Dulist #259

DUBROVAČKI TJEDNIK #259 Srijeda, 5. listopada 2016. • Cijena 7 kn

SRI U DOMU DOMUS CHRISTI

Tko je balao uz retro ritmove?

STR. 54

ON JE ‘KRIVAC’ DOBRIH ZABAVA U GRADU

Miro Ćuzulan: Za biti DJ moraš biti posvećen glazbi

ČET

PET SUB NED PON UTO

ŽUPSKA FILIPINKA

Cres Lale: Jezik i hrana su nam jedine razlike

STR. 52

STR. 18

KOME ĆE POGODOVATI IZMJENE GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA?

Istražili smo gdje niču novi stanovi

TRAKAVICA OKO ŽIČARE

Excelsi neprihvatljiv rok od 10 godina

HEKSOGEN, NAJUSPJEŠNIJA MALA TVRTKA

STR. 10

Iz Hrvatske su posao razminiravanja proširili na Irak i Iran STR. 4

Dan neovisnosti Republike Hrvatske čestita Dubrovačko-neretvanska županija

2 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

Aktualno 3

• 5. LISTOPADA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

XXX

Povremeno se događa Povremeno se u našem gradu događa, tako bar tvrdi prvi čovjek grada Vlahušić, da i gomna plutaju po moru.

Ma samo povremeno kad se začepi kanalizacija, pa fekalije frcaju na sve strane, od uvale Sumartin, Libertasa, Pogačića, Lazareta, podno Belvedera

I nakon puštanja u rad pročistača tu i tamo, a najčešće za ‘povremenog’ kišnog razdoblja imati opet zamućenu vodu na rubinetu, jer problem ne rješava pročistač već zacijevljenje tunela na Srđu

U našem se gradu sve nešto povremeno događa. Povremene su sjednice Gradskog vijeća, pa onda takve traju danima. Tako se 23. sjednica razvukla na suluda, iscrpljujuća i neljudska četiri dana, pa smo u gradu dobili novu manifestaciju u izvan karnevalsko doba koju slobodno možemo nazvati ‘4 dana geve karnevala’.

Zapravo sama činjenica da se u jednu sjednicu natrpalo 60 točaka nije normalna, a ni humana, čak nema nikakva opravdanja zbog čega se sjednice nisu održavale u vrijeme nacionalne predizborne kampanje. Tempo od jedne (ili niti jedne) sjednice mjesečno s prenatrpanim brojem točaka je jednostavno postala iritirajuća odluka koju je kao praksu uveo predsjednik Vijeća Mato Franković. Taj hadezeov predsjednik povremeno niti ne drži konce u svojim rukama, pa se i sam povremeno pogubi pri tom ne znajući na kojoj se točki dnevnog reda nalazi. Isto tako povremeno dopušta besciljna lamentiranja gradskih vijećnika, koja često završe u kukuruzu, a ne na temi o kojoj bi se zapravo trebalo raspravljati.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Hrvoje Curić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović Marijana Njirić

U takvoj atmosferi predanarhičnog stanja najviše se omastio brk gradonačelniku Andru Vlahušiću, koji koristi svaku prigodu za pričat o svemu osim o onome za što je pitan ili o čemu je riječ. Pa smo tako skroz izvan konteksta zadane točke vijeća saznali da bi gradonačelnik Dubrovnika rado širio javne gradske površine otkupljujući od privatnika nešto što je Grad imao priliku ranije kupiti. Recimo Remizu. Da, istu onu Remizu iz koje je već prije par godina trebala iseliti gradska tvrtka Libertas kojoj je kupljen zamjenski prostor u Komolcu. No inertnošću i nestručnošću uprave te tvrtke autobusi i radionica su još uvijek na jednoj od atraktivnijih lokacija u poslovnom centru grada. E sad bi to Grad uzeo za se. Bez obzira što je nakon 19 javnih dražbi nekretnina posrnulog GP-a našla novog vlasnika koji je izdvojio prepolovljeni iznos od onog početnog, Vlahušić se dosjetio da bi bilo skroz lijepo i (ne)korektno da sada tu istu parcelu otkupi Grad po istoj cijeni i na njoj planira javnu gradsku površinu. Što se babi snilo…

Na ovoj sjednici Gradskog vijeća govorilo se i o još jednoj povremenoj pojavi u gradu – zamućenoj vodi i spasu za sve nas – pročistaču vode. Sve je u trenutku postalo kristalno jasno barem što se gradnje toliko nužnog pročistaća tiče. Vlahušić najavljuje kako će mu središnjica predizborne kampanje dogodine biti upravo presjecanje vrpce na tom objektu. O da, izreklo se na ovoj sjednici i ono o čemu nitko ne želi pokrenuti suvislu raspravu, a to je

da ćemo i nakon puštanja u rad pročistača tu i tamo, a najčešće za ‘povremenog’ kišnog razdoblja imati opet zamućenu vodu na rubinetu, jer apsolutno rješenje problema nije u pročistaču, već u zacijevljenju tunela na Srđu.

Povremeno se u našem gradu događa, tako bar tvrdi prvi čovjek grada Vlahušić, da i gomna plutaju po moru. Ma samo povremeno kad se začepi kanalizacija. Tako je u lipnju spriječena ekološka, ali i turistička katastrofa privremenom sanacijom podvodnog ispusta ispod Petke. Oči (a i nos) su se malo zatvorile, pa smo progurali ljeto, ali zato sad fekalije frcaju na sve strane, od uvale Sumartin, Libertasa, Pogačića, Lazareta, podno Belvedera. Skoro pa je zavladala potpuna ‘kontaminacija’. Ali eto to se samo ‘povremeno događa’. U gradsku kanalizacijsku infrastrukturu nije uložena kuna od 70-tih godina prošlog stoljeća. Pri tome se uopće ne vodi računa kako je svega previše, a jedna buža je premala da izdrži i proguta sva sra... Zašto bi se ulagalo u nešto što nitko ne vidi, i čemu to uopće voditi kao prioritetan projekt!? Zbog nebrige, lako i brzo, bi nam se moglo dogoditi da ono što se po riječima gradonačelnika ‘povremeno događa’ ne pređe u trajno stanje. Važno je da se gradski vijećnici, dok im gomna ne dođu do grla, bave svim krucijalnim problemima grada, pa se još samo nismo dotakli utjecaja zvijezda na njihove horoskopske znakove.

A to bi uvelike moglo utjecati na tijek i stanje njihove svijesti za nadolazeće serijale sjednica GeVea. Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 5. 10. 2016.

Broj 259 Godina 6.

www.dulist.hr

4

Aktualno

DIREKTOR TVRTKE HEKSOGEN IVAN GRIZELJ

Razminiravali smo od Dunava do Iraka i Irana Službeno je naša županija riješena, ali moram napomenuti kako se nije svaki metar četvorni razminirao, već samo minski sumnjiva područja

Tvrtka Heksogen osnovana je 2002. godine. Tada su to bila četiri suvlasnika, od kojih su danas ostala dvojica, Tomislav Krmek i Maro Mjehović, bivši pripadnici specijalne policije. Mi smo 2004. godine dobili dozvolu za poslove razminiravanja u Hrvatskoj i tada smo krenuli Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Dubrovačka tvrtka Heksogen dobitnica je plakete ‘Zlatna kuna’ Županijske komore HGK Dubrovnik u kategoriji malih trgovačkih društava temeljem rezultata u 2015. godini.

Tvrtka kojoj je primarna djelatnost humanitarno razminiranje ovo je priznanje zaslužila zbog izvrsnih poslovnih rezultata, ali i zbog pozitivnih pokazatelja u području likvidnosti, profitabilnosti, zapošljavanja… Direktor Heksogena Ivan Grizelj za DuList

govori o poslovnim počecima tvrtke, dosadašnjim poslovnim iskustvima i uspjesima, planovima za budućnost, ali i izazovima s kojima se suočava tvrtka za razminiranje u Hrvatskoj.

Dobitnici ste plakete ‘Zlatna kuna’ za najbolje malo trgovačko društvo temeljem rezultata u 2015. godini. Što stoji iza tog priznanja?

Gospodarska komora ima više kriterija po kojima dodjeljuje tu nagradu,

s tim da tu nije obuhvaćeno poslovanje samo u 2015. godini. Ona jest dio toga, ali se ipak gleda i dužina poslovanja. Mi dvanaest godina stalno poslujemo pozitivno i imamo neprekidan rast. Prošle godine smo radili iznimno dobro, dobili smo neke velike projekte, a moram napomenuti i kako se radilo po starim propisima. Naime, u listopadu 2015. godine na snagu je stupio novi Zakon o protuminskom djelovanju, koji nikome ne ide u prilog.

Namjera MUP-a je bila dobra, ali nije dobro realiziran zakon. Nisu prihvaćeni savjeti koje smo dali kao članovi Hrvatske udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja, koja okuplja najveće tvrtke. Ako idemo nešto poboljšavati, onda bi to trebalo biti puno bolje, a to ovdje nije slučaj. Još uvijek nisu doneseni određeni pravilnici, što nam stvara velike probleme. Mi smo strogo regulirana branša i moramo točno znati svaki naš korak jer se svašta može dogoditi. Pokušavamo ispregovarati izmjenu pravilnika, kako bi se osim sigurnosti, koja je najvažnija, ispravili još neki nedostaci.

Kako su izgledali počeci tvrtke?

Tvrtka Heksogen osnovana je 2002. godine. Tada su to bila četiri suvlasnika, od kojih su danas ostala dvojica, Tomislav Krmek i Maro Mjehović, bivši pripadnici specijalne policije. Mi smo 2004. godine dobili dozvolu za poslove razminiravanja u Hrvatskoj i tada smo krenuli. Bio je to rizik jer su tadašnji vlasnici napustili relativno dobre poslove i otišli u nešto što je u tom trenutku bilo nepoznato. Kupljen je prvi stroj iz tvornice ‘Đuro Đaković’ te se tvrtka malo pomalo širila na tržištu.

Kako u Hrvatskoj funkcionira tržište humanitarnog razminiravanja?

Aktualno 5

• 5. LISTOPADA 2016.

Vlahušiću, treba te strijeljat'! — Pero Vićan GRADSKI VIJEĆNIK DDS-A To je specifično područje. HCR potpisuje sve ugovore, a ako je netko drugi naručitelj ugovori su tripartitni, dakle između tvrtke izvođača, HCR-a i drugog naručitelja. Najveći naručitelji posljednjih godina su Hrvatske šume, Hrvatske vode te županije. Trenutno u Hrvatskoj postoji 46 tvrtki koji se bave ovim poslom, konkurencija je dosta velika. Kriterij za dobivanje natječaja je najniža cijena i oko toga se dosta ‘lome koplja’, jer nema neke zaštitne najniže cijene.

Dubrovačko-neretvanska županija službeno je razminirana 2014. godine. Koje je područje djelovanja tvrtke Heksogen?

U našoj smo županiji bili nositelji nekoliko projekata razminiranja, posebno na graničnom području u Konavlima. Službeno je naša županija riješena, ali moram napomenuti kako se nije svaki metar četvorni razminirao, već samo minski sumnjiva područja. Država nema novca za razminirati svaki ‘kvadrat’, već se po zakonu temeljem prvih linija, bunkera i ostalog odredi područje. Uvijek postoji mogućnost da je nešto ostalo i izvan minski sumnjivog područja. Preporučam da se na područjima nekadašnjih prvih linija bojišnice ne luta izvan poznatih puteva, a ukoliko ljudi primijete nešto sumnjivo neka jave policiji.

Inače, mi radimo po cijeloj Hrvatskoj, a trenutno najviše u Sisačko-moslovačkoj županiji. Također, u Šibenskokninskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj.

Vukovarsko-srijemska županija je sad završena. Radili smo i izvan granica Hrvatske. U Mađarskoj smo 2013. godine razminirali sjevernu obalu Dunava. Radili smo i na istočnoj granici Iraka prema Iranu, u Kurdistanu, prije nereda vezanih za ISIL, što je bio jako zanimljiv posao. U BiH imamo podružnicu, ali nismo nikada radili.

Slali smo ponude, ali nikad nije zaživjelo. Država nema novca. U najboljim danima su imali nekoliko puta manji proračun nego Hrvatska, a imaju dvaput veći problem od nas. Procjena je da mi imamo posijanih sto tisuća mina, a BiH dvjesto tisuća. Uglavnom je riječ o manjim projektima, premalima za nas.

Zovu nas i iz drugih država, od Južnog Sudana do Izraela pa možemo reći da smo prepoznati i izvan naših granica.

Prije godinu i pol dana prijavili smo se kao partner Doking Razminiranju na natječaj u Turskoj, točnije za područje

sjeveroistoka prema Armeniji i Azerbajdžanu. Prošli smo predkvalifikacije, a potom dali i ponudu o kojoj još nije donesena odluka, jer se rješavaju žalbe.

U Turskoj je sad dosta nemirno, svašta se događa. Taj posao bi bio lijep zbog referenci, ali ne žurimo se. Nama je ipak Hrvatska najvažnije tržište. Inače, u dvanaest godina djelovanja odradili smo preko 120 projekata ukupne površine preko 30 milijuna metara četvornih u kojima smo bili glavni nositelji.

Možda nemamo najveći broj ljudi ili strojeva, ali smo u ovom trenutku po efikasnosti i ozbiljnosti jedna od najboljih tvrtki u Hrvatskoj.

Koliko Heksogen ima zaposlenih i koji dio otpada na konkretne poslove razminiranja?

Imamo 28 zaposlenih, od kojih su 22 pirotehničara. S tim da školujemo još sedam pirotehničara, koji prolaze poseban tromjesečni tečaj na Policijskoj akademiji. Tečaj je dosta naporan, a uz to treba ispuniti više uvjeta, od potvrde o nekažnjavanju do liječničkih pregleda i pozadinskih provjera u MUP-u. Mi smo prije imali i veći broj zaposlenih, ali se događaju standardne godišnje fluktuacije. Neki idu u mirovinu, jer pirotehničari imaju beneficirani radni staž od 6 mjeseci na svaku odrađenu godinu dana. Dakle, u mirovinu mogu s 8 godina staža u razminiranju, a ukupno s 25 godina staža. Dio njih su bili branitelji izašli iz vojske i Domovinskog rata. Neki odu jer su se zasitili, neki prelaze u druge branše jer je ovo jedan od najopasnijih poslova koji postoji.

Tko Vam se javlja za zaposlenje i s kojim motivima dolaze?

U posljednje vrijeme riječ je o lošem imovinskom stanju. Nikad više poziva za zapošljavanje nego unutar posljednjih godinu dana. Javljaju nam se ljudi s velikim obiteljima, s više djece, koji rade poslove gdje ne dobivaju plaću ili su nezaposleni, razne su priče. Teško je do kraja propitati motive. Inače, mi tražimo ljude s područja Slavonije jer nam je najviše posla u tom dijelu Hrvatske, tamo nam je najviše ljudi te je lakše organizirati prijevoz. Nema smisla imati ljude iz Dubrovnika kad ovdje nemamo što raditi. U Slavoniji je situacija zbilja teška. Nema posla i ljudi se iseljavaju. To više nisu bivši branitelji, već mladi ljudi od dvadesetak godina.

Uvijek postoji mogućnost da je nešto ostalo i izvan minski sumnjivog područja. Preporučam da se na područjima nekadašnjih prvih linija bojišnice ne luta izvan poznatih puteva, a ukoliko ljudi primijete nešto sumnjivo neka jave policiji

U Mađarskoj smo 2013. godine razminirali sjevernu obalu Dunava. Radili smo i na istočnoj granici Iraka prema Iranu, u Kurdistanu, prije nereda vezanih za ISIL, što je bio jako zanimljiv posao

Što je u poslu jednog pirotehničara najviše bitno?

Organizacija posla i sigurnost. Organizacija posla vezana je za pravilnike po kojima bi trebali svi svugdje funkcionirati. Neke tvrtke imaju i svoja interna pravila, koja također moraju biti u skladu sa zakonom. Nažalost nije svaka tvrtka ista. Ima ih ozbiljnih i neozbiljnih. Neke tvrtke rade po svom bez obzira na zakone, propise i kazne koji iz toga proizlaze. A to ugrožava sigurnost svih. Ne samo njihovih pirotehničara, već i krajnjih korisnika, dakle građana, a možda i drugih tvrtki koje rade na područjima koja graniče s njima. A dosta je loših tvrtki, koje se otvore, daju ponudu i uzmu natječaj a ne plate PDV, ostanu dužni pirotehničarima koji svoj posao krvavo rade te na kraju zatvore poslovanje. To se događa, ali Hrvatski centar za razminiranje tu ne može ništa. Oni kontroliraju svoj dio, kao što MUP nadgleda svoj, a sve ostalo se gleda po Zakonu o trgovačkim društvima. Dozvolilo se ponovno da direktori tvrtki koje su propale mogu opet otvarati druge tvrtke, a to prije nije bilo moguće.

Sigurnost znači da je oprema valjana, certificirana, da je pirotehničar siguran da je sve u redu s opremom s kojom radi.

Koji poslovi čekaju Heksogen u idućem razdoblju?

Dobili smo novi projekt u Novoselcima u Sisačko-moslovačkoj županiji, površine nešto više od tri milijuna metara četvornih, i to bismo trebali krenuti raditi kroz idućih mjesec dana. A to će se raditi 150 radnih dana, dakle šest ili sedam mjeseci. Cilj je završiti što prije uz poštovanje svih uvjeta, ali su nam jako bitni vremenski uvjeti.

Po kiši i po snijegu, odnosno po velikom blatu se ne može raditi. Prošle godine su u toj županiji bile poplave i morali smo čekati da se voda povuče.

Posebno smo ponosni što smo radili razminiranje nakon velike poplave u Gunji. Sve su hrvatske tvrtke donirale svoj rad na razminiranju minski sumnjivih područja na tom dijelu, a mi u Heksogenu smo posebno ponosni jer smo bili nositelji tog projekta. Osim toga, humanitarno smo djelovali i u suradnji s hrvatskom misijom u Iraku te gospođom Đurđom Adlešić, upraviteljicom Zaklade za humanitarno razminiranje Hrvatske ‘Hrvatska bez mina’, kada smo ugostili djecu iz Iraka.

6 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 3. 10. do 9. 10. 2016.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 10. 10. do 16. 10.

2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

ISTRAŽILI SMO GDJE SE ‘KRIJE’ PLANIRANIH 5 TISUĆA ‘SPAVAONICA’

IGH prodaje Radeljević, a najviše stanova niče u Solitudu Vrtlar, prema ranijim najavama, treba raditi tri zgrade s po 15 stanova

Gdje će se sve graditi, pitanje je koje golica maštu svakog stanovnika ovog grada. Stoga smo ovom prilikom odlučili pobrojati aktualne projekte koji bi se trebali realizirati u bližoj ili daljoj budućnosti Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Na području Grada Dubrovnika, sukladno osnovnom prostorno-planskom dokumentu, dozvoljena je gradnja 5 tisuća stanova. Rekao je to na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Andro Vlahušić zavapivši i kako Grad Dubrovnik ne može graditi vrtiće i škole jer nema zemljišta u

svome vlasništvu. A nitko se, eto, ne želi odreći svoga u korist javnog dobra.

Tim povodom čak je s govornice poručio vlasniku Pema Lovorku Miloševiću kako je spreman iz gradske blagajne izdvojiti 26 milijuna kuna za kupnju Remize koja bi bila javni prostor. Bez obzira što Milošević takvom kupnjom

ne bi izgubio ništa, pitanje je zbog čega bi se odrekao nekretnine na tako atraktivnoj lokaciji.

Gruž velika stambeno-poslovna zona

No, vratimo se na brojku od pet tisuća stanova čija nam izgradnja prethodi sukladno GUP-u. Gdje će se sve graditi, pitanje je koje golica maštu svakog stanovnika ovog grada. Stoga smo ovom prilikom odlučili pobrojati aktualne projekte koji bi se trebali realizirati u bližoj ili daljoj budućnosti, s tim da su neki već u tijeku. Dobrim dijelom riječ

Aktualno 7

• 5. LISTOPADA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-22, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Iznik - osmanska keramika iz dubine Jadrana’: 9–22, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’ i ‘Oluja pobjede i slobode’

‘Hrvatska ratna fotografija iz arhiva Slobodne Dalmacije 1991.-1992.’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor)

Izložba ‘Knežev dvor, utvrda - palača - muzej’, ‘Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’: radno vrijeme 9-18 svaki dan Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016.

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Zadnja dva velika kompleksa, Dvori Lapad i Atlant centar, izgrađena su 2009. i 2013.

je o domaćim poduzetnicima.

Inače, zadnji veliki poslovno-stambeni kompleks sagrađen je 2009. godine. Riječ je o Dvorima Lapad zagrebačke Ingre gdje je izgrađeno 70 stanova, te 58 poslovnih prostora.

Upola manje stanova ‘krije’ poslovno stambena zgrada Atlantske Plovidbe smještena u gradskom području Gruškog polja, a koja je završena prije tri godine. Zgrada se, podsjetimo, sastoji od tri podzemne etaže u kojoj su smještene garaže te prizemlja i pet katova.

Stambeni prostori, odnosno 33 stana nalaze se na tri zadnje etaže (11 po etaži).

Upravo se uz Atlantsku Plovidbu može vezati moguća lokacija za gradnju u budućnosti. Riječ je o staroj poslovnoj zgradi dubrovačkog brodara na Batali, no za sad nema nikakvih

najava da bi se i moglo započeti s tim projektom.

Kad je riječ o Gruškom polju, tamo bi u dogledno vrijeme trebala niknuti svakako jedna od većih novih poslovnostambenih zona. Riječ je naravno o kompleksu bivše tvornice ulja ‘Radeljević’, gdje je 16 tisuća kvadrata u vlasništvu IGH, točnije austrijske Avenue Grupe iza koje stoji ruski biznismen Sergej Gljadelkin (dubrovačkoj javnosti poznat po dobivanju koncesiji za Kupare).

Prostor Radeljevića već je urbanistički i arhitektonski definiran budući da je 2012. godine proveden i arhitektonsko-urbanistički natječaj za izradu idejnog rješenja kompleksa Radeljević-Libertas. Prvu nagradu na natječaju dobio je Arhitektonski biro Ante Kuzmanić iz Splita, čije je rješenje

5

tisuća novih stanova omogućeno je GUP-om

IGH se nada da će s novim investitorom izgraditi kompleks Radeljevića

donekle šokiralo dubrovačku javnost zbog stambenog nebodera visine 17 katova, no sve je napravljeno u skladu s projektnim zadatkom i zadanim parametrima definiranim Urbanističkim planom uređenja Radeljević-Libertas.

Što će ‘niknuti’ u Radeljeviću?

Inače, prema programu za raspisivanje navedenog natječaja, u zoni Radeljevića je na površini od 16 470 m2 planirana gradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja, trgovačkog centra, poslovnih, uredskih, stambenih sadržaja, hostel te potrebnih garažnih kapaciteta. Stambena izgradnja predviđena je, pak, na prostoru do 9.500 m2 BRP-a.

Stambeni sadržaji planirani su među ostalim i u zoni Libertas.

Kad je riječ o zoni Libertas, odnosno tzv. Remizi nedugo nakon njene kupnje, vlasnik Pema Lovorko Milošević izjavio je za DuList: — Za kupovinu navedenog zemljišta sam se odlučio zbog toga što smatram da je Remiza jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu Dubrovniku. Za buduću namjenu tog zemljišta postoji više mogućnosti – kazao nam je u ožujku ove godine Milošević.

Ipak treba istaknuti kako je gradnja na području Remize i Radeljevića očito ‘na dalekom štapu’ budući da je arhitektonski natječaj okončan prije četiri godine, a početak gradnje još se ne

8 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

OPORAVAK Držimo i dalje visoke cijene

S obzirom na sve nabrojene projekte koji su u tijeku ili nas tek očekuju, a koje dobrim dijelom rade domaći poduzetnici dalo bi se zaključiti kako polako dolazi do oporavka građevinskog sektora.

Kad je riječ o cijenama nekretnina na tržištu, Dubrovnik je prema najnovijim podacima i dalje najskuplji grad s godišnjim rastom cijena nekretnina od visokih deset posto.

Slijede ga Opatija, Bol na Braču te grad Hvar.

nazire. Prije dvije godine, točnije 2014. godine iz tvrtke IGH, kojoj je tada u vlasničku strukturu ‘ušla’ spomenuta austrijska Avenue Grupa za DuList su tek poručili sljedeće: ‘S obzirom da je uspješno okončan postupak vlasničke transformacije tvrtke IGH, koja je 100 posto vlasnik tvrtke Radeljević d.o.o, aktualni većinski vlasnik će u sljedeća tri mjeseca definirati model realizacije projekta Radeljević’. No, situacija se očito nepovoljno promijenila. Naime, kako nam je potvrdio Ivan Paladina, predsjednik Uprave IGH, u predstečajnoj nagodi Instituta je naznačeno da se moraju prodati sve nekretnine pa tako aktivno prodaju i prostor ‘Radeljević’, izrazivši nadu da će novi investitor uz njihovu pomoć izgraditi kompleks. Na pitanje o iznosu od 12 milijuna eura koji se može čuti u gradskim kuloarima, rekao je kako to ne može komentirati jer je riječ o poslovnoj tajni.

Hoće li možda prostor ‘Radeljevića’ kupiti Grad Dubrovnik za javne potrebe?

Trames Consultants d.o.o., s tim da je osam braniteljskih stanova. Krajem ove ili početkom 2017. godine u Solitudu će graditi i Mario Konjuh. Riječ je o objektu sa 16 stanova koji bi, prema sadašnjim planovima trebali biti useljivi krajem 2017. godine. No, uz Konjuha, kako doznajemo, u Solitudu bi po 15-ak stanova trebale graditi i tvrtke Dubrovnik gradnja i Pemo, ali i Vrtlar. Naime, na zemljištu gradske komunalne tvrtke Vrtlar, u planu je, kako se već odavno najvaljivalo, gradnja tri nebodera niske gradnje s po 15-ak stanova. Ovdje spomenimo i završenu zgradu VK Juga s 15 stanova, ali i stambenu zgradu poviše Kompasa sa sedam stanova.

Svakako je zanimljivo spomenuti i moguću rekonstrukciju DOC-a, čija bi javna prezentacija tek trebala uslijediti.

O postojanju makete novog kompleksa DOC-a govorio je sam gradonačelnik Andro Vlahušić na Gradskom vijeću ističući kako ista predviđa ‘stambenu

Satnovi na Gorici, Solitudu...

Nešto izgledniju situaciju za gradnju novih stanova imamo u gradskom naselju Gorica. Tamo je, naime, u završnoj fazi gradnja 12 stanova u vlasništvu investitora Maria Konjuha, a u iduće dvije godine ovdje će se početi graditi i stambeni objekt poduzetnika Josipa Prkačina. Kako nam je potvrdio Prkačin, riječ je o objektu s 15 stanova. Isti investitor u idućoj, 2017. godini planira gradnju 10 stanova u ulici Andrije Hebranga.

Osim Konjuha i Prkačina, na Gorici će stambeni objekt s 15 stanova, kako doznajemo, graditi i tvrtka Prodex Vinka Pejića.

Velika gradnja od oko stotinjak stanova dogodit će se i na predjelu Solituda. Tamo je upravo u tijeku gradnja stambenog objekta s 15 stanova investitora tvrtke Civitus vetus u vlasništvu

O maketi DOCa govorio je Andro Vlahušić

Još dvije zgrade planirane su na Gorici

Planiranom rekonstrukcijom DOC-a nastat će novi poslovno-stambeni kompleks, ali prvi uvjet su izmjene GUP-a

zgradu duplo veću od Hotela Park’.

Pravni zastupnik investitora Ante Kačić potvrdio nam je kako je riječ o rekonstrukciji DOC-a, za što je izrađeno svojevrsno idejno rješenje, koje podrazumijeva gradnju poslovno-stambenog kompleksa, za što postoje zainteresirani investitori. No osnovni preduvjet za njegovu eventualnu realizaciju u nekoj dalekoj budućnosti su izmjene i dopune GUP-a.

Na kraju ne možemo ne zapitati je li najavljena gradnja ukupno 5 tisuća novih stanova uz već postojeću brojku od njih 25 tisuća (podaci koje je iznio gradonačelnik) na 40 tisuća stanovnika prevelika za jedan Dubrovnik, koji je ionako prostorno skučen, a prometnom infrastrukturom ograničen. Za nadati se je kako će toliku izgradnju pratiti i poboljšanje postojeće infrastrukture, prije svega prometne jer smo već sad zagušeni prometom, a novih rješenja nema ni na vidiku.

Aktualno 9

• 5. LISTOPADA 2016.

VODOVOD DEMANTIRA SAM SEBE

Pročistač je beskoristan bez zacjevljenja Srđa Zacjevljivanje, točnije osiguranje sanitarne ispravnosti vode kroz hidrotehnički tunel, predviđeno je kako bi se osigurala sanitarna ispravnost vode u kanalu

Postojeći hidrotehnički tunel napravljen prije više od pola stoljeća, a danas ‘ne zadovoljava suvremene standarde ni uvjete’ Pročistač pitke vode na Ombli Dubrovčani čekaju godinama kao ozebli sunce iz nekoliko jednostavnih razloga – obećana im je čista voda koju svakako plaćaju, prestanak tura do cisterni, odbacivanje bidona itd. itd.

Gradonačelnik Vlahušić čak je najavio i postavljanje mjerača vremena na web stranice Vodovoda koji bi odbrojavao sate do završetka tog projekta za kojeg tvrdi kako će biti gotov prije sljedećih lokalnih izbora u svibnju. Oporba, pak ima drugačiji stav i poručuju kako svi skupa možemo biti sretni ako se pročistač napravi u roku od dvije godine. No, predizborne floskule na jednu stranu, a stvarnost na drugu, a prilikom rasprave o izvješću o radu Vodovoda na površinu je isplivala i jedna zanimljiva činjenica. Naime, pročistač, bez projekta zacjevljenja Srđa je ‘gotovo potpuno beskoristan’.

Voda iz Omble do Dubrovnika trenutno stiže kroz sustav koji nije na svim stranama zatvoren, a postojeće betonske kape na pojedinim mjestima su uslijed vremenskih prilika i popucale.

To zahtijeva ugradnju hidrotehničkog tunela koji bi pročišćenu vodu fizički ogradio od eventualnog izlaganja mulju i ostalim onečišćenjima prije nego stigne do krajnjih korisnika, građana.

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković pitao je stoga u ponedjeljak direktora Vodovoda Valentina Dujmovića hoće li izgradnjom pročistača biti riješeno pitanje opskrbe Dubrovnika čistom vodom. Dujmović mu je odgovorio kako pročistač nije vezan za opskrbu vodom u Gradu, ali kako će Grad imati pitku vodu izgradnjom pročistača, na što je Franković uzvratio kako ‘ništa nije riješeno s pročistačem dok se ne napravi zacjevljenje Srđa’.

— Mi ćemo pročistiti vodu i onda je pustiti kroz Srđ gdje je ponovno pod utjecajem vremenskih uvjeta. Ništa se neće riješiti pročistačem – rekao je Franković.

Vodovod u srpnju: Nužno zacjevljenje

Da je u ovom slučaju najvjerojatnije u pravu ipak Franković, pokazuje i službeni odgovor koji je DuList dobio na ovu temu još u srpnju ove godine.

— Zacjevljivanje, točnije osiguranje sanitarne ispravnosti vode kroz hidrotehnički tunel, predviđeno je kako bi se osigurala sanitarna ispravnost vode u kanalu i vodnim komorama koji nisu vodonepropusni te kako bi se postojeći tunel na pojedinim mjestima dodatno mehanički osigurao – navodi se u

Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na dodatnih 12 milijuna kuna

odgovoru.

— Sukladno Pravilniku o sanitarnoj ispravnosti instalacija za pitku vodu sve instalacije moraju biti nepropusne i zaštićene od onečišćenja i drugih utjecaja izvana. Projektom je predviđeno zacjevljenje postojećeg gravitacijskog kanala kroz tunel Srđ te mehanička zaštita u vidu novih betonskih poklopnica. U sklopu projekta također je predviđena sanacija vodnih komora, odnosno vodonepropusnosti njihovih stijenka te rekonstrukcija zasunske i upravljačke komore. Zbog svih navedenih razloga ovaj zahvat je nužan u sklopu održavanja i poboljšavanja sustava, neovisno o izgradnji golf igrališta, a sve sukladno odredbama gore navedenog pravilnika, u kojem je među ostalim navedeno da svi materijali koji dolaze u doticaj s vodom za piće moraju imati odgovarajuće ateste o neškodljivosti – naveli su tada iz Vodovoda te istaknuli kako je postojeći hidrotehnički tunel napravljen prije više od pola stoljeća, a danas ‘ne zadovoljava suvremene standarde ni uvjete’.

-Vodovod mora provesti sve standarde zaštite svojih magistralnih vodova, a pored navedenih razloga realizacijom ovog projekta sprječavaju se i potencijalna urušavanja stijenki tunela, koja su primijećena u posljednjih nekoliko godina, kao i mogući gubitci u sustavu – napomenuli su oni te ustvrdili i kako je projekt dosta značajan jer se radi o glavnom dobavnom pravcu pitke vode za cijeli Dubrovnik.

— Kao takav ima prioritet u našim planovima, a osobito nakon završetka izgradnje pročistača, obzirom da će kroz njega proticati sanitarno ispravna voda – napisali su tad iz Vodovoda.

Inače, vrijednost ovog projekta procjenjuje se na dodatnih 12 milijuna kuna, a vrijedi napomenuti kako je na sjednici GV-a otkriveno i kako će održavanje pročistača godišnje koštati 1,7 milijuna kuna, što je osjetno više od cifre od milijun kuna koja se dosada spominjala.

Zbog svega toga nije pitanje hoće li voda u Dubrovniku poskupjeti, već kada i točno koliko? • NM

10 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

MILIJUNSKO POVUCI POTEGNI

Excelsi rok od 10 godina neprihvatljiv, nema koncesije za žičaru je ta tvrtka podnijela zahtjev za dobivanje koncesije nakon dogovora kojim je definirani rok bio 50 godina’. Iz toga je lako zaključiti kako će plaćanje koncesije i dalje ostati nedostižno.

Novac i moć Davora Lukšića nije zanemariv čimbenik ni na nacionalnoj političkoj sceni, tako da je u najmanju ruku realno za očekivati kako će se ova saga i dalje otegnuti

Vremenski rok

Nakon šest sati u prošli četvrtak, potom isto toliko rasprave ponovno u petak pa ponedjeljak, sjednica bi svoj kraj trebala doživjeti u srijedu poslijepodne kada ćemo svjedočiti novoj rundi besmislenih, predizbornih prepucavanja Ni najprekaljeniji novinari, ali ni bivši gradski vijećnici ne pamte sjednicu Gradskog vijeća koja se protegnula na gotovo tjedan dana, odnosno čak četiri zasjedanja. Nakon šest sati u prošli četvrtak, potom isto toliko rasprave ponovno u petak pa ponedjeljak, sjednica bi svoj kraj trebala doživjeti u srijedu poslijepodne kada ćemo svjedočiti novoj rundi besmislenih, predizbornih prepucavanja. Tijekom prva tri dana raspravljalo se o dosta toga, a najviše pažnje zaokupila su

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

izvješća o radu brojnih komunalnih društava i kulturnih ustanova. Najviše je zapelo upravo u ponedjeljak na Libertasu, ali posebice na Vodovodu, no jedna je točka prošla sasvim ispod radara. Žičara, odnosno koncesija za žičaru, a prema posljednjem raspletu, Grad će i ovaj put ostati bez ‘pet do šest milijuna kuna godišnje’. Naime, na upit DuLista iz Excelsa nekretnina (tvrtki u vlasništvu Grupacije Lukšić) su odgovorili kako su za ‘novi prijedlog ugovora saznali iz medija, te kako

Podsjetimo, prvi i osnovni prijepor oko plaćanja koncesije za žičaru bio je uvijek iznos po svakoj prodanoj karti.

Nakon što su se godinama lomila koplja oko iznosa od 20 do 30 posto, ovisno na koju se nogu to jutro ustao dubrovački gradonačelnik, konačni dogovor postignut je u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza uz posredovanje tadašnjeg ministra Siniše Hajdaša Dončića. Od tada se razgovara isključivo o 15 posto na svaku prodanu kartu, a kao vremenski rok zadano je razdoblje od 50 godina koncesije.

No prvi ispit takvog prijedloga na Gradskom vijeću nije prošao u listopadu 2015. godine pa je stavka ‘na 50 godina’ izmijenjena u ‘do 50 godina’.

Zbog nekoliko nedostataka, ali prvenstveno zbog ovakve vremenske nedorečenosti Ministarstvo financija uskratilo je svoju suglasnost na takav prijedlog ugovora, a nakon višemjesečnog zatišja, a onda prosvjeda Andra Vlahušića i Mata Frankovića na donjoj postaji žičare, prijedlog ugovora na ovoj ‘beskonačnoj’ sjednici ponovno je pošao pred vijećnike.

No stavka 50 godina nije ni ovaj put preživjela, a broj godina skresan je čak pet puta, odnosno umjesto koncesije na 50 godina, prijedlog ugovora za koji tek imaju stići potrebne suglasnosti, pred Excelsu dolazi s rokom od deset godina po prijedlogu liste Srđ je Grad.

Njima je naime, (s potpunim pravom) zasmetalo što se prije stavljanja ovakvog prijedloga na dnevni red sjednice nije sastalo nadležno Povjerenstvo već je gradonačelnik Vlahušić samoinicijativno zaključio kako će, u najvažnijim stavkama identični, već odbijeni prijedlog ugovora, ponovno dati pred

Aktualno 11

• 5. LISTOPADA 2016.

vijećnike. APP, rekli bi u narodu.

Žičariti ili ne žičariti

Pred Excelsom je sada neugodan izbor.

Naime, Maro Kristić, kao i Mato Franković, oba bliska nacionalnom vodstvu Mosta i HDZ-a i potencijalni saborski zastupnici najavili su izmjene Zakona o koncesiji i Zakona o žičarama koje bi Excelsi zatvorile manevarski prostor iskorištavanja rupa i zareza u zakonu.

— Naš prijedlog je da trajanje koncesije bude točno deset godina. Već godinama tvrtka Excelsa nekretnine ne plaća koncesiju, ali Grad ne želi svađu, želimo biti partneri. Ovo je pružena ruka i Gradskog vijeća. Očekujemo da plate koncesiju od roka od kojeg su rekli i plate koncesiju još od ljeta 2015. godine. Mi ćemo svoju obvezu izvršiti, a ako se budu inatili budući saziv Hrvatskog sabora će doraditi Zakon o koncesiji kako ne bi mogli iskorištavati zareze – rekao je na sjednici predsjednik GV-a Mato Franković, a svesvrdnu potporu mu je dao gradonačelnik Vlahušić.

— Ja podržavam stav Mata Frankovića. Nije bilo spora hoćemo li ovo podržati nego na koji način. Ovo je prekretnica u radu Gradskog vijeća da jednoglasno zauzmemo stav o granici ispod koje nećemo ići za svoje

vlasništvo. Nas 25 i gradonačelnik stojimo iza nečega. Bolje je biti bez dijela zarade, ako će nas se praviti budalama.

Zaslužit ćemo poštovanje svih naših sugrađana ako ovu odluku provedemo u djelo. Koncesija se zasad provlačila – rekao je Vlahušić.

Excelsa: Grad očito odustaje

Na naše upite o tome je li im novi rok od 10 godina prihvatljiv, ali i koji su im sljedeći koraci, kada se očekuje formalizacija ugovora te hoće li platiti koncesiju i za razdoblje iz 2015. godine, predsjednik Uprave Excelsa nekretnina Anto Rusković odgovorio je dosta uopćeno. Ipak, iz njegovog odgovora jasno se može iščitati, kako rok od deset godina za njegovo društvo nije opcija.

— Iz medija smo saznali da je Gradsko vijeće na sjednici prošlog petka donijelo odluku da koncesija traje 10 godina. Ne znamo zbog čega je određen taj rok umjesto roka od 50 godina koji je usuglašen prošle godine i temeljem kojeg dogovora su Excelsa nekretnine u kolovozu 2015. godine i podnijele zahtjev za dobivanje koncesije. Ova najnovija odluka ukazuje da je Grad odustao od prošle godine postignutog dogovora o koncesijskim uvjetima.

Također, ovom odlukom Grad očito

Prvi i osnovni prijepor oko plaćanja koncesije za žičaru bio je uvijek iznos po svakoj prodanoj karti

Prvenstveno zbog ovakve vremenske nedorečenosti Ministarstvo financija uskratilo je svoju suglasnost

odustaje od prijedloga ugovora o koncesiji kojeg nam je dostavio, a u kojem ugovoru je trajanje koncesije određeno na točno 50 godina. Žao nam je zbog toga jer smo očekivali da će proces usuglašavanja ugovora uskoro biti dovršen te da će tako pitanje koncesije, koje je već predugo otvoreno, a koje opterećuje naše međusobne odnose, konačno biti iza nas – stoji u odgovoru Ruskovića pred kojim će uskoro, u slučaju najavljenih izmjena zakona, biti izbor prihvatiti ovakve uvjete milom ili silom.

Grad na svom raspolaganju ima još nekoliko opcija kako riješiti ovo pitanje posredno. Kako je istaknuo na sjednici DDS-ov Lukša Matušić, Jadranski luksuzni hoteli idu u obnovu Excelsiora za što im trebaju i određeni akti od Grada, a navodno je spreman za protokoliranje i projekt obnove gornje postaje žičare. I za taj projekt neophodna je birokracija Grada.

No, novac i moć Davora Lukšića nije zanemariv čimbenik ni na nacionalnoj političkoj sceni, tako da je u najmanju ruku realno za očekivati kako će se ova saga i dalje otegnuti. U svakom slučaju, najvjerojatnije je koncesija za 2015., ali i 2016. godinu propala, a s njome i planiranih 12-ak milijuna kuna za gradski proračun.

12 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. • PRVO POLUGODIŠTE PRIHODI OD TURIZMA VEĆI ZA 6,7 POSTO Prema podacima HNB, u prvom polugodištu 2016. godine prihodi od turizma su iznosili 2 milijarde i 443 milijuna eura, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast od 6,7 posto, odnosno 153 milijuna eura.

Kratke IZ HRVATSKE

NAZIRE SE KRAJ KOMUNALNOJ LUČICI NA BATALI

Stižu novi pontoni, bez pomoći Grada!

Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

Izgradnja marine na Lapadskoj obali, investitora tvrtke Laguna Trade Franja Pašalića, svakako nije prošla bez svojih ‘štucavica’. Tako je gorući problem bilo pitanje što će biti s vezovima i barkama ljudi koji su ih na tom prostoru imali do sada. Rješenje je pronađeno u požurenoj izgradnji komunalne lučice na Batali koja bi preko plutajućih pontona smjestila sve barke građana koji imaju ugovor o vezu sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik.

Prvi ponton postavljen je u lipnju ove godine i omogućio je vezivanje 80-ak barki, no to je samo bila reakcija na prosvjede građana koji su izgubili svoj vez izgradnjom marine. Pontoni i komunalna lučica se najavljuju već godinama, a po najnovijim informacijama oni će ići – uskoro! No, bez obećanih sredstava Grada Dubrovnika.

Kratka kronologija

U procesu smo dobivanja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a nakon toga ćemo raspisati javni natječaj. Nakon toga, kroz 45–50 dana, trebali bi potpisati ugovor s izvođačem radova i krenuti u postavljanje pontona

Podsjetimo, o komunalnoj lučici Batala govori se već dugi niz godina, a problem je eskalirao kad je Franjo Pašalić zaista počeo graditi svoju marinu. To je, naime, značilo hitnu selidbu barki s vezova, koja nije uvijek prolazila glatko, zbog čega smo svjedočili i intervencijama Policije.

U ožujku ove godine Gradsko vijeće je usvojilo prijedlog zaključka o pokretanju postupka osiguranja sredstava za nabavku i izgradnju pontona za komunalnu lučicu na Batali.

— Grad Dubrovnik spreman je proračunskim sredstvima osigurati otplatu kredita HBOR-a u ukupnom iznosu od deset milijuna kuna na razdoblje

od 10 godina, odnosno milijun kuna godišnje – stoji u obrazloženju odluke, a sredstva za nabavku i ugradnju pontona trebala su se osigurati rebalansom proračuna.

Prilikom otvaranja prvog postavljenog pontona u lipnju, župan Nikola Dobroslavić je najavio kako nije siguran u investiciju grada, ali kako bi, ukoliko se ostvari, bila idealno rješenje. Također je napomenuo da ne vjeruje da grad može prihvatiti obvezu na toliko dugo godina.

Grad ne može isplaćivati projekt kroz 10 godina

Kako sada stvari stoje, izgleda da od najavljenih 10 milijuna kuna neće biti ništa, no to ne znači da je projekt lučice propao. Što se Grada Dubrovnika tiče, zakonskim obvezama gradonačelnik se ne može obvezati na isplatu 10 milijuna kuna kroz 10 godina, jer nema pravo teretiti Grad na tako dugo razdoblje, odnosno izvan svoga mandata. Stoga je Županijska lučka uprava Dubrovnik odlučila podići kredit te početi izgradnju bez pomoći Grada i Županije. O tome smo razgovarali s ravnateljem Županijske lučke uprave Dubrovnik.

— U procesu smo dobivanja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, nakon toga ćemo raspisati javni natječaj. Nakon toga, kroz nekakvih 45 do 50 dana, trebali bi potpisati ugovor s izvođačem radova i krenuti u postavljanje pontona. Za sada ne možemo sigurno tvrditi koliko će trajati radovi, ali naša procjena je 90 dana od potpisivanja ugovora. Svi ljudi koji imaju ugovor o vezu sa Županijskom lučkom upravom bit će smješteni u budućoj komunalnoj lučici. Mi smo od Grada

• 5. LISTOPADA 2016.

CIGARETE RONHILL NAKON 37 GODINA ODLAZE U POVIJEST Od idućeg mjeseca Ronhill mijenja ime u Dunhill. Nakon osam godina neprestanog pada, Ronhill je izgubio više od polovine svog početnog tržišnog udjela, iz čega je jasno da potrošači traže promjene.

Prvi ponton postavljen je u lipnju i omogućio vezivanje 80-ak baraka

tražili sufinanciranje projekta komunalne lučice, a sada podižemo kredit od 10 milijuna kuna jer nam ta sredstva nisu osigurana. Gradonačelnik je to više puta spominjao, a mi na kraju nismo dobili ništa. Iz tog razloga krećemo sami u nabavu pontona – poručio je ravnatelj Željko Dadić.

Vezovi u najam ‘ispod stola’

Još jedan od značajnih problema koji je ‘niknuo’ neizgradnjom komunalne lučice, odnosno manjkom vezova, je trgovanje vezovima na crno. DuList je već pisao o ‘hrabrim’ vlasnicima vezova koji su svoj ilegalni najam oglašavali na društvenim mrežama. Cijena veza koja se spominjala je 1200 kuna, što je iznos gotovo na razini cijene koju drži ACI-jeva marina u Komolcu. Baš ovakvi problemi dovode i u pitanje koliko će novi pontoni biti regulirani da budu samo za građane.

‘Uskoro!’

Za sada ne možemo sigurno tvrditi koliko će trajati radovi, ali naša procjena je 90 dana od potpisivanja ugovora

‘Uskoro’ je najkorištenija riječ kada se spominje izgradnja komunalne lučice. Ona je primarno projekt koji je namijenjen građanima, a ne većinski komercijalnim svrhama. Možda je baš to razlog zašto se projekt proteže godinama, a pomak nije dugo bio na vidiku? Možemo zaključiti da je sad napokon projekt krenuo naprijed te da će se, u idealnim uvjetima, građani njom moći koristiti prije početka sljedeće sezone. Naravno ostaje za vidjeti hoće li uistinu biti tako, jer nerijetko jednostavni projekti, poput izgradnje benzinske pumpe, znaju krenuti na duge staze. Nadu ulijeva činjenica da će izvođača radova na javnom natječaju izabrati ŽLUD, te da Grad u tome neće imati svoje prste, pa možda lučica napokon ugleda svijetlo dana.

Aktualno 13

14 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. • BICIKLIJADA Udruga ‘Sigurnost u prometu’ uspješno je organizirala biciklijadu u kojoj je sudjelovalo preko stotinu djece, a upravo velik odaziv pokazao je uspjeh inicijative.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

STIŽE LI NAM PRILJEV LJUDI ZBOG ZATVARANJA MAĐARSKE GRANICE

Što ako se ovu zimu dogodi ‘izbjeglički kaos’?

Razmišljam o iznajmljivanju garaže kod jednog čovjeka, na svoju ruku, koju ću sam financirati

Doći će volonteri, ljudi iz Zagreba, to je sigurno, no oni ne znaju niti ljude, niti teren. Zato želim pripremiti nekako sve, da već postoji nešto organizirano

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

‘Dobar dan, znam da ova grupa nije predviđena za ovo, pa se nemojte ljutiti... Građanska organizacija kreće s pripremama za ovu zimu i nove valove izbjeglica. Kako postoji bojazan da bi mogli ‘skrenuti’ preko dubrovačkog

Aktualno 15

• 5. LISTOPADA 2016.

GRADSKO VIJEĆE Maratonsko Gradsko vijeće, s mnoštvom nepotrebnih rasprava i ‘suludo’ dugo, protegnulo se na četvrti dan – srijedu. Preostalo je 20 od mogućih 60 točaka.

PRILJEV IZBJEGLICA S dolakom nove zime aktualiziralo se pitanje iz studenog 2015. o mogućemo dolasku izbjeglica preko tzv. ‘Južnog koridora’, a volonteri se već organiziraju.

ANA KNEGO POKRENULA AKCIJU

JUŽNI KORIDOR

Uključite se u kupnju mamografa!

Preko naših glava

U studenom prošle godine, sve glasnije su se spominjali novi koridori prolaska izbjeglica preko Balkana, bliži moru. Tada su se nacionalni mediji raspisali o dva nova koridora kroz BiH, temeljem plana hitnih mjera za osiguranje dodatnih kapaciteta i upravljanja priljevom masovnog broja migranata i izbjeglica, a koji je donijelo Vijeće ministara. Oni su Sjeverni koridor (od Bijeljine do Bosanske Posavine, preko teritorija Republike Srpske i Unsko-sanske županije) te Južni koridor (koji bi se trebao razvijati od Trebinja prema Mostaru, kroz Zapadnohercegovačku i Hercegbosansku županiju te južni dio Unsko-sanske županije). Tad se nije znalo tko ih je točno odredio.

područja, krenuli smo s nekim pripremama. Uglavnom, trebamo prostor za skladištenje i razvrstavanje hrane i odjeće, (garaža, skladište i slično) pa ako netko zna nekoga s nekim prostorom koji se ne koristi i ustupili bi nam, barem po nekoj povoljnoj tarifi jer opet, nemamo veliki budžet, molim vas, javite!’ – ovo je poruka ‘osvanula’ u Facebook grupi Pomoć za Dubrovčane krajem rujna.

Postoji li zaista mogućnost dolaska izbjeglica i otkud zapravo ideja skladištenja hrane i ostalih potrepština?

Odlučili smo provjeriti kod autora objave, mladog volontera Filipa Kljaića, koji nam se, itekako upućen u relacije s izbjeglicama i rutama, rado odazvao i pojasnio nam o čemu se točno radi.

Prije otprilike godinu dana, izbjeglička kriza dosegnula je novu razinu propuštanjem zadnjih izbjeglica u Mađarsku, kada ona zatvara granice sa Srbijom. Upravo to bio je okidač za ovu objavu na Facebooku, kaže nam Filip, inicijator ‘dubrovačke varijante’ pomoći izbjeglicama.

— Iskreno, nije mi se puno ljudi javilo za najam skladišta. Razmišljam o iznajmljivanju garaže kod jednog čovjeka, na svoju ruku, koju ću sam financirati. Počeo sam skupljati među svim i poznatim i nepoznatim ljudima, te je u mojoj šupi sve potrebno zauzelo već previše mjesta, a treba nam skladište, mjesto za razvrstavanje stvari – kaže Zagrepčanin koji u Dubrovniku živi već dvije godine, a prošlu zimu proveo je u Zagrebu, na granici, na Velesajmu...

Svugdje gdje je pomoć izbjeglicama bila dobrodošla. Zašto je toliko siguran u to da mu treba skladište u Dubrovniku, pitamo?

— Gledajte, vidio sam i osjetio kako je biti tamo i to raditi. Okidač koji me je potaknuo na post na Facebooku, u grupi ‘Pomoć za Dubrovčane’, jest upravo to zatvaranje granica Srbija – Mađarska i dodatni kaos – kaže. Inače, on skuplja pomoć u kontinuitetu, no nas je zanimalo ima li konkretan ‘dokaz’, čvrstu informaciju...

‘Siguran sam da će skrenuti’

Okidač koji me je potaknuo na post na Facebooku, u grupi ‘Pomoć za Dubrovčane’, jest upravo to zatvaranje granica Srbija – Mađarska i dodatni kaos

— Prošlu zimu postojala je mogućnost priljeva u Dubrovnik i o tome se pričalo.

Sada, u situaciji gdje Mađarska zatvara granice sa Srbijom i nastaje kaos, ta mogućnost postaje stvarna. Skoro pa sigurno je kako će dobar dio njih skrenuti prema Dubrovniku – ističe. U Dubrovniku nije sam, ali ih je svega nekoliko – to je drugi razlog zašto se ova inicijativa pokušava ‘pojačati’.

— Organiziralo se nas par na svoju ruku. Podrška su nam udruga ‘Are You Syrious?’, no zapravo, sami smo.

Oni su nam pomogli, a osobno sam preko njih išao na granice i pomagao.

Obratio sam im se za Dubrovnik što se tiče ideja, kako bih nekako pripremio teren i moguće situacije za volontere kad i ako ova priča krene. Naime, ako volonteri krenu dolaziti ovdje neće se znati snaći – ističe, dodavši da u ovim situacijama se volonteri organiziraju po principu ad hoc, jer imaju grupe na društvenim mrežama gdje se unose svi projekti, pa tko ima vremena, uskače.

Vraćamo se na Dubrovnik...

— Uvjeren sam u to da će se dogoditi, zato sam i pokrenuo ovu inicijativu. Uvjeren sam da će već ovu zimu biti kaos na granici. Znam da se planirala Prevlaka, ali znam koliko znam iz medija. Pokušavamo uraditi što možemo. Što ako se dogodi kaos ovu zimu? Doći će ljudi iz Zagreba, to je sigurno, no oni ne znaju niti ljude, niti teren. Zato želim pripremiti nekako sve, da već postoji nešto organizirano – ističe Filip za kraj. Ukoliko mu želite pomoći, ili želite volontirati, možete mu se javiti na e-mail janarani@yahoo. com.

Naša sugrađanka Ana Knego, dugogodišnja tajnica Turističke i ugostiteljske škole, pokrenula je hvalevrijednu humanitarnu akciju za kupnju novog mamografskog uređaja za OB Dubrovnik.

— Svake godine u našoj Županiji je od 80 do 90 novooboljelih žena, samo u mojoj ulici u posljednjih 12 godina od raka dojke oboljelo je 13 žena, od kojih su dvije, nažalost, preminule. Uzevši u obzir postotak žena, sve češće i muškaraca, među kojima je i moj dundo, te činjenicu da sam i sama odlazeći na zakazane preventivne preglede nekoliko puta čula rečenicu: ‘Mamograf je u kvaru’, dubrovačkoj bolnici doista treba novi mamograf (...)! Iako sam umirovljenica, iako ne vladam modernom tehnologijom i nisam aktivna na mreži, ostvarila sam već niz kontakata s nekoliko renomiranih dubrovačkih tvrtki koje su voljne donirati financijska sredstva. Znam kako naš Dubrovnik ima veliko srce, pokazali smo to bezbroj puta raznim dobrotvornim akcijama. Učinimo sad isto za naše žene, kćeri, majke, none, za nas!

Pozivam sve koji žele, mogu i znaju kako da mi se pridruže. Cijena novog 3D mamografa je 2 milijuna kuna, čini se nedostižno, no istinski vjerujem kako ćemo svi zajedno uspjeti. U listopadu se posebno obilježava Dan ružičaste vrpce čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke i njegovog što uspješnijeg liječenja. Započnimo i mi u listopadu našu akciju – zapisala je među ostalim u svom pismu i obraćanju javnosti.

Uplate se vrše na žiro račun Lige protiv raka Dubrovnik: IBAN: HR9524070001500318004

16 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 17

18 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. • NEMA LINIJE ZA RIM Croatia Airlines ukida dugogodišnju zimsku liniju između Dubrovnika i Rima. Prema pisanju AvioRadara, hrvatski nacionalni zrakoplovni prijevoznik neće letjeti između Dubrovnika i Rima, zračne luke

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Fiumicino – Leonardo da Vinci tijekom predstojećeg zimskog reda letenja od 30. listopada 2016. do 25. ožujka 2017. godine. Croatia Airlines je na ovoj dugogodišnjoj zimskoj liniji letjela dva puta tejdno.

IZ GENERAL SANTOSA NA JUG HRVATSKE

Cres Lale: Razlike između Župe i Filipina?

Jezik, hrana... I to je to!

Svaki put kad sretnem neku strankinju ili stranca koji se preselio, uvijek savjetujem: ‘Naučite jezik!’ Jezik je sve, onda je naravno puno lakše raditi administraciju, birokraciju... Naravno, u Dubrovniku ako pričate engleski ili koji drugi jezik, uvijek možete naći svoje mjesto pod suncem Piše/Foto Mia Njavro

2011.

Cres je službeno postala Župka

Sve više i više stranaca dolazi u naš grad – ne samo turistički. Neki od njih pronašli su svoj dom ovdje i zaljubili se u grad, ali su za ljubavlju došli – i ostali. Jedna od njih je i ‘naša Filipinka’, kako su već prozvali Cres Lale, koja je u Župu dubrovačku prvi put došla 2010. godine, iz dalekog General Santosa na jugu Filipina, a od 2011. službeno je – Župka! S mužem Mihom ima dvije prekrasne djevojčice, Kristinu i Vinku, a o svom životu u Župi, na FIlipinima, o ljubavi prema našem kraju, rado je popričala za DuList.

— Kad sam došla prvi put, u ljeto 2010. godine. provela sam ovdje tri mjeseca, zbog vize koja mi nije omogućavala dulji ostanak. No, vratila sam se u 2011. kad smo se Miho i ja vjenčali, tako da se može reći kako zapravo živim tu pet i pol godina! – kaže nam vesela Cres. No, ona i Miho znaju se i dulje, od 2008. godine, pa će tako kazati kako ljubav traje i duže od vize, a kako se udala, postala je službeno prva Filipinka koja je to učinila u Dubrovniku.

— Trenutno sam u statusu privremene vize, a sad već mogu aplicirati za trajni boravak, jer je prošlo pet godina i to me jako raduje! – kaže. U tih pet godina, puno se toga dogodilo,

promijenilo, no navikla se. Ne skriva ljubav prema našem kraju...

Sad nas je već šest tu

— Divno mi je ovdje! U ovom razdoblju, doma sam pošla dva puta, ali moja obitelj, nažalost, nije bila u Župi. Malo je komplicirano s vizama, no nadam se da će biti bolje, zahvaljujući Europskoj uniji, zakoni se mijenjaju pa će i ove stvari biti puno lakše nego prije – dodaje.

Nakon početnih ‘muka’, te godinu dana otkad je tu, upoznala je kaže, još jednu sudnarodnjakinju, koja živi u gradu, koja se za razliku od Cres nije udala u gradu.

— Iskreno, kad sam stigla, svi su mi govorili ‘možda bi mogla...’, a nitko zapravo nije znao što treba raditi, jer sam prva koja je odlučila udati se ovdje, a ne na Filipinima. Imala sam malo komplikacija s papirima, ali sve je prošlo odlično. Primjerice, druga cura se udala na Filipinima upravo zbog ‘papirologije’, a ja sam prva koja je napravila obrnuto – dodaje kroz osmijeh. Otkad je tu, kaže, upoznaje sve više i više ljudi iz svog kraja.

— Sve više i više ljudi dolazi živjeti u Dubrovnik i okolicu. Ne samo s Filipina. U ovih pet godina, zamislite,

upoznala sam pet Filipinki, tako da nas je sad ukupno – čak šest! A mislim da će ih biti i više, jer je ovo zaista divna zemlja za život – ističe. No, Filipini joj ipak nedostaju...

— Ja sam vam iz južnog kraja, iz grada General Santos. To je jako malen grad, i jako, jako me podsjeća na Dubrovnik. Zato mi je ovdje lijepo – opet će kroz smijeh. Inače, od nje, drugih ljudi koji su posjetili FIlipine, pomoraca, putnika... Često se može čuti kako smo zaista slični. Odlučili smo to provjeriti iz prve ruke.

— Da, iznenadili biste se koliko smo slični! Tradicija, ma zapravo gotovo sve. Jedine razlike su definitivno hrana, klima i jezik. Način života i osobine ljudi – e tu smo isti! Od religije do snažnih obiteljskih veza, i ovdje i tamo ljudi su jako prijateljski raspoloženi i otvoreni jedni prema drugima – ističe, dodavši kako su je upravo ta otvorenost i prihvaćanje oduševili.

Na klimu se lako navikneš, ljeta su prekrasna, a zime nisu tako hladne kao kod nas. Jedino bura!

Aktualno 19

• 5. LISTOPADA 2016.

USPJEŠNI MLADI LJUDI Četvero poslijediplomanata, Ivica Hajdić, Josipa Pasković, Jelena Urošević i Sanja Pikunić stekli su protekli tjedan diplomu specijalističkog studija Upravljanje marketingom u turizmu. Svojim primjerom

Život na Filipinima je dobar, i moja obitelj je tamo, no ovdje je sve nekako mirnije Za klimu je lako, jezik je problem

— Od prvog trena otkad sam stigla tu, ljudi su prema meni zaista bili divni. Gledajte, budući da izgledam drugačije, ljudi su se pitali: ‘Tko je ta FIlipinka?’ (smijeh). Znate, kad se u Dubrovnik presele Rusi, Amerikanci, Britanci... Oni se uklope, stope i zapravo i ne vidiš razliku osim kod jezika. Ali Filipinci ne! – dodaje, neprestano kroz veliki osmijeh, kojeg tijekom cijelog razgovora nije prestala skrivati. A što joj je bilo najteže za ‘svladati’?

— Klima i ostale sitnice se lako ‘prebrode’, no jezik – baš i ne. Hrvatski mi je definitivno bio najteža stvar za svladati i pomalo ga učim. Na klimu se lako navikneš, ljeta su prekrasna, a zime nisu tako hladne kao kod nas.

Jedino bura! Brr – kaže. Vraćamo se na jezik...

— Budući da je moje zanimanje babica, primalja, i za to sam išla na fakultet, pokušavam naći ovdje ‘praksu’. Naime, trebam položiti stručni ispit, a kako sam stigla tu, nisam stigla zapravo na praktičan način primjenjivati svoju profesiju.

Planirala sam to odraditi u Dubrovniku, no eto, jezik... Jednog dana!

Imam vremena, ali – svaki put kad sretnem neku strankinju ili stranca koji se preselio, uvijek savjetujem: ‘Naučite jezik!’ Jezik je sve, onda je naravno puno lakše raditi administraciju, birokraciju... Naravno, u Dubrovniku ako pričate engleski ili koji drugi jezik, uvijek možete naći svoje mjesto pod suncem, jer je ovo turistički kraj, ali za nešto drugo, mora se znati hrvatski – dodaje.

— Nisam išla u neku stručnu školu za učenje, no imamo jednu zanimljvu malu grupu, ‘Divas’, koju vodi predraga gospođa Michelle Kojaković.

Zapravo se sastajemo i pričamo na hrvatskom kroz neformalna druženja.

Na kraju se ona svedu na ženski ‘chitchat’, ali je zaista jako lijepo! No, najbolje bi bilo učiti u razgovoru ‘jedan na jedan’ – dodaje. Njezina trogodišnja kćer Kristina ipak zna hrvatski, engleski i kaže, mrvicu filipinskog.

— Zna dio filipinskog, razumije ga, ali ga ne govori, jer zapravo ja nemam s kime razgovarati

svakodnevno. Tina zna fraze, izraze...

Moram biti stroga po tom pitanju (smijeh)! No, zna hrvatski i engleski, hrvatski priča s tatom, engleski svi zajedno, tako da je to izvrsno – dodaje, a prva riječ koju je naučila, i neprestano koristila, dodaje kroz smijeh, je: ‘Hvala!’.

Filipini su prekrasni, ali Župa je sigurna

Ne skriva ljubav prema svojoj obitelji, s kojom se redovito čuje.

— Mi smo vam, kako je to običaj na Filipinima, jedna jako velika obitelj. Ima nas petero braće i sestara, a ja sam treća u sredini i jedina udata i s djecom! Moji mlađi brat i sestra su još na faksu, a dvije s tarij e s e s tre rade. Tako vam je to na Filipinima.

Tamo mož ete vidjeti zaista sve, od najsiromašnijih kvartova i ljudi, pa do najbogatijih.

No, ponavljam, u srži smo jako slični, fokusirani na obitelj i tradiciju – dodaje.

Upravo zato nas je zanimalo kako je ‘familija’ reagirala kad je kazala da

pokazali su generacijama koje dolaze iza njih kako su cjeloživotno obrazovanje i nova stečena znanja i vještine najbolji odgovor na izazove što ih pred nas postavljaju sve složeniji zahtjevi 21. stoljeća. Čestitamo!

odlazi živjeti u Hrvatsku.

— Joj, tata je bio jako sretan! On je u odličnim odnosima s Mihom. No mama... Ma znate kakve su mame!

‘Gdje sad ideš, tko je taj momak..?’

Moj tata vidio je u Mihu osobu kojoj može vjerovati, no ipak ga je upozorio da treba biti jako strpljiv, jer samnom nije lako – opet će kroz osmijeh. A sada je tu izgradila obitelj...

— Pitate me sviđa li mi se život u Župi. Obožavam Župu! Prekrasno je mjesto. Gledajte, život na Filipinima je dobar, i moja obitelj je tamo, no ovdje je sve nekako mirnije.

Ovako to gledam: ovo je mjesto koje vidim za odrastanje mojih djevojčica, to je taj osjećaj. Bezbrižan i dobar život, gdje se mogu igrati okolo! Filipini su divni, no prenapučeni. Tamo možete očekivati neočekivane, loše stvari, kao i drugdje u svijetu. Ovdje, čini mi se, pak ne. Ovo je sada moj dom u kojem uživam – zaključila je ova šarmantna župska Fiipinka.

20 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

NAKNADNA PAMET

TREBA LI NAM PREDBRAČNO PRAVNO SAVJETOVANJE?

Praznoslovljenje

Političari se, na žalost, većinom služe istim, dosadnim vokabularom, izbacuju iste floskule, skrivaju se iza istih besadržajnih poruka Nije baš izraz kojeg se može naći u rječniku, ali savršeno opisuje sve češću pojavu u medijima i javnom životu: priču radi priče. Prikrivanje neučinkovitosti, bezidejnosti, izostanka vizije praznim pričama, dugačkim govorima ili bespotrebnim priopćenjima. Da nam ne bude dosadno i da se ne bismo osjetili uskraćeni za poneki praznoslov, nerijetko političari plaćaju portale i medije da ih prate i dodatno praznoslove njima u korist. Što manje argumenata ima na svojoj strani, to više političar praznoslovi kako bi se opravdao. Rijetko je pronaći nekog s dovoljno šarma koji će to napraviti na način da nam izvuče osmijeh na lice, koji će se poslužiti šalom ili doskočicom, koji će svoje opravdaje sročiti tako simpatično da nam uopće ne smeta da u tom obraćanju nema nikakvog sadržaja.

Političari se, na žalost, većinom služe istim, dosadnim vokabularom, izbacuju iste floskule, skrivaju se iza istih besadržajnih poruka. Pitaš se kako su ovi dosadnjakovići uspjeli prikupiti dovoljno glasova i zauzeti funkcije. Slična je priča i s političarima na čelu javnih poduzeća, a kojima je nerijetko jedina vrlina u životopisu stranačka iskaznica. Ne treba od njih očekivati suvisla objašnjenja o načinu poslovanja javnog poduzeća. Držat će se striktno uz financijsko izvješće koje nisu sigurni kako protumačiti, ponavljat će neku rečenicu koju su im napisali i rekli da je ‘sigurna za uporabu’ i nadati se da ih nitko neće pitati nešto neugodno.

Tužno je pratiti takve političare, dosadno je i zamorno pratiti njihove sjednice. Ne znam kako je onima koji moraju pisati panagirike o takvima jer teško je praznosloviti iz dana u dan.

Nadam se da je kompenzacija koju za takve literarne uratke dobivaju zadovoljavajuća, jer ništa drugo za takve tekstove neće dobiti, ni nagradu ni slavu.

Kad si zaljubl Treba dati cjelovitu informaciju ljudima koji ulaze u brak

Piše Zoran Pucarić

Budućim bračnim drugovima, koji tamo dođu zaljubljeni i u uvjerenju kako će ljubav riješiti sve buduće probleme, ono što čuju ‘na jedno uho uđe, na drugo izađe’ pa na neki način to ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. A na to je teško utjecati – smatra Ana Miličić Kordić Do 21. listopada traje javna rasprava o tzv. tezama za novi Obiteljski zakon, koje su u javnosti pobudile dosta interesa. Ponajprije zbog nekoliko novina o kojima još nije izrečen jasan stav, a kako se čini taj stav bi mogao ostati podijeljen. Najviše zanimanja izazvala je ideja o predbračnom pravnom savjetovanju, na kojem bi budući bračni drugovi prije pristupanja braku bili upoznati sa svojim pravima i obvezama vezanima za djecu, zajedničku imovinu...

‘Iz ljubavi, a ne računice’ Tužno je pratiti takve političare, dosadno je i zamorno pratiti njihove sjednice

Ipak, iz radne skupine koja je radila na prijedlogu ističu kako nije riječ o savjetovanju o svjetonazorskim pitanjima, već svojevrsnom olakšavanju razumijevanja pravne osnove braka, kako bi se u konačnici izbjegli dugotrajni i skupi sudski postupci. Posebno pri utvrđivanju i diobi bračne stečevine ako/kad

jednog dana dođe do rastave braka.

— Mi svi idemo u brak iz ljubavi, a ne iz računice, ali nažalost svjesni smo i velikog broja rastava brakova i problema koji nastaju poslije oko djece i imovinskog prava – rekla je prilikom predstavljanja prijedloga tehnička ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić.

Također, ostaje otvoreno pitanje hoće li ova ideja zakonski oživjeti kao ‘obveza’ i ‘moranje’, a mnogima je zasmetala informacija kako bi savjetovanje mogle provoditi udruge, obiteljski medijatori i centri, ali i vjerske zajednice. Neki stoga preferiraju letke i brošure u matičnim uredima kao najneutralniji oblik pomoći. Mi smo pak za stav pitali pročelnicu Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Anu Miličić Kordić, koja je po struci diplomirana socijalna radnica, te doc. dr. sc. Joška Mikuša sa Sveučilišta u

Aktualno 21

• 5. LISTOPADA 2016.

ljen, ljubav sve rješava Dubrovniku.

‘Na jedno uho uđe...’

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

2014. godine suspendiran je stari Obiteljski zakon

— Prije svega, zakoni su uvijek idealno zamišljeni, a problem je provedba u praksi. Provedba zakona je dokaz koliko je sustav, ali i društvo zrelo. Što se tiče predbračnog pravnog savjetovanja, ili da je riječ o pravnoj strani ili pitanju međuljudskih odnosa, smatram ga korisnim. Ali, ono što sam još kao studentica kad sam se bavila tim pitanjem zapamtila jest iskustvo osobe koja je radila takav posao. Tada je odlazak na predbračno pravno savjetovanje bilo na dobrovoljnoj osnovi, a on mi je rekao da je interes zapravo jako mali. A osim toga, budućim bračnim drugovima, koji tamo dođu zaljubljeni i u uvjerenju kako će ljubav riješiti sve buduće probleme, ono što čuju ‘na jedno uho uđe, na drugo izađe’ pa na neki način to ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. A na to je teško utjecati. Ljudi idu u doktora pa ne slušaju liječnički savjet, ali nećemo zbog toga ukinuti liječničke ordinacije – ističe Ana Miličić Kordić.

— To je problematika koja ima svoje specifičnosti. Možda bi trebalo provesti istraživanje koliko je ta, možemo je nazvati pripremom, imala učinka na bilo koji način, bilo kroz vjerske zajednice ili obiteljske centre. Odnosno, je li pomogla održavanju bračne zajednice ili nije – mišljenja je Miličić Kordić.

— Treba razlikovati pripremu za brak s emocionalne, društvene i psihološke strane te s pravne strane, s predbračnim ugovorima i ostalim. I dosad je postojala ta mogućnost, nitko vam nije branio posjetiti predbračno

Iz radne skupine ističu kako nije riječ o savjetovanju o svjetonazorskim pitanjima, već svojevrsnom olakšavanju razumijevanja pravne osnove braka savjetovanje. Po meni je brak pravno pitanje pa se, ako dođe do problema, sve i rješava na sudu. A budući da je brak, između ostalog, i pravni odnos, onda je predbračno pravno savjetovalište nužnost – zaključila je Ana Miličić Kordić.

Stručnost i dobronamjernost

— Smatram da bi bilo dobro uključiti što više stručnjaka i ljudi koji su osposobljeni pomoći ili uraditi nešto dobro. Treba dati cjelovitu informaciju ljudima koji ulaze u brak. Mi smo od braka napravili prilično veliku filozofiju, a ljudi sklapaju brakove kroz cijelu povijest. No u redu, društvo je pošlo u smjeru gdje je nemoguće bilo što napraviti svojom zdravom pameću.

Međutim, kad smo već gdje jesmo, sklon sam ideji predbračnog pravnog savjetovanja, ali mi se nažalost čini da je to ‘larpurlartizam’, kao da se to sve radi da se stvore poslovi, otvore radna mjesta. I to je u redu, ako je to način da se ljudi zaposle – smatra Joško Mikuš.

— Uz stručnost bih na prvo mjesto stavio dobronamjernost, kao i poznavanje, ne samo problematike, nego i ljudi. Jer radi se o živim ljudima. Kao prosvjetni radnik i nastavnik vidim da nakon godina rada s istim ljudima ne mogu staviti ruku u vatru i reći da ih jako dobro znam. A ovdje se radi o tome da se rade i psihološki profili, razne procjene, a to je vrlo zahtjevno.

Stoga, ako čovjek nije doista u tome jako dobar i nije se u tome specijalizirao, odnosno posvetio se tome, onda se bojim da rezultati nekad mogu biti i suprotni od onog što želimo postići

– ističe Mikuš.

— Ne smatram da je ideja savjetovališta loša, ali je pitanje u kojoj mjeri uključiti pojedine specijalnosti, poput psihologa ili socijalnih radnika. Čak bih ostavio da dio bude fakultativan. Uz to, ako je riječ o osobama koji su vjernici, i na kraju krajeva imaju namjeru sklopiti brak u Crkvi, onda bi svakako trebao biti uključen netko iz crkvenih krugova. Ne mora to nužno biti svećenik, već neki laik koji se bavi tim pitanjima. Ali svakako netko s iskustvom. Danas postoje unutar Crkve ljudi koji su te studije završili i time se bave – smatra Mikuš.

Osobni izbor pojedinca

— U svakom slučaju riječ je o osobnom izboru. Ne smijemo dirati u slobodu pojedinca i bračnih partnera.

Oni moraju imati dobru informaciju i biti poučeni te ako žele sudjelovati u nekim razgovorima to mora biti njihova dobra volja i odluka. Nikako im se ne smije zakonski uvjetovati što smiju, a što ne. Toliko zadirati u život bračnih partnera i obitelji ne bi bilo dobro.

Individualnost je jako važna i ništa se ne smije raditi na silu i protiv osobe – zaključio je Mikuš.

Inače, inicijativa za promjenu zakonu stigla je s Ustavnog suda, koji je početkom godine odaslao upit Vladi što će poduzeti u vezi zakona, s obzirom na velik broj ustavnih sudskih postupaka pokrenutih nakon što je prethodni zakon suspendiran 2014. godine. Po ocjeni radne skupine, dosadašnji zakon je bio ‘loš, konfuzan, kontradiktoran, prenorminaran i nejasan’.

22 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

MAJKA OZLIJEĐENOG OSMOGODIŠNJAKA TRAŽI REAKCIJU NADLEŽNIH

Hoće li mjerač brzine povećati sigurnost u Čajkovićima?

Ova nesreća pokazuje da su u opasnosti vozači koji voze po propisima – Marjana Leventić Šipčić

Iz Gradske uprave poručuju kako su u rebalansu proračuna koji će biti upućen na iduću sjednicu Gradskog vijeća predviđena sredstva za postavljanje preventivnog radarskog mjerača brzine koji vozače upozorava da prilagode brzinu kretanja dopuštenoj Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Cesta u Čajkovićima, u nadležnosti Grada Dubrovnika, predstavlja opasnost za brojne vozače koji se svakodnevno njome voze, ali najviše za sve stanovnike, posebno djecu kojih je danas tamo desetak. Na taj probem upozorila je majka nedavno ozlijeđenog osmogodišnjeg dječaka koja je nadležnima, dakle Gradu Dubrovniku uputila javni apel kako bi se konačno nešto poduzelo. Naime, u

Čajkovićima ne postoji pješački prijelaz pa su maleni stanovnici ovog gradskog naselja u svakodnevnoj opasnosti jer da bi se zaputili u školu ili iz škole stigli doma cestu moraju pretrčavati. I time ugrožavati i sebe i ostale sudionike u prometu.

U Gradu Dubrovniku očito ne razmišljaju kako riješiti problem pješaka u ovom gradskom naselju, bilo pješačkim prijelazom, pothodnikom ili

nathodnikom. Ono što će napraviti jest ‘postavljanje preventivnog radarskog mjerača brzine’.

Kako do škole?

No, prvo krenimo od apela majke stradalog dječaka.

— Prema Zakonu o sigurnosti u prometu, na ovakvim mjestima gdje nema pješačkog prijelaza u blizini, pješaci su dužni dobro procijeniti situaciju na kolniku i tek kad se uvjere da svojim prelaskom neće ugroziti sebe i ostale sudionike u prometu, prijeći.

Budući da se u ovom slučaju radi o djetetu i da su njegove sposobnosti procjene smanjene, za djetetov nesmotren prelazak preko kolnika odgovorni

Aktualno 23

• 5. LISTOPADA 2016.

su roditelji koji se kao odgovorne osobe trebaju i novčano teretiti zbog prekršaja kao i za materijalnu štetu nastalu prilikom nesreće.

Ugrožen je život djeteta, ali i život i sigurnost vozača. Na prvo čitanje propisa shvaćam da jedinu i punu odgovornost za ovaj događaj snosi roditelj djeteta, u ovom slučaju ja. Očito trebam do osamnaeste godine s djecom prelaziti cestu, a ne ih ostavljati bez nadzora.

(Ako tome dodamo da svaki dan već godinama činim prekršaj jer su moja djeca opasnost na cesti, pitam se mogu li očekivati i i posjet socijalne službe, budući da se radi o prekršaju koji se ponavlja.)

Tek na drugo čitanje otkrivam prvog odgovornog, a to su jedinice lokalne samouprave koje su procijenile da je promet na ovoj dionici osiguran postavljanjem znaka ograničenja brzine. Ne želim prihvatiti odgovornost u jednoj apsurdnoj situaciji i obzirom da sama ne nalazim rješenje kako da postupim kao odgovoran roditelj i građanin, ovim molim prve odgovorne osobe u jedinici lokalne samouprave da mi odgovore na koji način da u školu Gruž pošaljem svog drugaša, osmogodišnjaka, a da time opet ne ugrozim sve sudionike u prometu – napisala je majka stradalog dječaka Marjana Leventić Šipčić. Napomenula je i kako su njeni susjedi u još nezahvalnijoj situaciji jer ‘prema već spomenutom Zakonu, pješaci se ako nema nogostupa mogu kretati isključivo lijevom stranom kolnika, a u ovom slučaju, oni do autobusne stanice još i smiju doći, ali pitam se kako se vratiti do svoje kuće, a da ne čine prekršaj i ugroze promet’.

Ograničenje brzine nije dovoljno

— Gledajući na ovaj način, stanovnici Čajkovića predstavljaju veliku opasnost za ovaj dio ceste, što svjedoči i broj onih koji su ugrozili promet i pri tom stradali. Nemam informacije o svim stradalim stanovnicima Čajkovića, znam samo za jednu obitelj sa sigurnošću da je stradalo troje, a jedno od toga dva puta. U Čajkovićima trenutno živi devetoro djece od kojih neki već nepropisno šetaju desnom stranom ceste i obzirom da su neki od njih obvezni ići u školu, svakodnevno predstavljaju opasnost u prometu. Pa ako već nije vrijedno spomena da se zaštiti desetak pješaka, dajte molim vas zaštitite vozače koji su u mnogo većem broju. Je li situacija dovoljno apsurdna i alarmantna da naše jedinice lokalne samouprave na dnevni red dovedu neko odgovarajuće rješenje za ovu dionicu ceste pošto je očito

da ograničavanje brzine nije dovoljno ni relevantno? Ova nesreća pokazuje da su u opasnosti vozači koji voze po propisima procijenjenjim i propisanim od strane našeg zakonodavnog tijela, a u kakvoj li su tek opasnosti oni koji kroz Čajkoviće projure preko sto na sat, a na kolniku ili pored kolnika im se nađe neki pješak – napisala je među ostalima ova majka.

Tragom njenih molbi, Gradu Dubrovniku uputili smo upit što će poduzeti po pitanju sigurnosti svih sudionika u prometu u Čajkovićima, te može li se primjerice na ovom dijelu ceste postaviti usporivači prometa (tzv. ležeći policajci).

— Prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama nije dopušteno postavljanje ‘ležećih policajaca’ na glavnim pravcima vozila hitne pomoći – odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika.

No, u istom pravilniku piše kako se usporivači prometa ne mogu postavljati na cestama kojima se češće kreću vozila Hitne pomoći (prilazi bolnicama). Evo i citata: ‘Umjetne izbočine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim četvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti, uz prethodnu suglasnosti po članku 44.

Zakona o javnim cestama. Uporaba umjetnih izbočina i uzdignutih ploha nije dopuštena na cestama kojima se češće kreću vozila Hitne pomoći (prilazi bolnicama).’

Mjerač brzine

A na pitanje koje će konkretne mjere poduzeti u Čajkovićima iz Grada Dubrovnika objašnjavaju: — Nadležni upravni odjel za promet stanogradnju i razvojne projekte u rebalansu proračuna koji će biti upućen na iduću sjednicu Gradskog vijeća predvidio je sredstva za postavljanje preventivnog radarskog mjerača brzine (poput primjerice onog u Ulici A. Hebranga) koji vozače upozorava da prilagode brzinu kretanja dopuštenoj, a koja je na području Grada Dubrovnika propisana na 50 km na sat. Dodatno napominjemo da je okviru kontinuiranih radova na podizanju sigurnosti u cestovnom prometu za ovu godinu planirano postavljanje led markera na frekventnim pješačkim prilazima na području Mokošice – odgovor je koji smo dobili iz Gradske uprave.

S obzirom da pješački prijelazi postoje na dionicama ceste u Komolcu, Rožatu i Mokošici ostaje nejasno zašto

Vrijedi se prisjetiti i Nuncijate, odnosno čekanja i brojnih apela stanovnika ovog dijela grada

15

prometnih neesreća dogodilo se u Čajkovićima od 2012. do 2016. godine

se isti ne može napraviti i u Čajkovićima, a isto tako netko u Gradskoj upravi očito ne zna kako se na dionici ceste kroz Čajkoviće, na kojoj je ozlijeđen dječajk, vozi po ograničenju brzine od 60 kilometara na sat.

Čajkovići nisu jedini

Tragom ove situacije, a i pisma majke ozlijeđeng dječaka zanimalo nas je i može li Policijska uprava dubrovačkoneretvanska nešto poduzeti u suradnji s Gradom Dubrovnikom po pitanju veće sigurnosti svih sudionika u prometu u Čajkovićima.

— Člankom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama navedenog Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području.

Ukoliko nadležna jedinica lokalne samouprave tj. u ovom slučaju Grad Dubrovnik, bude provodio uređenje prometa na području Čajkovića, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska će u skladu s navedenim Zakonom izdati odgovarajuću suglasnost – odgovorili su iz Policijske uprave.

Dakle sve je na Gradu Dubrovniku, gdje se očito misli kako će samo radarski mjerač brzine nešto promijeniti.

Inače, u zadnjih pet godina, točnije od 2012. do 2016. na području Čajkovića dogodilo se ukupno 15 prometnih nesreća i to šest s materijalnom štetom i devet s ozlijeđenim osobama u kojima su četiri osobe zadobile teške tjelesne ozlijede i pet osoba lakše tjelesne ozlijede.

Kako je naglasila Marjana Leventić Šipčić, Čajkovići nažalost nisu jedino mjesto s ovakvom apsurdnom prometnom situacijom. Mi ćemo se tek prisjetiti Nuncijate gdje stanovnici već godinama čekaju kada će se konačno omogućiti sigurno prelaženje ceste pješacima. Tu je stanje tim gore jer je riječ o državnoj cesti, glavnom prometnom pravcu u Dubrovniku.

24 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 25

26 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

Crna kronika DILANJE DROGOM

‘Porat 2015.’ završio nagodbama

Bez suđenja riješen je slučaj krijumčarenja kokaina iz Brazila do Dubrovnika brodom MSC Poesia.

Naime, nakon što su se prije dva mjeseca četvorica okrivljenika nagodila na zatvorske kazne od godine i pol do šest godina, isto je napravio i posljednji okrivljenik na ročištu koje se ovog tjedna održalo na Županijskom sudu u Splitu. Nagodio se na šest mjeseci zatvora, a preostale dvije neće odležati ako ne ponovi kazneno djelo u roku kušnje od pet godina. Podsjetimo, riječ je o akciji iz listopada 2015. godine, kada je PU dubrovačko neretvanska suzbila međunarodni lanac krijumičara drogom na cruiseru MSC Poesia, kada je uhićeno više osoba.

Kodna akcija nazvana je ‘Porat 2015.’, a zanimljivo je istaknuti kako nikad u povijesti RH do danas policija nije upala na brod na kružnom putovanju.

TJEDAN NA CESTAMA

Svaki dan po četiri nesreće U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 28 prometnih nesreća. Radi s o 13 prometnih nesreća s materijalnom štetom i 15 s ozlijeđenim osobama u kojima je pet osoba teže, a 15 ih je lakše ozlijeđeno.

Don Ivica Sinan oslobođen optu NEPRAVOMOĆNA PRESUDA NA PONOVLJENOM SUĐENJU

Od početka tvrdimo da se radilo o nužnoj obrani ili barem prekoračenju nužne obrane uslijed straha prouzrokovanog ničim izazvanim napadom – Gašpar Lujak

Sinanović je od početka suđenja tvrdio da nije kriv, te da je postupao u nužnoj obrani, a na prvom suđenju je istaknuo kako mu nije bila namjera ubiti Marka Kraljevića nego ga onesposobiti te da mu je i pružio prvu pomoć dok je on ležao na podu Don Ivica Sinanović nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Dubrovniku u četvrtak je, na ponovljenom suđenju, oslobođen svih optužbi za ubojstvo Marka Kraljevića u mjestu Banići u svibnju 2012. godine.

Sinanović je nakon današnjeg izricanja presude ispred zgrade suda novinarima poručio kako je sretan s ishodom, ali i izrazio sućut obitelji preminulog Kraljevića.

— Sretan sam s ovim ishodom.

Iskreno mi je žao zbog gubitka života i izražavam sućut obitelji Kraljević, jer do toga nije trebalo doći. Ubuduće ću

se baviti humanitarnim radom – rekao je Sinanović.

Njegov odvjetnik Gašpar Lujak istaknuo je kako je ovakva presuda potvrda svega što je obrana od početka tvrdila.

— Od početka tvrdimo da se radilo o nužnoj obrani ili barem prekoračenju nužne obrane uslijed straha prouzrokovanog ničim izazvanim napadom.

Sud je prihvatio drugu varijantu, prekoračenje nužne obrane, pa je u tom slučaju isključena krivnja počinitelja i primjenom zakona ga treba osloboditi optužbe – rekao je Lujak te dodao kako je ranija osuđujuća presuda ukinuta

Aktualno 27

• 5. LISTOPADA 2016.

NAJVIŠE KAŽNJENIH ZBOG BRZINE Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 512 represivnih mjera od čega izdvajamo

273 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine, 8 zbog vožnje pod utjecajem alkohola, 38 represivnih mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa i 31 mjera zbog nepropisnog pretjecanja.

nović užbi za ubojstvo od strane Vrhovnog suda zbog niza pogreški I nezakonitih stajališta.

Vrhovni sud u svibnju ove godine ukinuo je nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Dubrovniku kojom je 30. travnja 2013. godine svećenik Ivica Sinanović proglašen krivim za ubojstvo Marka Kraljevića i osuđen na četiri i pol godine zatvora. Postupak je vraćen na početak.

Sinanović je prema optužnici 22. svibnja 2012. u Župnom dvoru u Banićima u Dubrovačkom primorju oko 1,20 sati u noći usmrtio predsjednika tamošnjeg Mjesnog odbora Marka Kraljevića, koji je u alkoholiziranom stanju i bez povoda došao pred župni ured, vikao, nogom otvorio zaključana vrata, te svećenika Sinanovića udario šakom u lice.

Prema optužnici to je izazvalo svećenikov bijes te je on uzvratio udarcem šakom u lice Kraljevića, koji je pao na pod, a svećenik ga je potom ‘u cilju da

Sretan sam s ovim ishodom – Ivica Sinanović

ga liši života’ više puta udario šakom po licu od čega je Marko Kraljević i umro.

Sinanović je od početka suđenja tvrdio da nije kriv, te da je postupao u nužnoj obrani, a na prvom suđenju je istaknuo kako mu nije bila namjera ubiti Marka Kraljevića nego ga onesposobiti te da mu je i pružio prvu pomoć dok je on ležao na podu.

Tužiteljstvo je na ovakvu presudu najavilo žalbu pa će se slučaj ponovno naći pred Vrhovnim sudom.

Pokušaj krađe u Kneževom dvoru

Pokušaj krađe replike slike dogodio se u popodnevnim satima subote u Kneževu dvoru, pri čemu je još uvijek nepoznati počinitelj iz Dvora pokušao iznijeti izložak s prošlog tjedna otvorene izložbe ‘Fantastična bića na spomenicima antičke Narone’. Ovog kradljivca ugledao je djelatnik muzeja, koji je za sad nepoznatu osobu spriječio u krađi i pozvao policiju. Nažalost počinitelj je pobjegao. Iz Policijske uprave dubrovačkoneretvanske potvrdili su nam kako je u popodnevnim satima subote prijavljen pokušaj krađe replike slike te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.

NUNCIJATA

U ZAŽABLJU

Otkrivena najveća plantaža trave na jugu Hrvatske Dubrovačka policija privela je dvojicu muškaraca u dobi od 45 i 47 godina koje sumnjiče se za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Naime, oni su u ponedjeljak, 26. rujna, zatečeni u trenutku branja cvjetova sa plantaže marihuane u močvarnom području zvanom Kuti u općini Zažablje. Marihuana je bila zasađena na četiri odvojene parcele gdje je

DJELATNIK SPASIO STVAR

pronađeno ukupno 60 stabljika, koje su u trenutku pronalaska dosegle visinu od 124 do 250 cm. Radi se o do sada najvećoj pronađenoj plantaži marihuane na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a ukupno izvagana težina pronađene marihuane iznosi 192 kg. Na plantaži su pronađena i dva prenosiva hladnjaka te dvije posude u kojima se također nalazila marihuana, pribor za poljoprivredu i čamac.

Motociklist teže ozlijeđen U nedjelju u poslijepodnevnim satima na državnoj cesti D-8 na Nuncijati, kraj hotela Adria dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali osobno vozilo i motocikl. Kako doznajemo iz Policijske uprave dubrovačkoneretvanske, oba vozača su zatražila liječničku pomoć te su vozilima Hitne medicinske pomoći prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik gdje im je ukazana pomoć. Vozaču automobila su utvrđene lakše tjelesne ozljede dok je motociklist zadobio teže tjelesne ozljede. Promet se tim predjelom odvijao naizmjenično uz regulaciju policije.

28 Aktualno

5. LISTOPADA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

STUDIJSKO PUTOVANJE

Primjeri dobre prakse ruralnog razvoja u Poljskoj

ŽUPANIJA S ciljem upoznavanja s primjerima dobre prakse programa ruralnog razvoja, djelatnici Regionalne razvojne agencije DUNEA, Dubrovačko-neretvanske županije, gradova Metković i Korčula te općina Konavle i Ston, kroz Projekt tehničke pomoći regionalnim koordinatorima, bili su 22. i 23. rujna na studijskom putovanju u Poljskoj.

Ova zemlja postala je priča o uspjehu EU. Iskorištavajući fondove koje nudi Unija, čak i iznad postavljenih limita, uspjela je potpuno izbjeći recesiju, postati izvoznica hrane, sagraditi više od 10 tisuća km cesta, aerodrome, kulturne i znanstvene centre, muzeje, stadione… Iskustva Poljske najbolji su primjer i korištenja EU fondova u svrhu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja. Sudionici studijskog putovanja posjetili su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi u Varšavi te grad Grojec kao primjer korištenja fonda za ruralni razvoj na razini jedinica lokalne samouprave.

U gradu Grojecu sudionici studijskog putovanja upoznali su se s primjerima korištenja fonda za ruralni razvoj na razini jedinica lokalne samouprave, gdje su im predstavnici Grada Grojeca pokazali primjere izgradnje i uređenja školskih i dječjih igrališta.

Studijsko putovanje financirala je DUNEA kroz bespovratna sredstva dodjeljena u okviru Poziva na iskaz interesa regionalnim koordinatorima za dodjelu bespovratnih sredstava iz prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.

Konavosk ‘stanovnik’ NAKON 115 GODINA

Dušan Jelić i Mišel Jelić upozoravaju na činjenicu da se ove endemične vrste nalaze na rubu svog izumiranja

Studijsko putovanje financirala je DUNEA kroz bespovratna sredstva

KONAVLE U vodama Konavoskog polja još živi konavoski pijor, za kojeg se smatralo kako je izumrla riblja vrsta.

Naime, u radu objavljenom u znanstvenom časopisu ‘Journal of Applied Ichthyology’ hrvatski biolozi Dušan Jelić i Mišel Jelić iznose podatke o ponovnom pronalasku konavoskog (miloradovog) pijora (Telestes miloradi), istovremeno upozoravajući da se ova endemska riblja vrsta nalazi na rubu svog izumiranja.

Naime, endemična riblja vrsta konavoski (miloradov) pijor još je 1901. godine pronađena u vodama Konavoskog polja, no kako tijekom svih kasnijih istraživanja pa sve do onog 2013. i 2014. nije pronađena, smatrana je izumrlom.

Endemična vrsta

Inače, konavoski pijor pripada skupini u narodu zvanoj gaovice ili gobice, a radi se o slatkovodnim vrstama, endemima dinarskog krša za koje su karakteristične migracije između podzemnih i nadzemnih voda. Zanimljivo je i da se sve do 2012. godine smatralo da populacija iz Konavala pripada istoj vrsti kao i ribe iz susjedne Hercegovine, točnije vrsti gatačka gaovica (Phoxinellus metohiensis). No tada skupina znanstvenika ribu pronađenu u rijeci Ljutoj opisuje kao endemičnu vrstu za područje rijeke Ljute pod nazivom konavoski (miloradov) pijor, različitu od onih u vodama Hercegovine.

Iako su istraživanja redovito provođena, tek ono iz 2013. i 2014. godine

Aktualno 29

• 5. LISTOPADA 2016.

SREBRO ZA AGROTURIZAM Agroturizam Konavle osvojio je srebrenu plaketu za nastup na međunarodnom sajmu mediteranskih proizvoda održanom prošlog vikenda u Stocu.

Posjetiteljima sajma prezentirana je bogata agroturistička ponuda Konavala, te izložena iskustva u razvoju seoskog turizma u lokalnoj zajednici.

ki pijor ’ je Konavala koje su hrvatski biolozi Dušan Jelić i Mišel Jelić proveli na širem području Dubrovnika donijela su značajnije rezultate, a sažetak su iznijeli i u gore navedenom radu. Kako navode, tijekom ovih istraživanja prvi put su nakon više od sto godina pronađene dvije vrste koje su smatrane izumrlima: konavoski pijor (Telestes miloradi) je

Konavoski pijor pripada skupini u narodu zvanoj gaovice ili gobice

nakon više od 100 godina pronađen u malom potoku Dragić u Konavoskom polju, dok je na nekoliko lokaliteta u okolici Dubrovnika (Konavle, rijeka Ombla) pronađena druga vrsta iz ove skupine – popovska gaovica (Delminichtys ghetaldi). Autori upozoravaju i na činjenicu da se ove endemične vrste nalaze na rubu svog izumiranja.

EDUKACIJA DJECE

Animirani film o požarima ŽUPANIJA ‘Požar nije šala’ naziv je kratkometražnog animiranog filma koji je premijerno prikazan proteklog tjedna na Lokrumu. Animirani film edukativnog karaktera, namijenjen djeci osnovnoškolskog uzrasta, napravljen je u okviru projekta Požar.

Glavna poruka filma upravo je prikaz opasnosti koje požar predstavlja po materijalnu imovinu, prirodu i sigurnost ljudi, služeći kao medij za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara te obrazujući djecu o uzročnicima požara, opasnostima koje šumski požari predstavljaju po život ljudi.

Kroz film, najmlađe se želi obrazovati o štetama po materijalnu imovinu i prirodu koje požar ostavlja iza sebe, a čiji uzročnik je najčešće nepažnja čovjeka.

30 Kolumne

5. LISTOPADA 2016. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Sreća i užitak

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

B. Pascal, fizičar i genij, je u pravu, kada piše i odgovara ljubiteljima slasti i užitaka: ‘Smjesta bih se odrekao užitka da imam vjeru’ Znameniti dominikanac, teolog i filozof sv. Toma Akvinski, zapisao je: Spoznaja Božjeg postojanja usađena nam je po prirodi, ali je neodređena i prilično mutna. Zbog te neodređenosti, mnogi ljudi smatraju da se čovjekova potpuna dobrobit,tj. sreća sastoji u materijalnom blagostanju, drugi pak misle da je u u užicima, neki opet u nečemu drugom... Sreća je potpuno zadovoljenje vlastitih želja i težnji. Za grčke filozofe, Platona i Aristotela, sreća je u promatranju istine. Za Epikura u užicima. A za Plotina u blaženom promatranju Boga. P. Daninos, franc. pisac i humorist, govori: Ljudi često predvide vlastitu sreću, tuđu nikada. Nijemci opet tvrde kako je sreća nekome nesreća, odnosno kome sreća želi dobro, tome ljudi žele zla. Uostalom, neka sreća ide do vraga, a ne ja, zaključuje Shakespeare. A užitak? To je zadovoljstvo ili ugodan osjećaj koje prati neke fizičke ili moralne doživljaje. Po Sokratu, užitak je krepost (ukupnost moralnih vrlina). A za Platona, jedini istinski užitak je onaj duhovni, pošto je trajan i lišen osjećaja bola. Epikurejci razlikuju nestabilni i stabilni užitak. Ipak, u ovom životu, užici su na grame, a boli na kilograme.

Spomenuti stari Grci su užitak, slast, radost, naslada, nazivali ‘hedonizam’.

A on je ‘dobro’. I dodaju: Hedonizam predstavlja kriterij moralnoga dobra. Za hedonizam ili užitak čeljade se treba i pripraviti. Moraju postojati i preduvjeti: prije svega dobro psiho-fizičko zdravlje, ali i prihvatljiva vanjština. Jer kada se spominju užici, većina misli na tjelesne i osjetilne užitke: slast, ugoda, lagoda... Kada je riječ o prihvatljivoj vanjštini, prva upada u oči koža. Koža bijela, ili preplanula, mlada, zategnuta, bez bora... I onda, zbog asocijacija, sjetim se mog omiljenog pokojnog prof. i akademika T. Beritića (sin Lukše, a brat Bebe Beritić – poznatih Dubrovčana) sa specijalizacije, koji je jednom zgodom pripovijedao: Žena preko sedamdeset godina gledala ljubavni film. Mlada djevojka, prekrasnog tijela, svukla se gola

Piše dr. Boris Sokal

U ovom životu, užici su na grame, a boli na kilograme

i pita svog partnera koji leži u postelji: Kako ti se dopadam? Sutradan, pod utjecajem gledanog filma, starica se također svuče gola i uđe svom suprugu u sobu: ‘Dragi, kako ti se dopadam?’ ‘Odlična si, samo si mogla utijati spavaćicu’, odgovori suprug! Naturalo, užici su različiti: može se uživati u okolišu, u kućama, u spomenicima, u jelu, u piću, odjeći, obući, u djeci, u lovu, u športu,u životinjama... Ljudi uživaju i kada se češu, a posebno kada vode ljubav. Dosta davno, živio je je u nas jedan političardržavnik, koga su svi smatrali tipičnim hedonistom: mijenjao žene, dva puta dnevno vestit, pušio ‘kubu’, u svakom gradu imao vilu, živio u tuđem dvorcu, imao podzemne gradove, imao svoje aute, vlak, avion, jahtu, brod, otočje...

Komunisti su govorili kako je to njemu njegova borba dala. A na otoku ribara i težaka, otoku Braču, Marijeta prigovara svom mužu: ‘Ča toliko piješ, ča vidiš u tome piću!? Kakav je to užitak?’ Muž odgovara: ‘Ma vidim tebe, jubavi moja, duplo.’ Finalmente: I vlastita muka može postati naslada ili užitak: Na primjer – mazohizam (sebe bičuje)! A tuđa patnja, tek je mnogim slast! A tuđa smrt za mnoge – vrhunac užitka: silovatelji, razbojnici, mučitelji, otimači... Korijen svim tim opačinama je raznovrstan i i isprepleten. No, što je zapravo, razlog spomenutim opačinama? Razlog je u nedostatku odgoja, naobrazbe, ‘nečiste krvi’ plemena, nedostatku vjerskih načela, omamljenosti alkoholom ili narkoticima, grabežna gramzljivost (bitka za ‘plen’), skupna mahnitost, pa osveta...

O tome postoji mnoštvo dokaza, pa i oko nas. Posebno, kada su opake strasti otkrile svoje pravo lice, tobožnje oslobodilačke tekovine: bilo boljševičke (terorističko-revolucionarno-komunističke), bilo bratstveno-jedinstvene, napisao je pok. Prof T. Ladan. A, B. Pascal, fizičar i genij, je u pravu, kada piše i odgovara ljubiteljima slasti i užitaka: ‘Smjesta bih se odrekao užitka da imam vjeru.’ A ja vam kažem: ‘Smjesta biste dobili vjeru, kada bi se okanili užitaka.’

Kolumne 31

• 5. LISTOPADA 2016. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 1 - EPIZODA 2

’Ma uzmi bona…’

Odrasli stalno misle da su do nečeg došli, da su stvari konačne i nepromjenjive, da su ako su se i mogle riješiti prošlo vrijeme za njihovu promjenu Pitanje je gdje počinje nerazumijevanje što mislim da je u korijenu naših problema. Rekao je moj dragi otočki prijatelj: ‘Sjećam se, svi problemi počnu kad kreneš u školu. Do tada sam živio kao u raju, a od tada su pred mene stali stavljati zahtjeve koje sam morao zadovoljavati, razmišljati hoću li ili neću znati za ispit slijedeći dan, hoću li biti pohvaljen ili kažnjen zbog svojih postupaka’. Kad kreneš u školu, ako si imao sreće, izađeš iz svojeg uskog obiteljskog kruga i ulaziš u svijet koji nije postavljen uvijek baš onako po zdravom razumu ili barem ne kako su te učili roditelji. Ili možda baš kako su te učili roditelji, ali sve se nekako na kraju izjalovi. I onda ispadaš ‘nepristojno’, ‘divlje’ i ne znam kakvo još dijete. A trebalo bi vječno ostati djeca, misliti i biti kao dijete. I stalno se pitam gdje se ono izgubi putem našeg života? Da bih vam dočarao što znači biti dijete ispričat ću vam dogodovštinu iz lapadske škole koju sam imao sreću ovdje čuti.

Piše dr. sc. Siniša Car

Kada treba šutjeti

Došla djevojčica prvi dan u školu (ili neki od prvih, obično nema službene nastave baš prvog dana, samo upoznavanje). Ne znam od kuda je porijeklom ali po kontekstu dalo bi se zaključiti da su roditelji bili došljaci u Dubrovniku, moguće prebjegli iz regije negdje tijekom posljednjeg rata. Naučila je djevojčica životnu školu, kada treba šutjeti jer možda vojska hoda pred kućom, s kime ne razgovarati od susjeda jer je čula da o njima roditelji razgovaraju šapatom, u kojoj ladici se nalaze šibice za paliti plinski štednjak (što nije smjela ali je jednom potajice

Treba biti strpljiv, dozvoliti životu da se razvije

palila jednu za drugom, opekla prst i nakon toga prestala to činiti), znala je gdje majka sprema novac od prodaje na sajmu zbog kojeg je dva puta tjedno odlazila autobusom u obližnji grad i nije joj palo na pamet da ih dira, shvatila je da su predmet svađe roditelja.

Nije naučila, jer roditelji nisu smatrali da to treba znati (možda su zaboravili od svojih davnih đačkih dana) kako se ponašati u zajednici druge djece, a pogotovo pred odraslom osobom koja će joj slijedećih četiri godine prenositi istine o životu, koje nije mogla sama naučiti ili u krugu svoje obitelji. I ako sam sve ovo do sada izmislio, nemojte zamjeriti, sada dolazi priča kako je ispričana.

Pametno dijete

Sjedne ta djevojčica ni manje niti više u prvu klupu, pametno dijete, gleda preda sebe tu lijepu učiteljicu velikim očima. I nije prošlo puno od prvog sata kad se sjeti djevojčica obroka koji joj je majka spremila (ne znam što je bilo, ali zamišljam dvije fete bijelog kruha s komadićem sira, moguće i suhog mesa), a sa sjećanjem na mali smotuljak u torbi kraj početnice, bilježnica, vrećice od papuča i pernice javi se i glad. Jutros od žurbe i nervoze nije pojela ništa. Podigne s poda torbu na stol, rekli bi bez srama, izvuče paketić, odmota ga i počne slasno zadovoljavati svoju tek probuđenu glad. Učiteljica osim što je bila lijepa bila je i mudra.

Mlada je i ona, no svejedno naučila je nešto u dosadašnjem životu, položila je pedagoške predmete na fakultetu i zato ostala tiho promatrajući djevojčicu, pokušavajući joj nekako pogledom, da ju ne povrijedi pred razredom, dati do znanja da se ‘to tako ne radi, da sada mora slušati nastavu, a da će za obrok doći vrijeme’. Stane, dakle,

učiteljica s predavanjem, gleda djevojčicu i djevojčica preko zagrizlog sendviča uhvati pogled lijepe učiteljice.

Traje neko vrijeme to njihovo gledanje, sada je i gutanje zalogaja postalo preglasno. I sretno, pametno dijete odmakne sendvič od usta i s obje ručice daje ga učiteljici s riječi: ‘Uzmi!’. Učiteljica šokirana zastaje te dijete još jednom ponovi: ‘Uzmi!’. Učiteljica i dalje bez riječi, glavom daje do znanja da ne želi sendvič. No nije dijete bedasto, naučila je ona da nekad odrasli jedno govore a drugo čine i slavodobitno će: ‘Ma uzmi bona, vidim da si gladna!’.

Čovjek kakav treba biti

Ako se sada smijete kao ja, suze su mi na očima, znači da dijelimo isti svemir.

I postala je ta rečenica ‘Ma uzmi bona…’ nešto što ponavljamo kad zamezimo mi upućeni u ‘lapadski slučaj’, a neko se skanjuje jela (zahvaljujem se Mariji Anelić na priči i obrocima kojima nas časti). Tako nastaju običaji. Baš u tom djetetu, besramnom, iskrenom, otvorenom, sklonom darivanju, koje je dar drugima vidim čovjeka kakav treba biti.

I u toj učiteljici, koja je vodila računa o tuđim osjećajima, a za nagradu je dobila ovu priču koju je ispričala u zbornici i koja je došla do mene i do vas. Jer da je podigla glas, ne daj Bože, ili krenula držati prodiku o lijepom ponašanju naše dijete bi spremilo ponizno, bez jasnog shvaćanja samo s jasnom nelagodom, sendvič u torbu, ne bi ga ponudila jer se izgubila prilika za time. I svi bi izgubili. Treba biti strpljiv, dozvoliti životu da se razvije. O tome govorim. A samo se dijete može razvijati jer mu je otvoreno, ne vodi o njemu računa. Odrasli stalno misle da su do nečeg došli, da su stvari konačne i nepromjenjive, da su ako su se i mogle riješiti prošlo vrijeme za njihovu promjenu (zbog nerazumijevanja, a samo vrijedi misliti i govoriti istinu; rekao je netko pametan da u raju ljudi misle i govore isto). Gladuju ljudi pred obiljem života (ovo citiram),a ja ću se nadovezati kao djevojčica: ‘Ma uzmi bona…“.

32 Aktualno

Duplerica

PJENA, VALOVI, SOL...

5. LISTOPADA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Tragovi na moru

Aktualno 33

• 5. LISTOPADA 2016.

POSJET GRADU Zaklada ‘Čujem, vjerujem, vidim’ iz Zagreba stigla je u Dubrovnik na izlet.

Neki od njih tu su prvi put, a neki grad već jako dobro znaju i rado njime điravaju – neki na zidinama, neki pak u zidinama. Oni su s volonterima Porporelom prođirali i za DuList

pozirali, a otkrili smo i to kako, bez obzira na razne oblike invaliditeta s kojim žive, ove mlade ljude ništa ne sprječava u u obavljanju dnevnih aktivnosti, učenju, studiranju, poslu… I svaka im čast na tome!

Nema traga teorijama zavjere, odnosno chemtrailsima koje stvaraju avioni na nebu. Ovi ‘chemtrailsi’ ostavljaju samo lijepe ljetne uspomene!

Foto Zvonimir Pandža

Ovu fotogafiju nazvali smo ‘Chemtrails of hapiness’. Jednostavno, činilo nam se kako ovi vozači jet skija uživaju u krugovima, ‘osmicama’, valovima, morskoj pjeni... Tako da nema traga teorijama zavjere, odnosno chemtrailsima koje stvaraju avioni na nebu. Ovi ‘chemtrailsi’ ostavljaju samo lijepe ljetne uspomene!

34 Kultura

5. LISTOPADA 2016. •

Ulicama moga Grada

Brsalje U ĐIRU PREKO PILA SJEĆANJEM GOSPARA ĐURA MARKETA

Brsalje na Pilama, 1908. godine, vidi se tada još uvijek Birimišina kavana i Rendićeva fontana

Originalna fotografija, a ne razglednica Vrata od Pila iz 1920. godine

Da, koliko mi je znano, baš po tome, streljana, jer stari bi znali reći kako je bila streljana na Brsaljama, a i u naše doba, nakon što je ukinuta škola ‘Nautika’ 1953. u toj zgradi bio je jedno vrijeme Centar za predvojničku obuku, u prizemlju streljana, a na katu se igrao šah Zapisao Boris Njavro

Gospar Đuro Market i Pilarke; prva s desna je Ina Samrdžić, pa Branka Skansi, Maja Pešice i Neta Antoni

‘Pile su i danas i nakon svih godina – život, iako tu više nema ni tiramola ni čeljadi, apartmanizacija je i ovdje uzela svoje. Male kućice, koje su bile obilježje Pila, prodane su i renovirane, od njih su učinjene veće zgrade i moderni apartmani, i to više nije to!’ prisjeća se gospar Đuro Market, Pilar rođenjem, odrastanjem i životnim odgojem, dok lagano ispijamo kavicu ‘sjećanja i spomena na Pile i čeljad u njima’ u kavani ‘Dubravka’ na Brsaljama, gdje konobari itekako s poštovanjem paze na to tko je domaće čeljade, s pogledom na

Kultura 35

• 5. LISTOPADA 2016.

Pile sa svih strana, a ponajviše gore ka neopisivo moćnom Lovrjencu. Prisjećamo se mnogih zgoda, mjesta, ljudi… između pauza javljanja i kratkih razgovora s mnogima koji se rado pozdravljaju s gosparom Đurom i ukratko s njim proćakulaju. Kao četiri drage Pilarke, nakon kupanja u Šulića, pozdrav i zajednička fotka za uspomenu s gosparom Đurom, Ina Samrdžić, Branka Skansi, Maja Pešice i Neta Antoni.

Bersaglie

‘Nestali su običaji i te naše ćakulete, nestalo je čeljadi koja su Pile obilježavale. Te naše Pile, budimo precizni iznova, donji i najstariji dio, onaj ‘u Pilama’, to naše malo prigradsko naselje, izvan Zidina, al’ duhom i životom dio Grada, jer i ime im, nastalo od grčke riječi ‘pilos’, znači ‘vrata’, zapravo su nekad bile malo i šporko naselje.

Većina nas bila je teška sirotinja, puno je tu djece bilo bez ćaće ili bez majke ili bez oboje, evo nas u dvije kuće bilo je petero bez oca, a mnoge kuće nekad i ne tako davno nisu imale ni zahoda ni vode, kupali bi se u moru. A kako je tada to bio giblin, blato jer je tu oko Penatura izlazila kanalizacija, danas bi se to odmah zabranilo, mi bi djeca nakon kupanja dobili neke čireve po tijelu, te bi nam majke i none na njih stavljale ‘one pomadore’, one zdrave, a ne ove današnje, pa bi nam ti čirevi brzo zarasli. Ma, bilo je to tako lijepo vrijeme, puno tih epizoda iz našeg djetinjstva ti imam ispričat…’ zaključi gospar Đuro Market ovaj uvod, dok smo ispijali kavicu na Brsaljama, a oko nas zujali izgubljeni turisti. Brsalje, omiljeno mjesto okupljanja Dubrovčana u drugoj polovici 19. stoljeća, ‘posebno dubrovačkih gospoja koje tu dolaze očijukati s mladim austrijskim oficirima,’ opisat će biskup i književnik Mato Vodopić kao mjesto gdje ‘pod osjenom ljepahne dubravice’ Dubrovčani ‘ljeti rado poda nju istrkuju da odahnu i rashlade se od pridušenog žara koji pritiskuje ih sred grajskijeh zidina.’ Vodopić će naziv Brsalje pojasniti od pučkog etimološkog pojma bršljan, pozivajući se na F. M. Appendinija, međutim prevladalo je u novije doba pojašnjenje kako ovaj naziv vuče porijeklo od imenice ‘streljane – bersaglie’ koja se dugo godina tu nalazila, te je očito i ovdje, kao i kod mnogih kvartova i ulica, i to ime nastalo u puku i od čeljadi.

Središte Pila

‘Da, koliko mi je znano, baš po tome, streljana, jer stari bi znali reći kako je bila streljana na Brsaljama, a i u naše doba, nakon što je ukinuta škola ‘Nautika’ 1953. u toj zgradi bio je jedno vrijeme Centar za predvojničku obuku, u

Kavana Dubravka na Brsaljama 1918. godine

prizemlju streljana, a na katu se igrao šah, o tome ti tek imam puno epizoda za spjegat’!’ gospar Đuro će, dok se prisjećamo povijesti Brsalja, koje su svakako znane i po kavani koju je tu prvo otvorio 1836. Nikola Birimiša. Službeno ime te kavane se mijenjalo, ali čeljad je vazda zvala ‘u Birimiše’, kako i danas zna reći pokoji stari gospar Grada. Bila je ta kavana znano okupljalište, posebno nedjeljom popodne, kada bi se tu ‘preselila’ sva čeljad Grada za uzet’ sladoled, popit kafu, slušat vojničke kapele, ili samo prošetat se i uzet malo arije. O povijesti kavane nekad od čeljadi zvane ‘Birimišina kafana’ ipak dalje čitajte u sjajnoj knjizi ‘180 godina kafane Dubravka’ gospara Lukše Lucianovića, jer već odavno, od 1919. ovaj restoran zove se ‘Dubravka’. Pojašnjenje i sjećanja na Brsalje spominje i gospar Đuro Market, koji se sjeća kako je ‘to bilo središte okupljanja svih, i nas Pilara i čeljadi iz Grada, a posebno navečer, jer je tu svirala ‘muzika u živo’, tu je stalno bio klavir, svako večer i u vrijeme naše mladosti, netko je svirao. Nekad davno tu je bio i lijepi ‘paviljon’ u kojem bi se sviralo, a do ne tako davno sve je bilo ograđeno malom željeznom ogradom. Velika zvijezda s kraja pedesetih godina prošlog stoljeća bio je Stjepo Maslać, koji je kasnije promijenio ime u umjetničko Granada. On je u tadašnjoj ‘Dubravci’ sjajno pjevao, posebno je volio onu sevdalinku o ‘gradu Višegradu’. A ime Brsalje, sigurno od riječi ‘streljana’, jer kao mali čuo sam priče o francuskim strijelcima, Versaljerima, pa je valjda i to sve povezano u taj naziv za naše Brsalje!’

Fontane i spomenici

A Brsalje su znane i po svom prirodnom hladencu, izvoru ‘žive vode’ koji ‘svojijem žuborom veseli te…’ na kojem je 1900. znani hrvatski kipar Ivan Rendić učinio fontanu u slavu Ivana Gundulića, koju godinu nakon što je učinio spomenika Dživu i na placi mu, nazvavši ovu na Pilama ‘Stojna i Satir’ po likovima iz

Te naše Pile, budimo precizni iznova, donji i najstariji dio, onaj ‘u Pilama’, to naše malo prigradsko naselje, izvan Zidina, al’ duhom i životom dio Grada

Službeno ime te kavane se mijenjalo, ali čeljad je vazda zvala ‘u Birimiše’

‘Dubravke’, fontanu koja je također simbol Brsalja. A o toj fontani ima i jedan dobar škerac,’perfomas’ jedne davne generacije dubrovačkih mulaca! Naime, tamo pedeset i neke prošlog 20. stoljeća njih nekoliko namazalo je medom ‘onu stvar’ Stojni, skupile se pčele i.. ‘ona stvar’ je pocrnjela’ Na zaprepaštenje gospođa i gospara koji su tuda prolazili i to zapazili. ‘Zadugo je stala tako crna jer je od pčela niko nije smio očistit’!’ Gospar Đuro prisjeća se kako bi kao mulci ‘samo tu se mogli napiti prave, zdrave vode i odnijeti je doma.’ Malo dalje od ove, mala je židovska fontana zvana ‘Košer’ koju krasi lavlja glava, nekad davno 1420. postavljena prvotno pored Male Onofrijeve fontane, a tu na Pile preseljena sredinom 19. stoljeća odlukom tadašnje austrijske vlasti u Gradu.

Odmah pored nje zidić je na kojem je napisana zahvala dubrovačkim braniteljima, mjesto gdje razni uzvanici onako ‘na brzinu i red radi’ polažu prigodne vijence, ali i mjesto i zidić gdje ponajviše učenici, a i mnogi drugi ‘lagano naslonjeni’ odmaraju sjedeći i čekajući autobus, te je zapravo ‘nečija’ odluka da baš tu bude taj natpis zahvale našim braniteljima sraman i nepromišljen čin nekoga tko nema pojma o ovome Gradu i navikama njegove čeljadi. Slično je i sa Spomenikom dubrovačkim braniteljima, koji je ispred tog zidića, onoj ‘Kocki mora’ u staklu i s ogledalima na kojima se mladi, a i ostali još jednom pogledaju prije ulaska na Stradun i u đir, spomenik koji odavno ne radi i ne reagira ni na što, pa ni u ove dane kad obilježavamo neke važne datume iz Domovinskog rata, te s pravom i na sramotu nadležnih nosi ime ‘spomenik palih Windowsa’. I ovo je potvrda koliko su Pile važne, sve je nekako tu, tuda se mora proći. A kad smo već spomenuli sve te fontane, ajmo i onu treću, Amerling/Mihanovićevu dolje u parku u Pilama, koja se zove imenima ova dva dobrotvora, jer Niko Amerling je financirao njeno postavljanje 1902. u parku Gradac, a brodovlasnik Nikola Mihanović financirao je njeno preseljenje 1927. u ovaj park u Pilama.

36 Kultura

Priča žena koje bježe ‘BJEGUNKE’ PREMIJERNO U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA

Vrijedi spomenuti i detalje koje su zaokružili cijelu priču – scenografiju, kostime i izbor glazbe, za kojeg je bila zadužena Lina Vengoechea, te lijepu igru svjetla i sjene za koju je zadužen Zoran Mihanović

Osim humoristična, ova predstava je i propitivanje vlastitog života, puna zahtjevnih pitanja, zanimljivih trenutaka i svakako – teških odluka

Foto Zvonimir Pandža

Kad vam usred predstave ‘zavibrira’ mobitel i kad shvatite, pogledom na ekran, da je već prošlo 45 minuta od predstave, znate da je ona u najmanju

Kultura 37

• 5. LISTOPADA 2016.

GADJO MANOUCHE I DSO Gypsy jazz koncertom u atriju Kneževa dvora započeo je drugi Jesenji glazbeni moskar, festival kojeg organizira Dubrovački simfonijski orkestar, a koji se

očituje raznolikošću programa. Uz Dubrovački simfonijski orkestar nastupio je Gadjo Manouche, band koji svakodnevno oduševljava brojne prolaznike dubrovačkih ulica.

osim humoristična, ova predstava je i propitivanje vlastitog života, puna zahtjevnih pitanja, zanimljivih trenutaka i svakako – teških odluka. Da je ne prepričavamo cijelu, otkrit ćemo vam samo da ima happy end.

Inače, komedija Bjegunke autorskog dvojca doživjela je svjetsku premijeru 2007. godine u poznatom kazalištu Teatro Varietes de Paris (osnovanom 1807. godine). Predstavu su producirale glumice koje u njoj igraju, Line Renaud i Muriel Robin, a režirao je koautor teksta, Duthuron. Bilo je zamišljeno da predstava bude na repertoaru mjesec dana, ali se zbog ogromnog uspjeha i interesa publike zadržala više od četiri mjeseca, kada su je glumice zbog prije dogovorenih projekata morale prekinuti. Zadnju predstavu, koju su igrale odlučile su živo prenositi na francuskoj televiziji TV France 2, a vidjelo ju je osam miljuna ljudi, što je najveća gledanost neke predstave na francuskoj televiziji svih vremena. Predstava je dobila mnogobrojne nagrade, među ostalima i Prix Raimu za kazalište i film, te pobrala ogroman aplauz, baš kao i večeras u teatru. • MNJ ruku dobra. Pitka. Takve su bile ‘Bjegunke’, izvedene premijerno protekli tjedan kao uvod u novu sezonu. Izvrsne Vanda i Ivana, odnosno Milka Podrug Kokotović i Ksenija Prohaska, odglumile su dvije žene kojima je već ‘pun kufer’ svega – jedna bježi iz staračkog doma, druga od vlastite obitelji i to na kćerin osamnaesti rođendan.

Tekst je ovo kojeg je Prohaska u razgovoru za DuList nazvala ‘rafalnim’, jer zaista, rečenice pršte velikom brzinom, a publika se smije gotovo cijelo vrijeme. Francuski road hit Pierrea Palmadea i Cristophena Duthrona, ovoga puta u režiji Nenni Delmestre, vjerojatno je baš ono što je publici trebalo i odličan uvod u novu sezonu.

Vrijedi spomenuti i detalje koje su zaokružili cijelu priču – scenografiju, kostime i izbor glazbe, za kojeg je bila zadužena Lina Vengoechea, te lijepu igru svjetla i sjene za koju je zadužen Zoran Mihanović.

Povijest ‘bjegunskog para’

Idealni teatarski, ženski, bjegunski par, dvije dame hrvatskog teatra, publiku su odvele u zanimljivu avanturu, te se, unatoč nevjerojatnim raspletima, nije bilo teško poistovjetiti s njima. Naime,

Idealni teatarski, ženski, bjegunski par, dvije dame hrvatskog teatra, publiku su odvele u zanimljivu avanturu

AUTORICE VALENTINE VUKMAN ZELIĆ

Predstavljena zbirka ‘Usudi se željeti’

Predstavljanje zbirke kratkih priča ‘Usudi se željeti’, autorice Valentine Vukman Zelić, objavljene u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, održalo se ovog petka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Uz autoricu, govorili su i Sonja Smolec, Maja Milošević, Mirej Stanić i Boris Njavro, a publika je imala priliku upoznati zanimljivu autoricu i njene zgodne priče.

Valentina Vukman Zelić čitateljima je do sada znana kao autor dvije zbirke pjesama, te kao amaterski likovni stvaralac i sudionik nekoliko izložbi.

Prošle godine imala je izuzetno posjećenu promociju svoje druge zbirke pjesama u Orebiću, u kojem je odrasla i provela djetinjstvo. Prozu je do sada objavila tek u zborniku Literat, te je ova njena prva zbirka kratkih priča u kojima ‘ujedinjuje boje života’ kako je u pogovoru o njoj zapisala Maja Milošević, vrlo ugodno iznenađenje za čitatelje. Urednica izdanja je Sonja Smolec, s kojom je Valentina već surađivala u svojim prijašnjim zbirkama pjesama, a tehničku opremu knjige učinio je Zvonimir Lasić.

38 Kultura

5. LISTOPADA 2016. • MATICA PREDSTAVLJA NOVU KNJIGU Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavit će knjigu Anamarije Bezek i Vinicija B. Lupisa

‘Crkva Gospe Luncijate u Gružu – Hortus marianus’ u Župnoj crkvi sv. Križa u Gružu u utorak 11. listopada 2016. godine u 20 sati.

I VELIKI I MALI

Likovnjaci na Lokrumu

Kolonija se održava pod pokroviteljstvom Zajednice kulturno umjetničkih udruga DNŽ i Dubrovačke udruge likovnih umjetnika, a potporu su joj dali i TZ Grada Dubrovnika, Rezervat Lokrum i restoran La Croma Foto Hrvoje Curić

Predivan subotnji dan kao stvoren je za uživanje u prirodi. Znaju to i umjetnici koji su se ove subote okupili na Lokrumu na 17. tradicionalnoj

županijskoj likovnoj koloniji, koju su posjetili i mnogi akademski slikari.

Novost ovogodišnje kolonije jest da su se ‘starijim’ slikarima pridružila i

talentirana djeca, članovi likovne radionice Rajne Inić.

— Izložba radova s ovogodišnje kolonije planira se u svibnju iduće godine na početku nove turističke sezone.

Bit će postavljena u Lugarevoj kući i sigurno da će pobuditi veliki interes posjetitelja Lokruma, te proširiti kulturnu ponudu otoka – poručio je predsjednik udruge dubrovačkih umjetnika Valter Kožul. Jedva čekamo!

Proteklu subotu u Saloči od zrcala predstavljena je slikovnica ‘Legenda o svetom Vlahu’ autorice učiteljice Ivane Radaljac. Predstavljanje je organiziralo Društvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa ‘Slagalica’, a uz samu slikovnicu, koja je kako tehnički tako i vizualno, zaista posebna, posjetitelji su uživali i u projekciji ilustracija koje su izradili učenici OŠ Lapad, prekrasnoj izložbi radova, te igrokazu OŠ Lapad koji je oduševio sve prisutne, a koji govori o legendi o Parcu. Vrijedi dodati i još nešto po čemu je ova slikovnica zaista posebna – usporedno s hrvatskim jezikom, pisana je i glagoljicom! Upravo o tome, ali i o

povijesti glagoljičnog pisma pričali su arheolozi Domagoj i Marta Perkić, koji su dječici donijeli i replike glagoljičnih ‘porukica’ pronađenih na lokalitetima Konavala i Župe. Uz autoricu, na predstavljanju su govorili i glavna urednica Renata Zlatković, te predsjednica ‘Slagalice’ Marina Kljunak Čuikin, koje su se osvrnule na povezanost Parca i Dubrovnika, legendu, povijest, ali i načine na koji se, na primjer, može tiskati jedna slikovnica, te kako je posebnost ove slikovnice u tome što je uvrštena u službeni program obilježavanja Godine svetog Vlaha, 1700. obljetnice mučeničke smrti našeg Parca. • MNJ

SLIKOVINCA NA GLAGOLJICI UZ DJEČJE CRTEŽE

Legenda o svetom Vlahu

Slikovnica je uvrštena u službeni program obilježavanja Godine svetog Vlaha, 1700. obljetnice mučeničke smrti našeg Parca

Kultura 39

• 5. LISTOPADA 2016.

‘SIMBIOZA’ Samostalna izložba skulptura umjetnice Ivane Komel ‘Simbioza’ otvorena je u petak navečer u Domu Marina Držića. Čini ju trinaest skulptura rađenih od cementa, drveta i željeza. Radovi su nastali kao odgovor umjetnice na temu Marina Držića.

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

OTVORENA IZLOŽBA U ŠIROKOJ

‘Grad po zimi u betuli po mjeri’

DUBROVAČKI MUZEJI POZIVAJU NA SVEČANO OTVORENJE IZLOŽBE

Knežev dvor u Dubrovniku

utvrda – palača – muzej u srijedu, 5. listopada 2016., u 19.30 sati u Kneževu dvoru.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenog 2016.

U ovom programu sudjelovalo je 16 umjetnika

Naši pokušaji nisu nešto veliki, ali su zato djela koja su umjetnici donijeli zaista nešto veliko i pravo Zajednička izložba šesnaest dubrovačkih slikara i sudionika programa ‘Grad po zimi u betuli po mjeri’ otvorena je ovog ponedjeljka u prostorima DPDS-a u Širokoj ulici. Program, poznatiji kao ‘Jedna betula, jedan umjetnik, jedan rad, jedan dan’ održavao se u omiljenom okupljalištu dubrovačke čeljadi, betuli ‘Fontana’, tijekom prošle zime, od 20. studenog 2015. do 18. ožujka 2016. godine a u prostorima DPDS-a može se pogledati svaki dan do 15. listopada.

Zajedničku izložbu realizirali su sudionici ovog programa, kao i inicijatori i organizatori svih događanja Tomislav Šuljak, Mišo Baričević i Boris Njavro.

– Naravno da naši pokušaji nisu nešto veliki, ali su zato djela koja su umjetnici donijeli zaišta nešto veliko, pravo i istinito. Prema tome, uživajte u njihovim djelima, a mi ćemo nastojati i dalje činiti kontru onome što ne valja u gradu, a dobro ćemo potvrđivati – ovim riječima izložbu je otvorio Tomislav Šuljak

ili Dunda Pero iz Fontane.

— Da ne bi ‘tek tako’ završilo, objavili smo malu prigodnu katalog knjigu, te otvorili i ovu izložbu te se zahvaljujemo DPDS-u – kazao je među ostalim Boris Njavro.

Sudjelovali su redom Tomislav Šuljak, Mišo Baričević, Jagoda Lasić, Loren Ligorio, Luko Paljetak, Vedran Grabovac, Dubravka Lošić, Lukša Peko, Tonko Smokvina, Romana Milutin Fabris, Jagoda Jakir, Aster, Luko Capor, Buco Pende, Nikša Nino Dupčić i Joško Škerlj, ukupno 16 slikara, raznih slikarskih stilova i formi. Program je skoro redovno otvarao Tomislav Šuljak, kao Dunda Pero i njegova Kata, Kaća Carević, često su svirali mnogi, a često bi zapjevala i omiljena Meri, a posjetila ga je mnoga znana i malo manje znana, ali draga čeljad Grada. Lijepi događaj prošao je i u sjećanju na nedavno preminulog Vlaha Barkidžiju, vlasnika i domaćina ovog programa u njegovoj Fontani. • HC

* Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim muzejima te stalnim i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

40 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 41

42 DuList info

5. LISTOPADA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP STON’ Brod je trenutno u luci Callao MIHO PRACAT

8. 10 stiže u Eemeshaven

190 m

CITY OF DUBROVNIK

ZAGREB

U luci Eemeshaven

duljina MB ‘AP STON’

U luci Wilhelmshaven

AP ARGOSY

U luci Amsterdam

ORSULA

9. 10. stiže u luku Mersin

SV NIKOLA I U luci Habas

AP DUBRAVA Tip broda: Supramax Izgrađen: 2012. u STX Shipyard Korea Nosivost: 57.239 DWT Duljina: 190 m Širina: 32,26 m Gaz: 13 m Glavni stroj: MAN B&W 6S 50MC Snaga: 9.480 kw Brzina: 14 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Juan Knego Upravitelj stroja: Zvonko Miljan 1. časnik palube: Mario Dominiković 1. časnik stroja: Baldo Dender 2. časnik palube: Ivica Baričević 3. časnik palube: Marko Belin Vođa palube: Marjan Glavan Brodski mehaničar: Luka Abramović Elektroničar: Marin Blažević Konobar: Leo Franić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

8. 10. se očekuje u Egiptu

IMPERIAL U luci Aqaba

AP JADRAN AP STON

U luci Callao, slijedi Puerto Bayovar 11. 10.

U luci Itaguai, slijedi Rotterdam 26. 10.

DuList info 43

• 5. LISTOPADA 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 5. 10. do 12. 10. 2016.

LIBERTAS

U luci Dalian, slijedi Antwerpen 7. 11.

OLUJA

19. 10. stiže u Rotterdam

AP SVETI VLAHO U luci Cebu

AP DRŽIĆ

17. 10. stiže u luku Chittagong

AP ASTAREA

U luci Adang Bay, slijedi Quanzhou 15. 10.

AP REVELIN

U luci Mackay, slijedi Hazira 26. 10.

AP SLANO

8. 10. stiže u Richards bay

44 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Peugeot 406, 2.0 HDi, 2003.

godište. Kontakt: 091 2111 204

Hyundai

Accent 1,3 Lsi. Oblik karoserije: hatchback, broj vrata: 3, boja: plava s efektom. Vrsta pogona: prednji.

Ovjes: obični. Dodatna oprema: brisač stražnjeg stakla. Molim za sve informacije nazvati na broj 099 636 8688.

Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 godina, motor od Opel Astre + zimske Goodyear. Kontakt: 099 682 5851 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem apartman u Župi dubrovačkoj – Pod Petračom, ozbiljnim i odgovornim osobama. Blizina škole, ambulante, autobusa, trgovačkog centra itd. Kontakt: 098 345 518 Iznajmljujem apartman na duže vrijeme u Novoj Mokošici. Idealan je za dva dečka ili dvije cure. Kompletno je opremljen. Ima perilicu rublja, osobni parking, u blizini je autobusna stanica.

Zvati na telefon 099 2129 851. Ovaj tjedan zvati isključivo prijepodne do 13 sati.

Iznajmljujem garsonijeru – studio apartman, prizemlje, na duže vrijeme, Čokolino, 29 m2, banja, mini kuhinja, klima, Internet! Kontakt: dr. durakovic. mensura@du.t-com.hr Iznamljujem stan 36 m2 na Gorici u prizemlju pored butige PEMO na duže vrijeme. Stanarina 2.000 kuna + režije.

Kontakt: 098 345 856 – vlasnik ili 091 4866 259 – za pokazati stan Tražim

dvosobni stan isključivo na duže vrijeme! Prednost područje Rijeke dubrovačke. Kontakt: 091 242 6675

Traži se cimer za najam privatne kuće

u Gružu. Cijena 1.500 kuna uključuje privatnu sobu s duplim krevetom i klimom, dvije dijeljene kupaonice, kuhinju, veliki dvor, flat Internet, uključene režije. Kontakt: 091 953 6145. Slobodno do 1.6.2017.

Iznajmljujem stan 70m2 – Gornji Kono. Dvije sobe, kuhinja, dnevni

boravak, dva wc-a, garaža. U razdoblju od 1. 10. do 1. 6. Kontakt: 098 179 1295

385 977674107 ili 387 63194070

Iznajmljujem garsonijeru u Kuparima na duže vrijeme. Kontakt: 098 882 014

za jednu osobu. Potpuno opremljen.

Do 1. 6. 2017. Cijena 1.800 + režije. Kontakt: 098 608 690

Iznajmljuje se garsonijera 22 m2 kompletno opremljena na duže razdoblje, Gornji Obod – Cavtat. Informacije na: 099 400 4663 ili ivanka.tomic@ du.t-com Daje se u najam do 1. 7. komforan, tro-

soban stan. Stan se sastoji od 3 spavaće sobe, 2 kupaonice i kuhinje s boravkom. Površine je 90 m2. Ima i 2 balkona, te osiguran parking. Klimatiziran je s 4 klime, ima perilicu rublja, vlastito brojilo struje i vode, Internet.

Cijena mjesečnog najma po dogovoru.

Polog obavezan. Zvati na 098 588739

Iznajmljujem sobu s kupaonicom i upotrebom kuhinje do 01. 07. Cijena mjesečnog najma je 1.000 kuna+režije.

Polog u visini jedne najamnine obavezan. Za više informacija zvati na: 098 588 739 Vikend kuća se nalazi se na Blidinju,

predio Soldine ulice, u blizini skijališta. Kuća se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja. Prizemlje: dnevni boravak, kuhinja, wc, ostava. Kat: tri sobe i potkrovlje. Kuća ima strujno grijanje i grijanje na drva, raspolaže s parkingom za više vozila. Kapacitet kuće je 10–12 osoba. Cijena po dogovoru. Kontakt:

Studio apartman na Lapadskoj obali

Iznajmljuje se u Zatonu Malom stan 100 m2 (kat od kuće) s tri spavaće sobe, dnevni boravak, kuhinja i trpezarija, banja, wc, parking mjesto, do 1. 5. '17.

Kontakt: 098 972 6174 Studio apartman na Lapadskoj obali za jednu osobu. Potpuno opremljen.

Do 1. 6. 2017. Cijena 1.800 + režije. Kontakt: 098 608 690 Mlad, zaposlen, uredan i ozbiljan momak traži stan na području Dubrovnika i okolice, od Stare Mokošice do Plata sve dolazi u obzir. I molim vas da nije neka šupa od 15 kvadrata gdje se ne možeš ni okrenut ili dovest nekoga.

Zahvaljujem unaprijed. Kontakt: 091 6199 259, marusic2908@gmail.com Iznajmljujem apartman, 40 m2, poviše Iva Vojnovića u Lapadu, do 1. 6.

2017. Kontakt: 099 253 0211 Iznajmljujem jednosoban stan u Čibači, poslovna zona. Kontakt: 095 829 7051.

Iznajmljujem dvosoban stan, 70 m2, na duže vrijeme u Cavtatu na Zvekovici. Kontakt: 099 822 7962

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Iznajmljujem stan u Mlinima, Popolica cca 50 m2 na duže vrijeme, dvoetažni s dvije kupaonice i jednom sobom, dnevni boravak i kuhinja.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 344 630 Iznajmljuje

se potpuno opremljen stan u Lapadu, luksuzno namješten.

Stan se sastoji od dvije dvokrevetne spavaće sobe, dvije kupaonice, prostranog dnevnog boravka s blagovaonicom i potpuno opremljenom kuhinjom. Ispred stana je balkon sa stolom i stolicama. Stan je klimatiziran, sadrži SAT TV, besplatan pristup internetu, perilicu rublja, poseban ulaz. Centar Lapada je svega 300tinjak metara od kuće (trgovine, tržnica, banka, pošta, apoteka, ambulanta, restorani, kafići, šetnice, plaže…). Iznajmljuje se od 1.

10. 2016. na razdoblje od 1–2 mjeseca.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 519 9582

Tražim

cimera hitno. Apartman u Lapadu, soba s jednim bračnim krevetom i jednim odvojenim, kuhinja, trpezarija, kupaonica, taraca, 2.500 kuna za dvoje 1.250 kuna, svaki plus režije, Internet gratis. Kontakt 099 286 6843. Možete zvati u bilo koje doba dana ili noći jer mi je hitno.

Iznajmljujem potpuno opremljenu kuću od 120 m2 s okućnicom i parkingom ispred vrata (mogućnost pristupa kamiona), na duže vremensko razdoblje. Kuća je idealna za tvrtke.

Nalazi se poviše Stare Mokošice na putu prema Osojniku. Kontakt: 098 165 1708.

NEKRETNINE Čibača

– lijep stan s dvije spavaće sobe, boravkom, kuhinjom, kupaonicom, balkonom, garažom. Završna faza izgradnje, još su moguće sitne prilagodbe. Kontakt: villa_doris@ yahoo.com

POSAO Soboslikarski obrt ‘Pengatur’ obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Pružam usluge čišćenja kuća i stanova. Kontakt: 098 972 5202

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 28.9. – 5. 10.2016.)

KREŠIMIR ŠAPRO (1973.)

VLADO STIJAČIĆ ZAHIDA – HIDA ARSLANAGIĆ rođ.

Krehić BOŽO PRCE pok. Vide JAKO BAGOVIĆ pok. Iva (1934.)

ANTUN BUTJER pok. Nika (1929.)

VLAHO KLAIĆ pok. Miha (1946.)

NADA SINKOVIĆ rođ. Katić (1934.)

STANA RISTIĆ rođ. Matić MARE MAREVIĆ rođ. Šeparović (1933.)

IVO KLAIĆ pok. Miha (1927.)

SEAD PRELIĆ – ŠKIJO (1951.)

NIKO SAŠILO pok. Nika (1931.)

MARIJA PERUŠINA ud. Roka rođ.

Pavlović (1941.)

RAZNO Kupujem crteže, slike, stari novac, odlikovanja, razglednice, keramiku, srebrene predmete, staro oružje, namještaj.

Isplata u gotovini.

Kontakt 091 573 8453 Dragi

roditelji i školarci, ima jedan synthesizer – Yamaha PSR E303, koji je zajedno sa mnom prošao svega i svačega, ali je u izuzetno dobrom stanju i svira bez ikakvih poteškoća. Iako podužeg ‘radnog staža’, još nije ni blizu zaboravu i sada čeka novog malog prijatelja ili prijateljicu da im bude poklonjen, da na njemu uče svirati, uživati i brinuti se o njemu, bolje nego što ja to trenutno mogu. Da ne duljim, za sve što vas zanima o njemu, pišite na mndu.7886@gmail.com, a do 31.

10. nadam se predati ga u prave male ručice.

Sony zvučnici 6 oma, 30 wata, Sony SS-CNEZ3 očuvani, jako malo korišteni. Dimenzija (w/h/d) Approx. 145 × 235 ×155 mm 2 komada. Masa: oko 1.5 kg 400 kuna. Kontakt: mokosica007@ net.hr

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Janju Raguž umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Ljuba i Andrija Konjevod, u spomen na dragog nam Tomu, umjesto cvijeća 400 kuna prilaže Maja i Mario Čebulc. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000– 1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051 DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Janju Raguž, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu obitelji Šurković i obitelj Gverović. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Ivona s obitelji u spomen na pok. gospara Mata Šaru prilaže 200 kuna; obitelj Putica, umjesto vijenca za pok. Đorđa Perovića prilaže 150 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

SJEĆANJE Dragi Škijo, kažu da smrt ne postoji i da ljudi umru tek kad ih svi zaborave.

U našim sjećanjima i mislima ćeš živjeti zauvijek.

Bilo je divno poznavati te. Počivao u miru.

Kolege iz Gulliver travela 120×80 s madracem, 300 kuna, dječja aurosjedalica 400 kuna, uljni radijator 200 kuna, perilica rublja Končar 750 kuna, Orbitrek 200 kuna, utezi 180 kuna, roštilj s gradelama 200 kuna.

Kontakt: 092 111 2654 ili se javiti na mail: dukjms2@gmail.com

USLUGE Čuvam

stare i nemoćne u Vašem domu. Kontakt: 099 838 8231.

Žena čuva Vašu djecu po vrlo povoljnim cijenama. Kontakt: 092 341 6785

Prodajem

potpuno nove ženske tenisice marke MBT, broj 38. Cijena povoljna. Kontakt: 091 520 7540

Prodajem

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

drveni dječji krevetić

Profesor s iskustvom u podučavanju daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu.

Kontakt: 092 334 8166

46 Sport

Najbrži Toni Elezović 1. DUBROVNIK AQUATHLON

Većina sudionika su amateri i rekreativci

Sportovi tipa akvatloni, triatloni, biciklijade i čak maratoni danas su u masovnom porastu u civiliziranim razvijenim sredinama jer ta iskustva se ne kupuju novcem već se konzumiraju sudjelovanjem i svaki sudionik je dobitnik Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Toni Elezović (TK Split) te Maja Bonačić (TK Swibir) pobjednici su ‘Dubrovnik Aquathlona’, prvog međunarodnog dubrovačkog multisport događaja i jedinstvenog sportskog

iskustva, koje se održalo ovu nedjelju u akvatoriju pred Portom te na stazi od Lazareta do Svetog Jakova.

Jakša Diklić (TK Dubrovnik) osvojio je srebro u konkurenciji muškaraca, dok

je treće mjesto pripalo Ivanu Gobinu (TK Zadar). Drugo mjesto u konkurenciji žena pripalo je Jeleni Tomašević (TK Herceg Novi), dok je bronca pripala Mariji Hanzijer (BK Hanzijer).

Sport 47

• 5. LISTOPADA 2016.

KONJUH ZAPELA U PEKINGU Ana Konjuh poražena je od Kineskinje Wang (140.) sa 6:4, 4:6, 0:6 u 1. kolu kvalifikacija 5,5 milijuna dolara vrijednog WTA turnira u Pekingu. Konjuh je na novoj ljestvici najboljih tenisačica svijeta zadržala 55. mjesto.

OBERAN NAJBOLJA U MOSTARU Iva Oberan (JK Župa dubrovačka) proglašena je najboljom natjecateljicom Međunarodnog judo turnira ‘Borsa Open 2016.’, koje se ove nedjelje održalo u Mostaru. Iva je osvojila zlatne medalje u uzrastu kadetkinja i juniorki do 57 kilograma.

HEP SUPERLIGA

Iako je prvotno bilo predviđeno plivanje 1000 metara u dva kruga ispod Lazareta, isto je zbog lošeg vremena skraćeno na 500 metara

59

U užarenoj atmosferi sportske dvorane B u Gospinom polju uz vatrenu podršku navijača ‘Pituri’ su s 4:1 svladali prvaka GSTK Zagreb

natjecatelja sudjelovalo je na prvom izdanju Dubrovnik Aquathlona

Iako je prvotno bilo predviđeno plivanje 1000 metara u dva kruga ispod Lazareta, isto je zbog lošeg vremena skraćeno na 500 metara, a potom je slijedilo trčanje 5000 metara s podkrugom do Svetog Jakova i natrag. Ukupno je nastupilo 59 natjecatelja iz čitave regije.

— Većina sudionika su amateri i rekreativci koji se u slobodno vrijeme bave nekim od ovih sportova ili su generalno aktivni u bilo kojem smislu. Sportovi tipa akvatloni, triatloni,

Drugo mjesto u konkurenciji žena pripalo je Jeleni Tomašević (TK Herceg Novi), dok je bronca pripala Mariji Hanzijer (BK Hanzijer)

‘Pituri’ srušili prvaka!

biciklijade i čak maratoni danas su u masovnom porastu u civiliziranim razvijenim sredinama jer ta iskustva se ne kupuju novcem već se konzumiraju sudjelovanjem i svaki sudionik je dobitnik! – istaknuli su organizatori iz Triatlon kluba Dubrovnik.

Stolnotenisači STK Libertas Marinkolora ostvarili su prošle subote vrijednu pobjedu u derbiju 2. kola HEP Superlige. U užarenoj atmosferi sportske dvorane B u Gospinom polju uz vatrenu podršku navijača ‘Pituri’ su s 4:1 svladali prvaka GSTK Zagreb. Najprije je Tošić s 3:1 (11:7, 11:7, 9:11, 11:4) bio bolji od Arbanasa, potom je Simović s 3:0 (11:8, 11:9, 11:4) tukao Ticu, a zatim Japec izgubio od Mijatovića s 2:3 (8:11, 11:7, 5:11, 15:13, 8:11).

Uslijedila je igra parova u kojima je bolji bio domaći par Japec/Tošić protiv Arbanas/Tica 3:1 (11:7, 8:11, 12:10, 11:4). Četvrti bod za ‘Piture’ osvojio je Tošić protiv Tice s 3:0 (11:9, 11:4, 11:5).

— Mislim da smo svi malo bili u grč.

Možemo dosta bolje. Bitno je da smo pobijedili, ali ovo nije sastav Zagreba koji je lani bio prvak, jer im nedostaju Pucar i Magličić. Ovo je vrijedna pobjeda jer oni imaju izuzetne trenere i sjajne juniore koji igraju za reprezentaciju. Tako da s njima neće biti lako – izjavio je na kraju meča Roko Tošić.

U 3. kolu 8. listopada STK Libertas Marinkolor gostuje u Osijeku kod STK Vodovoda.

48 Sport

5. LISTOPADA 2016. •

USPJEH RUKOMETAŠA

Janđel ‘spustio roletnu’!

Pobjeda pred oko 400 gledatelja je tim značajnija ako se sjetimo da je momčad Zlatka Saračevića lani bila dva ranga ispod gostiju

15

obrana upisao je vratar RKHM Dubrovnika

Cijela dvorana je vidjela da smo zadnjih 20 minuta bili k’o šlagirane kokoši, više nismo mogli hodati – izjavio je nakon pobjede trener Saračević Rukometaši RKHM Dubrovnika na najbolji su mogući način – pobjedom protiv favorita lige Karlovca 25:21 (13:8) – otvorili natjecanje u južnoj skupini Prve B HRL. Pobjeda pred oko 400 gledatelja je tim značajnija ako se

sjetimo da je momčad Zlatka Saračevića lani bila dva ranga ispod gostiju.

Junak utakmice svakako je vratar Kristijan Janđel, koji je ‘spustio roletnu’, zaustavio čak 15 udaraca favoriziranih Karlovčana. Nastavili su rukometaši

tako pobjednički niz, a ova pobjeda bit će prava pozivnica za meč protiv Metkovića 1963. u subotu 8. listopada.

— Čestitam mojim igračima jer su na utakmici odradili sve što smo pripremali ovaj tjedan. Iako je prvo poluvrijeme bilo idealno, u drugom poluvremenu nismo imali snage, cijela dvorana je vidjela da smo zadnjih 20 minuta bili k’o šlagirane kokoši, više nismo mogli hodati – izjavio je nakon pobjede nad Karlovcem trener RKHM Dubrovnika Zlatko Saračević.

— Kad nije išlo držao nas je golman, a stvorili smo i veliku zalihu. Zadnjih deset minuta kao grogirani boksač kad ga Tyson nokautira. Ovo smo dobro izvukli ‘na mišiće’, a za dalje trebamo nastaviti trenirati i produžiti ovo. Idemo dalje, nema stajanja.

Sad znaju da sve što smo radili vrijedi.

Nema zanošenja jer je dug put, a ovo su samo dva boda – zaključio je ‘Sarač’.

UVJERLJIV START RAGUSE

Brod ‘potopljen’

Dubrovkinje su na poluvremenu imale 22 koša prednosti, a na kraju su stigle do +42

18

koševa zabila je najefikasnija Pocrnjić

ŽKK Ragusa ostvarila je pobjedu nad ŽKK Brodom na Savi 86:44 (23:12, 24:13, 22:13, 17:6) u 1. kolu A-1 HKL u subotu popodne u Gospinom polju. U momčadi Zdravka Kitina zabijale su Pocrnjić (18), Marin (16), Stojanović (13), Matić (12), Erslan (11), Haklička (9), Stanković (4) i Zarač (3). Kod gošći pola koševa (22) postigla je Lazić, a četvrtinu (11) dodala Poljak. U 2. kolu Dubrovkinje u subotu 8. listopada dočekuju Croatiu 2006.

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 49

50 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 51

52 DuList IN

Za posao DJ-a moraš biti posvećen glazbi MIRO ĆUZULAN VEĆ SEDAM GODINA ZABAVLJA DUBROVČANE

Nema što nije prošlo kroz moj kazetofon i CD player Ranih devedestih sve je krenulo s ‘dance’ glazbom.

Tad su na sceni bile aktualne grupe poput La Bouche, Snap!, Ace of Bace i slični i to su mi zapravo bile i prve kasete u kolekciji

Jednog dana sam na kiosku kod Doma zdravlja ‘snimio’ mini sintisajzer koji mi je kao djetetu zanimljivo zvučao, a nije bio skup. Roditeljima sam rekao da mi treba lova za zadaće ili nešto slično i kupio sam sintisajzer Razgovarao Baldo Marunčić Foto Marin Šperanda

Našim sugrađanima, posebno onima mlađima, koji vole dobru glazbu i sjajan provod ime Mira Ćuzulana nije strano. Ovaj DJ već godinama gradi svoj renome puštajući dobru glazbu u Klubu Lazareti, i to na nekoliko različitih slušaonica i plesaonica.

Popularni DJ Miro za DuList priča o svojim prvim glazbenim iskustvima, omiljenim bendovima te poslu DJ-a, a otkriva i tko je bio ‘Yoko Ono’ njegovog

razlaza s grupom Silent.

kiosku ‘snimio’ mini sintisajzer koji mi je zanimljivo zvučao, a nije bio skup.

Roditeljima sam rekao da mi treba lova za zadaće ili nešto slično i kupio sam sintisajzer. Kada su vidjeli kako im mali barata crno-bijelim tipkama, odmah su odlučili upisati ga u Umjetničku školu Luka Sorkočević u Dubrovniku.

Kako je sve počelo?

Na samom početku moram se zahvalit mojim dragim roditeljima što su uočili i iskoristili moj glazbeni talent još od malih nogu. Kao dijete sam imao običaj na stolicu postaviti razne predmete sa različitim zvukovima i s ubranim štapima po njima lupati u ritmu glazbe s radija ili TV-a. Jednog dana sam na

Što si svirao u glazbenoj školi i koliko dugo si je pohađao?

Od instrumenata sam od prvog dana navijao za bubnjeve jer mi je to bila prva ljubav. Ritam mi je jednostavno bio u krvi. Ali roditelji su inzistirali na gitari ili harmonici. Kao kompromis našli smo se na klaviru, iako, oni su tim ishodom bili zadovoljniji od mene.

DuList IN 53

• 5. LISTOPADA 2016.

NOVI SPOT MYSTICE ‘Da nisam’ ime je nove pjesme dubrovačkog benda Mystica, a spot za nju sniman je u parku Gradac, kako su kazali iz benda, na ‘mjestu koje već generacijama predstavlja puno više od borova, šetnice i pogleda

U glazbenu školu sam išao od 1992. do 1997. godine.

Kako je pukla ljubav? Gdje si nastavio?

Nije zapravo pukla u pravom smislu te riječi, već sam došao u godine kad sam samostalno mogao odlučivati i odlučio sam da klavir više nije ono što želim.

Iako nikad nije baš ni bio, ali eto, prisilio sam se. Tad sam se okrenuo više nogometu, filmovima i drugim hobijima. Pubertet me već dobro ‘pucao’, a đirevi u tom razdoblju života dolaze i prolaze. Tih kasnih 90-ih i ranih 2000ih nisam ništa od instrumenata svirao, ali redovito sam slagao kompilacije ili bio DJ za neke školske događaje ili privatne zabave. U kućnoj kolekciji su se našle stotine kaseta i CD-ova, a meni bliski ljudi će se sjetiti i kako mi je izgledala soba. Kao videoteka, samo što su osim VHS-a tu bile radio-kasete i CD-ovi. Naravno, moji su šizili oko toga uporno mi govoreći da mi se soba pretvara u skladište. Ali ne možeš ti tek tako protiv ljubavi pa tako ni protiv one prema glazbi.

Koji su ti bili uzori, što se slušalo?

Eh, to je priča za sebe. Nema što nije prošlo kroz moj kazetofon i CD player.

Ranih devedesetih sve je krenulo s ‘dance’ glazbom. Tad su na sceni bile aktualne grupe poput La Bouche, Snap!, Ace of Bace i slični i to su mi zapravo bile i prve kasete u kolekciji. Na njih sam nadovezao nešto progresivniji Prodigy, Chemical Brotherse i Fatboy Slima koji su mi i dan danas među omiljenima, a potom i ostale podžanrove dance glazbe. Sa smrću 2 Pac-a i Notorious B.I.G.-a uhvatio me hip-hop đir.

U srednjoj školi ekipa s kojom sam se družio je preferirala žešći zvuk, a kako kažu ‘s kim si takav si’ i mene su spopali tvrđi i teži zvukovi. Pustila se kosa, zadnje lipe su se trošile na metal majice i koncerte, a diskografije Metallice i Iron Maidena su bile obavezno štivo.

Našli su se tu i Black Sabbath, Judas Priest, AC/DC, Gunsi i mnogi drugi. To je bila faza koja je trajala 4–5 godina. I onda sam se malo smirio. Dobio sam recepcijski posao, morao se ošišati, a glazbeni život su mi okupirali triphoperi i chilleri poput Massive Attack, Air, Portishead, Moby, Morcheeba, Zero 7 i drugi.

I onda je došao taj famozni Silent?

Tako je. Uslijedilo je vrlo posebno

razdoblje mog glazbenog života. Krajem 2005. godine upoznao sam dva osebujna lika. Sanina Karamehmedovića Sanča i Davora Čupića Čupka. Oni su kao nešto znali na gitari, ja sam kao nešto imao talenta za ritam i odlučismo formirati band. Čupko na vokalu i ritam gitari, Sančo na glavnoj gitari, a ja na bubnju i pratećem vokalu. Sančo je pozvao brata Tibora da nam se pridruži kao basist. Ubrzo su Tibi i Sančo zamjenili uloge na gitarama, Tibi je preuzeo i glavni vokal, a Čupko je podebljao cjelokupni zvuk dodatnim pratećim vokalom. Ubrzo smo ubacili i violinu (Magda, kasnije Lorena) i klavijature (Iva, kasnije Daniel). Ja sam napisao glazbu i tekst za par engleskih stvari, Sančo za par hrvatskih i sve je teklo baš kako smo i zamislili.

Jedino smo s imenom kasnili jer su se zakazali prvi koncerti, a mi nismo imali ideje kako se zvati. Onda je meni palo na pamet Silent Noise, ali Sančo je inzistirao da pojednostavimo i izbacimo taj ‘noise’ i nastao je Silent.

Promjenili smo tri prostora za sviranje, napisali 15-ak demo stvari koje smo sami snimali u Kuparima, dijelili pozornicu s mnogim gradskim i regionalnim bendovima i odradili na desetke koncerata od početka 2006. do kraja 2009. Još uvijek čuvam te meni zlata vrijedne demo snimke i snimke nekih koncerata. Nekoliko faktora dovelo je do toga da smo se morali razići. Ja sam upoznao svoju sadašnju suprugu Sanju kojoj sam, osim glazbi i nogometu, posvetio većinu svog vremena, završavao sam studij Menadžmenta u turizmu, radio na recepciji u tri smjene, kasnije u špediciji, gdje sam i dan danas, te je pomalo nestalo to vrijeme, ali i volja za svirkom. A tadašnji Silent to nije zaslužio.

Uz navedeno, oni su donijeli odluku o seljenju benda u Zagreb zbog studija.

Ostali smo u dobrim odnosima, ali hej, ja ode iz benda, a oni se probiše kao Silente. Pametnom dosta. Šalim se, ali iznimno mi je drago što su uspjeli ostvariti svoje ciljeve i što sam i ja na neki način bio početak te priče.

Nisi imao vremena za bend, ali si onda stigao DJ-ati?

Ipak mi je ostalo nešto slobodnog vremena odlaskom iz Silenta i morao sam se na neki način glazbeno izražavati. Negdje 2008. ili 2009. u dogovoru s Denisom Vegom i Klubom Orlando, koji su tad već godinama održavali

na more’. Za glazbu, tekst, aranžman pjesme ‘Da nisam’ zadužena je u potpunosti Mystica, kao i za audio/mix/mastering. Montažu je odradio Željko (Veki) Kovačević, za kamerom je bio Marijan Marinović.

Redovito surađujem i s dubrovačkim hotelima i agencijama, a ljudi me kontaktiraju i za svoje privatne događaje, kao što su godišnjice, rođendani, momačke, svadbe

7

godina već Miro Ćuzulan pušta glazbu Dubrovčanima kao DJ

Na svakoj slušaonici 80-ih od 1 do 2 poslije ponoći ja bih uletio s 90-ima, donio nešto drukčije, razbio već standardni zvuk 80-ih i dodatno rasplesao publiku

vrlo popularni program Sound of ‘80s, došao sam s idejom da se u njegovu slušaonicu u jednom satu ubacim s glazbom koja mi je obilježila najranije djetinjstvo – dance 90-ih. I to je ispalo super. Na svakoj slušaonici donio bih nešto drukčije, razbio već standardni zvuk 80-ih i dodatno rasplesao publiku. Odlučili smo da to postane zabava pod nazivom ‘80s vs. ‘90s i s tim projektom smo godinama gurali u Lazaretima. Osim toga, u Orlandu sam 2009. osmislio i započeo te kasnije u Lazaretima nastavio s dodatne dvije slušaonice, ‘History of Rock’ i ‘Top of the Pops’. Ljudi su to prepoznali, slušaonice su dobro posjećene i to ide uspješno već punih sedam godina. Jer, gdje ti danas možeš vani drmati bokovima na r’n’b klasike ili headbangati na jednu legendarnu ‘Even Flow’ od Pearl Jama? Ja mislim nigdje. Osim toga, u suradnji s Vegom uspješno održavam slušaonicu ‘Balkan Rock Night’. A uz to jednom godišnje ubacim i program pod nazivom ‘Oldies but Goldies’, slušaonicu posvećenu legendarnim rockabilly klasicima 50-ih i 60-ih.

Moglo bi se zaključiti da danas više nisi određen žanrovski?

Otprilike. Svašta sam prošao i nema više pravila. Volim poslušati nova izdanja dragih mi bendova Muse ili Arctic Monkeys, nekad se volim opustiti uz klasiku, ili razdrmati uz ploču ‘Heaven And Hell’ Black Sabbatha, a redovno pratim što se događa na aktualnim top listama. Ovisi kako me ‘pukne’.

Naravno, ne propuštam niti ‘Bubamarca’ Arsena Dedića jer kad imaš dijete naučiš i sve dječje. U ovom poslu moraš biti svuda pomalo, a u svemu se nađe nešto što vrijedi.

Kako si danas okupiran i koji su planovi za dalje?

Uz dugogodišnju rezidenciju u Lazaretima, s vlastitom glazbenom opremom redovito surađujem i sa dubrovačkim hotelima i agencijama, a ljudi me kontaktiraju i za svoje privatne događaje, kao što su godišnjice, rođendani, momačke, svadbe... Mislim da su prepoznali da nisam glazbeno ograničen i da ću se uklopiti u njihove ideje i želje. Uvijek inzistiram na smjernicama, jer ljudi su različiti i za svoje događaje imaju različite glazbene želje.

Ovaj posao ne može raditi svatko jer moraš voljeti to, aktivno pratiti i – biti posvećen.

54 DuList IN

5. LISTOPADA 2016. •

BAL ZA OBILJEŽAVANJE NJIHOVOG DANA

‘Groznica subotnje večeri’ u Domus Christiju!

sposobnosti i zadivili ‘sjedače’. Dalo se tu prepoznati i mota onih klasičnih, ‘filmskih’ plesova, ali i zumba ritma!

Kako i neće, kad je s njima zaplesala i njihova voditeljica ‘zumba gold’ programa Tatjana Prigl, a i ravnateljica Doma Mirjana Vujnović.

Piše / Foto Mia Njavro

Čule su se i domaće i strane pjesme, a iako ispočetka malo sramežljivi, ‘veseljaci’ su ubrzo pokazali prave plesačke sposobnosti i zadivili ‘sjedače’

Dalo se tu prepoznati i mota onih klasičnim, ‘filmskih’ plesova, ali i zumba ritma!

U Domu za starije i nemoćne ‘Domus Christi’ ovu subotu zaista je zavladala ‘groznica subotnje večeri’! Štićenici Doma, njih dvadesetak, obilježili su Međunarodni dan osoba treće životne dobi, a kako drugačije nego subotnjim balom. Čule su se i domaće i strane pjesme, a iako ispočetka malo sramežljivi, ‘veseljaci’ su ubrzo pokazali prave plesačke

• 5. LISTOPADA 2016.

Neki dan ih je posjetio i pjesmom uveselio i naš vrsni tenor Stijepo Gleđ MarkoS, a veseli program nastavili su u subotu

Ono što zaista ostavlja bez daha jest to da, bez obzira na dob, pokretljivost, ‘pomagala’… Domaši plešu i vrte se toliko radosno i okretno da bi slobodno mogli posramiti i puno, puno mlađe od sebe.

Inače, nisu samo plesom i pjesmom obilježili ovaj važan dan. Otišli su ovaj petak, kako nam otkriva ravnateljica, do Zadra, a prođirali su Kalelargom, vidjeli Pozdrav suncu, čuli orgulje i posadili vlastitu maslinu u aleji maslina prijateljskog Doma ‘Pape Ivana Pavla II’ u Donjim Biljanima.

Osim toga, neki dan ih je posjetio i pjesmom uveselio i naš vrsni tenor Stijepo Gleđ MarkoS, a veseli program nastavili su u subotu, uz dobar ples i vjerujemo, do dugo u noć!

DuList IN 55

56 DuList IN

5. LISTOPADA 2016. •

NA IGRALIŠTU OŠ MARINA DRŽIĆA

Najmlađi vješto biciklirali!

Na igralištu je bilo preko stotinu djece

Naši najmlađi unatoč svim tehnološkim novotarijama nisu zaboravili što je to bicikl, kako ga pravilno voziti te kako se zabaviti u društvu s vršnjacima!

Pravi mali vozač!

Preko stotinu djevojčica i dječaka sudjelovalo je u subotu ujutro na

Organizatori su zadovoljni odazivom

igralištu OŠ Marina Držića na natjecanju u organizaciji udruge Sigurnost u prometu, gdje su pokazali koliko vješto voze svoje bicikle.

Riječ je o prvom takvom natjecanju za djecu 1. i 2. razreda osnovnih škola, a svakako veseli velik odaziv, što je dokaz da naši najmlađi unatoč svim tehnološkim novotarijama nisu zaboravili što je to bicikl, kako ga pravilno voziti te kako se zabaviti u društvu s vršnjacima biciklirajući.

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 57

58 DuList IN

5. LISTOPADA 2016. •

TKO PRAVI NAJBOLJI DŽEM, PEKMEZ, MARMELADU..?

Slatki festival u Gradu

Pokrovitelji manifestacije i ove godine su Grad Dubrovnik, Dubrovačko – neretvanska županija, Turistička zajednica Grada Dubrovnika te kroz projekt SUSY Europska unija

Čak 28 izlagača pripremilo je svoje mirišljave gastro proizvode koje su mogli kušati domaći, ali i oduševljeni stranci Foto Mia Njavro

Deseti, tradicionalni Festival džema, pekmeza i marmelade otvoren je ovu subotu ispred Crkve svetog Vlaha. Organizirale su ga udruga DEŠA Dubrovnik i Dubrovačka naranča, a u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – županijskom komorom Dubrovnik. Čak 28 izlagača pripremilo je svoje mirišljave gastro proizvode koje su mogli kušati domaći, ali i oduševljeni stranci, koji nisu znali hoće li prije fotografirati odlični KUD ‘Sveti Juraj’ s Osojnika ili probati, primjerice, med od čokolade ili pak džem od opuncije…

Ogranizirano je u sklopu manifestacije i ocjenjivanje proizvoda u četiri kategorije (za najbolji pekmez, marmeladu, džem i extra džem) i po četiri kriterija: okusu, boji, mirisu i konzistenciji. Dobitni medalja su: KATEGORIJA DŽEM Zlatna medalja: OPG Pave Radelj – za Džem od smokava; Srebrna medalja:

OPG Marija Tudor-Šore – za Džem od mirte, Domaća radinost ‘VIKO’ – za Džem od jagoda, Domaća radinost ‘VIKO’ – za Džem od smokve; Brončana medalja:OPG Ivica Matijević – za Džem od smokava KATEGORIJA EKSTRA DŽEM Zlatna medalja: DEŠA PRO d.o.o. – za Ekstra džem od dubrovačke ljute naranče; Srebrna medalja: OPG Klaudia Krstičević – za Ekstra džem suha smokva; Brončana medalja: OPG Protić Sanja – za Ekstra džem limun KATEGORIJA PEKMEZ Zlatna medalja: OPG Ivica Matijević – za Pekmez marelica; Srebrna medalja: OPG Ruse Sambrailo – za Pekmez od drenjine; Brončana medalja: OPG Josip Milatić – za Pekmez od grožđa KATEGORIJA MARMELADA Zlatna medalja: OPG Ivica Matijević – za Marmeladu klementina; Srebrna medalja: OPG Klaudia Krstičević – za Marmeladu kumquat; Brončana medalja: OPG Nina Sardi – za Marmeladu od naranača sa chia sjemenkama

DuList IN 59

• 5. LISTOPADA 2016.

SECOND HAND SALE ZA ‘DVA SKALINA’

Lazareti postali humanitarni ‘buvljak’

Svi koji su se zaželjeli shoppinga po jeftinijim cijenama prošetali su do Lazareta i nakupovali se. Kako su nam kazali naši ‘domaći stranci’, prodaja je išla odlično

Prihod od ovogodišnje akcije bit će doniran udruzi ‘Dva skalina’

Foto Mia Njavro

Od subote ujutro do nedjelje popodne u Lazaretima se održavao second hand sajam kojeg su organizirali zajedničkim snagama, i to sedmi put, Foreign Circle Dubrovnik i Art radionica Lazareti.

Svi koji su se zaželjeli shoppinga po jeftinijim cijenama prošetali su do Lazareta i nakupovali se. Kako su nam kazali naši ‘domaći stranci’, prodaja je išla odlično, a posjetitelji su velikodušno kupovali davajući priloge.

Naime, sav prikupljeni novac odlazi u humanitarne svrhe. Prihod od ovogodišnje akcije bit će doniran udruzi ‘Dva skalina’ za kupovinu specijalizirane ljuljačke za invalidska kolica, te drugih proizvoda za djecu s posebnim potrebama.

60 DuList IN

5. LISTOPADA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Mnoge Vage će shvatiti koliko vole i koliki su voljeni. Ako ste još sami, svakako se dotjerajte i izlazite, jer su šanse da se zaljubite ili još više da nekog zavedete zaista velike. U poslu ćete dobiti odlične reference i preporuke

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Doći će do poboljšanja u vašoj radnoj sferi. Neće to još biti bajka, ali bit će sasvim vidljivo da se stvari počinju sređivati. Istovremeno ćete osjetiti i kako vam se vraća snaga. Postajete učinkovitiji. Dobivate vizije.

Možda će vam izgledati kao da vam ljubav svako malo izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Nećete zapostaviti niti jednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Moguć financijski dobitak.

Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika. Neki će otvoriti vrata novim osobama na poslu ili će oni sami biti pozvani nekamo da rade.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Intenzivirat će se komunikacije i kontakti sa suradnicima iz drugih gradova.

Možda ćete i putovati. Sve će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i vući smjelije poteze. Bit će i onih koji će usavršavati jezike.

Malo je vjerojatno da ćete se osjećati usamljeno. Mnogi će uživati u vašem društvu, a na vama je da pametno birate. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Bavite se sportom.

Učinkovitost kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će fascinantna. To je posljedica toga što vi točno znate što hoćete, pa nema gubljenja vremena na suvišna razmatranja. Ipak, držite se timskog rada.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Opuštenost i neobaveznost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom. Isto bi im moglo donijeti veliki napredak.

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka.

Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, shvatit ćete da ne postoji garancija ni za što na svijet. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na financije.

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju.

Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Oni koji vole voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Vjerojatno ćete ići na sigurno jer će vam ne tako davna iskustva govoriti da tako postupate.

Moguća putovanja.

Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja.

Ono što ste postigli, tu je, a snovi će se intenzivirati.

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radne sredine.

Neki će se okrenuti borbenom stilu.

Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Budite svoji.

DuList IN 61

• 5. LISTOPADA 2016.

Gradoplov PROŠLOSTI USUSRET – ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 7. listopada, obilježavao se blagdan Svetih Srđa i Bakha

Piše Sebastian Vukosavić

22. rujna 1772. godine, u Šumetu je rođen liječnik, znanstvenik, pjesnik i kulturni djelatnik Luka Stulli

5. listopada 1829., u Dubrovniku je rođen zoolog i faunist, prirodoslovac Baldo Kosić, s Antunom Dropcem 1872. osnivač dubrovačkog Domorodnoga muzeja. 5. listopada 1991., ratni vihor na dubrovačkom području ugasio je 16 života. Prvi put neprijateljska vojska topovima je napala uže gradsko područje. U tom je napadu, kao prva civilna žrtva u samom gradu Dubrovniku, poginuo književnik Milan Milišić. Tog, 5. listopada 1991. agresor je tenkovima ušao u Slano i time prekinuo posljednju kopnenu vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske.

Jedini postojeći zapis kacamoratazdravstvenih službenika Dubrovačke Republike, iz kojeg je razvidno da su takozvani resanati, koji su preboljeli kugu, morali nositi na sebi posebni znak, kako bi zdrave osobe bile upozorene, nosi datum 6. listopada 1527. A 6. listopada 1931. u Murteru je rođen Fra Marijo Šikić, u četiri mandata gvardijan samostana Male braće u Dubrovniku.

6. listopada 1938., u Čitluku je rođen povjesničar Stjepan Krasić, autor prve sustavnije povijesti nekadašnje Dalmatinske, a danas Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja. 6. listopada 1965. godine, u Dubrovniku je rođena pijanistica i profesorica klavira Marija Grazio, a 6. listopada 2010. u Zagrebu je umro književni povjesničar i kritičar, rođen u Mrcinama, danas Dubravci Rafo Bogišić.

7. listopada 1571. odvila se poznata Lepantska bitka, velika pomorska pobjeda savezničke kršćanske flote Druge sv. lige nad Turcima. Blagdan je

Blažene Djevice Marije od Krunice, u krajevima gdje se krunica zove ružarij ‘Gospa od Ružarija’, ili Ružarij. U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 7. listopada, obilježavao se blagdan Svetih Srđa i Bakha, nebeskih zaštitnika Dubrovnika do 972. g.

7. listopada 1991., ispred skloništa u Mokošici u neprijateljskom topničkom napadu poginulo je devet mladih ljudi.

Istoga dana poginulo je i 8 dubrovačkih branitelja.

Na zapovijest nasilnog bosanskog Sejdi Ahmed paše Turci su, 8. listopada 1658. žestoko navalili na dubrovačku Župu. Pljačkali su i razarali, ubijali i odvodili ljude u ropstvo.

8. listopada 1768. u Dubrovniku je rođen pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli. Borbe za konačno oslobođenje Dubrovnika u II. svj. ratu počele su na osnovu Titove zapovijedi od 8. listopada 1944. A 8. listopada 1991. odlukom Hrvatskoga Sabora raskinute su sve državno-pravne sveze Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. 9. listopada 1857., u Dubrovniku je rođen književnik Ivo Vojnović, najistaknutiji dramski pisac moderne, a 9. listopada 1985., u Zagrebu je umro staknuti povjesničar i arhivist rođen u Dubrovniku Bernard Stulli. 9. listopada 1991., iz stare bolnice u novu na Medarevu premješteni su sljedeći odjeli: hitna pomoć, kirurgija, ortopedija, transfuzija i dijaliza.

10. listopada 1611., vlasteline Jakova Đurdevića i Jakova Rastića optužene

za izdaju domovine, Senat je osudio na doživotni zatvor u zloglasnoj tamnici Kneževa dvora. Vrata ćelije su im zazidana, a ostavljen je samo mali otvor za hranu. Ipak, uz pomoć rodbine i prijatelja, u olujnoj noći 3. ožujka 1612. dok u Dvoru nije bilo kneza osuđenici su, probivši krov ćelije preko gradskih, a potom barkom iz luke uspjeli pobjeći iz tamnice i Grada. Bijeg zavjerenika odjeknuo je u Dubrovniku kao veliki skandal, čak je i knez sum­njičen za sudioništvo, održana su brojna saslušanja, ali su tek blage kazne izrečene samo njihovoj braći, iz čega se da zaključiti da je Vlada bila zadovoljna što se makar i na takav način završila za Republiku neugodna međunarodna kriza. 10. listopada 1991., brod ‘Slavija’, prvi put nakon blokade uplovio je u grušku luku s medicinskom i drugom pomoći Dubrovniku.

11. listopada 1381. spominju se gradska vrata ‘Porta magna’, sadašnja gradska ‘Vrata od ribarnice’, druga najstarija sačuvana gradska vrata. Riznica moćnik Dubrovačke katedrale čuva 161 numeriran predmet izuzetno kulturnopovijesno značajnih i vrijednih kulturnih dobara i moćiju svetaca. Među njima je i ruka sv. Ivana Krstitelja, koja osim ljepotom, pozornost plijeni i njenim, velom tajne ogrnutim dolaskom u Dubrovnik, povezanim uz franjevca Đura Dragišića iz Srebrenice. Prva vijest o toj relikviji zabilježena je na sjednici Senata 11. listopada 1487. A 11. listopada 1895., u Splitu je rođen skladatelj Jakov Gotovac, autor glazbne čarolije Gundulićeve Himne slobodi.

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u programu Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt. hr/radio-dubrovnik, kao i facebook profilu RDbk-a.

62 Oglas

5. LISTOPADA 2016. •

• 5. LISTOPADA 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

5. LISTOPADA 2016. •

LJUBAV INGE KAHLERT PREMA DUBROVNIKU

Grad posjećuje 55 godina!

POGLED STRAGA 36 Kultura

Premijera ‘Bjegunki’ u Kazalištu Marina Držića

Toni Elezović je najbrži akvatlonac 56 DulistIN

Ljubav prema Dubrovniku započela je posjetom s omladinskim kampom, a odmarali su se u Rašici, spavalo se u šatorima... Inga nikada nije ‘preskočila’ dolazak svom omiljenom gradu Gospođa Inga Kahlert već je, kaže, 55 godina u gradu. Posjećuje Dubrovnik od 1961., svake godine po dva puta, a u ovoj turi ostat će sve do sredine listopada. I ovaj put, baš kao i prije dvije godine kad smo radili veliki razgovor s njome, našli smo ju na kavi u Orsana, gdje je svako jutro, kaže ‘Od devet, devet i po ujutro’! I ponosna je članica kluba od kojeg zna gotovo od početka svojih dolazaka.

Inače, ljubav prema Dubrovniku započela je posjetom s omladinskim kampom, a odmarali su se u Rašici, spavalo se u šatorima... Inga nikada nije ‘preskočila’ dolazak svom omiljenom gradu. Čak niti za vrijeme

rata, kada je pomagala svojim prijateljima! Prije dvije godine nam je rekla, a i danas se toga ‘drži’, kako grad voli i cijeni, no kako bi se puno toga u njemu moglo bolje usmjeriti prema turizmu kojem težimo. Primjerice, držati grad čišćim.

— Puno se promijenio, a ne znam odgovoriti je li na bolje ili na gore – kao i svugdje na svijetu, mijenjaju se vremena, te je teško kazati kako je prije bilo bolje ili kako je sad gore – tada nam je bila otkrila Inga, a mi ju ostavljamo na kavi u Orsana, gdje joj se svatko javlja. Kaže, još se može kupati, pa će skoknuti koji put do Mandrača! • MNJ

Vikend u znaku džema, bicikli, đira, buvljaka...

14 Aktualno

Što ako se ovu zimu dogodi ‘izbjeglički kaos’?

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 12. listopada

U Orsana sam svako jutro od devet, devet i po – na kavi!

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport