Dulist #303

DUBROVAČKI TJEDNIK #303 Srijeda, 16. kolovoza 2017. • Cijena 7 kn

SRI

LJETNI HIT

Tko pluta na ananasu, a tko na morskom psu?

34. DIVLJA LIGA

PET SUB NED PON UTO

KONCERT ZA PAMĆENJE

Ode pokal preko Dupca, Župljani vratili naslov!

STR. 58

ČET

Božo Vrećo zaljubio se u Dubrovnik

STR. 48

STR. 41

PROJEKT OD 18 MILIJUNA KUNA

OTKRIVAMO Zašto se na Jakljanu sadi 5 tisuća smokava!

RAZGOVOR: IVAN PERNAR

Bez intelekta smo, imamo vladavinu ološa

KOMUNALCI GDJE STE?

STR. 14

PRESUDILA BUKA

Đir Gradom: Piša klapa ispo' volta

STR. 22

JLH odustaje od vjenčanja, vlasnici agencija u panici STR. 8

2 Oglas

16. KOLOVOZA 2017. •

Aktualno 3

• 16. KOLOVOZA 2017.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Maria Prkut

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović Marijana Njirić

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 16. 8. 2017.

Broj 303 Godina 6.

www.dulist.hr

4

Aktualno

PROJEKT VRIJEDAN 18 MILIJUNA KUNA

Na Jakljanu će niknuti pet tisuća stabala smokava

bila bolja, sve skupa nema nikakve veze s ‘bogatim Rusima’, već je riječ o poduzetnicima Gnjidić iz Rijeke koji su preko svoje tvrtke G.R.M. dobili u zakup dio zemlje na Jakljanu, dok će drugi dio projekta biti na Šipanu u kojeg su se zaljubili prilikom jednog odmora.

Župa sv. Stjepana Šipanska Luka, uz suglasnost Dubrovačke biskupije, dala je u zakup zemljište na jugozapadnom dijelu otoka Jakljana tvrtki G.R.M. d.o.o. iz Rijeke

Biskupija: Zemlja dana u zakup

Na naš upit iz Dubrovačke biskupije potvrdili su nam kako su dio svoje zemlje na Jakljanu dali u zakup.

— Župa sv. Stjepana Šipanska Luka, uz suglasnost Dubrovačke biskupije, dala je u zakup zemljište na jugozapadnom dijelu otoka Jakljana tvrtki G.R.M. d.o.o. iz Rijeke. Riječ je o zemljištu površine 304683 metara kvadratnih (katastarskih oznaka čest. zem.

2743 i 2744/1 z.ul. 2394 K.O. Luka Šipan) koje je ovoj tvrtki dano u zakup na 30 godina, a u svrhu uzgoja smokvi. Ugovor o zakupu potpisan je 31. ožujka 2015. godine – naveli su u njihovom odgovoru.

Mogu potvrditi da smo počeli s realizacijom projekta podizanja višegodišnjih nasada badema i smokava na otocima Jakljanu i Šipanu. To je projekt vrijedan 18 milijuna kuna i sufinanciran je iz sredstava EU i proračuna RH u iznosu od 15,5 milijuna kuna Iako se već neko vrijeme špekulira zašto su na otoku Jakljanu u posljednje vrijeme počeli pristizati građevinski strojevi i ‘neki nepoznati ljudi’, čini se kako je priča daleko neobičnija, od prvotne verzije koja se mogla sumirati

Piše Nikša Miletić Foto DuList/Privatni album

u frazu ‘bogati Rus gradi hotel’.

Naime, nakon malo istraživanja ovaj ‘luksuzni resort’ postao je ‘poljoprivredni projekt’, a kako DuList doznaje riječ je o ekološkom uzgoju autohtonih sorti smokava i mjendula. Da bi stvar

Gnjidić: Vrijedan projekt

— Mogu potvrditi da smo počeli s realizacijom projekta podizanja višegodišnjih nasada badema i smokava na otocima Jakljanu i Šipanu. To je projekt vrijedan 18 milijuna kuna i sufinanciran je iz sredstava EU i proračuna RH u iznosu od 15,5 milijuna kuna – rekla nam je Vanja Gnjidić ispred tvrtke G.R.M. — To je visoko vrijedan projekt ne samo ekonomski nego i revitalizacijski za cijelo dubrovačko područje jer ako

Aktualno 5

• 16. KOLOVOZA 2017.

Držić i Shakespeare bi morali biti konstanta svakih Igara — Ivica Boban REDATELJICA izuzmemo područje Pelješca i Konavala praktički nema nigdje poljoprivrede, a učimo da su u davnini Elafiti mogli hraniti Dubrovnik s maslinama i maslinovim uljem koliko se toga proizvodilo. Na Jakljanu je nekada lokalno stanovništvo uređivalo svoje parcele. Zbog modernog načina života i turizma bor je prevladao i tereni su postali potpuno zakrčeni. Jakljan je biser koji ima veliki potencijal, ne samo turistički nego i u poljoprivrednom smislu. Koliko god izazovno zvuči podizati smokve na pustom otoku, mi smo se odlučili za ekološki uzgoj u sklopu kojeg će se maksimakno sačuvati postojeća vegetacija zbog bio raznolikosti, a u sklopu podizanja terasa koje će biti u dužini od 16 kilometara. Vjerujem da ćemo uspjeti jer strastveno živimo ovaj projekt. Autohtoni uzgoj smokava i badema na održiv način naša je želja i priča, a egzotičnost same lokacije uzgoja olakšavati će put do konzumenata kroz priču koju ćemo marketinški razraditi – kaže Gnjidić.

Povrat investicije

Na naš upit kada očekuju povrat ovakve investicije, Gnjidić odgovara kako je riječ o dugoročnoj investiciji.

— Bilo bi lijepo kada bi mogli kroz koju godinu očekivati povrat, ali smokvu ćemo čekati sigurno četiri do pet godina prije nego da nekakav konkretniji plod. S druge strane dio nasada na otoku Šipanu će biti bademi koji će se saditi najnovijom tehnologijom tako

da će oni dati nešto raniji povrat – ističe ona.

Upitana što ih je dovelo na Šipan i Jakljan, Gnjidić odgovora kako je dugo putovala te kako za nju nema ljepšeg kraja od Istre i Dubrovnika.

— Jug Hrvatske je što se tiče klime vrlo pogodan, nema previše padalina, ali dovoljno za uzgoj smokvi i badema– kaže ona te dodaje kako se sa Šipanom upoznala prije nekoliko godina kada su došli na odmor.

Riječ je o zemljištu površine 304683 metara kvadratnih

— Dopao nam se otok i s lokalnim stanovništvom smo pronašli zemlju koja nam se svidjela. Suprug i ja volimo reći vezano uz izazov novog poslovnog pothvata, koji nam se ponekad čini nevjerojatnim, da mora da je bila Božja volja – napominje ona te posebno dodaje koliko su ih lijepo primili ljudi sa Šipana i biskup Uzinić.

— Mi smo željni s njima surađivati i u ovom projektu, pomogli su nam savjetima i iskustvom. Veselimo se revitalizaciji otoka u Hrvatskoj općenito, a među njima definitivno vidimo i Elafite koji su trenutno zapostavljeni.

Smatram da imaju ogroman potencijal – kaže Vanja Gnjidić te dodaje kako je raduje vidjeti da lokalno stanovništvo sve češće obrađuje svoju djedovinu i vraća se na svoju zemlju.

Na naš upit Gnjidić odgovara kako će se uz te nasade svakako vezati i radna mjesta. Koliko njih točno, teško mogu i oni u ovom trenutku reći.

— Posao jest sezonskog karaktera, ali vjerujem da će tu biti 20-ak poslova od 1. travnja do 1. listopada, ne računajući preradu. Mi nismo zainteresirani toliko u plasman svježih smokava, koliko u njihovu direktnu preradu u razne proizvode od pekmeza, suhih smokava do rakija i pralina. Sorte koje ćemo saditi trebat će brati kroz sve te ljetne mjesece – kaže ona te zaključuje kako će projektom Europske unije biti sufinancirano ukupno 5034 smokve.

6 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

Ni veće cijene nisu spriječile ‘najezdu’ turista REKORDE RUŠE I NAŠE ZNAMENITOSTI

ćemo novac, možda i milijun eura zbog skraćivanja broja posjetitelja, ali ćemo puno više dobiti u budućnosti. Zaslužujemo biti vrhunsko odredište – izjavio je nedavno gradonačelnik Franković.

Muzeji bilježe pad u prihodima od 3,57 posto kao rezultat povećanja posjeta putem Turističke kartice

Rekordi od Stona do Sokol grada

Zidine bi do kraja godine trebalo posjetiti preko milijun i 200 tisuća posjetitelja, a kako je to još lani najavio predsjednik DPDS-a, na ovogodišnje brojke nije utjecalo ni povećanje cijene ulaznice Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dubrovčani i ove turističke sezone zadovoljno trljaju ruke. U prvih sedam mjeseci 2017. godine oboreni su prošlogodišnji rekordi i kad je riječ o broju posjetitelja (18 posto više) i kad je riječ o noćenjima (15 posto više). Pravi ‘boom’ ostvario je privatni smještaj koji bilježi porast od 32 posto u dolascima te 27 posto u noćenjima, ali zadovoljni zapravo mogu biti svi oni kojih se turizam (do)tiče jer rast brojki sa sobom

donosi naravno i rast prihoda, odnosno zarade. Ona bi se, doduše, idućih godina mogla i smanjiti, barem tako najavljuje dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji ograničavanjem broja posjetitelja povijesne jezgre želi smanjiti gužve koje štete Gradu.

— Neki se kruzeraši neće s time složiti, ali moj je cilj osigurati kvalitetu za turiste, a to se ne može s trenutnim stanjem. U iduće dvije godine izgubit

No, dok se to ne dogodi, osvrnut ćemo se na ovogodišnje rezultate (za prvih sedam mjeseci). Rekorde i ove godine obaraju Zidine, ali i Dubrovački muzeji te naravno Javna ustanova Rezervat Lokrum, koja je pak u ovu sezonu ušla s ‘podebljanim’ cijenama.

Prema riječima predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića, rekorde će ove godine oboriti ne samo Zidine nego i Stonske zidine te Sokol grad.

Tako je Zidine u srpnju ove godine posjetilo 206 tisuća posjetitelja, što je u odnosu na prošlogodišnjih 190 tisuća porast od osam i pol posto. Kad je riječ o rezultatima za sedam mjeseci 2017. godine zabilježen je porast od 12 posto (630 tisuća naspram prošlogodišnjih 560 tisuća).

— S obzirom na to da je lani Zidine posjetilo milijun i 110 tisuća posjetitelja, ove godine očekujemo kako će broj posjeta prijeći milijun i 200 tisuća.

Moram istaknuti kako povećanje cijene sa 120 na 150 kuna nije utjecalo na posjete – govori nam Niko Kapetanić.

Takvu procjenu dao nam je i prije godinu dana. Na naše pitanje hoće li se još povećati cijena ulaznice za Zidine ističe: — To ćemo raspraviti, ali i to je jedna od mogućnosti. Inače, cijene se mijenjaju tako da Društvo prijatelja to predloži, a gradonačelnik mora dati suglasnost. Dakle, zajedno

Aktualno 7

• 16. KOLOVOZA 2017.

povećavamo cijene – govori Kapetanić.

I Stonske zidine, unatoč radovima, bilježe porast broja posjetitelja. Prema riječima Kapetanića u srpnju je zabilježeno 10.200 posjetitelja, što je u odnosu na prošlogodišnjih 8700 porast od 17 posto. Kad je riječ o rezultatima za sedam mjeseci 2017. godine, zabilježen je porast od 9 posto (26 tisuća u odnosu na 24 tisuće 2016. godine).

— Kao i u Gradu, i u Stonu očekujemo obaranje prošlogodišnjeg rekorda te kako ćemo ostvariti 55 tisuća posjeta.

Sljedeće godine očekujemo znatan porast – govori nam Niko Kapetanić.

I Sokol grad u Konavlima, impozantna utvrda koja je svoja vrata otvorila u travnju 2013. godine, na putu je ostvarenja rekordnog broja posjeta.

Prema riječima Kapetanića, ovogodišnji srpanj zabilježio je 30 posto veći broj posjetitelja nego lani, dok je u sedam mjeseci ove godine broj posjeta s oko 4 tisuće povećan na 5 tisuća. Nagli porast očekuje se dogodine, baš kao i u Stonu.

Na kraju je predsjednik DPDS-a spomenuo i Minčetu, čija je unutrašnjost s dijelom zapadnog predziđa i Muzejom ljevaonice metala iz 16. st. u kuli Gornji ugao nakon dvije godine radova vrijednih tri milijuna kuna otvorena 13. srpnja ove godine. Broj prodanih ulaznica je tako s 300 prošlogodišnji skočio na 800.

— Sljedeće godine nastavljamo radove na predziđu sve do tvrđave Bokar i onda ćemo imati kompletnu turu koja će po meni biti hvalevrijedan novi kulturni i turistički sadržaj Grada – rekao je na otvaranju Minčete Niko Kapetanić.

Naravno, veći broj posjetitelja prate i veći prihodi, no o njima tek krajem kolovoza.

‘Rastu’ i Muzeji

Iako je Knežev Dvor, najposjećeniji prostor u sklopu Dubrovačkih muzeja, bio zatvoren zbog konstruktivne sanacije atrija u prvih pet mjeseci i 2016. i 2017. godine, ova javna ustanova u kulturi bilježi porast broja posjetitelja.

Naime, kako ističe ravnateljica Pavica Vilać, Dubrovačke muzeje je u prvoj polovici 2017. (do 31. srpnja) posjetilo više od 108 tisuća posjetitelja, dok su u istom razdoblju 2016. zabilježili 97 i pol tisuća posjeta, što je porast od 11 posto.

Gledajući pojedinačni broj posjeta u prvoj polovici godine najviše ih je zabilježio Pomorski muzej, ali i tu treba napomenuti kako je Dvor do 6. lipnja bio zatvoren. Njega je pak, do 31. srpnja ove godine posjetilo više od 41 tisuće posjetitelja, a u istom razdoblju 2016. godine (kada je bio zatvoren do 31. svibnja) brojka je prešla 39 i pol tisuća posjetitelja, što je povećanje od 5,73 posto.

Pomorski muzej je pak do 31. srpnja ove godine zabilježio 43.321 posjetu, dok je u istom razdoblju 2016. ostvario blizu 36 tisuća posjeta, što je povećanje od 21 posto.

Etnografski muzej je ove godine ostvario gotovo 21 tisuću posjeta, dok je u istom razdoblju 2016. ostvario 18.104 posjeta, što je povećanje od 15,64 posto.

Na pitanje koliki su ukupno ostvareni prihodi Muzeja od prodanih ulaznica u prvih sedam mjeseci, ali i u odnosu na 2016. Pavica Vilać ističe kako Dubrovački muzeji ne sudjeluju u raspodjeli prihoda od Turističke kartice, a prihodi od Skupne ulaznice u muzeje i galerije Grada Dubrovnika i nedavno uvedene pojedinačne ulaznice za Knežev dvor uplaćuju se direktno u proračun Grada Dubrovnika.

Vilać na pitanje je li zadovoljna postignutim rezultatima ustanove kojoj je na čelu.

I u Stonu očekujemo da ćemo oboriti prošlogodišnji rekord – Kapetanić

Pad prihoda zbog Dubrovačke kartice

— Tako su ukupno ostvareni prihodi od prodanih ulaznica (Skupne u muzeje i galerije Grada Dubrovnika i pojedinačne u Knežev dvor) u prvih sedam mjeseci 2017. iznosili 3.032.691,75 kuna, dok je u istom razdoblju 2016. uprihođeno 3.141.749,00 kn, pri čemu valja uzeti u obzir da je prvih pet mjeseci u obje referentne godine Knežev dvor, kao daleko najposjećeniji prostor Dubrovačkih muzeja, bio zatvoren za posjet. Ovaj pad u prihodima od 3,57 posto u prvih sedam mjeseci 2017. u odnosu na isto razdoblje 2016. rezultat je povećanja posjeta od 24,68 posto putem Turističke kartice – govori ravnateljica Dubrovačkih muzeja.

— S obzirom na to da je temeljni zadatak svakoga muzeja prezentacija i interpretacija baštine koju čuva, a time i identiteta zajednice na čijem području djeluju, i da sve to radi za dobrobit i obrazovanje posjetitelja, svako povećanje njihova broja predstavlja uspjeh za muzealca i raduje ga – odgovorila je

3.579.600 kuna veći je prihod Lokruma u odnosu na lani

Svi žele na Lokrum

Ni u Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum ne kriju zadovoljstvo postignutim rezultatima.

— Javna ustanova Rezervat Lokrum ostvarila je izvrstan prodajni rezultat te je do 31. srpnja ove godine prodala 99.785 jednokratnih povratnih karata što je porast od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovakav rast prodaje realiziran je uz povećanje cijene osnovne karte sa 100 na 120 kuna čime je prihod od prodaje porastao za 3,5 milijuna kuna, odnosno za oko 43 posto – ističe ravnatelj Mario Tevšić.

Naime, Lokrum je prošle godine u sedam mjeseci prodao blizu 89 tisuća jednokratnih povratnih karata te ostvario prihod od 8,4 milijuna kuna. S druge strane ovogodišnji prihod za 99.785 karata porastao je na 11.974.200, ali je i cijena ulaznice veća za 20 kuna. Uz to prodano je i 9.173 ulaznica za Rezervat te je ostvaren prihod od 825.572, dok je dječjih karata po 20 kuna bilo 7289.

I ove ulaznice bilježe porast u odnosu na lani.

— Svakako smo zadovoljni brojkama, ali više od brojki bitno je da se svi poslovi obavljaju na vrijeme, da je održavanje uzorno, kao i požarna zaštita te zaštita prirode. Nadamo se da će tako ostati i do kraja sezone, a financijski pokazatelji i broj posjetitelja tada su samo instrument koji olakšava daljnja ulaganja u očuvanje Lokruma – naglašava Tevšić te dodaje kako JU Rezervat Lokrum očekuje da će se sezona nastaviti istim trendom, ‘ali ono što nam je najvažnije je da boravak posjetitelja prođe besprijekorno kao i do sada, odnosno da ne dođe do niti jednog incidenta unatoč povećanom broju posjetitelja’.

8 Aktualno

Gradski info

16. KOLOVOZA 2017. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 14. 8. do 20. 8. 2017.

Ljekarna ‘Gruž’ od 21. 8. do 27. 8. 2017.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

JLH odustaje od vjenčanja, vlasnici agencija u panici PRESUDILA BUKA

Oni su monopolisti u smislu blizine i pogleda na Grad. Postoje alternative u Dubrovniku naravno, ali nijedan hotel nema pogled na Grad

Jadranski luksuzni hoteli su u fazi revidiranja strategije odnosno načina poslovanja vezano za organizaciju privatnih događanja u hotelima kompanije, uključujući i vjenčanja, stoga u ovom trenutku nismo u mogućnosti detaljno odgovoriti na postavljena pitanja

Znam da će neki hoteli prestati ugovarati te najmove za komercijalna događanja. To znači da će za nas biti povećani interes, a to pak znači da ćemo mi moći birati koga ćemo prihvatiti, a koga ne

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Vlasnici agencija za organizaciju (prvenstveno stranih) vjenčanja ovih dana su u potpunoj panici. Naime, prema saznanjima DuLista već od 2019. godine hoteli iz grupacije ‘Jadranski luksuzni hoteli’ prestaju s najmom svojih prostora za obavljanje takvih komercijalnih djelatnosti. Prvenstveno se to odnosi na hotele Argentinu i

Aktualno 9

• 16. KOLOVOZA 2017.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 svaki dan

Excelsior, praktički jedina dva hotela većeg kapaciteta s pogledom na Grad, što je prvi i osnovni zahtjev svih stranaca koji sudbonosno ‘Da’ izgovaraju u našem gradu.

Naša neslužbena saznanja iz JLH-a nisu izravno potvrdili, no iz njihovog odgovora da se štošta zaključiti.

‘Jadranski luksuzni hoteli su u fazi revidiranja strategije odnosno načina poslovanja vezano za organizaciju privatnih događanja u hotelima kompanije, uključujući i vjenčanja, stoga u ovom trenutku nismo u mogućnosti detaljno odgovoriti na postavljena pitanja. Zahvaljujemo na razumijevanju’, navode se u odgovoru iz njihove PR službe.

Prema neslužbenim saznanjima do kojih je došao DuList, ovakva odluka potaknuta je žalbama gostiju na buku, koji uz plaćanje sobe nekoliko stotina eura po noći jednostavno žele svoj mir.

Svadbe koje su već ugovorene i za koje je dana kapara (pretežito za ovu i sljedeću sezonu) uredno će se održati, no broj ugovorenih događanja za 2019. godinu već je sada u drastičnom padu.

Agencije na koljenima

Naše neslužbene informacije potvrdio je i vlasnik jedne od agencija. Uz zamolbu da mu izostavimo ime iz napisa pristao je razgovarati za Dulist.

— Službeno nemam nikakvu potvrdu, ali prema informacijama s kojima raspolažem istina je da će se ALH ukidati vjenčanja. Prvo je ukinuta hotel Argentina, a ovo nam je sada veliki udarac.

Zašto se to radi ne znam -kaže naš sugovornik.

— Po meni postoji mogućnost da će to raditi unutar kuće, ali to je samo jedan od scenarija. S druge strane hotelu Excelsior je podignuta cijena s 350 na 600 eura po noći nakon obnove, a to je ogromna cifra. Pretpostavljam da idu za time da na toj razlici cijene mogu nadomjestiti razliku prihoda od vjenčanja, ali ne mogu – kaže on te na naš upit dodaje kako nikada nisu imali nikakvu pritužbi na buku u hotelu Excelsior.

— Oni su monopolisti u smislu blizine i pogleda na Grad. Postoje alternative u Dubrovniku naravno, ali nijedan hotel nema pogled na Grad. Sada kada je destinacija napokon brendirana i kada su ljudi zbog toga počeli dolaziti ovdje, ovakve stvari se rade. Jedina varijanta je sada Umjetnička galerija, ali tamo su neki dan treštale cajke i

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-19 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 10-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-15, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

ljudi su bijesni. To odmah dovodi u pitanje mogućnost bukiranja tog prostora za sljedeće sezone. S druge strane u UGD-u nemaš rezervu, ako padne kiša, što onda – pita se naš sugovornik.

— Vjenčanje ne možeš raditi bez rezervnog prostora, to jednostavno ne možeš – kaže on te dodaje kako će ovom odlukom biti pogođeno barem 15-ak agencija.

Što s već dogovorenim svadbama?

Odgovarajući na upit DuLista naš sugovornik nam je rekao kako dogovorene svadbe za dogodine će biti ispošivane, no kako najvjerojatnije neće biti daljnjih bukiranja.

— Posljednjih mjesec i pol dana nema gotovo ničega, a trebao bi biti najveći buking. Trenutno moramo vidjeti što ćemo i kako ćemo. Za dogodine imamo ugovorena vjenčanja, ali veliko je pitanje što će biti 2019. godine. Gledajte, Lovrjenac nam nije opcija izvan okvira par dana u šestom i devetom mjesecu jer je između toga on praktički rezerviran za Dubrovačke ljetne igre i Midsummer scene festival – ističe on te napominje kako ni Lokrum nije mogućnost za cjelokupni događaj.

— Oni ne žele čuti za noćna događanja mada osobno mislim da bi to mogli dobro naplatiti – kaže on te dodaje kako su s hotelima uvijek imali korektan odnos.

— Znali ste što dobijate s hotelom.

Očekujem da će se sada ‘planuti’ Hotel Croatia, mada je i ona pod ALH, zatim tu je Vila Ruža itd., ali da su to neka sretna rješenja, nisu – kaže on te zaključuje kako će ovo vjerojatno dovesti do zatvaranja velikog broja agencija.

Po meni postoji mogućnost da će to raditi unutar kuće, ali to je samo jedan od scenarija

UGD: Birat ćemo, ali nema cajki ni pod razno

Ravnatelj UGD-a Marin Ivanović potvrdio nam je kako je i do njega došla informacija kako će se dio hotela prestati baviti vjenčanjima, a na naše pitanje rekao je kako zbog toga očekuje povećan interes za najam Galerije. No ipak, posljednje iskustvo s cajkama koje su treštale s tarace do dugo u noć i njega je naučilo jednu lekciju.

— Znam da će neki hoteli prestati ugovarati te najmove za komercijalna događanja. To znači da će za nas biti povećani interes, a to pak znači da ćemo mi moći birati koga ćemo prihvatiti, a koga ne. Jedan od kriterija će biti i glazbena lista. Nikad prije nije

Mi se ne bavimo amaterskom umjetnošću ili naivnim slikarstvom ovdje pa tako možemo povući liniju i za različite glazbene vrste

postojao problem, ali nakon što smo se neki dan opekli sigurno ćemo postrožiti kriterije. Da je bilo tko od nas znao što će biti ne bih to nikada dopustio.

Ne želim braniti naše klijente samo zato što to donosi novac. Komercijalna djelatnost ne može i ne smije biti ispred temeljne djelatnosti Galerije, pogotovo zato pokušavamo napraviti jednu od najutjecajnih ustanova ove prirode u Hrvatskoj – kaže Ivanović.

— Mi kao javna ustanova imamo odgovornost baviti se komercijalnim poslovanjem, odnosno da sami pokušamo priskrbiti novce za programsku i redovnu djelatnost, ali to ne smije biti na uštrb temeljne djelatnosti. Svaki ovakav događaj, odnosno popratni program kao što je bio ovaj i nad kojim mi nismo imali kontrolu, jednako utječe na cjelokupnu sliku Muzeja. Štoviše jedan takav negativni pokvari deset pozitivnih. Mi imamo nulti prag tolerancije na ovo što se dogodilo – rekao je on.

Na naš upit što će ubuduće od glazbe biti prihvatljivo, a što ne, Ivanović je odgovorio kako postoje kriteriji u svemu.

— Mi se ne bavimo amaterskom umjetnošću ili naivnim slikarstvom ovdje pa tako možemo povući liniju i za različite glazbene vrste. Ako ovdje ugošćujemo DSO ili Igre, onda ne možemo glazbeni program svesti na cajke. Prolazi strani rock i pop, klasična glazba itd., ali cajke nikako – rekao je on te zaključio kako su strani gosti većinom poprilično disciplinirani što se tiče glazbenih želja i zahtjeva.

10 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. • MORE IZVRSNO Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je šesto redovno ispitivanje mora. Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dok je na plažama Mlini u Općini Župa dubrovačka, Kobaš u Općini Ston i Portina u Gradu Pločama, more bilo dobre kakvoće.

KAD ĆE SE STATI U KRAJ OPASNOM SKRETANJU ULIJEVO?

‘Ruski rulet’ na Domu zdravlja Kad netko zaluta i skrene prema Splitskom putu dovodi u opasnost ostale sudionike u prometu

Svi skreću lijevo prema Vodovodu bez obzira na to što imaju znak da moraju ići ravno. Svaki dan su scene, škripa guma, kočenja... Ludilo Ima li netko pametan kako bi riješio onaj semafor na Domu zdravlja? Ona traka što vodi prema Boninovu je postala opasana... Svi skreću lijevo prema Vodovodu! Svaki dan su

Foto Zvonimir Pandža

scene, škripa guma, kočenja... Ludilo.

Dogodit će se tragedija ako se nešto ne poduzme – napisao je na društvenim mrežama jedan naš sugrađanin.

I nije on jedini koji je primijetio kaos na

ovom križanju. Točnije problem stvaraju automobili koji dolaze na križanje ulicom dr. Ante Starčevića. Mnogi vozači u zadnje vrijeme, pretežito naši posjetitelji, jednostavno dođu do

Aktualno 11

• 16. KOLOVOZA 2017.

HLADNIJI TJEDAN Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda uputili su obavijest o opasnosti od toplinskog vala u razdoblju od utorka 15. do petka 18. kolovoza. Tako, prema državnom

semafora pa na križanju skrenu ulijevo na Splitski put prema Vodovodu što im je zabranjeno! Do povijesne jezgre, odnosno Ilijine glavice, koristi se lijevi skretač na Domu zdravlja prema Putu Od Republike i dalje prema pumpi ‘pod Dubom’, potom Nazorovom ulicom dalje prema željenom odredištu.

Budući da na tom raskrižju policija intervenira samo u posebnim okolnostima, svjedoci smo učestalog kršenja smjera kretanja.

Doduše prometna signalizacija ne dozvoljava im ni kretanje pravo, na Čingriju kuda smiju zapravo samo taksisti i javni gradski prijevoz iako na cesti uz park kraj Čingrije imaju i parkirna mjesta uz naplatu. No, po prometnoj signalizaciji tamo mogu samo taksisti i Libertasovi autobusi.

Nejasni znakovi?

A kad netko zaluta i skrene prema Splitskom putu dovodi u opasnost sebe i ostale sudionike u prometu jer u to vrijeme zeleno svjetlo na semaforu gori za sve one koji iz smjera Pila idu prema Gružu. Pa dolazi do kočenja, škripe guma...

Kako bismo se uvjerili da su ovakve scene i više nego česte, zaputili smo se na križanje. Nije nam dugo trebalo za ovjekovječiti one koji umjesto da skrenu lijevo na ulicu Put Od Republike uđu u samo križanje te skrenu lijevo na Splitski put. U vrlo kratkom vremenu snimili smo troje prekršitelja prometnih pravila. Jedni za ovu situaciju krive lošu prometnu signalizaciju.

— Svaki dan sam svjedok tih događanja. Prije svega znakovi su nejasno postavljeni, i ljudi pa čak i profesionalni vozači, kad dođu ispred

semafora ne znaju što uraditi – komentirao je ovu situaciju drugi sugrađanin.

Je li stvar u nejasnim znakovima ili pak u nečemu drugome – time bi se i to čim prije trebali pozabaviti nadležni stručnjaci Grada Dubrovnika. Pa i policija koja bi trebala kažnjavati za ove prometne prekršaje. Vjerujemo kako nije samo neznanje ili zbunjujuća signalizacija krivac za ove prekršaje već da tu ima i komoda jer se nekome eto baš ne da ‘kružiti’. Nažalost, ova se situacija događa još od 2011. godine kada je i napravljena rekonstrukcija raskrižja izgradnjom lijevog skretača iz ulice dr.

Ante Starčevića prema Putu Od Republike. Kako tada, tako i danas. Dok se nešto ne dogodi... • AFR

hidrometeorološkom zavodu, za Dubrovačkoneretvansku županiju za spomenuto razdoblje nije prognozirana opasnost od toplinskog vala.

12 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. • SLAVI FUN H2O! Momčad FUN H2O Mlini pobjednik je 34. izdanja prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu Divlje lige. Župljani su u finalu bili bolji od Elite sa 6:5. Tako je pokal najboljeg opet odselio ‘preko Dupca’.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

VELIKAN SVJETSKE ZNANOSTI TRAŽI SVOJE MJESTO UZ OMBLU

Ruđeru Boškoviću muzej u Rijeci dubrovačkoj Rijeka dubrovačka je bila jako povezana s Gradom.

Vlastelini su bježali od svojih obveza te izmišljali kojekakve razloge da što dulje budu u Rijeci dubrovačkoj

Vrijedi pokušati spasiti barem dio onih najreprezentativnijih ljetnikovaca, a koji su u vlasništvu Grada Dubrovnika. Riječ je o ljetnikovcu Gučetić ispod Obuljena, Resti na izlazu iz Rožata, Sorkočević u ACI marini te Boždari u Čajkovićima

To bi trebao biti muzej u pravom smislu te riječi. Da ne sadrži samo njegove rukopise, izračune i proračune, već i neke interaktivne elemente.

Naravno, iskoristili bi se i prostori đardina kako bi se na pravi način prikazao njegov znanstveni rad, ali i njegove ekspertize te radovi na, na primjer, Bazilici svetog Petra u Rimu Grad Dubrovnik je u suradnji s ogrankom Matice hrvatske u Dubrovniku pokrenuo izradu idejnog rješenja Muzeja Ruđera Boškovića koji bi se smjestio u jedan od ljetnikovaca

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

na području Rijeke dubrovačke u vlasništvu Grada Dubrovnika. Projekt obnove kao i njegova adaptacija u Muzej planira se financirati sredstvima iz fondova Europske unije. Razlog

smještanja Muzeja Ruđera Boškovića na područje Rijeke dubrovačke leži u činjenici da je Ruđer Bošković prilikom svog posjeta Dubrovniku boravio u jednom od ljetnikovaca.

Aktualno 13

• 16. KOLOVOZA 2017.

ZBUNJUJUĆI ZNAK Prometni znak kod Doma zdravlja navodi vozače u krivom smjeru. Dubrovčani većinom voze ‘na pamet’ pa ne gledaju znak i ne ulete u zamku, ali su redovite žrtve zato vozila sa stranim registracijama.

RUĐEROVO LJETO U RIJECI DUBROVAČKOJ Trojka potvrdila da je na pravom putu

Bošković je u Dubrovniku živio do svoje 13. godine te je napustio grad. Nikad više nije došao u grad, osim ta dva ljetna mjeseca koja je proveo u Rijeci dubrovačkoj. Po samim Boškovićevim riječima, njegova teorija živih sila se razbistrila kroz razgovor s prijateljima vlastelinima, njegovim vršnjacima s kojima je očito išao u razred. Bošković sam kaže: ‘Tu sam s njima razvijao tu teoriju i oni su me razumjeli’. Njemu za potvrdu nije trebao Newton ili ne znam tko, već mu je dovoljna bila ta trojka, kako bi shvatio da je na pravom putu – objašnjava Stojan.

Da se budući Muzej Ruđera Boškovića smjesti baš u jedan od ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj prijedlog je predsjednice dubrovačkog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Slavice Stojan, vrsne znanstvenice za koju se slobodno može reći kako temu ljetnikovaca ‘ima u malom prstu’. Ideju su podržali Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture, Matica hrvatska, a očekuje se podrška HAZU-a.

Traži se ljetnikovac većih gabarita

— Ljetnikovac Marina Sorkočevića, s kojim se Bošković družio, u privatnom je vlasništvu. Ruđer se družio i sa Zamanjom, ali i taj je ljetnikovac u privatnom vlasništvu. Postoji i treći ljetnikovac, Marka Basseglija, ali i on je također u privatnom vlasništvu. Za ta tri ljetnikovca imamo potvrdu, njegov osobni pisani dokument, da je Bošković u njima boravio, ali u njima nije moguće realizirati ideju. S druge strane, ti su ljetnikovci skromnih gabarita pa vjerojatno ne bi ni bili prikladni – objašnjava Stojan, ali i ističe kako bi za potrebe muzeja korisniji bio ljetnikovac veće kvadrature.

— To bi trebao biti muzej u pravom smislu te riječi. Da ne sadrži samo njegove rukopise, izračune i proračune, već i neke interaktivne elemente.

Naravno, iskoristili bi se i prostori đardina kako bi se na pravi način prikazao njegov znanstveni rad, ali i njegove ekspertize te radovi na, na primjer,

SMRDLJIVI KANTUNI GRADA Premda se djelatnici Čistoće svakodnevno trude održati povijesnu jezgru čistom i urednom, ipak postoje dijelovi Grada u kojima njihova noga rijetko kroči. Te ulice zbog toga izgledaju zapušteno.

Bazilici svetog Petra u Rimu, projekt sanacije Firence od poplave rijeke Po, Mjesečev krater koji nosi njegovo ime – mišljenja je Stojan.

Stojan smatra kako će najavljena Spomen soba u prostoru sjemeništa, koja je spomenuta u nedavnim razgovorima gradonačelnika Mata Frankovića i dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, zapravo biti prijelazno rješenje, budući da će razvoj projekta muzeja od ideje do realizacije trajati ‘ako smo optimisti pet, a ako smo pesimisti dvadeset godina’.

— Spomen soba bi premostila to razdoblje, ali ona može i ostati, budući da mnogi znatiželjnici možda neće biti u prilici posjetiti Rijeku dubrovačku.

Zašto onda ne bi dio svega vidjeli u takvom prostoru? – dodaje Stojan te ističe kako je ideja o Muzeju Ruđera Boškovića zapravo tek dio šireg i većeg projekta pokušaja spasa Rijeke dubrovačke, koja je danas zapuštena.

Dio šireg projekta

— Vrijedi pokušati spasiti barem dio onih najreprezentativnijih ljetnikovaca, a koji su u vlasništvu Grada Dubrovnika. Riječ je o ljetnikovcu Gučetić ispod Obuljena, Resti na izlazu iz Rožata, Sorkočević u ACI marini te Boždari u Čajkovićima. Tako sam predložila cijeli niz muzeja, koje bi bilo moguće realizirati, a koji bi imali pokriće u svojoj povijesnoj ulozi u kraju u kojem se nalaze. Bio bi to splet muzeja koji su povezani poviješću života u Rijeci dubrovačkoj te svakodnevice grada. Jer Rijeka dubrovačka je bila jako povezana s Gradom. Vlastelini su bježali od svojih obveza te izmišljali kojekakve razloge da što dulje budu u Rijeci dubrovačkoj – ističe Stojan, koja je još u travnju 2014. godine u organizaciji gradske turističke zajednice održala svojevrsno terensko predavanje. Bio je to zapravo đir ljetnikovcima Rijeke dubrovačke, kojim je još jednom dokazano da svaki ljetnikovac nudi svoju zanimljivu priču koju vrijedi predstaviti javnosti.

— Od svih navedenih, velebni ljetnikovac Klementa Gozzea bio bi najprimjereniji za Muzej Ruđera Boškovića.

Kad vidite tlocrt vrtova tog ljetnikovca, onda je to to. Ono sve što treba biti sastavni dio takvog jednog muzeja ne može stati u jedan đardinić, već tu treba poprilično prostora. Ali o tome će odlučiti gradonačelnik ili gradsko vijeće – zaključuje Stojan.

SPOMENIK NA JEZUITIMA Ključni konzervatori

Od svih navedenih velebni ljetnikovac Klementa Gozzea bio bi najprimjereniji za Muzej Ruđera Boškovića. Kad vidite tlocrt vrtova tog ljetnikovca, onda je to to. Ono sve što treba biti sastavni dio takvog jednog muzeja ne može stati u jedan đardinić, već tu treba poprilično prostora

Na sastanku održanome 14. srpnja 2017. godine gradonačelnik Mato Franković i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić istaknuli su kako Ruđeru Boškoviću, čiju 230. godišnjicu smrti obilježavamo ove godine, nije posvećena dovoljna pažnja te kako će se zajedničkim nastojanjem i djelovanjem truditi to ispraviti. Tako je na sastanku predstavljen plan Dubrovačke biskupije da se u sklopu projekta uređenja sjemenište zgrade uredi i memorijalna soba posvećena ovom dubrovačkom i hrvatskom znanstveniku, a razgovaralo se i o postavljanju spomenika na poljani Ruđera Boškovića. Međutim, prije same realizacije ideje i projekta potrebno je zajedničkim nastojanjem i djelovanjem ishoditi potrebne suglasnosti konzervatora pa uz njihove jasne i stroge smjernice na poljani Ruđera Boškovića podići i spomenik ovom velikanu – ističu iz Grada Dubrovnika.

14 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

RAZGOVOR SA SABORSKIM ZASTUPNIKOM IVANOM PERNAROM

Dubrovačka Republika Mi u Hrvatskoj imam Dubrovčani u Gradu bi bili najviše pogođeni porezom, jer je od 2019. izračun takav da ovisi o vrijednosti nekretnine. Dakle, oni koji žive u staroj gradskoj jezgri završit će s blokiranim računom, na prosjačkom štapu. Cilj je zapravo potjerati sirotinju iz urbanih sredina Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Političar, osnivač Živog zida , nerijetko najglasniji saborski zastupnik u ovom sazivu, osebujan, kaže za sebe da je ‘kontra struje’ i trenutno – između ostalih – u borbi protiv poreza na nekretnine, što je bila glavnina ovotjednog razgovora za DuList. Što smo sve saznali od Ivana Pernara na godišnjem odmoru doma, na Obodu?

Porijeklom ste iz ovih krajeva, točnije s Oboda. Jeste li onda na ljetovanju ili doma?

Obod je... Svojedobno je netko napisao grafit ‘Obod

Cilj nije da se jedan namet kompenzira drugim, već uzeti ljudima više. I još jedna stvar, govore da će vjerski objekti biti izuzeti iz poreza na nekretnine, a sad oni plaćaju komunalnu naknadu i ne vidim razlog zašto to ne bi plaćali. To su objekti kao i svi drugi

City’. Obod je moj drugi dom. Majka mi je s Oboda i vezan sam emotivno za njega. To je mjesto gdje poznajem baš sve svoje susjede. Zapravo da, nisam na ljetovanju, došao sam doma nekoliko dana. Lokalno (smijeh).

Lokalno gledajući, pratite li našu političku situaciju? S kim biste od političara iz Dubrovnika popili kavu?

Znam da je Andru Vlahušiću izmaknuta stolica, da je HDZ dobio na izborima. A što se tiče političara, drag mi je Željko Raguž iz DUSTRE. S njim sam čak i popio kavu. Imam dobar kontakt s njime.

Vratimo se nacionalnom, recentijim temama. Nedavno je premijer Plenković zatražio odgodu poreza o nekretninama. Vi s te bili prvi koji ste to spominjali, točnije koji ste se borili protiv poreza na nekretnine uopće?

Odgoda ništa ne mijenja i ne znači neuvođenje poreza na nekretnine, nego uvođenje s nekim kasnijim datumom.

Naš cilj je da se taj porez uopće ne uvede, iz tog razloga smo krenuli s organizacijom referenduma.

Jedino ako premijer kaže: ‘Ukidamo taj porez!’ odustat ćemo od referenduma. Nema druge nego referendum, jer je on jak instrument političkog pritiska.

Referendum je najplošniji način da se vidi situacija u nekoj državi.

Aktualno 15

• 16. KOLOVOZA 2017.

imala je pametnu vlast. mo vladavinu ološa Porez na nekretnine u jednoj rečenici?

Porez na nekretnine čini vas podstanarom u vlastitoj kući. U zemljama gdje je on jako velik, to vam je kao da imate još jednu ratu kredita. U Americi je neplaćeni porez jedan od češćih razloga deložacije. Gledao sam nedavno prilog o jednom hrvatskom klupskom restoranu u New Yorku, rekao je čovjek da on godišnje plaća za restoran 60 tisuća dolara poreza na nekretnine. Zamislite, deset godina – 600 tisuća dolara. Cifre su to od kojih boli glava. Oni u prvoj fazi govore kako je porez zamjena za komunalnu naknadu.

Međutim sami priznaju kako je samo u prvoj fazi tome tako. A čim prođe prva faza, 2019. dolazi druga gdje se porez počinje računati na drukčiji način. U pismima Vlade EU i Komisiji iz naše Vlade govore kako će poduplati prihode od poreza. Cilj nije da se jedan namet kompenzira drugim, već uzeti ljudima više. I još jedna stvar, govore da će vjerski objekti biti izuzeti iz poreza na nekretnine, a sad oni plaćaju komunalnu naknadu i ne vidim razlog zašto to ne bi plaćati. To su objekti kao i svi drugi.

Kakva bi onda bila situacija u Dubrovniku?

Vlada govori da je to samo zamjena, no koji bi bio smisao tog velikog birokratskog posla ako se ne bi ubralo više novaca od tog? Dubrovčani u Gradu bi bili najviše pogođeni porezom, jer je od 2019. izračun takav da ovisi o vrijednosti nekretnine. Dakle, oni koji žive u centru grada, staroj gradskoj jezgri, a nemaju puno novaca, završit će s blokiranim računom, na prosjačkom štapu. Cilj je zapravo potjerati sirotinju iz urbanih sredina. A stalno se prikazuje drukčije... Svi argumenti koje iznosim su ‘kikiriki’ u usporedbi s argumentima koje HDZ iznosi oko poreza. Ako se pitate tko je najbolje argumentirao protivljenje tom porezu, to su istaknuti HDZ-ovci – dok su bili u oporbi.

Onda se dogodio preokret?

Zato što imate situaciju da postoje takozvane licemjerne stranke. Kad je HDZ na vlasti onda je za porez na nekretnine, kad je u oporbi, onda nije.

Kad je SDP na vlasti, onda je za porez, a kad je u oporbi, onda je protiv. Kad je MOST bio na vlasti s HDZ-om, i on je ne samo bio za porez na nekretnine, već i glasao za njegovo uvođenje. A sad kad je u oporbi, podržava narod u borbi protiv. Sjećam se kad su pitali Baracka Obamu što misli o Hillary Clinton u kampanji gdje se on borio protiv nje.

Govorio je sve najgore o njoj – da je primala najviše novaca, da je licemjerna, da mijenja stavove... Međutim kad se odvijala kampanja Hillary – Trump, odjedanput je govorio sve najbolje o njoj. Napravili su komičan video na YouTubeu o tome što Obama misli o Hillary gdje sve ovisi o godini kad su ga pitali. Tako isto HDZ i SDP mijenjaju svoje mišljenje kako vjetar puše, a birači će nadam se to prepoznati na izborima i kazniti ih.

Plenković je instrument Bruxellesa. Nema samostalnog razmišljanja, nema državničkih odluka. On kao državnik, da voli ovu zemlju, rekao bi da neće uvesti porez na nekretnine.

Ali nažalost, on nema te osobine

Vi se držite istog od 2011.?

Kako je rekao poznanik: ‘Ono što najviše predstavlja čovjeka je njegova riječ’. Ako njegova riječ ne vrijedi ništa, onda ni taj čovjek ne vrijedi ništa. S jedne strane mi je drago da je HDZ pokazao svoje pravo lice, i da je pokazao svoju vjerodostojnost u koju se stalno kunu i pozivaju na nju. Što mislite, kako će se razvijati situacija s Agrokorom, odnosno Ivicom Todorićem?

Pitanje nije hoće li Agrokor – Todorić biti pritvoren i hoće li biti optužnica protiv njega. Ono što je pravo pitanje je hoće li doći do pravomoćne presude. Svaka vlast ima običaj iz političkih razloga ponekad procesuirati kriminal, ali često to procesuiranje završi na staklenim nogama. Znači, jednostavno ne dođe do faze pravomoćne presude, a čak i kad se dođe, onda Ustavni i Vrhovni sud obaraju te presude. Dva zanimljiva slučaja – Sanader

S jedne strane mi je drago da je HDZ pokazao svoje pravo lice, i da je pokazao svoju vjerodostojnost u koju se stalno kunu i pozivaju na nju

je oslobođen na Ustavnom sudu te drugi gdje je HDZ kao stranka oslobođen na Vrhovnom sudu. Čak ako prođete i sve pravosudne instance, ako ste dovoljno velika zvjerka, ljudi koje ste instalirali na najveću sudbenu vlastrecimo radi se o oko 20 sudaca, mogu rušiti sve što žele. Ako netko ima takvu količinu bogatstva, a ljudi u najvišim pravosudnim institucijama su potkupljivi, odnosno donose čudne presude, teško je to objasniti nekim racionalnim razlozima. Ne vidim što bi sprječavalo to da se i Todorić oslobodi. Uvijek se ako se želi pronaći greška, ona može pronaći u spisu, presudi... Uhvate se za jedan detalj, a to što nije sporno samo kazneno djelo, to za Vrhovni i Ustavni sud nema veze – oni jednostavno sruše presudu i kompletno suđenje ide isponove. Što se događa? Svjedoci na suđenju Sanaderu, koji su govorili da su izvlačili i davali novac, sad tvrde da se više ničeg ne sjećaju. I svi njihovi iskazi dani na prvom suđenju, na drugom suđenju više ne vrijede kao dokazi.

Jedna jako čudna pravosudna trakavica.

Suđenje Sanaderu je trajalo godinama i sad će opet trajati godinama drugo suđenje. Ide se od nemila do netraga.

Spomenuli ste ‘licemjerne stranke’, a u kontekstu Iva Sanadera, upravo se on držao neuvođenja poreza na nekretnine?

Sjećam se kada je Sanader govorio da je HDZ protiv poreza na nekretnine, sjećam se da je SDP tad bio za porez na nekretnine. Sjećam se da je Sanader pobijedio na izborima upravo zahvaljujući tom svom obećanju i što je najveći paradoks cijele priče, Sanader se tog obećanja i držao. Onda je došao Plenković i jednostavno uveo taj porez. Što znači da u HDZ-u ne samo da su kao stranka nevjerodostojni nego kako se mijenja vodstvo stranke tako se mijenja i politika. Primjerice Plenković je instrument Bruxellesa, ako gore kažu ‘skoči sa sedmog kata kroz prozor’, imam osjećaj da bi skočio.

Nema samostalnog razmišljanja, nema

16 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

Kako stati divljaluk ILEGALNO SIDRENJE

Obod je moj drugi dom

državničkih odluka. On kao državnik, da voli ovu zemlju, bi rekao da neće uvesti porez na nekretnine. Ali nažalost, on nema te osobine.

Veliki ste simpatizer Rusije, dapače, povezuju vas s određenim miljeom.

Da, simpatiziram Rusiju iz više razloga.

Jedan od njih je što vode vlastitu vanjsku politiku, nitko im je ne oblikuje, vode vlastitu monetarnu politiku, imaju hrabrosti suprotstaviti se diktatima Washingtona i Bruxellesa, odnosno to što Trump kaže ne znači da će ga Putin poslušati. Za nas se to recimo ne može reći. Pretvorili smo se u jednu ‘client state’ – državu klijenta, odnosno protektorat Zapada koji je lišen prava na odlučivanje o ičemu, pa čak i o unutarnjim stvarima kao što je porez na nekretnine ili gospodarski pojas na moru. Mi ne odlučujemo ni o monetarnoj politici, a vanjska nam je unaprijed određena. Mi zapravo odlučujemo o komunalnim pitanjima, pa čak i tu je pitanje naplate... U Rusiji toga nema.

Dakle, u fazi smo čekanja direktiva, zapovijedi? Čudno je to. Razumio bih da naši političari provode volju Zapada, odnosno direktive EU da su na našu korist. Ali oni ju provode kad su i na našu štetu.

Na primjer, uvođenje GMO hrane je dozvoljeno po direktivi EU, ali najluđi argument protiv samostalnosti Hrvatske države je taj da smo mi premali.

Pogledajte Dubrovačku Republiku – koliko je bila mala, pa je opet bila suverena. Postoje teritoriji puno manji od Hrvatske koji imaju svoju suverenost.

Je li netko suveren ili nije ne ovisi o njegovoj veličini u onom geografskom ili brojčanom smislu već ovisi o intelektu onih koji tim teritorijem i narodom upravljaju. U Republici je na snazi bila pametna vlast, zato je Republika bila bogata. A mi u Hrvatskoj imamo vladavinu ološa iliti ohlokraciju, umjesto vladavine plemenitih.

Porez na nekretnine čini vas podstanarom u vlastitoj kući

Ovakav trend vezivanja jahti uz kraj počeo je relativno nedavno, odnosno prije 4–5 godina, a jahte obali (u svrhu sidrenja) ne bi smjele ni ‘prismrditi’ na 150 metara

Što se tiče dubrovačkih političara, drag mi je Željko Raguž iz DUSTRE. S njim sam čak i popio kavu.

Imam dobar kontakt s njime

Ima li kraja sidrenju na divlje, pitanje je koje redovito u ovom ili onom obliku stiže na redakcijski e-mail DuLista, obično popraćeno fotografijama većih barki i/ili jahti čiji se vlasnici bezbrižno bućkaju nadomak plaža.

Jedan od posljednjih takvih primjera stigao nam je i nedavno s fotografijom jahte duže od 20-ak metara usidrene praktički na samoj obali, a da bi stvar bila gora, pored nje se jasno može vidjeti i pripadajući gumenjak

koji služi upravo kako bi se od mjesta sidrenja došlo na obalu.

Nadležnost ŽLUD-a i Kapetanije

Nadležnost u ovakvim stvarima na području Dubrovnika ima Županijska lučka uprava Dubrovnik, no samo kada se brodovi sidre po propisima i regulama. Na njima je stoga redovna naplata, a kada je riječ o prekršajima tu ulazi Lučka kapetanija.

— Naplata sidrenja brodova i brodica u svim lukama iz naše nadležnosti

Aktualno 17

• 16. KOLOVOZA 2017.

i na kraj ku na moru? regulirana je Odlukom o visini lučkih pristojbi Županijske lučke uprave Dubrovnik. Pristojba za upotrebu obale na sidrištu Gradske luke Dubrovnik za brodove na kružnim putovanjima se naplaćuje po osnovi BT-a i ukrcanom/ iskrcanom putniku, a za jahte je određena u dnevnom iznosu po metru dužnom. Odlukom o osnivanju ove Lučke uprave određene su i granice sidrišta Gradske luke Dubrovnik, te sukladno tome naplata se obavlja samo u granicama lučkog područja. Za sva sidrenja izvan lučkog područja nadležna je Lučka kapetanija koja obavlja kontrolu i koja je istovremeno nadležna za sve prekršaje. Lučke uprave nemaju nadležnost sankcioniranja prekršaja – navodi se u odgovoru iz Županijske lučke uprave Dubrovnik u kojem se dalje nastavlja: — Naplata se obavlja temeljem najave broda, jahte i brodice od strane agenta, a svim ostalim usidrenim plovilima sidrenje naplaćuju naši lučki operatori. Godine 2016. je naplaćeno ukupno 1.731.182,66 kuna, a do sada u 2017. godini 909.221,21 kuna – zaključuju u odgovoru.

Kapetanija: Nema sidrenja uz obalu

Upite na ovu temu poslali smo i na adresu Lučke Kapetanije Dubrovnik odakle su nam odgovorili kako Kapetanije ‘sukladno propisima, utvrđuju da li je plovni objekt usidren na propisan način, dakle, je li je na plovnom putu, unutar granica sidrišta, ima li posadu, poštuje li znakove zabrane sidrenja i je li usidren na podmorski kabel ili cjevovod ili bilo kakvu podmorsku infrastrukturu koja je obilježena na pomorskim kartama i na obali’.

— Sidriti se može i van označenih sidrišta, unutar spojnice dvaju istaknutih ponta, dakle svugdje gdje nije

zabranjeno i gdje ne ometa sigurnost plovidbe – odgovorio je na naš upit lučki kapetan Mato Kekez.

Na naš upit ‘koliko je slučajeva ilegalnog sidrenja zabilježeno prošle sezone, a koliko ove dosada’, Kekez odgovara: — Prošle godine su u najužem akvatoriju LK Dubrovnik (o. Lokrum) izvršena dva nadzora nepropisnog sidrenja, a ove godine do sada jedan nadzor i to sve zbog vezivanja plovnih objekata krmenim konopom za obalu, dok je sidro u moru, što nije dozvoljeno budući se u tom slučaju smatra da je plovni objekt privezan, a ne usidren, a privezan opet mora biti na predviđenim mjestima, lukama, lučicama

Prošle godine su u najužem akvatoriju LK Dubrovnik (o.

Lokrum) izvršena dva nadzora nepropisnog sidrenja, a ove godine do sada jedan nadzor i to sve zbog vezivanja plovnih objekata krmenim konopom za obalu

Naplata se obavlja temeljem najave broda, jahte i brodice od strane agenta, a svim ostalim usidrenim plovilima sidrenje naplaćuju naši lučki operatori

– poručio je Kekez.

— Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže DuList, ovakav trend vezivanja jahti uz kraj počeo je relativno nedavno, odnosno prije 4–5 godina, a jahte obali (u svrhu sidrenja) ne bi smjele ni ‘prismrditi’ na 150 metara.

Poseban problem za sigurnost plovidbe predstavljaju nautičari koji konop s krme u dužini od 50 – 70 metara vežu za obalu i time predstavljaju opasnost za sva ostala plovila.

U svakom slučaju kada sljedeći put vidite brod privezan na divlje blizu obali obavezno ga prijavite. Kazna za taj prekršaj je simboličnih 1500 kuna, no bolje išta ništa. • NM

18 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

JAVNI SLUŽBENICI BEZ VEĆIH PLAĆA

Banalizira se rad doktora i učitelja. Očekuje li nas rujan s prosvjedima i štrajkovima?

Izgleda da neki i rade na tome da se u zdravstvu razori javni sektor i da se sve privatizira – Dražana Martinović Mamić

Ako su nam prava, za koja smo se izborili u javnim službama i koja su pripadala do sada i državnim službama, onda je korektno da i tih dva posto povišice plaća dodijeljenih državnim službama obuhvati i zaposlene u javnim službama

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Prema najavi Vlade, za razliku od državnih službenika, javni službenici neće dobiti veće plaće. Dogovor o povećanju osnovice plaće od dva posto postignut je samo s državnim službenicima odnosno policajcima, carinicima, poreznicima, zaposlenicima

Aktualno 19

• 16. KOLOVOZA 2017.

državne i lokalne uprave, ali ne i sa sindikatima javnih službi koji zastupaju učitelje, liječnike, socijalne radnike, profesore i medicinske sestre.

Dakle, govorimo o 170 tisuća službenika koji su trenutno nezadovoljni ovom situacijom. Ako Vlada ostane pri odluci da se plaća u rujnu za kolovoz isplati prema osnovici samo državnim službenicima, ali ne i javnim službenicima, rujan bi mogao biti ispunjen prosvjedima i štrajkovima.

Problem iz 2009.

Još od 1990. godine nikad se nije dogodilo da su plaće državnim i javnim službenicima različite po osnovici.

Podsjetimo, problem se ‘vuče’ još od 2009. godine, iz vremena velike krize, kada su državni i javni službenici pristali na smanjenje plaće od šest posto.

Dug se javnim službenicima trebao isplaćivati kroz 2016. godinu, a državnim od ove godine. Vlada je sa sindikatima državnih službi dogovorila kako će im isplaćivati plaće u tri navrata po dva posto, što je ponuđeno i javnim službenicima, ali ako ‘zaborave’ na dug iz 2016. godine, na što oni – nisu pristali. Iako sporazum nije postignut, Vlada je obavila prvu rundu plaćanja javnim i državnim službenicima u veljači ove godine, no za drugu, koju će isplatiti u rujnu državnim službenicima, Vlada smatra kako ju nije dužna isplatiti javnim službenicima.

Odljev mozgova

Koje je mišljenje javnih službenika, odlučili smo prvo pitati predsjednicu Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Podružnice Dubrovnik liječnicu Dražanu Martinović Mamić. Ističe kako su predstavnici HLS-a u aktivnom kontaktu s ostalim sindikatima javnih službi kojima je predviđeno uskraćivanje povišice plaće za dva posto te da se s njima zajedno bore protiv ovog problema.

— Zajedno ćemo poduzeti sve pravno i zakonom dopustive korake kako bismo dobili ono što nam pripada. Očekujemo kako će Vlada postupiti racionalno te kako će plaća biti povećana i zaposlenicima u javnim službama za dva posto – rekla je Martinović Mamić.

Kao jedna od posljedica nepovećanja plaća je i sveprisutni ‘odljev mozgova’.

Dakle, javlja se problem iseljavanja liječnika, pogotovo onih mladih, u inozemstvo. Martinović Mamić naglasila je kako je poznata činjenica da su plaće hrvatskih liječnika jako male te su glavni motiv što mladi liječnici napuštaju našu zemlju i odlaze na rad u inozemstvo, najviše u Zapadnu Europu, a u zadnje vrijeme i u skandinavske zemlje.

— Ovaj mjesec dvoje naših liječnika, ortoped i psihijatrica, dalo je otkaz u Općoj bolnici Dubrovnik zbog bolje plaćenog zaposlenja i uvjeta rada u Švedskoj. Riječ je o mladim i perspektivnim ljudima čijeg profila kronično nedostaje i u našoj bolnici, ali i u našoj zemlji. Dakle, ako se plaće liječnika, koje su jako male, 8.500 kuna osnovna je plaće za specijalista koji ne dežura, a takvih je sve više zbog bolesti, iscrpljenosti, visoke životne dobi, prvenstveno specijalista, ne poveća na prihvatljivu razinu, odljev će svakim danom biti sve veći, a motivacija za ostanak upitna i kod starijih kolega koji će masovno prijeći u privatni sektor. Izgleda da neki rade na tome da se u zdravstvu razori javni sektor i da se sve privatizira – naglasila je Martinović Mamić i dodala kako zna da će se javiti javna polemika o ‘bahatosti i gladi’ liječnika ‘koji hoće veće plaće i prava za sebe’.

— Treba biti objektivan i uzeti u obzir sljedeće činjenice: ako nakon srednje škole provedete minimalno i to u najboljem slučaju 12 do 16 godina kako biste postali specijalist, kada radite i petkom i svetkom, kada ne možete, ako radite u bolnici i dežurate, planirati primjerice doček Nove godine, kada radite 24-satna dežurstva, koja se nekad produlje dva ili tri sata tijekom kojih doslovno ‘ginete’ po hitnom bolničkom prijemu, odjelima i klinikama.

Na temelju toga imamo pravo tražiti primjerenije plaće. Pri tome komentari kako su pojedini liječnici bahati, neuljudni, s pomanjkanjem etičnosti i stručnosti, kakvih uistinu i ima, ali jako malo čega smo i mi njihove kolege nažalost svjesni, ne daju za pravo ne nagraditi neprijeporni trud, zalaganje i znanje ostalih liječnika koji su u većini – kazala je Martinović Mamić.

Osobno se uvijek uzdam u onu staru izreku: ‘Pravda je spora, ali dostižna’ – Martinović Mamić

Veće plaće učiteljima kao znak poštovanja

Ravnateljica Osnovne škole Lapad Mirjana Kaznačić za DuList je komentirala kako ‘učitelji zaslužuju više, obzirom na uloge koje imaju u razvoju i odgoju mladih ljudi’.

— Ne zaslužuju samo ovo povećanje o kojemu je riječ, nego zaista puno veće plaće. Uvijek ističem ono što je Stjepan Radić, prvi ministar prosvjete, rekao: ‘Nema tako bogate države koja može platiti dobrog učitelja’. Učitelj je stup društva i uistinu je plaća, osim što je izvor mogućnosti za život, priznanje za sve što taj poziv jest i što u svakom

Učitelj je stup društva i uistinu je plaća, osim što je izvor mogućnosti za život, priznanje za sve što taj poziv jest – Mirjana Kaznačić

društvu znači. U odgoju, obrazovanju i stvaranju mislećih mladih ljudi. To je ogromna zadaća za učitelje – rekla je Kaznačić i dodala kako će reagirati po pitanju moguće reaktivacije štrajka ako ne dođe do odgovora.

— Voljela bih da dođe do dogovora, naravno jer sam kao učitelj zadužena za funkcioniranje škole. U slučaju da dođe do štrajka, svako dijete koje dođe u školu, uvijek je bilo zbrinuto, pa bi bilo u ovom. Štrajk je zahtjevna situacija jer se prvotno moraju osigurati djeca i nadalje nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Sindikat i uprava škole u takvima situacijama nastupaju zajedno. To je demokratsko pravo i ljudi će se odazvati onoliko koliko oni budu smatrali, ali je najvažnije to da će škola funkcionirati – kazala je Kaznačić i smatra kako će ipak doći do kompromisnog rješenja te kako će se povećati plaće i time pokazati poštovanje prema učiteljima.

U najavi tužbe

Koje je moguće rješenje za ovaj problem? Martinović Mamić kazala nam je kako će ga zajedno rješavati svi koji pripadaju sektoru javnih službi.

— Pritom ćemo poduzeti sve pravne i zakonom dopustive korake kako bismo dobili ono što nam po pravu pripada.

Nećemo dopustiti da naši članovi budu uskraćeni za bilo koji novčani iznos i/ili materijalno pravo. Dakle, ako su nam prava, za koja smo se izborili u javnim službama i koja su pripadala do sada i državnim službama, onda je korektno da i tih dva posto povišice plaća dodijeljenih državnim službama obuhvati i zaposlene u javnim službama – istaknula je i dodala kako su u najavi tužbe, ali i reaktivacija štrajka kao jedne od zadnjih opcija.

— Naravno, ako se dogovorom predstavnika HLS-a i drugih javnih službi s predstavnicima Vlade ne osiguraju naša zakonska prava, uslijedit će tužbe o čemu brine odvjetničko društvo koje zastupa sindikate. Reaktivacija štrajka je uvijek krajnja opcija o čemu odluku donosi Glavni odbor središnjice. Osobno se uvijek uzdam u onu staru izreku: ‘Pravda je spora, ali dostižna’. Previše smo truda i životne snage svi uložili u svoje obrazovanje, a mnogi od nas i dali svoj doprinos u Domovinskom ratu za slobodnu, pravednu i prosperitetnu Hrvatsku, kako bismo na kraju dopustili da nas se tek tako marginalizira, a naš rad ‘banalizira’ te mlade ‘prisili’ na odlazak u inozemstvo, a starije u privatni sektor.

A sve kako bi zavladao privatni sektor kada postepeno ugase i isprazne javne službe. Nedopustivo! – energično zaključuje Martinović Mamić.

20 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. • CRUISE BRODOVI U prvom polugodištu je u hrvatske luke uplovilo 56 cruise brodova koji su ostvarili 236 putovanja s 316.654 putnika.

Najfrekventnija je bila luka Dubrovnik s 183 posjeta. Iz HTZ-a ističu da je najveći pad zabilježen kod brodova pod talijanskom zastavom.

Kratke IZ HRVATSKE

Neka pati koga smeta!

JEDNA KLIMA POTVRDILA ONO ŠTO SE VEĆ ODAVNO ZNA

Ukoliko se utvrdi da je došlo do bilo kakvog oštećenja spomenika kulturne baštine za to su nadležna inspekcijska tijela pri Ministarstvu kulture – odgovorili su nam iz Gradske uprave

Ne treba biti pretjerano bistar kako bi se zaključilo da svi odgovorni – ne znaju što bi poduzeli. Građani se bune, konzervatori su jasni u svojim zahtjevima, a komunalci opet – po svome Piše/Foto Baldo Marunčić

Vanjska jedinica klimatizacijskog uređaja, koju je ugostiteljski objekt Congo bar (bivši ‘Snack’) nedavno postavio na pročelju kuće u Žudioskoj ulici, još uvijek zagorčava život našoj sugrađanki koja živi u toj ulici. I pritom ne pretjerujemo, jer 87-godišnja gospođa trpi zdravstvene probleme zbog rada tog stroja koji ispuhuje vruć i smradan zrak. Štetni ispuh ne samo da joj nanosi raznorazne mirise iz kuhinje ugostiteljskog objekta, već i podiže temperaturu u njenim kućnim prostorijama.

A sve se to događa dok se gradska uprava, odnosno komunalni redari ‘prave slijepi’, ali i ‘mutavi’, jer ne žele reagirati na izričit zahtjev konzervatora

da se sporni uređaj ukloni. Naime, premda su konzervatori obavili očevid, ustanovili sve nepravilnosti te još 19. srpnja uputili gradskim komunalcima zahtjev za uklanjanje, ovi se već gotovo mjesec dana uporno oglušuju.

Istini za volju, treba reći kako komunalci jesu reagirali. Ali kako?

— Temeljem prijave Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, komunalni redari Grada Dubrovnika izvršili su očevid i utvrdili da se na pročelju zgrade u Žudioskoj ulici nalazi jedna vanjska jedinica klima uređaja postavljena za potrebe tvrtke Južni vjetar d.o.o.. Provjerom u evidenciji klima uređaja u povijesnoj jezgri koja je sačinjena u studenom 2011. godine, a koja

je unesena i u GIS aplikaciju Grada Dubrovnika, utvrđeno je da je tvrtka Južni vjetar imala u Žudioskoj ulici postavljena dva klima uređaja.

Ukoliko se utvrdi da je došlo do bilo kakvog oštećenja spomenika kulturne baštine za to su nadležna inspekcijska tijela pri Ministarstvu kulture – odgovorili su nam iz Gradske uprave.

Dakle, umjesto da postupe po zahtjevu konzervatora, komunalci su zahtjev shvatili tek kao ‘prijavu’ te su i oni odradili svoj očevid, koji je rezultirao – ničim.

Ne treba biti pretjerano bistar kako bi se zaključilo da svi odgovorni – ne znaju što bi poduzeli. Građani se bune (u ovom slučaju imamo konkretan primjer), konzervatori su jasni u svojim zahtjevima, a komunalci opet – po svome. Jer jasnog gradskog dokumenta o postupanju u vezi klimatizacijskih uređaja zapravo nema. I dok god je na snazi takvo stanje komunalci će ignorirati građane i konzervatore.

Iz Gradske uprave navode kako će ‘stručne službe Grada u najkraćem roku pristupiti izradi Pravilnika o načinu postavljanja rashladnih uređaja i sličnih naprava u Gradu Dubrovniku, kako je predviđeno člankom 10. stavkom 2 Odluke o komunalnom redu. Međutim, da zapravo ne znaju što i kako poduzeti, odnosno da na horizontu ne vide pravog rješenja, govori i nastavak odgovora iz Grada Dubrovnika.

— U procesu izrade Pravilnika očekuje se i od Konzervatorskog odjela i Zavoda za obnovu Dubrovnika da daju stručne tehničke prijedloge kako isto izvesti, uvažavajući specifičnosti građevina u povijesnoj jezgri.

Dakle, dok se odgovorni ne dogovore, neka pati koga smeta.

Aktualno 21

• 16. KOLOVOZA 2017.

VEĆI BROJ NEZAPOSLENIH Krajem srpnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 170.127 nezaposlenih osoba što je 0,6 posto ili 939 osoba više u odnosu na kraj lipnja. U odnosu na kraj

srpnja 2016. godine to je 21,6 posto ili 46.962 osobe manje. Po podacima HZZ-a, u srpnju je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno ukupno 21.467 osoba, od čega 4.951 osoba iz redovitog školovanja.

Romi ‘tuđa briga’ TKO BI SE TREBAO POBRINUTI ZA MALODOBNO DIJETE NA SUNCU?

Obitelj je došla s kombijem dubrovačkih registracijskih oznaka, a po cijeli dan stoje na suncu. Da, čak i malodobno dijete

Centar za socijalnu skrb Dubrovnik već je temeljem anonimne dojave odmah stupio u kontakt s PU dubrovačko – neretvanskom, te ako djelatnici PU dođu do saznanja o postojanju ozbiljne sumnje na kaznena djela na štetu malodobne djece, reagirat će žurno, odgovorili su nam Foto Zvonimir Pandža

‘Brigo moja, pređi na drugoga’ – možda bi se na ovaj način najbolje mogla opisati situacija koja se tijekom proteklih tjedan dana događa u Komolcu. Naime, stanovnici ovog dijela grada opazili su da se u Komolcu nedaleko od ceste smjestila jedna

petoročlana obitelj, roditelj, stariju ženu te dvoje malodobne djece. Zabrinuti za njihovo zdravlje, posebno stoga što su proteklih dana bile izuzetno visoke temperature kontaktirali su Centru za socijalnu skrb vidjeli.

Anonimni poziv došao je i do redakcije DuLista, budući da su stanovnike Komolca u Centru za socjalnu skrb uputili na Policiju. Nas je zanimalo što konkretno Centar u ovakvim slučajevima radi, te mogu li intervenirati bez prijave policiji. Je li Centar dužan izaći na teren u ovakvim slučajevima, a sve kako bi utvrdio da djeca nisu ugrožena?

— Centar za socijalnu skrb Dubrovnik već je temeljem anonimne dojave odmah stupio u kontakt s PU dubrovačko – neretvanskom, te ako djelatnici

PU dođu do saznanja o postojanju ozbiljne sumnje na kaznena djela na štetu malodobne djece, ovaj Centar će postupiti žurno sukladno zakonskim ovlastima – odgovorili su nam, a mi smo pitanje proslijedili – u PU. Djelatnici PU u nekoliko navrata tijekom proteklih dana odlazili su u ophodnju no nisu zatekli obitelj.

Naime, ako ova obitelj ima regulirani status u Republici Hrvatskoj, zakonski im zapravo mogu – jako malo, jer Romi tako ‘nomadski’ žive, naviknuti trpjeti zime i vrućine. Ukoliko nemaju regulirani status u roku od 60 dana slijedi ‘deportacija’ ili ljepše rečeno trebaju napustit područje na kojem su se ilegalno smjestili. Ono po čemu jedino Policija može reagirati je zakonom zabranjeno prošenje, no čini se ništa po onomu što su nam iz Centra naveli u odgovoru na upit.

Inače, vrijedi dodati i to kako je obitelj došla s kombijem dubrovačkih registracijskih oznaka, a po cijeli dan stoje na suncu. Da, čak i malodobno dijete. No čini se kako su po ovom pitanju institucijama ipak – zavezane ruke.

22 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

KOMUNALNI FOTOĐIR POVIJESNOM JEZGROM

Ukakane placete, zapišani volti...

Nekad je bila užanca kadinom vode zalit ulicu ispred kuće, svoga praga.

Sad svi mole Boga za kišu. Kao da se više nema tko uhvatiti bruškina...

i potrazi za skrivenim te zanimljivim kantunima. I dok je đir na strani od Zlatarske preko Prijekog pa uz Boškovićevu preko Vrata od Buže i Minčete do Pelina protekao bez većeg posla (zabilježili smo tek sporadične slučajeve odbačenog papirnatog smeća ili plastičnih boca i limenki), puno se zanimljivijom pokazala strana grada prema Bokaru i Svetom Ivanu. Đir kojim smo pokrili područje od Ulice od puča pa do ulica pod zidinama ponudio nam je niz zanimljivog sadržaja.

Piša klapa ispo’ volta

Djelatnici Čistoće zaista daju sve od sebe kako bi centar Dubrovnika održavali čistim, posebno po najfrekventnijim ulicama. Ali ipak postoje neki dijelovi povijesne jezgre u kojima bi njihova posvećenost mogla biti malo veća. A mi smo naš pregled obavili tek brzinski i ovlaš Rana zora blagdana Velike Gospe.

Vjernici već pohode prve ranojutarnje mise na ovaj neradni dan. Užurbano je na Stradunu, dostavljači su se već taktički rasporedili po ulicama, zamjena ‘puno za prazno’ u punom je jeku. Mi smo se pak u Grad spustili kako bismo provjerili u kakvom su komunalnom stanju gradske ulice, posebno jer smo proteklih tjedana u nekoliko navrata dobivali ‘dojave’ kako se grad ‘baš i ne čisti’. Je li tome zaista tako? Ako je suditi po prvom dojmu, baš i nije, premda smo pronašli i propuste koji bi naše sugrađane svakako mogli oneraspložiti.

Piše/Foto Baldo Marunčić

Razmilili se čistači

Prije svega treba reći kako smo odmah po silasku na Stradun primjetili djelatnike Čistoće, koji su se razmilili ulicama, u punoj opremi, a po čistoći Straduna te nekoliko poprečnih ulica kroz koje smo prošli, dalo se zaključiti kako su s poslom počeli na vrijeme (daleko prije prvih vjernika na misama), a završili veći dio posla negdje do prvih jutarnjih misa. Ali, već je poznata činjenica da se te glavne ulice redovito i uredno čiste, metu pa i peru. Zato smo odlučili zaći u na prvi pogled nešto ‘zabitije’ ulice Grada, kojima turisti sve češće kroče u njihovom znatiželjnom lutanju

Što je to u našim lijepim voltima da slučajni prolaznici odluče popišati se baš pod njihovim okriljem? Jedan takav u Karmenu, taman iza Katedrale, smrdio je na pišinu, do razine nesnosnog. Po ostavljenom tragu procjenjujemo da je uriniranje obavljeno ne tako davno.

No, nastavljamo dalje. U blizini Male Buže nailazimo na dosad već opjevani natpis: ‘Ova ulica nije vaš zahod. Gledamo vas. Pa, pazite!’ Taj dio ulice nije smrdio na pišinu pa zaključujemo da je natpis očito učinkovit. Dolazimo do Poljane Ruđera Boškovića, na Jezuite, prostor koji je nekad služio kao pravi govnodrom za mnoge gradske kućne ljubimce, pravo ‘minsko polje’, barem dok se nekoliko restorana na toj placeti nije proširilo stolovima (eto pozitivnog elelementa stolne okupacije!). Mi pak na skalinima Crkve svetog Ignacija zatičemo ostatke ambalaže, kartona i plastike, a dvadesetak metara dalje kantu za smeće te pored nje vrlo sličan prizor. Znajući da su Jezuiti često na udaru jake bure, ovo ćemo uračunati kao posljedicu baš toga. Ali, svakako ružan prizor.

Kod Muzičke uvijek isto

Skrećemo u Strossmayerovu ulicu, šetamo prema Muzičkoj školi te nailazimo na dvije hrpe smeća na pravim divljim odlagalištima. Ma to je za sve one koji žive u gradu već jako

Aktualno 23

• 16. KOLOVOZA 2017.

poznata scena, i slijep čovjek bi vidio taj komunalni problem. Šetamo dalje, prema Svetoj Mariji, te usput nailazimo za zanimljiv natpis zataknut među rešetke: ‘Molim ne hranite ovdje mačke! Smeće odlaži niže niz ulicu ili odlaži ispred svojih vrata!’ Je li ovo upozorenje postavio netko od stanovnika (da, još uvijek ih ima, kažu iz Zavoda za obnovu Dubrovnika) ili tek netko tko brine da mu oko apartmana bude čisto, a ne smrdljivo? Ne može se jasno zaključiti, ali i to je dokaz da života u gradu još ima.

Vraćamo se potom natrag, preko Jezuita do placete podno Velike Buže i tvrđave Svete Barbare. ‘Nagazna mina’ nasred puta, ostavština ljudskog nemara. Zaobilazimo u širokom luku.

‘Intelektualno kakanje’

Spuštamo se potom skroz do Ulice od puča, koja je u poprilično dobrom stanju. Tek na ponekim mjestima ostaci hrane ili ambalaže iz objekata brze prehrane. I jedna zanimljiva scena – na ulazu u Narodnu knjižnicu – ‘potpis’ najdražih nam stanovnika grada.

Reklo bi se – golublja seraona na intelektualnom mjestu. Jedan potez bruškinom bi sve isprao, ali... Đir završavamo na Porporeli, računajući da je riječ o omiljenom noćnom okupljalištu mladih. Ipak, malo smo zakasnili. Izgleda da nas je gospođa koja čisti to područje preduhitrila.

Kante od smeća jesu pune limenki, ali ne nalazimo ništa ‘refuzo’. Ipak, zavirili smo među stijene na samoj ponti od Poporele, pod crvenim feralom. Boce, limenke, papir, odbačeni između stijena. Doduše, ne može se zaključiti je li ‘od sinoć’ ili već neko vrijeme.

Najveća odgovornost na građanima

Na povratku do Pila prolazimo kroz

Što je to u našim lijepim voltima da slučajni prolaznici odluče popišati se baš pod njihovim okriljem? Jedan takav u Karmenu, taman iza Katedrale, smrdio je na pišinu, do razine nesnosnog. Po ostavljenom tragu procjenjujemo da je uriniranje obavljeno ne tako davno

Vrata od Buže te na pločniku pod Minčetom – ‘šećer za kraj’. Premda je riječ o jednoj od najprometnijih cesta u Dubrovniku, nekome to nije predstavljalo poseban problem. Jednostavno ga je ‘kargao’ na obronku Minčete. Sumnjamo na čovjeka, a ne na životinju, samo zbog visine ‘ateriranja projektila’. Kakva ga je sila ponukala da svoj čin izvrši nasred ulice (koja je, usput budi rečeno, u noćnim satima, lijepo osvjetljena)? Zapravo, ne želimo znati.

Zaključno se može reći kako djelatnici Čistoće zaista daju sve od sebe kako bi centar Dubrovnika održavali čistim, posebno po najfrekventnijim ulicama. Ali ipak postoje neki dijelovi povijesne jezgre u kojima bi njihova posvećenost mogla biti malo veća. A mi smo naš pregled obavili tek brzinski i ovlaš. Naravno, najveća odgovornost je na našim sugrađanima koji žive na tom prostoru ili od žive od iznajmljivanja. Nekad je bila užanca kadinom vode zalit ulicu ispred kuće, svoga praga. Sad svi mole Boga za kišu. Kao da se više nema tko uhvatiti bruškina...

24 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

NAKNADNA PAMET

USKORO SE OSNIVA DRUŠTVO PRIJATELJA OTOKA LOKRUMA

Sevdah o Igrama DLJI jednostavno nemaju snage i vodstva postati velika, ozbiljna produkcija Nisam ove godine još ‘opleo’ po Igrama. Bilo je povoda, ali valjda sam navikao da se sve to odrađuje tek tako, znajući da će Igara biti i sljedeće godine. I dalje Igre nemaju jasnog koncepta, robuju ustaljenim nepisanim pravilima koje nitko ne propituje i ne predlaže promjene. Na koncu se sve svede na to koliko će novaca doći iz kojeg proračuna, i zašto i ove godine nemamo bar jednog velikog sponzora.

Ako je Dubrovnik takav dragulj i turistička meka, kao što si volimo tepati, onda ne bismo trebali imati problem dovući prave sponzore, okupiti međunarodno stručno vodstvo Igara i napraviti od njih atraktivan festival svjetskog značaja. U Vladi Imamo ministricu kulture i državnog tajnika u ministarstvu turizma, koji oboje itekako dobro poznaju probleme Igara, no nekako dvojim da će se išta promijeniti, osim imena intendanta.

DLJI jednostavno nemaju snage i vodstva postati velika, ozbiljna produkcija koja može organizirati nastupe imena i orkestara sa svjetske A liste, a o eventualnom dogovaranju izravnih TV prijenosa takvih koncerata da i ne govorim.

Ostaje nam da se zadovoljimo neambicioznim događanjima pod opravdanjem da ‘za više nije bilo novaca’.

Nikome ni ne pada na pamet da bi Igre mogle same zarađivati. Robujemo podjeli pola novca za dramu, pola za glazbu. Robujemo tome da svaki dan od 10. srpnja do 25. kolovoza na programu mora biti nešto. Zato u glavnom programu i imamo nastupe poput večeri sevdalinki s Božom Vrećom. Ne sporim Vreća kao umjetnika, vjerujem da je to što on radi na sceni umjetnost.

Meni se ne sviđa, ali o gustima se ne raspravlja.

No, je li doista večer sevdalinki u Kneževom dvoru pravi izbor za glavni program Igara ili bi to moglo biti jedno od događanja u nekom popratnom programu? Ako ćemo tako neambiciozno pristupati Igrama, zacijelo postoje umjetnici koji bi došli nastupati u Dvor i za manje solde…

‘Nemamo po samo želimo

Piše Zoran Pucarić

Je li doista večer sevdalinki u Kneževom dvoru pravi izbor za glavni program Igara?

Ideja je u rad Društva uključiti što više stručnih osoba, koji bi znali zauzeti stav o za Lokrum bitnim temama, kao što su, između ostalog, održavanje flore i faune, očuvanje obalnog pojasa, uređenje sidrišta i kontrola sidrenja, protupožarna zaštita, oceanografska ispitivanja u podmorju, obnova povijesne građevinske te hortikulturne baštine, sve uz suradnju s DPDS-om

Aktualno 25

• 16. KOLOVOZA 2017.

olitičke ambicije, o zaštititi Lokrum’ potreba zaštite obale i otoka, slično inicijativi Pokret otoka. Ističe se značaj Lokruma kao posebnog rezervata šumske vegetacije pod zaštitom UNESCO-a, ali i zbog povijesne građevinske te hortikulturne baštine, Botaničkog vrta, obalnog, morskog, podmorskog te epikontinentalnog pojasa.

Ideja je u rad Društva uključiti što više stručnih osoba, koji bi znali zauzeti stav o za Lokrum bitnim temama, kao što su, između ostalog, održavanje flore i faune, očuvanje obalnog pojasa, uređenje sidrišta i kontrola sidrenja, protupožarna zaštita, oceanografska ispitivanja u podmorju, obnova povijesne građevinske te hortikulturne baštine, sve uz suradnju s DPDS-om.

Kapetan Cvijeto Božović pokrenuo je osnivanje Društva prijatelja otoka Lokruma gdje namjerava okupiti, kako je napomenuto, dobronamjerne ljude raznih struka, jer Lokrum traži multidisciplinarni pristup. Ova nepolitička i neprofitna organizacija ima ambicije biti savjetodavno tijelo i sukreator

Na inicijativu kapetana Cvijeta Božovića u Dubrovniku osnovat će se Društvo prijatelja Otoka Lokruma i to krajem mjeseca kolovoza. Vijest je to koja će zasigurno oduševiti brojne Dubrovčane koji i sat vremena svog slobodnog vremena vole provesti na ovom ‘raju na zemlji’ kako ga brojni nazivaju Kako se može saznati iz kruga osnivača, nakon posljednjih događanja vezanih za koncesije na pomorskom dobru i Zakona o koncesijama nametnula se

Osnivačka skupina trebala bi biti održana u idući ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

Ova nepolitička i neprofitna organizacija ima ambicije biti savjetodavno tijelo i sukreator vlastima i Upravi Lokruma nudeći pomoć u raznim projektima

vlastima i Upravi Lokruma nudeći pomoć u raznim projektima, uspostaviti suvremeniji protupožarni sustav, zaštita morskoga pojasa otok, osnivanja Muzeja Lokruma...

— Nemamo političke ambicije, samo želimo zaštititi Lokrum. Postoje stvari koje nam smetaju, ali glavni razlog osnivanja ovog Društva je prvotno ljubav prema Lokrumu – rekao je jedan od inicijatora, Cvijeto Božović koji se od svoje sedme godine svakodnevno kupa i provodi vrijeme na Lokrumu, najdražem susjedu gradskih zidina.

Osim što je povrh svega veliki ljubitelja Lokruma, Božović je i stručnjak za pomorsko pravo, ali i za pitanja tehničkih, energetskih i protupožarnih sustava. Zajedno sa svojim sugrađanima želi očuvati ovaj rajski otok, ne bježeći jasno od pametnog (održivog) ekonomskog upravljanja otokom na korist države i lokalne zajednice.

Osnivačka skupina trebala bi biti održana u idući ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

26 Aktualno

16. KOLOVOZA 2017. •

Crna kronika KONAVLE

Osumnjičen za silovanje 19-godišnjakinje

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1991.) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo silovanja.

— Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio navedeno kazneno djelo 30. srpnja 2017. na području općine Konavle na štetu hrvatske državljanke (1998.). Protiv okrivljenika je predložen i, rješenjem suca istrage nadležnog suda određen jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke – ističu iz DORH-a.

TRAŽE SE KRADLJIVCI

‘Cezaru’ ukraden motor

U petak u ranim jutarnjim satima ispred Fast fooda Cezar ukraden je skuter 50cc Aprilia tamno plave boje s crnim kuferom.

— Ako ga netko skonta negdje bačenog u kakav grm ili ima neke informacije neka javi na 095 198 4374. Častim hranom i pićem – poručio je vlasnik, koji je Facebooku objavio i snimak pet osoba koje su sudjelovale u krađi.

OSMORKA PRIVEDENA ZBOG NARUŠAVANJA REDA I MIRA Zbog narušavanja reda i mira prošli tjedan uhićeno je ukupno osam hrvatskih državljana. Oni su u jutarnjim satima na naročito drzak i nepristojan način narušavali javni red i mir u povijesnoj jezgri.

POTRAGA U TIJEKU

Ni traga ni glasa nautičaru koji je pao s jedrilice kod Jabuke

Nesretnu ženu pokušali su s jedrilice izvući helikopterom, no to nije bilo moguće zbog lošeg vremena, a na koncu je jedrilica dotegljena u Maslinicu gdje je sigurno vezana, a putnica iskrcana Još uvijek traje potraga za nautičarem koji je tijekom nedavnog nevremena upao u more kod Jabuke kada je uslijed zatajenja motora na jedrilici pokušao razviti jedra.

Riječ je o N.Dž. (rođen 1956. godine), državljaninu Kraljevine Nizozemske, koji je pao u more tijekom plovidbe charteriranom jedrilicom ‘Anja’, dužine 11 metara, hrvatske zastave, a prema izjavi druge (i jedine) članice posade, V.B. (rođena 1967. godine), državljanka Republike Hrvatske, nesreća se dogodila kada je nestalog nautičara, u trenutku dok je pokušavao osposobiti pogonski stroj jedrilice, udarilo jedro i odbacilo sa palube u more. Njegova suputnica dobacila mu je kolut za spašavanje obzirom da po jakom nevremenu nautičar nije uspijevao doplivati do jedrilice, koja je nastavila plutati bez nadzora po izrazito valovitom moru. Članica posade pomoć je uspjela dozvati oko dva sata nakon nesretnog događaja jer joj je mobilni uređaj bio izvan mrežne pokrivenosti.

Spasitelji su kod Korčule spašavali deset ljudi s jedrilice kojoj je prijetila opasnost od nasukanja uslijed otrgnuća sidra u uvali Prihonja

Nesretnu ženu pokušali su s jedrilice izvući helikopterom, no to nije bilo moguće zbog lošeg vremena, a na koncu je jedrilica dotegljena u Maslinicu gdje je sigurno vezana, a putnica iskrcana.

Drame na moru

Gliser hrvatske zastave ubrzano je primao more te ga je od potapanja spasila druga privatna brodica

Osim nestalog nautičara tijekom vikenda je uslijed nevremena, došlo do brojnih drugih problema na moru. Spasitelji su kod Korčule spašavali deset ljudi s jedrilice kojoj je prijetila opasnost od nasukanja uslijed otrgnuća sidra u uvali Prihonja. Jedrilicu ‘Escape’ koja se nalazila kod Cavtata tramontana je odnijela sa sidra u uvalu Tiha gdje joj je prijetilo ‘meko’ nasukanje, a u pomoć mi je pristiglo drugo plovilo.

U ranim jutarnjim satima u subotu službenici Pomorske policije na poziciji u blizini otoka Šipan iz mora su spasili sedam neozlijeđenih osoba. Njihovo plovilo, gliser hrvatske zastave ubrzano je primao more te ga je od potapanja spasila druga privatna brodica.

Aktualno 27

• 16. KOLOVOZA 2017.

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

POTRES U BIH OSJETILI U METKOVIĆU Sinoć oko 22.05 sati Županijski centar 112 Dubrovnik zaprimio je 13. kolovoza nekoliko poziva građana s područja Metkovića koji su osjetili potres. Kako javljaju seizmolozi Seizmološke službe Hrvatske, u 22.04 sati zabilježen

je umjeren potres s epicentrom u Bosni i Hercegovini, 17 kilometara sjeveroistočno od Metkovića. ‘Magnituda potresa iznosila je 3,3 prema Richteru, a u okolnim se mjestima osjetio intenzitetom IV stupnja MCS ljestvice’ izvijestio je dežurni seizmolog Ivo Allegretti.

DVADESETI MARATON LAĐA

Gusari iz Komina odnijeli pobjedu!

Treće mjesto su podijelile dvije posade – Stablina i Crni Put

Na stazi dugoj 22.5 kilometara od Metkovića do Ploča veslalo je oko 600 veslača u 30 posada iz svih krajeva Hrvatska NERETVA veselo je bilo na jubilarnom, 20. Maratonu lađa na Neretvi! U veslanju na 22,5 kilometra dugoj relaciji između Metkovića i Ploča okušalo se čak 600 natjecatelja u 30 posada iz doline Neretve, ali i drugih krajeva Hrvatske.

Ovogodišnji pobjednici tradicionalnog amaterskog sportskog natjecanja ekipa je Gusara iz Komina. Drugo mjesto zauzeli su prošlogodišnji pobjednici Argonauti iz Bjelovara, a treće mjesto dijele posade Stablina i Crni put.

Veliki Domagojev štit uz čestitke pobjedničkoj ekipi Gusara uručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Natjecanju su nazočili i Mate Granić, izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, pokroviteljice manifestacije, gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan i župan dubrovačko-neretvanski Nikola

Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te brojni drugi gosti.

28 Aktualno

Vaše vijesti

16. KOLOVOZA 2017. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

NA OTOKU NIŠTA NOVA

Ozakonjena navika lopudskoga kaosa Nakon tri izlijeva kanalizacije po šetalištu ne’ko se sjetio protekle, četrdesetogodišnje prakse da se preduhitri nevolja i unaprijed pročisti dva puta mjesečno

Nažalost sva ova sloboda kretanja, šetnje, uredan civiliziran prostor koji obećavamo turistima, za komunalno redarstvo ostaje banalan odgovor: ‘Pa može se proći’. I tako u očekivanju, buldožera, kamiona, kašeta, ambalaže..., pripazite da bude razmaka kroz koji se može proći!

Na Lopudu ništa nova. Novo je samo to što je zadnjih godina toliko uznapredovalo u (opasnom) neredu da se Lopud više ne vidi kao turističko mjesto, nego razuzdano kupalište proizvoljnih ne sankcioniranih pojedinačnih interesa. Traktori, Papa mobili, Land Roveri, viljuškari, karići, romobili, a nadasve bicikli, uz vrevu putnika, izletnika, kupača i prolaznika čine mrežu nereda na našoj obali zasigurno neviđenu.

I ne samo u vremenu dolaska broda.

Sve se to sreće danju i noću. Na šetnici parkirani auti, palete, viljuškari,

rašireni štafelaji, reklame, stolovi, maknute klupe. Pravi preslik ‘uredne Države i brižne Vlasti’. Javne površine postaju privatno vlasništvo, koncesije se izdaju bez prethodnog uviđaja točno označene površine, bez konzultacija Mjesnog odbora (doduše imaginarnog), pa ako hoćete i preliminarnog sastanka zapostavljenih mještana. U nakaradnosti koncesijske prakse izmiču se klupe stoljetnog druženja i opuštanja mještana, a u svrhu nikad dostatne naknade. Javašluk suncobrana koji prijeti i ozljedama, šetnicu čini slalom prolazom, a vlasnike spokojnim

Aktualno 29

• 16. KOLOVOZA 2017.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

u vlastitom nehaju. Nekad lijepo šetalište, sada opasno prolazište sve do 6. kolovoza o.g., dan nakon Dana pobjede kada je oprano, bilo je zasuto pržinom pa usprkos marljivosti i brižnosti radnika ‘Čistoće’ odavalo je osjećaj zapuštenosti i šporkece. Srećom pranje Igala ponovilo se i ove neđeje 13. kolovoza. Možda nam se posreći još koji put ove sezone. Nakon tri izlijeva kanalizacije po šetalištu ne’ko se sjetio protekle, četrdesetogodišnje prakse da se preduhitri nevolja i unaprijed pročisti dva puta mjesečno.

Odluke Mjesnog odbora

Uz sve nehajnosti prošle Gradske vlasti ostavljeno nam je u naslijeđe ukinuto mjesto tajnika i ovlasti M.O., zauzeta dvorana Društvenog doma, maltretiranje putnika da traže biljetarnicu na kraju slijepe ulice. I tko zna nakon koliko godina uz dvije tisuće duša; mještana, gostiju, izletnika i prijatelja nema se gdje kupiti novine. Kiosk je iznajmljen za suvenirnicu.

Za prisjetiti se nekih odluka Mjesnog odbora prije punih šest godina: 1. Obalna šetnica (Igalo) mora (u liniji) biti slobodna, od stolova, stolica, štafelaja, reklama i sl. u širini 3,5 m 2. Za koncesiju javne površine treba M.O. provesti uviđaj pa i saslušati mišljenje mještana može li se i gdje dati 3. Površina u koncesiji treba diskretno biti označena da bi se izbjegli nesporazumi i zloporabe 4. Nijedno vozilo ne smije ostati parkirano na javnim šetnicama, jer za to ima prostor na ‘Penderevu’ 5. Vozila mogu prometovati samo u

vrijeme odluke Grada i to za prijevoz opskrbe ili nekog krajnje opravdanog razloga 6. Za godinu dana ukinuti bicikle kao rekreativno sredstvo jer šetalište nije biciklistička staza i postaje vrlo opasno (naročito noću) 7. Povijesni pristup moru – kupalištu ostaviti slobodnim u širini najmanje 1,20 m Nažalost sva ova sloboda kretanja, šetnje, uredan civiliziran prostor koji obećavamo turistima, za komunalno redarstvo ostaje banalan odgovor: ‘Pa može se proći’. I tako u očekivanju, buldožera, kamiona, kašeta, ambalaže..., pripazite da bude razmaka kroz koji se može proći! A zanimljiva Komunalna odluka da od 1. 6. obalna šetnica postaje pješačka zona navodi na pitanje ‘A što je bila prije tog datuma ili poslije 15. rujna?’ Možda cesta, možda moto trkalište, možda pristup teškoj građevinskoj mehanizaciji. Sve, ali

Javašluk suncobrana koji prijeti i ozljedama, šetnicu čini slalom prolazom a vlasnike spokojnim u vlastitom nehaju. Nekad lijepo šetalište, sada opasno prolazište

najmanje pješačka ulica. I dok nehajnost, bahatost, površnost pa i nepismenost vlada u nadležnim ustanovama, za sve nevolje i moguće nesreće, kroz cijelu godinu, uvaženi Nadležni, ne snosite samo odgovornost, nego i teret krivnje! Nadajmo se da će Gradonačelnik uza sve obveze uskoro naći dvije ure vremena i na prisnomu sastanku s mještanima otpisanoga otoka puno nevaljaloga ispraviti. • DM

30 Kolumne

16. KOLOVOZA 2017. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Rodna teorija Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Dragocjenost žene je velika. Ona je vapaj na usnama patnika, krik na ustima umirućeg Prema ‘rodnoj teoriji’ svako ljudsko biće se rađa neutralno i naknadno se socijalizira u muškarca ili ženu.

Znači, nije se rodio dječak, već je tako odgojan. Za rodne teoretičare, spol ne određuje našu pripadnost rodu. Još se uvijek sjećam pitanja što sam ga postavio mome profesuru nakon predavanja, a na drugoj godini med. studija: Što je to normalno? On me poduže i zamišljeno pogleda, pa odgovori: To je ono što je u sukladnosti s uobičajenim pravilima ponašanja. To je ono što je pravilno i pametno. U skladu s tim davnim odgovorom, danas se pitam: Je li normalno što u mnogim školama EU, dječacima oblače kotule, pituravaju nokte, igraju se s lutkama, odvikavaju ih od natjecanja, nezavisnosti itd. I uza sve to, proturaju ideju, kako ne postoje muškarci i žene, već samo ljudi. Također, tvrde rodni ideolozi ne postoje tate i mame, već roditelji. Ne postoji muž i žena, već partneri. Sina i kćer treba zvati potomcima. Majku pak, trudnom ženom. Iz administrativnih dokumenta izbrisati naziv: Muški i ženski spol. Drugim riječima, u rodnoj ideologiji mora biti sloboda izbora spola, tj. vlastite spolne orijentacije. U biti, po njima, stvar je sklonosti želiš li biti hetero ili homoseksualac, ili biti pedofil, animal, transvestit, lezbijka itd. U konačnici, postaje kjaro kako su zagovornici rodne teorije ili ideologije, pretežno pripadnici LGBT i nekih elita pri, ili na vlasti. Takvi pokušavaju zamagliti i ukinuti razliku između muškarca i žene. Dokinuti antropološke temelje obitelji, ukinuti obiteljske centre, ukinuti naciju, izazvati kaos. Kroz studij medicine, mene su učili kako je spol skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja determiniran genetski i kako je pod utjecajem spolnih hormona. Zato postoji žensko i muško. A rodni ideolozi žele spol zamijeniti s riječju – rod. I na taj način podrivati naravne postavke ljudske spolnosti.

Rodna teorija se pokušava u nas ugurati u četvrti modul zdravstvenog odgoja

Piše dr. Boris Sokal

Za rodne teoretičare, spol ne određuje našu pripadnost rodu

u osnovnim školama. Kada je 2010. godine u skandinavskim zemljama prikazan dokumentarni film ‘Ispiranje mozga’ u kome je prikazano razlikovanje spola od roda kao i šarlatanska pozadina rodne ideologije, odgovorni na vlasti su sve shvatili. I promptno reagirali: Ukidaju nordijski rodni institut, koji je usput ‘sisao’ silan proračunski novac. A tobožnji znanstvenici su javno osramoćeni, posebno što su ukinuli razlike između muškarca i žene.

Evo, sada nešto suprotno, po meni ispravno. Svjetski poznati hagioterapeut, vrhunski intelektualac, naš katolički svećenik, pok. prof. T. Ivančić, napisao je: ‘Kad kažem čovjek, onda mislim na muškarca i ženu. Dvoje, koji su različito ostvareni, a svaki od njih je čovjek. Jedno bez drugog nema smisla.

Svijet bi propao jer ne bi bilo mogućnosti razmnožavanja čovjekove vrste. Bez muškarca ne bi bilo znanosti, izgradnje velikih svjetskih građevina, bezbroj otkrića i bezbroj umjetničkih djela. Isto tako, bez žene ne bi bilo ukusa, nježnosti, topline, brige za čovjeka suosjećanja, opraštanja i majčinstva. Muškarac i žena su zajedno čovjek. Njihovo jedinstvo, jedno tijelo, jedna duša najviše se odražava na djetetu koje oni rađaju.

Dijete je muž i žena, tata i mama, a ipak posebno biće. Dragocjenost žene je velika. Ona je vapaj na usnama patnika, krik na ustima umirućeg. A čovjek u nevolji doziva majku. Dokaz su logori, zatvoreništva, ratni frontovi. U ženi muškarac otkriva smisao svoje spolnosti i erotike, otkriva smisao zaljubljenosti, čežnje za nježnošću, toplinom i domom. On po ženi dolazi do smisla života. Ako je pak žena potrebna muškarcu, onda je i ona našla puninu svog smisla. Žena je izrazita nježnost i ljubav. Muž je snaga i muževnost.

Muškarac i žena se zapravo u svim dimenzijama upotpunjuju, susreću i dokazuju.’ Osobno mislim, kako je ovo zadnje napisano, uobičajeno u ogromnoj većini ljudske populacije. Znači, normalno.

Kolumne 31

• 16. KOLOVOZA 2017. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 2 – EPIZODA 2

Mreža (doprinos kurikularnoj reformi) Moj mentor na disertaciji misli da život ne može poći u ‘krivom smjeru’, da svi naši odabiri, ma kako se različiti činili, vode k istom cilju ‘Kako možete znati, Bahmutove, što će značiti taj dodir jedne osobe s drugom u sudbini dodirnute osobe?’

F.M. Dostojevski Petra i Marko završili su treći razred osnovne škole u Babinom polju.

Odlični su đaci, pametni i pristojni, ministriraju svaku nedjelju u crkvi i knjiškim hrvatskim jezikom, dalmatinskim suzvučjem, izgovaraju molitve vjernika što je za me uvijek dvostruka molitva zbog glazbe tih nevinih glasića. Da žive u gradu, bili bi divna boksačka vreća na velikom odmoru, za svu onu jadnu djecu koja jedino tako mogu izbaciti iz sebe frustraciju potpune odvojenosti od smisla, razumijevanja sadržaja i bilo kakve ljepote bivanja u školskim klupama; ovako u tim malim razredima, koji su dijelili s djecom koja polaze 1. razred, njihova posebnost ne bude toliko nametljiva.

Vrijeme praznika provode u izmišljanju tematskih kvizova u kojima se međusobno natječu. Posljednji od njih bio je ‘Glavni gradovi’ u kojem je pobjedila Petra i ‘Mitovi i legende’ u čemu je bio bolji Marko. Neriješeno.

Nakon tog okršaja je majka, bez kritike kršenja privatnosti, našla podsjetnik koji je djevojčica ostavila sebi u dnevniku: ‘Moram više slušati priče što ih stariji pričaju, čitati mitove i legende jer inače neću nikada moći pobjediti Marka na kvizu!’. Jedna od mojih prvih fotografija iz djetinjstva jest ona u kojoj su me, zajedno s prvašićima, slikali u školskoj klupi, iako sam tada imao samo četiri godine. Živjeli smo na selu, otac je bio ravnatelj škole, kao i djed od Petre, a majka je radila u računovodstvu. Nisu me imali kome ostaviti te su me vukli sa sobom na posao. Druga slika je s istog ovjekovječenja školskih dana, kad poziram sa svežnjem papira

Piše dr. sc. Siniša Car

Pitam se tko je, ili što, utjecalo da ja danas pišem ove redove

natipkanog na mašinu pod rukom što danas izgleda kao proročanstvo krsne vile, dobre ili zle ne znam točno, nad koljevkom tog mališana. Pitam se tko je, ili što, utjecalo da ja danas pišem ove redove, tko je ta ključna figura odgovorna za moju akademsku karijeru ili to što dvoje djece, u školi u Babinom polju, gleda na svijet, postavlja pitanja i traži odgovore izvan okvira zadanih školskim programom? Pitao me otac kako izvlačim ove citate koje koristim u tekstovima koje pišem?

Objasnio sam mu da oni nalaze mene, naprosto ih knjiga koju čitam stavlja kao potvrdu misli koje me obuzimaju, teme o kojoj želim pisati, o kojoj razmišljam dulje vrijeme, kad otjelovljena postane neonski znak u tekstu. Sada mi treba Dostojevski, Idiot: ‘Kad sijete svoje sjeme, kad sijete svoje ‘milosrđe’, svoje dobro djelo u bilo kojem obliku, dajete jedan dio svoje ličnosti i primate u sebe dio tuđe ličnosti, dodirujete jedan drugog, a samo još malo pažnje pa ćete već biti nagrađeni poznavanjem i posve neočekivim otkrićima!’.

Reducirao je Goran tu tezu, prijatelj, doktor iz Varaždina, u razgovoru iz prošlosti koji smo vodili na jednom rođendanu (on, njegova supruga po profesiji između ostalog i filozof, te njezin kolega) na samo jedan ‘susret’; da naš život već ima smisao ako SAMO JEDNU osobu dodirnemo i promijenimo joj život na bolje. Moj mentor na disertaciji, veliki čovjek i netko tko me mijenjao u mojoj zreloj dobi (a mijenjam se i dalje svaki dan), profesor Vladek od milja, misli da život ne može poći u ‘krivom smjeru’, da svi naši odabiri, ma kako se različiti činili, vode k istom cilju. Proglasili su, neslužbeno, mojom zaslugom što je nakon puno godina dvoje djece upisalo srednju

glazbenu školu u Dubrovniku. Ja se borim protiv tog mjenja, iako, lagao bih da ne izaziva svojevrsni ponos. Mislim da mene nije tu, bio bi netko drugi, ili su me ta djeca privukla sve ove kilometre da pomognem ostvarivanju njihovih života kao nit koju susjed Zrne vuče da bi učinio čvor na mreži koju krpa. Nemoguće je razdvojiti više tko je važniji u tom čvoru, od kuda polazi i kuda ide to čvorićanje. Dodir jedan ili bezbroj njih. Ne znam koji bi argument više trebao dati da ubijem strah koji osjećate kad zabrinuti šaljete djecu u školu, neki prvi put, drugi ponovno?

Pitate se kakav će to program pohađati, kakve istine učiti? A zapravo je najvažnije shvatiti da je program nevažan, ako postoji potreba da se mijenja, ako ga politika želi prisvojiti bilo ova ili ona! Nevažan je! Djeca će naći put neovisno o svojim učiteljima, nitima nevidljive mreže, čvorovima koji će ih vezati s poznatim ili nepoznatim uzorima koji im sada mijenjaju živote, a da toga niste niti svijesni. Pisao sam, za jedne druge novine, osvrt na koncept intelektualne emancipacije, koju je postavio Jaques Rancière u svojoj knjizi ‘Učitelj neznalica’ koju mora pročitati svatko tko se bavi obrazovanjem.

Ideja je ukratko, da ne postoji potreba za profesorom koji će objašnjavati, već onim koji će te naučiti da koristiš svoje mogućnosti za učenjem novih znanja i vještina. Gojko Drljača (Jutarnji list, 03. 08. 2017) prikazao je dokaz toj tezi u eksperimentalnom programu Larner College of Medicine koji imaju kurikulume bez predavanja, s aktivnim učenjem, koji postižu neusporedivo bolje rezultate nego oni bazirani na predavanjima, od kojih ostaje tek 10 posto spoznaja nakon njih. Uopće me ne čudi. Profesor, kao i filozof, duhovnik, doktor ili bilo tko ima intenciju formirati svijet u dobru treba svjedočiti vlastitim primjerom (nešto slično je i Nietzche izrekao), autentičnim postojanjem, ostalo je samo prepisivanje.

32 Aktualno

Duplerica

LIJEPA STRANA NEVREMENA

16. KOLOVOZA 2017. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Kad munja nađe p

Aktualno 33

• 16. KOLOVOZA 2017.

put...

PLEMENITI ARGENTINAC Turisti često na svojim putovanjima ispunjaju i neke svoje neispunjene želje. Tako je i mladi Argentinac koji je proteklog tjedna došao u Dubrovnik na par dana odvojio nekoliko sati i proveo ih

volontirajući u Caritasu Dubrovačke biskupije.

Riječ je o tridesetdvogodišnjem psihologu Leandru Javieru Lorussu koji je nakon kongresa u španjolskoj Sevilli nastavio svoj odmor putujući Mediteranom. (Dubrovačka biskupija)

Svaki neverin ima svoju lijepu stranu, a jedan takav prizor zabilježio je u noći sa subote na nedjelju naš fotograf Zvonimir Pandža

Foto Zvonimir Pandža

Nevrijeme koje je tijekom subote pogodilo jug Hrvatske, uzrokovalo je velike probleme, ponajprije za pomorski promet. Oni pametniji sklanjali su svoja plovila u mirne luke, a oni drugi su bili žrtvom vremenskih neprilika te su im na kraju u pomoć pristizale i hitne službe. No, kako to obično biva, svaki neverin ima svoju lijepu stranu, a jedan takav prizor zabilježio je u noći sa subote na nedjelju naš fotograf Zvonimir Pandža.

34 Kultura

16. KOLOVOZA 2017. •

Prošlosti ususret

Prvi hrvatski olimpijski grad GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Piše Sebastian Vukosavić

Jedan od velikih neprijatelja starog Dubrovnika, pored kuge i potresa, bili su, izvan sumnje, i požari, posebno jer su u Dubrovniku do početka 15. st. kuće bile pretežno od drvene građe, a još u 13. st. bilo ih je i od slame. Uza sve protupožarne mjere, u četvrtak u noći 16. kolovoza 1296. buknuo je strašni požar, prvi veliki požar u Dubrovniku kojemu se spomen sačuvao u arhivskim zapisima.

Za taj se požar u VIII. knjizi Dubrovačkog statuta u poglavlju 57. izričito kaže da je uništio gotovo čitav ‘burgus’ – novi dio grada i veći dio starog grada.

Koliku je pustoš taj požar prouzročio vidi se i iz odluka vlade, koja je poslije njega našla za potrebno provesti novu regulaciju ulica i trgova. Podlegavši bolesti, u tamnici u Bugarskoj Silistriji,

Shakespeareov San Ivanjske noći, kojeg je 18. kolovoza 1954. u parku Gradac postavio Marko Fotez, jedna je od predstava koje su utemeljile koncepciju predstava na otvorenom prostoru Dubrovačkih ljetnih igara

16. kolovoza 1678. umro je jedan od najzaslužnijih diplomata Republike Nikola Bunić. 16. kolovoza 1907. u Dubrovniku je preminula Pave Lepeš, jedna od obrazovanijih žena Dubrovnika 19. st., poznata po svojoj dobroti, uljudnosti i humanosti. 16. kolovoza, blagdan je sv. Roka, koji je kao svetaczaštitnik od kuge, uveden u kalendar dubrovačkih državnih blagdana početkom 1527. tijekom kuge, koja je silovito harala Dubrovnikom.

17. kolovoza 1301. prvi se put spominje prvi poznati dubrovački zdur trubač Matheus Preco. Kao zanimljivost istaknimo da je zvanje zdura u Dubrovniku staro koliko i položaj kneza, kao i da su prvi poznati svirači dubrovačke kneževe kapele regrutirani upravo iz redova gradskih glasonoša ili, kako su ih u Dubrovniku nazivali, zdura. 17. kolovoza 1464. u Vijeću umoljenih zaključeno je, da se podvostruče zidovi tvrđave Lovrjenac sa zapadne i sjeverne strane, sa zidom debelim oko 20 lakata (10,24 m), ili koliko bude potrebno, i da se produbi

Kultura 35

• 16. KOLOVOZA 2017.

jarak pred tvrđavom. Recimo i to da, zapadni ugao te tvrđave stvarno ima zidove debele oko 12 m. 17. kolovoza 1936. svoj trodnevni posjet Dubrovniku započeo je nesuđeni britanski kralj Edward VIII. 17. kolovoza 1915. u Dubrovniku je rođen hrvatski povjesničar i arhivist Bernard Stulli. 17. kolovoza 2015. konačno su ugašeni požari katastrofalnih razmjera, u kojima je, od 18. srpnja, na Korčuli i Pelješcu izgorjelo 4500 hektara.

za praćenje tijeka partija, a uspostavljena je i telefonska služba prijenosa poteza iz Umjetničke galerije, tako da su promatrači i ovdje skoro istodobno mogli pratiti tijek partija. Nastupilo je 16 reprezentacija, a zanimljivo je da zbog sukoba Tito-Staljin nije bilo SSSR-a, tradicionalne najjače šahovske zemlje. Natjecanje je trajalo sve do 10. rujna. Za Jugoslaviju je nastupao i inače rođeni Dubrovčanin Petar Trifunović.

18. kolovoza 1591. godine, u mjestu Bosco u Italiji, umro je dubrovački renesansni skladatelj, pjevač i orguljaš, dominikanac Benedikt Babić (Baba).

Bio je prior dubrovačkog samostana i vikar cijele kongregacije. Povjesničari svjedoče o njemu kao graditelju orgulja, glazbeniku koji je u Dubrovnik uveo koralno pjevanje i autoru mnogobrojnih djela. Shakespeareov San Ivanjske noći, kojeg je 18. kolovoza 1954. u parku Gradac postavio Marko Fotez, jedna je od predstava koje su utemeljile koncepciju predstava na otvorenom prostoru Dubrovačkih ljetnih igara.

50. obljetnica Šahovske olimpijade, održane u Dubrovniku 1950., obilježena je, terminom igranja i simbolički vrijednim brzopoteznim turnirom održanim, 20. kolovoza 2000. u Gradskoj kavani. 20. kolovoza 1935. u Dubrovniku je rođen povjesničar i leksikograf Trpimir Macan. Uz brojna važna autorska djela, recimo i to da je bio glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona, od trećeg do osmog sveska, najopsežnijeg i cjelovitijeg hratskog biografskog i bibliografskog leksikografskog izdanja. 20. kolovoza 1967. u Dubrovniku je, ne navršivši 48 godina života, umro veliki hrvatski slikar Antun Masle. Zajedno s Đurom Pulitikom i Ivom Dulčićem, činio je poznati dubrovački slikarski trolist.

19. kolovoza 1667. Veliko je vijeće odlučilo da se zbog državnih interesa predviđeni broj od deset obitelji ‘nove’ vlastele poveća za još dvije. Ipak ta odluka o agregaciji dviju obitelji, povrh deset prvotno predviđenih, nikad nije ostvarena. 19. kolovoza 1829. u Dubrovniku je rođen arhitekt s doktoratom i političar, jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji Miho Klaić.

19. kolovoza 1943. u Dubrovniku je rođen jedan od najplodnijih hrvatskih književnika današnjice, akademik Luko Paljetak. 19. kolovoza 1950. u Dubrovniku je, na terasi Umjetničke galerije otvorena 9. šahovska Olimpijada. Tako je Dubrovnik postao prvi hrvatski olimpijski grad. Računajući s velikim zanimanjem, pred dvorom su bile postavljene velike šahovske table

19.

kolovoza 1950. u Dubrovniku je, na terasi Umjetničke galerije otvorena 9. šahovska Olimpijada

Jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast pogodila je Dubrovnik u prosincu 1626. i trajala sve do studenoga 1527. Tijekom protukužnih mjera poduzimanih za vrijeme ove pošasti, prvi su put, barem donekle izbrisane razlike u primjeni mjera spram vlastele i pripadnika manje privilegiranih slojeva društva. Naime, 21. kolovoza 1527. kacamorti od vlastele i ostalih, zahtijevaju da oboljelog u kući odmah prijave zdravstvenim službenicima. 21. kolovoza 1952. umro je francuski romanist i kroatist Jean Dayre, koji je 1930. u Firenci otkrio četiri urotnička pisma Marina Držića

21.

kolovoza 2001., kazalište La Mama iz New Yorka, prikazalo je na Lokrumu predstavu ‘Sedmorica protiv Tebe’, u režiji osnivačice teatra, legendarne Ellen Stewart

te ih ustupio Milanu Rešetaru za njegovo izdanje Djela Marina Držića. 21. kolovoza 2001., kazalište La Mama iz New Yorka, prikazalo je na Lokrumu predstavu ‘Sedmorica protiv Tebe’, u režiji osnivačice teatra, legendarne Ellen Stewart.

22. kolovoza 1362. mirovnom ispravom cara Uroša, završen je dvogodišnji ratni sukob Dubrovnika i humskog kneza Vojislava Vojinovića, u to doba najvećeg protivnika Republike, čovjeka koji je opustošio njihovu zemlju i ugrozio sigurnost i slobodu Dubrovnika. 22. kolovoza 1920. u Lumbardi na Korčuli, rođen je svećenik i povijesni pisac Ante Dračevac. Pisao je priloge iz crkvenog života i povijesti te povijesti umjetnosti i arheologije dubrovačke regije, a između brojnih djela izdvajamo: Braća Reda Male braće – Dubrovački nadbiskupi; Spomen crkve sv. Marije Mandaljene u Župi dubrovačkoj god. 1285.; Ponovno osnivanje Katoličke biskupije u Stonu; Dubrovačka katedrala; te Štovanje Sv. Vlaha u Dubrovniku. 22. kolovoza 2012. Dubrovnik je posjetila i legendarna glazbenica, rock ‘n’ roll baka Tina Turner. 22. kolovoza, Blagdan je Blažene Djevice Marije Kraljice.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura VIKTORIJA OD NEPRIJATELJA NA IGRAMA

‘Play Držić’ nove generacije Ovaj Držićevski teatar na čelu s Ozrenom Grabarićem dobio je još jedan zalog za svoju budućnost i posve sigurno mogu se na novi način promišljati nove stvari na Igrama

Ideja i želja je bila propitati odnos Držića s Dubrovnikom, te njegov odnos prema nekim društvenim paradigmama. Njegovo vrijeme po mnogočemu je bilo slično našem Marin Držić – Viktorija od neprijatelja drugi je premijerni dramski naslov 68. Dubrovačkih ljetnih igara koji je na programu u nedjelju 20. kolovoza u parku Umjetničke škole. Premijera je najavljena konferencijom za medije na kojoj su sudjelovali v.d. intendanta Igara Mladen Tarbuk, redateljica predstave Ivica Boban, autor dramaturškog koncepta Hrvoje Ivanković te ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović uz Antu Režića, direktora Poslovnog

centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke, donatora predstave. Marin Držić – Viktorija od neprijatelja na programu je 68. Igara premijerno 20. kolovoza, a zatim i 21., 22. te 23. kolovoza u parku Umjetničke škole s početkom u 21.30. Dramaturški koncept predstave koju Igre postavljaju povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića zasnovan je na preslagivanju i rekontekstualizaciji fragmenata Držićevih djela, povezanih novonapisanim

tekstovima te kraćim citatima ili parafrazama djela drugih autora, o čemu je više govorio sam Ivanković.

– Ova priča počela je prije nekih desetak godina, u zimu 2007. godine, kada je Ivica Kunčević, tadašnji ravnatelj drame Igara, pozvao mene i ponudio da napravim dramski koncept za predstavu koju bi Igre radile vezano uz 500. obljetnicu rođenja Marina Držića 2008. godine. Prihvatio sam ponudu i skicirao koncept, a predstava je tada bila rađena za mlade glumce akademce, sve se raspršilo i koncept se nikad nije razvio do kraja. Do danas je ostao negdje ‘u mom kompjuteru’, a zahvaljujući susretu s Ivanom Medo Bogdanović u prosincu prošle godine, tekst je došao do maestra Tarbuka koji ga je pročitao i ponudio mi rad na ovogodišnjim Igrama – kratko je pojasnio Ivanković tijek dolaska ovog već sad hvaljenog djela na 68. Igre, ovoga puta obilježavajući 450. godišnjicu Držićeve smrti.

– Bilo mi je jasno, ako ćemo ozbiljno o tome razgovarati, kako trebam naći redatelja koji će tome ozbiljno pristupiti. Za složen i zahtjevan kazališni mehanizam bio je potreban netko tko dobro zna mlade glumce današnjice i s njima radi, netko tko jako dobro poznaje teatar Marina Držića te tko je s njime ulazio u ozbiljne scenske diskusije te napokon netko tko može napraviti sponu između tradicije i suvremenosti – kazao je Ivanković, dodavši kako mu se u trenu, ‘u oblačiću iznad glave pojavila Ivica Boban’.

– Tekst ‘Viktorija od neprijatelja’ uključuje dijelove Držićevih djela, čak i onih sačuvanih u krnjem obliku, sažima sve ono što je naša misao o

Kultura 37

• 16. KOLOVOZA 2017.

‘TUŽNA POVIJES MOGA ŽIVOTA’ U nedjelju, 13. kolovoza 2017. u Domu kulture u Malom Zatonu, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je svoje novo izdanje ‘Tužna povijes moga života’ autora Vicka Njirića-Puha. Knjigu

su predstavili predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku prof. dr. sc. Slavica Stojan, prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić te hrvatski glumac Tonko Lonza.

MLADI GITARIST U DVORU

Sjajni Bulat

Držiću i njegovoj sudbini. Ideja i želja je bila propitati odnos Držića s Dubrovnikom, te njegov odnos prema nekim društvenim paradigmama. Njegovo vrijeme po mnogočemu je bilo slično našem, današnjem. Uspjeli smo kroz ovaj ‘teatar u teatru’ napraviti kratkotrajni, ali izravni upad u našu svakodnevicu – dodao je Ivanković.

Predstava uvelike asocira na nešto čemu se Boban već prije posvetila, iznimnom djelu ‘Play Držić’. Kako je kazao Ivanković, radi se o ‘Play Držiću nove generacije’, koji se radio dva i pol mjeseca.

– Ovaj Držićevski teatar na čelu s Ozrenom Grabarićem dobio je još jedan zalog za svoju budućnost i posve sigurno mogu se na novi način promišljati nove stvari na Igrama – zaključio je Ivanković. Nije bilo lako kreirati predstavu, otkrila je Boban, hvaleći svoje vrijedne suradnike te ističući iznimnu lokaciju i svevremenskog Držića.

— Shakespeare i Držić dva su autora koja moraju biti konstanta Igara, vertikala, jer su svevremeni i suvremeni te kao i svi genijalci, imaju tu mogućnost da ono što su pisali prije i danas bude suvremeno (...). Ponovo sada izražavam svoje dubroko divljenje prema Držiću, autoru u kojem, što se njime duže baviš, otkrivaš nove slojeve, koji inspirira sve nas i koji je na neki način zaista upisao i svoj život i vrijeme u kojem je živio u svoja djela. Tu sam se zajedno s Hrvojem trudila da se to njegovo putovanje iskaže kroz njegova djela – kazala je Boban.

Ansambl – od studenata do iskusnih glumaca

Okupljen je ansambl sastavljen pretežito od mladih glumaca, od kojih su neki još studenti glume na zagrebačkoj

Marin Držić – Viktorija od neprijatelja na programu je 68. Igara premijerno 20. kolovoza, a zatim i 21., 22. te 23. kolovoza u parku Umjetničke škole s početkom u 21.30

ADU, kazao je Ivanković (Petra Svrtan, Iva Kraljević, Ivana Gulin, Robert Španić, Marin Klišmanić, Ugo Korani i Josip Brakus), a glumačku družinu predvodi petero iskusnijih glumaca: Maro Martinović, Branimir Vidić – Flika, Doris Šarić Kukuljica i Danijel Ljuboja, na čelu s Ozrenom Grabarićem koji uz kreaciju Marina Držića u svijet Držićeva teatra, filozofije i životnih stavova ulazi i kroz interpretacije ključnih likova njegova opusa. Tu su još: Doris Jure Radnić, Romano Nikolić, Mateo Videk, Nika Lasić i Glorija Dubelj te članovi glumačke družine Kolarin: Jelica Čučević, Marinka Metković, Aida Machiedo, Tajana Martić, Ante Tonći Đurković, Barbara Lončarić Lučić i Matija Vojvodić. Jaku autorsku ekipu, uz Hrvoja Ivankovića koji potpisuje dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivicu Boban koja uz režiju potpisuje i dramaturšku obradu, čine Miljenko Sekulić koji je autor scenografije, maski i lutki, kostimografkinja Doris Kristić te skladatelj Ozren Glaser. Oblikovanje svjetla potpisuje Vesna Kolarec, video projekcije Ivan Lušičić, koreografiju Nikolina Medak, a mačevanje je glumce uvježbao Lovro Buva. • MNJ

U sklopu glazbenog programa U susret budućnosti – mladi laureati prestižnih međunarodnih natjecanja na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama festivalskoj publici se 13. kolovoza u Dvoru predstavio renomirani mladi gitarist Srđan Bulat.

Da je riječ o mladom virtuozu potvrdio je opsežni program na kojem se našla Etida br. 8 u G-duru Giulia Regondia, Dos Cantares a la vida Antóna Garcíe Abrila, zatim Cachpricho arabe Francisca Tárrege, En los trigales Joaquína Rodrigoa, Double Marka Ruždjaka, Tri trubadurske Stjepana Šuleka te Mallorca Isaaca Albéniza i Suita Mediterana Željka Brkanovića. Romantična večer uz osobite prizvuke Španjolske unijela je mir u ljetnu večer u Dvoru. Čak dva bisa uslijedila su kao poklon publici koja je mladom glazbeniku priredila toplu dobrodošlicu. Stoga ostaje nada da će ga životni i koncertni put ponovno dovesti u Dubrovnik, pred festivalsku publiku.

38 Kultura

16. KOLOVOZA 2017. •

POPRATNI PROGRAM IGARA

‘Redateljske bilješke’ Ivice Kunčevića

Kao povod pisanja knjige, Kunčević ističe hrpu odbačenih bilježnica s nesređenim bilješkama iz prvih iščitavanja tekstova tijekom njegovog redateljskog rada U sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, knjiga Ivice Kunčevića Redateljske bilješke predstavljena je u atriju palače Sponza.

Knjigu je, uz autora, predstavio Davor Mojaš i Željka Turčinović, a sudjelovali su i glumci Mirej Stanić i Hrvoje Sebastijan.

Kao povod pisanja knjige, Kunčević ističe hrpu odbačenih bilježnica s

nesređenim bilješkama iz prvih iščitavanja tekstova tijekom njegovog redateljskog rada. Objašnjava kako je u tim prvim bilješkama ‘nekad analizom, nekad nepovezanim impresionističkim opaskama, asocijacijom, pokušajem malog eseja, portretom dramske osobe, nekad i pisca, često zamišljanjem živog prizora, kojemu se naknadno traži racionalno ishodište, opisom kostima, još češće skicama prostora’ pokušavao pronaći kazališni ulaz u tkivo drame. Autor nosi snažnu vezu s Dubrovnikom i osobito s Igrama, na kojima je najprije bio asistent redatelja, potom redatelj, a zatim i ravnatelj dramskog programa.

Uz brojna uprizorenja klasičnih djela svjetske književnosti te suvremenih hrvatskih pisaca, ustrajno je radio na scenskom promaknuću djela iz dubrovačkog dijela hrvatske književne baštine poput Dunda Maroja, Tirene, Gundulićeve Dubravke, Zlatarićeve Elektre, Vojnovićevih Ekvinocijo, Dubrovačka trilogija itd.

Matko Botić u pogovoru knjige ističe kako su Redateljske bilješke ‘vrijedan kovčeg ideja za nekog budućeg istraživača klasičnih dramskih tekstova, ali njihov značaj ne iscrpljuje se samo u

toj primarnoj, praktičnoj namjeni redateljskih skripti. Kunčevićeva knjiga iznad svega vrijedan je dokument vremena, u kojem se vrlo iskreno i bez fige u džepu govori o kazalištu s kraja dvadesetog stoljeća, njegovim običajima i nepisanim pravilima, boljkama i raspuklinama u novo’.

Autor nosi snažnu vezu s Dubrovnikom i osobito s Igrama, na kojima je najprije bio asistent redatelja, potom redatelj, a zatim i ravnatelj dramskog programa

Kultura 39

• 16. KOLOVOZA 2017.

MASKERONI PIETRA BOBANA U PROSTORIJAMA DPDS-A

‘Poput lica žena koje pozivaju na poljubac’ Usne – taj simbol senzualnosti i erotike za kojim su posezali brojni umjetnici ovdje su polazišna točka i ideja vodilja Pietra Bobana

Pietro je na osebujan način i tehnikom, koja dosad meni barem nije poznata, na pleksiglasu upotrebom akrilnih boja izradio svoje viđenje maskerona koji nisu ustvari maskeroni već lica i likovi nama bliski U prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine u petak navečer održano je otvorenje samostalne tematske izložbe dubrovačkog akademskog slikara Pietra Bobana pod nazivom ‘Maskeroni s Onofrijeve fontane’, ‘Maskeroni – Usne – Senzualnost – Izvor’.

– Drago mi je što treći put surađujem s Pietrom. Ova izložba je iznenađenje

za svih nas. Radi se o maskeronima kojih ima šesnaest i nalaze se na Onofrijevoj fontani, a Pietro ih je nacrtao dvanaest. Vidio sam te maskerone poput lica žena, djevojaka koje pozivaju na poljubac i ispijanje vode… Te maskerone s fontane i Marin Držić 1550. spominje u Noveli od Stanca. To je simbol Dubrovnika, odnosno fontana je simbol izvora života. Pietro je na osebujan način i tehnikom, koja dosad meni barem nije poznata, na pleksiglasu upotrebom akrilnih boja izradio svoje viđenje maskerona koji nisu ustvari maskeroni već lica i likovi nama bliski. Možda će se netko i prepoznati – rekao je autor izložbe Andrija Seifried.

Maskeroni Onofrijeve fontane pored kojih gotovo svakodnevno prolazimo, kadar je tako svima dobro znan, ali on je rijetko izazov umjetnicima, osim fotografima da bi ga se pretočilo u likovni ‘doživljaj’, među ostalim je napisao Seifried u tekstu kataloga.

Usne – taj simbol senzualnosti i erotike za kojim su posezali brojni umjetnici ovdje su polazišna točka i ideja vodilja Pietra Bobana. Upravo ta senzualnost za kojom poseže Pietro Boban otvara mnoga pitanja – nas same dovodi u preispitivanje nečeg čega do sada nismo niti bili svjesni, možda smo samo podsvjesno o tome razmišljali, istaknuo je Siefried.

40 Kultura

16. KOLOVOZA 2017. •

DSO napunio Dvor PRVI KONCERT NA OVOGODIŠNJIM IGRAMA

Zajedničko koncertiranje ovih glazbenika pobudilo je ovacije festivalske publike, za koju su izveli baletnu suitu ‘Vol na krovu’ Dariusa Milhauda te Mozartov Koncert za flautu i harfu Svoj prvi ovoljetni festivalski nastup u atriju Kneževa dvora Dubrovački simfonijski orkestar održao je 11. kolovoza, uz flautisticu Tamaru Coha Mandić i harfisticu Dianu Grubišić Ćiković, a pod ravnanjem dirigenta Richarda Rosenberga.

Zajedničko koncertiranje ovih glazbenika pobudilo je ovacije festivalske publike, za koju su izveli baletnu suitu ‘Vol na krovu’ Dariusa Milhauda te Mozartov Koncert za flautu i harfu.

Na kraju prvog dijela koncerta solistice Coha Mandić i Grubišić Ćiković su najavile i glazbeni dodatak, poseban za ovu prigodu – skladbu ‘La musica di notte’ Đela Jusića, koji je i nazočio koncertu.

U drugom dijelu glazbene festivalske večeri orkestar je izveo Gottschalkovu ‘À Montevideo’ simfoniju te melodičnu i lepršavu, suštinski američku kompoziciju ‘The Ballade of the Scandalous Life of Frankie & Johnny’ Jeromea

Već 18. kolovoza na programu je drugi koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra

Morossa, uz sudjelovanje vokalistica Maje Grgić, Lucije Pećar i Andree Marić, što je posebno oduševilo dubrovačku publiku.

Već 18. kolovoza na programu je drugi koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Francesca di Maura na kojem će s Nikolom Fabijanićem praizvesti ‘Bird Concerto’ za saksofon i orkestar skladatelja Petra Obradovića.

Kultura 41

• 16. KOLOVOZA 2017.

BOŽO VREĆO U DVORU

Muškarac, žena, dijete

Unatoč slomljenom srcu, unatoč vrućini u Dvoru, unatoč težini izvedbi, unatoč svemu. Nije Božo bio sam – osim publike koja se stopila s njime, ključan faktor bili su sjajni Đelo Jusić Jr. na klaviru i Aleksandra Pereula na violini Pred rasprodanim atrijem Kneževa dvora u Dubrovniku je u sklopu programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara nastupio Božo Vrećo, jedan od najzanimljivijih izvođača sevdaha novijeg doba.

‘Tebi majko misli lete’ pjesma je kojom je Božo Vrećo otvorio svoj prvi ikad nastup u Dubrovniku. Bio je to znak prepoznatljivosti, direktan put do srca njegove, dubrovačke publike.

Kako nas je nazvao, ‘njegovom ljubavi i dobrom energijom’, istom vibrom koncert je nastavio do kraja. Kako je naglasio ovaj osebujni interpretator sevdaha, koji je isti oteo zaboravu, Dubrovnik mu je došao kao lijek, melem kojim je zaliječio svoje svježe ljubavne rane.

Nije lako voljeti kada te ne prihvaćaju – a ovaj pjevač potpuno otvorenog srca to jako dobro zna – no ono što je u slučaju Vreća apsolut je da se daje, cijelog sebe, do kraja. Unatoč slomljenom srcu, unatoč vrućini u Dvoru, unatoč težini izvedbi, unatoč svemu. Nije

Božo bio sam – osim publike koja se stopila s njime, ključan faktor bili su sjajni Đelo Jusić Jr. na klaviru i Aleksandra Pereula na violini. Kad bismo ponovili zapis iz New York Timesa da je ‘čovjek anđeoskog glasa koji dotiče srca i miluje duše’, zaista, malo bismo rekli.

Nakon nastupa i ‘konačno Dubrovnika’ Božo Vrećo je puno više – on je sa svakom osobom u publici direktno i osobno vezan. Da je imao više vremena, vjerojatno bi zagrlio svakog posebno, no sasvim je bilo dovoljno vidjeti kako publika pjeva uglas s njim.

Gotovo svaku pjesmu, bile one stare ili njegove autorske poput ‘Pandora’, ‘Lejlija’ ili ‘Pašana’.

Iskrenost

Kao znak ljubavi i zahvale Dubrovniku, iz kojeg kaže čak i vuče neke daleke korijene, Vrećo je na svoj način izveo jednu od naših najljepših pjesama, ‘Kad si bila mala Mare’. Ne treba ni spominjati reakciju publike… Kad je

On je prva osoba koja se nakon više od trideset godina usudila i krenula popunjavati rupu u kojoj se sevdalinke nisu stvarale

zapjevao ‘Crne oči’, jednu od emotivno najtežih i najzahtjevnijih sevdalinki ikad, slomio se, iskreno i otvoreno, pred svima. Pa i kad se lomi, lomi se do kraja, u tome je njegova čar – bio on muškarac, žena ili pak dijete – što je svojom iskrenošću dodatno pokazao u Dvoru.

Ono što možda niste znali o Vreću je da on nije tek muškarac-žena-(dijete) s bradom u haljini. Haljine za svaki koncert sam šije. On je prva osoba koja se nakon više od trideset godina usudila i krenula popunjavati rupu u kojoj se sevdalinke nisu stvarale i tu je ona prava vrijednost ove iznimne osobe.

Možda je tomu kriva njegova ljubav prema arheologiji, jer je Vrećo magistar arheologije, možda nesebična potpora majke i sestre, možda jednostavno njegova uvijek postojana snažna životna energija i optimizam, koju polako ali sigurno, sada već pronosi po cijelom svijetu. • MNJ/GK

42 DuList info

16. KOLOVOZA 2017. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP ARGOSY’

Brod trenutno plovi prema luci Jorf Lasfar gdje se očekuje 21. 8.

MAPLE GLORY U luci Klaipėda

229 m

ZAGREB

duljina MB ‘AP ARGOSY’

Slijedi Riga 16. 8.

CITY OF DUBROVNIK

Slijedi Rostock 21. 8.

ORSULA

Slijedi Sault Ste Marie 27. 8.

Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina: 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11.620 KW Brzina: 14 knots

MIHO PRACAT

Slijedi Rotterdam 15. 8.

AP REVELIN OLUJA

Slijedi Suape 17. 8.

Slijedi Pisco 17. 8.

AP DUBRAVA U luci Abidjan

ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Ivan Poropat Upravitelj stroja: Edi Glavor 1. časnik palube: Mario Burin 1. časnik stroja: Josip Župan 2. časnik palube: Nino Mikulandra 2. časnik stroja: Hrvoje Boro 3. časnik palube: Mario Capurso 3. časnik stroja: Toni Svirčić Kuhar: Ante Poša Vođa palube: Ivko Kero Brodski mehaničar: Darko Prendivoj Električar: Kristijan Duboković Kormilari: Joško Vučić, Kristijan Skomina, Stijepo Mozara Konobar: Ivo Hrdalo Pripravnici: Kristijan Bukvić, Mihael Bezek, Josip Lonac Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

DuList info 43

• 16. KOLOVOZA 2017.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 16. 8. do 23. 8. 2017.

AP ASTAREA U luci Chittagong

AP SLANO

Slijedi Lianyungang 3. 9.

AP SVETI VLAHO U luci Samarinde, slijedi Serui 17. 8.

AP DRŽIĆ

Slijedi Chittagong 21. 8.

AP ARGOSY

Slijedi Jorf Lasfar 21. 8.

AP STON

Slijedi Geelong 20. 8.

AP JADRAN

Slijedi Jorf Lasfar 22. 8.

44 Oglas

16. KOLOVOZA 2017. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Iznajmljivanje

automobila po pristupačnoj cijeni – Rent a Car Jelena Dubrovnik. Kontakt 095 831 4208

duže razdoblje. Kontakt dkoric6@gmail. com

Tražim

servisiran, drugi vlasnik, registracija do 7/18. Kontakt jpulic@gmail.com

garsonijeru u okolici Grada (Župa ili Mokošica) za ponosnog vlasnika psa (pseći podstanar uključen) od 1. 10. do 11. mjeseca, moguće i duže.

Molim razumne ponude na broj 091 430 0013

Prodajem Mercedes v124 300D, 1993 god. u odličnom stanju. Kontakt 091 912 0466

Hitno se traži stan na duže vrijeme, prednost Mokošica, zbog škole. Kontakt 099 191 9740

Prodajem Ford Escorta 1,6 I, isključivo za dijelove. Kontakt 098 166 7210

Obitelj s malom djecom traži na području grada stan na dulje vrijeme.

Kontakt 098 618 917

Prodaje se VW Polo, 2010. g. 74.000 km,

Prodajem dva neregristrirana tamića.

Kontakt 091 564 3929 Prodaje se Suzuki Swift 1.3 GS – Auto-

matic, 2008. godište, 124 410 km, crvene boje s efektom. Drugi vlasnik, garažiran, servisiran, dobro očuvan. Registriran 4./2018. Cijena: 35 000 kuna. Kontakt dariomoretic@gmail.com

Prodajem Ford Fiestu 96. god. registri-

ran do 6/18. Cijena 2000 kuna. Kontakt 098 186 7401

Prodajem Ford Fiestu 1.4.tdci, 2005.

godište. Prešla 132.000 km. reg. 02/2018.

Napravljen veliki i mali servis. Cijena 3500 eura. Kontakt 099 502 3463

Prodajem Renault Megane Scenic 1,6 16 V, 2006. godište, prošao 78.000 km, zamijenjena letva, gume, ulje, filteri, zupčasti remen – originalni zamijenjen prije cca 5.000 km. Prodajem zbog kupnje manjeg auta. Kontakt 095 590 3945 Prodajem

automobil Škoda Fabia 1.4. 2002. god, benzinac, prvi vlasnik, 116.000 km, servo, klima, 5vrata. Registriran do 10/17. Cijena 15.000 kuna.

Kontakt 099 675 4223 020 453 847

Prodaje se Renault Megan Grand 1.9 dci 2004. god. Povoljno! Kontakt 098 939 0366

Iznajmljuje se soba za dvije ženske zaposlene osobe. Zajednička kupaonica i kuhinja. Smještaj se nalazi kod robne kuće SRĐ u Gružu i iznajmljuje se na duže vrijeme počevši od 15. 8. te je pogodan za sezonske djelatnice. Isključivo zvati od 19.–23 sati na br. 098 9594 192 Iznajmljujem sobu s upotrebom kupaonice urednoj ženskoj osobi. Kontakt 091 893 1150 Tražim stan za 6 osoba u okolici grada

na dulje vrijeme od početka rujna. Kontakt 091 220 0218

Dvije kolegice hitno traže stan od 9 mj. na duže vrijeme u Župi ili Gradu. Kontakt 097 697 3698 Ozbiljna, zaposlena djevojka traži stan,

prednost Lapad, na duže vrijeme. Želim normalne uvjete i odlične gazde. Kontakt 099 688 09 55

Iznajmljuje se garsonijera u Cavtatu na

duže vrijeme, cijena 2.200 kuna + režije.

Kontakt 098 987 4921.

Ozbiljna

muška osoba, stalno zaposlena, traži jednosoban stan isključivo u Lapadu na duže vrijeme. Kontakt 098 213 919

Ford Fiestu 1.8 D 1997. za dijelove, cijena 500 kuna. Kontakt 099 511 9390

Mladi, stalno zaposleni par traži stan na duže, na području grada Dubrovnika.

Mogućnost plaćanja stanarine u iznosu do 2.800 kn (plus režije). Kontakt 385 95 910 9619

IZNAJMLJIVANJE

Zaposlena djevojka traži stan ili gar-

Prodajem

Mladi par, bez djece, stalno zaposleni, traže stan u najam u Dubrovniku na

sonijeru na području grada na duže vrijeme (Mokošica i okolica isključeni).

Uredna, nepušačica. Kontakt 095 779

1991

Tražim garsonijeru ili stan do 2.000 kn na duže vrijeme. Kontakt 099 410 2691

Iznajmljuje se krevet u dvokrevetnoj klimatiziranoj sobi. Zajednička uporaba wc-a, banje, dnevnog boravka i kuhinje, Kontakt 098 900 7527 Ozbiljan stalno zaposlen par iz Dubrovnika traži stan na području grada i bliže okolice na dulje razdoblje. Kontakt: 091 192 2177 Tražim

sobu u Župi u Mlinima od 7. do 14. 8. za jednu osobu. Kontakt viber 00385 98 135 6574

Zaposlena samostalna studentica traži

stan/ garsonijeru na duže. Prednost Lapad. Kontakt dolar.iva@gmail.com, 099 68809

Stalno zaposlena djevojka traži studio apartman, garsonijeru ili sobu s wc-om i uporabom kuhinje za duže razdoblje (preko cijele godine), prednost Gruž, Batala, Lapad (Vojnović, Crkva sv. Mihajla) ili Mokošica. Kontakt 095 85 33 497 Poslovni prostor 16m2 u DOC-u – iznajmljujem na dulje vrijeme – pogodan za razne djelatnosti, cijena najma 350 eura.

Kontakt oskart@net.hr Iznajmljuju se kreveti u sobi u Dubrovniku, u staroj gradskoj jezgri. Kontakt 095 822 3740.

Tražim stan za mladi par do 2.500 kuna

mjesečno, na duže vrijeme. Mogućnost ostanka preko cijele zime. Kontakt 097 681 7634

Tražim stan za jednu osobu na duže

razdoblje. Cijena do 2.000 kuna. Kontakt 091 952 8659

Iznajmljujem poslovni prostor 25m2 u Ulici A.Hebranga. Kontakt 091 311 4888 Tražim dva cimera – studenta od 1. 10.

2017. do 15. 6. 2018. za stan u Gružu, cijena 1600 s režijama. Kontakt 098 432 018

Iznajmljujem dva jednosobna opremljena stana u Cavtatu s balkonom, od 1. 8. 2017. U svaki stan moguće smjestiti do tri osobe. Stanovi imaju zasebne

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 16. KOLOVOZA 2017.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

ulaze. Cijena po osobi i dogovoru.

Isključivo zvati na mobitel 091 561 1208

NEKRETNINE Prodaje se dvosobni stan od 70 m2 u novoj Mokošici, useljiv, dvoetažni (mogućnost renoviranja u dvamanja).

Kontakt 091 725 4885 (zvati nakon 16 sati) Prodaje se nedovršena kuća u Banićima. Kontakt darko.mihovic@yahoo. com Kupujem stan Dubrovnik – okolica (min 55 m2) Kontakt meridivkovic@ gmail.com 095 911 2379 ZAGREB, Šalata, novouređeni 1,5 sobni

stan, 46 m2, atraktivna lokacija, u zelenilu, blizina fakulteta, vrt, parking, 75.000 eura. Kontakt 098 481 200

Kupujem trosoban stan na području grada, novije gradnje, isključivo tri sobe, do 170.000 eura. Kontakt mirko.udzenija@gmail.com PLOVILA Prodajem ili mijenjam drvenu barku pasaru bez kabine za plastičnu barku.

Opiturana, stavljen koper, nalazi se u Malom Zatonu. Kontakt 098 860 796 Prodajem Istranku sa nadkabinom.

Od opreme ima špirun, skalicu, radio CD, kuhalo, daljinske komande, vesla…

Bez motora. Mogućnost privremenog veza. Cijena 22.000 kuna. Kontakt 098 495 989 POSAO Tražim

dodatni posao u večernjim satima, par sati u restoranu pranje suda, čišćenje kuća, stanova i stepenica po dogovoru. Hvala! Kontakt 098 972 5202

RAZNO Prodajem HŠK – Holstein – kobilu sa mukim ždrijebetom starim 4mj. Prošla školu jahanja. Kontakt 098 906 6021 Prodajem štednjak na drva i termo peć

u odličnom stanju, povoljno i cijena po

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 9. 8. – 16. 8.2017.)

NIKOLA VUJNOVIĆ pok. Iva (1931.)

VJERA (NEVENKA) HORVAT ud.

Pera rođ. Kristović (1928.)

RUŽICA PILATO ud. Nikole rođ.

Kulušić (1936.) dr. MARA GJUKIĆ JELENA TOLJ rođ. Memunić MATO KIPRE pok. Joza (1941.)

ANKA BAJURIN rođ. Krešić (1946.)

MARIJA NADA KLARIĆ ud. Meštrović (1922.)

JELE KRISTE rođ. Aerlić (1934.)

NIKO ‘KIJO’ KRALJ (1934.)

NIKOLA NODILO pok. Jakova (1931.)

MARIJA FRANIĆ rođ. Hajdić (1955.)

ANDRO GRBIĆ pok. Nina (1938.)

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc - pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.IBAN HR 7224070003203480017: u spomen na dragog susjeda Duška Asića, obitelj Mikulička uplatili 300 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja, te obiteljima preminulih izražava najiskreniju sućut.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na dragu teta Lidiju Dabelić 300 kuna prilažu Dubravka i Goran Vidović; Ada Tereza donacija 400 kuna; u spomen na pok. Đura Veselića, umjesto cvijeća, susjedi Dropulić, Todorović, Hajdahodžić i Lobrović prilažu 400 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Umjesto cvijeća u spomen na pok. Đura Veselića 150 kuna prilažu Iva, Mare i Frane. ITI COMPUTERS DEVELOPMENT D.O.O. Donacija 300 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama.IBAN broj: HR7924070001100305036 Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

dogovoru. Kontakt 091 183 9320

Prodajem

polukoncertni klavir star preko 100 godina, Stiengl-engl.mehanika. Ugođen i restauriran. Kontakt danijelbegic@yahoo.com ili 098 860 796

Vrlo povoljno prodajem el. gitaru Squier

by Fender, s koferom! Gitara je izvrsno očuvana i na njoj je jako malo svirano!

Kontakt nilaseba@yahoo.co.uk

Kupujem knjige za 1. razred HTT i prodajem knjige za 4. razred gimnazije.

Kontakt mam52691@mail.com Kupujem udžbenike za drugi razred Jezične gimnazije. Kontakt 099 195 9084 ili mail: lea.hron2312@gmail.com Prodajem mini-set rasvjete i torbu, idealno za zabave do 50 ljudi: – 3 x 18W RGB LED Flat Par Light, – 1 x Rotating Strobe LED Crystal Ball with USB / SD port, – 1 x American DJ F4 Flat Par Bag. Korišteno tek par mjeseci i očuvano, 600 kuna.

Kontakt 091 760 1161 Prodajem

drvenu vitrinu za dnevni boravak, u odličnom stanju. Dimenzije Š 138 x V 110 x D 43 cm. za 400 kuna.

Kontakt 091 760 1161

USLUGE Tražimo

bračni par (bez djece) za održavanje okućnice i kuće u okolici Dubrovnika, a nudimo smještaj u stanu

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije darovali su: Veliko hvala organizatorima malonogometnog turnira u Mokošici, gospođama Ivani Žuvela Kalina i Sonji Majer, te svima onima koji su na bilo koji način pomogli organizaciji ovog turnira. Hvala svim učesnicima, svim nogometnim ekipama i svima koji ste ih pratili i bodrili! Veliko hvala svima Vama koji ste uplatom kotizacije, lutrija i donacija u ukupnom iznosu od 23.760 kuna potpomogli daljnji rad Udruge! Umjesto vijenca za pok. Stojku Koncul 300 kuna prilažu stanari zgrade Obuljenske 2. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 4753 582.

SLATKI ŽIVOT – UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA: www.udruga-slatki-zivot.hr e-mail: slatki.zivot@du.t-com.hr: u spomen na pok. Nika Kralja, umjesto vjenca, stanari zgrade Od batale 19. prilažu 400 kuna; u spomen na pok. Maru Mašković, umjesto vijenca, obitelj Tea Ficovića prilaže 400 kuna. Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 098 732 800.

od 50m2 i parking za jedno auto (režije o svom trošku) te korištenje okućnice po dogovoru. Kontakt 020 452 690

Prodaju se u grastama tri velike oleandre u cvatu. Kontakt 091 7555 688 Prodajem knjige za 1. razred gimnazije. Kontakt 095 389 0969 Prodajem trpezarijski ovalni stol od čiste hrastovine. Kontakt 098 165 9946

46 Sport IGRAČ JUGA CO I NAJMLAĐI SVJETSKI PRVAK LOREN FATOVIĆ

Sve je lakše kad igram s igračima svjetske klase I kad tako svladaš najtežeg protivnika, u finalu te čekaju Mađari.

U Budimpešti, u njihovom bazenu, gdje nitko ne može reći da je protiv njih favorit. To što smo napravili zapravo je bio šlag na kraju. Čak i kad su nas stigli na 4:4 osjetili smo da je to naša prilika. Iskoristili smo je. Nitko sretniji od nas Rođen je 16. studenog 1996. godine.

Dakle, nije stigao napuniti ni dvadeset prvu godinu života, a već se popeo na najviši tron prvaka svijeta. Pamtit će mladi Jugov reprezentativac Loren Fatović Budimpeštu i jedinstveni, kultni bazen na Margitszigetu, koljevku mađarskog vaterpola. I to ne samo zbog ovogodišnjeg osvajanja naslova najbolje vaterpolske momčadi svijeta. Jer ‘Lolo’ je prošle godine na tom istom bazenu podigao i pokal klupskog prvaka Europe. Tada još s nepunih dvadeset. Mladi Jugov prvotimac za DuList govori o dojmovima sa Svjetskog prvenstva, momčadima u kojima je postigao najveće uspjehe te planovima i očekivanjima u sezoni koja dolazi.

S vremenskim odmakom od dvadesetak dana, jesu li se dojmovi osvajanja svjetske titule slegli?

Sad kad sam se malo odmorio sve više vidim koliki je to uspjeh bio. Svi smo presretni. Bio je to rezultat u kojeg smo vjerovali, ali ga zapravo nitko nije očekivao. Sve je došlo nekako iznenada.

Nismo mogli imati teži ždrijeb od četvrtfinala do kraja. Imali smo malo lakšu skupinu, ali su nas u četvrtfinalu čekali Talijani, najteži protivnik za tu fazu natjecanja. Znali smo da uvijek imaju ‘poguranac’ kod sudaca, da su po stilu igre prgavi i bezobrazni. A

onda su nam došli Srbi, aktualni olimpijski, svjetski i europski prvaci. Cijelu utakmicu stižeš rezultat i na kraju ih dobiješ. I kad tako svladaš najtežeg protivnika, u finalu te čekaju Mađari. U Budimpešti, u njihovom bazenu, gdje nitko ne može reći da je protiv njih favorit. To što smo napravili zapravo je bio šlag na kraju. Čak i kad su nas stigli na 4:4 osjetili smo da je to naša prilika.

Iskoristili smo je. Nitko sretniji od nas.

Još 2016. godine ‘pokvarili ste zabavu’ Mađarima, kad ste s Jugom, na veliko iznenađenje svih favorita, uzeli titulu prvaka Europe. Je li osjećaj iz 2017. godine sličan tome?

Da biram mjesto i protivnika kojeg ćemo pobijediti, nema slađe nego Mađari u Budimpešti. Bolje nego Srbi u Beogradu. San je svakog igrača, pogotovo mlađeg kao što sam ja, osvojiti Svjetsko prvenstvo. Uz to, meni je ovo prvo veliko natjecanje s reprezentacijom. I odmah zlato. To sam mogao prije nekoliko godina samo zamišljati.

Najmlađi ste prvak svijeta te jedan od najmlađih igrača koji su nastupili u završnici Prvenstva svijeta.

U protekle dvije sezone prošli ste sve, najveća finala na klupskoj i reprezentativnoj razini. Kako to utječe na mladog igrača i njegovo samopouzdanje?

Kad sam u bazenu s tim svim vaterpolskim veličinama, igram opušteno. Nastojat ću ubuduće još više iskorištavati činjenicu da sam u momčadi s najboljim igračima svijeta

To je neprocjenjivo iskustvo. U zadnje dvije sezone prošao sam sve što vaterpolist može proći. Dva završna turnira Lige prvaka s Jugom, pa taj za mene sretni Margitsziget na kojem još uvijek nemam poraza. Moram istaknuti da i u klubu i u reprezentaciji imam sjajne suigrače. To su fenomenalne momčadi. Mlad igrač kao što sam ja može samo poželjeti takve veličine uz sebe.

Sve svjetske klase koje su već nekoliko puta prošle najveće ispite i utakmice.

Onda ti je sve lakše uz njihovu podršku.

Zato i danas, s dvadeset godina, i imam takve rezultate. Prije tri godine o tome nisam mogao ni razmišljati, a kamoli da ću tako brzo to sve ostvariti. Neki to čekaju cijeli život, a meni se to ostvarilo u dvije godine. Mogu stvarno biti presretan i zahvalan svima. Naravno, sve ovo jako utječe na moje samopouzdanje. Velik je to podstrek, za buduće teške utakmice. Jer kad sam u bazenu s tim svim vaterpolskim veličinama, igram opušteno. Nastojat ću ubuduće još više iskorištavati činjenicu da sam u

Sport 47

• 16. KOLOVOZA 2017.

FUTSAL ŠKOLA! MNK Square poziva sve zainteresirane dječake koji su rođeni 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. g. da se prijave u futsal školu koja će krenuti 17. 8. Treninzi će se održavati u SD Gospino polje jednom dnevno triput tjedno.

Prijave na tel. 098 936 1330 – Antun Bačić.

momčadi s najboljim igračima svijeta.

Jug CO u iduću sezonu ulazi u poprilično izmjenjenom sastavu.

Koja su tvoja očekivanja?

Momčad se jest promijenila. Napustili su nas Perrone, Vrlić, Obradović, Marković te Popadić. Možda jesmo oslabljeni u odnosu na prošlu sezonu, ali sigurno je da će se Jug uvijek na svim frontovima boriti za trofeje. Pogotovo na domaćoj sceni, gdje će sigurno biti za jedan skalin teže osvojiti titulu. Lani je to izgledalo prilično dominantno.

Na primjer, Mladost je vratila Radua, dovela Markovića. Bit će zanimljivo.

Jug uvijek igra na pobjedu, o kojem god natjecanju bila riječ. Kroz sezonu ćemo vidjeti kako će se momčad posložiti, ali siguran sam da neće biti straha.

Plan je uvijek isti – otići do kraja, do cilja. Jug je velik klub i uvijek treba napadati trofeje.

Dva člana Juga Jacob Merčep i Nikola Pavličević prošlog vikenda

I u klubu i u reprezentaciji imam sjajne suigrače. To su fenomenalne momčadi. Mlad igrač kao što sam ja može samo poželjeti takve veličine uz sebe. Sve svjetske klase koje su već nekoliko puta prošle najveće ispite i utakmice. Onda ti je sve lakše uz njihovu podršku

također su se okitili medaljom sa svjetskog prvenstva. Bili su srebrni na turniru do 20 godina. Od njih su sigurno velika očekivanja?

Merčep je odlučio napustiti klub te svoju karijeru nastaviti u SAD-u, gdje ide na studij. Međutim, on je dijete Juga i sve svoje kvalitete izgradio je u Jugu. S druge strane, Nikola je već skupio jednu godinu iskustva u prvom sastavu i to ćemo u idućoj sezoni zasigurno puno značiti.

UVREDE PERAKU PRED MEČ U UKRAJINI U najavi meča Mara Peraka i Ukrajinca Nikite Krylova, koji će se održati 26. 8. u Donjecku, jedan je tamošnji medij Dubrovčanina prozvao ‘nacistom i ustaškim smećem’. ‘Razlog više da im miljenika izbijem iz cipela’, odgovorio je Perak.

WTA LJESTVICA

Konjuh zadržala 22. mjesto

Jeste li nakon svih ovih uspjeha iskusili zanimanje nekih europskih klubova? Je li stigla kakva ponuda?

Nema nikakvih ponuda. Imam ugovor s Jugom na još godinu dana i potpuno sam fokusiran na iduću sezonu.

1996.

godine rođen je Loren Fatović

San je svakog igrača, pogotovo mlađeg kao što sam ja, osvojiti Svjetsko prvenstvo. Uz to, meni je ovo prvo veliko natjecanje s reprezentacijom.

I odmah zlato. To sam mogao prije nekoliko godina samo zamišljati

Ana Konjuh zadržala je 22. mjesto na WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta, objavljenoj u ponedjeljak.

Podsjetimo, Dubrovkinja je na Rogers Cupu u Torontu predala meč 1. kola, ali je imala sreće da ni druge igračice oko 20. mjesta nisu bile pretjerano uspješne. Jedina značajna promjena dogodila se u Top 10, gdje su pobjednica i finalistica Toronta Ukrajinka Svitolina te Dankinja Caroline Wozniacki preskočile Španjolku Garbine Muguruzu te zauzele 4. i 5. mjesto.

Konjuh je i dalje najbolje plasirana Hrvatica. Mirjana Lučić-Baroni je ostala na 31. mjestu, Donna Vekić napredovala je za jedno mjesto i sad je 50, a Petra Martić pala za jedno mjesto te je sad 87. na svijetu.

Pred 19-godišnjom Dubrovkinjom je novi američki izazov, nastup na 2,83 milijuna dolara vrijednom WTA turniru iz Premier 5 serije Western & Southern Open u Cincinnatiju. Protivnica će joj u 1. kolu biti 11. igračica svijeta te 11. nositeljica turnira, Slovakinja Dominika Cibulkova.

Inače, Konjuh ove godine već ima pobjedu protiv 28-godišnje Slovakinje i to u 3. kolu Wimbledona. Ipak, ukupni omjer njihovih srazova je 1:1, budući da ju je Cibulkova svladala u 2. kolu lanjskog Roland Garrosa.

48 Sport

16. KOLOVOZA 2017. •

Ode pokal prek 34. DIVLJA LIGA

U finalu u Portu Župljani su sa 6:5 slavili protiv branitelja naslova Elite. Funovci su bolje otvorili meč te, osim izjednačenja na 3:3, gotovo cijelu utakmicu držali prednost Novom prvaku ovo je bilo četvrto finale u posljednjih pet godina

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Ekipa FUN H2O Mlini pobjednik je 34. izdanja prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu Divlje lige! U finalu u Portu u ponedjeljak 14. kolovoza Župljani su sa 6:5 slavili protiv branitelja naslova Elite. Funovci su bolje otvorili meč te, osim izjednačenja na 3:3, gotovo cijelu utakmicu držali prednost.

Podsjetimo, novom prvaku ovo je bilo četvrto finale u posljednjih pet godina. Poraženi su 2013. godine od Kamena malog, potom 2014. prvi put slavili pobjedom nad Palaceom pa 2016. izgubili od Elite s visokih 13:3, a ove godine drugi put su postali prvaci.

S druge strane, Eliti je ovo bilo treće finale, nakon 1996. godine i poraza od K.I.K.S.-a te prošlogodišnjeg slavlja protiv Župljana.

Treće mjesto pripalo je Kamenu malom, koji je s 9:1 svladao Turčin Danče. Odigrana je i revijalna utakmica između Dubrovačkih ljetnih igara te Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, a sa 6:5 su slavili političari.

Najbolji strijelac lige s 19 pogodaka je Mato Miloslavić (FUN H2O), njegov suigrač Ivo Žeravica najbolji je vratar, a

FINALE FUN H2O Mlini – Elita 6:5 (1:1, 3:2, 0:0, 2:2)

FUN H2O Mlini: Ivo Žeravica, Maro Martić, Drago Bego, Nikola Grbić, Antonio Sentić (3), Danijel Zonić, Žarko Matičević, Stjepan Desim, Đivo Zec, Mato Miloslavić (1), Lino Glavočić, Nikola Matičević, Jakov Blašković, Vedran Kuzman (2). Trener: Nikola Masar.

Elita: Miro Boroje, Boris Agatić, Ivica Plečaš, Tomislav Rudinica (2), Jakša Matušić, Miho Klaić (1), Ante Režić, Ivica Nikolić, Marko Kortizija, Goran Milić (1), Ivica Stanišić, Nikola Matana, Pero Memed, Mirko Ivandić (1). Trener: Maro Šušić i Božo Lujo.

Sport 49

• 16. KOLOVOZA 2017.

ko Dupca!

UTAKMICA ZA 3. MJESTO

19

pogodaka zabio je Mato Miloslavić (FUN H2O)

SVJETSKO PRVENSTVO

Violić izgubila od najbolje

Odigrana je i revijalna utakmica između Dubrovačkih ljetnih igara te Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, a sa 6:5 su slavili političari najbolji igrač ovogodišnjeg natjecanja je Tomislav Rudinica (Elita).

Završnicu u Portu sudio je Dubrovčanin Nikola Curić.

Nakon proslave u Portu uslijedila je dodjela pokala na skalinima Svetog Vlaha. Najbolje su nagradili zlatni vaterpolisti, svjetski prvaci iz Budimpešte Luka Lončar i Maro Joković, trener Jug CO Vjeko Kobešćak, zamjenik župana Joško Cebalo, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović te predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.

Pavličević i Merčep srebrni

Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 20 godina, u čijem sastavu su bila i dva Jugaša Jacob Merčep te Nikola Pavličević, osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu, koje je proteklog tjedna održano u Beogradu. ‘Male barakude’ su u finalu poražene od vršnjaka iz Grčke i to tek nakon peteraca – 7:7 (3:5). U ‘regularnom’ dijelu utakmice naši su imali 2:0 te 5:2 i 6:4. Potom je uslijedio preokret Grka za 6:7, ali je Merčep u zadnjim sekundama susreta odveo meč u rulet peteraca. Franko Lazić je pogodio stativu u drugoj seriji, što je na kraju bilo presudno.

Turčin Danče – Kamen mali 1:9 (0:1, 0:1, 0:4, 1:3)

Turčin Danče: Željan Radulović, Ivo Braenović, Lukša Benić, Andrija Martić, Ivan Gjurašić, Vlaho Račić, Periša Pavlović, Jovica Radulović, Mark Rilović, Franko Bašica, Maro Lučić, Matko Konjuh, Stijepo Ljubimir, Đivo Lučić (1). Trener: Bruno Radić.

Kamen mali: Lukša Lasić, Boris Maškarić (1), Mihael Voinić (3), Vlaho Rajčević, Dinko Guljelmović, Andi Drobac, Mihajlo Vragolov, Pero Banac, Nikša Vragolov (1), Andrej Drobac (3), Goran Jerković, Mijo Vragolov (1), Nikola Maškarić, Nikša Guljelmović.

SVJETSKO PRVENSTVO U20

Članica Judo kluba Dubrovnik 1966. Anđela Violić zaustavljena je u 2. kolu Svjetskog judo prvenstva za kadete, koje se prošlog tjedna održalo u čileanskom Santiagu. Naime, nakon što je na startu turnira konkurencije do 70 kilograma ipponom svladala Amerikanku Miu Liu, 17-godišnja Dubrovkinja upisala je poraz ipponom od europske prvakinje, Njemice Marlene Galandi, koja je potom osvojila naslov prvakinje svijeta. Violić je u Čileu nastupila u sastavu hrvatske judo reprezentacije, a u pratnji svog trenera Matea Semiza.

Podsjetimo, za Violić je 2017. godina bila jako uspješna. Između ostalog, u veljači je osvojila broncu na Kadetskom prvenstvu Hrvatske te broncu na Europskom kadetskom kupu u španjolskom Fuengirolu, potom je u ožujku bila srebrna na Europskom kadetskom kupu u turskoj Antalyi, a u svibnju postala juniorska prvakinja Hrvatske.

50 Sport

16. KOLOVOZA 2017. •

4. KOLO AKVATLON LIGE

Slavili Diklić i Horvat

Diklić je u cilj ušao s vremenom 34 minute i 8 sekundi. Drugi je bio Daniel Marušić (39:32), a treći Teo Bjelopera (40:19)

Jakša Diklić u muškoj te Paola Horvat u ženskoj konkurenciji pobjednici su utrke 4. kola Dubrovnik Akvatlon lige, koja je prošle nedjelje održana u Kuparima.

Diklić je u cilj ušao s vremenom 34 minute i 8 sekundi. Drugi je bio Daniel Marušić (39:32), a treći Teo Bjelopera (40:19). U ženskoj konkurenciji Horvat je u cilj došla s vremenom 38:12, ispred Ivone Zec (51:01) te Marije Kohn (1:00:16). Inače, za utrku se prijavilo 25 natjecatelja, a nakon tisuću metara plivanja te 5 kilometara trčanja kroz cilj je prošlo njih 18.

Već 27. kolovoza na Mandraču će se održati utrka 5. kola, dok je finale, odnosno 6. kolo, simboličnog naziva ‘Earth, sea & fire’ (ujedno i državno prvenstvo) na rasporedu 1. listopada u suradnji s DU Motion. Najprije će se plivati na Banjama, potom slijedi tranzicija u Lazaretima te trčanje do Svetog Jakova.

— Pozivaju se svi građani da dođu ili sudjelovati ili navijati na Akvatlon utrke koje uspješno organizira Triatlon Klub Dubrovnik. Za 2018. planira se i veliki jedan triatlon u Gradu – kažu iz TK Dubrovnika.

BAVARIAN JUNIOR OPEN

Dominacija Ćirić Bagarić Dubrovkinja je u finalu svladala 2. nositeljicu, godinu dana stariju Švicarku Alinu Granwerh sa 7:6(4) i 6:3

13

Lucija Ćirić Bagarić osvojila je Bavarian Junior Open u Munchenu, drugi najveći turnir Europske teniske federeacije za igračice do 14 godina.

Dubrovkinja je u finalu svladala 2. nositeljicu, godinu dana stariju Švicarku Alinu Granwerh sa 7:6(4) i 6:3.

Inače, 13-godišnja Lucija je na turniru nanizala šest pobjeda bez izgubljenog seta, a osvojeni turnir donio joj je novih 80 bodova na rang listi.

godina ima Lucija Ćirić Bagarić

• 16. KOLOVOZA 2017.

Oglas 51

52 DuList IN CASTING ZA MISS DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Dubrovačke krasotice u utrci za krunu najljepše

Djevojke osim ljepote trebaju imati karakter i karizmu, ali i kvalitete koje ih izdvajaju od ostalih natjecateljica. Pojedinačnim predstavljanjem cure su pokazale kako su spremne učiti te kako se intenzivno pripremaju za natjecanje

DuList IN 53

• 16. KOLOVOZA 2017.

CITY GAMES Prva velika vijest ovogodišnjeg hrvatskog City Games finala bila je nemogućnost dolaska branitelja naslova, krčke ekipe Daj Mare. To su ponajviše iskoristile iskusnije

ekipe, Plina istočna iz Ploča koja je na kraju uzela zlato, te drugoplasirani Šubićevac. Bronca je otišla ekipi koja je zamijenila Krčane, Cesarici iz Karlobaga.

Marijana Rašica

Mia Vukas

Zrinka Ćo­rić

Nikolina Galić

Eva Miljko

Sara Pejović

U nedjelju ujutro u Dubrovniku održan je casting za izbor za Miss Dubrovačko-neretvanske županije za Miss Hrvatske.

Inače, prijavljeno je 11 djevojaka, a to su Mia Vukas, Sara Pejović, Eva Miljko, Marijana Rašica, Mia Planinić, Diana Bačić, Zrinka Ćo ­r ić, Nikolina Galić, Iva Mataga, Ni­n a Marinko i Marija Petričević.

Podsjetimo kako je prošle godine titulu miss

Izbor Miss Dubrovačko-neretvanske županije održat ce se 28. kolovoza 2017. godine na Stradunu

osvojila Ivana Buntić.

Djevojke osim ljepote trebaju imati karakter i karizmu, ali i kvalitete koje ih izdvajaju od ostalih natjecateljica. Pojedinačnim predstavljanjem cure su pokazale kako su spremne učiti te kako se intenzivno pripremaju za natjecanje. Izbor Miss Dubrovačko-neretvanske županije održat ce se 28. kolovoza 2017. godine na Stradunu.

54 DuList IN

16. KOLOVOZA 2017. •

SOUTHPOINT ROCK & RIDE

Ljubitelji vožnje na dva kotača došli na svoje!

Ovaj vikend brojna dubrovačka publika mogla je uživati u rock zvucima u parku Orsula i u Konavlima.

Koncertom kultnog rock sastava Atomsko sklonište u petak navečer otvoren je koncertni dio najvećeg južnodalmatinskog rock and bikers partya o organizaciji Moto kluba Dvije Rote.

Ljubitelji vožnje na dva kotača, kao i ljubitelji sjajne rock svirke, tako su došli na svoje. ‘Atomci’ su svojim hitovima napravili glazbeni presjek bogate karijere. Pulski rockeri oduševili su dubrovačku publiku i okupljene bikere, a nakon njihovog koncerta zabava je nastavljena u Šišinim dubima. U subotu je ovaj festival nastavljen, uz veliki defile kroz Konavle, a zatim i veliki rock party uz glavne izvođače Hladno pivo te Atlantidu i Bjeloušku u Šišinim dubima.

‘Atomci’ su svojim hitovima napravili glazbeni presjek bogate karijere

Pulski rockeri oduševili su dubrovačku publiku i okupljene bikere, a nakon njihovog koncerta zabava je nastavljena u Šišinim dubima

DuList IN 55

• 16. KOLOVOZA 2017.

SARAJEVO FILM FESTIVAL

Regionalna premijera filma Antonete Alamat Kusijanović

U subotu je ovaj festival nastavljen, uz veliki defile kroz Konavle

Na Sarajevo Film Festivalu, koji se ove godine u glavnom gradu BiH održava od 11. do 18. kolovoza, regionalnu će premijeru u istom programu imati i debitantski igrani film Antonete Alamat Kusijanović ‘U plavetnilo’.

‘U Plavetnilo’, uz glavnu kompeticiju, prikazat će se i u sklopu programa TeenArena. Svjetsku premijeru film je imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, gdje je nagrađen posebnim priznanjem u sekciji Generation 14plus.

Svoju će međunarodnu premijeru, u programu kratkometražnog filma, imati film Tome Luetića ‘Plan A’ koji će se, kao i film ‘U plavetnilo’, natjecati za Nagradu za najbolji kratki film, te za dvije specijalne plakete žirija. Filmovi iz ovog programa u konkurenciji su i za direktnu nominaciju Europske filmske akademije u kategoriji kratkometražnog filma.

U raznim će se natjecateljskim i nenatjecateljskim sekcijama prikazati niz domaćih naslova i hrvatskih manjinski koprodukcija, a neki od njih upravo će u Sarajevu imati svoje premijere. Osim toga hrvatski filmaši sudjeluju i na industrijskim dijelovima festivala, Talents Sarajevo i CineLink dani filmske industrije.

Najbolji filmovi, redatelji i glumci bit će proglašeni 17. kolovoza, a dan nakon toga označit će i kraj ovogodšnjeg SFF-a.

56 DuList IN

16. KOLOVOZA 2017. •

TRADICIONALNE VEČERI

Pilari i Pločani znaju napraviti odlične zabave Tko nije bio, ne zna što je propustio

Svake godine, povodom blagdana Sv. Lovre, P.Š.K. ‘Penatur’ organizira ovu tradicionalnu pučku zabavu na kojoj se okupi brojna domaća čeljad, ali i gosti grada

Ljeto u Dubrovniku nezamislivo je bez Igara, no isto tako niti bez tradicionalnih večeri koje svaku godinu broje sve više posjetitelja željnih dobre atmosfere. Tako se u četvrtak navečer na plaži Šulić održala se još jedna ‘Pilarska noć’. Svake godine, povodom blagdana Sv. Lovre, P.Š.K. ‘Penatur’ organizira ovu tradicionalnu pučku zabavu na kojoj se okupi brojna domaća čeljad, ali i gosti grada.

Dodajmo kako su svi prihodi od humanitarne lutrije ove godine dodijeljeni

DuList IN 57

• 16. KOLOVOZA 2017.

Legendarni Žera

udruzi ‘Down sindrom’.

Za glazbeni dio programa bila je zadužena nezamjenjiva ekipa ‘Trio Gušt’, a večer nije mogla proći bez tradicionalne bakljade.

Tako je nakon nedavne Pilarske, na red došlo i obilježavanje Noći Ploča na plaži Banje. Uz iće i piće, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, Grada Dubrovnika i Banje Beach Restaurant Longue & Club brojni domaći ljudi, ali i gosti zabavili su se uz legendarnog Žeru i Crvenu Jabuku.

DESNO Vatromet na Pilarskoj noći oduševio je mnoge

Svi prihodi od humanitarne lutrije na Pilarskoj noći dodijeljeni su udruzi ‘Down sindrom’

58 DuList IN

16. KOLOVOZA 2017. •

Špica FOTOĐIR CAVTATOM

Životinjsko carstvo 1.

Među ovim ‘trendi’ luftićima mogli su se vidjeti plamenci, ananasi, morski psi, labudovi...

Špica u Cavtatu svaki dan je izrazito – ‘živa’.

Kafići, riva i plaže prepuni su domaće čeljadi i gostiju koji su odlučili četvrtak ujutro provesti u opuštajućem i dobrom društvu. Većina njih prati trendove pa su na plažu ponijeli i luftiće. Tako su se među ovim ‘trendi’ primjercima mogli vidjeti plamenci, ananasi, morski psi, labudovi…

3.

2.

4.

DuList IN 59

• 16. KOLOVOZA 2017.

ZVIJEZDE POD ZVIJEZDAMA Koncert Urbana & 4 doslovno je ‘zatresao’ dubrovačku plažu Hotela Dubrovnik Palace. Uklapajući se perfektno u ambijent Vala Beach kluba – pod

strmim stijenama uz obalu – koncert je zvučao još dramatičnije, a i scena je izgledala još teatralnija.

5.

6.

7.

8.

1.

Ljubavne luftić priče 2. Namaži ti mene pa ću ja tebe 3. Legendarni rozi plamenac 4. Traži se mjesto više na plažama 5. Da mi je biti morski pas...

6. Nikša Kušelj nije zaobišao špicu 7. Kakva li se to životinja skriva u njenim rukama?

8. Ta tvoja ‘barka’ mala 9. Veći labud nego barka 10. Srce nam je ukrao ovaj ananas na napuhavanje

Ta divna cavtajska špica

9.

10.

60 Oglas

16. KOLOVOZA 2017. •

DuList IN 61

• 16. KOLOVOZA 2017.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Lavovi, u obavljanju poslova pokazat ćete učinkovitost. Škorpioni, gdje god izašli, osjećat ćete se ugodno. Ribe, osjetit ćete blagi pad interesa za posao te ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Vjerojatno ćete se dobro zabavljati.

Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi s kojom rade, a koja će im unijeti veliku svježinu u život. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija.

Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. U obavljanju poslova pokazat ćete ućinkovitost. Držite se pravila struke.

Bit ćete zatvoreniji više nego inače. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku. Možete više od onog što mislite, a podržat će vas i neki ugledni ljudi.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U idućim danima vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav.

Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate.

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari.

Neki će se mučiti s mogućnošću tajne ljubavne veze. Prihvatite nove izazove i nosite se s njima uz pomoć bolje organizacije poslovanja. Dobro bi vam došao neki sport.

Idućih dana sve će vam se više otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. U usporedbi s drugima oko vas, vi ćete djelovati sigurno i stabilno.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Nećete biti u očekivanoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se osjećati frustriano, ali to ćete vrlo brzo zaboravljati. Ponašat ćete se nemarno na poslu. Tko god vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Zato probajte smiriti strasti.

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Mnogi će ovih dana preispitivati svoju listu poslovnih prioriteta.

Sad već možete lakše komunicirati s voljenom osobom. Tako će na dnevni red doći i preispitivanja nekih dvojbi iz vaše ljubavne prošlosti. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno.

Na poslu će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Svi će se prilagođavati.

Gdje god izašli, osjećat ćete se ugodno. Društvo će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv. Vaše financije napokon će se stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji.

Bit ćete zanimljivi drugima te u svakom trenutku spremni za razgovore.

Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Osjetit ćete blagi pad interesa za posao. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju. Tko može, neka putuje.

62 DuList IN

16. KOLOVOZA 2017. •

Kad ‘praše’ mladi dubrovački bendovi ROCK KONCERT U SLAVICI

Na koncertu su nastupili sjajni mladi izvođači – Dapal, Ispod plavetnila, Funky Monkey i Material Damage

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana mladih u ljetnom kinu Slavica Udruga mladih Orlando u suradnji s Gradom Dubrovnikom organizirala je prigodan koncert.

Na koncertu su nastupili sjajni mladi izvođači – Dapal, Ispod plavetnila, Funky Monkey i Material Damage, a publika je cijelu večer uživala u odličnim rock hitovima, bilo obradama, bilo autorskim djelima!

Publika je cijelu večer uživala u odličnim rock hitovima, bilo obradama, bilo autorskim djelima

• 16. KOLOVOZA 2017.

Oglas 63

64 Zadnja

16. KOLOVOZA 2017. •

GRADONAČELNIK ZA THE TELEGRAPH

‘Broj posjetitelja Grada ograničit ćemo na četiri tisuće’

POGLED STRAGA 36 Kultura

68. Igre: Stiže ‘Play Držić nove generacije’

46 Sport

U iduće dvije godine izgubit ćemo novac, možda i milijun eura zbog skraćivanja broja posjetitelja, ali ćemo puno više dobiti u budućnosti Dubrovački gradonačelnik Mato Franković najavio je za britanski The Telegraph kako će Grad Dubrovnik drastično smanjiti broj posjetitelja povijesne jezgre u samo dvije godine kako bi se spriječile gužve koje štete gradu. Franković taj potez objašnjava time što se želi zaštititi kvaliteta iskustva posjetitelja.

— Neki se kruzeraši neće s time složiti, ali moj je cilj osigurati kvalitetu za turiste, a to se ne može s trenutnim

stanjem. U iduće dvije godine izgubit ćemo novac, možda i milijun eura zbog skraćivanja broja posjetitelja, ali ćemo puno više dobiti u budućnosti.

Zaslužujemo biti vrhunsko odredište – kazao je među ostalim Franković.

Neki se kruzeraši neće s time složiti, ali moj je cilj osigurati kvalitetu za turiste

Razgovarali smo s prvakom Lorenom Fatovićem 6 Aktualno

Ni veće cijene nisu spriječile ‘najezdu’ turista

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 23. kolovoza

Bajkeri uživali u vikendu samo za njih!

Čitajte nas na www.dulist.hr!

54 DuList IN