Dulist #312

DUBROVAČKI TJEDNIK #312 Srijeda, 18. listopada 2017. • Cijena 7 kn

SRI ĐIR NAJLJEPŠOM ULICOM

ILI IH VOLIŠ ILI IH MRZIŠ

Tople zrake sunca na Stradunu

PET SUB NED PON UTO

ZADNJI PARTY

Konavoski ljubitelji tripica došli na svoje, repete se nisu brojale

STR. 58

ČET

Salserosi se pozdravili s ljetom

STR. 54

STR. 56

PRVI DONOSIMO POPIS

Sve nekretnine Blagih djela

PRIM. DR. SC. IVO MARTINOVIĆ

VIJEĆA, ODBORI, POVJERENSTVA...

U operacijskoj dvorani morate biti gospar

Vićan i Muratti postali eko aktivisti!

STR. 16

STR. 4

ŠTO SE KRIJE IZA ZIDOVA ‘ČINGRIJE’?

Jedini smo s dozvolom ušli u intrigantnu gradsku vilu STR. 8

2 Oglas

18. LISTOPADA 2017. •

Aktualno 3

• 18. LISTOPADA 2017.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

NEDODIRLJIVI

Todorićeva mreža u Dubrovniku Za najmoćnijeg čovjeka u državi prekrajani su gradski prostorni planovi, pa samo podsjećam, nešto na čemu se trebala graditi crkva prenamijenjeno je u poslovno zemljište

Kako su on i njegova dječica više voljela uživati po Dubrovniku, trebalo je osigurati i neku zgodnu ‘gajbicu’

Nema tome davno, pred nekih godinu i pol dana veliki hrvatski biznismen, ‘gazda’ Agrokora, Konzuma, monopolist Tiska, a gotovo i hrvatskog svemira, odlučio je svoje carstvo podebljati i u Dubrovniku. Imao je on u Gradu već zamamnu nekretninu, kućicu iza Revelina, jer znate, njegova su dječica voljela provoditi odmor u ovom mondenom ljetovalištu. Ivan je volio pokazivati svoju Milicu na Stradunu, dok je njegova sestra Iva uživala organizirati skupe privatne celebrity zabave. Ma sve je bilo kao po špagu.

Mogli su im mnogi samo zavidjeti.

Eh da, i posao… radili su oni i po Dubrovniku. S nešto malo novca je puno toga moguće, a s puno novca nema toga što je nemoguće. Tako su za najmoćnijeg čovjeka u državi prekrajani gradski prostorni planovi, pa samo podsjećam, nešto na čemu se trebala graditi crkva prenamijenjeno je u poslovno zemljište. U Mokošici je Todorić trebao ‘podići’ moderni shopping centar. Te, 2012. godine nakon promjene Generalnog urbanističkog plana se uspostavilo kako je vlasnica jedne parcele i kćer tadašnje eSDePove predsjednice Gradskog vijeća

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grada Dubrovnika Olge Muratti. Tada je Muratti za DuList tvrdila kako je čestica u obuhvatu budućeg Todorićevog trgovačkog centra zanemariva i iznosi svega 849 metara četvornih.

Njegov bivši zaposlenik, Željko Raguž, koji je u Todorićevom koncernu stekao puno menedžerskog znanja i sposobnosti, negdje u proljeće prošle godine predstavio je idejni projekt budućeg velebnog centra svoga bivšeg gazde. I samo što se nije krenulo graditi u Rijeci dubrovačkoj...

I nije se na tome stalo. Baš negdje u isto vrijeme Todorić je s bivšom vlasti vodio pregovore za još jedan velebni projekt. U samom centru grada. Na prostoru kolokvijalno zvanom ‘ispod Duba’ nasuprot benzinske crpke INA-e. Tamo je ‘gazda’ trebao graditi 18-metarski neboder, a mega kompleks je uključivao garažu, trgovački centar te hotelsko-ugostiteljske sadržaje koji bi bili smješteni na samom vrhu najvećeg dubrovačkog nebodera. Za idejni koncept s čijeg bi vrha Todorić ‘nadgledao’ cijeli Dubrovnik bio je zadužen zagrebački arhitekt i poduzetnik Ante Neno Barada. Ni tu ne bi bio kraj parodije. U svojim vizijama i rekonstrukcijama prometnica bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić za njega je bio spreman zatvoriti i pokoju prometnicu. Tvrtka Promel Projekt izradila je za Vlahušićevu gradsku upravu projekt mikrosimulacije prometa koji se odnosio na promjenu regulacije prometa u ulicama Splitski put i Put od Republike.

Splitski put je prema tom rješenju trebao postati jednosmjerna cesta prema

Ulici Vladimira Nazora, a Put od Republike, od križanja kod Doma zdravlja do benzinske crpke INA na Akademiji, bi se u potpunosti zatvorio za kolni promet. S time bi se, u dotad bučnom centru grada, osigurao mir za novo Todorićevo carstvo.

I to bi mu bio drugi poslovni pothvat na širem dubrovačkom prostoru. Najprije je bio vezan uz župski Sub City.

Ali, kako su on i njegova dječica više voljela uživati po Dubrovniku, trebalo je osigurati i neku zgodnu ‘gajbicu’, pa se baš kao zgodna lokacija, našla ona u samoj blizini zidina. Nju je Ivan Todorić dobio na dar od svog oca Ivice. Kuću su 2011. godine kupili od Iris Valentić, a ona se baš u toj cijeloj priči našla kao slučajni prodavatelj.

Ma da. Iris Valentić, kćer dubrovačkog poduzetnika Srećka Žuneca, a žena Ivana Valentića, sina daleko poznatijeg Nikice Valentića, veže kumstvo s Todorićima. Točnije s Ivanom Todorićem, koji im je vjenčani kum. I sad da ne bi dalje raspredala o strinama i stričevima, vraćam se u srž ove teme. Nakon što je 2011. vila prešla u vlasništvo Todorića, sada opet, neposredno prije nego ‘jadne’ Todoriće krene potresati ova ‘nemila’ afera, kućica iza Revelina opet mijenja vlasnika. Danas je ona na sigurnom. Vlasnici su joj kumovi, ali ne i Todorići. Sve se zavrtilo u krug. A dalje… Klupko se počelo odmotavat.

Pravosuđe je na potezu. Samo da se i u njihovom slučaju ne izmisli spasonosna ‘sinkopa’.

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Adio Vam

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 18. 10. 2017.

Broj 312 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

Pero i Olga postali eko-aktivisti!

TKO JE SEBI PRISKRBIO KOJE VIJEĆE, ODBOR, POVJERENSTVO...?

Gradonačelnik Franković imenovao je i nove članove u školskim odborima

Pero Vićan svoje pozicije u nadzornim odborima i upravnim vijećima osigurao je s tri vijećnička mandata u Gradskom vijeću i koalicijom s HDZ-om, dok Olga Muratti s ‘umirovljenicima’ nije prešla izborni prag. No, to očito nije presudno jer i dalje ‘brani njihove boje’ u raznim povjerenstvima i odborima Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Pero Vićan na mala se vrata vratio na dubrovačku političku scenu. I to preko nadzornih odbora i upravnih vijeća, a tu su mu ulogu omogućile tri ruke vijećnika njegovog DDS-a, koji s Raguževom DUSTRA-om omogućuju

Frankovićevom HDZ-u stabilnu većinu u Gradskom vijeću. Nakon što je odmah po izborima preuzeo (ili ponovno dobio) ulogu predsjednika Nadzornog odbora javnog gradskog prijevoznika Libertasa, Vićan

se prošlog tjedna našao i u sastavu novog Upravnog vijeća Javne ustanove Rezervat Lokrum. Naime, gradonačelnik Mato Franković opozvao je tri dojučerašnja člana ovog tijela – Šteficu Curić Lenert, Boška Skaramucu

Aktualno 5

• 18. LISTOPADA 2017.

Stariji od 60 godina ne bi trebali voditi obrazovne i znanstvene institucije — Ivan Đikić HRVATSKI ZNANSTVENIK

Željko Raguž ostao je u Upravnom vijeću JVP Dubrovački vatrogasci, a svoju ulogu u Hotelu Gruž zadržala je i Olga Muratti

i Josipa Zedničeka. Umjesto njih u upravno vijeće Rezervata Lokrum ušli su gradonačelnikov savjetnik za turizam Filip Žaja, dr. Mario Wokaunn, inače zamjenik ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik dr. Marija Bekića, ujedno i gradskog vijećnika, te čelnik DDS-a Pero Vićan. Treba spomenuti kako je predsjednikom ovog Upravnog vijeća i dalje ostao Zoran Obradović, inače bivši glasnogovornik bivšeg gradonačelnika Vlahušića.

Osim lokrumskog upravnog vijeća, gradonačelnik je promjene napravio i u upravnim vijećima Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci, Dječjih vrtića Dubrovnik te u Zavodu za obnovu Dubrovnika.

Tako su dužnosti članova Upravnog vijeća Dječjih vrtića razriješeni Matija Čale Mratović, Gordana Jablanov i Hasan Čustović, dok su umjesto njih imenovani dr. Velibor Puzović, koji je dobio ulogu predsjednika ovog upravnog vijeća, te članovi dr. Antonija Sokal i dr. Ivan Šućur.

Raguž ostao

Iz Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci maknuti su Ivo Jadrušić, Srđan Ban i Josip Gavran, dok je Željko Raguž dobio ‘novi mandat’ u ovom tijelu. Naime, najprije ga je Franković razriješio dužnosti, a potom ga ponovno imenovao za člana. Novim predsjednikom postao je Emilio Puljizević, dok su za članove još izabrani Mario Lučić i Ivan Ljubičić.

Promjene su nastupile i u Zavodu za obnovu, gdje sjede i članovi koje imenuje Grad Dubrovnik, odnosno gradonačelnik. Tako je s dužnosti predsjednika Upravnog vijeća ZOD-a opozvan bivši HNS-ovac i nekadašnji zamjenik

bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića akademik Nenad Vekarić. S njim su upravno vijeće ZOD-a napustili i gradski pročelnici Igor Deranja te Ana Hilje. Ipak, novom odlukom Hilje je kao privremena pročelnica UO za kulturu i baštinu ponovno imenovana za članicu, zajedno s privremenom pročelnicom UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinkom Raguž te privremenom pročelnicom UO za poslove gradonačelnika Marijetom Hladilo, koja je preuzela dužnost predsjednice.

A školski odbori...

Gradonačelnik Franković je u okviru svoje nadležnosti izvršio promjene i u školskim odborima osnovnih škola kojima je Grad Dubrovnik osnivač.

Tako su u Školski odbor OŠ Marina Getaldića imenovane Ana Prohaska Vlahinić, Ana Baralić i Emina Peko. U OŠ Lapad ušle su Roberta Soko, Dolores Grilec i Ana Đevoić.

U školski odbor Osnovne škole Mokošica Franković je imenovao Martinu Urljević, Mariju Ivanković i Ajlu Hadžić, dok su u školskom odboru OŠ Ivana Gundulića Dinka Butigan, Barbara Lončarić i Manuela Sekondo Vuletić. Novi članovi Školskog odbora OŠ Antuna Masle u Orašcu, sukladno zaključku Mata Frankovića, su Srđan Margaretić, Emilio Puljizević i Mia Milošević.

Na kraju tu je i školski odbor Osnovne Škole Marina Držića u kojega je gradonačelnik imenovao Olgu Muratti, Jadranku Dabrović i Anu Matušić.

O(p)stanak

Na ovaj je način Olga Muratti, inače dugogodišnja djelatnica ove škole koja je zaključno sa školskom 2016./2017.

Iz Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci maknuti su Ivo Jadrušić, Srđan Ban i Josip Gavran

godinom otišla u mirovinu, ostala ‘u prosvjeti’ i u svojoj staroj školi. No, nije ovo jedino imenovanje Muratti u neko upravno vijeće, nadzorni odbor, povjerenstvo... Naime, iako sa svojim listom Hrvatske stranke umirovljenika na proteklim lokalnim izborima nije dobila niti jedan vijećnički mandat, to joj očito nije smetalo da u novoj gradskoj vlasti pronađe jako dobrog saveznika. Prije stranke umirovljenika, valja podsjetiti, Muratti je bila dugo godina u SDP-u, jedno vrijeme je i vodila dubrovačku organizaciju, a svakako će ostati zapamćena po svojim istupima u Gradskom vijeću kao velika kritičarka bivše dubrovačke gradonačelnice, HDZ-ove Dubravke Šuice, posebno po pitanju javne garaže. No, danas brani boje umirovljenika pa je tako bez ijednog mandata u Gradskom vijeću sebi uspjela osigurati brojne dužnosti. Najprije je imenovana savjetnicom Mata Frankovića i to za projekt dnevnog boravka osoba treće životne dobi, za što ne prima nikakvu naknadu. Uspjela je opstati i u Nadzornom odboru Hotela Gruž gdje je za predsjednicu imenovana odlukom Skupštine od 30. kolovoza 2017. godine, a tu je dužnost obnašala i u prethodnom mandatu.

Osim toga, na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika ušla je u dva povjerenstva. Ono za Park Gradac, točnije za verifikaciju Programa za provedbu državnog, javnog i anonimnog natječaja krajobrazne arhitekture za park Gradac. Ni pojedinim vijećnicima nije bila baš jasna njena uloga u ovom Povjerenstvu, no to je obrazložio sam gradonačelnik. Rekao je, naime, kako je Muratti bila dugogodišnja vijećnica i predsjednica Gradskog vijeća, a danas volonterski radi kao njegova savjetnica te predstavlja njega u tom Povjerenstvu. Uz povjerenstvo za Gradac, Muratti je na istoj sjednici imenovana i u Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija za provedbu Javnog poziva za predlaganje projekata, programa i manifestacija iz područja skrbi o udrugama proizašlih iz II. svjetskog rata i poratnog razdoblja za 2018. godinu. Iako je dakle pošla u starosnu mirovinu, a po izbornim rezultatima moglo bi se komotno reći i političku, Muratti se iz politike očito ne da pa je preko školskih i nadzornih odbora te raznih povjerenstava osigurala sebi o(p)stanak na političkoj sceni Dubrovnika. Iako, samo iz sjene.

6 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 16. 10. do 22. 10. 2017.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 23. 10. do 29. 10.

2017. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

DONOSIMO POPIS SVIH NEKRETNINA DUBROVAČKE ZAKLADE

Koliko se plaćao najam Blagim djelima za poslovne prostore!?

Uprava Zaklade sedam godina nije imala zakonsko uporište donositi nove odluke, pa tako niti produljiti ugovore ili potpisati nove s nekim novim najmoprimcima, 18 trenutnih najmoprimaca zasigurno s nestrpljenjem očekuje odluku Upravnog vijeća Zaklade, koja je najavljena za srijedu u večernjim satima.

Cele i preko puta Kongo

Uprava Zaklade sedam godina nije imala zakonsko uporište donositi nove odluke, pa tako niti produljiti ugovore ili potpisati nove s nekim novim najmoprimcima, 18 trenutnih najmoprimaca zasigurno s nestrpljenjem očekuje odluku Upravnog vijeća Zaklade Piše Barbara Đurasović Foto Zvonimir Pandža

IZUZETNO zanimanje javnosti ovih dana zasigurno izaziva najava reguliranja ugovora s korisnicima poslovnih prostora Zaklade Blaga djela.

I kao što je svima poznato kako je prostor Caffe bara Cele u vlasništvu Blagih djela, manje su znane točne adrese

nekretnina na atraktivnim lokacijama koje su već više desetljeća u posjedu ove Zaklade.

Blaga djela posjeduju ukupno 27 poslovnih prostora, a mnogim najmoprimcima nekretnina već su davno istekli ugovori o najmu. Budući da

No, vratimo se prostorima. Cele se proteže na oko 150 metara četvornih za što su dosad plaćali 2,5 milijuna kuna godišnje s uključenim porezom na dodanu vrijednost. Potvrdio nam je to vlasnik Cele Tomislav Ivušić koji očekuje reguliranje odnosa i produljenje ugovora budući da su u prostoru na Stradunu već punih 10 godina, a posljednji ugovor s Blagim djelima istekao im je još potkraj 2015. godine.

Ivušić kaže kako ih je dosadašnje stanje s isteklim ugovorom sputavalo jer nisu mogli planirati niti ulagati u prostor.

Pored Cele Dulist prvi put donosi u javnost popis svih atraktivnih nekretnina na području povijesne jezgre u vlasništvu Zaklade znane i kao Opera Pia. Zanimljivo je kako tvrtka Južni vjetar odmah ‘preko puta’ Caffe bara Cele plaća višestruko nižu najamninu. Plaćaju tek nešto više od 800 tisuća kuna godišnje. Podsjetimo tvrtka Južni vjetar koja je donedavno držala Caffe bar Snack, promijenila je vlasništvo. U toj su tvrtci danas većinski vlasnici Splićani, a Janko Zekić se predstavlja kao

Aktualno 7

• 18. LISTOPADA 2017.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 svaki dan

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-19 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 10-20, ponedjeljkom zatvoreno

OD 12 DO 200 ‘KVADRATA’ Popis poslovnih prostora u vlasništvu Blagih djela • • • • • • • • • • • • • •

Prizemlje, Od Puča 5 (16,06 m²) Prizemlje, Od Puča 7 (15,97 m²) Prizemlje, Nalješkovićeva 4 (28,38 m²) Prizemlje, Placa 17 (12,48 m²) Prizemlje, Placa 9 (13,20 m²) Prvi kat, Između Polača 4 (47,97 m²) Prvi kat, Između Polača 2 (48,95 m²) Prvi, drugi, treći kat, Između Polača 28 (124,66 m²) Prizemlje, Marojice Kaboge 6 (49,96 m²) Prizemlje, Placa 17 (14,89 m²) Prvi kat, Kovačka 1 (58,10 m²) Prizemlje, Marojice Kabofe 6 (30,22 m²) Prizemlje, Cvijete Zuzorić bb (32,96 m²) Prizemlje, Od Puča 5, (36,23 m²)

glavni investitor. Splićani su ovo ljeto omiljeno ime kafane promijenili iz Snacka u Kongo. Prostor novovalno zvanog Konga proteže se na 90 metara četvornih. Dakako da je ova ‘poslovna transakcija’ s preuzimanjem vlasništva tvrtke Južni vjetar napravljena kako bi se i dalje ostalo u najmu prostora na Stradunu.

Poseban interes sasvim sigurno će izazvati ‘slobodan’ prostor bivšeg Algorima. Već se spominje kako su pojedini dubrovački ugostitelji ‘spremni’ uložiti u taj atraktivni prostor i pretvoriti ga u ugostiteljski objekt. Stoga treba vidjeti hoće li Blaga djela podleći potpunoj komercijalizaciji i ovog prostora, ili će se u njemu i dalje voditi neki ‘tihi’ obrt kao što je to do sada bila knjižara. Algoritam je godišnje za taj prostor izdvajao oko 650 tisuća kuna, a s obzirom na interes može se očekivati kako će cijena poletjeti u nebo.

Prema dostupnim informacijama ovo je jedini prostor za kojeg će se raspisati javni natječaj. Ostali bi se prostori i nekretnine najvjerojatnije davali u najam putem Zakona o javnoj nabavi.

Inače, kako doznajemo iz Gradske uprave, o ovoj je temi i proceduri bilo prijepora između potvrđenog upravitelja Nikole Čiča Obuljena i gradonačelnika Mata Frankovića. Gradonačelnik izgleda nije dozvolio možebitnu manipulaciju s poslovnim prostorima, s tim da će u novim ugovorima poneki iznosi doživjeti korekcije. To bi značilo povećanje godišnjih ugovora o najmu te veći prihod Blagih djela, što će značiti i povećani iznos namijenjen brizi

• • • • • • • • • • • • •

Prizemlje, Placa 9 (38,89 m²) Prizemlje, Između Polača 5 (66,50 m²) Prizemlje, Placa 17 (12,90 m²) Prvi, drugi kat i potkrovlje, Poljana Paska Miličevića 1 (200,32 m²) Prizemlje, Placa 9 (12,05 m²) Prizemlje i drugi kat, Placa 21 (70,92 m²) Prizemlje, Od Puča 8 (88,81 m²) Prizemlje i privi kat, Placa 9 (19,06 m²) Prizemlje, Placa 8 (105,74 m²) Prizemlje, Placa 6 (90,41 m²) Prizemlje, Placa bb (111,96 m²) Prizemlje, Placa 20 (34,96 m²) Prizemlje, Placa 1 (142,94 m²)

Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-15, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

od 70 metara četvornih na adresi Placa 21 kojem je najmoprimac tvrtka Stradun d.o.o., koja izdvaja tek 450 tisuća kuna godišnje. U tom prostoru ranijih godina nalazio se TIC, dok je danas iskorišten za suvenirnicu. Spomenuta mjenjačnica Amai za svojih tek 20 ‘kvadrata’ plaća tridesetak tisuća kuna veći iznos od tvrtke Stradun d.o.o. koja svoju suvenirnicu proteže na više nego trostruko većem prostoru.

Gotovo u kunu jednak najam kao tvrtka Stradun na Stradunu, godišnje za najam plaća i Zore trgovina za svojih 90 metara četvornih u Ulici od Puča.

Fontana, jedna od posljednjih gradskih betula u Gradu, Blagim djelima plaća godišnji iznos od oko 210 tisuća kuna, a otprilike istu svotu godišnje izdvaja Maja Bačić koja drži knjižaru Algebra na kantunu od Široke ulice.

U cjenovnom rangu od 90 do 130 tisuća kuna godišnje s porezom na dodanu vrijednost Blagim djelima plaćaju vlasnici Zvonika, Pupa i Župke za prostore u ulicama Kaboge, Cvijete Zuzorić i Od puča za otprilike jednake kvadrature.

Sasvim sigurno Upravno vijeće Blagih dijela imat će težak zadatak jer su poneki najmoprimci od zadnjeg sklapanja ugovora ‘svoj’ prostorni prostor prenamijenili za prodaju suvenira.

Kulturne ustanove

za sugrađane teškog socijalnog statusa.

Najmoprimac čak dva poslovna prostora na Stradunu je tvrtka Borza Grupa. Ukupno su godišnje plaćali nešto malo više od milijun kuna godišnje s PDV-om za prostor od 110 metara četvornih, dok za 12 ‘kvadrata’ oko 300 tisuća kuna mjesečno. Dakle ukupno za dva prostora dosad su godišnje izdvajali iznos od 1,3 milijuna kuna mjesečno.

U nekretninama na Stradunu u vlasništvu Blagih dijela nalaze se još zlatarija Vierda, agencija Globtour, mjenjačnica Amai i svi su u prostorima manjim od 20 ‘kvadrata’. Ističu se tek još dvije nekretnine u kojima je otvorena suvenirnica u vlasništvu tvrtke Lira. Površina suvenirnice je oko 35 metara četvornih za koju se godišnje izdvaja oko milijun kuna, te prostor

Poseban interes sasvim sigurno će izazvati ‘slobodan’ prostor bivšeg Algorima

U najvećem prostoru od oko 200 metara četvornih smještenom na prvom i drugom katu te potkrovlju nekretnine na adresi Poljana Paska Miličevića 1 udomljeni su Dubrovački muzeji. Muzeji plaćaju godišnji najam u iznosu od 300 tisuća kuna s uključenim PDV-om. Jedino oni imaju uredan ugovor koji ističe tek krajem ljeta 2018. godine. Od kulturnih ustanova Grada Dubrovnika i Kazalište Marina Držića ima svoje urede u unajmljenim prostorima Blagih djela na adresi Kovačka 1.

Za oko 60 metara četvornih plaćaju nešto manje od 90 tisuća kuna godišnje s uračunatim PDV-om.

Inače, čak šest prostora Blagih djela zjape prazni i to dva na Stradunu od oko 13 metara četvornih, dva na adresi Od Puča od oko 16 ‘kvadrata’, te po jedan prostor u Nalješkovićevoj ulici od 28 metara četvornih i Između polača od gotovo pedeset ‘kvadrata’.

Matici umirovljenika, Matici Hrvatskoj i Galeriji Umjetničke škole Luke Sorkočevića Blaga djela su prostore ustupili bez naknade.

8 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. • NADZOR BRZINE Po uzoru na TISPOL-ovu akciju, 18. listopada od 6 sati do 19. listopada do 6 sati na području svih PU pa tako i u našoj, provest će se kontinuirani 24-satni nadzor brzine kretanja vozila. Cilj akcije je, osim represivnog, djelovati i preventivno na sve vozače.

Kratke IZ HRVATSKE

DULIST JE S DOZVOLOM UŠAO U ZDANJE KOJEGA USKORO KUPUJE GRAD DUBROVNIK

Što se krije iza zidova ‘Čingrije’? ušao u posjed Vile Čingrije, što su nam potvrdili i iz Ministarstva. Kroz nekretninu nas je proveo Petar Medvidović, voditelj poslovne jedinice Dubrovnik zaštitarske tvrtke AKD-Zaštita.

1914. u vilu na Boninovu uselili su Melko i Ivanka Čingrija te Melkov otac Pero

Prazna i zapuštena...

Čingrija, jednokatna vila s početka 20. stoljeća, koja je građena za obitelj Pera i Melka Čingrije, poznate dubrovačke gradonačelnike, danas je derutna i zapuštena. Ne samo njena unutrašnjost, već i okoliš, koji će, jednom kad se uredi, biti pravi mali zeleni raj za odmor duše i tijela. Od travnja 2014. godine ovo zdanje nema stanara pa je i njena unutrašnjost potpuno prazna i derutna, posebno podrumski prostor.

Odmah s ulaznih vrata, do kojih vodi nekoliko skalina, dolazi se u saloču u kojoj dominira drveno stubište koje vodi na galeriju kata. Sve kamare su

Grad Dubrovnik ‘Čingriju’ će kupiti vlastitim srdstvima, a u obnovi je spremno sudjelovati i Društvo prijatelja dubrovačke starine. Inače, vilom će upravljati gradska tvrtka Dubrovačka baština Najintrigantnija dubrovačka vila, koja plijeni pažnju brojnih znatiželjnika koji u svojoj šetnji gradom prođu preko Boninova, uskoro će dobiti novog vlasnika. Odnosno, kako se nada dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u ruke građana Dubrovnika trebala bi prijeći do kraja godine. Vijest je to koju pozdravljaju Dubrovčani, tim više što će nakon obnove ona otvoriti svoja vrata svim

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

posjetiteljima. No, do toga je dug put s obzirom na stanje u kojoj se danas nalazi. Stoga smo, prije kupnje iz ‘gradske blagajne’, odlučili zaviriti iza njenih ulaznih vrata, a dozvolu smo zatražili od njenog vlasnika, države, odnosno Ministarstva državne imovine. Nije dugo trebalo čekati. Ministarstvo državne imovine odmah je potvrdno odgovorilo našem zahtjevu te je DuList jedini medij koji je uz dozvolu vlasnika

Aktualno 9

• 18. LISTOPADA 2017.

PRIHODI I DOBIT Analiza prvih 50 poduzetnika po ostvarenom ukupnom prihodu lani, prema oblicima vlasništva, pokazala je da su poduzetnici u privatnom vlasništvu ostvarili najveći prihod (92,9 milijardi kuna). S druge

naravno prazne, bez namještaja.

Kako se navodi u tekstu autora Antuna Baće i Ivana Viđena, objavljenog u Časopisu Dubrovnik (4./2015.), vila je oblikovana u duhu egzotizma, europske mode ‘fin de sieclea’, a projektirao ju je ne baš poznati inženjer Malašević.

strane, podaci Fine pokazuju kako je najveća dobit ostvarena kod 50 poduzetnika u državnom vlasništvu.

Vila je građena početkom 20. stoljeća

Vrtni prostor s bogatim inventarom

— Vila, čvrsto srasla sa svojim vrtnim arealom, integrirana u prirodni okoliš i u urbanu strukturu predjela Boninovo, važno je arhitektonsko ostvarenje izniklo na lokalnoj tradiciji i europskoj kulturi 19. stoljeća – navode Baće i Viđen u tekstu ‘Vila Čingrija na Boninovu: gospar i njegova kuća’ u spomenutom časopisu. Ono što ovu vilu čini posebnom jest vrtni prostor s taracama, šetnicama i stubištima koja se spuštaju do strme morske obale, a opremljen je brojnom kamenom plastikom koja je u prostor Čingrije donesena iz okolnih dubrovačkih ljetnikovaca. Tako se u vrtu uz fontane može vidjeti čak i kamena sfinga.

Evo što su o vrtnom prostoru, među ostalim, zapisali u već spomenutom tekstu Baće i Viđen: — Vrtni prostori, prostrane terase smještene istočno i zapadno od kuće, te šetnice i stubišta što se kaskadno spuštaju do strmih stijena i morske obale, opremljene su iznimno bogatim inventarom kamene plastike, gotovo bez iznimke mobiljarom ruševnih ladanjskih i nekih sakralnih zdanja, sekundarno uklopljenih u cjelinu prožetu duhom romantizma. Uz mnoštvo

Čingriju je projektirao inženjer Malašević

Nacistički dužnosnik Hermann Goering boravio je u Čingriji 1935.

Unutrašnjost je prazna i derutna

Vrtni prostor opremljen je bogatim inventarom kamene plastike među kojima je i kamena sfinga

stupova za odrinu, balustrada, konzola i kapitela, ondje su i: dijelovi kamenih pila, ormara i fontana bogate reljefne obrade, zatim kamena sfinga, stolovi, mramorni stup sakralne građevine, maskeroni, svi nastali u širokome vremenskom rasponu, no gotovo bez iznimke visoke umjetničke i obrtne obrade – navode Baće i Viđen, a spominju i vidikovac, kojega smo i mi obišli, na čijem je zidu ugrađena ploča s uklesanim stihovima Iva Vojnovića iz epitafa kojeg je sastavio povodom smrti Ivanke Čingrija: ‘Hoće li vječni raj biti ljepši od ovoga moga?’

Čingrije uselile u travnju 1914.

No, nažalost vrtni prostor danas zahtijeva poprilično veliki zahvat uređenja, a kako je najavio gradonačelnik

10 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

Mato Franković još ne otkriva buduću namjenu ovog zdanja

Franković za hortikulturno uređenje zadužit će se gradska tvrtka Vrtlar.

Vratimo se još malo u prošlost i to preko teksta Antuna Baće i Ivana Viđena iz časopisa ‘Dubrovnik’. Prema njihovom pisanju, a kako navode prema zapisima u bilježnici Ivanke Čingrija, obitelj se u kuću uselila 12. travnja 1914. godine i to iz svoje obiteljske kuće u Širokoj ulici.

— S Melkom i Ivankom na Boninovo se preselio i Melkov stari otac Pero Čingrija, koji je bio udovac. Obitelj je i dalje zadržala ‘donju’ kuću u gradu, gdje se u prizemlju neko vrijeme nalazila Čingrijina odvjetnička pisarnica, dok su gornji katovi, čini se, bili iznajmljeni.

Preseljenje u novu udobnu kuću koja je u tom trenutku vjerojatno bila najmodernije opremljena privatna stambena zgrada u gradu, bilo je veliko uzbuđenje i poticaj za čitavu obitelj. U svojoj je računskoj knjizi Pero Čingrija u svibnju 1914. zabilježio kupnju 50 ribica za ribnjak u vrtu, a isti dan bilježi da je kupio i prvi svezak priručnika ‘Il libro del giardinere’ i u lipnju unosi trošak kupljenog alata za vrtni rad – pišu Baće i Viđen, te nastavljaju kako obiteljska idila nije dugo potrajala budući da je Melko Čingrija uhićen krajem srpnja 1914. i u Dubrovnik se vratio tek na proljeće 1918.

Kad bi zidovi mogli pričati, vjerujemo kako bi oni u Vili Čingrija imali štošta toga za reći. Od boravka Hermanna Goeringa, najbližeg suradnika Adolfa Hitlera, godine 1935., preko boravka talijanskih generala u vrijeme talijanske okupacije do njemačkih časnika i partizanskih postrojbi...

Godine 1948. Melko Čingrija na temelju presude ostaje konfiskacijom bez cjelokupne imovine, a kako pišu Baće i Viđen, vila je od tada promijenila nekoliko korisnika da bi šezdesetih godina prošlog stoljeća u njenim vrtovima bio smješten restoran sa živom glazbom i

plesnim podijem. Godine 1980. prostor je ustupljen Radioteleviziji Zagreb za dubrovačko dopisništvo koje je tamo ostalo sve do travnja 2014. godine.

Vilom će upravljati Dubrovačka baština

A što će s Čingrijom napraviti novi vlasnik, Grad Dubrovnik? Mato Franković još uvijek ne iznosi puno detalja u javnost. Tek ponavlja kako će prostor oko vile biti otvoren za javnost, a najavio je u medijima i komercijalizaciju dijela prostora.

Na upit DuLista na koji će način Grad Dubrovnik zatvoriti financijsku konstrukciju za kupnju (2 milijuna eura), ali i obnovu ovog iznimnog zdanja na atraktivnoj lokaciji, odnosno hoće li biti potrebno kreditno zaduženje, iz Grada odgovaraju: — Grad Dubrovnik će Vilu Čingriju kupiti vlastitim financijskim sredstvima. O načinu plaćanja, obročnom ili jednokratnom, izvijestit ćemo javnost kad se o tome postigne sporazum s Ministarstvom državne imovine.

1980. prostor je ustupljen Radioteleviziji Zagreb za dubrovačko dopisništvo koje je tamo ostalo sve do travnja 2014. godine

Društvo prijatelja dubrovačke starine spremni su sudjelovati u obnovi

Procjenu stanja nekretnine izradilo je Ministarstvo državne imovine te je predočena Gradu Dubrovniku. Nakon što Grad Dubrovnik preuzme predmetnu nekretninu definirat ćemo jasnu namjenu iste i krenuti u proces obnove – ističu u svom odgovoru iz Grada Dubrovnika. No, nisu odgovorili u kakvom je vila stanju te koliki će zahvat biti potreban za njeno stavljanje u funkciju. U obnovu bi se moglo uključiti i Društvo prijatelja dubrovačke starine.

— Što se tiče obnove, obavljeni su određeni razgovori s Društvom prijatelja dubrovačke starine koje je spremno sudjelovati u obnovi – navode iz Gradske uprave, a u cijelu će se priču, osim DPDS-a i Vrtlara uključiti i tvrtka Dubrovačka baština.

— Održavanje vrta bit će prepušteno Vrtlaru kao gradskoj tvrtki, za što će se sredstva doznačavati od strane također gradske tvrtke Dubrovačka baština, kojoj će Grad na upravljanje prepustiti cjelokupnu Vilu Čingrija – odgovor je Grada Dubrovnika na upit DuLista.

I dok se ne realizira kupnja, ali i toliko potrebna obnova, Dubrovčani i brojni posjetitelji ovog grada mogu tek sa sjetom proviriti kroz raštio vile i s nestrpljenjem brojati dane do njenog otvaranja jer vrtni prostor ovog zdanja na Boninovu zaista je, pa i ovako zapušten, dojmljiv i predivan.

Aktualno 11

• 18. LISTOPADA 2017.

RUKOVODEĆE POZICIJE U IDUĆIH PET GODINA

Oni su novi načelnici policijskih postaja

Glavni ravnatelj policije, na prijedloge načelnika policijskih uprava, imenovao je ukupno 154 načelnika policijskih postaja u 19 policijskih uprava

Mato Udženija novi je načelnik PP Dubrovnik

Od 16. listopada policijske postaje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske imaju nove načelnike. Naime, nakon raspisanog internog oglasa za imenovanje rukovodećih policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova za radna mjesta načelnika policijskih postaja i provedenog

postupka, glavni ravnatelj policije, na prijedloge načelnika policijskih uprava, imenovao je ukupno 154 načelnika policijskih postaja u 19 policijskih uprava. Među njima je i PU dubrovačko-neretvanska. Svi načelnici izabrani su na mandat od pet godina.

Prema rješenjima MUP-a, načelnik

Policijske postaje Dubrovnik od 16. rujna je Mato Udženija, policijski službenik s višom stručnom spremom u osobnom policijskom zvanju policijski inspektor. Na natječaj za ovo mjesto javila su se tri kandidata, no jedan nije pristupio testiranju.

Braco Roso, policijski inspektor, preuzeo je Policijsku postaju Ston, a za to rukovodeće mjesto natjecalo se ukupno šest kandidata.

Na mjesto načelnika Policijske postaje Gruda izabran je policijski inspektor Pavo Prkoča, koji je na internom oglasu imao jednog protukandidata. Đani Barčot, viši policijski inspektor došao je na čelo Policijske postaje Korčula, a za mjesto načelnika natjecala su se tri kandidata.

Policijski inspektor Ante Jurica postao je načelnikom Policijske postaje Lastovo. Prema rješenju MUP-a za ovo su se rukovodeće mjesto natjecala tri kandidata od kojih jedan nije pristupio testiranju.

Sretan Marević, samostalni policijski inspektor, postao je načelnikom Policijske postaje Ploče, a za to mjesto natjecalo se ukupno osam kandidata s tim da jedan nije podnio potpunu prijavu.

Ante Vuletić, glavni policijski inspektor, novi je načelnik Postaje prometne policije Dubrovnik, a za to su se mjesto natjecala tri kandidata. Postaju aerodromske policije Čilipi kao načelnik preuzeo je policijski inspektor Antonio Kocelj koji je na natječaju imao dva protukandidata, dok je Jurica Volarević, viši policijski inspektor, preuzeo Postaju granične policije Metković. Za to mjesto natjecalo se deset kandidata od kojih jedan nije podnio potpunu prijavu.

12 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. • MNOŠTVO DOGAĐANJA Dubrovnik živi i u jesenjim mjesecima – mnoštvo je događaja u gradu, od Dubrovačkog filmskog festivala, Good Fooda, koncerata...

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

EKSPLOATACIJA REZERVATA ILI ULAGANJE U BUDUĆNOST?

Od festivala na Lokrumu ostali samo – dugovi...

JU Rezervat Lokrum ipak jest suorganizator festivala, a ne ‘samo domaćin’, kao što je ravnatelj Tevšić za DuList izjavio prije samog festivala

Ostaje potpuno nejasno zašto je uopće te za što točno Rezervat Lokrum platio tvrtci Glam Media deset tisuća eura?! Prema neslužbenim izvorima, taj novac bio je namijenjen za honorare glazbenicima

Sukladno ugovoru o suorganizaciji festivala, a koji je pripremljen u lipnju i srpnju, kada su uvjeti bili nešto drugačiji, JU Rezervat Lokrum obvezala se isplatiti tvrtki Glam Media deset tisuća eura i pokriti troškove razglasa i druge koncertne opreme prema tehničkom rideru. Nakon što smo tehnički rider do kraja ‘ogolili’ od prvotno traženog, ti troškovi iznose 44 tisuće kuna – ravnatelj JU Rezervat Lokrum Mario Tevšić Glazbena manifestacija ‘Dubrovnik Music Wave Festival’, koja se na otoku Lokrumu održala proteklog vikenda, iza sebe je ostavila brojne ‘repove’. I ne mislimo tu na negativne komentare naših sugrađana, posebno Lokrumaša, koji s pravom smatraju da se njihov

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

najdraži ‘raj na zemlji’ treba i mora ‘ekpsloatirati’ na puno smisleniji i primjereniji način. Ovakvi prigovori su naravno bitni, jer pokazuju kako sugrađani neće olako prepustiti Lokrum, ali ono što uvijek ‘zagolica’ znatiželju jest novac, zarada, profit. Koliko je u taj festival

uloženo, a koliko od njega zarađeno?

Koliko je od toga uložila Javna ustanova Rezervat Lokrum, a koliko potrošila?

Tko je dobio natječaj za tehničku opremu?

Na službenoj internetskoj stranici Javne

Aktualno 13

• 18. LISTOPADA 2017.

POSKUPLJENJA Iako to još uvijek ne osjećamo previše, najavljena i već ‘realizirana’ poskupljenja – struja, voda, voće, povrće, maslo... Će nas udrit’ po špagu.

ustanove Rezervat Lokrum jedini trag poslovanja u tom smislu može se pronaći u rubrici natječaja, gdje je objavljen poziv na dostavu ponude za nabavu tehničke opreme za festival procijenjene vrijednosti 140 tisuća kuna bez PDV-a.

Točnije, tražila se usluga najma, ugradnje i upravljanja multimedijske koncertne opreme prema točnim tehničkim specifikacijama. Tražio se koncertni krov dimenzija 12x10 metara određenog renomiranog proizvođača, pozornica visine 80 centimetara tlocrtne veličine 10x8 metara te šator pagoda za tonski pult tlocrtne dimenzije 3x3 metra. Uz to, tražila se rasvjetna oprema s osam pokretnih glava s usmjerenom svjetlosnom trakom, 24 pokretne glave s disperziranom svjetlošću, 12 spot LED reflektora, 4 blinder reflektora za publiku, 4 profilna ETC reflektora, 4 podna reflektora za bojanje kulisa, jedna mašina za maglu te jedan digitalni pult za oblikovanje i dizajn rasvjete. Također, tražilo se i ozvučenje prikladno prostoru (digitalni mixeri s 32 kanala, barem 20 raznih mikrofona za koncertne izvedbe, najmanje 8 kvalitetnih zvučničkih monitora, kao i binska oprema za živu svirku s gitarskim i bas pojačalom te setom bubnjeva i klavijaturama, a uz sve to još i DJ opremu), a u ponudi se čak optimistično navodila brojka od 1000 posjetitelja (za koje iskreno nismo sigurni kako bi stali u festivalski prostor ili uopće na Lokrum). Osim toga, tražio se HD video projektor s video režijom najmanje snage 8000 ansi lumena s projekcijskim platnom 16:9 minimalne horizontale 6 metara. Naravno, uz sve to i tehničko osoblje koje je sposobno sve to postaviti i time upravljati. Stoga nas je zanimalo koja tvrtka i po kojoj konačnoj cijeni je dobila ovaj natječaj te iz kojih sredstava je to plaćeno.

festivala, a koji je pripremljen u lipnju i srpnju, kada su uvjeti bili nešto drugačiji, JU Rezervat Lokrum obvezala se isplatiti tvrtki Glam Media deset tisuća eura i pokriti troškove razglasa i druge koncertne opreme prema tehničkom rideru (pozornica, svjetlo, backline/instrumenti, oprema za snimanje).

Nakon što smo tehnički rider do kraja ‘ogolili’ od prvotno traženog, ti troškovi iznose 44 tisuće kuna (računi do ovog trenutka nisu još ispostavljeni) – odgovorio je Tevšić. Pritom ostaje potpuno nejasno zašto je uopće te za što točno Rezervat Lokrum platio tvrtci Glam Media tih deset tisuća eura?! Prema neslužbenim izvorima, taj novac bio je namijenjen za honorare glazbenicima.

Uz to, ostalo je nejasno je li iznos od 44 tisuće kuna ukupni trošak JU Rezervata Lokrum u ovom projektu ili tek ‘skresani’ trošak najma tehničke opreme?

I uz sve te nejasnoće i ‘izmaglice’ posebno pitanje je gdje je tu zarada Rezervata Lokrum?

— Zauzvrat je bilo planirano da cijeli prihod od prodaje karata na lokaciji bude od JU Rezervat Lokrum.

To ulaganje nije se isplatilo jer organizator u vremenskom tjesnacu nije uspio privući pažnju kupaca u Britaniji, a mi smo procijenili da se svako naše dodatno ulaganje u lokalni marketing neće vratiti. S obzirom na to, dogovoreno je da će se ovogodišnji festival održati prvenstveno kako bi se stvorio kvalitetan videomaterijal kojim će Glam media dalje tražiti sponzore u Velikoj Britaniji – odgovorio nam je Tevšić, koji je imao potrebu dodatno obrazložiti ovaj financijski gubitak po Javnu ustanovu. A objasnio ga je – ulaganjem u

Lokrum suorganizator, a ne ‘samo domaćin’

Ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić u svom je odgovoru dao tek neke odgovore na naša postavljena pitanja. Nismo saznali koliko je točno JU Rezervat Lokrum zaradio niti potrošio, a ne znamo ni koja tvrtka je dala najbolju ponudu na pozivu za dvodnevni najam tehničke opreme te po kojoj konačnoj cijeni. Ono što jesmo saznali jest da JU Rezervat Lokrum ipak jest suorganizator festivala, a ne ‘samo domaćin’, kao što je ravnatelj Tevšić za DuList izjavio prije samog festivala.

— Sukladno ugovoru o suorganizaciji

Ravnatelj Javna ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić u svom je odgovoru dao tek neke odgovore na naša postavljena pitanja

LOKRUMSKI MUSIC WAVE Od Dubrovnik Music Wave festivala koji se proteklog vikenda održao na otoku, Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum ostali su samo dugovi.

10

tisuća eura isplatila je Javna ustanova Rezervat Lokrum organizatoru festivala

budućnost.

— Od početka planiranja ovog Festivala, on je prezentiran kao dugoročni projekt kojeg podupire ugledna dubrovačka turistička agencija, a koji će u perspektivi postati višednevni glazbeni festival koji će se odvijati na više lokacija u Dubrovniku (na plažama elektronska glazba, na Lokrumu vokalna), a u 2017. će se održati samo ‘pilot’ koji će poslužiti za privlačenje sponzora (spominju su se Diageo i Easyjet) i partnera (spominje se BBC Music introducing). Prema najavama, uz pomoć tih sponzora i partnera (o čijem će interesu Glam media obavijestiti Grad Dubrovnik do prosinca ove godine), u 2018. će se Festival događati bez troškova lokalnih partnera.

Utoliko, ovo ulaganje možemo gledati kao na ulaganje u budućnost, odnosno kao ulaganje u glazbeni sadržaj u turističkoj posezoni, koje će i Lokrumu (koncertom vokalne /jazz, soul, blues/ glazbe) i cijelom Gradu donijeti nove sadržaje i prihode za povrat ovog jednokratnog ulaganja – obrazložio je Tevšić.

‘Lako tako’

Inače, oni koji su proteklog vikenda posjetili festival ističu kako je, osim nedostatka posjetitelja, sve skupa izgledalo prilično korektno. Izvedbe izvođača svjedoci su ocijenili profesionalnim, ozvučenje i rasvjeta bili su ‘na svjetskoj razini’, a nije zabilježen niti jedan incident. ‘Lako tako’, reklo bi se, kad sve (ili gotovo sve) imate plaćeno i pokriveno iz tuđeg džepa. Umjesto da se obnavlja Benediktinski samostan ili Fort Royal, pare odlaze ‘niz vjetar’. Ovaj put u smjeru Londona, a sutra tko zna gdje.

14 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

18. LISTOPADA 2017. • MLADI NA PRAKSI Naša županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA već šest godina provode program prakse za mlade iz županije te je kroz Predstavnički ured DNŽ u Bruxellesu do sada prošlo ukupno 60 mladih. Upravo je

završen i posljednji ovogodišnji krug prakse, koju je posljednja dva tjedna pohađalo četvero dubrovačkih studenta. U 2017. godini ukupno je odrađeno 11 praksi.

TRAŽE UPLATU NOVCA ZA ‘UPIS’ VAŠEG POSLOVNOG SUBJEKTA

Ne nasjedajte na prijevaru ‘Poslovnog registra’!

U pismu koji je naš sugovornik dobio iz tzv. ‘Poslovnog registra’ od njega se traži ‘upis u poslovniregistar.hr’, a navodno u skladu s ‘Općim uvjetima objavljenim na internetskim stranicama Poslovnog registra te na poleđini dokumenta’. ‘Naknada’ za upis iznosi 400 kuna, koja se može platiti uplatnicom u roku osam dana, a po isteku roka iznos raste na 1200 kuna!

Jeste li ikad doživjeli onaj osjećaj da već na prvi dan svoje poslovne avanture osjetite da vas netko želi prevariti? E baš to dogodilo se našem

sugrađaninu koji je u svoju poduzetničku priču ušao s prvim danom listopada te odmah naišao na sumnjivu situaciju. Htijući ostati anoniman naš sugrađanin obratio s e

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

DuListu kako bi putem medija upozorio druge koji bi se mogli naći u sličnoj situaciji.

Problem leži u pismu koji je dobio iz tzv. ‘Poslovnog registra’, u kojem se od njega traži ‘upis u poslovniregistar.hr’, a navodno u skladu s ‘Općim uvjetima objavljenim na internetskim stranicama Poslovnog registra te na poleđini dokumenta’. ‘Naknada’ za upis iznosi 400 kuna, koja se može platiti uplatnicom u roku osam dana, a po isteku roka iznos raste na 1200 kuna!

‘Poklapaju’ se datumi?!

1200

kuna je iznos koji iz Poslovnog registra traže ukoliko se u roku od osam dana ne plati prvi iznos od 400 kuna

Bitno je istaknuti kako sve obrtničke komore i udruženja ističu istu činjenicu koju je iznio i naš sugovornik – ne postoji nikakva zakonska obveza za uplatu traženog novca

Ono što je našeg sugovornika posebno razljutilo jest datum kad je ‘ponuda za upis’ datirana. A datiran je na 29. rujna, isti dan kad mu je u Službi za gospodarstvo Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano rješenje o upisu u obrtni registar u kojem je početak rada datiran na 1. listopada.

— Koliko je jasno iz papira koje sam dobio prilikom otvaranja obrta, ugovor o upisu u obrtni registar bio je 29. rujna 2017. s početkom rada 1. listopada, a ponuda za upis u Poslovni registar datirana je na 29. rujna 2017., dakle na isti dan kad sam upisan u obrtni registar. To me kao krajnjeg korisnika nevjerojatno ljuti jer je ta ponuda za ‘Poslovni registar’, posebno pozivanjem na neke ‘Opće uvjete’, formulirana na način kao da vam je šalje netko iz državne institucije, s uplatnicom koju obično dobivamo kao neku kaznu ili dadžbinu za državni proračun. A

Aktualno 15

• 18. LISTOPADA 2017.

IZLOŽBA ZA STARIJE U Domu za starije osobe Dubrovnik, na Pilama, ovog ponedjeljka otvorena je 166. izložba naših vrijednih umjetnika iz ULIPUD-a. Udruga je do danas ulaskom u svoju 46 g. djelovanja u javno-kulturnom

jasno je da je riječ o prijevari namijenjenoj isključivo iskorištavanju mladih poduzetnika i to me strahovito frustrira – kaže nam naš sugovornik.

Ističe kako je tek igrom slučaja znao za postojanje tzv. ‘Poslovnog registra’.

— Znam da čak postoji i druga varijanta europskog poslovnog registra ‘European Business Number’, koja je još gora i još skuplja, međutim dosta ljudi nasjedne na taj jeftin trik i jednostavno plati, pogotovo što u popratnom tekstu kvazi-ponude uz uplatnicu stoji da, ako ne platite u navedenom roku 400 kuna da ćete morati platiti 1200 kuna. Naravno da će čovjek pomisliti da je bolje platiti u roku i platiti što manje! – ističe naš sugovornik.

Zastrašivanje

Dodaje da se samo malo boljim pregledom cijelog dopisa može lako zaključiti kako je zapravo riječ o prevari.

— U gornjem lijevom kutu pisma jasno je naznačeno da je riječ o ‘d.o.o.’

– društvu s ograničenom odgovornosti, a ne o nekoj državnoj instituciji. To se uvijek može provjeriti u sudskom registru, ali nažalost premali broj ljudi to

životu regije, grada Dubrovnika i države, pa i inozemstva ostvarila mnoštvo skupnih izložbi, sudjelovala je na brojnim humanitarnim akcijama-klonijama, te je za svoj rad dobila niz zahvalnica, priznanja...

Ponuda za ‘Poslovni registar’ formulirana je na način kao da vam je šalje netko iz državne institucije, s uplatnicom koju obično dobivamo kao neku kaznu ili dadžbinu za državni proračun. A jasno je da je riječ o prijevari

U gornjem lijevom kutu pisma jasno je naznačeno da je riječ o ‘d.o.o.’

– društvu s ograničenom odgovornosti, a ne o nekoj državnoj instituciji. To se uvijek može provjeriti u sudskom registru, ali nažalost premali broj ljudi to uopće radi ili je upoznato s tim. Jednostavnije im se čini nakon zastrašivanja platiti

uopće radi ili je upoznato s tim. Jednostavnije im se čini nakon zastrašivanja platiti – tvrdi naš sugovornik.

— Poseban problem je činjenica da je to sve legalizirano, odnosno da je to ušlo u dozvoljenu poslovnu praksu, a ide isključivo na eksploataciju novih poduzetnika u državi u kojoj se mladi iseljavaju, ekonomija stagnira, a jedino što je može pokrenuti je privatni kapital. Dopušta se manipulacija mladim poduzetnicima i njihovim teško stečenim novcem u vrijeme kad im novac najviše treba, kad kreću s nule i kad su sretni ako godinu ne završe u gubitku.

Nekome možda tih 400 kuna ne zvuči puno, ali što na kraju krajeva možete imati od tog tzv. Poslovnog registra? A najgore je što je sve formulirano kao da je riječ o obvezujućoj stvari, a ne tek o ponudi jedne privatne tvrtke – zaključuje mladi dubrovački poduzetnik.

Nema zakonske obveze!

Inače, o ovom problemu može se na Internetu pronaći nekoliko objava, a posebno strše upozorenja Hrvatske

obrtničke komore te brojnih lokalnih obrtničkih komora i udruženja. Bitno je istaknuti kako sve obrtničke komore i udruženja ističu istu činjenicu koju je iznio i naš sugovornik – ne postoji nikakva zakonska obveza za uplatu traženog novca, premda je tekst ‘ponude’ pisan izrazito sugestivno pa bi nekog neiskusnog poduzetnika mogao navesti na suprotno. Dakle, očito je riječ o sumnjivim poslovima opskurnih tvrtki koji žele lako zaraditi nova po sustavu APP (ako prođe, prođe). I nisu u pitanju samo domaće opskurne tvrtke, već i strane (španjolski European City Guide, austrijski Construct DaTa Verlag AG, švicarski Intercable Verlag, Euco Dana te Novachannel…). Posebno treba istaknuti kako je upis u Obrtni registar pri Hrvatskoj obrtničkoj komori potpuno besplatan.

Neka obrtnička udruženja savjetuju da ovakve slučajeve treba prijaviti Sudu časti HGK zbog prijevarne trgovačke prakse, ali je možda najmudrije taj papir baciti u smeće i nastaviti planirati svoju uspješnu poslovnu budućnost.

16 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

RAZGOVOR S PRIM. DR. SC. IVOM MARTINOVIĆEM

Nisu bitni ni novac ni titule, već da ste svoj čovjek U operacijskoj dvorani uvijek morate biti gospar, odnosno gospodar situacije. Ne smije biti mjesta koleričnim ispadima i panici. O vama ovisi cijeli tim. Ruke moraju biti dobre, ali glava je najbitnija. Morate biti spremni na najgore, znati u glavi strukture procesa što se mora, a što ne smije dogoditi. Vrijeme je jako bitno jer srce ne podnosi čekanje. Treba biti brz i precizan Ne tražim medijsku pompu, nego mi je drago da sam postigao sve što sam postigao. Bitno je da sam zadovoljan sa svojim rezultatima. Nisam išao studirati medicinu da bih liječio svoje komplekse, već da bih pomogao ljudima. Da sam htio novac, išao bih u ekonomiju – ističe u razgovoru za DuList prim. dr. sc. Ivo Martinović, ‘našijenac’ s marburškom adresom u Njemačkoj, koji je posebnu pozornost javnosti stekao u veljači 2016. g o dine, kada je u klinici za kirurgiju srca i krvnih žila u Marburgu izveo minimalno

invazivnu operaciju višestruke srčane premosnice na kucajućem srcu, prvu takvu u Njemačkoj i Sjevernoj Europi.

Primarius Martinović za DuList govori o svom poslu, izazovima s kojima se susreće, ali i o životu izvan operacijske sale.

Svaka pogreška se u kardiokirurgiji plaća glavom. Kobne su, nema ‘krpanja’, srce se odmah osvećuje

— Odrastao sam na Pilama.

Mi smo bili Pilari, ali Poštari.

Igrali bi se na igralištu gdje je danas vrtić Izviđač. Dančar sam, ali bismo išli na kupanje i u Šulića. Jednu ili dvije godine sam u Divljoj ligi bio ‘na posudbi’ u Penatura. Nakon prvih osamnaest godina u Dubrovniku, diplomirao sam i magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, potom doktorirao u Marburgu i Hrvatskoj te već četrnaest

Razgovarao/Foto Baldo Marunčić

Nakon prvih osamnaest godina u Dubrovniku, diplomirao sam i magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, potom doktorirao u Marburgu i Hrvatskoj te već četrnaest godina predavam kardiokirurgiju na Sveučilištu u Marburgu

godina predavam kardiokirurgiju na Sveučilištu u Marburgu.

Otkud Vaš interes za kirurgiju?

Izgleda da mi je to u genima. Afinitet se rodio još za vrijeme studija, jer me ta struka najviše privlačila. Nudili su mi druge specijalizacije, ali baš sam htio kirurgiju. Početkom devedesetih upisao sam magisterij i volontirao na Svetom duhu, gdje mi je prof. Anić, jedan od koordinatora za izbor specijalizacije kirurgije, obećao specijalizaciju u novoj Sveučilišnoj bolnici, koja nikad nije završena. Igrom slučaja, našao sam se u ekipi koja je igrala tenis u kojoj su bili savjetnik predsjednika Tuđmana Slaven Letica te tada freški ministar prof. Andrija Hebrang. Tad mi je Hebrang rekao da je sav novac za Sveučilišnu bolnicu otišao za Univerzijadu 1987. godine. Preporučio mi je da idem raditi u inozemstvo. Preko ljeta sam radio u Gružu i Orašcu te sam razgovarao i s tadašnjim pročelnikom kirurgije na OB Dubrovnik dr. Stijepom Bogdanovićem, koji je rekao da ni u Dubrovniku neće biti specijalizacije iz kirurgije.

Potom sam otišao u Zurich kod profesora Turine, koji je tražio volontere iz Hrvatske. Nakon mjesec dana volontiranja ponudio mi je da tamo ostanem dvije godine, ali sam našao mjesto u Njemačkoj. Tako je krenula moja velika borba. Znate kakvi su Nijemci, morate se dokazati i biti bolji od njih, dugo godina krvavo rintati, da bi vas prihvatili. Učitelji su mi govorili da treba što više učiti da bi se što manje radilo, a ja sam dugo godina radio sve više i više te uz to i učio. Uspio sam doći do statusa primariusa te šefa odjela. Zadovoljan sam, dobro mi je. Jako rijetko su stranci šefovi, ta je struka dosta ‘tvrda’.

Aktualno 17

• 18. LISTOPADA 2017.

Koliko su Vaši roditelji bili zaslužni za Vaš izbor?

Otac mi je umro od raka kad sam imao svega deset godina. Možda sam se zato i naučio sve sam rješavati i sam se boriti.

Možda me i to potaklo da pomažem ljudima. Majka Luce je ostala mlada udovica i borila se za nas djecu. A vjerujte, nitko za mene nije dignuo slušalicu i rekao ‘ovo ti je moj’. Nisam imao nikoga u Partiji, već sam odrastao u katoličkoj obitelji. Sve sam svojom mukom i radom ostvario. Pošao sam u Njemačku 1990. godine. Krv, znoj i suze uz puno posla. Držala me činjenica što sam bio mlad. Možete li zamisliti da deset godina morate raditi četiristo sati mjesečno s dežurstvima? Svaki dan je bez milosti, a morate biti apsolutno predani. Nema opuštanja, već trebate biti koncentrirani. Ipak je riječ o vrlo preciznoj i sofisticiranoj struci u kojoj ne smije biti grešaka.

Zašto kardiokirurgija?

Već u Švicarskoj sam razvio ljubav prema kardiokirurgiji, jer je to posebno fina struka. A još od mladih dana volim preciznost, urar Miho Katušić mi je dundo, možda i s tim ima veze. U pitanju je pola milimetra, malo skretanje kirurškim instrumentom znači katastrofu. Ali tijekom vremena stvorio sam moj ‘stress management’, kroz sport pronašao ventil. Istrčim se u šumi i nakon toga sam miran i skoncentriran na posao, a to je dobro i za kondiciju na operacijama. U operacijskoj dvorani uvijek morate biti gospar, odnosno gospodar situacije. Ne smije biti mjesta koleričnim ispadima i panici. O vama ovisi cijeli tim. Čim kolege i sestre primijete da niste gospodar situacije onda pacijent pati i gubi. Ruke moraju biti dobre, ali glava je najbitnija. Morate biti spremni na najgore, znati u glavi strukture procesa što se mora, a što ne smije dogoditi. Vrijeme je jako bitno jer

LJUBAV PREMA SPORTU Otišao sam u Zurich kod profesora Turine, koji je tražio volontere iz Hrvatske.

Nakon mjesec dana volontiranja ponudio mi je da tamo ostanem dvije godine, ali sam našao mjesto u Njemačkoj.

Tako je krenula moja velika borba

1962.

godine rođen je prim. dr. sc. Ivo Martinović

USPOMENA NA OCA Ford Fairlane iz Caracasa

U dvadesetim godinama XX. stoljeća, u doba emigracije, siromašni Konavljani su išli u svijet. Moj otac je s jednom skupinom otišao u Južnu Ameriku. I svi su se vratili osim njega. To su uporni geni. Najprije je živio u Argentini, gdje se zaposlio u velikoj naftnoj kompaniji Shell & Co. Tamo je ostao 32 godine te je s tom kompanijom prošao čitavu Južnu Ameriku. Posljednjih petnaest godina živio je u Venezueli, gdje je 1958. godine u Caracasu kupio tada najbolje i najskuplje auto, tirkizno-bijeli američki Ford Fairline. Uspio ga je dovesti trajektom do Genove pa preko Barija opet trajektom do Dubrovnika. I dan danas pazim na to auto, jer za mene ima veliku emocionalnu vrijednost. Ljudi su mi za njega nudili velike solde, ali nisam ni pomislio prodati ga.

Prvak bivše države u vaterpolu i tae-kwon-dou

S Jugom sam bio viceprvak Jugoslavije 1977. godine. Kupali smo se na Dančama, u koljevci Juga i vaterpola, pa nas je pokojni Đuro Kolić ‘pokupio’. Na studiju sam kasnije počeo trenirati s Mladosti, ali sam vidio da mi oduzima puno vremena. Zato sam izabrao tae-kwon-do, koji mi je oduzimao puno manje vremena. Bio sam prvak Jugoslavije, a taj sport mi je pomogao da se riješim negativne energije. Imao sam dobre učitelje, koji su me učili da je najbolja borba ona koju ne treba voditi. Očito sam imao osjećaj u čemu bih mogao uspjeti pa bi se toga uhvatio. Svakako mora postojati afinitet, ljubav.

srce ne podnosi čekanje. Treba biti brz i precizan.

Nije Vam dopuštena pogreška?

Svaka pogreška se u kardiokirurgiji plaća glavom. Kobne su, nema ‘krpanja’, srce se odmah osvećuje.

Jeste li imali iskustvo gubitka pacijenta?

Imam to iskustvo, ali sreća da je vrlo rijetko. Bilo je godina kad nisam imao gubitaka, ali uvijek toga ima. Pacijenta treba pratiti od početka do kraja, sve kontrolirati i uvijek biti na licu mjesta, bez opuštanja i uvijek otvorenih očiju.

U Njemačkoj kažu kako je povjerenje dobro, ali je kontrola još bolja. Pacijent mora bolnicu napustiti zdrav, a ne s komplikacijama. Najgore je što naša struka sad radi sa sve složenijim pacijentima. Slučajevi su sve teži, ljudi sve stariji, pogotovo njemačka populacija. Nije to kao prije dvadeset i pet godina, kad kardiologija još nije bila toliko razvijena sa stavljanjem stentova.

Danas se koronarni problemi prvo rješavaju stentovima, a imate pacijente koji ih imaju i do dvadeset. To je pacijentu ugodnije, jer ne mora na operaciju srca, ali postoje slučajevi kad takvog pacijenta više ne možete ni operirati.

Nema više mjesta ni za stent ni za ‘bypass’. Kolege sve pokušaju napraviti pa na kraju pacijenta ‘uvale’ nama da rješavamo.

Koji su novi trendovi u operaciji srca?

Cilj je da operacije budu što manje invazivne, sa što manje kirurškog reza i opterećenja sa stranim materijalom. U klasičnim metodama pacijentu morate davati lijekove koji umrtve rad srca, a kad operirate na kucajućem srcu onda ono ne gubi svoju fiziološku funkciju.

Tu su metodu započeli liječnici u Južnoj Americi 1998. godine, kada su operirali veliku seriju pacijenata na kucajućem srcu jer nisu imali novca za skupu sofisticiranu tehnologiju kao što su mašine ‘srce – pluća’, filteri, pumpe.

Potom se to proširilo i na Indiju. Tada se još radilo s velikim rezovima te

samo jedan ‘bypass’, jer je bilo rizično manipulirati sa srcem. Na srcu imamo tri glavne krvne žile, a oni su smatrali da je jedna najvažnija. Medicinski gledano to nije bila kompletna revaskularizacija miokarda, jer se radilo ono što je najlakše. Onda su na Zapadu odlučili to unaprijediti pa su američki i njemački kirurzi osmislili metodu s kojom se može operirati na kucajućem srcu, koje se može izvaditi i tako pozicionirati da se ‘bypass’ može raditi sa svih strana. Primarni cilj je da pacijent bolnicu napusti sa što manje boli. Tu sam metodu naučio kod kolege u New Yorku. Operacije koje sam obavljao tijekom prošle i ove godine, kojih sam dosad napravio preko 180, su baš takve.

S malim se rezom riješe sve tri srčane žile. Trebalo je imati koncept, koncentraciju, pacijencu, mir i samopouzdanje. Čak je moj šef bio protiv toga. Smatrao je to vrlo složenim i teškim, da se to još nitko nije usudio. A baš zato je meni to bilo zanimljivo, jer mi je najvažnije bilo da pacijent profitira. Kad je operacija uspjela šef mi je prvi čestitao, a kad smo se slikavali za medije rekao je da bi bilo u redu da i on bude na fotografiji. Iskreno sam mislio da će kod prve serije pacijenata oporavak biti nešto dulji, ali odmah se pokazalo da je to vrlo uspješna metoda. Ogromno je zadovoljstvo kad vidite da su pacijenti profitirali puno više nego što se moglo zamisliti.

Ugovorno ste vezani za kliniku u Marburgu. Radite li i po ostatku Europe i svijeta?

Radim, premda veliku većinu pacijenata iz Rusije, Kine i arapskog svijeta zovemo kod mene na kliniku. Operirao sam u Kataru, Dubaiju, Rusiji, Južnoj Americi. Svjesni smo toga da nitko nije najpametniji, da svatko može nešto naučiti ili pokazati. U kirurgiji krivulja učenja nikad ne završava. Uvijek morate biti ažurni, pratiti svjetske trendove te se truditi da dajete sve od sebe kako bi pacijenti bili zadovoljni.

Je li bilo ponuda iz drugih bolnica?

To vam je kao u nogometu. Čim se pročuje o nekom vašem uspjehu, odmah

18 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

GITARA ČEKA MIROVINU Volim zasvirati Tarregu i Villa-Lobosa

U FA Linđu sam svirao tamburicu, prim i bas prim.

I danas znam doma zasvirati gitaru, za svoju dušu.

Tarregu, Villa-Lobosa, koncertne stvari. Iako nemam puno vremena. Jednog dana kad budem u mirovini ću se posvetiti gitari. Inače, fini taktilni senzibilitet je jako dobar za moj posao.

Prim. dr. sc. Martinović u Dubrovniku se odmara uz ronjenje i lov

vas zovu šefovi drugih klinika. Zvao me je šef iz Munchena, kolega iz Berlina također. A meni je sad teško nešto mijenjati. Mijenjao sam dok sam se obrazovao. Sad mi je već dosta, a više nisam ni najmlađi. Ovo sad mi je baš kako treba.

Biste li prihvatili ponudu iz Hrvatske?

Imao sam više ponuda iz Hrvatske, ali nisam bio zadovoljan s administrativnim dijelom ponude. Volio bih doći u Hrvatsku, da vidim da su ljudi ozbiljni i imaju pravi odnos prema poslu, ali toliko dugo sam vani i ne znam kako bi to funkcioniralo.

Nedostaje li Vam Grad?

Kako ne! Zato sam ove godine i produžio odmor. U odnosu prema Marburgu, ovdje mi je Kalifornija. U Dubrovniku su mi majka i sestra, rođaci, svojta. Na mojoj klinici svi putuju na Mauricijus, Tajland, Maldive, na kraj svijeta. A mene to ne privlači. Najdraže mi je u Gradu, doma među mojima.

Gdje ste kad ste u Dubrovniku?

Pođem gliserom na otoke, volim zaroniti s podvodnom puškom, ili u Konavle u lov, baš sad počinje sezona prepelica i divljih golubova. Izbjegavam gužvu.

Dakle, ljeto iskoristite za odmor duše?

Ne možete biti koncentrirani ako niste opušteni. Sve je to dio uspjeha. Uspjeh mjerim stanjem unutarnjeg mira. Nisu bitni ni novac ni titule, već da ste svoj čovjek. Da ste svjesni što možete napraviti i da ste u to sigurni. Pritom treba biti samokritičan i iskren prema sebi.

To je jako teško, ali važno je raditi na sebi cijeli život. Morate biti spremni uložiti u sebe. Sami sebe ćete više cijeniti ako uspijete u nečemu što je jako teško.

Možete li zamisliti da deset godina morate raditi četiristo sati mjesečno s dežurstvima?

Svaki dan je bez milosti, a morate biti apsolutno predani. Nema opuštanja, već trebate biti koncentrirani.

Ipak je riječ o vrlo preciznoj i sofisticiranoj struci u kojoj ne smije biti grešaka

Odakle Vam vremena za privatno vrijeme?

Uvijek se može. Na primjer, ako imam svako drugi dan dežurstvo koje ne bude iscrpljujuće, onda se uvijek nađe ura vremena za istrčavanje. Ne treba više. Nisam od fitness centara, gdje se moram obući pa voziti auto, parkirati, izgubi se 2–3 ure. Živim blizu šume, a i klinika je u središtu šume. Tako da samo obučem tenisice, zaletim se u šumu uru vremenu i na kraju sam novi čovjek. To me rekupera, digne me, izbacim negativnu energiju.

Ponosni ste otac sina i kćeri?

Kći studira medicinu, a sin je ekonomiju završio na elitnim fakultetima u Njemačkoj i svijetu. Zaposlen je u tvrtci za poslovno savjetovanje McKinsey i drago mi je da se vratio u Zagreb.

Uspio sam ga nagovoriti. Kaže da nije pogriješio i da mu je lijepo pa je i meni toplo oko srca. Zna šest svjetskih jezika te putuje diljem svijeta. On je htio studirati medicinu, čak sam s upravom klinike uspio dogovoriti da mi asistira na operaciji. Bio je jako precizan, ima dobre prste, bez problema je mogao

HVALA UČITELJICI Profitirao od šibe

Meditirao sam, bavio se autogenim treningom, koji pomaže da se opustite, jačate samopouzdanje, riješite unutarnjih konflikta iz djetinjstva, obitelji ili posla, koji s vremenom negdje ‘sakrijete’. Rođen sam kao ljevak, ali su mi s deset godina šibali lijevu ruku da prijeđem pisati na desnu. Pokojna Jozica Režić je bila jako draga i dobra učiteljica, ali mi nije dopuštala da pišem lijevom rukom. U djetinjstvu sam to doživio kao stres, u trenucima opuštanja bih osjetio kako mi se koči desna ruka, koja je morala ‘učiti’. Danas sam zahvalan učiteljici jer mi je to pomoglo u poslu, jednako kvalitetno operiram s obje ruke.

mojim stopama. Međutim, priznao mi je da mu je prenaporno. Što mislite o tzv. odljevu mozgova, koji je aktualan već godinama? Šteta je što se to događa. Mladim ljudima nije lako jer žele nešto postići dok su u snazi, u naravi im je da žele promijeniti svijet. Vjerujte mi, da sam imao specijalizaciju iz kirurgije u Hrvatskoj ne bih sigurno napustio zemlju. Kad sam odlazio čak nisam znao ni njemački. Tek sam uzeo dva mjeseca tečaja na Goethe Institutu.

Doslovno sam krenuo od početka, tada je to bila strašna borba. Volio bih da ljudi ne odlaze, da ih se što više vrati u Hrvatsku, jer ćemo uvijek imati svoje prednosti i potencijale, koje jednog dana samo mladi ljudi mogu iskoristiti. Nije sve u novcu. Ne treba ići vani raditi zbog par tisuća eura, jer će to potrošiti na neku glupost koja ih neće usrećiti. Neko bolje auto ili barku, a izgubit će živce od posla i stresa. U Hrvatskoj se s malo truda i pameti može lijepo raditi i živjeti. Na kraju krajeva, sve je globalizirano i ne mora se uvijek ići vanka radi posla. Čak ni liječnici u Njemačkoj ne zarađuju kao nekad. To je fama. Čim su u struku ušli ekonomisti i menadžeri, koji od zdravstva žele napraviti posao, oni pobiru vrhnje. Svaki euro se treba opravdati, a stalno se provode kontrole procesa, cijene, kvalitete i troškova.

Kako bi naš narod reagirao kad bi taj pristup primijenili kod nas?

Sigurno bi bilo dosta otpora i to razumijem jer je teško nešto promijeniti preko noći. Premda vjerujem da kod nas ima puno kvalitetnih ljudi koji bi vani uspjeli kao što sam ja. Sredina vas dosta digne. Kad vidite da je sramota sjediti i ne raditi ništa onda se morate aktivirati. Konkurencija oživljava posao. U Hrvatskoj postoje duge liste čekanja za operacije, a u Njemačkoj u krugu sto kilometara od klinike Marburg imate njih još šest i sve se bore za pacijente. Konkurencija je toliko jaka da morate stalno napredovati i biti bolji od drugih kako biste privukli pacijente. Onda klinika stručno i financijski napreduje, a pacijenti profitiraju.

Aktualno 19

• 18. LISTOPADA 2017.

DONOSIMO PODATKE O KONTROLAMA HZZO-A

Bolujemo li previše?

U prosincu 2016. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno je provedeno 70 sveobuhvatnih kontrola bolovanja, dok je na području Grada Dubrovnika provedeno 26 sveobuhvatnih kontrola bolovanja

U prvom polugodištu 2017. godine provedeno je ukupno pet kontrola bolovanja, od čega dvije sveobuhvatne te tri kontrole na zahtjev poslodavca. Utvrđena su četiri uredna nalaza te je izrečena jedna opomena. U dvije sveobuhvatne kontrole pregledano je osam osiguranika te su zaključena dva bolovanja (25 posto) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje već godinu dana provodi pojačane kontrole svojih ugovornih subjekata, provjeravajući izvršenje ugovornih obveza, zbog nezadovoljavajućeg kretanja stope bolovanja. Pritom su kontrolori HZZO-a u prvom polugodištu 2017. godine u odnosu na isto razdoblje 2016. godine pregledali šest puta više osiguranika, a organiziran je i rad povjerenstava za izvanrednu kontrolu bolovanja.

Kontrolori HZZO-a su na razini države proveli kontrolu bolovanja u 2645 ordinacija opće/obiteljske medicine i pritom pregledali 5212 osiguranika te zaključili 1401 bolovanje ili 27 posto kontroliranih bolovanja.

Posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja koja su započela s radom krajem svibnja 2017. godine, samo do

Piše Baldo Marunčić Foto Shutterstock Images LLC

U prvom polugodištu 2017. godine u odnosu na isto razdoblje lani broj dana bolovanja u Republici Hrvatskoj bio je veći za 500 046 dana, a broj dnevno bolesnih za 3529

kraja lipnja pregledala su 153 osiguranika i zaključila 55 bolovanja ili 36 posto kontroliranih bolovanja!

Na području Dubrovačko-neretvanske županije takve sveobuhvatne kontrole bolovanja organizirane su u prosincu 2016. godine, dok su u 2017. godini na području Dubrovačko-neretvanske županije organizirane djelomične kontrole povezane s traženjem pojedinih poslodavaca za kontrolom bolovanja njihovih radnika.

Tako iz podataka HZZO-a možemo saznati kako je u prosincu 2016. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno provedeno 70 sveobuhvatnih kontrola bolovanja, dok je na području Grada Dubrovnika provedeno 26 sveobuhvatnih kontrola bolovanja. Što se tiče Grada Dubrovnika, utvrđeno je 20 urednih nalaza,

a izrečeno je šest opomena. Također, zaključeno je 12 bolovanja, što je 24 posto ukupno pregledanih osiguranika.

U prvom polugodištu 2017. godine na području Grada Dubrovnika provedeno je ukupno pet kontrola bolovanja, od čega dvije sveobuhvatne kontrole bolovanja i tri kontrole na zahtjev poslodavca. Utvrđena su četiri uredna nalaza te je izrečena jedna opomena.

U dvije sveobuhvatne kontrole pregledano je osam osiguranika te su zaključena dva bolovanja (25 posto).

Inače, na razini Republike Hrvatske HZZO je u prvom polugodištu 2017. godine proveo ukupno 3696 kontrola svojih ugovornih subjekata, provjeravajući izvršavanje ugovornih obveza.

Tako u 2852 kontrole ili 77 posto provedenih kontrola nisu utvrđene nepravilnosti, dok je u 844 kontrole, odnosno u 23 posto provedenih kontrola, utvrđeno kršenje ugovornih obveza. Zbog toga je izrečeno 440 opomena, 335 opomena s naplatom štete, 44 opomene s novčanom kaznom, 15 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete i osam opomena pred raskid ugovora, a pokrenuta su i dva postupka za raskid ugovora.

Inače, ostvarena stopa bolovanja u Republici Hrvatskoj izračunava se omjerom broja dana izostanaka, broja zaposlenih i kalendarskih dana, tj. dobiva se kad se ukupni broj dana izostanaka pomnožen sa 100 podijeli s umnoškom trenutnog broja aktivnih osiguranika i razlike broja kalendarskih dana i broja nedjelja u promatranom mjesecu. Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u prvom polugodištu 2017. godine iznosila je 3,36; (na teret poslodavca 1,59; a na teret HZZO-a 1,77).

Kad je riječ o utvrđenoj stopi bolovanja na području Područne službe Dubrovnik, uvidom u podatke HZZO-a utvrđeno je da je ona za prvih šest mjeseci 2017. i 2016. godine bila ista i iznosila 2,40 (na teret poslodavca 1,29, a na teret HZZO-a 1,12 u prvih šest mjeseci 2017, dok je u prvih šest mjeseci 2016. na teret poslodavca bila 1,23, a na teret HZZO-a 1,17).

U prvom polugodištu 2017. godine u odnosu na isto razdoblje lani broj dana bolovanja u Republici Hrvatskoj bio je veći za 500 046 dana, a broj dnevno bolesnih za 3529.

20 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

UPOZNAJTE KUHARA ZVONIMIRA LUBURIĆA

U Michelinovim restoranima naučio sam razmišljati izvan okvira kulinarstva Potrebno je razmišljati gdje je restoran i što ga okružuje. Jednostavna jela, ali opet posebna. Moraju imati nešto u sebi, kad netko dođe ovdje da izrazi oduševljenje. Kad gost pojede jelo, da ga zapamti i - vrati se Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Zvonimir Luburić glavni je šef kuhinje u novootvorenom kompleksu Sunset Beach Dubrovnik koji se sastoji od restorana Tramonto i Kantenari te slastičarne Madeleine. Sve što se radi, mora proći ‘kroz njegove ruke’. Iako ima dvadeset pet godina, iza sebe ima veliko iskustvo u kulinarskom svijetu.

Naime, radio je u dva restorana koji imaju Michelinove zvjezdice. Za njega je to, kako kaže, bio ‘ogroman vjetar u leđa’. Kao svoje velike uzore i ‘krivce’ za razvitak ljubavi prema kuhinji navodi majku i baku. U razgovoru za DuList otkrio nam je među ostalim kako je krenuo njegov put prema vrhu te što smatra najbitnijim u pripremi jela.

Rad u svjetskim restoranima

Treba uložiti puno vremena i mašte kako bi jelo ‘ispalo’ posebno i zanimljivo

Nakon što je završio srednju Turističku i ugostiteljsku školu Dubrovnik za kuhara, Luburić je shvatio kako za njega ‘to nije bilo dovoljno’ te je odlučio nastaviti graditi karijeru u inozemstvu.

— Ostati ovdje, meni je jednostavno bilo nelogično te se rad u inozemstvu ispostavilo kao najbolje rješenje. U Hrvatskoj sam radio u restoranu Gilsu godinu dana, nakon toga u Hotelu Esplanada te u restoranu 360.

Radeći šest mjeseci odnosno sezonu,

Aktualno 21

• 18. LISTOPADA 2017.

shvatio sam kako je to kratko razdoblju za nešto naučiti. Jednostavno nije dovoljno – rekao je Luburić koji je nadalje istaknuo kako je ‘pokupio’ ogromno znanje kroz rad s vrhunskim kuharima u restoranima s Michelinovim zvjezdicama.

— Radio sam u dva restorana koja imaju Michelinove zvjezdice. Prvi od njih je Da Vittorio, restoran s dugogodišnjom tradicijom, a koji ima čak tri Michelinove zvjezdice. Radio sam uz bok s kuharskim dvojcem, braćom Cerea. Najviše od svega sam se začudio što im je hrana izrazito jednostavna.

U te se restorane ne ide samo jesti. To možemo nazvati jednim cjelokupnim iskustvom – od posluge do ambijenta.

Poseban je osjećaj! A što se tiče osobnog iskustva i karijere, mogu reći kako sam dosta toga vidio i naučio. Naučio sam bolje razmišljati o hrani. To je bio ogroman ‘vjetar u leđa’. Došao sam tamo s dvadeset godina, a kad sam se vratio dosta ljudi mojeg godišta nisu imali percepciju o tomu. Nitko ne razmišlja o hrani izvan okvira kulinarstva, nego je sve kod nas ‘treba odraditi posao’ – rekao je i dodao kako je iza toga radio u restoranu The Jane u Antwerpenu.

— To je izrazito moderan restoran koji se nalazi u jednoj maloj crkvi.

Poseban restoran s posebnom energijom. Surađivao sam s dva vrhunska kuhara, Sergiom Hermanom i Nickom Briloom. Stvarno imponira dobiti posao uz takve ljude i učiti od njih. Najvažnije što sam tamo naučio jest ‘tjerati’ samog sebe na bolje. Radili smo i po dvadeset sati dnevno – bez pauze. Ali nije bio problem! Moram proznati kako su Herman i Brill, koliko god bilo teško raditi, usadili u mene volju i želju za višim, boljim i jačim.

Nebitno hoćeš li ili nećeš uspjeti. Bitno je svaki dan sebe sve više ‘gurati’ - istaknuo je Luburić.

Kvaliteta na prvom mjestu

Kad smo ga pitali što smatra najbitnijim u pripremi nekog jela, naglasio je kako je ‘potrebno dosta vremena’.

— Treba uložiti puno vremena i mašte kako bi jelo ‘ispalo’ posebno i zanimljivo. Primjerice, ne mogu kamenicu dati – samu, mora imati nešto što će ju naglasiti i ‘dati joj snagu’. Ako to ne napravim, kao da nisam ništa napravio. Treba o dosta toga razmisliti, što s čim ide, kako to prezentirati. Ako je opet prekomplicirano, ne valja. Cilj je da se svako jelo prilagodi okolini, u ovom slučaju plaži. Tako da, potrebno je razmišljati gdje je restoran i što ga okružuje. Jednostavna jela, ali opet ponavljam - posebna. Moraju imati nešto u

Želim biti drukčiji i sebe unaprijediti koliko god mogu, ali i prenijeti to sve na moje kolege

Zvonimir Luburić radio je u svjetskim restoranima s Michelinovim zvijezdicama

sebi, kad netko dođe ovdje da izrazi oduševljenje. Kad gost pojede jelo, da ga zapamti i - vrati se Na kraju krajeva i da ljudi fotografiraju jela prije nego što ga ‘taknu’ kako bi se pohvalili na društvenim mrežama – naglasio je Luburić.

Isto tako je naglasio kako mu je u pripremi jela bitno koristititi sveže namirnice i svježe začinsko bilje od timjana, ruzmarina, kadulje do estragona...

— Svojom svježinom pojačavaju okus jela. Na kamenicu stavljamo klicu korijandera sa svim ostalim dodacima, čime se dobije ‘eksplozija okusa’.

Klice nisu samo kako bi se stavile na tanjur. Treba znati ukomponirati sve.

I naravno uvijek svježe namirnice.

Treba se posvetiti svemu što radimo i nastojati da to bude odličan proizvod – kazao je Luburić i dodao kako mu je u kuhinji najbitnije da svim ljudima ‘bude drago što rade ovaj posao’.

— Kad vlada dobra energija u kuhinji, onda možemo samo napredovati i raditi stalno n ove s t va r i razvijati nove ideje. To mi je jako bitno i sretan sam s cijelim

timom. Kvaliteta nam je na prvom mjestu, da je sve svježe i da su okusi kakvi trebaju biti – rekao je Luburić, a pitali smo i koje bi jelo preporučio domaćima te stranim gostima.

— Što se mene tiče, preporučio bih svako jelo i domaćima i stranima gostima. Ali ako bismo sagledali koja se jela ponavljaju, zbog čega se ljudi vraćaju ili su čuli nešto dobro o tim jelima, zasigurno su tartar biftek, crni tonareli s kozicama i šparogama, burger ‘Sunset’ definitvno, ali i kamenice, selekcija narezaka koje nudimo, salata plodova mora koju su gosti stvarno zavoljeli. U konačnici, svima se sve sviđa – naglasio je Luburić te na samom kraju dodao što preporuča mladim ljudima koji tek počinju s radom u kulinarstvu.

— Prije svega, mladim kuharima bih preporučio odlazak u inozemstvo, ako su u mogućnosti. Ako ne mogu ići vani, neka idu u restorane u kojima se može najviše naučiti. Neka ne idu za novcima, već za znanjem.

Dovoljno je poći na dvije ili tri godine kako bi vidjeli i naučili nešto drukčije. Osobno, želim biti drukčiji i sebe unaprijediti koliko god mogu, ali i prenijeti to sve na moje kolege. Jer na taj način svi dobivamo – zaključio je Luburić.

22 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

Poskupljuje ‘sve živo’, što o tome misle naši sugrađani? ČEKA LI NAS DUGA ZIMA

Čini se kako je baš to bila najčešća tema naše ovotjedne ankete, a dvoje sugovornika obećalo nam je kako će u njih na placi ostati iste cijene

Cijena kilograma masla doseže skoro 90 kuna. To će se najviše osjetiti za vrijeme blagdana, kad krenu delicije za božićni stol. Tu je i poskupljenje struje...

Piše Andrea Gjaja / Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Čeka nas duga zima, sudeći po najavama u posljednjih nekoliko mjeseci, tjedana, dana... Poskupit će voda, voće, povrće, odvoz smeća, pa čak i maslo

za kolače. Mnogi građani uopće nisu svjesni što nas očekuje, a tek kad ih se krene ‘lupat’ po džepu... Ono čega su ljudi najmanje svjesni je ono što će

nam najprije stići – Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja određuje da se komunalni otpad mora prikupljati odvojeno i naplaćivati po količini stupa na snagu 1. studenog te ovisno od grada do grada i poskupljuje.

Tu je i poskupljenje struje, a naknada za obnovljive izvore energije koja je dio računa za struju skočila je s 3 i nešto

Aktualno 23

• 18. LISTOPADA 2017.

VAŠE MIŠLJENJE Pitali smo Dubrovčane o poskupljenjima cijena ZVJEZDANA PIJEVIĆ, UMIROVLJENICA

Tko zna što mlade čeka Ionako se ne prave k’o prije kolači, svaku nedjelju, pa će se moći ‘stegnuti’. No, iskreno, ova poskupljenja su sve veća i trebali bismo se zabrinuti, pogotovo mladi. Tko zna što njih čeka.

Od struje vode, namirnica, sve pomalo ide gore...

ANE RUSO, UMIROVLJENICA

U nas nema poskupljenja U nas mislim nema poskupljenja, pogotovo ne u mene na placi. Moglo bi bit' manje kolača, a što se mene tiče može ih ne bit' nikako, ionako su nezdravi. Više vam volim zeleni a ako i to poskupi ne znam – srećom imam svoje!

Hoće li se građani odreći slatkih zalogaja? Pa, sudeći po našoj anketi – zapravo i da! lipa na čak 10,5 lipa – po kilovat satu!

Jednostavnije rečeno, računi su nam narasli za oko 20 kuna mjesečno, a kako će to izgledati tek imamo osjetiti u hladnijim mjesecima koji nam stižu...

Raste cijena verdure

No, prije toga, valja napomenuti i to kako poskupljuju namirnice, osobito voće i povrće. Čini se kako je baš to bila najčešća tema naše ovotjedne ankete, a dvoje sugovornika obećalo nam je kako će u njih na placi ostati iste cijene. No, prije toga, vrijedi napomenuti uzrok povećanja cijena verdure, a to su brojne elementarne nepogode koje su utjecale na poljoprivredne urode – od suše do tuča, ove godine poljoprivredu je ‘zakačilo’ puno toga. Prema najavama, povrće i voće moglo bi narasti i nevjerojatnih sto posto. Na porast cijena poljoprivrednih proizvoda utjecalo je i već spomenuto poskupljenje struje, a najviše se odnosi na povrtlare koji moraju grijati zatvorene prostore.

Osim, nazovimo ih, osnovnih namirnica, tu su i one o kojima ne razmišljamo previše dok ne ‘pojačamo’ njihovo korištenje – naravno, na pamet nam odmah dolazi maslo, koje je bilo zvijezda medijskih napisa tijekom proteklih tjedana zbog nevjerojatnog skoka njegove cijene. Naime, cijena kilograma ove namirnice doseže skoro 90 kuna. To će se najviše osjetiti za vrijeme blagdana, kad krenu delicije za božićni stol... Hoće li se građani odreći slatkih zalogaja? Pa, sudeći po našoj anketi – zapravo i da! Što općenito građani misle o poskupljenjima, provjerili smo u anketi.

FRANICA SEKA ORLANDINI, UMIROVLJENICA

U svemu su izgubili busolu!

Kolače ne pravim jer sam sama pa nema veze za maslo i poskupljenje. No što se tiče poskupljenja, sve su besramno digli pa će bit dobro da itko išta napravi. Nije to više u lipu, dvije, nego samo dižu, dižu cijene. Pogledaš vrećicu, ode sto kuna, a ne znaš što si uzeo. Besramno, u svemu su izgubili busolu! Ništa što je previše ne valja!

NIKO KLEČAK, UMIROVLJENIK

Ne dira me poskupljenje masla U mene će na placi ostati iste cijene, ne brinite (smijeh). Ide pomalo, a da vam kažem iskreno, nisam vidio da će poskupiti struja. Ne pečem kolače za Božić pa me ni poskupljenje masla ne dira previše...

KRISTINA MIROŠEVIĆ, GRAFIČKA I PRODUKT DIZAJNERICA

Moglo bi biti sve gore i gore Srećom, poskupljenja takvog tipa me se trenutno ne tiču puno, ali uskoro hoće. Općenito, ljudima bi moglo biti sve gore i gore zbog toga jer poskupljuju one male, svakodnevne, bitne stvari – namirnice, struja...

24 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

Nećemo izmišljati toplu vodu, ali može se više nego prije UZ DAN OPĆINE RAZGOVOR S NAČELNIKOM KONAVALA BOŽOM LASIĆEM

Škola u Cavtatu je u derutnom stanju i od toga nitko ne bježi niti želimo pobjeći. Ona je trebala biti obnovljena odavno, no to je projekt ogromne vrijednosti i nije lako zatvoriti financijsku konstrukciju Razgovarala Andrea Falkoni Račić

Općina Konavle 21. listopada obilježava svoj dan, ali i 25. obljetnicu oslobađanja. Prilika je to za razgovor s konavoskim načelnikom Božom Lasićem. Za ovaj broj DuLista s Lasićem smo ‘protresli’ početak njegovog načelničkog mandata, ali i brojne teme važne za ovu najjužniju hrvatsku općinu.

bivšim načelnikom Lukom Kordom s kojim ste dugo surađivali?

S bivšim načelnikom Kordom sam korektno surađivao dok smo radili skupa. Osobno cijenim njegov radi i doprinos u obnovi i izgradnji općine, što sam nebrojeno puta istaknuo.

Nikada ništa ružno o njemu nisam rekao i tako će i u buduće ostati.

Što je obilježilo prva četiri i pol mjeseca vašeg mandata na čelu Općine Konavle?

Razdoblje otkad su mi Konavljani dali povjerenje da vodim Općinu u sljedeće četiri godine obilježila su tri jako važna projekta. To je završetak radova na ulazu u Cavtat, projekt za koji smo više od četiri godine rješavali dokumentaciju i konačno ga u potpunosti zgotovili u lipnju. Nadalje tu je potpisivanje ugovora za kanalizacijski sustav Gruda vrijedan više od 12 milijuna kuna, rješavanje problema oko dobivanja građevne dozvole za izgradnju kanalizacije u Moluntu, a uskoro slijedi potpisivanje ugovora o sufinanciranju izgradnje kanalizacije za Molunat, što je za to mjesto od izuzetnog značaja.

Veseli me neizmjerno činjenica da su nedavno počeli radovi na izgradnji dvadeset milijuna kuna vrijednog ulaza prema Cavtatu s magistrale.

S obzirom na to da ste protekle četiri godine obnašali dužnost zamjenika načelnika, koliko se Vaš posao promijenio?

U istu ruku i nimalo i puno. Nimalo u smislu da sam svakako operativno vodio Općinu davno prije nego sam formalno postao načelnik, a puno u smislu da sada konačno imam mogućnost birati svoje suradnike i provesti u djelo ideje i zamisli koje odavno imam.

Nećemo izmišljati toplu vodu, ali može se više nego prije, na koncu konaca za to sam i dobio mandat.

U kakvim ste odnosima ostali s

Konačno imam mogućnost birati svoje suradnike i provesti u djelo ideje i zamisli koje odavno imam

Na prvoj sjednici Općinskog vijeća najavili ste uvođenje reda na javne površine, na koji način to mislite provesti?

S obzirom na to da su izbori bili krajem svibnja i početkom lipnja, za ovu sezonu nekako je sve bilo stihijski u smislu ugostitelja. Nažalost, zbog svima dobro znanih okolnosti, priprema sezone nije odrađena na vrijeme i kako treba. To je rezultiralo stolovima na cesti, pa čak i na rivi, praktički ne možete živjeti više od onih sendvič reklama i kao što sam i najavio

za sljedeću godinu to ćemo definitivno ukinuti. Ne možeš uzeti cijelu ruku kada ti netko pruži prst, a dio naših sumještana napravio je upravo to.

Sljedeću sezonu pravila će biti jasna, a onaj tko ih se ne bude držao... Pa vjerujem da svi znaju kako jedinice lokalne samouprave upravljaju javnim površinama ispred tih objekata. Žele li stolove i nastaviti dobro zarađivati moraju pokazati malo poštovanja.

I u Cavtatu se tijekom sezone, jednako kao i u Dubrovniku, pojavio problem s nepropisnim ‘odlaganjem’ masnoća iz ugostiteljskih objekata što je izazvalo izljev kanalizacije u more. Najavili ste stroge mjere kontrole, što se do danas poduzelo?

Izljev kanalizacije izazvan je problemima radi nakupljanja masnoće.

To je relativno brzo riješeno, no sramota je da se uopće dogodilo. Mi smo odmah po saznanju obavijestili širu javnost putem naše službene stranice i naših profila na društvenim mrežama i odmah se krenulo u sanaciju. Također odmah po onečišćenju se pristupilo intenzivnijem testiranju, ali i u razdoblju od nekoliko tjedana nakon prestanka onečišćenja kako bi bili potpuno sigurni da se takvo nešto neće ponoviti.

Nastavno na to poslan je dopis svim restaurantima i ugostiteljskim objektima s kuhinjom u kojima ih se podsjeća na zakonsku obvezu ugradnje mastolova. Općina Konavle kontrolira

Aktualno 25

• 18. LISTOPADA 2017.

te objekte, a u slučaju utvrđivanja nepostojanja mastolova ili neispravnosti istih vlasnik objekta će biti sankcioniran. Osim toga, svi vlasnici objekata koji nemaju potpisan ugovor s ovlaštenim tvrtkama za održavanje mastolova neće moći potpisati novi ugovor o najmu javnih površina.

Općinsko vijeće donijelo je zaključak o raskidanju ugovora s Hrvatskim telekomom, što to konkretno znači za Konavle i koja je u svemu tome uloga odvjetnice Katje Jajaš s kojom je potpisan ugovor o zastupanju?

Konkretno to za Općinu znači mogućnost ostvarivanja nekoliko milijuna kuna više u proračun. Oni su za svoju infrastrukturu koristili naše ceste i javne površine, a iznos za to je bio minijaturan u odnosu na vremensko razdoblje na koje je potpisan ugovor.

Uloga odvjetničkog ureda kojeg spominjete je da taj spor uspješno provede za nas. Oni su se specijalizirali baš za takve slučajeve i vjerujemo da ćemo na koncu iz cijele priče izaći s više novca u proračunu. To je novac koji ne treba ići HT-u nego Konavljanima.

Najavljeno je kako će općina tražiti premještanje trase brze ceste i plinovoda jer postojeća nije prihvatljiva za Konavle. Koja je trasa prihvatljiva?

O trasi brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik raspravlja se već godina. To je projekt od nekoliko stotina milijuna kuna, a počeo se raditi od repa, umjesto glave. Od samog početka i mi i predstavnici Općine Župa dubrovačka govorili smo kako je trasa promašena. Nedavno smo na sastanku u Županiji razgovarali o izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana i pismenim putem ćemo zatražiti izmještanje dijela trasa jer su ove predložene zaista loše rješenje za Konavle. Trasa brze ceste devastira cijeli prostor. Zadnje primjedbe koje su nam prenesene bile su da će područje kojim bi trebala prolaziti iscrtati kao zonu u istraživanju, ali nama je i to neprihvatljivo i tražimo da se i to skine. Nije tu samo pitanje brze ceste već i plinovoda. On je kroz Župu ucrtan morem. Jedna od točaka dnevnog reda na sjednici Općinskog vijeća bit će i rasprava o trasi brze ceste i plinovoda kako bi osnažili naše zahtjeve.

U travnju ove godine mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama u vašoj općini, je li napravljena procjena štete i jesu li građani obeštećeni? Šteta koja je nastala na nasadima

loze, ali i drugim kulturama je velika.

Odmah sam taj dan reagirao i rekao kako te ljude moramo obeštetiti. Šteta je evidentirana, no ona nažalost značajno prelazi naše mogućnosti u sanaciji iste, te ćemo tu trebati i pomoć države. Ovih dana dolazi i ministar Tolušić i mislim kako je to jedna od tema o kojoj moramo razgovarati.

Bojim se kako klimatske promjene značajno moraju mijenjati naš odnos prema poljoprivrednom proizvodnji i odnosu prema prirodi.

Na koji će se način zatvoriti financijska konstrukcija za izgradnju nove škole i vrtića i u kojoj je fazi cijeli projekt? Škola u Cavtatu je u derutnom stanju i od toga nitko ne bježi niti želimo pobjeći. Ona je trebala biti obnovljena odavno, no morate razumjeti da je to projekt ogromne vrijednosti i nije lako zatvoriti financijsku konstrukciju. Imali smo niz sastanaka kako u Zagrebu tako i u Županiji na tu temu i očekujemo pomoć države jer je tu riječ o projektu vrijednosti 30–40 milijuna kuna. Za Općinu Konavle to je apsolutno nedostižno. Naše projekcije tog projekta odavno su predviđale njegov završetak, no novac je uvijek problem. Zahvaljujući, usudit ću se reći, glupoj greški tadašnje Kukuriku Vlade škole se nisu mogle kandidirati za obnovu iz fondova E U, a ako je postojao objekt koji je mogao izvući ta sredstva to je škola u Cavtatu.

Europska sredstva su nešto što smo svi skupa sramotno malo koristili

Sada smo u situaciji da se moramo snaći najbolje što znamo i smišljamo rješenje koje će u konačnici biti najbezbolnije kako za djecu tako i za roditelje. Ta djeca moraju negdje provesti tu školsku godinu dok se zgrada gradi i više i vrapci na grani pjevaju kako smo imali namjeru graditi novu školu na alternativnoj lokaciji u blizini postojeće škole, ali je došlo do određenih problema s ostalim suvlasnicima zemljišta. Definitivno je kako ćemo teško uspjeti bez pomoći države.

Nadam se kako ćemo ipak pronaći sredstva, imam nekih naznaka i konkretnih rješenja, ali o tome uskoro.

Zbog čega ste ustrojili novi upravni odjel i koja je njegova glavna zadaća? Je li riječ o novom zapošljavanju?

Novi Upravni odjel zapravo kasni i to debelo. Svaka ozbiljnija jedinica lokalne samouprave ima takav odjel jer su europska sredstva nešto što smo svi skupa sramotno malo koristili. Usudit ću se reći kako smo mi kao jedinica lokalne samouprave i povukli osjetna sredstva, pa tako imamo projekt kanalizacije od Zvekovice do Mećajca, revitalizaciju Ćira itd., a kandidiramo projekt vrtića na Grudi na financiranje iz fondova.

Ne možeš uzeti cijelu ruku kada ti netko pruži prst, a dio naših sumještana napravio je upravo to

26 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

Županija ŽUPAN U BRUXELLESU

‘Za kohezijsku politiku ne postoji alternativa’

Kohezijska politika mora opstati i treba ju dalje razvijati ŽUPANIJA U sklopu Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, u kojem je sudjelovao župan Dobroslavić sa suradnicima, službeno je predstavljen Savez za koheziju, koalicija onih koji smatraju da kohezijska politika EU mora ostati jedan od stupova budućnosti Unije. Savez, koji su osnovala vodeća europska udruženja gradova i regija i Europski odbor regija, poziva na to da se u okviru proračuna EU-a nakon 2020. godine kohezijska politika učini snažnijom, učinkovitijom, prepoznatljivom i dostupnom svim regijama EU-a. Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je kohezijska politika temeljna politika EU. — Bez nje Europska unija ne bi ostvarila svoj puni smisao. Unatoč poteškoćama u provođenju, kohezijska politika mora opstati, treba ju dalje razvijati, ali ona nema alternativu. Stoga je Savez za koheziju dobrodošla inicijativa, još jedan snažan glas za kohezijsku politiku – rekao je Dobroslavić.

Također, u okviru Europskog tjedna regija i gradova predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz održao je na plenarnom zasjedanju prvi govor o stanju Europske unije sa stajališta regija i gradova, a među temama su bili i izazovi s kojima će se u predstojećim godinama suočavati lokalne i regionalne vlasti u područjima kao što su migracije, zapošljavanje i rast, klimatske promjene, socijalna i teritorijalna kohezija i pokretanje Europske platforme za širokopojasnu mrežu.

Inače, na 15. Europskom tjednu regija i gradova okupilo se više od pet tisuća predstavnika lokalnih vlasti, stručnjaka i aktera u području regionalne politike Europske unije.

FORUM REGIJA Zamjenica župana Žaklina Marević sudjelovala je u poljskom gradu Torunu na VI. Forumu poljskih i hrvatskih regija na kojem se raspravljalo o važnosti uključivanja

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

NEMA VIŠE ŠUMOVA U KOMUNIKACIJI

Dubrovčanim Župljanima grobnice 20

Franković istaknuo je kako su komunikacijski problemi, koji su postojali u prošlosti, uspješno riješeni izrazivši zadovoljstvo napretkom radova

U sklopu Europskog tjedna regija i gradova predstavljen je Savez za koheziju

ŽUPA DUBROVAČKA Dubrovčani i Župljani novo groblje na Dupcu trebali bi dobiti sredinom 2021. godine ako ne bude nepredviđenih poteškoća s projektom. Rečeno je to proteklog tjedna tijekom obilaska radova na budućem groblju, a obišao ih je gradonačelnik Mato Franković sa zamjenicom Orlandom Tokić u pratnji direktora Groblja Dubac Đura Lonze i načelnika Silvija Nardellija.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako su komunikacijski problemi, koji su postojali u prošlosti, uspješno riješeni izrazivši zadovoljstvo napretkom radova.

— Radi se o velikom projektu i ne

očekujemo da će on biti gotov za par mjeseci jer to nije realno. Međutim, njime se rješava veliki problem i Grada Dubrovnika i Općine Župe dubrovačke. Poznato je da cijena grobnica na području grada doseže i preko 20 tisuća eura i stoga će ovdje naši sugrađani u roku od nekoliko godina moći pronaći ukopno mjesto za prihvatljivu cijenu – rekao je Franković dodavši kako je prošle srijede uplaćen iznos od 2,7 milijuna kuna, a isplate će se vršiti i ubuduće sukladno preuzetim obvezama. Rekao je i kako su sve izmjene projekta opravdane i usuglašene. Župski načelnik Silvio Nardelli prilikom obilaska gradilišta rekao je kako

Aktualno 27

• 18. LISTOPADA 2017. hrvatskih prometnih pravaca u europske, ali i važnosti javno-privatnog partnerstva poglavito u svjetlu sve većeg broja poljskih turista u Republici Hrvatskoj.

ma i

OPĆINA KONAVLE POZIVA VAS NA SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA OPĆINE KONAVLE I 25. GODIŠNJICE OSLOBAĐANJA

PROGRAM 18. listopada 2017. / srijeda CAVTAT – Riva 15,30 sati – uplovljavanje broda ‘Karaka’ s pripadnicima policijske udruge branitelja ‘PU Dubrovnik’91’, druženje s građanima

021.

Početak gradnje objekata i samih grobnica očekuje se 2019. godine

Pristupna cesta groblja će se na magistralu spajati na semaforiziranom raskrižju

19. listopada 2017. / četvrtak / CAVTAT 19,00 sati – DOM KULTURE CAVTAT otvaranje izložbe ratnih fotografija autora Toma Žanetića

trenutno na Dupcu postoje tri projekta.

— Radi se na južnom potpornom zidu i gabionskim potpornim zidovima unutar obuhvata Groblja, kojima se praktično stvaraju platoi na kojima će biti grobna mjesta. Značajna investicija je i izgradnja pristupne ceste koja je u najvećoj mjeri gotova – rekao je Nardelli dodavši kako od Hrvatskih cesta očekuje semaforizaciju raskrižja, odnosno na spoju pristupne ceste i magistrale budući da na tom izlazu već i danas postoji potreba za semaforima.

Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza rekao je kako se do kraja godine očekuju izmjene Detaljnog plana uređenja čime će se stvoriti preduvjeti za ishođenje lokacijske dozvole za cijeli obuhvat.

Početak gradnje objekata i samih grobnica očekuje se 2019. godine sve kako bi se sredinom 2021. groblje konačno stavilo u funkciju.

Inače, sporazum između Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka o zajedničkoj gradnji groblja na Dupcu potpisan je prije deset godina.

20. listopada 2017. / petak / CAVTAT 10,00 sati – Trg dr. Franje Tuđmana Tehnički zbor oružanih snaga Republike Hrvatske 17,00 sati mimohod sudionika / cavtatske mažoretkinje, cavtatska glazba, veterani domovinskog rata i drugi sudionici / 17,30 sati – postrojavanje sudionika na trgu dr. Franje Tuđmana polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz bistu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 18,20 sati – obilazak izložbe ratnih fotografija i okrugli stol sudionika oslobodilačke operacije u Domu kulture Cavtat 21. listopada 2017. / subota / ČILIPI 09,00 sati – polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika ‘Konavoska mati’ VOJSKI DO 10,00 sati – polaganje vijenaca i paljenje svijeća uz spomenik hrvatskom vitezu Matu Golubiću STRAVČA – Župna crkva sv. Jurja 11,00 sati – sv. Misa za poginule hrvatske branitelje DUBRAVKA – sv. Barbara 15,00 sati – polaganje cvijeća i paljenje svijeća kod križa i crkvice sv.

Barbare u Dubravci GRUDA 16,30 sati – polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz bistu generala Janka Bobetka 17,00 sati – svečana sjednica Općinskog vijeća općine Konavle – sportska dvorana OŠ Gruda 22. listopada 2017. / nedjelja / PRIDVORJE – Franjevački samostan sv. Vlaha 18,00 sati – otvaranje izložbe u odjelu za arheologiju i spomenički baštinu Konavle

DOBRO NAM DOŠLI!

Čestitamo Dan Općine i 25. obljetnicu oslobađanja općine Konavle Općinski načelnik Božo Lasić i predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović

28 Aktualno

18. LISTOPADA 2017. •

Crna kronika AKO ZNATE BILO ŠTO, NAZOVITE 112!

I dalje se traga za Ivicom Blekom

I dalje traje potraga za nestalim Ivicom Blekom iz Lovišta koji je posljednji put viđen protekli ponedjeljak navečer u blizini obiteljske kuće.

Kako ističu na Facebooku pripadnici HGSS-a Stanice Orebić, prva dva dana potrage temeljito je više puta pročešljan teren oko cijelog Lovišta, a u četvrtak je akcija prema planu bila proširena van naselja.

‘Tako je ponovno pretraženo područje Gornje i Donje Nakovane u kojem ima dosta napuštenih kuća, te teren oko loviške lanterne na krajnjem rtu poluotoka Pelješca. Pretraženo je ciljano i više lokacija u okolici za koje se je pretpostavljalo da kriju rješenje misterioznog nestanka mještanina Lovišta, ali bez ikakvog rezultata i traga’navode HGSS-ovci. Ističu i kako će potraga će biti nastavljena i sljedećih dana, ali smanjenim intezitetom sve do pojave novih informacija koje bi istu mogle dovesti do rezultata.

— I dalje stoji molba svima koji imaju bilo kakvu informaciju o kretanju nestalog Ivice Bleka (46 g) da istu dojave Centru 112. U nadi pozitivnog ishoda potrage HGSS Stanica Orebić zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli sudionicima dosadašnjeg tijeka akcije – pišu na društvenoj mrežić HGSS-ovci Orebića. Inače, prema izvješću Županijskog centra 112 Dubrovnik, u traganje je tijekom četvrtka bilo uključeno 12 članova HGSS Orebić, HGSS Split i HGGS Dubrovnik – ispostava Metković te 11 vatrogasaca iz DVD Viganj, DVD Lovište i DVD Orebić u suradnji s policijom.

POSLJEDICE PROMETNE NESREĆE

Vozač osobno u inducirano

Vozač osobnog vozila ima teške tjelesne ozljede neopasne za život, ali s mogućnosti komplikacija zbog čega postoji mogćnost daljnjeg liječenja u kliničkom bolničkom centru. Riječ je o politraumi koja uključuje i obostrane prijelome rebara – dr.

Mario Wokaunn Vozač osobnog vozila koji je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći u nedjelju navečer oko 21 sat u Mokošici trenutno se nalazi u induciranoj komi s teškim tjelesnim ozljedama koje su trenutno neopasne za život, ali s mogućnosti komplikacija, informacija je tik pred zaključenje ovog broja Dulista.

— Vozač osobnog vozila ima teške tjelesne ozljede neopasne za život, ali s mogućnosti komplikacija zbog čega postoji mogćnost daljnjeg liječenja u kliničkom bolničkom centru. Riječ je o politraumi koja uključuje i obostrane prijelome rebara – izjavio je za DuList zamjenik ravnatelja OB Dubrovnik dr.

Aktualno 29

• 18. LISTOPADA 2017.

POŽAR NA KONALU JVP Dubrovački vatrogasci u ponedjeljak ujutro dobila je dojavu o požaru u obiteljskoj kući na Gornjem Konalu.

Radilo se o požaru ‘table od struje’, a na intervenciju su izašla tri vatrogasca s jednim vozilom.

(Foto: Facebook/JVP Dubrovački vatrogasci)

UTOPLJENIK NA LOKRUMU U uvali Portoč pronađeno je 16. listopada mrtvo tijelo 54-godišnjeg stranog državljanina. Na mjesto događaja izašli su djelatnici policije koji su obavili očevid. Na tijelu nisu pronađeni tragovi nasilne smrti, konstatirana smrt najvjerojatnije utapljanjem.

KATANIĆU PRODULJEN ISTRAŽNI ZATVOR

Podignuta optužnica

og vozila oj komi Do prometne nesreće je došlo kada se 43-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, kretao iz smjera Dubrovnika prema Mokošici

Mario Wokaunn.

Podsjetimo, prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada se 43-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, kretao iz smjera Dubrovnika prema Mokošici, kada je prešao na suprotnu kolničku traku i udario u

Prometna nesreća dogodila se u nedjelju

autobus javnog gradskog prijevoza koji je dolazio iz suprotnog pravca, a kojim je upravljao 44-godišnjak.

Teže ozljede zadobio je vozač osobnog vozila koji je zadržan na liječenju u OB Dubrovnik, dok je vozač autobusa zadobio lakše tjelesne ozljede. Morala je intervenirati i JVP Dubrovački vatrogasci s tri vozila.

Vozač autobusa zadobio je lakše tjelesne ozljede. Morala je intervenirati i JVP Dubrovački vatrogasci s tri vozila

Podignuta je optužnica protiv 44-godišnjeg Damira Katanića zbog pljačke u obiteljskoj kući dubrovačkog poduzetnika Žarka K. na Gornjem Konalu. Kako se navodi u priopćenju Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, podignuta je optužnica protiv hrvatskog državljanina (1973.) zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva iz čl. 230. st. 2. Kaznenog zakona. Okrivljenika se tereti da je 12. rujna 2017. oko 18,00 sati, u nakani da se okoristi i uzme veću količinu novca, ušao u jedan stan u Dubrovniku i uperio u zatečenu ženu pištolj nepoznate marke i kalibra koji je imao u rukama rekavši joj da mu preda novac koji ima.

Oštećenica mu je, u strahu, predala jedan metalni sef u kojem je bilo 22.000 eura, 30.000,00 kuna, 7.000,00 kuna, 900 američkih dolara i pet funti, te jedna kuverta u kojoj je bilo 350 eura (sve od vlasnika stana), koje je okrivljenik uzeo i zadržao za sebe.

– U optužnici je predloženo produljenje istražnog zatvora koji mu je i produljen zbog opasnosti da će ponoviti istovrsno kazneno djelo – zaključuju iz Županijskog državnog odvjetništva.

30 Kolumne

18. LISTOPADA 2017. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Toplina zagrljaja Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Zagrljaj drage osobe otklanja depresiju, loše raspoloženje, a čeljade postaje sretnije U zbirci pripovjedaka ‘Male priče za dušu’, talijanski svećenik Bruno Ferrero opisuje sudbinu dvojice hodočasnika na povratku doma. Penju se neprohodnim puteljkom, probijajući se kroz snježne nanose. Udari vjetra postaju sve jači, a hladnoća sve veća. Oba se žele što prije domoći prvog usputnog skloništa. Njihov hod postaje sve teži i naporniji. Odjednom čuju tužno zapomaganje iz poveće provalije, što je bila uz sam rub šumskog puta. Neki jadnik je pao u provaliju i zapomaže. Moli za pomoć! Jedan od hodočasnika reče: ‘To je njegova sudbina! Ne možemo mu pomoći, jer ćemo i sami stradati kao on. Treba požuriti do skloništa, vjetar i hladnoća su sve jači!’ Drugi hodočasnik se ipak sažali te se spusti u provaliju i na leđima, uz veliku napor iznese jadnika. Noseći ga puteljkom, hrabrio ga je, neka izdrži još malo. Odjednom, blizu skloništa, zapne nogom o nešto. Pogleda prema tlu. Bio je to njegov drug s putovanja.

Ležao je mrtav. Smrznut. On je izbjegao istu sudbinu, jer je noseći unesrećenoga, aktivirao sve mišiće i proizveo dodatnu toplinu u svom tijelu.

Dovoljnu da si spasi život. U nastavku ove priče, B. Ferrero piše o jednoj drugoj sudbini. Zapravo, opisuje jednu zlovoljnu djevojku u kući. Ima suviše kućnih obveza, stalno uči, česti su ispiti na faksu...

S druge bande, majka je neprekidno ‘krca’ savjetima, uvjerava je i objašnjava. Djevojka revoltirana uzvikne: ‘Mama, umorna sam, dosta mi je tvoga ‘predikanja’. Zašto me ne zagrliš, ne privineš uza se? To će mi više značiti od tvojih savjeta i preporuka!’ Majka osta iznenađena. ‘Želiš, želiš da te zagrlim?’, progovori tihim glasom što se gušio u suzama. ‘Pa i ja želim da i ti mene zagrliš.’ Potom raširi ruke, zagrli kćer i privuče je k sebi. Onako, kao nekoć, dok je bila djevojčica. Salezijanac Ferrero zaključuje: ‘Bez obzira na životnu dob, svatko treba podršku i nečiji zagrljaj, nježnost, konkretan oblik ljubavi.’

Piše dr. Boris Sokal

Ne treba se bojati pokazati svoju ranjivost onima koje volimo

Nažalost, mnoge osobe se ne osude pokazati svoje prave osjećaje. Oni ostaju skriveni iza hladnih i strogih faca, što su poput maski. Ne treba se bojati pokazati svoju ranjivost onima koje volimo. Jer ljubav daje ljudima vrijednost. Ona je čuvstvena privlačnost. Ljubav prema domovini, narodu, znanosti, istini. Ljubav prema Bogu i pravednosti. Ili pak, majčinska, očinska i bratska ljubav. Najčešća je među osobama suprotnog spola. U temelju te ljubavi jest spolni nagon, ali ljubav nije nikad s njim istovjetna. A zagrljaj? On je neseksualni oblik pokazivanja privlačnosti ili naklonosti. Grli se osoba koja je bliska, kojoj se vjeruje i koju volimo. Osim svoje supruge, rado bih zagrlio predsjednicu Hrvatske Kolindu, pa B. Esih ili Hasanbegovića.

Ali ne bih bracu i seku Pusić, drugaricu Teršelić ili druga Nenada Stazića.

I mogao bih do jutra nabrajati. Također nas privlače ljubazne i nasmijane osobe koje rado grlimo. A ljubaznost je svima poznato ponašanje: Osmijeh, gledanje u oči, suosjećanje. Konačno, tko može odoljeti osmijehu koji opušta i potiče pozitivno čuvstvo? Glede grljenja, treba se prisjetiti i svjetskog dana zagrljaja. Obilježava se 21. siječnja. Godine 1986. službeno je proglašen u Michinganu. Na taj hladni siječanjski dan treba čvrsto uzeti dragu osobu, zagrliti je i zagrijati. Taj dan je simbol onog što bi trebalo svakodnevno činiti.

Klinički psiholozi i psihijatri su otkrili: Zagrljaj drage osobe otklanja depresiju, loše raspoloženje, a čeljade postaje sretnije. Dalja istraživanja su također ovo otkrila: Topli zagrljaj poboljšava imunološki sustav, smanjuje rizik srčanih oboljenja, smanjuje količinu hormona stresa, smanjuje bol. Zagrljajem se opuštaju mišići, opada napetost i tjeskoba, pa čak i strah od smrti jer se u krvotok otpuštaju iz žlijezda hormoni sreće: Serotonin, endorfini, dopamin, oksitocin... Finalmente: Samo ljudska toplina nas može spasiti od hladnoće koja je zahvatila svijet!

Kolumne 31

• 18. LISTOPADA 2017. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 2 – EPIZODA 10

Koan

Zamisliti nekog tko piše ‘Tandrče mi blatobran!’ puno je teže Na kućici uz glavnu cestu tik do mora, stotinjak metara iza table s oznakom Dubrovnik u smjeru Gruža, u kojoj moguće da je smješteno nešto od aparata koji kontroliraju razinu mora, protok struje, brojač brodova, ili je prenoćište za nekog noćnog čuvara doduše premala je da bi legao u nju, na prljavo bijeloj fasadi nalazi se crnom bojom izveden grafit ‘Tandrče mi blatobran!’.

Svaki put kad uđem tim smjerom u Dubrovnik, kao i taj blatobran, ili srce čeda u Elizabetinoj utrobi, zabrenča mi nešto u tijelu i osjetim veselje od činjenice što sam živ. Moglo je pisati: ‘Za dom spremni!’, ‘Bog i Hrvati!’ ili ‘Vječno živi Hajduk!’ i vjerojatno ne bih obraćao pažnju, jednostavno što ima toliko konteksta u tim parolama, prožvakanog većinskog mišljenja, mahom preuzetih besvjesnim i nekritičkim formiranjem uma, da zamišljati delinkventa koji je nagrdio fasadu nije nikakav izazov. Zamisliti nekog tko piše ‘Tandrče mi blatobran!’ puno je teže. Možda sam toliko star i izoliran da ne poznajem urbani govor mladih Dubrovčanina i šire, kojima ova fraza, možda kao nama šatrovačke fraze iz djetinjstva koje su se kupile iz duhovitih prijevoda stripova ‘Zlatne serije’ ili ‘Lunov magnus’ (treba se prisjetiti kakav je utjecaj imao Nenada Brixy, rodom iz Varaždinskih Toplica, sa svojim maestralnim prijevodima Alana Forda na jezik i mišljenje jedne cijele generacije koja je na tim stripovima odrasla), zapravo dio vokabulara čije značenje samo oni međusobno dijele. Kako ja taj kontekst ne poznajem, ako postoji, već samo čujem zvuk tih riječi, kao ‘pljesak jedne ruke’, i slika koju nosi (a preljeva se između osobe i prometala koje vozi), pretvara tu jednostavnu rečenicu u neku

Piše dr. sc. Siniša Car

Možda je ipak ta rečenica na zidu pjesma, haiku, nema paradoksa, samo zvuk u meni?

vrstu razrješenja koana. Ne mogu si drugačije objasniti zašto me toliko dirne, skoro da imam potrebu kad bi se tamo imalo gdje zaustaviti automobil, da pođem do tog mjesta, prođem rukom preko fasade i tih slova, i ne bih se čudio da se poput špilje 40 hajduka pred mnom, Ali Babom, otvore vrata riznice. Koan je, da podučim one koji ne znaju, jer sam i sam to morao naučiti (budući da moju životnu situaciju prijatelji nominuju sa zen), metoda učitelja zen budizma kojom se usmjeren učenik, uvježban i pripremljen meditacijom (zazen/dhyana) injicira u satori, stanje uma i duha koje je oslobođeno (kako ja to sebi zamišljam na osnovu tekstova koje sam čitao) dualizma svijeta kojeg svi skupa nastanjujemo (dođeš u stanje u kojem su svi naši mentalni konstrukti razotkriveni kao upravo to, konstrukti, i gdje je dobro i zlo, vjernici i ateisti, ustaše i partizani, Dinamo i Hajduk, bude rastopljeno, kao materija kiselinom kojom psihopati polijevaju lice svojim žrtvama i time žele učiniti identitetu što zen čini umu). Koan bi morao imati u sebi nešto što se protivi ‘zdravom razumu’ da bi paradoksom proizveo uranjanje u satori. Očito se radi o orijentalnoj tehnici, nespojivom s našim načinom razmišljanja, jer količina sentenci ‘van pameti’ kojima smo izloženi na dnevnoj bazi morala bi analogijom stvoriti toliki broj preobraćenih da bi postali budistička provincija. Naravno, to nije moguće ne zbog tehnike, već zbog nepripremljenosti. Prosječni katolik vjeruje da može ući u Kraljevstvo Božje upravo kao razbojnik, čarobnom rečenicom ili polaganjem ruku karizmatika što u konačnici rezultira prosipanjem po podu (eufemizam: pad u duhu). A što iza toga slijedi, najčešće ništa. Rekao je jedan crkveni vjerodostojnik, promišljajući naglas pred publikom o čudima iz Međugorja, da susret tih vidjelica s Gospom nije imao nikakav smisao ako ih nije promijenio

(aludirajući da do takve promjene zaista nije došlo). Ne ulazeći u intimu vidjelica jer ju ne poznajem, razumijem samo to da ako zaista svjedočiš nečem izuzetnom tvoje postojanje nakon toga mora imati živi znak da si proniknuo iza zavjese koju čine naša osjetila. Kao što to koan čini. Možda je ipak ta rečenica na zidu pjesma, haiku, nema paradoksa, samo zvuk u meni?

Vidim čovjeka, srednjih godina, vlaj, negdje sa sela u planini gdje je ostao ne završivši nikakve škole. Sve što gleda jest zelenilo oko kuće koju brsti par koza koje čuva i tamo u daljini cesta kojom su svi otišli. Jedno su mu jutro isključili struju. Nije se ljutio, prestao je s ljutnjom kad je shvatio da se sve događa po nekom redu. S proljećem se sve zazeleni, pa usahne preko ljeta, s prvom kišom sve ponovno oživi i tako iznova. Nije gubio vrijeme. Bez obzira što je živio skromno, ili baš zato, čistoća tijela bila mu je važna. Obojit će odbačeni bojler u crno i staviti ga ispred kuće, na sunce, da mu grije vodu. Nedostajala mu je samo boja.

Sjeo je na stari bicikl, koji ima od kad je bio dijete i krenuo put grada. Kao što je druge pratila glazba u automobilu, njegova pratnja bio je ritmički zvuk udaranja ekscentrično olabavljenog blatobrana i cvilež loše centriranog kotača, upravo poput zvuka molitvenog koluta i vrteće mantre, cijelim putem do željezarije u Gružu. Na akciji su imali crnu boju u spreju. Nije puno razmišljao, koristit će svrsi. Izbrojio je sitniš i krenuo. Tek tada je primijetio zvuk udaranja blatobrana. Slušao ga je vozeći smireno desetak minuta da bi potom zaustavio bicikl na suprotnoj strani ceste od kućice za koju već znate. Razmišljao je treba li uopće nastaviti dalje, riješiti nešto s tim kotačem ili samo ostati dovijeka tu gdje jest. I ostati bilo bi svejedno. Tada je u bljesku prosvjetljenja odlučio svoju istinu podijeliti sa svijetom. Prešao je na drugu stranu i napisao što već jest, bez straha, usred bijela dana na fasadu kućice. Nasmijan se vratio do bicikla i odvezao kući.

32 Aktualno

Duplerica

18. LISTOPADA 2017. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Crveni plod jese

ZDRAVLJE NA PJATU

Aktualno 33

• 18. LISTOPADA 2017.

eni

RETROSPEKTIVA ‘MARINA GETALDIĆA’ Fotoklub Marin Getaldić organizira retrospektivnu izložbu povodom sedamdesete obljetnice osnutka Kluba daleke 1947. godine te

pozivaju sadašnje, a i bivše članove da svojim radovima obogatite ovaj lijepi jubilej. Izložba će se održati u Palači Sponza u Dubrovniku, a njeno otvaranje planirano je za 24. studenog.

Šipak je bio simbol nade i obilja u mnogim kulturama, a pronađen je čak i u egipatskim piramidama

Foto Zvonimir Pandža

Znate li da je šipak najzdravije voće na svijetu? Jest da je malo ‘pegla’ očistit’ ga, ali zato vrijedi svake one male crvene bobice... I tako već tisućama godina! Šipak je bio simbol nade i obilja u mnogim kulturama, a pronađen je čak i u egipatskim piramidama. Bio je ključno voće u bitkama, na ceremonijama, u svakodnevnom životu, u liječenju... Pomaže kod srca, tlaka, regulacije krvi, odličan je pri dijetama... Iako sadrži puno šećera!

34 Kultura

18. LISTOPADA 2017. •

Prošlosti ususret

Mučne obljetnice GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

sve ovo javila svojim predstavnicima u inozemstvu i dala da se tiska u novinama. 19. listopada u Dubrovniku se obilježava obljetnica partizanskog zločina počinjenog na Orsuli. U noći s 18. na 19. listopada 1944. na Orsuli partizani su zaklali i bacili u more trinaestoricu mladih domobrana. Spomen ploča s imenima 13 mladih domobrana podsjeća na strahote toga zločina, te na torturu koja je počela samo dan nakon ulaska partizanskih jedinica u Dubrovnik.

Ratko Pasarić piše da je prvi šahovski klub uopće na prostoru jugoistočne Europe osnovan upravo u Dubrovniku 1879. godine. Poslije prvog svjetskog rata šah postaje sve popularniji

22. listopada 1780. Malo vijeće donosi deset propisa, jedinstvenih u starijoj hrvatskoj kazališnoj prošlosti, o redu koji treba održavati u kazalištu. Izdvojimo tek jednu, onu u kojoj se navodi da nitko ne smije prisustvovati kazališnoj priredbi, ma bilo kojeg staleža i zvanja, s maskom na licu i naoružan

Piše Sebastian Vukosavić

Po prirodi svoga posla brijačikirurzi starog Dubrovnika, općinski i oni koji nisu na državnoj plaći, a i malobrojni nadriliječnici, međusobno surađuju. U XV st. su udruženi u brijačko bratstvo pod imenom ‘Froternitas barberiorum’, koje je vlada priznala, 18. listopada 1452. godine. U vrijeme mode ogromnih, teških topova-bombardi, i Dubrovčani se uz ostalu artiljeriju nastoje opskrbiti i takvim teškim komadima. 18. listopada 1455. naručuju kod majstora Masse iz Firence, da im iz bronze salije pet teških bombarda, kojima je unaprijed određeno ime. Najveća, teža od 3000 kg, pod imenom ‘sv.

Vlaho’, imala je bacati kamene kugle od 300 dubrovačkih litara, cca 112 kg. Ulaskom partizana u Dubrovnik, 18. listopada 1944. Dubrovnik je oslobođen u

2. sv. ratu. Istoga dana, u 19 sati, oglasio se Radio Dubrovnik i tako postao prva radiopostaja koja je emitirala program na tada oslobođenom području Jugoslavije. 18. listopada 1991. razarajući dubrovačko područje iz svog raspoloživog oružja, agresorska vojska u svojim izjavama najavljivala da će, kao i 1944. g., ‘ponovno osloboditi Dubrovnik’.

19. listopada 1797. u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. To se događa u vrijeme kada je do dubrovačke vlade, iako izmišljen, stigao glas da Francuzi kane osvojiti Dubrovnik i u njemu zavesti ‘demokratsku’ republiku.

Vlada je pridala veliko značenje francuskoj izjavi o jamstvu nezavisnosti, te je

20. listopada 1642. u Dubrovniku je rođen vjerski pisac Nikola Boždarović, koji se kao pučanin, zauzimao za odgoj bez klasnih nejednakosti. Šah, stara igra na ploči podrijetlom je iz Indije i seže u daleku prošlost, a u Dubrovniku se pojavljuje u srednjem vijeku. U knjižici Pedeset godina organizirane su Šahovske aktivnosti u Dubrovniku, Ratko Pasarić piše da je prvi šahovski klub uopće na prostoru jugoistočne Europe osnovan upravo u Dubrovniku 1879. godine. Poslije prvog svjetskog rata šah postaje sve popularniji, pa je nakon neupjelog pokušaja 1923. skupina dubrovačkih šahovskih entuzijasta, nakon brižljivih priprema, na osnivačkoj skupštini, 20. listopada 1933. osnovala je šahovski klub. Zanimljivo je da se klub jednostavno nazivao Šah – klub.

Kada se kuga pojavila na Lopudu, vlada 21. listopada 1427. godine naređuje lopudskom potknezu da sve okužene, a i članove njihovih obitelji, pošalje na otočić Rudu, u blizini Lopuda. Pri tom naglašava da ‘s Rude nitko ne smije izići niti onamo preći jer će domaćin izgubiti desno oko, a ostali će biti žigosani po licu’. Samo dva dana kasnije je i cijeli otok Lopud postao kontumac. 21. listopada 1991., neprijateljski zrakoplovi nadlijetali su Dubrovnik, uz pomoć tenkova neprijatelj je prošao prepreku u Dubokoj

Kultura 35

• 18. LISTOPADA 2017.

Ljutoj i dopro do linije Kostur-Soline u blizini Mlina, gdje su ih zaustavili dobro organizirani branitelji. Točno godinu dana kasnije, 21. listopada 1992. oslobođene su Konavle. Ovaj dan obilježava se i kao dan općine Konavle.

21. listopada 2014. prvi put u povijesti grad Dubrovnik ostvario je tromiljunto noćenje u jednoj kalendarskoj godini.

22. listopada 1433. Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid, da se poruše balkoni, neki prozori zazidaju i na ostale postave željezne rešetke, te vrata svih prostorija osiguraju jakim bravama od kojih je ključeve držala opatica. 22. listopada 1780.

Malo vijeće donosi deset propisa, jedinstvenih u starijoj hrvatskoj kazališnoj prošlosti, o redu koji treba održavati u kazalištu. Izdvojimo tek jednu, onu u kojoj se navodi da nitko ne smije prisustvovati kazališnoj priredbi, ma bilo kojeg staleža i zvanja, s maskom na licu i naoružan. 22. listopada 1992. započela je jedna od najtežih akcija Hrvatske vojske u dubrovačkom zaleđu – Operacija Vlaštica. Akcija je uspješno okončana nekoliko dana poslije, čime je Hrvatska vojska prešla u aktivnu

obranu i na tim položajima ostala do siječnja 1996. godine.

23. listopada 1430. Danče su određene za glavni dubrovački kontumac.

Ovaj lazaret na Dančama bio je izgrađen u skladu sa svim propisima i bio je glavni dubrovački kontumac u drugoj polovici XV st., više od 160 godina, sve do gradnje lazareta na Pločama, 1627. godine. Uz njega je sagrađena i kapelica Gospe od Danača, sačuvana do današnjih dana. 23. listopada 1991. neprijatelj je prvi put od početka općeg napada na dubrovačko područje projektilima gađao povijesnu jezgru grada.

Tog, 23. i 24. listopada izravno su pogođeni: Muzej Rupe, objekti u Boškovićevoj ulici, gradska luka. Oštećeni su zvonik u Franjevačkom samostanu, Sinagoga, Dominikanska crkva i palača Sponza. Padalo je i oko Lovrjenca, Bokara i Revelina. 23. listopada 1994. tadašnji svjetski šahovski prvak Gari Kasparov, posjetio je Dubrovnik i odigrao šahovsku simultanku na 25 ploča.

Poslije Šahovske olimpijade 1950., i uopće u drugoj polovici 20. st., za šahovski Dubrovnik to je najznačajniji događaj, i po svemu izniman spektakl, koji su medijski zabilježile sve veće

svjetske TV postaje i mediji.

Bez suđenja i mogućnosti obrane na otoku Daksi ubijene su 53 osobe. Veći dio ubijen je hicima iz oružja kalibra 9 mm u potiljak; svi su bili bosi i bez odjeće

24. listopada 1388. Vlada imenuje Prvoja Pribudića za ‘organ za čuvanje čistoće grada’. Vjerojatno je to u našim krajevima prva plaćena osoba koja se brine o čistoći gradskih ulica. U noći s 23. na 24. listopada 1944., po ulasku partizana u Dubrovnik, na otočić Daksu odvedeni su za likvidaciju dubrovački intelektualci i svećenici.

Bez suđenja i mogućnosti obrane na otoku Daksi ubijene su 53 osobe. Veći dio ubijen je hicima iz oružja kalibra 9 mm u potiljak; svi su bili bosi i bez odjeće. 24. listopada 1991. izvršen je neprijateljski pomorski desant na Kupare, a obrambene snage su se morale povući s istočne strane dubrovačkog bojišta i idući dan počela se organizirati obrana na samoj periferiji Grada. 24. listopada 1992. nakon teških borbi, slobođena je Vlaštica.

Uspješnim završetkom operacije oslobađanja Konavala i operacije Vlaštica nakon šest mjeseci neprekidnih borbi, oslobođen je prostor od preko 1.200 km2 i omogućen povratak više od 20 tisuća prognanika i izbjeglica.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura RAZGOVOR UZ IZLAGANJE NA ČAK TRI LOKACIJE U GRADU

‘Dubrovački vjetrovi’ Antuna Maračića Svojevremeno sam kupovao dubrovačke tiskovine, međutim sam prestao, čisto da se odvojim. Čak nisam htio komunicirati s ljudima iz galerije i miješati im se u posao

Vidio sam puno puta taj prizor no ovdje sam ga ipak vidio vrlo često i na neki način mi se uspostavio jedan motiv. Ista ruta, a uvijek novi događaj – autor o ‘Promatračima mora’ Izložba umjetnika, kustosa i kritičara Antuna Maračića ‘Dubrovački vjetrovi’ otvorena je u subotu navečer u Galeriji Otok. Izložba donosi seriju fotografija koje je umjetnik napravio kroz dvanaest godina koliko je proveo u Dubrovniku, u tri serije: ‘Promatrači mora’ (2006.–2009.), ‘Parazitiranje na prizorima sreće’ (2007.–2012.) te ‘Dubrovački pult’ (2007.–2012.).

Drugi dio izložbe, koji donosi umjetnikove filmove snimljene malenom

Piše Mia Njavro Foto Mia Njavro/ Baldo Marunčić

digitalnom fotokamerom u jednom kadru, otvoren je 15. listopada u Galeriji Flora. Također, njegovi radovi dio su izložbe ‘Praznina – izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća’ autorice Petre Golušić. Nakon dugih pet godina, Maračić se vratio u Dubrovnik, a malo o izložbi, malo o Gradu samom i inspiracijama koje je pronalazio u njemu, popričali smo za ovaj broj DuLista. Na samoj izložbi kazao nam je: ‘U Grad sam došao s Gradom’,

a njegovi izloženi radovi segmenti su života i prolaska određenim gradskim rutama...

— To su radovi koje sam proizvodio tijekom svog dvanaestogodišnjeg boravka u Dubrovniku, Stvari su to koje su nastajale en passant i nastajale su godinama. Recimo, pult je nastajao pet godina, vjenčanja isto tako... Raspon izloženih radova je otprilike pet godina, radio sam ih u šetnji gradom.

Zapažao sam stvari te se to uspostavilo

Kultura 37

• 18. LISTOPADA 2017.

MJESEC KNJIGE Mjesec hrvatske knjige održava se od 15. listopada do 15. studenoga, a ovogodišnja centralna tema je enciklopedistika. Tijekom mjeseca knjige knjižnice, uz one redovne, organiziraju i brojne dodatne

kao kontinuitet, kao motiv na koji sam recimo, bio fiksiran. Neki su radovi nastali a posteriori, na primjer ‘Promatrači mora’ – priča nam Maračić o ovoj iznimnoj foto-seriji.

— Svaki put kad bih prolazio kraj Banja, a svakodnevnom sam prolazio, vrlo često bih vidio ljude kako sjede na klupi i gledaju more. Osjetio bih, a možda sam to i umislio, da su oni odustali od dnevnog ritma, dnevnog jurišanja. Po govoru njihovih potiljaka umišljao sam ili sam imao to pravo da su oni odlučili da u tom trenutku naprave pauzu u svom životu i nahrane se ljepotom, da sami sebe restauriraju i postaju bolji. To je ono što sam notirao ili projicirao iz svoje utrobe u njih.

Kad bih osjetio tu dimenziju događaja, stanja stvari, bi ih kriomice snimio – smije se Maračić. Puno je takvih mjesta u Dubrovniku, kaže nam, no on je imao tu priliku proučavati lokaciju baš na ovom mjestu te je bio orijentiran upravo na tu točku.

Uspostavljanje motiva

— Vidio sam puno puta taj prizor no ovdje sam ga ipak vidio vrlo često i na neki način mi se uspostavio jedan motiv. Ista ruta, a uvijek novi događaj – ističe, dodavši projekt kojeg još uvijek nije uspostavio – fotografije Banja.

— Fotografirao sam Banje svaki puta, događaje, bez obzira bilo ili ne bilo ljudi. Zvao sam to teatrom, na kraju krajeva, napisao sam jedan tekst u Literatu na temu Banja. Tamo govorim kako je u igri permanentni teatar kojeg čine vjetrovi, sunce, pijesak, ljudi... sve ono što se zbiva i pomiče, a najmanje mi je intrigantno kad su ljudi tu, mada i to za vrijeme ljetnih špica postaje fascinantno. Nikad nije bilo isto, monotono, uvijek je tu zbivanje i pomak... Baš kao i u Dubrovniku samom – ističe. Na pitanje o Umjetničkoj galeriji Dubrovnik priznaje kako

aktivnosti i programe pa će tako i Dubrovačke knjižnice u idućih mjesec dana biti pozornica za mnogobrojna događanja. Program je već tradicionalno podijeljen na onaj namijenjen djeci, te program za odrasle.

mu je to, nakon svega, teško pitanje.

Povratak nakon pet godina

Prvi put sam tu nakon pet godina. Nikad, do danas, nisam došao i bilo mi je vrlo emocionalno problematično vratiti se. Tako da sam imao i očekivanje stresa, no ‘preživio’ sam

— Prvi put sam tu nakon pet godina.

Nikad, do danas, nisam došao i bilo mi je vrlo emocionalno problematično vratiti se. Tako da sam imao i očekivanje stresa, no ‘preživio’ sam. Otišao sam na izložbu u UGD, na kraju krajeva tamo i izlažem. Sreo sam svoje drage cure iz Galerije i bili smo sretni što smo se vidjeli. Bio je to, bez daljnjega, višestruki topli ljudski susret i ponavljam, jako mi je drago zbog toga – ističe.

S obzirom na odmak od Dubrovnika, pitamo ga je li pratio stanja i zbivanja grada.

— Nastojao sam da se ne ‘zabijam’ previše u to ali to je neizbježno, makar na Dnevniku čujete nešto o Dubrovniku.

Svojevremeno sam kupovao dubrovačke tiskovine, međutim sam prestao, čisto da se odvojim. Čak nisam htio komunicirati s ljudima iz galerije i miješati im se u posao, uznemiravati ih, ali ni sebe, da budem iskren – ističe.

Za kraj pitamo ga o izlaganju na više lokacija, a smije se, kaže – izgleda kao ‘povratak u velikom stilu’. Obećavamo mu da to neće biti naslov ove priče. Vrijedi dodati i to kako se izložba u Galeriji Otok može pogledati do 1. studenog svakog radnog dana od 11 do 19 sati, a izložba u Galeriji Flora do 25. listopada svakog dana od 16 do 21 sat.

— Slučajno je ispalo! Srđana Cvijetić iz Art radionice Lazareti me pozvala izlagati, stavila me je u program već prošle godine i prihvatio sam. U međuvremenu sam se pitao gdje ću biti, spavati, pa se ispostavilo kako u Flori ima rezidencija u kojoj mogu boraviti i uživati.

Sam sam rekao da ako tamo spavam, ću nešto i izložiti, pa sam napravio dvokomponentnu izložbu. U Otoku ‘fotke’, a u Flori digitalne filmiće, a poklopilo se da sam i u UGD i sve se nekako povezalo... Drago mi je – zaključuje Maračić.

IZBOR IZ HRVATSKE FOTOGRAFIJE XXI. STOLJEĆA

‘Praznina’ u UGD

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak otvorena je izložba fotografija pod nazivom ‘Praznina – izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća’.

Izložba zastupa i naznačuje stvaralaštvo petnaest autora i autorica vizualne scene te predstavlja fotografije koje zastupaju tek naznaku hrvatske vizualne scene XXI. stoljeća. Predstavljeno je stvaralaštvo Jelene Blagović, Borisa Cvjetanovića, Petra Dapca, Sandra Đukića, Marka Ercegovića, Davora Konjikušića, Igora Kuduza, Antuna Maračića, Ane Opalić, Marine Paulenka, Jasenka Rasola, Davora Sanvincentija, Sofije Silvije, Sandre Vitaljić i Borka Vukosava.

Izložba ima za popratni materijal tekstove dr.sc. Gorana Kardaša, Antuna Nodila, Stipe Božića, Janke Vukmir, Srđana Nogića, doc.art.dr.sc.

Krunoslava Ivanišina, anonimnih autora i autorica (dio dokumentarnog terenskog istraživanja) i autorice koncepcije Petre Golušić. Pitanje ‘Što je praznina? postavljeno je ljudima – suradnicima izložbe. Odgovori na pitanje podcrtavaju fotografije hrvatske vizualne scene ovog stoljeća zastupljene u izložbi, a zaprimljeni anonimni odgovori autorica i autora otvaraju široka područja raznih vrsta i razina diskursa, a ovo su samo neki od njih sakupljenih na terenu: Odsutnost svjetlosti. / Prazan prostor. / Crna rupa. / Rupa bez dna. / Tableta. / Kad ništa postoji. / Izgubiti volju za učenjem. / Rupa. / Kad nema nikog oko mene. / Tišina. / Praznina ti je u glavi.

Kustosica izložbe i autorica koncepcije je Petra Golušić, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a asistentica kustosice za ovu izložbu je Jelena Tamindžija.

Izložba ostaje otvorena do 5. studenoga 2017. godine.

Foto: Miho Skvrce

38 Kultura

18. LISTOPADA 2017. •

USUSRET PROMOCIJI, RAZGOVOR S DR. SC. IVOM OREŠKOVIĆEM

Ne nosim više teret tuđih misli i osjećaja Mnogo puta u životu čovjeku se dogodi kad od nečega ili nekoga očekuje, očito suviše, da ga dokači Veliko Ništa.

Znatno su rjeđi trenutci, kad iz ničega nastane nešto

Onaj koji pročita prepoznat će u mojim likovima najmanje jednoga od svojih prijatelja. Moj Eugen, Karmelo, ali i Tugomir, Zvjezdan, Strahinja, Valerije i drugi, stvarni su ljudi iz mog života. I danas se šepire tu negdje u ‘avliji’ oko mene Dr. sc. ivo Orešković uskoro će se, već ovoga petka, predstaviti dubrovačkoj javnosti svojom knjigom, novim djelom, nazvanim ‘Dan kad je umro prijatelj’. On je djelo ‘usmjerio’ autobiografski, a reći će nam na početku razgovora da ne zna koliko je fantastična, a poručio i da o tome sude oni koji budu čitali. U ‘blic’ razgovoru pred promociju podijelio je za DuList o čemu je pisao, što ga inspirira, a što pak muči i što očekuje od promocije nadalje...

Rekli ste u knjizi – nije sramota

Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

pasti, nego se ne dići – o čemu govori ‘Dan kad je umro prijatelj’?

To je zapravo jedna fantastična autobiografija…

— U jednom trenu, nakon što se nekolicina samodopadnih i bahatih političara, sklonih bavljenjem tuđim životima, iživila nad mojom malenkošću, za mene je započelo jedno novo životno razdoblje. Ljudi koji su mi do jučer šaputali na ramenu prijatelju nekako čudnovato počeše nestajati. Goran Bare i stihovi pjesme ‘Put ka sreći’ mi postadoše svakodnevna jutarnja zbilja: ‘Gdje je

nestao čovjek?’ Tad me je prijatelj Karmelo, lik iz knjige, upitao: ‘Što ćeš sad raditi stari moj?’ Odgovorio sam: ‘Pisat ću knjige!’ Mogao bih danas reći da mi se obistinila ona da nije svako zlo za zlo. Stoga se danas javno zahvaljujem svima onim polu intelektima koji su se tada tako ‘hrabro’ skriveni iza skuta svojih naredbodavaca poigrali mojim životom. Ja odjednom nisam više bio bitan drugima. To je slobodno stanje duha. Biti nebitan drugima. Predivno iskustvo oslobođenja. I dok su prijatelji likovali nad raspletom moje sudbine ja

Kultura 39

• 18. LISTOPADA 2017.

sam ostao vjeran uvjerenju da nije sramota pasti, nego se ne dići! Intenzivirao sam prije svega svoj stručni i znanstveni rad. Tako danas slobodno pišem kao Strahinjina intelektualno neisplativa investicija. Svi smo mi nekome prijatelji. Trebali bi prije svega to biti sebi samima. Najčešće nismo. Prijatelj je u svakome od nas. U ovom dekadentnom društvu poremećenoga sustava vrijednosti ljudske prostitutke su do beskraja ogolile instituciju prijatelja.

Nazovi ljudi, sjede, gledaju se u oči, lažu jedno drugome, podmeću, svjesno čine zlo jedno drugome u svojoj eruptivnoj trci za materijalnim, i gle, nazivaju se prijateljima. Zato je tog dana umro prijatelj, prijatelj u meni. Danas da me pitate što je to prijatelj najradije bih odgovorio da ne znam. Za mene je to postala nepoznanica svakodnevnice hrvatskog čovjeka. O čemu govori moje djelo? Najkraće moguć odgovor jest: Moje djelo, jest moj život. Što očekujete od i nakon promocije koja nam stiže uskoro?

Ha, što očekujem? Mnogo puta u životu čovjeku se dogodi kad od nečega ili nekoga očekuje, očito suviše, da ga dokači Veliko Ništa. Znatno su rjeđi trenutci, kad iz ničega nastane nešto, ne ovisno na kom polju ljudskog bivanja. Ne bih bio iskren kad ne bih priznao, a vjerujem da je to cilj svakoga tko se u ovako nečemu okuša, da bih volio da moje djelo bude u rukama što većega broja ljudi. I to iz jedino jednoga razloga. Zakon vjerojatnosti, zakon brojki, on bi nadam se tada dao za rezultat da moja priča barem kod jednog čitatelja na čas pobudi znatiželju preispitivanja vlastitoga sebe i pokrene ga u pravcu spoznaje da nužno treba umrijeti prije svoje smrti, kako bi spoznao istinsku vrijednost stvari. Smatrao bih, već to iznimnim uspjehom. Na samoj promociji od srca želim vidjeti čista lica dobrih ljudi. Nek’ druženje u petak večer bude, kako sam opisao bivanje s Njim, jedan bezvremenski kutak vanrealnoga prostora gdje će stanje tijela i duše jamčiti jedinstvo svih srca. Hvala još jednom Borisu Njavru i Jeleni Bogdanović na ukazanom povjerenju i podršci.

Tko će se prepoznati u knjizi?

Onaj koji pročita prepoznat će u mojim likovima najmanje jednoga od svojih prijatelja. Moj Eugen, Karmelo, ali i Tugomir, Zvjezdan, Strahinja, Valerije i drugi, stvarni su ljudi iz mog života. I danas se šepire tu negdje u ‘avliji’ oko mene. Ali, oni mogu biti i jesu i nečiji drugo. Moji prijatelji mogu biti i Vaši. Volio bih vidjeti onoga koji će se javno deklarirati kao

Dr. sc. Ivo Orešković zaposlenik je Državnog arhiva u Dubrovniku

jedan od mojih likova. Samo nekolicina njih, prije svega Eugen, Karmelo, a prije svih Spomenka, jedini s tim izazovom ne bi trebali imati problema. I Keko, dabome! Ja ne nosim više teret tuđih misli i osjećaja. Prijatelj je umro toga dana. A ja, takav kakav jesam, jer jesam kakav jesam, rekao bi Gabrijel, ne volim govoriti o onome što ne razumijem. Pitajte Zvjezdana. On je kao mali cijepljen da sve zna. Možete i Valerija! On je kao vješt analni alpinist spoznao najveće dubine ljudske mudrosti. Samo Spomenku ne pitajte ništa. Ona? Isuviše zna!

Bavite se mnoštvom različitih tema – od vina, pa do prijateljstva, Arhiva... kako je raditi u Arhivu?

Knjiga o dubrovačkoj malvasiji nastala je iz potrebe brendiranja vina. Mislim da smo po tome jedinstveni, utoliko što drugi izmišljaju priče i legende o svojim vinima, a mi o njemu govorimo i pišemo na temelju arhivskih spisa. Pitate me kako je raditi u Arhivu?

Kad je u pitanju znanstveno područje

Mogao bih danas reći da mi se obistinila ona da nije svako zlo za zlo

Knjiga o dubrovačkoj malvasiji nastala je iz potrebe brendiranja vina. Mislim da smo po tome jedinstveni, utoliko što drugi izmišljaju priče i legende o svojim vinima, a mi o njemu govorimo i pišemo na temelju arhivskih spisa

moga rada, povijesno i demografsko istraživanje procesa iseljavanja stanovništva s dubrovačkoga područja u 19. i 20. stoljeću, te arhivistički posao obrade i sređivanja arhivskih fondova sudova i javnih bilježnika 19. i 20 stoljeća, izrada inventara itd. onda je moj odgovor – genijalno! Rezultat toga mog znanstvenog i istraživačkog rada bit će knjiga Trbuhom za kruhom – iseljenički val s dubrovačkog područja, a nakon toga edicija knjiga pod nazivom Konavljanin pred sudom, gdje ću uz uvodne studije objaviti sumarne ili analitičke inventare serija Kotarskoga suda u Cavtatu, ostavinskih, ovršnih, agrarnih i spisa građanskih parnica u razdoblju od 1898. do 1947. godine. O svemu ostalome ovdje nije vrijedno govoriti. Moje promišljanje razvoja arhivske struke i dubrovačkoga arhiva mogli ste i možete pratiti u javnosti pod nazivom Ekonomski koncept održivog razvoja – imperativ razvoja arhivske službe. Ja sam u tom slučaju sporedan lik, arhivist, Klodovik! Glavni lik je arivist, Njegova Visost!

40 Kultura

18. LISTOPADA 2017. •

Dubrovačka riječ sve je češća, veća i sve kvalitetnija PROMOCIJA LITERATA OSMOG

Novi Literat donosi mnoštvo zanimljivih tema – od godišnjica pa do dubrovačkog ‘ženskog kruga, putopisa, priča, pjesama…

U uredništvu Literata osmog su Mariela Marković, Davor Mojaš, Vinko Rožić i Boris Njavro kao izvršni urednik, naslovnicu kao i svih Literata dosad osmislila je Nora Mojaš, a za tehničku i dizajn opremu zadužen je Nedim Meco Piše/Foto Mia Njavro

Literat osmi, godišnjak Društva dubrovačkih pisaca objavljen u rujnu ove godine, ponovo donosi niz zanimljivih autora i mnoštvo novih i starih imena i to na oko 300 stranica. Ovog ponedjeljka su ga u Saloči od zrcala predstavili Vinko Rožić i Boris Njavro iz ‘Pisaca’ uz Antu Tonćija Đurkovića i Tajanu Martić iz Kazališne družine Kolarin te Galaktičkog vapaja na gitari uz nekoliko kantautorskih pjesama.

Uz to, svoja djela su čitali Barbara Klepić i Stanko Krnjić, a Rožić je pročitao ulomak iz zanimljvog putopisa Sanele Meco. Novi Literat donosi mnoštvo zanimljivih tema – od godišnjica pa do dubrovačkog ‘ženskog kruga, putopisa, priča, pjesama… Tu je i mnoštvo sjećanja, ali i mnoštvo zanimljivih suradnji.

Literat otvara nikad objavljena pjesma ‘Dubrovačke kundurice’ znanog dubrovačkog neponovljivog lika Lorenca Perce, koju je napisao 1958., a u arhivi svog oca pronašao je Srećko Jakšić.

Upravo su nju izveli Kolarini u lijepoj večeri predstavljanja.

Uvodni dio Literata posvećen je važnim godišnjicama, zatim dio posvećen godišnjici Marina Držića; dva kratka dramska teksta Luka Paljetka i igrokaz Tonka Maroevića, te tekst Davora Mojaša i sjećanje Maje Nodari na obilježavanje godišnjice iz 1967. godine. Dalje Literat nudi uvodni dio novog romana Rade Jarka, priče Vedrana Benića, Valentine Vukman Zelić, Marije Đanović, Petre Jelača, Iva Kara Pešića, Domagoja Vidovića,

Fiilipa Šovagovića, Borisa Njavra, Vinka Rožića, prijevode Anamarije Paljetak i Maria Kopića, eseje Hrvoja Ivankovića o Davoru Mojašu povodom nagrade Grada Dubrovnika, Ivana Viđena o župniku Grada don Stanku Lasiću, Maje Nodari o nestanku dubrovačke Remize, Nikole Šubića o neponovljivom Vlahu Obuljenu Slijepom…

Tu je i poezija dubrovačkih pjesnika; Barbara Klepić, Marija Matana Bazdan, Mariela Marković, Sanja Brbora, Vesna Čelebić, Marija Grazio, Ivana Lovrić Jović, Sunčica Šimić, Slavka Jurić, Anita Martinac, Stanko Krnjić, Ljubo Krmek, Vojo Šindolić, Joško Škerlj, Galaktički Vapaj, Nikša Selmani, Joško Sindik, Antonio Bratoš, Perica Vulić Voćanec, a tu su i kratki zapisi Điva Bašića, a poseban i zanimljiv prilog ovog Literata svakako su putopisi dubrovačkih arhitekata; Marije Kojaković, već spomenute Sanele Budalica Meco i Boža Benića.

– Živi ta dubrovačka riječ koja je sve veća i veća i sve češća i češća – i sve kvalitetnija – naglasio je Njavro na kraju same promocije, najavivši dvije nove promocije – knjige ‘Dan kad je umro prijatelj’ Iva Oreškovića, ali i zanimljivu suradnju s akademikom Paljetkom povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića.

Kultura 41

• 18. LISTOPADA 2017.

APSOLUTNI POBJEDNIK OVOGODIŠNJEG VACLAV HUML NATJECANJA

Upoznajte Luku Ljubasa!

Na programu u petak 20. listopada su Rossinijeva uvertira La scala di seta, Introdukcija i Rondo capriccioso za violinu i orkestar C. Saint-Saënsa te Mendelssohnova Simfonija br. 3 u a molu

Luka Ljubas rođen je 1996. godine u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke Posljednji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Kneževom dvoru za ovu sezonu će biti prava glazbena poslastica. U petak 20. listopada, orkestrom će ravnati karizmatični indonezijski dirigent s njemačkom adresom, Noorman Widjaja, dok će kao solist nastupiti Luka Ljubas, pobjednik ovogodišnjeg Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml, ujedno i prvi Hrvat koji je u četrdeset godina ovog prestižnog natjecanja osvojio prvo mjesto. Početak

koncerta je u 20.30 sati.

Luka Ljubas rođen je 1996. godine u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke, a potom nastavlja učiti u Muzičkoj školi Margareten u Beču u klasi profesora Arkadija Winokurova. Godine 2006. započinje studij violine na Državnom konzervatoriju u Klagenfurtu u klasi profesora Briana Finlaysona. Godine 2012. upisuje predstudij na Muzičkoj akademiji u Beču, a od 2015., nakon uspješno položenog prijemnog ispita postaje i redovni student u klasi profesora Gerharda Schulza. Luka je dobitnik brojnih prvih nagrada na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Tijekom svoje dosadašnje karijere, često je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozornicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu.

Na programu u petak 20. listopada su Rossinijeva uvertira La scala di seta, Introdukcija i Rondo capriccioso za violinu i orkestar C. Saint-Saënsa te Mendelssohnova Simfonija br. 3 u a molu. Ulaznice za koncert su dostupne u uredu DSO-a u Revelinu, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta pred Dvorom.

Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Popusti za građane mogu se ostvariti isključivo na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Božić, Fačini i Rugle pomoćnici intendantice

Na prijedlog Dore Ruždjak Podolski, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala je pomoćnike intendantice Dubrovačkih ljetnih igara.

Pomoćnikom za dramski program imenovan je kazališni redatelj Saša Božić, za glazbeni program dirigent Tomislav Fačini dok je pomoćnicom za inovativne kulturne prakse imenovana muzikologinja Karolina Rugle.

– Odabrala sam tri pomoćnika jer vjerujem u timski rad i smatram da su Dubrovačke ljetne igre poligon za dijeljenje i multipliciranje kreativnosti. Uvođenjem dodatnog člana tima, pomoćnice za inovativne kulturne prakse, najavljujem promjene u programskim smjernicama nadovezujući se na tendencije koje su Igre razvijale i u prošlosti, a danas ukazuju na mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika, propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa.

S punim povjerenjem i uz istovjetnost vizije i misije festivala krećemo zajednički prema cilju ostvarivanja što boljih rezultata na planu promicanja hrvatskih ponajboljih umjetničkih vrijednosti kao i međunarodne prepoznatljivosti – kazala je tim povodom intendantica Dora Ruždjak Podolski.

42 DuList info

18. LISTOPADA 2017. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

AP ‘REVELIN’ Brod plovi za luku Salavery

AP JADRAN

U luci Ust Luga, slijedi Nordenham 23. 10.

ZAGREB

19. 10. stiže u Ust Luga

179,95 m

MIHO PRACAT

duljina MB ‘AP REVELIN’

U luci Gdansk

AP ARGOSY

U luci Amsterdam

CITY OF DUBROVNIK

U luci Belfast, slijedi Gdansk 25.10.

ORSULA AP SVETI VLAHO Tip broda: Handysize Izgrađen: 2016. u kineskom brodogradilištu Nosivost: 38.700 MT Duljina: 179,95 m Širina: 32,00 m Dubina: 15,00 m Glavni stroj: MAN B&W 5S 50ME-B9.3 Snaga: 6100 kW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Antun Kelez II. časnik palube: Josip Vlastelić I. časnik stroja: Marijan Brać III. časnik palube: Mirko Tocilj Vođa palube: Vide Boro Elektroničar: Mile Bilić Kormilari: Božo Musladin, Vinko Cvjetković, Zoran Brguljan, Teo Žuvela Konobar: Leo Franić Pripravnik: Lukša Jović

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

U luci Camden, slijedi New Orleans 1. 11.

U luci Ortona, slijedi Tupse 24. 10., Burns Harbour 17. 11.

AP ASTAREA 19. 10. stiže u luku Aqaba

AP REVELIN

Plovi za Salavery, slijedi Praia Mole 6. 11.

AP DUBRAVA

U luci Tubarao, slijedi Rio Grande 19. 10.

DuList info 43

• 18. LISTOPADA 2017.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 18. 10. do 25. 10. 2017.

AP SLANO

U luci Shakhtersk, slijedi Toledo 28. 10.

AP STON

23.10. stiže u Prince Rupert

OLUJA

U luci Lianyungang, slijedi Yantai 20. 10., Onsan 25. 10.

AP DRŽIĆ

U luci Kohsichang

MAPLE GLORY

U luci Krishnapatnam, slijedi Bilbao 9. 11.

44 Oglas

18. LISTOPADA 2017. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Toyotu Corollu 1991. godi-

šte. Cijena 3.500 kuna. Kontakt: 099 681 0073 ili svrabac1@gmail.com

Suzuki

Swift u odličnom stanju: 2008. godište, prvi vlasnik, registriran, nove gume, novi akumulator, nove pakne, redovito servisiran.

Cijena 5.500 eura. Kontakt 098 961 0541

Prodajem

Opel Zafiru 1,9 CDTI 88 KW god.2006, registrirana do 10/2018, uredno servisirana, napravljen veliki servis (ulje, antifriz, filteri, zupčasti remen, korpa, lamela, druh ležaj, zamajac, hladnjak klime, nove gume, kugle na prednjim točkovima) lakirana i u dobrom stanju. Kontakt nmakivic@inet.hr

IZNAJMLJIVANJE Tražim cimericu za stan na Šipčinama

na cijelu godinu, dvije sobe, kupaonica, kuhinja, wc, Wi-Fi, zaseban ulaz.

Kontakt – Ivana – 098 191 8125

Molim vas hitno trebam stan ili gar-

sonijeru za 1 osobu do 2.200 kuna na duže vrijeme. Može i Mokošica! Kontakt 095 377 7664

Majka

i sin, oboje zaposleni, traže jednosoban ili dvosoban stan u najam na duže. Prednost Gruž. Kontakt 091 735 6989

Obitelj traži stan za dugoročni najam na području grada. Kontakt 092 370 9606 Iznajmljuje se jednosoban stan s parking mjestom u Lapadu od 15. listopada 2017. do 15. ožujka 2018. Kontakt: 091 202 5461 Iznajmljuje u Splitu stan 56 m2 (dvije

sobe, wc, kuhinja, dnevni boravak) + balkon. Sve informacije 098 801 249

Poslovni

prostor u DOC-u (16m2) iznajmljujem na dulje vrijeme, pogodan za razne djelatnosti. Kontakt 092 101 8770

Iznajmljuje

se nova garsonijera sa posebnim ulazom kod Grude u Konavlima. Kontakt: 091 880 2057

Stalno zaposlena, odgovorna i uredna djevojka traži stan ili garsonijeru na dulje vrijeme. Kontakt 095 831 2086

Prodajem grobnicu 1/1 u Dubrovniku.

Gradsko groblje Boninovo, blizu crkve.

Kontakt 020 332 421 ili 091 597 7510

Iznajmljujem smještaj za četiri osobe

Stan

u blizini Zračne luke Čilipi. Kontakt 091 526 7735

Iznajmljujem jednosoban lijepo uređen stan do 15.6.18. Stan se nalazi u prizemlju obiteljske kuće na Konalu.

Kontakt 098 581 204 Iznajmljujem

jednosoban stan u Zatonu Malom na duže razdoblje (maksimalno dvije osobe). Cijena po dogovoru. Kontakt 098 196 9802

Iznajmljujem dvokrevetnu sobu sa WC i mogućnost korištenja zatvorene odvojene kuhinje, do 1. lipnja 2018.

Kontakt 098 581 204 Iznajmljujemo

moderno uređenu garsonijeru-studio apartman u Gružu.

Najam do 1.lipnja 2018. Primjeren za jednog stanara ili par. Cijena 1.800 kuna. Kontakt 098 167 7827

Iznajmljujem

smještaj za radnike.

Kontakt 091 521 3462

Arhitektica

traži stan na duže razdoblje, po mogućnosti (djelomočno) nenamješten, sa đardinom, taracom ili balkonom. Idealno na području Grada na potezu Boninovo – Ploče.

Cijenjene ponude molim na 095 5623 723 ili irenchi@gmail.com

NEKRETNINE

u Zagrebu, Dubrava-Poljanice, 48m2 u naravi 60m2, 2 kat, tramvajska stanica 30m, (u krugu od 100 metara trgovine, ambulanta, vrtić, škola, besplatan parking), PP vrata, klima, portafon, ADSL, internet VIP. Sve informacije na 098 291 530

Prodajem kuću sa velikom okućnicom na Kupresu (BiH). Možete je pogledati na stranici www.dalmacijaski.com ili jednostavno na Google upisati apartmani More Kupres. Za više informacija zazvati na broj 098 176 3037 ili 098 162 4198 Kupujem dvosoban stan na području Rijeke dubrovačke, u obzir dolaze Zaton i Orašac. Cijena do 110.000 eura. Kontakt 092 106 7860 KUĆNI LJUBIMCI Prodajem žensko štene, staro dva mje-

seca, žute boje – Cane Corso s rodovnicom, čipirana. Kontakt 091 1754949

RAZNO Prodaje se ogledalo dim.150 x 75cm, luster, avan, pegla, staro više od sto godina. Kontakt 098 825 829 Kupujem kamp prikolicu ili manji kontejner za u baštinu po povoljnoj cijeni.

Kontakt 099 518 4700.

Župa dubrovačka na prodaju 300m2

Prodajem bijele starke broj 38 za 250 kuna. Kontakt 098 564 919

Potražujemo

Prodajem dvokrilni ormar (196x90x62) u dobrom stanju za 200 kuna. Kontakt 099 636 7153

zemljišta za izgradnju obiteljske kuće / Libertas Inženjering 091/ 612 8097

kvalitetno građevinsko zemljište u gradu i bližoj okolici, 2.000m2 uz more, za izgradnju stambene zgrade ili ville / Libertas Inženjering 091/ 612 8097

Dvosoban dvoetažni stan u Zagrebu na Trešnjevci blizina Cibonina tornja, visoko prizemlje, stan kompletno renoviran sa svim instalacijama, klima uređaj sa 3 unutarnje jedinice, novi bojler za etažno grijanje, djelomično namješten sa dvije kupaonice.

Cijena 100.000 eura. Kontakt 097 669 2998

USLUGE Nudim usluge čuvanja jednog djeteta ili

starije pokretne osobe kojoj je potrebna pomoć u kući. Kontakt 095 535 9069

Čuvam starije i nemoćne 24 sata u njihovom domu. Kontakt 099 838 8231

Poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu školu daje profesor s

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 18. LISTOPADA 2017.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok.gđu.

Mariju Martić, majku mog prijatelja Andrije, 200 kuna prilaže Marin Kovačić; u spomen na dragog Marka Potrebicu supruga naše kolegice, umjesto vijenca djelatnici knjigovostvenog sevisa Finik, prilažu 300 kuna; u spomen na dragu Mariju Martić prilaže 500 kuna obotelj Zdravka Vičana. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: u sjećanje na pok. supruga Iva Dundića, njegova Karmela prilaže 2 000 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije darovali su: u spomen na dragu rodicu pok. Mariju Martić 200 kuna prilaže obitelj Marković; u spomen na dragog strica i djeda Laza, obitelj Opačić iz Kanade prilaže udruzi 300 kuna, posljednji pozdrav didu od Milana i Milene; Iris Kolendić – uplata 250 kuna; u spomen na pok. oca naše kolegice Valerije Opačić umjesto cvijeća prilažu djelatnici službe za neurologiju 1.000 kuna. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 4753 582.

UMRLI (OD 11. 10. – 18. 10. 2017.)

NIKO BOKARICA pok. Jaka (1924.)

NINO OBRADOVIĆ (Ninov) (1968.)

PAVE VUKOVIĆ ud. Joza rođ. Rilović (1928.)

VINKO MARUŠIĆ pok. Jure (1949.)

JELICA (JELKA) TOMAŠ ud. Marina rođ. Serdarević (1924.)

MARIJA OGRESTA rođ. Andrijašević (1941.)

RATOMIR LOPIN pok. Ilije (1941.)

ZDENKA PLENKOVIĆ rođ. Gržac (1935.)

ANĐELKA BEUS (1935.)

JOKE DEJANOVSKI (1929.)

MIRJANA SUHOR (1929.)

velikim iskustvom u podučavanju. Kontakt 092 350 3234

Molila bi gospođu s Ilijine glavice, koja ima dugogodišnje iskustvo u čuvanju male djece da mi se javi u vezi dogovora za čuvanje bebe u sezoni 2017/2018. (izgubila sam mobitel). Kontakt 092 370 9606

SJEĆANJE Ivo Rudenjak 1936. - 2017.

Dragi naš Tata, Nono i Pranono, prošle su dvije tužne godine od našeg rastanka. Premalo je riječi, a previše tuge da Ti kažemo koliko Te volimo i koliko nam nedostaješ.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Počivao u miru Božjem.

Tvoja familija.

46 Sport DUBROVAČKI KLUB AMERIČKOG NOGOMETA ODRŽAO ‘TRY-OUT’

Oni su budući Sharksi!

Oni mlađi od osamnaest godina mogli su se u društvu svojih roditelja raspitati i o stipendiranom školovanju, što je još jedna zanimljiva mogućnost

Foto Zvonimir Pandža

Pokazni i upisni trening za sve zainteresirane Dubrovkinje i Dubrovčane održan je u nedjelju navečer na terenu s umjetnom travom na stadionu u Lapadu. Svi zainteresirani bili su u prilici isprobati opremu, proći kroz osnovne vježbe te testirati svoje sposobnosti za američki nogomet

K lu b a m e r i č ko g no g o m eta Dubrovnik Sharks održao je prošle nedjelje na umjetnoj travi pomoćnog terena na stadionu u Lapadu svoj ovosezonski ‘try-out’, odnosno pokazni i upisni trening za sve zainteresirane Dubrovkinje i Dubrovčane. Zapravo je riječ o završnici projekta predstavljanja ovog zanimljivog sporta u lokalnoj zajednici, prije svega u školama.

Svi zainteresirani bili su u prilici isprobati opremu, proći kroz osnovne vježbe te testirati svoje sposobnosti za američki nogomet. Oni mlađi od

Sport 47

• 18. LISTOPADA 2017.

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA Barcelona Ante Tomića pobijedila je Obradoiro sa 102:58 u ACB ligi, Reyer Venezia Hrvoja Perića slavila je nad Brindisijem 77:74 u Serie A, a Szolnoki Olaj Lukše Andrića s 88:87 bio je bolji od Szedeaka u NBI/A ligi.

PRIDRUŽITE SE ‘PITURIMA’! STK Libertas Marinkolor vrši upise novih članova u mlađim kategorijama (2008. – 2010. god.). Zainteresirani se mogu javiti ponedjeljkom, srijedom i petkom u D dvorani sportske dvorane Gospino polje ili na mobitel treneru Jošku Martinoviću (095/836–4488).

PRVENSTVO HRVATSKE

Violić i Belemečić zlatne

Sharksi će se od iduće godine natjecati u U15 natjecanjima, te ‘full contact’ (tackle) ligi, prvi put od osnivanja, te su im potrebni novi igrači spremni na predan i naporan rad, i iste takve rezultate

osamnaest godina mogli su se u društvu svojih roditelja raspitati i o stipendiranom školovanju, što je još jedna zanimljiva mogućnost.

Podsjetimo, tri su se člana Sharksa s reprezentacijom Hrvatske okitili srebrom na turniru Balkan Bowl III početkom listopada u srbijanskom Somboru, što je veliki uspjeh za klub koji postoji kratko, ali s velikim zalaganjem, radom i trudom pomiče sportske i organizacijske granice.

Inače, Sharksi će se od iduće godine natjecati u U15 natjecanjima, te ‘full contact’ (tackle) ligi, prvi put od osnivanja, te su im potrebni novi igrači spremni na predan i naporan rad, i iste takve rezultate. Mogućnosti za igranje su neograničene, igrači mogu dobiti

priliku igrati u obje prve hrvatske lige, za hrvatsku reprezentaciju u obje verzije igre, te bilo gdje u Europi i svijetu.

Mogućnosti za igranje su neograničene, igrači mogu dobiti priliku igrati u obje prve hrvatske lige, za hrvatsku reprezentaciju u obje verzije igre, te bilo gdje u Europi i svijetu

Županijski judo klubovi bili su uspješni na Prvenstvu Hrvatske, koje se proteklog vikenda održalo u Splitu.

Pritom su se zlatom okitile članice Judo kluba Dubrovnik 1966. mlađa juniorka Anđela Violić te mlađa kadetkinja Paula Belemečić.

Violić je do zlata došla u kategoriji do 70 kilograma, čime je zaokružila uspješnu sezonu nakon već ranije osvojenih juniorskog zlata i kadetske bronce. Za Belemečić (+70 kg) je pak ovo drugo zlato na Prvenstvima Hrvatske. Član JK Dubrovnika 1966. Stjepo Roko osvojio je broncu u kategoriji do 73 kilograma, a do bronce su stigli i njegovi timski kolege Marko Vareškić (-73 kg) te Franko Lončarica (-42 kg), članovi JK Ura Nage Fran Kužnin (-46 kg), Mauricio Bratičević (-50 kg) te Kristijan Konjevod (-55 kg), članica JK Dubrovnika Andrea Šuljak (-70kg), član JK Župa dubrovačka Peri Adrian Puljić (-66 kg) te član JK Konavle Cavtata Fran Obradović (-38 kg).

‘Drvene medalje’ pripale su Bruni Bilić (-52 kg, JK Dubrovnik 1966.), Leonu Đapiću (-66 kg, JK Ura Nage) te Adrianu Sufaju (-90 kg, JK Dubrovnik 1966.), koji su poraženi u mečevima za broncu.

Na natjecanju je ukupno nastupilo oko 400 najboljih mladih hrvatskih judoka.

48 Sport

18. LISTOPADA 2017. •

KUP ‘KREŠIMIR ĆOSIĆ’

Prošli Solin U finalu regije jug Kupa KK Dubrovnik igrat će s Puntamikom za mjesto u šesnaestini finala

20

koševa zabio je najefikasniji Stipe Režić

KK Dubrovnik slavio je na gostovanju kod KK Solina sa 76:53 (17:12, 17:17, 20:10, 22:14) u kvalifikacijskoj utakmici regije jug košarkaškog Kupa ‘Krešimir Ćosić’.

Najefikasniji u sastavu trenera Željka Vreće bio je Stipe Režić s 20 koševa, a dvoznamenkasti su bili još i Stjepan Tešija (13) te Ivan Vodopija (12). U strijelce su se upisali i Božo Katić i Ivan Marković (po 8) te Husnija Habul (5), Petar Šeparović (4), Toni Mustapić (3) i Niko Stasjuk (2).

U finalu regije jug Kupa idući vikend KK Dubrovnik igrat će u Gospinom polju s Puntamikom za mjesto u šesnaestini finala.

ŽKK RAGUSA

MNK SQUARE

Dva poraza od Medveščaka

Poraz u Osijeku

‘Crvenoplavi’ nisu uspjeli sustići prednost Osijek Kelmea od 2:0 i 3:1

U obje utakmice nije nastupila kapetanica ekipe Romana Stojanović

Medveščak je najprije svladao Ragusu u utakmici A-1 HKL, a potom idući dan i u regionalnoj WABA ligi ŽKK Ragusa ubilježila je proteklog vikenda dva poraza u dva gostujuća susreta protiv Medveščaka. Najprije su od prvakinja poražene u subotu, u 3. kolu A-1 HKL sa 59:76. Pritom su najbolje u sastavu Zdravka Kitina bile Ina Marin (12 koševa) i Josipa Zovko (po

11 koševa i skokova). Potom u nedjelju novi susret, ovaj put u B skupini regionalne BTravel WABA lige, i novo slavlje domaćina 47:68. Jedina dvoznamenkasta bila je Josipa Zovko s 10 koševa uz 6 skokova. U obje utakmice nije nastupila kapetanica ekipe Romana Stojanović.

Do kraja meča ‘Crvenoplavi’ su imali još dvije prilike za novo poravnanje, ali se kući ipak vraćaju praznih džepova

MNK Square poražen je u 2. kolu 1.

HMNL na gostovanju kod Osijek Kelmea s 2:3.

Nakon prvog poluvremena bez pogodaka u nastavku je Osijek poveo 2:0, a Square smanjio preko Adrijana Micevskog. Potom je dubrovački prvoligaš imao nekoliko prilika za izjednačenje, zaigrao i s igračem-vratarem, ali bez uspjeha. Dapače, Osječani su otišli na +2, a Square golom Džankovića smanjio na 3:2. Do kraja meča ‘Crvenoplavi’ su imali još dvije prilike za novo poravnanje, ali se kući ipak vraćaju praznih džepova.

MNK Square u 3. kolu dočekuje makarsko Novo vrijeme.

Sport 49

• 18. LISTOPADA 2017.

KSW 40 DUBLIN

‘Killer’ protiv poljskog Čečena ’Killer’ je prihvatio ponudu nakon što je cijeli niz boraca odbio ući u ring s Ažijevim, koji ima omjer 7–2 Nakon nešto više od mjesec dana od uvjerljive pobjede nad Brazilcem Huberom na Superior FC 18 manifestaciji član UFC Gladiatora, MMA borac Antun ‘Killer’ Račić opet će u ring. Vješti Župljanin (omjer 19:8) prihvatio je ponudu KSW organizacije te će 22. listopada nastupiti na turniru KSW40 u irskoj prijestolnici Dublinu u 3Areni koja prima 13 tisuća gledatelja.

Protivnik će mu biti 27-godišnji Čečen s poljskom putovnicom Anzor Ažijev, a kako ističu organizatori ‘Killer’ je prihvatio ponudu nakon što je cijeli niz boraca odbio ući u ring s Ažijevim, koji ima omjer 7–2. Inače, po imenima turnir bi se mogao nazvati irsko-poljskim okršajem. Borba večeri je između Poljaka Mariusza Pudzianowskog (11– 5) i Irca Jamesa McSweeneya (15–15).

PORAZ RUKOMETAŠA

PROBLEMI SA SRCEM

Radić nije mogao sam

Sukno ‘na suhom’ dva mjeseca

13 pogodaka zabio je Tomislav Radić

Momčad Zlatka Saračevića 5 minuta prije kraja meča imala je napad za smanjenje razlike na samo jedan gol, ali bez uspjeha

RKHM Dubrovnik poražen je u 3. kolu južne skupine 1. HRL na gostovanju kod Splita s 25:31 (13:14). Momčad Zlatka Saračevića 5 minuta prije kraja meča imala je napad za smanjenje razlike na samo jedan gol, ali bez uspjeha. Prvo ime dubrovačkog sastava u drugom porazu na drugom gostovanju bio je Tomislav Radić s čak 13 pogodaka. Ukrajinac Poliak dodao je 4, Kajo Cikatić 3, Hrvoje Lončarica i Luka Bevanda po 2, a Zvonimir Srna 1. Vratar Toni Barišić zaustavio je 11 pokušaja Splićana. RKHM Dubrovnik je u Splitu nastupio bez trojice igrača: Mara Dabelića, Nikše Bušlje te Kristijana Janđela.

Idući susret na rasporedu je 22. listopada kad u Gospino polje stiže Solin.

Sukno nije nastupio u drugom krugu Kupa Italije jer je prolazio dodatne pretrage

Tjedan dana pred početak talijanskog prvenstva Pro Recco je ostao bez hrvatskog reprezentativca Sandra Sukna. Iz kluba navode tek kako je riječ o zdravstvenom problemu, točnije problemu sa srcem koji je otkriven na uobičajenim zdravstvenim pregledima uoči nove sezone. Sukno nije nastupio u drugom krugu Kupa Italije jer je prolazio dodatne pretrage. Kako ističu iz kluba, Sukno bi trebao pauzirati dva mjeseca.

50 Sport

18. LISTOPADA 2017. •

1.B HOL

Lako s Makarankama

U 2. kolu južne skupine 1.B HOL ekipa Mirjane Vreća je s glatkih 3:0 (25:12, 25:10, 25:11) svladala Makarsku Odbojkašice ŽOK Dubrovnika u subotu su došle do prve pobjede u novoj natjecateljskoj sezoni. U 2. kolu južne skupine 1.B HOL ekipa Mirjane Vreća je u nedjelju u Gospom polju nakon 49 minuta igre s glatkih 3:0 (25:12, 25:10, 25:11) svladala Makarsku.

Dubrovkinje su do prve pobjede stigle u sastavu: Ora Ivanišević, Anđela Kalauz, Nikolina Tomašević, Hana

Dilberović, Ana Matušić, Anđela Čuljak, Ivana Marinović, Katija Vuličević, Orsula Štaka, Petra Putica, Azra Mehić, Martina Vreća, Gabriela Stipanović i Ana Matuško (nedostajale su Sanja Curić, Lea Burić i Ivana Ivaniš) pod vodstvom trenerica Mirjane Vreća i Marine Radić.

U 3. kolu 21. ili 22. listopada ŽOK Dubrovnik gostuje kod Trogira.

Oglas 51

• 18. LISTOPADA 2017.

Mobilno reciklažno dvorište Mokošica Vinogradarska 2 Radno vrijeme: Ponedjeljak, srijeda, petak: 07:00 – 14:00 Utorak, četvrtak: 12:00 – 19:00 Subota: 07:00 – 12:00

Reciklažno dvorište Dubrovnik Vladimira Nazora 2a (Pod dubom) Radno vrijeme: Ponedjeljak, srijeda, petak: 13:00 – 20:00 Utorak, četvrtak: 08:00 – 15:00 Subota: 07:00 – 12:00

52 DuList IN

Sjećate li se SMIBa, Modre laste, Drva znanja...?

PITALI SMO: ČITAJU LI DJECA ŠKOLSKE ČASOPISE

Broj pretplata pada jer svako dijete danas umije koristiti Internet, pogotovo preko mobitela, no neograničeni pristup informacijama ima i svoje velike nedostatke

Iako su dječji časopisi edukativno gledajući važni, shvaćam kako je to još jedan izdatak roditeljima, no recimo za šest brojeva časopisa Moj planet, koji je najskuplji, potrebno je izdvojiti 90 kuna. Nije to puno za časopis koji ima interaktivni odnos s malim čitateljima

DuList IN 53

• 18. LISTOPADA 2017.

ANA I LINĐOVCI SE VOLE Nakon zajedničkog projekta Ane Rucner i Folklornog ansambla Linđo koji je snimljen još 2011. godine, a koji nosi naziv ‘Cijeli svijet pleše Linđo’ nedavno

je na taraci tvrđave Svetoga Ivana ponovljena suradnja. Naime, održano je snimanje za najpopularniju TV emisiju ‘Day Day Up’ koju u Kini gleda preko 200 milijuna gledatelja. (FA Linđo)

2002. i 2003. godine u ovoj je školi bilo 469 učenika a danas nas je 296.

Skoro duplo manje...

školi bilo 469 učenika, a danas nas je 296. Skoro duplo manje... Dalje, 2008. i 2009. godine bilo je pak 210 pretplata.

Pola učenika je primalo neku pretplatu i to je ogromna količina časopisa.

Prošle godine je bilo 56 pretplata, a trenutno je oko 30 pretplata, no nisu još zaključene, čekam da svi donesu prijavnice – kaže nam. Broj pretplata pada jer svako dijete danas umije koristiti Internet, pogotovo preko mobitela, no neograničeni pristup informacijama ima i svoje velike nedostatke.

Od previše informacija izgube volju

Kad ste zadnji put prelistali dječji časopis? U vrijeme kad ste još bili u klupama? Šteta. Popularni naslovi iz naše mladosti još uvijek redovito izlaze – SMIB, Drvo znanja, Modra lasta... A pridružili su im se i neki novi, zanimljivi i interaktivni časopisi.

Koliko je važno čitati znamo od malih nogu, no koliko zaista čitamo? Odlučili smo provjeriti to u Osnovnoj školi Marina Getaldića i to u ‘maloj školi’, na kantunu Gučetićeve i Miha Pracata. Tamo nas je ugostila knjižničarka Josipa Vragolov koja nas je ponovo podsjetila na čarobni svijet časopisa. Kako doznajemo, svaka dubrovačka škola u svojoj ponudi ima različite

Piše/Foto Mia Njavro

dječje časopise, no sve manje i manje djece zaista kupuje ove vrijedne riznice znanja. Navodno, sve se može pročitati na Internetu...

— Betino zrcalo, Drvo znanja, Modra Lasta... Imamo dosta časopisa u školi.

Dolazim iz cavtatske osnovne škole, sjećam se da smo tamo imali i SMIB i Radost, Drvo znanja, Zrcalo – školski časopis, Mak... Škola je dobivala časopise i mi učenici smo ih kupovali.

Danas je otprilike ista priča, no sve manje djece se odlučuje za ovaj izvor znanja i informacija – pojašnjava nam Josipa.

Padaju pretplate

– Iako su dječji časopisi edukativno gledajući važni, shvaćam kako je to još jedan izdatak roditeljima, no recimo za šest brojeva časopisa Moj planet, koji je najskuplji, potrebno je izdvojiti 90 kuna. Nije to puno za časopis koji ima interaktivni odnos s malim čitateljima – od kviza, plakata, stripa... S obzirom na to koliko se daje za dnevne novine, mislim da ovo nije preveliki izdatak – dodaje. Saznajemo i to kako ne samo da pada broj prijavljenih učenika za časopise – pada i sam broj učenika u školi centar, dalje nam priča Josipa.

— Kao knjižnica moramo svake godine uraditi godišnje izvješće. U njemu se piše broj učenika i popisuju se pretplate. 2002. i 2003. godine u ovoj je

– Upućeni su, koriste Internet, no stvar je s djecom da što od toliko mogućih informacija i svega što ih zanima jednostavno izgube volju, zato što je jednostavno previše toga. Što više mogu i doznaju sve, to manje rade – napominje. I tu u priču ‘upadaju’ časopisi i poseban način na koji su oni kreirani.

— Naša želja je da budu uključeni u taj svijet, kolegica Ana Borić koja je radila prije mene u knjižnici učila ih je o tome što su časopisi, kako se pišu, kako funkcioniraju, što uopće časopis sadrži... Nastavljam tu edukaciju, stvaramo kulturu čitanja. Naime, najveća vrijednost časopisa leži u tome da djeca u njima vrlo često pronađu nešto što im se sviđa i baš nakon toga nastave samostalno istraživati tu temu – napominje Josipa, dodavši kako se časopisi uvijek mogu posuditi u knjižnici, međutim s obzirom na njihovu interaktivnost (kvizove, plakate, križaljke...) po njima se ne smije šarati i slično. Možda je zato mnogima lakše ‘sjest na mobitel’.

— Možda zbog Interneta, igrica, svega toga pomalo... I možda glupo zvuči, ali kad se kupi mobitel i kad on može ići na Internet, onda je to znanje ‘besplatno’. A zapravo nije. Stoga mi ne odustajemo – svake godine prošetamo po razredima, predstavimo časopise i učimo o njima – zaključuje Josipa.

54 DuList IN

18. LISTOPADA 2017. •

ILI IH VOLIŠ ILI IH MRZIŠ

Ljubitelji tripica došli na svoje Žene nam baš ne vole miris tripica pa smo se morali samoorganizirati

Nalazimo se par puta godišnje, uvijek u rano proljeće ili na jesen jer tripice i nisu baš ljetna hrana, ali u sezoni je i teško ljude okupit. Pokušavamo obuhvatit cijele Konavle, gdje nađemo adekvatan prostor. Najviše je nas Konavljana, ali ima nas i iz Župe, Grada, Mokošice Malo je onih koji su ravnodušni prema tripicama. Tripice su jedna od onih vrsta hrane koju ljudi ili obožavaju ili im se gadi. Nekome bi se i svidjele, ali kad čuju da je to goveđi probavni trakt, ne mogu im ni primirisat.

Prije su se često spravljale za marende, ali, vremenom su, nekako, počele izumirati. Spravljanje je vrlo zahtjevno, jer se juneći želudci moraju dobro skuhati, pa dobro očistiti. Taj teški miris, a najpoštenije je reći smrad, najveća je prepreka tripicama do trpeze. Žene neće da im kuća zbog jednog obroka smrdi par dana. Konavljani, snalažljivi, kakvi

Piše/Foto Zvonimir Pandža

već jesu, odlučili su se udružiti, da ne bi ostali bez svoje delicije, jer bolje da izumre selo nego običaji.

Niko Klečak iz Gabrila, predsjednik konavoske udruge tripičara ispričao nam je kako je došlo do osnivanja udruge.

— Pokojni Božo Lučić, bivši šef kuhinje u Epidaurusu, dosjetio se prije desetak godina da se osnuje udruga ljudi koji vole tripice i on je to vodio.

Nedavno nam je nažalost umro i sad sam ga ja naslijedio. Nalazimo se par puta godišnje, uvijek u rano proljeće ili na jesen, jer tripice i nisu baš ljetna

hrana, ali u sezoni je i teško ljude okupit.

Pokušavamo obuhvatit cijele Konavle, đe nađemo adekvatan prostor. Najviše je nas Konavljana, ali ima nas i iz Župe, Grada, Mokošice. Šezdesetak nas je baš aktivnih, a svega preko stopedeset.

Ovog puta u predivnom pridvorskom samostanu tripe za članove udruge spravio je šef kuhinje Konavoskih dvora Filip Dimnić.

— Četrdeset godina sam radio u hotelu Croatia, ali tamo tripe ne kuru baš, to je baš narodno jelo. Žene nam baš ne vole miris tripica, pa smo se morali samoorganizirat. Tripe volim

DuList IN 55

• 18. LISTOPADA 2017.

Repete

Za tren su partila dva kazana

od rane maldosti, negdje se probalo, zavoljelo. Za spravit ih treba zažutit dosta kapule, česna, pancete, ide pelata, konserve, malo brašna da zagusti, soli, papra, ljute paprike. Neko voli i patate u toć, ali bolje je posebno skuhat ili pire, jer ako ostanu za sutra, onda nisu nizašto. Ovako, sutridan ih podgriješ, skuhaš još krtole napose i još su bolje. Najvažnije je da se dobro skuhaju. Ako se

prucaju pod zubima, nije to to.

Ove se nisu prucale odviše, repete se nisu brojile i partila su dva kazana za tren. Radujemo se novom susretu koji je već je dogovoren, ako ne ovako, novinarski, ala maka, onda kao punopravni članovi.

Pun stol ljubitelja tripica

56 DuList IN

18. LISTOPADA 2017. •

RASPLESANI PARTY

Dubrovački salserosi pozdravili se s ljetom Podsjetimo, udruga Ritmo de Salsa u veljači 2018. godine proslavit će svoj peti rođendan. Od osnutka do danas uspjeli su izgraditi temelje jedne predivne priče – ples, druženje, zabava i uživancija u pozitivnoj atmosferi.

Upravo to privlači Dubrovčane afrokaripskim plesovima, a salsa scena na jugu Hrvatske ozbiljno se razvija.

Udruga Ritmo de Salsa u veljači 2018. godine proslavit će svoj peti rođendan.

Od osnutka do danas uspjeli su izgraditi temelje jedne predivne priče – ples, druženje, zabava i uživancija u pozitivnoj atmosferi

ljubitelji salse i drugih afro-karipskih ritmova, kako bi se prisjetili zabavnog i rasplesanog ljeta, u kojem se uz

Udruga Ritmo de Salsa Dubrovnik održala je u petak navečer u Caffe baru Promenada svoj posljednji ljetni salsa party.

Okupili su se tom prilikom brojni

Ne propustite party u Spioni

mnoštvo partyja u Promenadi i izlete u susjedne države posebno pamti odličan provod na Cubamonte Salsa Festivalu u crnogorskom Sutomoru.

Naravno, bila je ovo prilika i za kovanje planova za jesen i zimu, jer nova su plesna uzbuđenja na pragu. Točnije, upis novih grupa održat će se 30. listopada na poznatoj lokaciji u zgradi TUPa, a prethodit će mu predupisni salsa party u Spioni 26. listopada.

Više o aktivnostima Udruge Ritmo de Salsa Dubrovnik može se saznati na njihovoj službenoj Facebook stranici.

30.

listopada održat će se upis novih grupa

DuList IN 57

• 18. LISTOPADA 2017.

NA PILAMA NEMA ČEGA NEMA

Otvoren Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda

Vrijedi prošetati i počastiti se odličnim delicijama

U ponudi domaćih proizvođača su razni džemovi, med, likeri, vino, sirevi, pršut i ostali proizvodi pripremljeni na tradicionalan način Ususret četvrtom Good Food Festivalu, ovog ponedjeljka na Pilama je otvoren Sajam zdrave hrane i domaćih prozivoda koji je odmah privukao pozornost sviju, osobito stranih gostiju.

Tijekom cijelog festivalskog tjedna

Foto Mia Njavro

na Sajmu će se moći kupiti domaći, ekološki uzgojeni proizvodi. U ponudi domaćih proizvođača su razni džemovi, med, likeri, vino, sirevi, pršut i ostali proizvodi pripremljeni na tradicionalan način.

Radno vrijeme sajma je svaki dan od 9 do 20 sati, a trajat će do 22. listopada Prošetajte do Pila i sami se uvjerite koliko su ukusni!

Sajam traje do 22. listopada

58 DuList IN

Špica

18. LISTOPADA 2017. •

LISTOPAD U GRADU

NEMA DO ŠPICE NA NAJLJEPŠOJ ULICI

Tople zrake sunca na Stradunu

2.

1.

3.

4.

5.

DuList IN 59

• 18. LISTOPADA 2017.

KOPENHAGEN Dugogodišnji iskusni barmen iz Konavala, Mario Saulan, predstavlja Hrvatsku na svjetskom natjecanju barmena u Kopenhagenu. Saulan iza sebe ima pregršt osvojenih medalja na brojnim natjecanjima. Tako je zajedno s Leom Bautovićem ove godine u jakoj

konkurenciji osvojio drugo mjesto na međunarodnom natjecanju barmena u Budvi te su imali najbolji stručni rad u konkurenciji stranih natjecatelja. Dodajmo kako je 2015. godine osvojio nagradu za najboljeg barmena u županiji.

7.

6.

‘Posljednji’ vlak sunčanih zraka

8.

9.

Hvatamo ‘posljednji vlak’ toplih sunčanih zraka, prije jesenjezimske ‘kolekcije’ kiše i vjetra te sve kraćih dana.

Zato je baš Stradun najljepše mjesto na svijetu – za prođirati, pojesti sladoled ili jednostavno samo upijati vitamin D

10.

1. Opušteno kroz grad 2. Dijele isti smisao za modu 3. Šešir je uvijek odličan modni dodatak 4. Dva ‘opasna’ čuvara 5. Kao golupčići 6. Djevojka za kojom se svi okreću

11.

7. Prijateljice u ugodnoj šetnji 8. Nikad nije kasno za haljinice 9. Nigdje bez fotoaparata 10. Same gracije na Stradunu 11. Osmijeh uz odličan stil – dobitna kombinacija!

60 DuList IN

18. LISTOPADA 2017. •

KREĆE ŠESTI DUBROVAČKI FILMSKI FESTIVAL

Bogat program za velike i male

Sredina listopada i ove godine rezervirana je za druženje, zabavu, edukaciju, lijepe stvari koje ih nadahnjuju…

Prije samog službenog otvaranja u četvrtak u 20 sati, od 19 sati povirite u Lužu – čeka vas izložba starih filmskih plakata te Photobooth DUffa Dubrovački međunarodni filmski festival za djecu i mlade iz mediteranskih zemalja DUff, šestu godinu zaredom donosi zanimljiv i bogat program. Sredina listopada i ove godine rezervirana je za druženje, zabavu, edukaciju, lijepe stvari koje ih nadahnjuju… Tijekom DUffa, koji traje od ovog utorka, 17. listopada, do nedjelje, 21. listopada, uživat ćemo u brojnim sadržajima. Naime, pored natjecateljskog programa, organizatori – Kinematografi Dubrovnik, Udruga Luža i Ljetna škola filma Šipan – i ove su se godine pobrinuli za bogat popratni program. Na DUffu se tijekom cijelog festivalskog tjedna može uživati u popratnim projekcijama odabranih naslova, sudjelovati na nekoj od brojnih filmskih radionica, zajedničkim izletima i aktivnostima, ali i upoznati

Organizatori ovog festivala su Kinematografi Dubrovnik, Udruga Luža i Ljetna škola filma Šipan

bogatu kulturnu baštinu ovog grada.

Naravno, već i prije četvrtka i službenog otvaranja organizatori DUffa pripremili su za festivalsku publiku bogat i raznolik program, moglo bi se reći i za male i za velike. Prije samog službenog otvaranja u četvrtak u 20 sati, od 19 sati povirite u Lužu – čeka vas izložba starih filmskih plakata te Photobooth DUffa. Četvrtak i svečano otvorenje završava koktel zabavom, a o idućim danima i ove godine bogatog DUffa bit će uskoro više riječi...

DuList IN 61

• 18. LISTOPADA 2017.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Vage, moglo bi vam nedostajati energije, a zahtjevi koji se budu stavljali pred vas neće biti mali. Trebat će se dobro organizirati. Napravite dobar plan i slijedite ga dosljedno. To se posebno odnosi na posao

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je povući u tišinu i meditaciju. U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja. Ipak, bit će lijepih trenutaka. Vježbajte duboko disanje!

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Promijenite svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome.

Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i vaša veća otvorenost prema drugima.

Povremeno će vam se činiti da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Želja za ljubavlju bit će jaka, ali će zahtijevati i više angažmana. Vjerojatno će u poslu doći do zatezanja u komunikaciji ili korespondenciji. Opuštajte se kroz lakši sport.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Budite strpljiviji i pažljiviji.Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugi, a najviše volje. Dopustite si malo opuštanja.

Mnoštvo izlazaka i širok krug ljudi učinit će vam ove dane dinamičnim.

Na radnom mjestu bit će zabavno i dosta opušteno. Aktivirat će se određeni zadaci povezani s ljudskim odnosima. Podijelite svoju radost s drugima.

Potreba za društvom neće biti jako naglašena, pa ćete radije ostajati kod kuće nego izlaziti. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vjerojatno ćete uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Okrenite sve na šalu!

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više.

Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnost. Ne zamarajte se brigama.

Proveselite se!

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti koje neće biti savršene, nećete dati da vas išta skrene s vašeg ljubavnog puta. Trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju.

Ako ste u duljoj vezi koja vam se čini da je malo monotona, imat ćete potrebu za više kretanja. Samci će lako nalaziti, ali ne i zadržavati društvo suprotnog spola. Ne razmišljajte previše, jednostavno radite. Vjerujte u ljepše sutra.

Sve je moguće!

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se. Pobijedite stres relaksacijom.

Najbolje ćete se osjećati u krugu vlastitog doma ili u društvu dragih vam osoba. Vrijeme je dobro za rad s mladima, nastupe pred publikom ili u javnosti. U svoj posao ćete unijeti dašak kreativnosti ili rekreacije. Bit će zanimljivo.

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će osdjetiti čari platonske ljubavne veze. Sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Ne pretjerujte s hranom i pićem.

62 DuList IN

18. LISTOPADA 2017. •

UPOZNAJTE SLATKI PAR

Ernst Ingo Siegfried Bär i Mimi posjetili Dubrovnik 2

puta su već posjetili Dubrovnik

Prvo je s nama išao medvjed, a od 2012. godine putuje i njegova djevojka.

Mačka pripada našim prijateljima koji također putuju s Mimijem.

Tijekom našeg putovanja zajedno u Keniji odlučili smo kako će oboje ponovno putovati

Posjetili su brojne svjetske lokacije

Ovog je tjedna Dubrovnik posjetio zanimljiv par, a riječ je slatkom medvjediću Ernstu i mački – Mimi o kojima nam je više rekla njihova suputnica Tanja Tsch.

— Ime medvjeda je Ernst Ingo Siegfried Bär, a ime mačke je Mimi.

Prvo je s nama išao medvjed, a od 2012. godine putuje i njegova djevojka.

Mačka pripada našim prijateljima koji također putuju s Mimijem. Tijekom

našeg putovanja zajedno u Keniji odlučili smo kako će oboje ponovno putovati. Dosad su dvaput posjetili Dubrovnik – rekla nam je Tanja Tsch.

Osim Dubrovnika, posjetili su još i svjetske lokacije kao što su Mostar, Kenija, Baltičko more, Škotska, Sejšeli i San Remo.

• 18. LISTOPADA 2017.

Oglas 63

64 Zadnja

18. LISTOPADA 2017. •

NA VRHU BRDA VRANOVIĆI

‘Kome je i zašto smetao križ?’

POGLED STRAGA 40 Kultura

Literat Osmi Društva dubrovačkih pisaca

Na vrhu brda na jednom od postaja te procesije na mjestu nazvanom ‘Prve moći’, već godinama stoji obnovljeni kameni križ kao znak posvećenosti tog mjesta Tužno i sramotno. Maloprije sam saznao od dvojice svojih prijatelja koji su danas popodne planinarili na brdo Vranoviće iznad Mokošice da su nepoznati vandali polomili kameni križ na vrhu brda Vranovići na procesijskoj postaji zvanoj ‘Prve moći’ – napisao je na svom Facebook statusu Ivica Ban pitajući se kome je palo na pamet napraviti ovakav vandalski čin.

— Naši preci su stoljećima od kada

je Dubrovnik od bosanskog kralja Stjepana Ostoje 1399.g. uspio kupiti područje sela Kurilo, današnje Petrovo selo, kao dio tzv. ‘Terrae novae’ (područje od Kurila / Petrova Sela do Imotice) svake godine jednom godišnje u crkvenoj procesiji obilazili i molitvom posvećivali brdo Vranoviće kao sjevernu granicu Dubrovnika (Astareje), odnosno Dubrovačke Republike. Na vrhu brda na jednom od postaja te procesije na mjestu nazvanom ‘Prve moći’, već godinama stoji obnovljeni kameni križ kao znak posvećenosti tog mjesta. Kome je i zašto smetao taj križ, kao znak posvećenosti tog mjesta i kao znak njegove stoljetne pripadnosti Dubrovniku i obližnje sjeverne granice Dubrovnika, osobno smatram nikome.

Polomili su ga vjerojatno neki ovodobni mladi vandali koji ništa ne znaju i ne žele znati o našoj i svojoj povijesti, tradiciji i kulturi. Žalosno – zaključio je Ban.

Kreće šesti Dubrovački filmski festival 36 Kultura

Razgovor s umjetnikom Antunom Maračićem 22 Aktualno

Što o poskupljenjima misle naši sugrađani?

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 25. listopada

Nepoznati su vandali polomili kameni križ na vrhu brda Vranovići na procesijskoj postaji zvanoj ‘Prve moći’

Čitajte nas na www.dulist.hr!

60 DuList IN