrtka, odnosno prihvaća li raditi projekt obnove Kaša – objasnio je Kapetanić.

Traži se najbolje rješenje

Može se očekivati da će čelni ljudi ŽLUD-a prihvatiti taj uvjet DPDS-a te da će se raditi novi projekt, a samim tim još uvijek je teško procijenjivati koliko će obnova biti financijski ‘teška’.

Inače, neslužbeno saznajemo kako u Društvu nisu najsretniji što ih se danas, nakon što je ŽLUD iscrpio sve mogućnosti drukčijeg financiranja, ‘gura’ u

projekt obnove Kaša, a u projekt nisu bili uključeni kad se to logično očekivalo – od samog početka. Naime, ŽLUD je aktualni projekt obnove namjeravao realizirati bez ikakvih konzultacija s DPDS-om. Takvo razmišljanje, saznajemo, ipak neće biti ‘kočnica’ suradnje jer u DPDS-u vlada jasan stav – Kaše iznad svega.

— Naš odnos s Dubrovačko-neretvanskom županijom te Županijskom lučkom upravom je korektan pa mislim da ćemo naše razgovore dovršiti uspješno.

Nećemo odbiti obnovu Kaša, ali tražimo najbolje rješenje za Kaše, Grad Dubrovnik, Županiju i DPDS – glasio je u tom smislu i odgovor predsjednika Društva Nika Kapetanića.

NEMILOSRDNA MATEMATIKA Niti jedna prijava nije pristigla na natječaj za zaposlenje tri liječnika u OB Dubrovnik. Tražili su se specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, specijalist psihijatrije te specijalist dermatologije i venerologije.

Niko Kapetanić

Bez EU sredstava

Inače, trenutni projekt obnove Kaša navodno je težak 3 milijuna eura ili 25 milijuna kuna (podatak iz 2014. godine), a ŽLUD ta sredstva nema odakle ‘stvoriti’. Nadali su se financiranju iz europskih fondova čak i do omjera od 85 posto te je na sredstva i aplicirano, u suradnji sa županijskom razvojnom agencijom DUNEA te uz tehničku pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

Ta pomoć je uključivala potporu u razradi investicijskog ciklusa, razradi projekta i izradi studije izvedivosti te analize troškova i koristi koji predviđa rekonstrukciju UNESCO-om zaštićenog lukobrana Kaše na ulazu u povijesnu luku Dubrovnika. Ipak, projekt je rješenjem Ministarstva odbijen jer nije dobio dovoljan broj bodova, a iz šturog

Djelo Paskoja Miličevića

Trenutni projekt obnove Kaša navodno je težak 3 milijuna eura ili 25 milijuna kuna (podatak iz 2014. godine)

Željko Dadić

1486. godine završena je izgradnja Kaša

se dopisa nije dalo iščitati koji su točni razlozi negativnom mišljenju.

U drugoj polovini 2014. godine ŽLUD je ipak krenuo s istražnim radnjama, ali tek kako bi se ‘konzumirala’ građevinska dozvola iz 2010. godine, prije njenog isteka. Kaše su u međuvremenu ostale na čekanju, a signali iz DPDS-a daju razloga za optimizam kako će obnova konačno biti provedena i to na pravi način.

Valobran Kaše djelo je graditelja Paskoja Miličevića

Valobran Kaše djelo je graditelja Paskoja Miličevića, a završen je 1486. godine. Imao je svrhu obrane luke od djelovanja mora, ali je služio i za sidrenje brodova te imao fortifikacijsku ulogu. Izgrađen je u drvenim kesonima, dok je temelj rađen roštiljem drvenih greda. Zidan je velikim kamenim blokovima, a vezivo je hidraulički mort sastavljen od crvenice i vapna.

Kaše su do danas stalno u funkciji, a izgubile su tek obrambenu ulogu.

Prema pisanju Antuna Ničetića veće zanimanje za stanje valobrana Kaše pojavljuje se od potresa iz 1979., a pogotovo od 500. obljetnice početka njegove izgradnje, obilježene 1984. godine, kad se počelo ozbiljnije razmišljati o sanaciji. U 1987. godini objavljeno je sondiranje valobrana s deset bušotina, a godinu dana kasnije održan je i ‘Okrugli stol o valobranu Kaše’.

Problem Kaša, nastavlja Ničetić, aktualizirao se ponovno 2003. godine u trenutku kad se popravljala srušena obala između dva mula. Podvodni pregled obavio je tada Marjan Orlić, načelnik Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, i tom je prigodom dao vrlo optimističku izjavu u vezi sa stanjem valobrana i s mogućim skorim radovima na sanaciji. No, to ‘skorim’ se odužilo.

18 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. • GLASAJTE Hrvatska pošta prijavila je svoju marku ‘Most dr. Franja Tuđmana’ na natječaj za najljepšu marku iz serije ‘Europa’ koji organizira udruga europskih javnih operatora ‘PostEurop’ s ciljem promocije suradnje, zajedništva i culture europskih zemalja.

Kratke IZ HRVATSKE

‘Nas kontroliraju, a Kima nitko ne dira’ STRANI VODIČI KRŠE ZAKON

Tako iz sezone u sezonu razni Kimovi se razmnažaju kao gljive poslije kiše, a mi, domaći vodiči, plaćamo poreze i doprinose, članarine komorama, turističkim zajednicama

U Zakonu je izričito istaknuto kako jedino stručni domaći vodiči mogu pratiti goste u zaštićenom spomeničkom lokalitetu, osim ako taj inozemni pratitelj nema položen stručni ispit za turističkog vodiča za tu odgovarajuću županiju i lokalitet, znanje hrvatskog jezika minimalne razine B1 i prebivalište u Hrvatskoj Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Na vrata nam kuca nova turistička sezona, a s njome, osim brojnih benefita, dolaze i novi problemi. Marina Franić, kao pročelnica Ceha turističkih vodiča izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem stranih turističkih vodiča. Domaći vodiči svakodnevno se susreću s primjerima kršenja Zakona o pružanju usluga u turizmu. Naime, inozemni bi pratitelji svoju grupu

trebali prepustiti licenciranom domaćem vodiču u trenutku dolaska pred povijesnu jezgru. U Zakonu je izričito istaknuto kako jedino stručni domaći vodiči mogu pratiti goste u zaštićenom spomeničkom lokalitetu, osim ako taj inozemni pratitelj nema položen stručni ispit za turističkog vodiča za tu odgovarajuću županiju i lokalitet, znanje hrvatskog jezika minimalne

razine B1 i prebivalište u Hrvatskoj. No strani vodiči to ignoriraju, sami vode goste po povijesnoj jezgri, a domaći ne vide izlaza iz te situacije. Sve su to iz Ceha pokušali objasniti zanimljivim primjerom.

– Pratitelj Kim s grupama iz Južne Koreje dolazi godinama u Dubrovnik. Skupa s gostima spava u nekom hotelu, u 14 ili 21 dan moraju obići

Aktualno 19

• 16. SVIBNJA 2018.

AFERA MAILOVI Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela je zbog ‘Afere mailovi’ ostavku koju je premijer Andrej Plenković prihvatio. Plenković je istaknuo kako je Dalić dala veliki doprinos,

puno gradova po Europi i imaju prilično popunjen i brz raspored. Kim je u početku slušao naputke svoje domaće agencije, kada bi dolazio u Dubrovnik angažirao bi domaćeg vodiča da njegovoj grupi priča o povijesti i kulturi stare Dubrovačke republike, budući da tako zahtijeva naš hrvatski Zakon o pružanju usluga u turizmu, no nakon 6. ili 7. dolaska, Kim misli da je pohvatao dovoljno priče da grupu vodi sam, bez domaćeg, hrvatskog vodiča. Prvi put, bojažljivo ali odvažno, gotovo trčećim korakom, prošetao je Kim Dubrovnikom bez lokalnog vodiča i nije mu se dogodilo ništa, niti opomena, niti prijeki pogled, ama baš ništa. Shvatio je on da to prolazi i njegova domicilna agencija je došla do jednakog zaključka – nema nikakve kontrole niti kazne, po Dubrovniku i ostatku Hrvatske se može raditi što se hoće – stoji u njihovom primjeru.

Naglašavaju kako ‘razni Kimovi sada šetaju Dubrovnikom u pola bijela dana, laganim korakom, a kada ih bilo tko od domaćih vodiča upita gdje mu je lokalni, hrvatski vodič, postaju vrlo grubi i otresiti’.

Bez prakse i inspekcije sve ostaje u zraku

Marko Sjekavica, predsjednik Društva turističkih vodiča Dubrovnik istaknuo je kako su svi iz Društva vodiča zadnjih tjedan dana aktivno uključeni u raspravu o tome kako spriječiti takve situacije. ‘Agencije žele uštedjeti novac, žele izbjeći plaćanje lokalnih vodiča. Pokušavamo se zaštititi, ali bez prakse i inspekcije sve ostaje – u zraku’, govori nam Sjekavica.

— Sve više je takvih stranih turističkih vodiča, ‘lažnih’ vodiča koji idu gradom bez lokalnog vodiča. Vodiči iz Europske unije, ako dobiju suglasnost Ministarstva turizma, mogu voditi po Hrvatskoj, osim na zaštićenim lokalitetima. Tu je Zakon o turizmu izričit.

Dakle, u spomeničkoj jezgri Dubrovnika ne mogu voditi goste bez lokalnog autoriziranog vodiča. Druga stvar je što u praksi to još uvijek nije sankcionirano na način na koji bi trebao biti – rekao je Sjekavica i istaknuo kako ‘inspekcija nema u Dubrovniku’.

Društvo vodiča bi se trebalo ovih dana sastati s turističkom inspekcijom, ali i sa predstavnicima Grada Dubrovnika.

— Grad nas apsolutno podržava i davaju sve od sebe da se tome stane

ne samo u gospodarstvu, nacionalnoj strategiji reformi i uvođenje eura, već i baveći se krizom u Agrokoru.

Pitamo se kako je taj njemački pratitelj mogao dobiti takvo rješenje ili kako se već zove taj papir – Marina Franić

na kraj. Lokalna samouprava nema tu ovlasti nego inspekcija koja bi trebala ispisati kazne. Ma da se ispiše 5 kazni, neće se više usuditi voditi bez dozvole – kaže Sjekavica.

– Imali smo nedavno slučaj kada je jedna njemačka agencija otkazala na stotine lokalnih vođenja i dala nalog svojim njemačkim pratitelja da vode goste po Dubrovniku, Splitu, Šibeniku.... Poslali smo par dopisa njihovoj upravi. Oni su rekli kako imaju pravo voditi goste. Međutim, nakon što su dobili kazne u Splitu i Šibeniku, opet su angažirali lokalne vodiče. Ali su najavili kako će tužiti Hrvatsku jer njihovim vodičima nije dopušteno voditi goste – ističe Sjekavica.

S ovim su primjerom upoznati i vodiči iz Ceha. Franić ističe kako su nedavno njeni kolege šetali Gradom i uočili njemačkog predstavnika/

Agencije žele uštedjeti novac, žele izbjeći plaćanje lokalnih vodiča.

Pokušavamo se zaštititi, ali bez prakse i inspekcije sve ostaje – u zraku – Marko Sjekavica

pratitelja iz iste njemačke agencije s omanjom grupom, bez domaćeg vodiča, kako objašnjava povijesne crkve staroga grada.

– Priupitavši njemačkog predstavnika gdje mu je domaći vodič, ovaj je pobjedonosno izvukao papir ovjeren i potpisan u Ministarstvu turizma koji mu dozvoljava izigravati i vodiča specijaliziranog za Dubrovnik. Da smo se barem mi ostali domaći vodiči dosjetili poći po taj papir u ministarstvo, a ne da strepimo hoće li nas profesori srušiti na zadnjem ispitu ako slučajno pobrkamo naziv neke ulice u starom gradu. Pitamo se kako je taj njemački pratitelj mogao dobiti takvo rješenje ili kako se već zove taj papir?! – rekla je Franić.

Koje je rješenje?

– Tako se iz sezone u sezonu razni Kimovi razmnažaju kao gljive poslije kiše, a mi, domaći vodiči, plaćamo poreze i doprinose, članarine komorama, turističkim zajednicama, prirez gradu, dok ilegalci krše zakon kako im drago, bez posljedica – ističe Franić.

– Bili smo na brojnim sastancima, no dosad ništa nije zaključeno. Ova kompletna tema je bila pretresena iz svakog ugla prošle godine na radnom sastanku u Ministarstvu turizma sa samim ministrom i njegovim pomoćnicima gdje je i dogovoreno da se takve dozvole neće izdavati – a ipak se izdavaju… – govori pročelnica Ceha.

– Vodiči iz raznih dalekoistočnih zemalja vrlo hrabro koračaju gradom, objašnjavaju povijesne lokalitete na UNESCO zaštićenom području i krše naš Zakon, a kontrole nema. Kada se kojim čudom netko iz Carine ili turističke inspekcije zatekne na licu mjesta i ulovi stranog pratitelja usred prekršaja, naš Kim najednom zanijemi i ne priča nijedan drugi jezik osim svog materinjeg, znajući da su tim činom svim inspekcijama vezane ruke, one ga ne smiju lišiti slobode, a sudski tumač za njegov jezik se nalazi u Zagrebu.

Carina niti inspekcija nemaju budžet za plaćanje avionske karte i smještaja sudskog tumača, i tako naš Kim nedodirnut odlazi dalje i pobjedonosno pronosi glas kako smo neorganizirani i kako se ne zna tko pije, a tko plaća – ističe Franić i naglašava kako u konačnici kontroliraju njih, domaće vodiče, a oni strani se ne kažnjavaju. ‘Nešto se mora promijeniti’, zaključno će pročelnica Ceha.

20 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. • ‘ŠKOLA ZA ŽIVOT’ Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj ovog je utorak posjetila OŠ Ivana Gundulića u sklopu priprema za eksperimentalnu provedbu kurikularne

Kratke PREGLED ZBIVANJA

reforme ‘Škola za život’, ali i današnjeg dana gruške škole. Tom prigodom zahvalila je ravnateljici na hrabrosti što su se odvažili ući u eksperimentalni program.

OKU GOTOVO NEVIDLJIVE, ALI BOLNE

Što učiniti kad vas dotakne meduza?

‘Nije potrebno odmah trčati liječniku’ – dermatologinja dr. sc. Ana Bakija-Konsuo

Iako pojava meduza nije neuobičajena, neki naši sugrađani krajem travnja i početkom svibnja susreli su se s njima na ne baš ugodan način U dubrovačkom akvatoriju pojavile su se ljetne ‘gošće’ – meduze.

Naročito ako su velike, s dugim krakovima i u većem ‘društvu’ često sprečavaju kupače, one domaće i strane, na ulazak u more i kupanje. Pojava

Piše Leana Milotić

meduza u ovo doba godine nije neuobičajena, a mi donosimo što o tome misle stručnjaci te kako reagirati u slučaju doticaja s meduzom.

Da pojava meduza u dubrovačkom akvatoriju nije ništa neuobičajeno

potvrdio je i sam znanstvenik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Vladimir Onofri.

Osim što nam je dao lekciju iz narodne medicine, Onofri naglašava kako ne treba stvarati paniku, naročito ne zbog turizma. Priroda odrađuje svoje i to je normalno.

— Pojava meduza događa se ovako periodično, nije to ništa neuobičajeno. To je život meduza na koji se mi

Aktualno 21

• 16. SVIBNJA 2018.

HVALA OLGI STOSS Vatrogasni dom na Osojniku izgrađen zahvaljujući donaciji dobrotvorke gospođe Olge Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga, otvoren je ove nedjelje. Udruga

moramo prilagođavati. Kad vas upeče meduza područje se treba isprati što toplijom vodom, a narodna medicina nalaže kako se treba pomokriti na područje na koje vas je upekla meduza – izjavio je Onofri te objasnio kako je mokraća puno toplija od mora te tako neutralizira otrov.

Ispiranje morskom vodom

A da je informacija o većem broju meduza stigla i do šireg broja građana potvrdila nam je i sama dermatologinja dr. sc. Ana Bakija-Konsuo.

Bakija-Konsuo potvrdila je ono što smo saznali i od znanstvenika Onofrija, a to je da područje treba dobro isprati.

— Kad nas upeče meduza ona ispušta svoje toksine na površinu naše kože, što dovodi do dermatitisa, koji čak može biti i alergijski. U principu taj dermatitis se javlja ubrzo nakon meduzinog kontakta s našom kožom, a manifestira se crvenilom, svrbežom, peckanjem ili pojavom malih mjehurića. Ako dođe do senzibilizacije i aktiviranja imunološkog sustava

‘To je život meduza na koji se mi moramo prilagođavati’ – znanstvenik dr. sc. Vladimir Onofri

‘Kroatienhilfe’ pomogla je s iznosom od 1,75 milijuna kuna, Grad Dubrovnik sudjelovao je s oko 700 tisuća kuna, a Olga Stoss osobno donirala još i potreban namještaj i opremu.

onda dolazi do širenja alergije. Područje koje je došlo u doticaj s meduzom treba ispirati morskom vodom, što nam je u svakom slučaju i najbliže ili nekakvom fiziološkom otopinom.

Dr. Bakija-Konsuo navodi kako se ne smije trljati jer ‘ako trljate preostali toksin će se dodatno ispustiti na površinu kože što će dovesti do pogoršanja situacije’ – objašnjava Bakija-Konsuo.

— Nakon što se ispere morskom vodom, bilo bi dobro stavljati hladne obloge. Netko će reći led, no bolje je stavljati hladne obloge jer kad led stavljamo direktno na kožu dolazi do ozeblina. Hladnim oblogom sprječavamo širenje toksina u okolini kože – izjavila je Bakija-Konsuo.

Navodi kako se područje može namazati nekom kremom koja sadrži antihistamin, a eventualno se može popiti i neki analgetik ako je došlo do peckanja i boli. No, ono što je bitno, ako dođe do širenja reakcije, odnosno do pojave glavobolje, mučnine i do nekakvih općih simptoma onda se svakako mora otići liječniku kako bi se

dobila adekvatna terapija.

Oprez s najmlađima!

Dermatologinja Bakija-Konsuo navodi kako prilikom kupanja u moru treba posebno voditi računa o djeci te im pregledati kožu jer oni ne mogu sami prepoznati simptome.

— Bol, pečenje, zatezanje... Po razini simptoma vi ćete sami moći procijeniti reakciju. Ono što je bitno nije potrebno odmah juriti liječniku, a kao što sam rekla treba dobro isprati morem, ne trljati i ne grebati! – zaključuje dermatologinja Bakija-Konsuo.

Natprosječno visoke temperature za svibanj i pojava meduza nije nešto što građanima ide u korist no bitno je dobro se informirati i znati kako reagirati prilikom neugodnog ‘susreta’ i doticaja s meduzama, jer ne zaboravimo, mi smo u njihovoj ‘kući’, a ne one u našoj.

Nadamo se da vam ovi savjeti neće trebati i da ćete uživati u nadolazećem ljetu bez bliskih susreta s ovim morskim živinama.

22 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

GRAD NAPOKON IMA PROČELNIKE

Oni su Frankovićevi najbliži suradnici

Skoro godinu dana nakon pobjede na izborima, Mato Franković konačno je ekipirao tim svojih suradnika u Gradskoj upravi Gradonačelnik Mato Franković konačno je ekipirao tim svojih najblažih suradnika, odnosno nakon završenog natječajanapokon su imenovani pročelnici upravnih odjela. Zapravo, ovim su natječajem potvrđeni dosadašnji privremeni pročelnici. Svakako treba navesti i kako je dio novoizabranih pročelnika bio na tim pozicijama i u doba Andra Vlahušića, ali i Dubravke Šuice. To se prvenstveno odnosi na Zdenka Medovića koji je pročelnikom bio u mandatu Dubravke Šuice, a Vlahušić ga miče pod krinkom preustroja.

Danas Medović vodi odjel za gospodarenje gradskom imovinom. I Silva Vlašić pročelnica je još iz mandata Dubravke Šuice, a i dalje ostaje na čelu odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje.

Vlahušićevi pročelnici koji to ostaju i u

Uz neka nova lica, tu su i pročelnici iz mandata Šuice i Vlahušića

upravi Mata Frankovića su Ana Hilje, zadužena za kulturu i baštinu, Marko Miljanić koji je iz odjela za komunalne djelatnosti prešao u odjel za turizam, gospodarstvo i more, ali i glavna šefica od financija, Anita Burić koja je na mjesto pročelnice došla po odlasku Nika Pavlovića u mirovinu, u Vlahušićevom mandatu.

Iz stare garniture je i Jelena Lončarić, pročelnica za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

Nada Medović i dalje ostaje pročelnica Službe Gradskog vijeća.

Iz Županije u Grad

Poslove gradonačelnika, odnosno resorni odjel vodi Marijeta Hladilo, novo lice Gradske uprave nakon Frankovićeve pobjede na izborima. Ona je, naime, s mjesta županijske pročelnice

Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport prešla u Grad Dubrovnik najprije na mjesto privremene pročelnice odjela za poslove gradonačlenika, a nakon provedenog natječaja postaje pročelnicom. Slično je bilo i sa Zrinkom Raguž koja je s mjesta savjetnice za protokol i odnose s javnošću Županije prešla u gradski odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju gdje je danas pročelnica.

Iz gradske tvrtke Boninovo na mjesto pročelnika došao je Zlatko Uršić koji vodi poslove komunalnih djelatnosti i mjesne samouprave, a na čelu odjela za promet je zapravo do danas relativno nepoznat Đuro Šutalo, dok je pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić. Već ranije su imenovani pročelnici Dživo Brčić i Srđan Todorovski.

Imenovanja novih pročelnika potvrđena su DuListu iz Gradske uprave u odgovoru na naš upit. • AFR

• 16. SVIBNJA 2018.

Oglas 23

24 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

Jedini odgovor na izazove je rad NAČELNIK OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE NIKOLA KNEŽIĆ

Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

U posljednjih devet godina uloženo je preko milijardu kuna. To je jasan put, jer smo time sigurno napravili dobro. Jedini odgovor na sve izazove jest rad. Najmanji je problem raditi Općina Dubrovačko primorje proslavit će 21. svibnja 26 godina od oslobođenja u Domovinskom ratu te 21 godinu od osnutka Općine, a tim povodom o učinjenom u proteklih 365 dana, ali i svim aktualnim primorskim temama razgovarali smo s načelnikom Nikolom Knežićem.

Od prvog dana na dužnosti načelnika govorim isto: za razvoj ovog kraja osnovno je razviti infrastrukturu. Nakon devet godina smo na 70 posto tog plana

Na što biste stavili naglasak u proteklih godinu dana?

U posljednjih desetak godina smo u investicijskom ciklusu pa je tako bilo i u protekloj godini, ponajprije u realizaciji infrastrukturnih projekata. Razvijamo sustave vodoopskrbe i odvodnje, cestovnu infrastrukturu, javnu rasvjetu. Do kraja smo doveli skoro dva milijuna eura vrijedan projekt 14 kilometara dugog kanalizacijskog sustava Slađenovići-KručicaBanići poslovna zona s četiri crpne stanice.

Krajem mjeseca je zakazan tehnički prijem i bit će pušten u funkciju. Ugovorili smo milijun eura vrijedne radove na 5,5 kilometara dugom vodoopskrbnom sustavu Majkova s vodospremom, koji bi trebali ovih dana početi. Uz to razvijamo 1,5 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje Primorskog muzeja i župne kuće. Svi su ti projekti izdašno

financirani iz EU fondova. Naša općina je po povlačenju sredstava peta u Hrvatskoj, među 427 općina. Za vodovod Majkova je odobreno 100 posto sredstava, za kanalizaciju 80 posto, za župnu kuću 85 posto. To su jako velika sredstva, a nismo opteretili porezne obveznike.

Ishodovali smo lokacijske dozvole za vodoopskrbu, a rješavamo imovinskopravne odnose i pripremamo zahtjev za građevinsku dozvolu za naselja Doli i Smokvina, koja su uz Jadransku magistralu i turistički su zanimljiva. Taj bismo projekt također kandidirali na EU fondove.

Kad je riječ o prometnicama, uspjeli ste gotovo potpuno umrežiti općinu?

Radimo na vrlo zahtjevnom cestovnom projektu izgradnje dva raskrižja na Jadranskoj magistrali, kako bismo povećali sigurnost i smanjili broj prometnih nesreća. Jedan je na Brnakovu, istočnom ulazu u Slano i skretanju za Majkove, što bi trebalo biti gotovo kroz mjesec dana, a drugi je u Dolima, na skretanju s Jadranske magistrale, gdje su radovi još u tijeku. U tijeku je izgradnja 4,8 kilometara dvotračne ceste od raskrižja Brnakovo do Majkova, što bi trebali završiti do Božića. Ta je cesta bitna jer smo u proteklim mandatima, pa i u ovom trećem, zacrtali da od Imotice do Majkova uzduž općine uz magistralu bude tzv. Primorska magistrala, kao osnovna cesta za Primorce, ali i ‘by pass’ u slučaju prometnih nesreća. Od Slanog do Imotice smo izgradili dvotračnu cestu, a takve su ceste do središta svih mjesta. Za cestu ‘primorskog ipsilona’ Čepikuće-Lisac-Rudine, koji nam nedostaje kako bismo potpuno dovršili cestovnu mrežu, dobili smo građevinsku dozvolu, izvlašćujemo zemljišta i pripremamo natječaj, a do

Aktualno 25

• 16. SVIBNJA 2018.

kraja godine krećemo s radovima. Uz to, projektiramo obilaznicu Mravince prema Čepikućama i predat ćemo je za lokacijsku dozvolu. Kad završimo ta dva pravca imat ćemo dvotračni pristup do svakog naselja. Projektiramo još cestu do Trnovice, a želimo obnoviti cestu do Točionika. To su završni zahvati.

Jeste li zadovoljni s izgledom općinskog središta Slanog?

Završili smo Trg hrvatskih velikana još prije prošle sezone. Za prometnicu od ACI marine do groblja već više od godine dana postoji birokratska prepreka, gdje 2–3 čestice treba sukladno zakonu proglasiti pomorskim dobrom.

To je na pravosuđu, ali je pošlo unedogled, ni mi ne znamo zašto. Čim to riješimo spremni smo brzo to realizirati.

Uz dvotračnu cestu imat ćemo i lungo mare, a dobili bismo pedesetak komunalnih vezova. Općina je prije nekoliko mjeseci usvojila novi UPU Slanoga, koji predviđa izgradnju novog Hotela Slano kao difuznog butik hotela s četiri različita objekta investitora tvrtke Pervanovo. Osim središnjeg hotela, imat će dva depadansa te jedan rezidencijalni dio. Jedan depadans, na rivi, se već radi, kao i rezidencijalni dio, a ishoduju se građevinske dozvole za ostale dvije zgrade. Izgradnja tog hotela predstavlja završnu dimenziju turističke izgradnje u Slanom. Dodatnih dvjestotinjak kreveta će nam puno značiti, a uredit će se prostor rive. Dogodit će se prodor u polje, koje smatramo budućim centrom mjesta, gdje će se oko središnjeg objekta razvijati turistička i poslovna aktivnost.

Kakva je situacija s Hotelom Osmine?

Hotel je imao problem s izvođačem radova, zbog kojih su ‘preskočili’ prošlu sezonu, ali koliko znam, novi izvođač intenzivno radi kako bi prvi gosti u hotel došli do 1. lipnja Već desetljećima za opstanak Dubrovačkog primorja ključno je poticati ostanak stanovnika, posebno mlađe populacije. Jeste li danas zadovoljni s postignutim?

Od prvog dana na dužnosti načelnika govorim isto: za razvoj ovog kraja osnovno je razviti infrastrukturu. Nakon devet godina smo na 70 posto tog plana, od vode, kanalizacije do cesta. Ta infrastruktura mora biti pogodna za razvoj gospodarstva, jer otvaranjem novih radnih mjesta ljudi ostaju, a još i dolaze novi. Stanovništvo općine se kroz posljednjih osam godina stabiliziralo, ljeti se i uveća. Čak se povećao broj djece u vrtiću i školi. To smo ostvarili očuvanjem starih kamenoloma i otvaranjem novih,

izgradnjom vjetroelektrana te otvaranjem ACI marine, novih hotela, muzeja te poslovne zone. Dakle, infrastruktura jest povukla gospodarsku djelatnost, ali mislim da još ima puno prostora. Prije svega kroz konstantna manja ulaganja u turističke kapacitete, ali i izgradnju projekta Tri Sestrice, koji se u posljednje vrijeme intenzivirao, a gdje pripremamo pristupnu cestu, vodu i kanalizaciju. Uz to, razvijaju se OPG-ovi, maslinarstvo, pčelarstvo, školjkarstvo.

Imamo perspektivu razvoja ruralnog turizma. Na dobrom smo putu.

Općina puno ulaže u rješavanje demografskih problema?

Među općinama smo s najvećim naknadama za novorođenu djecu. Dajemo potporu srednjoškolcima za prijevoz, dodatak umirovljenicima lošeg imovinskog stanja, a svakom redovnom studentu isplaćujemo mjesečno 500 kuna, što je jedinstveno u Hrvatskoj.

Imamo subvencije za domaćinstva bez vode, gdje pokrivamo trošak prijevoza, cisterne i vozača. Udruga Blage ruke obilazi stare i nemoćne, kojima se nose lijekovi i pomaže u kućnim aktivnostima. Pokušavamo olakšati život pa da netko i ne pođe u Dom, ako mu možemo pomoći.

Jeste li svim tim poticajima na neki način poništili lošu famu o Dubrovačkom primorju kao zaostalom seoskom kraju?

Nismo u potpunosti, jer se u nekim naseljima jako teško živi nakon godina devastacije. Primorje se počelo devastirati još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća prolaskom magistrale. Tadašnja država provodila je reindustrijalizaciju, gdje se stanovništvo masovno selilo u gradove. U Dubrovniku smo imali TUP, Radeljević i Babin kuk, pa je izgrađena Mokošica koja je ‘povukla’ preko deset tisuća ljudi iz Primorja, Ravnog i Pelješca. Mladi ljudi su u najvećem naponu snage u Dubrovniku zasnovali obitelji, a ostavili su roditelje u Primorju. A onda je u Domovinskom ratu sve spaljeno i uništeno. Općina u obnovu i razvoj nije krenula s nule, već ispod nule. Zato danas nije lako ostvariti prirast stanovništva. Moramo novu obitelj ‘posaditi’ u selu, kako bi se tamo

Naša općina je po povlačenju EU sredstava peta u Hrvatskoj, u konkurenciji 427 općina. To su jako velika sredstva, a nismo opteretili porezne obveznike

1993.

godine osnovana je Općina Dubrovačko primorje

Općina je prije nekoliko mjeseci usvojila novi UPU Slanoga, koji predviđa izgradnju novog Hotela Slano

PLANIRA SE LUNGO MARE Od Kneževa dvora do Velikog Kaštija

Projektiramo 25 kilometara dug lungo mare od Kneževog dvora u Slanom do Velikog Kaštija u Stonu. Tako bi turisti i domaća čeljad mogla uživati opušteno s djecom uz more, pješke ili biciklom, jednom šetnicom pet metara od mora, a koja nema veze s nikakvim prometnicama.

razvio život. Neka sela su pred izumiranjem. To nije problem koji nas muči od jučer, već se povlači preko šezdeset godina. Međutim, imamo pozitivne primjere škole u Smokovljanima i Ošljem.

Međutim, nije lako. Davamo potpore školjkarima, seoskim domaćinstvima, imamo projekte Staze stećaka, Muzej meda u Majkovima, želimo u Ošlje dovesti županijski centar Crvenog križa. U svakom mjestu želimo stvoriti žarišnu točku života, kako bismo izbjegli apatiju. Ma nije problem od Ratca do Dola, uz Magistralu gdje postoji turistički prosperitet, već u zaobalnom dijelu od Majkova do Imotice. Svjetski je trend da svjetla velegrada privlače mlade, koji žele sve bitno imati u krugu 50 metara. Zato nije lako reći mladoj obitelji s malim djetetom ‘Ostanite u Točioniku’ te ih treba razumijeti da žele biti bliže centru. Ako država demografskom politikom intenzivno ne intervenira u taj trend, onda će 50 posto Hrvata živjeti u Zagrebu, a drugih 50 posto u ostalim gradovima. Sela će izumrijeti.

Tu je najveći problem s metropolom?

Država dozvoljava da Zagreb ‘vuče maslo’ jer je središte megakompanijama, a novac ne ulaže namijenski, već u besplatne knjige i vrtić te ostale velike potpore. Godišnje u Zagreb doseli novih deset tisuća građana. Cijela jedna Mokošica. Stanovi su najjeftiniji, najlakše je pronaći posao. To treba okrenuti. Morali bi imati najmanje potpore, ali to nitko u ovoj državi ne želi ‘presjeći’. Mi u Dalmaciji imamo sreću što imamo turizam. Sve su to realni državni problemi, a mi interveniramo tek sporadično, koliko pomažemo. Na primjer, već sedam godina se mučimo s projektom POS stanova, ali nas stalno ‘koči’ neka birokracija. Istina je da će se temeljem demografske politike moći dobiti od države neka zemlja pa se nadam da će se to pokrenuti. Međutim, tu vrijedi pitanje ‘Jesmo li zakasnili?’. Reforma bi trebala značiti promjenu na bolje, a ne samo promjenu. Ne treba se predati.

Tu smo da bi se borili. Borit ćemo se i dalje. Ako država počne na regionalni razvoj gledati u smislu da je pet ljudi u Primorju bitnije od petsto u Španskom, onda nemamo straha.

Optimistični ste?

Jesam. Inače se ne bih bavio ovim poslom. Kad bih mislio da je sve izgubljeno podignuo bih bijelu zastavu.

Govorimo o milijunskim ulaganjima u općinu na sve strane. U posljednjih devet godina uloženo je preko milijardu kuna. To je jasan put, jer smo time sigurno napravili dobro. Jedini odgovor na sve izazove jest rad. Najmanji je problem raditi.

26 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

Crna kronika DOLIJAO DUGOPRSTIĆ

Provalio u butigu i ukrao 2500 kuna

Lažni kupoprod punomoći, osob KRIMINAL NA LOPUDU

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 26-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo teške krađe.

Sumnjiči se da je u ranim jutarnjim satima 8. svibnja nasilno ušao u trgovinu na području Dubrovnika odakle je otuđio torbu s novcem, pričinivši vlasniku materijalnu štetu u iznosu od preko 2 500 kuna.

Osumnjičeni je kasno sinoć, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Foto: Shutterstock Images LLC

KRAĐA U TURISTIČKOJ ŠKOLI

Iz garderobe ukrao torbicu s 1500 kuna Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 18-godišnjak je osumnjičen da je u popodnevnim satima 7. svibnja ukrao 1500 kuna iz odgojno-obrazovne ustanove u Dubrovniku.

Neslužbeno saznajemo kako je riječ o Turističko-ugostiteljskoj školi.

Novac se nalazio u okopojasnoj torbici koju je 17-godišnjak ostavio u prostoriji za presvlačenje.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe, policija protiv 18-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

65-godišnja hrvatska državljanka sumnjiči se za počinjenje kaznenih djela krivotvorenja isprave i prijevare TEŽE OZLIJEĐEN 33-GODIŠNJAK

Državljanin Litve oduzeo prednost motociklu

Ozlijeđeni motociklist zadržan je na liječenju

Aktualno 27

• 16. SVIBNJA 2018.

TJEDAN NA CESTAMA U proteklom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 19 prometnih nesreća, od kojih sedam s ozlijeđenim osobama u kojima su četiri osobe teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno.

ISPISANE 483 KAZNE Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 483 represivne mjere od čega su 183 poduzete zbog prekoračenja brzine, a 33 prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

dajni ugovori, bne iskaznice…

U Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku privedena je 65-godišnja hrvatska državljanka zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela krivotvorenja isprave i prijevare.

Kako navodi DORH, osnovano se sumnja da je u neutvrđenom vremenu tijekom 2017. godine podnijela nadležnom odjelu općinskog suda prijedlog za uknjižbu i tome priložila neautentične kupoprodajne ugovore s neautentičnim ovjerama javnog bilježnika, u kojima je neistinito navedeno da je ona kupac više nekretnina koje joj je prodao 85-godišnji hrvatski državljanin te je temeljem tih neautentičnih ugovora ishodila uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama znatne vrijednosti na otoku Lopudu.

Postoji osnovana sumnja i da je osumnjičenica, dogovorno i zajednički s 50-godišnjim hrvatskim državljaninom koristila neautentičnu

785

tisuća kuna podigli su s računa 85-godišnjaka

punomoć kako bi podizali novac s računa 85-godišnjaka pa su tako s njegovog računa u jednoj banci podigli iznos od 785 tisuća kuna koji je prebačen na račun trgovačkog društva u vlasništvu 50-godišnjaka.

Osnovano se sumnja da su temeljem lažnih punomoći i lažnih osobnih 85-godišnjaka raskinuli oročeni depozit te potom podizali novce u ukupnom iznosu od 776.106,76 kuna čime je pričinjena šteta vlasniku računa za navedene iznose.

Okrivljenicima je nakon provedenog ispitivanja sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku odredio istražni zatvor.

Priložila je neautentične kupoprodajne ugovore s neautentičnim ovjerama u kojima je neistinito navedeno da je ona kupac više nekretnina koje joj je prodao 85-godišnji hrvatski državljanin

Do prometne nesreće je došlo kada je 37-godišnji državljanin Litve preko pune uzdužne linije skrenuo u lijevo Foto Facebook/ Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica

Teže ozljede zadobio je motociklist u prometnoj nesreći koja se u popodnevnim satima četvrtka dogodila na magistrali, u blizini petlje.

Prema informacijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 37-godišnji državljanin Litve, vozač osobnog vozila, krečući se u pravcu Dubrovnika,

preko pune uzdužne linije skrenuo u lijevo, čime je oduzeo prednost prolaska motociklu dubrovačkih registracijskih oznaka. Njime je iz suprotnog smjera upravljao 33-godišnjak koji je uslijed udara zadobio teže ozlijede.

Ozlijeđeni motociklist je, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

VESELA PROSLAVA

Milkovićevim svatovima i Torcidašima prekršajne kazne

Dva vesela svata s vjenčanja Pera Milkovića, dubrovačkog gradskog vijećnika iz redova HDZ-a, koji su tijekom svadbene proslave na Mostu dr.

Franja Tuđmana zapalili ‘bengalke’ te zaustavili promet, prekršajno su kažnjeni, neslužbeno saznaje DuList.

Naime, kako javlja dubrovačka policija, dvojica su mladića u popodnevnim su satima 10. veljače šetnjom kolnikom Jadranske magistrale na Mostu dr. Franja Tuđmana s aktiviranim pirotehničkim sredstvima prouzročili gužvu u prometu. Tako su ‘zaradili’ prekršajnu kaznu zbog nezakonitog posjedovanja i upotrebe pirotehničkih sredstava, ali i temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Za nezakonito posjedovanje i upotrebu pirotehničkih sredstava prekršajno je kažnjena i četvorka koja je uvečer 27. veljače također aktivirala pirotehnička sredstva čije je posjedovanje i uporaba zakonom zabranjena.

Dogodilo se to u povijesnoj jezgri, točnije pred crkvom sv. Vlaha, a neslužbeno se može saznati da je riječ o članovima navijačke skupine Torcida.

— Zbog sumnje da su počinili prekršaj iz čl. 62. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja sva šestorica mladića prekršajno su sankcionirana dok su dvojica mladića zbog zaustavljanja prometa prekršajno sankcionirani i sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama – ističu iz policije.

Foto: Ilustracija

28 Aktualno

16. SVIBNJA 2018. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

DANI OTVORENIH VRATA

Što se sve financira sredstvima Europske unije?

DAN ŽUPANIJE I BLAGDAN SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA

‘Podigli smo i danas smo m najboljima!’

Dom vinarske tradicije izabran je kao primjer sufinanciranja iz fondova EU ŽUPANIJA Dan Europe i Europski tje-

dan obilježen je u Domu vinarske tracicije u Putnikovićima na Pelješcu.

Direktorica DUNEA-e Melanija Milić istaknula je kako je Dom vinarske tradicije izabran kao primjer sufinanciranja iz fondova EU, a u cilju promocije ruralnog turizma, naročito vinskog.

Naime, arhitektonsko rješenje za Dom sufinancirano je kroz EU projekt Adriatic Route, a muzejski postav je djelomično opremljen kroz EU projekt WiNe. Zamjenik župana Joško Cebalo osvrnuo se na uspješnost Županije u povlačenju sredstava Europske unije i veliki broj projekata sufinanciranih iz europskih fondova koji se provode na području Županije. Dodao je i kako se dva državna infrastrukturna projekta, izgradnja Pelješkog mosta i razvoj Zračne luke Dubrovnik, također sufinanciraju iz EU fondova. Prisutnima se obratio i načelnik Općine Ston Vedran Antunica te pozdravio reizdanje brošure Pelješac – vinsko carstvo realizirane kroz EU projekt Povijest na zrnu soli.

Unatoč ratnim štetama uspjeli smo sustići najnaprednije regije i danas smo u krugu pet najuspješnijih županija – Nikola Dobroslavić

Istaknuto je i reizdanje brošure Pelješac – vinsko carstvo

ŽUPANIJA Svečana sjednica skupštine Dubrovačko-neretvanske županije povodom blagdana Svetog Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije održana je u petak ujutro u Kazalištu Marina Držića. Nagrade Dubrovačkoneretvanske županije za životno djelo pripale su glazbeniku Oliveru Dragojeviću i književniku Stjepanu Šešelju.

Nagradu za iznimna postignuća dobili su predsjednik udruge Rina Mašera Petar Baničević, KUD Metković i Narodna glazba Smokvica, a Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu dr. sc. Vlado Onofri i Hrvatska glazba Potomje.

— Prve godine od nastanka županije bile su obilježene mukotrpnim

Aktualno 29

• 16. SVIBNJA 2018.

GLASUJTE ZA REGEA TIM Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, s kojom DNŽ surađuje na brojnim projektima i aktivnostima vezanima za održivu

energiju i energetsku učinkovitost nominirana je za #EUSEW nagradu. Svoj glas za REGEA tim možete dati na http://eusew.eu/ awards-public-vote.

se iz pepela među oporavkom od teških razaranja nanesenih agresijom i okupacijom dijelova županije. Državnim programom obnove i marljivošću naših ljudi podigli smo iz pepela stradala područja.

Vratili smo turizam, ojačali poljoprivredu, osnovali sveučilište, izgradili luke, popravili ceste. Tako smo, unatoč ratnim štetama, uspjeli sustići najnaprednije regije i danas smo u krugu pet najuspješnijih županija. Među najboljima smo u korištenju fondova EU te gospodarenju pomorskim dobrom.

Ostvarujemo iznimna postignuća u turizmu, a Dubrovnik se ravnopravno nosi sa svjetskom turističkom elitom.

Gradimo konačno i Pelješki most – izjavio je tom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Nadprosječna razvijenost — Vlada RH s jednakom pažnjom pristupa svim krajevima Hrvatske. Na jugu, u suradnji sa županom, gradonačelnicima i načelnicima, realiziramo velik broj projekata. Županija ima velik potencijal i nadprosječno je razvijena.

Pripremili smo i novi Zakon o otocima, a premijer je najavio da ćemo najesen predstaviti novu otočku politiku – rekla je izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

— U posljednjih godinu dana Dubrovačko-neretvanska županija jako je napredovala, posebno s najboljom turističkom sezonom u povijesti. Postali

Županija ima velik potencijal i nadprosječno je razvijena

ste jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija, a razvijate se i kroz infrastrukturu, poljoprivredu i zaštitu okoliša. Naravno, najveći projekt je Pelješki most koji će povezati županiju – rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

— Dubrovnik kao središte zainteresiran za ravnomjeran razvoj svakog kutka županije – izjavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, dok je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg naglasio kako je Dubrovačkoneretvanska županija pokazala jasnu viziju razvoja.

EKO IGRA ‘WASTEAPP’

Otpad odvoji i nagradu osvoji!

ŽUPANIJA DUNEA je u sklopu projekta URBAN-WASTE razvila mobilnu aplikaciju i započela malu eko nagradnu igru WASTEAPP kojoj je cilj potaknuti pravilno odlaganje otpada.

Na četiri lokacije u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, gdje je omogućeno sortiranje otpada, nalaze se QR barkodovi koji nose bodove, a učitavaju se putem aplikacije WASTEAPP. Aplikacija je besplatna i može se preuzeti sa servisa GooglePlay ili AppStore.

Oni s najviše bodova, mogu osvojiti popuste za ulaznice za neke od najljepših muzeja Dubrovačko-neretvanske županije: Muzeji i galerije Konavala (Zavičajni muzej Konavala, Kuća Bukovac, Arheologija i spomenička baština i Mauzolej obitelji Račić), Kuća vinarske tradicije Putnikovići, Centar za kulturu Vela Luka – Vela spila, Jama u Predolcu, Arheološki muzej Narona.

Fokus URBAN-WASTE projekta je na gospodarenju otpadom u turističkim gradovima. Urbane strategije gospodarenja otpadom razvijat će se na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe. Socio-ekonomski utjecaj turizma je izniman te to donosi niz negativnih eksternalija, uključujući visoke razine neodržive potrošnje resursa i proizvodnje otpada. U usporedbi s drugim područjima, područja s naglašenim stupnjem turizma su prisiljena suočiti se s dodatnim izazovima vezano uz prevenciju i gospodarenje otpadom s obzirom na svoje geografske i klimatske uvjete, sezonalnost protoka turizma i njegove specifičnosti te specifičnosti turista kao proizvođača otpada.

30 Kolumne

16. SVIBNJA 2018. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Prestanak ovozemaljskog života Duša nema svojstva materije, zato je ne opažamo našim osjetilima. Ipak, služi se s mozgom! Ali je besmrtna i kada se rastane s njim Nakon povratka s četverodnevnoga hodočašća u Rim, odmah sutradan, kupim tjedne i dnevne novine.

Na zadnjoj stranici dnevnih novina tiskan je vrlo kratak tekst: ‘Fizičar, Sean Caroll tvrdi, kako život poslije smrti jednostavno nije moguć.’ A mene, kao medicusa ovakva tema uvijek pobuđuje na dublje razmišljanje. No, najprije par riječi o samom hodočašću. Izvrsno je organizirano u sklopu dubrovačke biskupije i hrvatskog ‘dubrovačkoga domobrana’.

Vodiči na putovanju su bili generalni vikar dubrovačke biskupije i teolog, Hrvat iz Rima. Energični, duhoviti i odlično pjevaju! Nas hodočasnika bilo je 39. Sve krasni, skromni i disciplinirani ljudi. Mnogima je ovo drugi ili treći boravak u Rimu. Ponovo smo se oduševili bazilikom sv. Petra, bazilikom de santa Maria Maggiore, i rimskom bazilikom. A tek vatikanski muzeji, prebogati originalnim umjetninama pa Sikstinskom kapelom, katakombama, koloseumom, panteonom... Doći u Rim, a ne vidjeti Papu, vrhovnog poglavara Katoličke crkve, bio bi velik propust. Na općoj audijenciji, na ogromnom trgu sv. Petra, prošao je u papamobilu pored nazočnih i dodijelio nam blagoslov.

Sada ću se vratiti na tekst našeg spomenutog dnevnog lista. Sean Carroroll, profesor fizike iz USA, sugerira kako bismo trebali prihvatiti da nema života poslije smrti’. I dodaje: ‘Za postizanje života poslije smrti, svijest bi trebala biti potpuno odvojena od našeg fizičkog tijela’. I ovo: Umjesto trajne duše, čini se da se svijest sastoji od niza atoma i elektrona...’

Potom fizičar spominje kvantnu teoriju polja (QFT). Kvant je zapravo najmanja količina energije koja se emitira

Piše dr. Boris Sokal

Ljudi su smrtni, a vjera je vječna. Iza smrti postoji život

određenom frekvencijom. Duša je unutarnji princip čijom snagom neko tijelo živi i djeluje. Ona je princip svijesti. Duša i tijelo su dva principa: Materijalni (tijelo) i duhovni (duša).

U našem tijelu, kroz živčana vlakna, zaista, neprekidno se kreću ‘struje’ ili akcijski potencijali. I elektroni uistinu titraju. No oni nisu vezani za svijest, već za tijelo i njegova tkiva. Mozak je ‘oružje’ kojim se duša služi. Bit će preopširno objašnjavati akcijske potencijale subatomskih čestica, jer je to domena fizike. Ali, može se postaviti ovo pitanje: Odakle dolazi osjet mirisa, boje, zvuk, melodije, pa slatko, gorko, pa ljubav, pa pravda i tako u nedogled!

To su osjećaji! Oni se ne mogu brojiti i mjeriti kao subatomske čestice. Uz osjetilnu imamo umnu i misaonu spoznaju! Nju također daju osjetila. Čeljade kada umre u njegovim tkivima, u mozgu, također titraju elektroni. U svim elementima, neprekidno se kreću elektroni oko atomske jezgre. No, što je s dušom? Ona je nadmaterijalna. Duhovna! Nema svojstva materije! Zato je ne opažamo našim osjetilima. Ona je besmrtna i kada se rastane s našim tijelom! Pitanje: Je li s glazbom nestaje glazbenik?

Duša nema svojstva materije, zato je ne opažamo našim osjetilima. Ipak, služi se s mozgom! Ali je besmrtna i kada se rastane s njim! Nisam teolog, ali po logici mogu odgovoriti na česta pitanja: Zašto Bog, kao univerzalni i beskonačni um dopušta zlo u svijetu?

Odgovor: Bog je dao slobodnu volju svim ljudima! A zašto se ne ukaže, kako bi ga vidjeli? Ovo pitanje je besmisleno. Kada bi se ukazao, kako bi se tada ljudi ponašali? Zato postoji vjera. Ljudi su smrtni, a vjera je vječna.

Iza smrti postoji život!

Kolumne 31

• 16. SVIBNJA 2018. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU – SEZONA 2, EPIZODA 33

Pismo nepoznatoj ženi Ne smijem nikoga uvjeriti da je išta što napišem istina sama po sebi, niti ne daj Bože nekoga ‘navući’ na nju, jer to je sigurni put za pakao Kasno je, noć, kao i u Vašem pismu.

Negdje daleko na istoku sijevaju munje, ali zvuk umire putem do mene.

I kad ste Vi pisali nebo se mijenjalo.

Ponovno čitam to pismo koje ste mi poslali iz mjesta koje ne znam kud smjestiti, i koje moram potražiti u tražilici na internetu da bih saznao da je nekako Dragutin Tadijanović s njime povezan. Zapravo i nisam mislio odgovarati na njega (naslućivali ste da će ostati jednosmjerno), ali postavili ste mi toliko pitanja koja traže da budu barem dotaknuta ako već na njih odgovore nemam. Zašto sam na prvu odlučio ne odgovarati pa potom odluku povukao? Preplašilo me to nešto u meni što opisujete, iako mislim da je zapravo do Vas, što tako snažno privlači, što mijenja drugog; što je u Vama izazvalo promjenu, a da se nikad upoznali nismo, za koju i sama sumnjate da je vid idolopoklonstva (i stavljate pod upitnik), jer sve to što je na Vas utjecalo dobili ste iz objavljenih tekstova koje sam pisao prije puno godina i ovima koje pišem sada. Moje misli i riječi postale su Vam utjeha u teškim trenucima, njima ste se vraćali kad ste pali, kako sama kažete bile su ‘oaze u žednim danima’ (…izazivali su u meni strahopoštovanje kao da sam zakoračila u neki sveti, sakralni prostor, samo sam zanijemila, ‘izula cipele’, nije mi preostalo drugo do duboko se pokloniti…). Onaj mizerni dio mene veseli se toj potvrdi, jer zaista me tjera na ovaj ponekad gnjavatorski i ne laki posao pisanja sama i jedina želja da donesem kroz te moje male spoznaje, osobne istine, kakvu takvu utjehu u vremenima u kojima je baš i nema

Piše dr. sc. Siniša Car

Svejedno nisam čovjek koji želi da itko bude sljedeći iza mene u toj sljedbi jer sam ne znam jesam li uopće na pravom putu

previše. Ali tu stvar treba prestati. Ne smijem nikoga uvjeriti da je išta što napišem istina sama po sebi, niti ne daj Bože nekoga ‘navući’ na nju, jer to je sigurni put za pakao. Previše je bilo, i jest, ljudi na ovom svijetu koji su tvrdili da imaju monopol na istinu, da samo ono znanje i moći koje je njima poslano, i samo njima poznatim putovima, može učiniti da odjednom sve postane ispravno. Činili su to i čine da bi zadovoljili svoje strasti. Vi znate da ja samo Jednom vjerujem i njega slijedim. Svejedno nisam čovjek koji želi da itko bude sljedeći iza mene u toj sljedbi jer sam ne znam jesam li uopće na pravom putu. Moje misli, riječi i postupci, često ishitreni pa stoga i iskreniji (možda?), završe se pitanjem ‘Jesam li baš tako morao učiniti ili sam to možda mogao i bolje?’.

Tako da za dva koraka naprijed uvijek se jedan vraćam natrag. Kako da slijepac vodi drugog slijepca? Ako ste prepoznali, dakle, dušu koja treperi isto kao Vaša, to je ta duša koja želi ne poslati pismo nepoznatoj ženi, kao što ste i Vi skupljali snagu da pošaljete ono koje sam ja dobio. Ali ipak ste ga poslali. Iz istog razloga Vam odgovaram. Jer samo tako se barem nešto događa, ma kako nevažno bilo.

Puno se više, od tog nekog ‘uzoritog čovjeka’ koji Vam se čini da jesam, nalazim u Vašoj parafrazi Tadijanovića (...bacate srce pod tuđa stopala; poznanici skreću glavom, govore da ste ludi...), ali to je cijena ogoljelosti kao što ste odlično sama primijetila. Kako vrijeme protiče nisam više siguran nije li to izlaganje golotinje, guljenje slojeva poput glavice luka, jedini način da se živi autentičnim životom, a što je nešto što kod drugih izaziva podsmijeh. Kao kad Vi izazovete zgražanje kod susjeda, kad krenete trčati u svom selu u kojem se

brzo hoda samo kad se nekud treba na vrijeme stići. Svatko je na nešto pozvan, netko da mu se podsmjehuje, drugi da se smije. Koliko god mozgali o tome nikad nećemo doznati tko je u pravu. Dužnost nam je samo da to što smo dobili iskoristimo na najbolji mogući način. Svejedno, kako god se činilo da stojim ovdje bez ičega na sebi, sakrio sam vješto sebe između ovih redaka, u ljudima, susretima, knjigama, pa se kao kameleon mimikrijom stapam sa svime što sam ovim recima stvorio. Pitate me kakav sam kad skinem kutu, sam sa sobom? Plačem li? Plakao sam prije neki dan kad je moja klapa, kao iznenađenje, Amerikanki hrvatskih korijena (prišapnuo nam konobar na kruzeru kako cijelo vrijeme pjevuši tu pjesmu), otpjevala ‘Marijanu’, pjesmu koju joj je kao maloj pjevala nona porijeklom s Visa.

Plačem ne zbog tuge, već zbog ljepote.

Ali to nema baš puno veze sa mnom, nešto dublje, visceralno, to u meni plače. Pitate me jesam li bliže spoznaji tko sam zapravo? Gulim te slojeve strpljivo, odbacujem stare vanjske i otvrdnule da bih došao do onih mekših iznutra. Supstancija ostaje ista, tek nešto promijenjena kvaliteta.

Hoće li biti knjige? Da samo znate s koliko strahopoštovanja i ljubavi se i sam klanjam piscima, i koliko puta sam nakon nekih pročitanih djela pomislio kako više ništa ne treba na svijetu napisati jer je sve rečeno!

Takav sam. Sličan Vama. Možda i lijen za taj težak posao. Ako ikad nađem u sebi nešto što treba izreći svijetu bit će to jače od moje lijenosti. Do tada su ove mrvice sve što mogu ponuditi gladnim ptićima. Vaše pismo je lijepo i imate što za reći, zato je sve što želite za mene isto što i ja želim Vama. Na kraju, spalite ovo pismo, parafraziram Gida (i Vas) te dodajem njegovu misao: ‘Moje nebo ne nalikuje ni na jedno drugo i Bog zove svakog samo njegovim imenom.’ Odgovorite mu!

Mrkla je noć Ružo, treba počinuti malo.

32 Aktualno

Duplerica

NA EXCELSIORU

16. SVIBNJA 2018. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Bljedoliki sunčači

i

Aktualno 33

• 16. SVIBNJA 2018.

TRAŽI SE ‘BOBBY’! Policijska uprava dubrovačko-neretvanska i ove godine organizira prijem učenika i studenata u Prometnu jedinicu mladeži koji će tijekom ljetnih mjeseci provoditi aktivnosti nadzora i upravljanja prometom na prometnicama Dubrovnika i otoka Korčule.

Po staroj logici naših gostiju, ako si bio u Dubrovniku, a nisi se okupao u moru i ‘skupio boju’, kao da nisi ni bio

Foto Zvonimir Pandža

Početak svibnja pravo je vrijeme za hvatanje tena, a ovi su se sunčači na plaži Hotela Excelsior odlučili na pravo ‘kvarcanje’. Doduše, dio njih ipak se sklonio pod suncobranom, a oni izloženiji dobro su se namazali kremama te se lagano pržili ko srđele na gradelama. Po staroj logici naših gostiju, ako si bio u Dubrovniku, a nisi se okupao u moru i ‘skupio boju’, kao da nisi ni bio.

34 Kultura

16. SVIBNJA 2018. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

‘Dalmatinska tvrđava, ljepša od same Venecije’ George Bernard Shaw

17. svibnja 1520. u jedanaest sati, na blagdan Gospodinova Uzašašća, dogodio se prvi od tri velika dubrovačka potresa

Piše Sebastian Vukosavić

16. svibnja 1599. u Dubrovniku je umro Didak Pir, pravog imena Isaia Koen, portugalski i hrvatski humanist, latinski pjesnik, podrijetlom iz bogate obitelji portugalskih Židova. Od 1558. nastanio se u Dubrovniku, u kojem je boravio do smrti, puna četiri desetljeća.

Radio je kao učitelj klasičnih jezika i književnosti u dubrovačkoj školi. Bio je u prisnim odnosima s mnogim uglednim Dubrovčanima.Njegovo je pjesništvo bogato vrelo podataka za kulturnu

povijest Dubrovnika u drugoj polovici XVI. st. 16. svibnja 1931. u rodnom Dubrovniku je umro povjesničar Antonije (Antun) Vučetić, ravnatelj Dubrovačkoga arhiva od 1921.–24. Osnovao je dubrovačko učeno društvo ‘Sveti Vlaho’ i pokrenuo njegov Glasnik. S kolegama Tkalčićem i Jelčićem sabrao je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. st.: Dubrovački spomenici.

17. svibnja 1520. u jedanaest sati, na blagdan Gospodinova Uzašašća, dogodio se prvi od tri velika dubrovačka potresa, u kojem su sve kuće unutar zidina, po zapisima Senata, bile oštećene. Povijest bilježi kako je Dubrovnik, izgrađen na trusnom području i na potresno najaktivnijem području Hrvatske, doživio i preživio veliki broj potresa, od kojih su tri bila velike jakosti, 1520., 1639., te 1667. Naša generacija pridodat će i jaki potres iz 1979. pa i onaj nešto slabiji, bar u Gradu, iz 1996.

17. svibnja 1949. osnovan je Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. 17. svibnja 1967. osnovana je Liga protiv raka Dubrovnik. 17. svibnja 1947. rođena je dubrovačka spisateljica i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Tereza Buconić Gović. 17. svibnja 2015., u 88. godini života, u rodnom Dubrovniku, umro je, krajobrazni arhitekt i agronom, Bruno Šišić.

18. svibnja 1711. u Dubrovniku je rođen jedan od najsvestranijih umova 18. st., matematičar, fizičar, astronom, svećenik, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković, čija je teorija sila pridonijela razvoju moderne fizike. 18. svibnja 1899. u Dubrovniku je rođen povijesničar Cvijeto Benvenutov Job. Bio je jedan od začetnika Dubrovačke biblioteke, sakupljao je etnološko kulturno dobro, poslovice, narodne izreke Dubrovnika i šire okolice, pisao

Mario Nardelli

je poeziju, crtao i slikao te bio uvijek društveno – kulturno aktivan građanin. 18. svibnja 1907. u Novoj Rači kraj Bjelovara rođen je fotograf Tošo Dabac, jedan od oblikovatelja prepoznatljivog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara 50-tih godina 20. st. Prema odredbama sporazuma između Mussolinija i dr. Ante Pavelića, potpisanog u Rimu, 18. svibnja 1941., Talijani su dobili i anektirali otoke Korčulu i Mljet, kao i istočni dio Konavala.

Jakov Lukarević

Kultura 35

• 16. SVIBNJA 2018.

Bruno Šišić

19. svibnja 1437. dubrovačka vlada donijela je odredbe o izvanrednoj upravi gradom u vrijeme kuge i povlačenju vlade iz Dubrovnika. Svjedok tih događaja bio je Filip de Diversis, talijanski humanist i pedagog, autor djela Opis položaja, zgrada, državnog ustroja i pohvalnih običaja slavnoga grada Dubrovnika, koji nam je ostavio svoj zapis: ‘U to vrijeme su ostala upravljati gradom desetorica vlastele.

Od njih su devetorica umrla od zaraze u roku od petnaest dana. Među njima je ostao živ jedan stari vlastelin od 83 godine, po imenu Marin Rastić. Postupno emancipiranje srednjovjekovne dubrovačke komune kao samostalnog političkog subjekta na pozornici svjetskih zbivanja početkom Novog vijeka temeljilo se na unutrašnjim i na vanjskim promjenama. Pa tako, 19. svibnja 1557. kako bi se osigurao nesmetani rad upravnih tijela Republike, Senat je razdvojio dužnosti notara i kancelara. 19. svibnja ratne 1992. postrojbe Hrvatske vojske oslobodile su Zamaslinu kao i raskrižje s benzinskom crpkom u blizini Stona.

20. svibnja 1460. donesena je odluka da se u debljini glavnog

gradskog zida naprave dvostruka vrata – vrata od Pila. 20. svibnja 1930. zatvorena je stara Općinska kavana. Ona je od osmog desetljeća XIX st. djelovala samo u prostoru sadašnjeg gornjeg dijela kavane tj. prema Crkvi sv. Vlaha, dok se u prostoru prema Portu nalazila vojna pekara. 20. svibnja 1903. u Dubrovniku je umro istaknuti pravnik i političar, istraživač dubrovačke pravne povijesti Konstantin (Kosta) Vojnović, otac književnikâ Iva i Luja Vojnovića. 20. svibnja 1927. u Dubrovniku je rođen skladatelj, gitarist i aranžer Mario Nardelli (stariji). 20. svibnja 1971. umro je Rudi Reš, najpoznatija sportska ličnost Dubrovnika u razdoblju između dva Svjetska rata.

Dana 21. svibnja 1992. oslobođeno je Slano što je bio ključni trenutak operacije deblokade Dubrovnika

21. svibnja 1466., u strahu od kuge, koja se unatoč brojnim mjerama početkom 1465. s Korčule prošila na područje Republike i to najprije na otoku Koločepu, a potom se vrlo brzo proširila po gradu i Župi dubrovačkoj, dubrovačka vlada je odredila da se o Duhovima održe tri procesije, do Tijelova posti, a zdravima se zabranjuje jesti meso. 21. svibnja 1992. oslobođeno je Slano što je bio ključni trenutak operacije deblokade Dubrovnika. Dan oslobođenja Slanog, obilježava se i kao dan općine Dubrovačko primorje. U borbama, toga su dana poginula četiri hrvatska vojnika i jedan civil. 21. svibnja 2015. Dubrovnik i cijela županija, od 15 do gotovo 22 sata, bili su u potpunoj telekomunikacijskoj izolaciji od ostatka zemlje.

‘Londonski dnevnik ’ Evening Standard 22. svibnja 1929. donosi članak o boravku Bernarda Shawa u Dubrovniku, u kojemu između ostaloga zapisuje: ‘Teško da je mogao izabrati bolje mjesto od dalmatinske tvrđave, koja je, sa svojim kneževskim dvorom i franciskanskim i dominikanskim samostanima, ljepša od same Venecije, – i

Spomenik braniteljima u Slanom

U Dubrovniku je 18. svibnja 1711. rođen jedan od najsvestranijih umova 18. st. Ruđer Josip Bošković

daleko manje pokvarena’... U povijesti je ostala zabilježena i poznata izjava Bernarda Shawa: Ako uistinu želiš vidjeti raj na zemlji, dođi u Dubrovnik! 22. svibnja 1615. u Dubrovniku je umro povjesničar, autor kronike o povijesti Dubrovnika Jakov Lukarević.

22. svibnja 1868. rođen je dum Ivo kan.

Ferranti, upravitelj katedrale s najdužim stažem u povijesti. 22. svibnja 1992. Republika Hrvatska primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda. ‘Ovaj bez sumnje povijesni događaj ostavlja ipak trpak okus u ustima. Vijesti govore o neprijateljskim jedinicama koje ukopavaju svoje topove i okreću ih prema Gradu’, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada – Dani koji se ne smiju zaboraviti.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

Rudi Reš

Ruđer Bošković

36 Kultura BOGAT PROGRAM UZ MEĐUNARODNI DAN MUZEJA

Ovog petka zavirite u dubrovačke muzeje!

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Međunarodni dan muzeja obilježava se još od ne tako davne 1977. godine, a sve u svrhu promicanja aktivnosti muzeja, ali i kulturnog uzdizanja građana.

Razni dubrovački muzeji pripremili su za svakoga ponešto, a na vama je da petak ‘rezervirate’ za – posjet muzejima!

Petak, 18. svibnja dan je za posjet muzejima!

Kultura 37

• 16. SVIBNJA 2018.

‘TEORIJA SJENE’ Dame i gospodo, knjiga je gotova! – objavio je na svom Facebooku cavtatski književnik Davor Novevski, koji je u veljači ove godine pokrenuo kampanju grupnog financiranja svog prvog romana nazvanog ‘Teorija

Međunarodni dan muzeja obilježava se 18. svibnja svake godine, a iz godine u godinu privlači sve veću pažnju ljubitelja kulture, ali i onih koji će to tek postati. Sve od 1977. godine, otkada se Međunarodni dan muzeja i obilježava, nastoji se ‘namamiti’ građane u muzeje te ih upoznati s aktivnostima i ljepotom istih. A što su muzeji pripremili za Dubrovčane pročitajte u nastavku.

Prirodoslovni muzej

Aktivnosti u Prirodoslovnom muzeju povodom Međunarodnog dana muzeja počinju čak dva dana ranije. Predavanje ‘Biserna lađa’ autorice doc. dr. sc.

Ane Bratoš Cetinić, održat će se 16. svibnja u 12 sati, a tema predavanja veže se uz najranije početke civilizacije, kada je čovjek težio lijepomu, a inspiraciju pronalazio u svom okruženju.

‘Stari su Grci otkrili da se spiralni rast indijske lađice – jedinstvenom mekušcu, može opisati matematički, a ljepota i simetrija njezine kućice zrcalila se još u antičkim umjetninama i građevinama. Što je zajedničko indijskoj lađici, jonskom redu, Julesu Vernu i atomskoj energiji?’ navodi se u programu Prirodoslovnog muzeja.

Na Međunarodni dan muzeja, u 12 sati održat će se program naziva ‘Nekad i sad: Biti Baldo Kosić’, kada će posjetitelji moći saznati više o Kosićevom životu, čija je zbirka riba pohranjena u tekućini kompletno uništena tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je i to da će posjetitelji moći sudjelovati i u izradi njegove nove zbirke, a upravo će to biti zanimljivo i našim najmlađim sugrađanima.

Izložba, predavanje, prezentacija

Dubrovački muzeji svoj program počinju u 12 sati kada priznati hrvatski fotograf Ivo Pervan otvara izložbu pod nazivom ‘Cvit Adriona’. Zatim će u 13 sati voditeljica Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Barbara Margaretić održati predavanje o tradicionalnom dubrovačkom nakitu, a nakon čega će predstavnici poznate dubrovačke zlatarske obitelji Vierda prezentirati izradu konavoske puce. Cjelokupan program održat će se u žitnici ‘Rupe’.

Dom Marina Držića pripremio je razne aktivnosti povodom ovog ‘muzejskog’ dana. Ne radi se o izložbi, ne radi se ni o predstavljanju knjige, već o nečem sasvim drugom. Naime,

Aktivnosti u Prirodoslovnom muzeju povodom Međunarodnog dana muzeja počinju čak dva dana ranije

sjene’. I tako je ‘Teorija sjene’ ugledala svjetlo dana, a promocija će se održati u petak 18. svibnja u 20 sati u Beach Baru Cool. Foto: Facebook/ Davor Novevski.

radi se o dvije edukativne radionice koje su pohađali učenici osnovnih i srednjih škola iz Dubrovnika, ali i iz susjednih općina, a nakon tromjesečnog održavanja privele su se kraju.

Riječ je o dramskoj radionici pod nazivom ‘Nadnaravna bića u Držićevim djelima’ te glazbenoj radionici naziva ‘Držićeve vile i božice u sviranju i pjevanju’, a sudjelovalo je sveukupno trideset i dvoje učenika. Dom Marina Držića koristi ovu priliku da upravo na Međunarodni dan muzeja predstavi svoje radionice široj javnosti, što će se i održati 18. svibnja u 19 sati u prostorijama Doma Marina Držića.

Kako navode, prvenstveni cilj ovih radionica bio je da u svrhu poticanja kreativnosti mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da im se pobudi zanimanje za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

Međunarodni dan muzeja obilježit će se i u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i to stručnim vodstvima kroz stalni postav s tim da je u 18 sati ono na engleskom, a u 19 sati na hrvatskoj jeziku. Za 20 sati planirano je predavanje dr.sc. Zrinke Paladino ‘Život i djelo arhitekta Lavoslava Horvata’.

Muzeja ima puno, baš kao i aktivnosti! Petak, 18. svibnja dan je za posjet muzejima! Odvojite malo vremena, povedite svoje najmlađe i uživajte u aktivnostima koje pružaju naši muzeji jer, vjerujemo kako je bilo potrebno puno truda i rada za organizaciju ovako bogatih programa!

PREDAVANJE LOVRA KUNČEVIĆA

Kako smo nekad gledali na Mlečane?

U srijedu, 16. svibnja u 19 sati, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad povjesničar dr. sc. Lovro Kunčević održat će predavanje ‘Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u novom vijeku’. Cilj ovog predavanja je rekonstruirati predodžbe, štoviše predrasude, koje su u ranom novom vijeku Dubrovčani i Mlečani imali jedni o drugima. Točnije rečeno, ova studija posvećena je tzv. ‘slici Drugoga’ (image of the Other), stereotipima koje zajednice stvaraju o onima izvan sebe, artikulirajući ih kroz različite kulturne forme, od književnosti, historiografije i diplomacije sve do likovnosti ili rituala. Naravno, u slučaju Dubrovnika i Mletaka radilo se o vrlo specifičnom ‘Drugom’: ne o nepoznatom i kulturno različitom, nego dobro poznatom i zapravo izrazito sličnom. Upravo ta bliskost, odnosno višestoljetni intenzivni kontakti dvaju jadranskih republika, doveli su do stvaranja stabilnih i razrađenih međusobnih stereotipa. Stereotipa koji su, štoviše, igrali ozbiljnu, a rijetko primjećivanu ulogu u njihovim međusobnim odnosima, određujući čak i konkretne političke poteze te stoga predstavljaju važno, a nepoznato poglavlje njihove isprepletene povijesti.

38 Kultura

16. SVIBNJA 2018. •

PREDAVANJE MAJE NODARI

‘DPDS je primjer dobre prakse zaštite kulturne baštine’ govori, stavila je upravo na projekte i angažman Društva prijatelja dubrovačke starine koji su zaslužni za revitalizaciju i svakodnevnu skrb o dubrovačkoj baštini.

Nodari se posljednjih godina među ostalim bavi nematerijalnom kulturnom baštnim, a vrijedi spomenuti kako je upravo zbog njenog angažmana Festa svetoga Vlaha upisana na popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Spomenuta tema sasvim je logično proizašla, kako kaže Nodari, ne samo zbog Društva, već i zbog toga što je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine.

— Društvo prijatelja dubrovačke starine primjer je dobre prakse zaštite kulturne baštine, ne samo u dubrovačkim okvirima već i u onim nacionalnim pa i šire – rekla je Nodari, a u svojem je izlaganju riječju i slikom prikazala povijest i značaj Društva, najviše ističući ‘moćnu trijadu’: Gradske zidine, Stonske zidine i Sokol kulu.

Okupacija kapitala prijeti baštini

Dubrovnik ima dugotrajno iskustvo čuvanja baštine, kaže Nodari, koja nas je vratila u daleko 13. stoljeće, kada su Knez i Malo vijeće ‘izašli na ulice’ i kažnjavali svako nepravilno i nepropisno ponašanje, ono koje šteti gradu Predavanje na temu ‘Društvo prijatelja dubrovačke starine u kontekstu očuvanja i zaštite spomeničke baštine’ održala je povjesničarska umjetnosti mr. sc. Maja Nodari prošlog tjedna

Piše/Foto Maria Prkut

u velikom amfiteatru sveučilišnog kampusa.

Maja Nodari odvela nas je u šetnju kulturnom baštinom, a najveći naglasak, kako sam naslov predavanja

Kako bi uvela prisutne u priču o DPDSu, osvrnula se na samom početku na baštinu i što ona označava. Istaknula je kako je bitno potaknuti javnost na istraživanje kulturne baštine, slaviti i promišljati o vrijednosti koju ona ima.

‘Potrebno je ostati svjestan po pitanju onoga što imamo i biti jako ponosan’, kaže Nodari te ističe nadalje kako je ‘kulturna baština tkivo našeg društva’.

Doživljavamo ju neposredno u krajolicima, arheološkim nalazištima… No za Nodari, baštinu čine i književni predmeti, zanati koje učimo, glazba koju slušamo, knjige koje čitamo. Veliku

Kultura 39

• 16. SVIBNJA 2018.

pozornost skrenula je na ‘okupaciju kapitala koji prijeti baštini’.

— Neki gradovi pokleknu, a neki i dalje drže do identiteta. Mora se izraditi vrijednosni sustav gradova, mora postojati sustav uravnoteženih gradova. Taj grad mora biti održiv, o čemu govorimo dosta u posljednje vrijeme.

Dubrovnik je svjetan svojih problema, a to dosta govori. Jedino tako možemo krenuti dalje – rekla je Nodari.

Za nju je baštinik onaj koji je baštinu izabrao, da bude njegovo dobro i njegovo blago. ‘Na bogatstvu različitosti počivaju svi naši identiteti’, govori Nodari i ističe kako je ‘baština dio svih naših identiteta’.

Nakon uvodnih riječi o baštini, osvrnula se na brigu žitelja našeg grada – o gradu. Dubrovnik ima dugotrajno iskustvo čuvanja baštine, kaže Nodari, koja nas je vratila u daleko 13. stoljeće, kada su Knez i Malo vijeće ‘izašli na ulice’ i kažnjavali svako nepravilno i nepropisno ponašanje, ono koje šteti gradu.

‘Novac koji nose spomenici, vraća se isključivo spomenicima’

Počeci DPDS-a

— Zidine i baština nisu onakvi kakvim se čine danas. Čini nam se kako je to baš tako moralo biti. No ipak nije tako bilo. Kako bi se došlo do obnovljenog spomenika, treba jako puno. Nađete se na terenu koji je obrastao pa kreće istraživanje na temelju kojih se stvaraju projekti… To je mukotrpan put – rekla je Nodari koja je istaknula kako je 19. stoljeće bilo teško, kako za dalmatinske gradove, tako i za Dubrovnik. Iako se Dubrovnik smatrao čvrstom utvrdom koju se ne može srušiti, to se ipak dogodilo te je dubrovačko naslijeđe uništeno većim dijelom, a dio kulturnog dobra odneseno u europske muzeje.

U građanima se nakon spomenutog destruktivnog razdoblja počela javljati svijest i ljubav, opći ponos, i potreba za revitalizacijom grada…

Kako bi se došlo do obnovljenog spomenika, treba jako puno

Ali i nostalgija za slavnom prošlošću.

Nodari spominje kako su tada nastajala građanska društva. ‘Nije bilo više samovolje’, ističe i dodaje kako je prva građanska udruga nastala davne 1888. godine. Prema njenim riječima, Društvo za promicanje interesa Dubrovnika, koje je nastalo 1921. godine, ‘nešto je najbolje što se moglo dogoditi Dubrovniku između dva svjetska rata’, a zbog projekata koje su proveli: obnova Kneževa dvora, uređenje zvonika, Sponze, Lovrjenca… A povrh svega revitalizacijom Feste svetoga Vlaha. Udruga je i ‘utrla put Društvu prijatelja dubrovačke starine’ koje nastaje 1952. godine pod vodstvom prvog i doživotnog predsjednika Lukše Beritića.

— U ta vremena, osnivanje Udruge bilo je ravno podvigu. Ali svi su imali iste ciljeve, fotrtifikacija, rekonstrukcija grada, organiziranje predavanja, upoznavanje građana s baštinom.

Konstantno, dugoročno i kontinuirano – rekla je Nodari i naglasila moto Društva: ‘Novac koji nose spomenici, vraća se isključivo spomenicima’. Nabrojala je i brojne projekte obnove spomenika kulture, od Minčete do Lovrjenca, no smatra kako se radovi na spomenicima kulture ne mogu završiti, ‘na njima se uvijek mora raditi’.

— A sve je potrebno raditi s vizijom.

Kad sve ovo gledamo, moramo se zapitati kako je to jedna udruga uspjela?

Moglo se jer se htjelo. Usudilo se štititi i popravljati svoj grad i baštinu. Društvo je vodilo i vodi brigu o naoko malim detaljima. DPDS je primjer savjesti grada – zaključila je Nodari.

Ovo javno predavanje o očuvanju dubrovačke spomeničke baštine oraganizirao je studij Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku u sklopu europske godine kulturne baštine, a povodom Dana povijesti i Dana Europe.

Usudilo se štititi i popravljati svoj grad i baštinu

UZ DAN ŽUPANIJE

Mladi talenti s dubrovačkim simfoničarima

U sklopu programa obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovački simfonijski koncert održao je u petak navečer u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik koncert s mladim glazbenicima iz glazbenih škola s područja županije.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je Noam Zur, a kao solisti su nastupili flautistica Barbara Ćorak (mentor Jakov Kakarigi), saksofonisti Antea Filipa Stojić (mentorica Erna Čizmić Rebić) i Jakov Varezić (mentor Željko Barač) te klarinetisti Tana Michl (mentor Eduard Marčić) i Ivan Fran Stojić (mentor Zvonko Knežević), učenici glazbenih škola s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Ove vrijedne učenice i učenici dobitnici su nagrada na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima, a kao soliste čuli smo ih u djelima J. Naulaisa, N. Millotija, A. Glazunova, J.Ed. Barata i W. Poppa. Orkestar će također izvesti i djela W.A. Mozarta, G. Rossinija, G. Bizeta i drugih velikih skladatelja.

40 Kultura

16. SVIBNJA 2018. •

VRIJEDNA DONACIJA

Iz Bojane bojama diljem svijeta pa u Dubrovnik!

O umjetniku

Anton Cetín donirao je Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gotovo sto svojih djela grafika, crteža, kolaža i slika Izložba ‘Djela iz donacije Antona Cetína Umjetničkoj galeriji Dubrovnik’ otvorena je u četvrtak navečer u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika. Riječ je o svestranom likovnom umjetniku dobro znanom

Do sada je održao 160 samostalnih i sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi

na hrvatskoj likovnoj sceni kojega je obilježilo njegovo zagrebačko školovanje u Školi primijenjene umjetnosti gdje je primio prve poduke o slikarskim tehnikama te napose studentsko petogodišnje razdoblje na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je usavršio svoje slikarsko znanje, istaknuto je u najavi izložbe.

Obogatio fundus Galerije

U suradnji s ravnateljem Umjetničke galerije Dubrovnik Marinom Ivanovićem obogatio je fundus Galerije s gotovo sto svojih djela grafika, crteža, kolaža, slika koje je ovom samostalnom izložbom pokazao Dubrovniku i cjelokupnoj hrvatskoj kulturnoj javnosti. U ovom recentnom izboru iz njegovog stvaralačkog opusa, iščitavaju se bitne sastavnice slikareva izraza kao i njegove tematske preokupacije,kako ističe autor teksta u katalogu, Milan Bešlić, književni kritičar i esejist, a ujedno i kustos izložbe.

Anton Cetín je rođen 1936. u Bojani, Hrvatska. Od 1954. do 1959. polazi Školu primijenjenih umjetnosti, slikarski odjel, u Zagrebu, gdje diplomira u klasi prof. Ivana Šebalja. Od 1959. do 1964. studira grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje diplomira u klasi prof. Marijana Detonija 1964. Za vrijeme Škole i Akademije radi kao ilustrator za razne izdavačke kuće u Zagrebu.

Od 1966. do 1968. živi i radi kao slikar i grafičar i kao ilustrator za J. M. Rabeca i Izdavačku kuću Larousse (Planètes et Satellites: mondes de l’espace), u Parizu, Francuska. Lik Eve rođen je u Parizu 1967. Od 1968. živi i radi u Torontu, Kanada, kao samostalan umjetnik. Do sada je održao 160 samostalnih i sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi diljem svijeta. Za svoj rad primio je više nagrada i počasti. Kanadsko-hrvatska umjetnička udruga izabrala ga je za umjetnika godine za 1986. Godine 1995. primio je od Vlade Republike Hrvatske dva odličja: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi i Red hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana. 2001. godine u Zagrebu Mare nostrum Croaticum dodjeljuje mu plaketu i priznanje za izuzetan doprinos na polju umjetnosti i kulture.

Izložba u Dubrovniku ostaje otvorena do 31. svibnja 2018. godine.

Kultura 41

• 16. SVIBNJA 2018.

‘VRTNI GRAD’

Tajne dubrovačkih đardina u objektivu Ane Opalić vidim. Meni je to bio naručeni posao, ali mi je ova tema toliko pri srcu da sam se zbilja u tome našla. Naručeni posao postao je posao iz snova. Bilo bi odlično da se projekt nastavi kroz malu publikaciju. Ti su đardini jako posebni u europskom kontekstu. Svakako se zahvaljujem mojoj prijateljici Ivani Dražić Selmani, bez čije pomoći ne bih mogla ući u pola đardina – izjavila je tom prilikom Ana Opalić, koja je pozvala i druge vlasnike đardina u zapadnom dijelu Dubrovnika da se uključe u projekt.

Spontanost trenutka

Ovo je moj osobni pogled na dubrovačke đardine. Fotografije su manje opisne, a više sugestivne, jer donose dušu dubrovačkih đardina kako ih ja vidim – Ana Opalić Foto Baldo Marunčić

Izložba fotografija Dubrovkinje Ane Opalić ‘Vrtni grad’ otvorena je protkelog tjedna u Galeriji Flora u

Nema u Aninim fotografijama moraliziranja niti nastojanja da se prikaže grandioznost prošlog

sklopu projekta udruge Placa ‘Dubrovački vrtni grad’.

‘Dubrovački vrtni grad’ udruge Placa projekt je revalorizacije specifičnog i iznimno vitalnog tipa urbanizma, nastalog dugotrajnom evolucijom zapadnih gradskih predgrađa (Pila, Konala i Boninova) kao vrtnog kontrapunkta gustom urbanizmu grada unutar zidina. Želeći vrijednost vrtova, odnosno đardina, posredovati široj publici, ove je godine udruga Placa pozvala fotografkinju Anu Opalić koja je snimila seriju fotografija ‘Vrtni grad’.

— Ovo je moj osobni pogled na dubrovačke đardine. Fotografije su manje opisne, a više sugestivne, jer donose dušu dubrovačkih đardina kako ih ja

Kako u katalogu navodi Helena Puhara, serija fotografija Ane Opalić posvećena dubrovačkim vrtovima prikazuje isječke različitih gradskih đardina, tog fenomena dubrovačke arhitekture kojeg pratimo još od renesansnog doba, a mišljeni su kao idealizirani svjetovi prirode u kojima se ogleda duhovna (i materijalna) kultura življenja.

— I, kako bi tema možda nalagala, a zainteresirani promatrač očekivao, ove fotografije ipak nisu nostalgično opijelo nekad uzvišenijim i kontemplativnijim oblicima života. Nema u Aninim fotografijama moraliziranja niti nastojanja da se prikaže grandioznost prošlog. Upravo suprotno. Ono što nas zaokuplja pri prvom pogledu na ovaj fotografski niz je spontanost trenutka.

Isprepleteni život raznorodnih vrsta i predmeta, kroz filigranski iskonstruiran i zabilježen kadar, tvori vlastiti svijet, izvan kategorija prošlosti i budućnosti – ističe Puhara.

Izložbu, koja ostaje otvorena do 29. svibnja svakog dana od 17 do 21 sati, organizirali su Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Galerija Flora i Udruga PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru.

42 DuList info

16. SVIBNJA 2018. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

MB ‘MAPLE GLORY’ Brod trenutno plovi prema luci Rayong gdje se očekuje 18. 5.

AP SVETI VLAHO U luci Klaipeda

ZAGREB

16. 5. stiže u Swinoujscie

AP ARGOSY

18. 5. stiže u Ghent

AP JADRAN U luci Gijon

180 m duljina MB ‘MAPLE GLORY’

AP REVELIN Tip broda: Handymax Izgrađen: 2011. u Kini Nosivost: 32.480 DWT Duljina: 179,9 m Širina: 28,4 m Dubina: 14,1 m Glavni stroj: STX MAN B&W 6542MC TIER-MK7 Snaga: 6574 KW / 136 rpm Brzina: 13,2 knots Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

Plovi za Dammam gdje se očekuje 9. 6.

AP SLANO

U Saldanha Bay, slijedi Xingang 16. 6.

DuList info 43

• 16. SVIBNJA 2018.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 16. 5. do 23. 5. 2018.

MIHO PRACAT U luci Vysotsk

CITY OF DUBROVNIK

U luci Ust Luga, slijedi Eemshaven 20. 5.

AP DRŽIĆ

U luci Chittagong

AP ASTAREA

U luci Tha Sala, slijedi Mina Saqr 3. 6.

AP STON 30. 5. stiže u Karachi

AP DUBRAVA 29. 5. stiže u Varnu

MAPLE GLORY Plovi za Rayong gdje se očekuje 18. 5.

44 Oglas

16. SVIBNJA 2018. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Renault Clio u odličnom sta-

nju, prešao 122.000 km, 2001.g., metalik, 5 vrata. Cijena 2000 eura. Kontakt 098 165 3758

Prodajem neregistrirani Fiat uno za 2000 kuna. Kontakt 099 196 0553 Prodajem

Mercedes A170 CDI 2001. god, mjenjač neispravan, za 2800 kuna.

Kontakt 091 941 5337

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem stan s četiri ležaja u Staroj Mokošici. Kontakt 091 8975023 Mladi zaposleni par traži stan ili garsonijeru od Mokošice do Župe. Iz trenutnog stana moramo izaći do 1.6. Kontakt 098 182 6748 Tražim garažu ili manji poslovni prostor u najam (do 15.10.) na području Dubrovnika i Župe dubrovačke.

Namjena je mali glazbeni studio. Kontakt 099 392 2784

Iznajmljujem magazin na Buži u Starom Gradu, cca 23 m2. Kontakt tomislavruso@yahoo.com Obitelj s djetetom traži stan na duže u

Dubrovniku od 1.6.18. Kontakt 091 905 0279

Iznajmljuje se poslovni prostor povr-

šine 60m2. u Dvorima Lapad, unutar centra, nasuprot blagajne Cinestara.

Prostor je novouređen, opremljen klimatizacijskim i ventilacijskim sustavom (Daikin), posjeduju telefonsku (internet) instalaciju, audio sustav i video nadzor u pripremi, vlastito mjerilo za potrošnju električne energije.

Voda i odvodnja dostupni po potrebi.

Parking u garaži Centra uz naknadu.

Kontakt jzokic@yahoo.com

Tražim

garažu u najam na području Dubrovnika i Župe dubrovačke. Kontakt masterblaster1884@gmail.com

Iznajmljujem garsonijeru sa odvojenim ulazom u Novoj Mokošici. Kontakt 095 770 3833 Iznajmljuje se na duže vrijeme garsoni-

jera u Kuparima. Kontakt 095 870 5537

Iznajmljujem jednosoban stan u Gružu.

Kontakt 092 112 1108

području Dubrovnika ili okolice. Kontakt 099 408 5676

Stalno zaposlena cura traži sobu ili gar-

Tražim stan od 1.6. za dvije ili tri zapo-

sonijeru na cijelu godinu, na području grada. Kontakt izabeladolar93@gmail. com

Iznajmljujem kuću u Konavlima. Tri

sobe, sedam kreveta, dvije banje, kuhinja i dnevni boravak. Više parkirnih mjesta. Kontakt hrvoje.sebastijan@ gmail.com

Iznajmljujem stan u Staroj Mokošici

s četiri ležaja sezoncima. Kontakt 091 897 5023

Iznajmljujem

namješten, jednosoban stan od 1.10. do 20.5. jednoj osobi.

Cijena je 2100 + režije i internet. Kontakt: 098 165 1450

Mladi par iz grada traži stan na dulje vrijeme na području od Kantafiga od Zlatnog potoka. Oboje zaposleni, možemo platiti i unaprijed određeni iznos. Kontakt 091 528 7744 Mladi zaposlen par traži kuću s okućnicom za održavanje i najam u Mlinima na dulje vrijeme. Kontakt: 091 797 6086 ili 095 753 7521 Iznajmljujem sobu u centru Lapada isključivo ženskoj osobi, zvati od 17–19 sati. Kontakt 091 594 9243 Tražim stan ili garsonijeru za 2 osobe s parking mjestom za vozila na području Zračne luke ili okolice Dubrovnika. Kontakt: 099 776 0606

Tražim stan za jednu osobu

do 1.11., mladić 23. godine, čist, uredan i zaposlen. Područje Dubrovnik a može i bliža okolica. Ponude molim pismeno putem poruke na broj 099 847 1781

Iznajmljujem stan u Župi dubrovačkoj kod nove škole.

Dvije sobe, dnevni boravak i banja, isključivo za radnice.

Cijena po dogovoru. Kontakt 099 595 4738 Mlađi bračni par nudi uslugu doživotne skrbi, uzdržavanja u zamjenu za nekretninu na

slene djevojke, lokacija nije bitna. Kontakt 091 137 4117

Iznajmljuje se stan u naselju Čokolino na duže vrijeme. Stan je namješten cca 55 m2. Obavezan je polog i plaćanje unaprijed jedna rata stanarine pri ulasku u nekretninu. Sve info na e-mail: vahid. hadzic1@inet.hr NEKRETNINE Kupujemo dvosoban stan u Mokošici, plaćamo u gotovini. Kontakt 097 676 1860 (Viber, Whatsapp, SMS, poziv).

Hitno prodajem dvoetažni stan u Orašcu. Kontakt 098 345 495 POSAO Nudim usluge čišćenja apartmana, pranja i peglanja posteljine te check in/out.

Kontakt 097 6730 520 Nudim usluge čišćenja apartmana, pranja i peglanja posteljine te check in/out.

Kontakt 099 408 0164 Profesionalni pizza majstor s preko 15 godina iskustva, traži dodatni posao u večernjim satima. Plaćanje po satu.

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Oglas 45

• 16. SVIBNJA 2018.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 9. 5. – 16. 5. 2018.)

EMILIO SVILOKOS (1932.)

SABRIJA ČUSTOVIĆ rah. Šućrije (1940.)

ANDRIJA LUČIĆ pok. Martina (1934.)

LENKA BRATOŠ rođ. Kušelj (1923.)

ANE ASANOVIĆ ud. Ivana rođ. Sambrailo (1925.)

IVAN OBERAN MARIJA MIHOVILOVIĆ rođ. Domaćin (1950.)

FRANICA FEHER rođ. Kalafatović JANJA PAPAC ud. Mirka rođ. Bender (1939.)

JELKA PERIŠIĆ (1928.)

IVO ĐANOVIĆ pok. Stijepa (1930.)

OSMAN DŽANO rah. Meha (1954.)

ANA MARUŠIĆ rođ. Zoković (1947.)

MIHAJLO PLASKOVIĆ pok. Marka (1931.)

Hvala. Kontakt 095 389 0969

Nudim usluge održavanja apartmana: komunikacija sa gostima, check in/out, čišćenje i ostale usluge po dogovoru.

Kontakt 099 304 6139 Ozbiljna, odgovorna, obiteljska žena

sa iskustvom u čuvanju djece, čuvala bi dijecu ili stariju pokretnu osobu na području Konavala i Župe. Zvati tokom cijelog dana i vikenda 091 910 4864

Ozbiljna gospođa čuvala bi stariju osobu na području Župe Dubrovačke.

Kontakt 091 131 2273 RAZNO Prodajem

perilicu posuđa Hoover, inverterski motor, ispravna. Cijena 700 HRK (nova plaćena 3500). Prodajem radi renoviranja kuhinje. Kontakt azivalj@ gmail.com

Inhouse group d.o.o.

Traži više djelatnika za održavanje i čišćenje na području Dubrovnika • Mogućnost stalnog zaposlenja • Jedan dan u tjednu slobodan Sve dodatne informacije na mob 098 166 7098 i 091 6102 515.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI Udruzi ‘Zajedno do zdravlja’ priložili su: u spomen na dragu prijateljicu pok. Šteficu Martić, 200 kuna prilažu Jasna i Antun Bašić. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. IBAN kod OTP Banke HR9124070001100302492. Tekst objave na fax: 312 300 ili email: info@zajednodo-zdravlja.hr.

Ivani Švarc - pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.IBAN HR 7224070003203480017. Sindikalna podružnica ureda državne uprave u DNŽ uplatila je 300 kuna u spomen na majku našeg kolege Martina Bogoja; u spomen na dragog Aleka, bivše kolege i prijatelji iz Atlasa, uplatili 1650 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja, te obiteljima preminulih izražava najiskreniju sućut.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: dobroj susjedi Kati Bogoje umjesto cvijeća prilažu 200 kuna obitelji Makljenović D. i Jovanović B; mjesto vijenca za Iva Glunčića, očuha našega prijatelja i kolege Martina Lazara 300 kuna prilažu Srđevci; umjesto vijenca za dr.sc.Fetija Selmanija, oca našega prijatelja i kolege Nikše Selmanija 300 kuna prilažu Srđevci; u spomen na pok. gospara Mila, od strane Hrvatske udruge poslovnih žena krug – ogranka Dubrovnik prilaže se 1.400 kuna; sjećanje na pok. dr.sc. Fetija Selmanija prilaže 1.000 kuna Jelka Bratoš Basor; u spomen na Cinu Greb, prilaže 500 kuna obitelj Čelebić; za pok.Darka Blitvića umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Miša Diklića; u spomen na pok.Balda Luja, 300 kuna prilaže Željko Pavlović. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Željka Pavlović, umjesto vijenca 800 kuna prilažu kolege iz J.P. Libertas; umjesto cvijeća za pok. gospođu Marušku Gozze, 200 kuna prilažu Marina i Božena; u spomen na Erinu Hrustić, 500 kuna prilaže obitelj Mašanović; umjesto cvijeća za pok. Mihaljinu Cinu Greb, 200 kuna prilaže obitelj Zdravka Stojanović; u spomen na pok. Mima Čelaka, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Corubolo; Maja Sršen donacija 100 kuna.Udruga zahvaljuje na donacijama.IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Luce Žitnik s obitelji u spomen na dragu rodicu Rinu Hrustić prilaže 500 kuna; Germania sport donacija djeci Doma 1.664 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije darovali su: Evica Nardelli – 50 kuna; Jelena Marić – 100 kuna; Andrijana Batinić – 150 kuna; Cvijeta Knego – 200 kuna; Meri Šuman Tolić – 200 kuna; Marija Milković – 250 kuna; u spomen na prijatelja Darka Blitvića prijatelji iz razreda iz osnovne škole prilaže 1000 kuna; u spomen na pok. Boža Mišeta 400 kuna prilaže obitelj Dogo; u spomen na pok. Boža Mišetu – Mato, Pero i Miho Bupić prilažu 300 kuna; u spomen na dragog dunda pok. Boža Mišetu umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj J. Jerkovića. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge. IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 475 3582, 099 432 2052, ili putem maila downdnz@gmail.

RINA MAŠERA Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, Dubrovnik: u spomen na našu voljenu Mihaljinu (Cibu) Greb, 2 000 kuna prilažu njeni najmiliji. Korisnici Udruge harno zahvaljuju na donaciji. IBAN: HR0624070001100021364, mob.: 099 474 2188, tel.: 414 168, fax: 412 039.

46 Sport

Oni su najbolji u 2017.!

LAUREATI IZBORA ZAJEDNICE ŠPORTA DNŽ

Šutalo je u 2017. godini s reprezentacijom osvojila broncu na Europskom seniorskom prvenstvu, dok je Bijač s reprezentacijom bio svjetski prvak, a s Jugom osvajač tri trofeja (Prvenstvo, Kup, regionalna liga) te doprvak Europe. Šutalo je ovo šesta nagrada u nizu, a Bijaču druga Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Najuspješnija ekipa je ženska posada dvojca na pariće VK Ošjak i Vela Luka – Ivana i Josipa Jurković

Ivana Šutalo, judašica JK Dubrovnik i Marko Bijač, vaterpolist VK Jug CO, najuspješniji su sportaši Dubrovačkoneretvanske županije za 2017. godinu.

Nagrade Zajednice športa Dubrovačkoneretvanske županije uručene su najuspješnijim sportašima u petak ujutro u palači Sponza uz Dan Dubrovačkoneretvanske županije i blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Podsjetimo, Šutalo je u 2017. godini s reprezentacijom osvojila broncu

na Europskom seniorskom prvenstvu, dok je Bijač s reprezentacijom bio svjetski prvak, a s Jugom osvajač tri trofeja (Prvenstvo, Kup, regionalna liga) te doprvak Europe. Šutalo je ovo šesta nagrada u nizu, a Bijaču druga.

Priznanja su dobili i najbolji trener Vjekoslav Kobešćak (drugi put zaredom), koji je s Jugom u 2017. osvojio tri trofeja, a bio na pragu osvajanja i četvrtog, najuspješnija ekipa je ženska posada dvojca na pariće VK Ošjak i Vela Luka – Ivana i Josipa Jurković, dok je najuspješnija momčad VK Jug CO. Bridž savez Dubrovnik dobitnik

Sport 47

• 16. SVIBNJA 2018.

PRIJAVITE SE NA HLADNICU! Sportska udruga Hladnica organizira 5. turnir ‘Hladnica 2018.’. Prijave se podnose na 099 350 4124 i 098 358 806 do 31. svibnja. Kotizacija za prijavu iznosi 600 kuna, a za veteranski turnir (40+) nema kotizacije. Nagradni fond iznosi 18 tisuća kuna.

ORSANOVCI NA EP-U Članovi Jedriličarskog kluba Orsan Ryan Alec Cvinar i Damir Bulić nastupili su na Europskom prvenstvu od 5. do 12. svibnja u francuskom La Rochelleu. Cvinar je u Laser Standardu bio 90.,a Bulić u Laser Radialu 56..

JUG CO

Prije Szolnoka – Mladost

Priznanje je dobio i najbolji trener Vjekoslav Kobešćak, dok je najuspješnija momčad VK Jug CO

Nagrade za izuzetno sportsko dostignuće pripale su europskim i svjetskim prvakinjama, veslačicama Ivani i Josipi Jurković kao i svjetskim prvacima, vaterpolistima Marku Bijaču, Marku Macanu, Maru Jokoviću, Lorenu Fatoviću, Luki Lončaru i Javieru Garcii

Ne želim prognozirati koliko će se utakmica igrati, ali mi idemo na to da osvojimo naslov sa što manje odigranih utakmica

je priznanja za najuspješniji sportski savez, dok su sportskim nadama proglašeni Paula Belemečić iz Judo kluba Dubrovnik 1966. i Luka Gašpar iz Boćarskog kluba Ploče.

Dobitnik nagrade za životno djelo je Hrvoje Kačić, 86-godišnja legenda hrvatskog i svjetskog vaterpola, prvak države s Jugom 1949.–1951., sudionik dvaju Olimpijskih igara (Melbourne 1956. – srebro, Rim 1960. – 4. mjesto), osvajač srebrne (1958.) i brončane

6

nagrada za najbolju sportašicu dobila je Ivana Šutalo

(1950.) medalje na europskim prvenstvima, trostruki član idealne momčadi svijeta (1956., 1957., 1960.) te najbolji sportaš Hrvatske 1957.

Nagrade za izuzetno sportsko dostignuće pripale su europskim i svjetskim prvakinjama, veslačicama Ivani i Josipi Jurković kao i svjetskim prvacima, vaterpolistima Marku Bijaču, Marku Macanu, Maru Jokoviću, Lorenu Fatoviću, Luki Lončaru i Javieru Garcii.

Nakon što su domaćom pobjedom nad Dynamom (15:10) prošle srijede osigurali nastup na Final 8 LEN Lige prvaka u Genovi i četvrtfinalni meč protiv branitelja naslova Szolnoka 7. lipnja, Jugaši se okreću posljednjim utakmicama sezone u Prvenstvu Hrvatske. Ostao je još završni sraz, finalna serija protiv zagrebačke HAVK Mladosti, momčadi koja se kroz sezonu digla u formi te je svakako zahtjevan takmac u finalu.

— Čeka nas finalna serija Prvenstva Hrvatske, u kojoj igramo tri utakmice u šest dana. S Mladosti smo nedavno igrali u finalu Regionalne lige i mislim da smo favoriti, pogotovo jer se finale igra na više utakmica. Ne želim prognozirati koliko će se utakmica igrati, ali mi idemo na to da osvojimo naslov sa što manje odigranih utakmica. To bi nam dalo više vremena za pripremiti se za Genovu. Respektiramo Mladost, oni rastu u formi kao i mi od početka sezone do sada. Naše je da se dobro pripremimo i da očekivamo teške utakmice – izjavio je trener Vjekoslav Kobešćak za klupske stranice.

Prva utakmica finalne serije igra se u srijedu 16. svibnja u Gružu (18 sati), druga u Zagrebu u subotu 19. svibnja (18.45), a treća opet u Gružu u utorak 22. svibnja (18).

48 Sport

16. SVIBNJA 2018. •

U SPOMEN NA PREMINULOG GOŠK-OVCA

Prijatelji za Zlatka

47

Početni udarac s centra izvela je Zlatkova kći Karla

godina imao je Sentić kad je preminuo

Zlatko Sentić je bio nogometaš, igrao je i mali nogomet, a kao trener je s najmlađim dubrovačkim nogometašima bilježio zapažene rezultate na turnirima i ligama Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Nastavila se lijepa tradicija.

Već treći put u čast i spomen Zlatku Sentiću memorijalnu utakmicu na Lapadu u subotu popodne odigrali su oni koji su sa Zlatkom igrali i odrastali protiv mladića koje je Zlatko trenirao.

Obilježili su tako zajedno, generacija GOŠK Dubrovnika 84/85 i veterani

Sport 49

• 16. SVIBNJA 2018.

GOŠK Dubrovnika, sedmu obljetnicu preranog odlaska njihovog prijatelja i trenera. Početni udarac s centra izvela je Zlatkova kći Karla, a naravno da ovaj nogometni susret nije mogao proći bez Nevia Krešića, velikog ljubitelja ‘bubamare’.

Sentić je, podsjetimo, bio nogometaš, igrao je i mali nogomet, a kao trener je s najmlađim dubrovačkim nogometašima bilježio zapažene rezultate na turnirima i ligama. Preminuo je s 47 godina nakon duge i teške bolesti.

GOŠK-DUBROVNIK 1919.

Baška Voda nade U utakmici 29. kola momčad Josipa Papića slavila je u Baškoj Vodi protiv Uranie s 1:0, a jedini strijelac bio je Petar Čeko u 15. minuti GOŠK-Dubrovnik 1919. ostvario je vrijednu pobjedu u borbi za ostanak u južnoj skupini 3. HNL. U utakmici 29. kola momčad Josipa Papića slavila je u Baškoj Vodi protiv Uranie s 1:0, a jedini strijelac bio je Petar Čeko u 15. minuti. To je prva gostujuća pobjeda GOŠK-a ove sezone (uz 4 remija i 10 poraza) te ukupno osma.

Dubrovački sastav sada ima 33 boda,

ali još nije potpuno osigurao miran kraj natjecanja. Naime, svi su konkurenti također slavili pa su se unutar tri boda nagurali Zagora s 35, Junak, GOŠK i Kamen s po 33 te Imotski i Neretvanac s po 32. U posljednjem kolu u subotu 19. svibnja na Lapad stiže Zagora, a pobjeda protiv Unešićana osigurava im ostanak u ligi. Prvak južne skupine 3. HNL je Croatia iz Zmijavaca, dok iz lige sigurno ispada Val.

50 Sport

16. SVIBNJA 2018. •

ERSTE RUKOMETNA LIGA DALMACIJE

Najbolji su Vranjičanke i Ljubušaci

Petason Vranjic svladao je Korčulu s 9:8 pogotkom tri sekunde prije kraja

U Gospinom polju okupilo se pedesetak ekipa s oko petsto mladih rukometaša, koji su u šest kategorija u konkurenciji dječaka i djevojčica igrali za trofeje u mini rukometu Foto ERLD

Tribine su bile pune, a dodatni draž dubrovačkom turniru donijeli su navijači Korčule

Nakon uspješno održanih turnira u Šibeniku i Zadru, treći turnir Erste Rukometne lige Dalmacije, koju organizira Rukometna akademija Balić&Metličić, održan je proteklog vikenda u Dubrovniku.

U Gospinom polju okupilo se pedesetak ekipa s oko petsto mladih rukometaša, koji su u šest kategorija u konkurenciji dječaka i djevojčica igrali za trofeje u mini rukometu.

Vidjeli smo niz zanimljivih utakmica, a u Erste Rukometnu Ligu Dalmacije u Dubrovniku su se uključile ekipe poput Hvara, Čapljine i domaćina koje su donijele dodatnu

kvalitetu.

Tribine su bile pune, a dodatni draž dubrovačkom turniru donijeli su navijači Korčule, koji su zdušno bodrili svoje ekipe u muškoj i ženskoj konkurenciji i za sada nose primat u Erste Rukometnoj Ligi Dalmacije kao najbolja navijačka skupina. Donijeli su vuvuzele, napravili pravo ozračje…

U finalnim dvobojima najdramatičnije je bilo u srazu velikih rivala u konkurenciji djevojčica rođenih 2007. godine, Petason Vranjic svladao je

Korčulu s 9:8 pogotkom tri sekunde prije kraja. U muškoj konkurenciji, zanimljivo, u sva tri finala susreli su se Izviđač iz Ljubuškog i Solin. Dvije titule, u konkurenciji igrača rođenih 2007. i 2008. godine otišle su u Ljubuški, a Solin je trijumfirao u konkurenciji igrača rođenih 2009. godine.

Za dva tjedna igra se četvrti turnir, domaćin će biti Split, a nakon njega bit će poznato tko će na veliku završnicu Erste Rukometne Lige Dalmacije na splitske Gripe, koja će se igrati 8. lipnja.

POREDAK Tko su najbolji?

Djevojčice rođene 2009. godine: 1. Grude, 2. Izviđač, 3. Split.

Djevojčice rođene 2008. godine: 1. Petason Vranjic II., 2. Split, 3. Petason Vranjic I Djevojčice rođene 2007. godine: 1. Petason Vranjic, 2. Korčula, 3. Grude Dječaci rođeni 2009. godine: 1. Solin, 2. Izviđač, 3. Šibenik 2015.

Dječaci rođeni 2008. godine: 1. Izviđač, 2. Solin, 3. Čapljina Dječaci rođeni 2007. godine: 1. Izviđač, 2. Solin, 3. Hvar

Sport 51

• 16. SVIBNJA 2018.

Bravo Mokošani!

USPJESI MLADIH RUKOMETAŠA

Njihovi stariji klupski kolege zauzeli su 4. mjesto na međunarodnom turniru u Podgorici u sklopu Regionalne lige

Na posljednjem turniru, odigranom u Dubrovniku, upisali su dvije uvjerljive pobjede, protiv vršnjaka iz RK Korčule 17:4, a potom i protiv RKHM Dubrovnika 18:3

U konkurenciji pet klubova u ligi upisali su sedam pobjeda te jedan poraz

Momčad Rukometnog kluba Mokošica, godište 2006., prvak je Županijske rukometne lige. U konkurenciji pet klubova u ligi upisali su sedam pobjeda te jedan poraz. Na posljednjem turniru, odigranom u Dubrovniku, upisali su dvije uvjerljive pobjede. Najprije protiv vršnjaka iz RK Korčule 17:4, a potom i protiv domaćina RKHM Dubrovnika 18:3.

Za RK Mokošicu su nastupili Dario Perić (26 obrana i 2 gola), Josip Noković (9), Jurica Leopold Kristić (8), Ivan Vareškić (7), Mario Marjanović (4), Maro Šutalo (2), Andro Koncul (2), Ivo Deranja (1), Mihael Prkačin, Petar Obradović, Dominik Ljuban, Noel Hanzijer, Miho Bošnjak, Roko Knežević i Petar Prkačin, pod vodstvom trenera Maroja Paskojevića.

Njihovi stariji klupski kolege zauzeli su 4. mjesto na međunarodnom turniru u Podgorici u sklopu Regionalne lige. U prvoj utakmici, unatoč dobroj igri, Mokošani su izgubili od domaće Akademije Đukanović 24:23, a u meču za drugo mjesto u skupini slavili su s

23:21 protiv mostarskog RK Veleža. U utakmici za 3. mjesto bolji je s 23:13 bio RK Čelik iz Nikšića.

Za RK Mokošicu su nastupili Stipe Dedić, Mario Bučić, Marko Prkačin, Karlo Šutalo (19), Ivan Čumbelić (17), Sandro Nemedi (13), Ivan Zvono (4), Domagoj Padovan (2), Nikola Previšić (2), Petar Vareškić (1), Stanko Perić (1), Maro Brbora i Toni Miloslavić pod vodstvom trenera Ivice Miloslavića.

52 DuList IN RAZGOVOR S DUBROVAČKIM KANTAUTOROM LUCASOM

Savršenstvo ne postoji.

Treba uvijek težiti ka boljem i kvalitetnijem Razgovarala Maria Prkut Foto Lukša Đuraš Privatna Arhiva

Definitivno sam uvijek za timski rad, kako u samom procesu stvaranja skladbe, tako i na putu i procesu njenog nastanka, od tonskog zapisa, snimanja, aranžmana do glazbene produkcije. To je upravo bio i slučaj u ovoj skladbi, pjesmi ‘Poljubi me’ Dubrovačka, ali i hrvatska scena bogatija je za još jednu ljubavnu pjesmu. Lukša Đuraš, svima znan kao Lucas predstavio je novu pjesmu ‘Poljubi me’. Skladba je zaokružila ljubavnu priču koju je ovaj dubrovački kantautor ‘provlačio’ kroz prethodne singlove. Njegov album prvijenac uskoro će ugledati svjetlo dana, u izdanju diskografske izdavačke kuće Menart. Za Lucasa možemo reći kako je dosad stekao bogato glazbeno iskustvo i zrelost. Kroz glazbenu karijeru, ostvario je niz značajnih nastupa na festivalima, a pjesme ‘U tebe vjerujem’ i ‘Priznaj mi’, donijele su mu i prve nagrade kao priznanje za velik trud

te izvođački i skladateljski rad, a pjesmom ‘Nikada više’ ispunjava još jednu glazbenu stranicu. Uslijedile su pjesme ‘Nakon ljubavi’, i ‘Sve što osjećam’ s kojom se Lucas predstavio na Šibenskom festivalu 2013. godine, a s pjesmom ‘Zaljubljen’ otišao je do samog finala festivala Karlovačko RockOff 2015. godine. A Lucas je u razgovoru za DuList podijelio detalje ove nove glazbene priče.

Kad je nastala pjesma i koliko ste dugo radili na njoj?

Pjesma je nastala prije nekih godinu i pol dana i od tada je bila u polaganom procesu stvaranja. Naravno kako

Najbitnije je da nema nepotrebnog pritiska i vremenskih rokova

se nije na pjesmi radilo intezivno svaki dan, po 24 sata jer bi taj proces stvaranja pjesme onda bio znatno kraći…

No nekada je jednostavno potrebno vrijeme da pjesma lagano sazrijeva, dok radite na njoj u nekim intervalima i fazama, vi i razmišljate o pjesmi i svemu što ste do tada na njoj napravili… Što je još zaista potrebno kako bi snimku mogli privesti kraju i da ona ‘oživi’. Kad ste jednom gotovi sa snimkom, dobro je s vremenskim odmakom poslušati i napraviti neke eventualne korekcije i zahvate, kako bi je zaista doveli do kraja. Savršenstvo ne postoji, ali morate uvijek težiti ka boljem i kvalitetnijem. Najbitnije je da nema nepotrebnog pritiska i vremenskih rokova.

Tada će i rezultati naravno biti bolji, a u jednom trenutku treba zaista proraditi i ‘racio’, pored onog ‘umjetničkog’, podvući crtu i reći: To bi bilo to i to je ovog trenutka najbolje što možemo napraviti’.

Koliko je ljudi sudjelovao u projektu ili ste pak sve sami napravili? Pokrivate i više toga, ne samo glazbu već cjelokupni aranžman?

Budući da sam glazbenik, kantautor, pišem glazbu i tekstove, obično od mene krenu neke ideje i zapisi, no nikada ne volim da to nužno u konačnici i mora završiti tako, pa jako volim surađivati s drugim glazbenicima i autorima, s dobrim, dragim, ljudima koji su puni svježih ideja i prije svega pozitive. Definitivno sam uvijek za timski rad, kako u samom procesu stvaranja skladbe, tako i na putu i procesu

DuList IN 53

• 16. SVIBNJA 2018.

GLAZBA I NOGOMET Ponosni Pilar i član planetarno popularnog glazbenog sastava 2Cellos Luka Šulić nastupit će na otvaranju finala Lige prvaka u ukrajinskoj prijestolnici Kijevu. Šulić i Hauser tom će prilikom odsvirati onu najvažniju melodiju, himnu Lige prvaka, a u tom će

njenog nastanka, od tonskog zapisa, snimanja, aranžmana do glazbene produkcije. To je upravo bio i slučaj u ovoj skladbi, pjesmi ‘Poljubi me’, gdje je došlo do izvrsne suradnje sa glazbenim producentom gospodinom Guidom Mineom. Ta će se suradnja produžiti i za ostatak materijala koji će se naći na prvom albumu.

Kad možemo očekivati novi materijal ili je prerano pričati o tome?

Nije prerano pričati o novoj pjesmi, novom materijalu jer se već dugi niz godina pripremalo i radilo na tome, no svakako sam mišljenja kako ne treba nužno trčati odmah što prije izbaciti novu pjesmu, materijal… Nekada jednostavno treba dati vremena ljudima kako bi se navikli na vas, pronašli, otkrili vas i vašu pjesmu, vašu poruku… Kako bi se prepoznali u njoj i identificirali se s vama. Mislim kako u ovim ubrzanim i teškim vremenima, sve gušćim životnim rasporedom i sve većim pritiskom, svih vrsta i oblika, ljudima jednostavno treba pustiti da dođu do daha, do malo mira, a onda će im ta glazba, ta pjesma koju pronađu, biti jedan ugodan, usudio bih se reći, ‘oslonac’, pozitivan kotačić, koji će ih odvesti u nešto lijepo.

trenutku na teren izaći igrači Real Madrida i Liverpoola. Tako će se u jednom trenutku na travnjaku stadiona u Kijevu naći čak pet Hrvata – Luka Šulić i Stjepan Hauser kao 2Cellos, Luka Modrić i Mateo Kovačić kao igrači Reala te Dejan Lovren kao igrač Liverpoola.

Kao glazbenik i glazbeni slušatelj, mogu se pronaći u brojnim glazbenim stilovima i pravcima volimo reći ‘main stream’. Volim da je to jedan pitak i radiofoničan poprock, gdje se slušatelji također osjećaju ugodno i lijepo, gdje se i njima stvara jedna ugodna atmosfera slušajući takvu glazbu, pa se te glazbene slike i poruke jasno prenose do njih, te i oni sami slušajući postaju dio svega toga.

Najveće glazbene inspiracije su mi pošteni i vrijedni ljudi koji su bez obzira na talent koji im je Bog dao, svojim su velikim trudom, radom, velikom upornošću, poniznošću i jednostavnošću ponekad i s teškim životnim pričama, ali nadasve velikom vjerom i ljubavlju prema onome što stvaraju, uspjeli ustrajati do kraja na tom teškom, ponekad i surovom putu umjetnika i iznjedrili i ostavili iza sebe sjajna djela.

Pjesmu, nadam se, planirate plasirati i izvan okvira Hrvatske. Koliko je to teško?

Pjesmu ćemo pustiti naravno i izvan

Spremate i album?

Da, album se pomalo sprema, zapravo bih se usudio reći da se podosta odmaklo u tim pripremama i već se polako nazire kraj pripremama materijala za album, potpisan je i ugovor za album s glazbenom diskografskom izdavačkom kućom Menart. No kako sam već rekao, nema potrebe za nikakvom žurbom, sve treba teći mirno, nekim svojim prirodnim tokom pa tako planiramo prvo izlazak nekoliko najavnih singla, a potom izlazak kompletnog albuma.

U kojem biste se glazbenom stilu najviše voljeli naći i tko su Vam, recimo to tako, glazbene inspiracije?

Kao glazbenik i glazbeni slušatelj, mogu se pronaći u brojnim glazbenim stilovima i pravcima, ali potrebno mi je prije svega da je ta glazba zaista pozitivna, kvalitetna i da me na neki način oplemenjuje i uistinu čini, prije svega, boljim čovjekom, a onda i boljim glazbenikom i umjetnikom. Ono gdje se ja pronalazim i osjećam najbolje, kao glazbenik, autor i izvođač, svakako je pop-rock, odnosno kako često to

današnjih pomagala i mogućih kanala, zapravo je došlo do toga da je sve, usudio bih se reći, duplo teže, više zgusnuto i zbijeno, jedna ogromna hiper produkcija, ne samo u glazbi, nego apsolutno u svemu i događa nam se polako zaista onaj efekt, da više ‘ne vidimo stablo od šume’.

granica Lijepe naše, u sve nama bliske susjedne zemlje, budući da nema tolike jezične barijere, tako da će se promocija samog singla, odnosno pjesme ‘Poljubi me’ i video spota za pjesmu, dogoditi u cijeloj regiji, zahvaljujući glazbenoj diskografskoj izdavačkoj kući Menart, ali također i našim partnerima i izdavačima u BiH, Hayat Production. Naravno kako to neće biti ni malo lak zadatak, jer iako smo, reklo bi se sve napredniji, moderniji u današnjem svijetu, sve nam je olakšano i dostupnije putem interneta i svih

Pjesmu ćemo pustiti naravno i izvan granica Lijepe naše

Kad bi se mogao očekivati koncert?

Koncert? Sviranja i nastupa ima i uvijek se radi na tome da budu što kvalitetniji i bolji, a pomalo se ide prema onom trenutku koji jednostavno osjetite kao pravi jer vas neki ljudi koji su čitavo vrijeme vjerovali u vas, koji su vas čitavo vrijeme pratili na tom putu, očekuju da napravite onaj iskorak i pripremite zaista nešto posebno… Nešto samo za njih, nešto gdje sudjeluju sa vama u tome i gdje su i oni sastavni dio toga. E to je onda ona posebna večer, večer nabijena emocijama, večer koje odiše profinjenošću i predivnom atmosferom, gdje ste okruženi svim tim divnim i dragim ljudima i samo za njih držite koncert.

54 DuList IN

16. SVIBNJA 2018. •

NOVOOTVORENI ‘MUZEJ LJUBAVNIH PRIČA’

Želimo da posjetitelji sudjeluju u kreiranju sadržaja mogu očekivati i neke nove stvari kroz mjesece i godine koji su ispred nas.

— Htjeli smo otvoriti nešto novo, stvoriti bezvremensku priču, pružiti jedinstven sadržaj u ponudi Dubrovnika. A da nije ugostiteljski objekt.

Ljubav je tematika koja svih zanima, a kroz nju smo htjeli provući Dubrovnik. Pretpostavite koliko je teško doći do adekvatnog prostora, ali smo imali sreće. Kad smo ga pronašli, cijeli smo koncept prilagodili prostoru – ističe Prce.

U prvoj sobi nalaze se brojne dubrovačke priče, legende, mitovi, a opet vezani uz tematiku ljubavi. Tako se mogu pronaći pozadinske ljubavne priče o Orlandu, Vili Šeherzadi i ljudima koji su boravili u njoj, kao što su Elizabeth Taylor i Richard Burton.

Izdvaja se i zanimljiva priča koju skriva lumblija, korčulanski kolač ljubavnog okusa koja skriva priču od amora između francuskog vojnika i pekarice.

Na taj način se svaki posjetitelj može

Ljudi iz muzeja izlaze zadovoljni i nasmiješeni, i nitko nije izašao s određenom lošom emocijom

Htjeli smo otvoriti nešto novo, stvoriti bezvremensku priču, pružiti jedinstven sadržaj u ponudi Dubrovnika. A da nije ugostiteljski objekt. Ljubav je tematika koja svih zanima, a kroz nju smo htjeli provući Dubrovnik Čekaj, to neće biti apartman? – pitanje je s kojim su se prije samog službenog otvaranja proteklog četvrtka susretali tvorci novog muzeja u gradu – Muzeja ljubavnih priča. Nakon Muzeja prekinutih veza u Zagrebu, Hrvatska je dobila još jedan jedinstven izložbeni prostor, no u nešto optimističnijem tonu. Naime, prvi je ovakvog tipa u svijetu!

Svaka priča je posebna

Nema tko nije prošlog tjedna pričao upravo o ovom muzeju, što nas je i

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Muzej možete posjetiti na adresi Od Tabakarije 2 u Pilama, od 10 do 18 sati

natjeralo da zađemo u ovaj prostor i provjerimo koje to sve ljubavne priče krije. Na samom nas je ulazu dočekala Dalia Prce, glasnogovornica muzeja koja nam je otkrila sve tajne koje skriva.

O ideji se počelo razmišljati prije godinu dana. Iako su tek započeli sa svojom pričom, muzej je dosad privukao veliki broj zainteresiranih posjetitelja. Najbitnije od svega je, ističe Prce, što ljudi iz muzeja izlaze zadovoljni i nasmiješeni, i nitko nije izašao s lošom emocijom. Trenutna postava muzeja sadrži brojne priče, no posjetitelji

DuList IN 55

• 16. SVIBNJA 2018.

upoznati s poviješću Dubrovnika kroz prizmu ljubavnih priča. A u svemu se nije moglo izostaviti i galebare koji su zbog svojih ljubavnih vještina s pravom zauzeli mjesto na zidu ovog izložbenog prostora.

Ljubav, ljubav, ljubav

Kroz cijeli prostor muzeja koračate uz glazbenu podlogu, koja je specifična za svaku sobu. Upravo nas je tematska glazba iz popularnog serijala Game of Thrones privukla u sljedeću ‘turističkiju’ sobu, onu s ljubavnim pričama iz filmova i serija koji su snimani na području Dubrovnika, ali opet ispričanu kroz prizmu ljubavi kao što su Igre prijestolja, Ratovi zvijezda do ‘freškog’ Robina Hooda. Kako nam govori Prce, ova je soba izazvala najveći interes kod gostiju grada koji se mogu upoznati i s vremenskim tijekom snimanja Igre Prijestolja.

Htjeli su stvoriti raznovrsnu ponudu i postavu muzeja. Zato nakon filmske, stižemo u glazbenu sobu... U ovoj se sobi napušta tematika Dubrovnika, kako ističe Prce, i upušta se u onu glazbenu. Ljubav je provučena kroz pjesme i osobe iz glazbenog života.

Johnny Cash, Beyonce... Samo su neki od glazbenika zbog čijih ćete priča iz ove prostorije izaći obavijeni posebnim osjećajem.

— Soba stvara umjetnički dojam, zasigurno zbog toga što su fotografije crno bijele. A jedina poveznica s Dubrovnikom je što ga je Beyonce posjetila – sa smiješkom je rekla Prce.

A ono na čemu se temelji cijeli projekt, i zbog čega se razvio, bili su upravo zanimljivi predmeti koji skrivaju posebne ljubavne priče. Pronašli su stvari preko Interneta, a vlasnici iz cijelog svijeta sa zadovoljstvom su poslali predmete i zanimljive crtice.

— Dosad smo bili u povijesti i glazbi, a ovdje smo zašli u moderno doba. Ovo su sve donirani predmeti. Možemo reći kako su ovi predmeti za neke ljude

banalni, no za neke su označili početak ljubavne priče i zgode. Sve su uglavnom pozitivne priče ili one s pozitivnim završetkom – istaknula je Prce.

Jedna od njenih nadražih priča vezana je uz teglu u kojoj se nalazi zemlja. Iza nje se krije priča o ‘klimavom’ braku kojeg je spasio zajednički odmor u osamljenoj kolibi kraj jezera. Taj odmor – odmorio je brak. A kreatorica ove priče je kao uspomenu na uspješan boravak u kolibi, u teglicu stavila zemlju koja se nalazila kraj obližnjeg hrasta.

Posjetitelji su također kreatori

Djeca koja dođu sa svojim roditeljima, moći će uživati u posebnom kutku kreiranom upravo za njih. Na istom, zadnjem katu, možete vidjeti fotografije s Instagrama koje tvore ljubavni zid ili kako nam je Prce istaknula, njihovu ‘verziju ljubavnih lokota’. Sve fotografije vežu hashtagovi – Love i Dubrovnik.

Jedan od ciljeva tvoraca muzeja jest da svi posjetitelji sudjeluju u kreiranju sadržaja. Tako na zidu u ‘zadnjoj sobi’, kutku za posjetitelje, možete ostaviti srce na kojem možete napisati vaša imena i vaših bližnjih. Na samom početku đira muzejom, na ulazu smo se susreli s gospođom koja je odlučila prepričati svoju priču o ljubavnom životu. Ako vi imate neku zanimljivu priču, možete ju i podijeliti, što je posebna želja tvoraca ovog muzeja.

Svaki zid nosi priču

Naime, na zidu postoji prazno mjesto za svaki novi zanimljv predmet i priču koja se krije iza njega.

56 DuList IN

Špica

16. SVIBNJA 2018. •

STIŽE NAM LJETO

Ljepota šarolikog Straduna!

NEDJELJNJI ĐIR

1.

2.

Nedjeljno jutro, Majčin dan, na najljepšoj ulici na svijetu. Reklo bi se, uobičajen nedjeljnji šušur, đir, kavica, susret s prijateljima, odlazak na misu, trka za zaigranom dječicom. Stradun je uvijek lijep, ali mi ipak moramo dodati kako je najljepši kad njim điravaju lijepe gospođe i sinjorine

4.

3.

DuList IN 57

• 16. SVIBNJA 2018.

‘ZVJEZDICE’ Trinaestogodišnja Lara Viktorija Ilić oduševila je svojim nastupom u petoj epizodi treće sezone glazbeno-natjecateljskom showu ‘Zvjezdice’ u subotu. Lara Viktorija je sjajnom izvedbom Adeline pjesme ‘When

we were young’ natjerala svih pet članova u žiriju da joj stisnu zeleno svjetlo, čime je osigurala nastup u ‘a clapella’ dopjevavanju, u koje je prošlo ukupno šest od deset kandidata. U dopjevavanju je ‘Beyonce iz Lovornog’

otpjevala pjesmu – Beyonce ‘Halo’ i opet oduševila, ali su se članovi žirija ipak odlučili za tri druge natjecateljice. Bez obzira na ishod, čestitamo našoj Lari Viktoriji na divnim nastupima.

7.

6.

9.

5.

Gospar ima kombinaciju za 10!

10.

8.

1.

Pin up look u kombinaciji s tenisicama. Velik lajk!

2. Nekakvi su ozbiljni razgovori u điru 3. Cvike koje su svima, a i nama, zapele za oko 4. Dugokose ljepotice 5. Pozirati zna!

6. Ne zna se tko je fotogeničniji od njih dvoje 7. Držanje za ruke – tako mala gesta, a tako značajna 8. Majice s natpisima su uvijek in 9. S pravom ju možemo nazvati – damom 10. Osmijeh je upotpunio odjevnu kombinaciju

Cvjetni uzorci preplavili su Stradun

58 DuList IN

16. SVIBNJA 2018. •

‘EUROPEAN CHAMPIONSHIP 2018’

Naši se plesači vratili s brojnim medaljama i uspomenama!

Kvalitetu nastupa ocjenjivao je veliki broj stučnih internacionalnih sudaca, svjetski poznatih imena

Plesači iz Plesno rekreacijskog studija Dubrovnik osvojili su četiri prva mjesta i direktno se plasirali na Svjetsko plesno prvenstvo 2018. u Milano Foto Plesno rekreacijski studio Dubrovnik/Plesni studio Lazareti

U Zagrebu se proteklog vikenda održalo plesno natjecanje ‘European Championship 2018’.

Naše su se plesačice i plesači iz Plesno rekreacijskog studija Dubrovnik

Kvalitetu nastupa ocjenjivao je veliki broj stučnih internacionalnih sudaca, svjetski poznatih imena. Među njima je bila i naša dubrovkinja Paola Šutić, predsjednica i voditeljica Plesno rekreacijskog studija Dubrovnik, koja je i sama stručni internacionalni plesni sudac.

— Ponosna sam na svoje vrijedne plesače i plesačice. Zajedničkim snagama, s puno uloženog truda, rada i uzastopnih intenzivnih treninga uspjeli smo osvojiti fantastične rezultate i tako se plasirali na Svjetsko plesno prvenstvo u Milano, na kojem ćemo dati sve od sebe da predstavimo naš plesni studio

Polaznice Plesnog studija Lazareti predstavile su se također s četiri koreografije – ‘Arlekini’, ‘Wake me up’, ‘Fight song’ i ‘Kuća lutaka’ i Plesnog studija Lazareti vratili s brojnim medaljama, ali i divnim uspomenama.

Plesači iz Plesno rekreacijskog studija Dubrovnik osvojili su četiri prva mjesta i direktno se plasirali na Svjetsko plesno prvenstvo 2018. u Milano.

Dubrovački Zumba Kids-i i Zumba Teens-i predstavili su se u svojim kategorijama s ukupno četiri koreografije.

Svojim sjajnim nastupima izborili su prva mjesta za sve predstavljene koreografije na ovogodišnjem Europskom plesnom prvenstvu u Zagrebu. Ovi mladi, ali izrazito uspješni plesači, time su osigurali direktan plasman na Svjetsko plesno prvenstvo, koje će se održati u listopadu 2018. u Milanu.

i Grad u najboljem mogućem svjetlu – rekla je Šutić.

Polaznice Plesnog studija Lazareti predstavile su se također s četiri koreografije – ‘Arlekini’, ‘Wake me up’, ‘Fight song’ i ‘Kuća lutaka’ te se u velikoj konkurenciji izborili za visoka mjesta.

U show dance grupi i produkciji plasirale su se na 7. mjesto, u kategoriji duo modern osvojile su 2. mjesto, dok se Petra Orepić s modernim solom plasirala na 10. mjesto.

— Među toliko plesača vidjeti i naše cure bilo je zaista predivno. Ovo je svakako motivacija za daljnji rad! Slijede nam nastupi na Forumu mladih, a nakon toga i naša završna produkcija – rekla je voditeljica Zrinka Japunčić.

DuList IN 59

• 16. SVIBNJA 2018.

VESELO DRUŽENJE

Bravo djeco, bravo mame i tate!

15.

svibnja obilježava se Međunarodni dan obitelji

Obitelji, njih čak 18 sa 61 članom, su se natjecale u brojnim zanimljivim igrama spretnosti i snalažljivosti, od pikada i nogometa do tronogog trčanja, poligona, hvatanja obruča Već po tradiciji, 24. put zaredom na Majčin dan te povodom Međunarodnog dana obitelji, koji se obilježava 15. svibnja, dubrovačko Društvo

Naša djeca organiziralo je obiteljsko druženje u prirodi u parku Maslinata na Babin Kuku pod imenom ‘Obitelj drugo ime za ljubav’.

Obitelji, njih čak 18 sa 61 članom, su se natjecale u brojnim zanimljivim igrama spretnosti i snalažljivosti, od pikada i nogometa do tronogog trčanja, poligona, hvatanja obruča. Titulu najspretnije obitelji ponijela je obitelj Marić predvođena mamom Ivanom i tatom Tonijem, koji su se natjecali sa svoje troje djece Ivanom, Matejem i Petrom. Drugo mjesto osvojila je obitelj Luetić, a treće obitelj Majstorović.

Suorganizator druženja je Grad Dubrovnik, a sponzor Valamar.

60 DuList IN

16. SVIBNJA 2018. •

SLUŠNI APARAT

Kako je Neil Young istovremeno uništio i spasio svoju karijeru

Nikada nije radio ono što su drugi smatrali ispravnim ili potrebnim, a svoju karijeru, ako je tako želimo zvati, izgradio je na hiru Piše Petar Ipšić Foto Neil Young Facebook

Jer već ste odavno shvatili da Neil Young nikada, ama baš nikada, neće napraviti što se od njega očekuje

Uz njegov glas proveo sam veći dio svog života. Uvijek je bio konstanta i utjeha pa i kad bi me glazbena istraživanja odvela u drugim smjerovima, znao sam da ćemo se opet sresti. Nikada nije radio ono što su drugi smatrali ispravnim ili potrebnim, a svoju karijeru, ako je tako želimo zvati, izgradio je na hiru. Danas su mu 72 godine i već desetljećima uživa status živuće legende. Svake godine objavi novi album, poneke i dva, a zalomi mu se i neki koji je snimio prije više od 30 godina.

I kada piše rock opere na bazi jednog blues rifa, ispjevava ode hibridnim automobilima, zaziva rušenje predsjednika Busha ili pad omraženog mu Monsanta to radi s tolikom uvjerenošću da se s time morate nositi. Jer već ste odavno shvatili da Neil Young nikada, ama baš nikada, neće napraviti što se od njega očekuje pa tako niti ono što vi kao njegov fan priželjkujete.

Imao je naviku napuštati gotove projekte u zadnji čas i ne na osobito zadovoljstvo svojih diskografa objavljivati albume čiji

su izgledi za komercijalnu eksploataciju bili ravni nuli. Govorimo o autoru kojega je David Geffen tužio jer je držao da radi nereprezentativnu glazbu, odnosno srž ovog bizarnog tužbenog zahtjeva bila je u konstataciji da Neil Young ne zvuči poput sebe(!). Oni su htjeli još jedan akustični country rock album u stilu ‘Harvesta’ (Youngov najveći hit bila je pjesma ‘Heart of Gold’, a ‘Harvest’ najprodavaniji album u SAD-u 1972.). No kako je to bilo zadnje što je Young želio, dostavio im je žestoki country album koji nisu mogli prodati rock publici, a nitko u Nashvilleu nije davao ni pišljiva boba što Geffen izdaje. Kada su ga tražili rock’n’roll ploču omaškom su zaboravili specificirati točan stil pa im je Young cinično isporučio set rockabilly pjesama u maniri ranih pedesetih. Njegov najavanturističkiji album ‘Trans’ danas se smatra klasikom. No, 1982. godine držali su ga u najmanju ruku kao promašeno stilsko lutanje. Young ga je snimio koristeći vokoder kao efekt na glasu na čak šest od devet pjesama. Nije to napravio kako bi Geffenu uskratio miran san što mu ga je donijela spoznaja da mu se posljednja akvizicija možda neće višestruko isplatiti, nego jer je vjerovao da će mu taj Sennheiserov VSM201 pomoći ostvariti lakšu komunikaciju sa sinom Benom, koji je baš kao i njegov drugi sin Zeke, imao cerebralnu paralizu.

No, desetljeće prije nego što će David Geffen izgubiti tužbu, Neil Young je postao Neil Young. Tada 27-godišnji vlasnik svačijeg najdražeg albuma tog ljeta nije znao što napraviti sa svim tim uspjehom pa je odlučio svoju potencijalno uspješnu karijeru MOR kantautora (Middle of the Road, termin koji opisuje lako probavljivu komercijalnu glazbu pogodnu za radio postaje) odvesti u najbliži jarak. Snimajući ‘Harvest’ Young nije kalkulirao, radio je iz uvjerenja kao uvijek do tada i kao mnogo puta poslije, slava je bila tek nusprodukt.

Ljeto je 1973. godine. Već su tri i pol godine prošle od dana kada se san hippie generacije urušio na festivalu u Altamontu, a bivši zagovornici ljudskih prava i slobodne ljubavi bili su nakon otrežnjenja na sigurnom putu da postanu yuppieji u trci za ‘američkim snom’. Tragične smrti, najprije Crazy Horse gitariste Dannyja

Whittena u studenom 1972. te Youngovog dobrog prijatelja i roadija Brucea Berryja u lipnju 1973. (obojica su stradala od predoziranja heroinom) direktno su utjecale na nastanak jednog od albuma čija reputacija nadopunjuje sadržaj i obrnuto te ga taj upravo spoj legendi i prvoklasnog muziciranja čine tako tragičnim, lomljivim, iskrenim i stvarnim. ‘Tonight’s the Night’ je pretežito snimljen tijekom jedne pijane noći 26. kolovoza 1973. godine u improviziranom studiju u Hollywoodu gdje ga je bend stvarao i dio je tzv. Ditch trilogije kojom je Young sam sebi svjesno ‘pucao u ruku’. Teškim i mračnim izdanjima otuđio je većinu slučajne publike istovremeno izgradivši temelje stabilne karijere koja još traje (samo u posljednje četiri godine izdao je šest albuma). ‘Tonight’s the Night’ objavljen je tek dvije godine nakon što je dovršen i to na nagovor Ricka Danka iz grupe The Band, a da bi ga izdao Young je žrtvovao već zgotovljeni album ‘Homegrown’, koji bi poput niza započetih, dovršenih i odbačenih projekata trebao ugledati svjetlo dana u sklopu arhivskih serija (prvi od tih albuma, ‘Hitchiker’, objavljen je prošle godine s 41 godinom zakašnjenja).

Posljednje izdanje plodonosne arhivske serije koncertnih snimaka, povod ovom zapisu, jest ‘Roxy: Tonight’s the Night Live’ i predstavlja Younga s freško završenim materijalom kojeg on i Santa Monica Flyers prezentiraju tijekom tri uzastopna nastupa u rujnu 1973. kao prvi glazbeni gosti tek otvorenog, danas jednako slavnog i živog holivudskog kluba Roxy.

Možda ovaj živi album kao ni njegova studijska verzija nisu najprobavljiviji Young za početnike (to je retrospektiva ‘Decade’), ali ako ste dovoljno zainteresirani i hrabri čeka vas prava poslastica. Pričljivi Young, ritam sekcija Crazy Horsea uz pomoć čestih suradnika Nilsa Longfrena, Bena Keitha i tekile Jose Cuervo svirali bi po dva seta gotovo isključivo sastavljena od pjesama koje će izaći tek dvije godine poslije. Snimke su tople, a publika (među njima i David Geffen) je evidentno odobravajuće raspoložena, što je u suprotnosti s legendama iz tog razdoblja. Smrt i gubitak možda jesu potakli nastanak ovih pjesama, ali one su zapravo svetkovina glazbe i slavlje života.

DuList IN 61

• 16. SVIBNJA 2018.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Rakovi, potegnut ćete još malo više tokom prvog dijela mjeseca kako bi obavili niz aktivnosti koje su pred vama. Nećete se štedjeti, a to bi bilo potrebno. Pazite da ne pregorite. Vjerojatno ćete se morati angažirati i oko svog statusa

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Ako čeznete za ljubavlju u svojoj samoći, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti.

Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Ne budite preskromni.

Tokom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu.

Potreba za povlačenjem ojačat će.

Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla!

Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. oboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Neki će morati pozavršavati zaostatke i to će im ići na živce.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ovih dana vi ćete biti jako zanimljivi drugima te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati.

Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno.

Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći.

Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance.

Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Neki se sve više zanimaju za alternativu.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Uvidjet ćete da se umarate, te da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže. Redovno se odmarajte!

Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu.

Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju.

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno.

Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Vaš ljubavni život nastavit će se razvijati dobro. Bit ćete zadovoljni postignutim. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati izraziti i pokazati što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti.

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana malo će toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicirati oko nevažnih stvari. Manje jedite, više se krećite.

Tokom ovog tjedna vama će se svakodnevno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno. Naspavajte se.

62 DuList IN

16. SVIBNJA 2018. •

JOŠ JEDAN VELIK USPJEH

Martin Scorsese koproducirat će film ‘Murina’ naše Antonete!

Izvor HAVC Foto Maja Medić

Alamat Kusijanović prva je Hrvatica primljena u cannesku rezidenciju Cinéfondation, na kojoj je nekoliko mjeseci radila na razvoju svog prvog dugometražnog igranog filma ‘Murina’ Divna vijest obilježila je protekli tjedan. Producentske kuće Sikelia Prods. Martina Scorseseja i RT Features Rodriga Teixeire kofinancirat će i koproducirati debitantski dugometražni igrani film Dubrovkinje Antonete Alamat Kusijanović ‘Murina’, čije bi snimanje trebalo početi u svibnju 2019. godine na lokacijama na hrvatskoj obali.

Alamat Kusijanović prva je Hrvatica primljena u cannesku rezidenciju Cinéfondation, na kojoj je nekoliko mjeseci radila na razvoju svog prvog dugometražnog igranog filma ‘Murina’. Film je razvijala i u sklopu programa First Films First te Jerusalem Film Laba, a riječ je o obiteljskoj

psihološkoj drami čija se radnja odvija tijekom četiri dana na jednom hrvatskom otoku i donekle nastavlja na onu višestruko nagrađivanog kratkometražnog igranog filma ‘U plavetnilo’. Povodom službene objave ulaska Martina Scorseseja u njen tim, mlada je dubrovačka redateljica u Cannesu kratko izjavila: ‘Sretna sam, višegodišnji rad se isplatio!’

Glavnu ulogu u filmu nosi Gracija Filipović, a producentica je Zdenka Gold (Spiritus movens).

– Dugo smo kuhali, radili i razvijali ‘Murinu’, i došli smo do ovog izvrsnog rezultata. Svi smo jako sretni, no ovo je tek početak, pred nama je još jako puno posla. Vjerujem u Antonetu i tim

Iznimno nam je drago što njihove nadahute priče donosimo zaljubljenicima u film širom svijeta’, Martin Scorsese i Emma Tillinger Koskoff

koji smo okupili oko filma i nadam se da ćemo ispuniti sva očekivanja – rekla je Gold. Koproducent filma je i Danijel Pek (Antitalent).

Ni Daniel Rafaelić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, nije krio oduševljenje sjajnim uspjehom Antonete Alamat Kusijanović u Cannesu, čije je 71. izdanje otvorio upravo Scorsese: – Svaka filmska zajednica navikla je hvaliti samu sebe. No kad vas profesionalnim blagoslovom pospe onaj koji to ne mora, to je onda najveće priznanje.

Imati Martina Scorsesea u našoj filmografiji, baštiniti njegov talent kako bi se odnjegovao onaj novi, Antonetin, ponovno pokazuje da hrvatski film ima najveće uspjehe ako, da parafraziram Maestra Scorsesea, iza sebe ima Doba nevinosti, a čuva se Vuka s Wall Streeta – rekao je Rafaelić.

Antoneta Alamat Kusijanović rođena je 1985. godine u Dubrovniku. U svojim filmovima tematizira tamnu stranu strasti, obiteljska ograničenja i opasnost koju donose tajne. Magistrirala je filmsku umjetnost na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Sikelia Prods. i RT Features osim Murine sufinancirat će te koproducirati i debitantski dugometražni igrani film Port Authority Danielle Lessovitz. Ove dvije tvrtke surađuju od 2014. kako bi zajedno otkrivale mlade talente iz cijeloga svijeta. ‘Udružili smo snage s RT Features kako bismo proširili autentične i uzbudljive nove izričaje u kinematografiji. Danielle i Antoneta snažno utjelovljuju taj duh kroz svoje jedinstvene vizije. Iznimno nam je drago što njihove nadahute priče donosimo zaljubljenicima u film širom svijeta’, rekli su Martin Scorsese i Emma Tillinger Koskoff.

• 16. SVIBNJA 2018.

Oglas 63

64 Zadnja

16. SVIBNJA 2018. •

PREDSTAVLJANJE STUDIJE

Grijanje i hlađenje povijesne jezgre na morsku vodu

POGLED STRAGA 36 Kultura

Ovog petka zavirite u dubrovačke muzeje!

Foto Zvonimir Pandža

U slučaju povijesne jezgre Dubrovnika radilo bi se o morskoj vodi, a cijeli projekt Zavod bi bio u mogućnosti aplicirati na EU fondove Postoji li mogućnost uvođenja centralnog sustava grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri? Na to pitanje odgovor će pokušati dati studija Zavoda za obnovu Dubrovnika koja se radila po naputku UNESCO-a i smjernicama Ministarstva kulture. Studija koju je izradio multidisciplinarni tim stručnjaka iz područja građevine, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike i zaštite okoliša temeljem postala bi podloga kojom bi se odredile mogućnosti alternativnih sustava grijanja i hlađenja. U slučaju povijesne jezgre Dubrovnika radilo bi se o morskoj vodi, a cijeli projekt Zavod bi bio u mogućnosti aplicirati na EU fondove. Time bi se dugoročno mogao pokrenuti proces uklanjanja vanjskih jedinica klime s pročelja zgrada. Studija bi trebala dati jasna rješenja po pitanju adekvatnih lokacija za dizalice topline prihvatljivih s aspekta svih struka uključujući i konzervatorsku.

Sam projektni zadatak, navode iz Zavoda za obnovu Dubrovnika temeljio se na definiranju ukupnog

rashladnog/toplinskog opterećenja, uz kategorizaciju potencijalnih potrošača/ korisnika. Uz to napravljena je analiza prihvatljivih tehnologija, moguće dispozicije agregata i infrastrukture uzimajući u obzir sve invazivne zahvate u samu staru gradsku jezgru i u okoliš. U projektnom zadatku obuhvaćeni su primjeri iz razvijene prakse kao i moguća rješenja za dubrovačku jezgru te bi bila obrađena osnovna organizacijska i ekonomsko-financijska problematika uvođenja centraliziranog sustava hlađenja i grijanja.

Kako ističu iz Zavoda za obnovu Dubrovnika za potrebe ove studije dali su na raspolaganje sve, za ovu temu relevantne, baze podataka izrađene u sklopu prve faze Plana upravljanja povijesnom jezgrom. Smatraju kako je ova Studija izvrstan početak sagledavanja mogućih rješenja za mnoge identificirane probleme unutar povijesne jezgre. Studija će biti predstavljena u četvrtak 24. svibnja u Zavodu za obnovu Dubrovnika svim zainteresiranim građanima.

Oni su najbolji sportaš u 2017.!

60 DuList IN

Kako je Neil Young istovremeno uništio i spasio svoju karijeru 16 Aktualno

DPDS će obnoviti Kaše, ali po svojim uvjetima

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 23. svibnja

Zavod za obnovu Dubrovnika za potrebe ove studije dao je na raspolaganje sve, za ovu temu relevantne, baze podataka

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport