Dulist #244

DUBROVAČKI TJEDNIK #244 Utorak, 21. lipnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI DAVOR BUCONIĆ

BUĐENJE LJETA NA SRĐU

Rio kao vrhunac karijere

Ana Rucner: S Oliverom volim raditi cool stvari

STR. 12

ČET

PET SUB NED PON UTO

SHAKESPEARE NA LOVRJENCU

Ja sam Helen i glumit ću Hamleta

STR. 52

STR. 36

PROBLEMI DUBROVČANINA S PREDSTAVNIKOM ZAKONA

Nadobudni policajac kaznio me s 3000 kuna i oduzeo mi vozačku!

OPET DUBAC

Grad diže novi kredit od 48 milijuna kuna

Ivica Dabrović najavio je kako će svoju pravdu potražiti na sudu

SENAT ODLUČIO U PRVOM KRUGU

STR. 6

Tko je Nikša Burum, novi rektor Sveučilišta?

STR. 8

Dan državnosti Republike Hrvatske čestita Dubrovačko – neretvanska županija

2 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

Aktualno 3

• 21. LIPNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

Pariški nonchalant AFITAVANJE PO FRANCUSKI

Nije mi neki problem stvarala činjenica što smo u srcu Pariza stanovali polulegalno, već pomisao što je taj apartman, umjesto nas, mogao iznajmiti terorist i u njemu danima kovati svoj bolesno-morbidni plan

Policajci s dugim cijevima su očito tek umirujući dekor na ulicama, sve ostalo je uz previše propusta, jer sa svih se strana čuje kako kontrole na samom ulazu u stadion gotovo i ne postoje

U zemlji u kojoj je stupanj opasnosti od mogućeg terorističkog napada podignut na najveću razinu i u kojoj su na svim ključnim punktovima postrojeni policajci naoružani do zuba, možete li zamisliti da baš tu boravite neprijavljeni? Da od vas danima nitko nije zatražio putovnicu ili osobnu, ma bilo kakav osobni dokumenat kojim bi se potvrdila vaša nazočnost u toj zemlji!?

Riječ je o Francuskoj, o Parizu, gdje sam ignorirala komentare ‘pa vi ste ludi, što vam to treba’. I imala sreću s obitelji među 10 tisuća ponosnih navijača bodriti Hrvatsku u njenom prvom nastupu na Europskom nogometnom prvenstvu protiv Turske.

Iako dosad nismo nikad turistički boravili u iznajmljenom apartmanu, odlučili sam se na to, kako bi ‘snimili’ kako, taj u Dubrovniku unosan posao, funkcionira ‘u svijetu’. Koliko su domaćini brižni, ljubazni i uostalom koliko vjerno prikazuju svoje nekretnine na online servisima za iznajmljivanje. Naša domaćica odmah se po rezervaciji javila s mailom dobrodošlice, ostavila sve potrebne

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

podatke, naputke kako doći i kako se snaći. I ni slova više. Nakon četiri dana Pariza i navijačke groznice uslijedio je povratak doma. Ključeve smo ostavili kako nam je opisano u prvom e-mailu. Iznajmljivača nismo ni sreli niti vidjeli, a još manje da se taj netko potrudio od nas uzeti podatke i prijaviti nas. Zapravo, jesmo li uopće bili u Parizu? Platili jesmo, i ništa drugo. I nije mi neki problem stvarala činjenica što smo u srcu Pariza stanovali polulegalno, već pomisao što je taj apartman, umjesto nas, mogao iznajmiti terorist i u njemu danima kovati svoj bolesno-morbidni plan. Pa to je grad u kojem je prije samo sedam mjeseci izveden stravični napad Islamističke države s ishodom od 129 poginulih, a u kojeg se danas u minuti slijevaju tisuće novih turista i navijača. Sam pokušaj nekog novog terorističkog čina na ulici, kafiću, stadionu, u fan zoni ispod Eiffelovog tornja mogao bi se pretvoriti u tragediju nesagledivih razmjera.

I naravno, potrudila sam se na pravu adresu uputiti upozorenje za takav propust očito nesavjesnog iznajmljivača. Najprije sam razgovarala s našim MUP-om gdje su me, lagano šokirani, uputili na Veleposlanstva, onog francuskog u Hrvatskoj te hrvatskog u Parizu. No ni oni se nisu nešto pretjerano zabrinuli. Poručili su mi tek da ne brinem jer to što nije plaćena boravišna pristojba nije moja odgovornost niti moj propust, što sam i sama znala, te da im napišem e-mail. Time su me onako usput kurtoazno ‘otkantali’ s dnevnog reda.

Da sam se kojim slučajem upustila u bilo kakve duže rasprave i objašnjavanja kako ništa ne shvaćaju, jer nije riječ o neplaćenoj boravišnoj pristojbi, ispala bi paranoična žena. Tek jedan upit, je li paranoja u ovom slučaju opravdana?

I cijelim ovim uvodnikom zapravo samo sam htjela dočarati nonšalantnost Francuza oko organizacije nogometnog prvenstva. Policajci s dugim cijevima su očito tek umirujući dekor na ulicama, sve ostalo je uz previše propusta, jer sa svih se strana čuje kako kontrole na samom ulazu u stadion gotovo i ne postoje. Je li zavirivanje u bursin, kojeg smo mi doživjeli, dovoljan pretres pred uzlaz na utakmicu sa 40-tisuća navijača? Uostalom takvim pristupom se i dogodio incident hrvatskih navijačkih terorista, koji su na St. Étienne travnjaku uspjeli napraviti pravu diverziju.

Ne želim ulaziti u razloge njihovog gnjusnog čina, jer držim da oni u ovoj priči nisu bitni, važan je plan, koji im je uspio zahvaljujući organizatoru i način kako su na stadion ušli sa zabranjenom pirotehnikom. Oni, Hrvati s bengalkama ili ISIL-ovci s ekspolozivom, pa ista je stvar. Svatko ima svoj rat. Luđački, morbidan, bolestan. S mrtvim ili (pre)živjelima, ali, u svakom slučaju sa žrtvama!

Zasada je francuski sigurnosni sustav definitivno zakazao. A prvenstvo se još nije ni zahuktalo. Moliti dragoga Boga da sve prođe u redu spada u red znanstvenoutopijske ludorije...

Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 21. 6. 2016.

Broj 244 Godina 5.

www.dulist.hr

4

Aktualno

PROBLEMI DUBROVČANINA S PROMETNOM POLICIJOM

ZBOG ZAOBILAŽENJA Nad kaznio me s 3000 kuna i o Ivica Dabrović najavio je kako će svoju pravdu potražiti na sudu

Smatrao sam da mi treba dati tek usmenu upozorbu, budući da nisam imao nikakvih prijašnjih prekršaja u vožnji motorom. Odbio je, kazavši kako za vrijeme provođenja akcija nema mogućnosti davanja upozorbi. Odbio mi je reći u kojoj točki zakona to stoji. Tad su počeli moji problemi

Piše/Foto Baldo Marunčić

Policijski službenik Marko Dasović, mladi nadobudni policajac koji je po mojim saznanjima nedavno iz Slavonije došao u Dubrovnik na ispomoć, ne samo da sramoti Republiku Hrvatsku, nego i policijsku uniformu te sve policijske službenike – ističe ogorčeni Dubrovčanin Ivica Dabrović, koji je prošle srijede 15. lipnja doživio neugodno iskustvo u kontaktu

Aktualno 5

• 21. LIPNJA 2016.

Ne razumijem Vlahušićev inat, nema mi nikakvog smisla! — Goran Višnjić HRVATSKI GLUMAC

dobudni Slavonac oduzeo mi vozačku!

Lupnuo je šakom po svom motoru i izrekao mi kaznu od 3000 kuna za isti prekršaj za koji je drugima izrekao 250 kuna kazne! Uz to, još mi je izrekao i mjeru oduzimanja vozačke dozvole na dva mjeseca! s navedenim prometnim policajcem.

‘Nisam preticao, nego zaobilazio’

— Dasović me zaustavio kod groblja Boninovo dok sam se svojim motociklom Piaggio 125 zbog gužve kretao prometnicom brzinom oko 10 kilometara na sat te zaobišao autobus javnog gradskog prijevoza, koji je stajao na pješakom prijelazu, čime je priječio i prijelaz pješaka na ‘zebri’. Pitao me znam li zašto me zaustavio, ja sam odgovorio da ne znam pa mi je rekao da sam preticao autobus. Odgovorio sam mu da nisam preticao, već samo zaobišao – priča nam Dabrović.

— Dasović je osim mene u istom trenutku zaustavio još dva vozača. Njima je izrekao kaznu za isti prekršaj 250 kuna na licu mjesta, tj. 500 kuna na račun. Jedan je platio odmah, a drugi preuzeo kaznu, iako su negodovali.

Međutim, ja sam smatrao da mi policajac treba dati tek usmenu upozorbu, budući da nisam imao nikakvih prijašnjih prekršaja u vožnji motorom.

Dasović je to odbio, kazavši mi kako za vrijeme provođenja akcija nema mogućnosti davanja upozorbi. Odbio mi je reći u kojoj točki zakona to stoji.

Tad su počeli moji problemi – govori Dabrović.

‘Lupnuo je šakom’

— Lupnuo je šakom po svom motoru i izrekao mi kaznu od 3000 kuna za isti prekršaj za koji je drugima izrekao 250 kuna kazne! Uz to, još mi je izrekao i mjeru oduzimanja vozačke dozvole na dva mjeseca! Bilo je to pravo treniranje

strogoće na sramotu države i policijske uniforme! Imam 64 godine, veteran sam, branitelj i dragovoljac Domovinskog rata u trajanju od 5 godina i ovakav divljaluk nisam davno sreo! – priča nam gotovo u nevjerici Dabrović.

Dodao je kako mu je Dasovićev kolega nastojao izreći upozorbu, ali se Dasović tome protivio.

— Nakon nemilog događaja o svemu sam upozorio i pomoćnika načelnika Prometne policije Joška Vuletića, koji mi je rekao da će istražiti cijeli slučaj. Tražim od PU dubrovačko-neretvanske da izreče neku vrstu sankcije prema policijskom službeniku Marku Dasoviću, zbog zloupotrebe uniforme u svrhu provođenja mobinga nad poštenim sugrađanima Dubrovnika.

Dasović je osim mene u istom trenutku zaustavio još dva vozača. Njima je izrekao kaznu za isti prekršaj 250 kuna na licu mjesta, tj. 500 kuna na račun

Možda će se tek sankcijom tog mladića zaustaviti u ovakvom ponašanju, a samim tim i vratiti dignitet Prometne policije – kaže nam Dabrović, koji ističe kako će mu, ako bude potreba, na sudu svjedoci biti dva kažnjena motociklista.

PUDN: Provodimo istragu

64

godine ima Ivica Dabrović

Inače iz PU dubrovačko-neretvanske na naš upit o ovom slučaju odgovorili su: — Policijska uprava dubrovačkoneretvanska zaprimila je prigovor na prekršajni nalog i žalbu na rad policijskog službenika o čemu će se, u zakonskom roku, postupiti temeljem Pravilnika o načinu rada i postupanja po predstavkama i pritužbama, vođenju evidencije predstavki i pritužbi te o radu povjerenstva.

Ivica Dabrović, pak, najavio je kako će svoju pravdu potražiti na sudu.

6 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Grad Dubrovnik diže (novih) 40 milijuna kuna za Dubac Projekt je godinama stajao na mrtvoj točki Osim Muslića, na kojeg su većinom prestali pritisci nakon teksta u DuListu, postojalo još 11 stranaka koji su na Upravnom sudu u Splitu vodili spor protiv izvlaštenja

Stari kredit nekoliko je puta prekrajan pa je tako sa stavki groblja Dubac i cestogradnje na projekt Lazareta prebačeno više od 15 milijuna kuna, a na koncu je iskorištenost tog kredita ostala na oko 86 milijuna kuna Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Novi dan, novo zaduženje, Dubrovnik ponovno živi na kredit. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća kao 12. točka dnevnog reda naći će se ‘Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika’, u sklopu koje će se Grad ponovno zadužiti za 40 milijuna kuna.

Naime, nakon prve runde u kojoj je podignut kredit kod HBOR-a u iznosu od 99 milijuna kuna (39 za cestogradnju, 40 za groblje Dubac te 20 za Lazarete), pred gradskim vijećnicima naći će se prijedlog za novih 40, točnije s kamatama 48 944 938,69 kuna.

Stari kredit nekoliko je puta prekrajan pa je tako sa stavki groblja Dubac i

cestogradnje na projekt Lazareta prebačeno više od 15 milijuna kuna, a na koncu je iskorištenost tog kredita ostala na oko 86 milijuna kuna. Uz plaćanje kamata u iznosu od oko tri milijuna kuna, taj kredit je zatvoren jer je krajnji rok za iskorištavanje bio 30. lipnja ove godine.

Godine zavrzlama oko 160 tisuća kuna

Pitanje groblja na Dupcu, kao i brojni projekti u Dubrovniku više su pitanje politike, a puno manje gorućeg komunalnog problema. Sve skupa datira i prije vremena Andra Vlahušića, a u

njegovom mandatu krenulo se s rješavanjem papira. Ukupna vrijednost projekta je 140 milijuna kuna, od čega je predviđeno da najveći dio tog iznosa plate građani kroz uplatu od oko 7 tisuća eura po ukopnom mjestu, a ostatak Grad Dubrovnik i Općina Župa dubrovačka.

Projekt je godinama stajao na mrtvoj točki, a kroz javnost se, ponajprije zahvaljujući upornom prozivanju od strane dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića, kao kamen spoticanja spominjalo ime Salahudina Muslića i njegovog ‘specijalnog predstavnika’ Pera Vićana. Sam Muslić je takvim prozivanjima odlučio stati na kraj upravo kada mu je DuList prije gotovo dvije godine dao priliku da ispriča svoju stranu priče.

Podsjetimo, prema njegovim tvrdnjama na ukupno osam parcela ponuđen mu otkup 7 568 m2 po cijeni od 228 kuna po m2, što iznosi ukupno 1 725 524,00 kuna, dok bi njemu u vlasništvu ostalo ‘neupotrebljivih’ 2 134 m2. On je pak kao protuponudu nudio spomenutih nespornih 7568 m2 po cijeni od 207 kuna (1 566 576,00 kuna), uz uvjet otkupa i preostalih 2134 m2 po cijeni od 150 kuna, odnosno iznos na koji je plaćen porez (320 100 kuna). Ukupni iznos bio bi 1 886 676,00 kuna, odnosno razlika u odnosu na dvije ponude bi bila 161 152 kune, a upravo se u tih 160 tisuća kuna najbolje očitovala cijela licemjernost oko realizacije groblja.

Vrijedi istaknuti i kako je osim Muslića, na kojeg su većinom prestali pritisci nakon teksta u DuListu, postojalo još 11 stranaka koji su na Upravnom sudu u Splitu vodili spor protiv izvlaštenja.

Inače, prvi građevinski radovi na izgradnji groblja trebali bi započeti sljedeći ponedjeljak.

Aktualno 7

• 21. LIPNJA 2016.

Stradun, Široka, Uvala pod novom najezdom stolova NEMA KRAJA

Dio Zaključka koji bi mogao itekako odjeknuti je ukidanje 20 prodajnih pultova iza Katedrale, a na njihovo mjesto ‘zbog niza problema’ dolaze tri štand barke za prodaju suvenira Stradunu, u Širokoj ulici, ulici Vara, a na Poljani Marina Držića (u prolazu prema Peskariji) planirano je nekoliko infopultova, jedan banak... U Grad stižu i tri stilizirane štand barke za prodaju suvenira, a na predjelu Boškovićeve umjesto tri info pulta bit će ih dva ukoliko odluka stupi na snagu.

Tko gospodari Stradunom?

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Četiri tisuće stolica i tisuću stolova u povijesnoj jezgri čini se nije dovoljno. Ako je suditi prema materijalima koji će se naći pred vijećnicima ‘Povjerenstvo za izradu plana korištenja javnim površinama i određivanja visine zakupnine za korištenje javnih površina’ odlučilo je napraviti ‘dar mar’.

Novi stolovi planirani su tako na

Proširenje je tako redom odobreno Stjepanu Periću za njegovu slastičarnu ‘Eat&sweet’ i to umjesto dosadašnjih 12 m2 na Stradunu imat će maksimalno 34,80 m2, dok mu ostaje pravo korištenja 10,44 m2 u Ulici Marojice Kaboge.

Periću se odobrava i korištenje javne površine tijekom cijelog dana uz obrazloženje kako to rade ‘i drugi ugostiteljski objekti’.

Cele je također dobila novih 3,6 m2 na placetu prema Crkvi sv. Vlaha, Đivo Ćurlica za svoj restoran Gavun dobit će na predjelu Široke i Vare 28,55 umjesto dosadašnjih 24 m2, dok će Proto dobiti pravo na 53,75 m2 umjesto dosadašnjih 42,40 m2.

U Širokoj ulici dodaje se maksimalno 23 m2 za ugostiteljski objekt Paradise, na Poljani Marina Držića – u prolazu prema Peskariji dodaju se dva info pulta s desne strane za reklamiranje i prodaju karata polupodmornice (tvrtka Scriptus) te dva info pulta s desne strane za reklamiranje i prodaju karata povijesnih brodova

Javne površine šakom i kapom daju se i izvan povijesne jezgre

(Karaka i Tirena), kao i jedan pult za reklamiranje i prodaju brodskih izleta po zahtjevu tvrtke Silva j.d.o.o.

Dio Zaključka koji bi mogao itekako odjeknuti je ukidanje 20 prodajnih pultova iza Katedrale, a na njihovo mjesto ‘zbog niza problema’ dolaze tri štand barke za prodaju suvenira. Zbog istog razloga ‘na ulazu u Grad s desne strane Boškovićeva-Buža predlaže se smanjivanje broja info pultova s tri na dva’.

Također, vrijedi napomenuti kako će na Poljani Paska Miličevića (kod Onofrijeve fontane) biti banak za izradu imena od žice i riže.

U Uvali netko i gubi stolice

Javne površine šakom i kapom daju se i izvan povijesne jezgre. Kafić ‘The Kop’ dobit će maksimalnih 30 m2 u ulici Od Tabakarije, Antika u Uvali Lapad gubi 12 m2 prema plaži, dok je isto toliko dobio restoran Uvala, ali ispred Hotela Dubrovnik.

Na samoj šetnici u Uvali niknut će i ‘pult za prodaju brodskih izleta povijesnih brodova iz vremena Dubrovačke Republike’, kao i banak za prodaju vodenih sportova.

U Vukovarskoj ulici će niknuti novi fast food u kiosku između parka i šetnice dr. Ante Starčevića.

Vrijedi napomenuti kako je prijašnji sastav Povjerenstva odredio zabranu daljnjeg proširenja korištenja javnih površina u povijesnoj jezgri, pa se Gradskom vijeću preporučuje ‘ukidanje Općih odredbi Plana korištenja javnim površinama’ koje zabranjuju nove stolove i stolice.

8 Aktualno

Gradski info

21. LIPNJA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 20. 6. do 26. 6. 2016.

Ljekarna ‘Gruž’ od 27. 6. do 3. 7. 2016.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

IZABRAN ODLUKOM SENATA U PRVOM KRUGU

Nikša Burum novi rektor Sveučilišta!

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Sveučilište u Dubrovniku

Prof. dr. sc. Nikša Burum novi je rektor Sveučilišta u Dubrovniku!

Odlučio je tako Senat ove visokoobrazovne ustanove tajnim glasovanjem na sjednici koja se ovog ponedjeljka održala u podne. Burum je, podsjetimo, bio jedan od četiri kandidata za novu čelnu osobu dubrovačkog Sveučilišta. Kandidature su podnijeli i prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, prof. dr. sc. Branko Glamuzina i prof. dr. sc.

Srećko Krile, no nije došlo do drugog kruga. Nikša Burum je izabran u prvom krugu i to, kako doznajemo, s 11 glasova. I tako postao treći rektor ovog Sveučilišta. Dužnost će preuzeti s prvim danom listopada, a mandat mu traje do 30. rujna 2020. godine.

Velika odgovornost

1990. godine s nekoliko kolega osnovao je informatičku tvrtku ITI Computers

Zahvaljujem se na povjerenju koje su mi ukazali članovi Senata, dali su mi veliku odgovornost koju se nadam da ću opravdati – Nikša Burum nakon izbora

— Zahvaljujem se na povjerenju koje su mi ukazali članovi Senata, dali su mi veliku odgovornost koju se nadam da ću opravdati. Veliki potencijal koje Sveučilište u Dubrovniku ima moramo zajedničkim radom svih nastavnika, znanstvenika i zaposlenika usmjeriti na pravi način – izjavio je prof. dr. sc. Nikša Burum nakon odluke Senata.

Burum je redoviti profesor na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo. Rođen je 1963. godine u Dubrovniku gdje završava osnovnu i srednju školu matematičko-informatičkog smjera. Prijemni ispit na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu položio je 1982. godine, a počinje studirati godinu dana kasnije nakon odsluženog obveznog vojnog roka. Nakon završetka fakulteta zaposlio se u Dubrovačkom elektroničkom računskom centru gdje je radio do početka 1989. godine, a uz rad

Aktualno 9

• 21. LIPNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno.

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

u ovoj tvrtki predavao je, kao vanjski suradnik, računalne predmete u dubrovačkim srednjim školama. Od siječnja 1989. do lipnja 1990. godine bio je zaposlen u HTP-u Dubrovnik i kao sistemski inženjer uspostavio je jedan od većih računalnih centara u bivšoj državi. Godine 1990. s nekoliko kolega osnovao je informatičku tvrtku ITI Computers koja uspješno posluje na domaćem i inozemnom tržištu već punih 26 godina.

Poslovna karijera i obrazovanje

U ITI Computersu bio je voditelj razvoja te je sudjelovao u izradi brojnih stručnih projekata. Radio je na uvođenju novih komunikacijskih i programskih tehnologija u velikim korporacijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, za koje je tvrtka dobila niz nagrada i priznanja. Još uvijek je njen suvlasnik i konzultant.

Od 1997. do 2003. godine bio je vanjski suradnik na Veleučilištu u Dubrovniku, a od 1. rujna 2003. stalno je zaposlen, prvo na Veleučilištu u

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18

Dubrovniku, a zatim na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. U veljači 2006. postao je docent, u prosincu 2009. izvanredni, a u srpnju 2013. redoviti profesor na Sveučilištu u Dubrovniku.

Uz poslovnu karijeru nastavio je i s obrazovanjem te je 1989. upisao poslijediplomski studij na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao dragovoljac Domovinskog rata uključio se u obranu Republike Hrvatske pa je privremeno prekinuo svoj poslijediplomski studij kojeg nastavlja 1997., a dvije godine kasnije brani magistarski rad. Znanstveni rad nastavio je i nakon stjecanja magisterija pa je 2002. uključen kao istraživač na međunarodni projekt Analysis of Curved Microstrip Antennas čiji je naručitelj bio European Office of Aerospace Research and Development, USA Airforce Research Laboratory.

Doktorsku dizertaciju brani 2004. s temom Modeliranje mikrotrakastih

Burum je treći dubrovački rektor

svaki dan Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016.

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

antena na sfernim strukturama pod mentorstvom prof. dr. sc. Zvonimira Šipuša.

Sudjelovao je na brojnim projektima, član je međunarodne udruge IEEE (Institute of Electrical Engineering and Computing) i dopredsjednik hrvatskog odjela IEEE Antennas and Propagation. Autor je i koautor više znanstvenih radova. Oženjen je i otac dvoje djece.

Inače, Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a prvim rektorom postao je Mateo Milković. Tu je dužnost obnašao u dva mandata, a kako Statutom Sveučilišta nitko ne može biti izabran za rektora više od dvaput uzastopno, Milković se na izborima 2012. godine više nije mogao kandidirati. Tada je odlukom Senata izabrana Vesna Vrtiprah, koja je Milkoviću bila prodekanica, najprije do 2008. godine za nastavu, a do izbora za rektoricu za studije i upravljanje kvalitetom. No, još u rujnu prošle godine izjavila je kako se neće kandidirati za drugi mandat.

10 Aktualno

21. LIPNJA 2016. • EKSPEDICIJA Dubrovački branitelji, članovi Udruge Naoružanih brodova, spremaju se u listopadu na jedinstvenu ekspediciju. Brodom će, naime, povezati dva grada stradalnika – Dubrovnik i Vukovar.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

PUTOVANJE DUBROVČANA DUGO 2300 NAUTIČKIH MILJA

Braniteljska ekspedicija brodom do Vukovara Dubrovački branitelji, pripadnici Udruge Odreda naoružanih brodova, na poseban će i simboličan način obilježiti 25. obljetnicu pada hrvatskog Grada heroja – Vukovara, ali i 25. obljetnicu napada na Dubrovnik.

Njih jedanaestorica otisnut će se na putovanje dugo 2300 nautičkih milja (u jednom smjeru) kako bi pomorskim putem povezali Dubrovnik i Vukovar, dva grada heroja. Svoj pothvat osmislili su tako što će ploveći morem na brodu dužine 15,5 metara od Dubrovnika, preko Sredozemlja i Crnog mora doploviti do Dunava i dalje ploveći Dunavom uploviti u Vukovar na sam dan obilježavanja 25. obljetnice pada Vukovara, 18. studenog. Plovidba bi trebala trajati 20-ak dana, a na svom putu dubrovački branitelji proći će teritorijalnim vodama Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Turske, a potom uploviti u Dunav uz doticanje ili prolazak kroz teritorij Ukrajine, Moldavije, Bugarske, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Najviše strahuju upravo od plovidbe Dunavom jer, kažu nam, ne znaju što ih na rijeci čeka.

Gornji red: Periša Stražičić, Josip Koprivec, Ivo Bošković i Miho Bulić Donji red s desna na lijevo: Ante Milić, Toni Kusovac, Đuka Mirko Alemani i Danijel Vujić

Na putovanje dugo 2300 nautičkih milja u jednom smjeru otisnut će se 11 dubrovačkih branitelja, pripadnika ONB-a, kako bi na simboličan način, pomorskim putem povezali dva grada stradalnika – Vukovar i Dubrovnik

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Udruga ONB Dubrovnik

Posada – članovi ONB-a

— Bez obzira na to, poruka je: Idemo. Ni ‘91. godine nismo birali ni vrijeme ni uvjete – rekao nam je Periša Stražičić, kapetan broda na kojem će se otisnuti na ovaj put. A kako su i zašto došli na ideju o pomorskoj avanturi?

Aktualno 11

• 21. LIPNJA 2016.

RUŠEVINE Nekretnine u Dubrovniku koštaju kao suho zlato, a upravo zato slučajevi u kojima pojedini objekti stoje razrušeni ili napušteni pobuđuju poseban interes. Srećom neke od njih dočekat će i bolje dane.

TRENUTNI POPIS Posada

Iako posada nije do kraja definirana, na popisu kandidata se nalaze: Periša Stražičić, Toni Kusovac, Josip Koprivec, Ivo Bošković, Vlado Onofri, Đuka Mirko Alemani, Ante Milić, Ivica Dabrović, Miho Bulić, Pavo Puljizević, Nikša Mostahinić, Danijel Vujić (Mađar), Božo Štaka i Rudi Butković.

— S obzirom da je ove godine 25. obljetnica stradanja Vukovara, a kako su Dubrovnik i Vukovar bratski gradovi, Godina je sv. Vlaha i branitelja, došli smo na ideju da tu obljetnicu obilježimo na bolji način kako bismo ukazali još jednom na patnje i stradanja ovog grada. Posadu će činiti isključivo članovi Udruge Odreda naoružanih brodova, a ide nas 11. No, moram istaknuti kako svi članovi ove udruge pridonose i rade na ovom projektu – govori nam Toni Kusovac, ističući kako su u tijeku opsežne pripreme, još se ‘bruse’ detalji puta, radi se na samom brodu, ali se i posada priprema psihički i fizički.

Inače, ratna flota Odreda naoružanih brodova bila je raznolika, od brzih glisera do starih trabakula. Prvi naoružani brod bio je zaplijenjeni švercerski gliser preuzet od Carinarnice Dubrovnik i preuređen za ratne potrebe u Atlasovom remontnom brodogradilištu u Mokošici. Brod je na svoju prvu ratnu misiju pod imenom Sveti Vlaho zaplovio 23. rujna 1991., a u konačnici su raspolagali s čak 23 broda i 117 dragovoljaca.

Svi članovi ove udruge pridonose i rade na ovom projektu

GDJE JE KRAJ? Četiri tisuće stolica i tisuću stolova u povijesnoj jezgri čini se nije dovoljno. Ako je suditi prema materijalima koji će se naći pred vijećnicima, nadležno Povjerenstvo odlučilo je napraviti ‘dar mar’.

U potpunom okruženju, u kopnenoj i pomorskoj blokadi, u gradu koji je ostao odsječen od ostatka Hrvatske, bez struje i vode, s više od 55 tisuća stanovnika i prognanika iz Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja, Odred naoružanih brodova osiguravao je svojim djelovanjem opstanak grada i u njemu zatočenih ljudi.

Prevozili su hrvatske vojnike i ranjenike, prenosili vojne zapovijedi, donosili oružje, municiju, gorivo, ogrjev, hranu, lijekove... Plovili su pod okriljem noći, svega nekoliko metara od obale, bez obzira na vremenske uvjete i uvjete na moru, uz svakodnevnu izloženost neprijateljskim bunkerima i pomorskim patrolama. Nakon svega što su prošli, sigurni smo kako su spremni i za ovo putovanje na koje se spremaju sredinom listopada.

Prenošenje istine o Domovinskom ratu

Ni ‘91. godine nismo birali ni vrijeme ni uvjete

Na naše pitanje što očekuju od puta Toni Kusovac nam odgovara: Nemamo očekivanja, ovo radimo radi promidžbe Domovinskog rata, te da bismo još jednom ukazali na patnje i stradanja Vukovara. Dubrovački branitelji na ovaj će način odati počast svim žrtvama Vukovara te, istaknuli su, još jednom podsjetiti svijet na tragediju ovog grada.

Putovanje bi trebalo trajati 20-ak dana, no uputit će se ranije, sredinom listopada, radi eventualnih problema na moru, jer sve ovisi o vremenskim uvjetima, morskim i riječnim strujama, a plan im je na tom putu zaustaviti se u dostupnim lukama i među lokalnim stanovništvom promovirati Hrvatsku i pronositi istinu o Domovinskom ratu i stradanju Vukovara i Dubrovnika. S

njima na putovanje ide i jedan snimatelj koji će pratiti i bilježiti svaki njegov detalj.

— Svi smo jedan dio života navegali, a među nama ima i trenutno aktivnih pomoraca – govori nam Kusovac, dok Stražičić ističe kako se brod trenutno priprema za sigurnu vožnju.

Svakako treba spomenuti da su za ovaj značajan projekt dobili pokroviteljstvo Vlade RH, potporu su im dali i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te Grad Dubrovnik, a očekuje se i pokroviteljstvo Ministarstva branitelja.

Na kraju su nam otkrili još jedan važan detalj. Prema sadašnjim planovima (iako su rekli kako to još nije do kraja dogovoreno) povratak u Dubrovnik planiran je u prosincu, točnije na Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca kada bi trebali uploviti u Porat te se priključiti obilježavanju ovog značajnog dana Domovinskog rata na dubrovačkom području.

Putovanje bi trebalo trajati 20-ak dana, no uputit će se ranije, sredinom listopada, radi eventualnih problema na moru DUŽINA, NOSIVOST...

Karakteristike broda

Na putovanje dugo 2300 nautičkih milja, od čega 1200 nautičkih milja morem, a ostatak Dunavom, otisnut će se brodom duljine 15,5 metara, širine 5,3 metra, nosivosti 38 bruto registarski tona. Njegova putna brzina iznosi 22 nautičke milje.

12 Aktualno

21. LIPNJA 2016. • PALA VLADA Sabor je u četvrtak 16. lipnja izglasao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću. Time je i službeno pala Vlada MOST-a i Domoljubne koalicije. Za odluku o iskazivanju nepovjerenja glasovalo je 125 zastupnika, uz 15 protiv i dva suzdražana.

Kratke IZ HRVATSKE

DUBROVAČKI SPORTSKI NOVINAR DAVOR BUCONIĆ

Kad prenosim utakmice sebi opraštam navijačku strast Nekad se na televiziji nisu prenosile sve utakmice i radio je bio glavni medij. Radijski prijenosi bili su jedini izvor informacije. Ljudi bi se okupljali, jeli i pili, igrali na karata i slušali prijenos. U takvoj atmosferi treba unijeti malo euforije i neizvjesnosti, ponekad i namjerno, kako bi prijenos bio zanimljiviji Za Davora Buconića Olimpijske igre u Rio de Janeiru bit će prve u njegovom 33 godine dugom stažu sportskog novinara. Premda je dosad bio svjedokom brojnih natjecanja i velikih sportskih uspjeha, radni zadatak u Brazilu bit će mu po svemu poseban i u svakom slučaju kruna karijere. Ovaj ponosni Komolčanin za DuList govori o pripremama za Olimpijadu, svom zanimanju sportskog novinara i navikama koje je putujući svijetom stekao, ali i o ljubavi prema Rijeci dubrovačkoj te svojim zanimljivim hobijima.

Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Kako prolaze pripreme za Vaše prve Olimpijske igre?

Intenzivno! Budući da zadnjih petnaestak godina za Hrvatski radio pratim sve vezano za vaterpolo vjerujem da je to bio jedan od razloga zašto baš ja

Često za sebe kažem da sam kao marinac, jer sam snimim, montiram i šaljem

idem u Rio kao jedan od šest radijskih novinara. Bit ću tamo 25 dana, cijelu Olimpijadu. Osim vaterpola, koji će mi biti glavni sport, radit ću i ostale sportove, poput juda i veslanja. Već sad imam stotinu podataka. Spreman sam za prvih pet prijenosa naših utakmica u skupini.

Smije li sportski novinar sebi dopustiti nespremnost? Je li Vam se to ikad dogodilo?

Nije. Apsolutno sam pobornik pripreme, a tek kad ste potpuno pripremljeni možete improvizirati. Improvizirati, a biti nepripremljen je katastrofa.

Radijsko novinarstvo je potpuno drukčije od ostalih. Tu nema popravka i brisanja. Kad riječ izađe u eter gotovo je.

Velik je pritisak na novinaru. Već 33 godine sam novinar, 90 posto svega

BRIGA U NASLIJEĐU Obnova Male Gospe

Pet starosjedilačkih obitelji iz Šarampeka vodi brigu o Crkvi male Gospe u Čempresati u Komolcu.

Bila je derutna, ali je postupno obnavljamo. Svakih pet godina se mijenja domaćin mise, koja se služi jednom godišnje. Još uvijek skupljamo sredstva, ali nadam se da ćemo je uskoro urediti. To mi predstavlja veliko zadovoljstvo.

napravljenog bio je vaterpolo i mislim da taj sport odlično poznajem, u teoriji i praksi. Zato sebi u prijenosu mogu dopustiti improvizaciju pa i malo euforije. Prije je to bilo puno drukčije nego danas u vrijeme Interneta i televizije.

Nekad se na televiziji nisu prenosile sve utakmice, a radio je u tom smislu bio glavni medij. Radijski prijenosi bili su jedini izvor informacije. Ljudi bi se okupljali, jeli i pili, igrali na karata i slušali prijenos. U takvoj atmosferi treba unijeti malo euforije i neizvjesnosti, ponekad i namjerno, kako bi

Aktualno 13

• 21. LIPNJA 2016.

RASPUŠTEN HRVATSKI SABOR Na sjednici Hrvatskog sabora u ponedjeljak 20. lipnja donesena je odluka o samoraspuštanju. Za odluku je glasovalo 137 zastupnika te jedan protiv i jedan suzdržan. Odluka na snagu stupa 15. srpnja,

prijenos bio zanimljiviji. Naravno da se usred svega zna potkrasti pokoja greška. Uz to, navijač sam Juga i uvijek bih volio da Jug slavi pa se ponekad navijački zanesem.

Sportskim novinarima je dopušteno biti pristran i subjektivan?

Kako mi je posao vezan uglavnom za Jug, a u posljednje vrijeme i za hrvatsku reprezentaciju, uvijek sam navijač Juga ili reprezentacije. Opraštam sebi desetak posto otklona i navijačke strasti. Malo više zavičem za naše. Više od toga bi i meni smetalo. Kad radim prijenos na razini države u trenu shvatim da sam se zanio u navijanju za Jug pa pohvalim potez protivnika. Za našu čeljad je lako prenositi utakmice jer možeš biti navijač koliko hoćeš, ali na nacionalnoj razini treba pripaziti jer vam sutra netko može pribokat.

Očekujete li za vrijeme Olimpijade malo i obići Rio? Kad negdje putujem obavezno izdvojim vrijeme za obilazak. Nadam se da će tako biti i u Riu. Inače, počeo sam intenzivno putovati od 1993. godine.

Bio bih i preko 80 dana izvan Hrvatske.

Prvo veliko putovanje bilo mi je u Kairo 1993. godine. Potom 1995. Dunkerque, 1997. Havana, 1999. Kuvajt. Sve svjetska prvenstva juniora u vaterpolu. Potom

RUKOMETNI DANI Odbio Zvezdu

Utakmica četvrtog kruga kvalifikacija za međurepubličku ligu bila mi je najbolja u karijeri. Izgubili smo od Rudara u Rudome 21:18, a u Dubrovniku slavili s 21:17 pred 2500 navijača. Nikad nije bila takva atmosfera, a ja sam dao 11 golova, nikad više u životu nisam odigrao bolje. Nakon utakmice mi je trener Crvene zvezde ponudio transfer.

Bio sam iznenađen. Rekao sam to ocu koji je, za razliku od majke koja nije mogla gledati kako se bacam, išao na sve moje utakmice. Rekao mi je: Možeš poći u Beograd, ali ako pođeš više se nikad nemoj vratiti u ovu kuću. Njemu je to bilo nepojmljivo. Tako je završila moja ‘beogradska priča’. Kasnije sam imao priliku prijeći u Medveščak, ali tad sam bio stariji i radio sam kao novinar pa je i to otpalo.

sam prešao na svjetska prvenstva seniora. Bio sam više puta u Australiji, SAD-u, a Brazil će mi biti šezdeseta zemlja svijeta. Imam običaj uzeti razglednice s motivima mjesta koje sam obišao, a na poleđini zapišem dan, mjesto i povod. Za najzanimljivija mjesta uzmem devet razglednica, kao što su Kuba, Portoriko, Gvatemala, Argentina, Sydney. A imam i mjesta sa šest te s tri i jednom razglednicom. Pa makar to bio put na Korčulu ili u Split. Gdje god pođem obavezno barem jedna razglednica, bez obzira jesam li ranije već bio u tom mjestu. Imam preko dvije tisuće razglednica. Posebno mi je značajno bilo hodočašće u Izrael. Na poziv udruge Sveta Zemlja imao sam

BITI SPORTSKI NOVINAR Znati, htjeti, moći

Za sportsko novinarstvo treba imati žicu. Ne možeš ga raditi kao šalterski posao. Treba znati, htjeti i moći. To su tri bitna preduvjeta.

‘Znati’ znači svakodnevno raditi i unaprjeđivati se. Prepoznati razliku između dati i ne dati gol, imati osjećaj prolivenog znoja i krvi. Osobno sam to prošao igrajući rukomet. ‘Htjeti’ znači da hoćeš raditi taj posao. A ako ne možeš, ako nisi spreman, onda ti je zaludu.

Kad sam radio požare skakao sam za vatrogascima jer sam bio spreman. Polijevale su me vodene bombe. To uključuje i fizičku i psihičku snagu. To znači ‘moći’.

Opraštam sebi desetak posto otklona i navijačke strasti. Malo više zavičem za naše. Više od toga bi i meni smetalo

nakon čega slijedi odluka o datumu prijevremenih izbora koji bi se mogli održali početkom rujna.

USPOMENE Muzej sporta u Čempresati

Kad za 7–8 godina pođem u mirovinu ne znam gdje ću sa svim tim stvarima koje čuvam. Čuvam sve svoje rukometne dresove od 1974. godine. Putne burse, fotografije, biltene, zapisnike sa svih mojih utakmica.

Vozim narančastu vespu već 26 godina.

Kažu mi da je se riješim, ali ne želim. Prirasla mi je srcu

zadatak napraviti radijsku reportažu o dvanaest dana obilaska Svete Zemlje.

Išli smo fotoreporter Željko (op.a Tutnjević) i ja i s tim sam prilogom jako zadovoljan. Bilo je to moje najdojmljivije putovanje.

Volite raditi i radijske reportaže?

Uživam u tome! Imam ih nekoliko koje su mi posebno drage, kao što je već spomenuta iz Svete Zemlje, ili s lastovskih poklada gdje sam snimao cijeli dan, pa iz SAD-a, Toronta. Također, volim se javiti dobrovoljno za neke terene gdje se traži malo adrenalina, force i snalažljivosti. Često za sebe kažem da sam kao marinac, jer sam snimim, montiram i šaljem. Pratio sam požare u Komolcu, na Srđu i na Pelješcu, kao i izbjegličku krizu u Slavonskom brodu jedanaest dana.

Kako ste postali radijski novinar?

Počeo sam raditi 1982. godine, još dok sam aktivno igrao rukomet. Tada

14 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

fratrima u čitanju poslanica. Danas živim u Lapadu, ali želja mi se vratiti doma. Ja i moji najbliži smo prokockali priliku obnoviti kuću poslije rata.

Nismo imali sreću da obnovu u Rijeci dubrovačkoj vode ljudi koji su je vodili u Konavlima, Župi ili Primorju. Moja kuća u središtu sela najprije je pogođena s dvije topovske granate, a potom i zapaljena, a ostala je neobnovljena.

Moja baba Nike bila je prognanica, još uvijek čuvam njezin ‘žuti karton’.

Dok se ne obnovi ta kuća, takozvana ‘škola’, ni selo neće biti obnovljeno. U toj razrušenoj kući, gdje su rođeni moj djed i otac, danas više nitko ne živi.

Obnova je nije obuhvatila, na sramotu svih odgovornih.

mi je sport bio ljubav i hobi, a danas ljubav i posao. Inače, nakon Gimnazije, gdje smo imali strašan sportski razred, studirao sam pravo u Mostaru, gdje sam došao redovito do treće godine.

Ali dolaskom na Radio Dubrovnik osjetio sam slast tog posla i nažalost nikad nisam završio fakultet, što mi je velika greška.

Vezani ste za Rijeku dubrovačku?

Izuzetno. Svi moji su iz Rijeke dubrovačke. Po majci nono Ivo Badelj je iz Petrova sela, a none Nina iz Prijevora.

Po ocu djed Mato je iz Komolca, a baba Nike s Osojnika. Sto posto Riječanin, iako su Buconići porijeklom iz Stupe.

Pod Rijekom smatram područje od marine pa prema Brgatu. Sve drugo je novo, to mi ne leži. Volim ići na misu u crkvice u Rijeci dubrovačkoj, u Matici, u Šumetu u Svete Trojice, u Knežici u Kuzme i Damjana te u Komolcu u Duha Svetoga. Svake nedjelje druga misa. Mora se nešto veliko dogoditi da ne pođem. Time održavam veze sa starijim Riječanima, a i volim pomoći

Već 33 godine sam novinar, 90 posto svega napravljenog bio je vaterpolo i mislim da taj sport odlično poznajem, u teoriji i praksi.

Zato sebi u prijenosu mogu dopustiti improvizaciju pa i malo euforije

ZAUSTAVIO UTAKMICU ‘Crveni karton’ u Kuparima

U 33 godine mog posla doživio sam više neobičnih situacija, a svakako moram izdvojiti jednu vaterpolsku utakmicu koju sam prenosio iz Kupara. Kad prenosim Juga onda sam navijač Juga, a tada sam bio puno žešći nego danas. U pauzi prijenosa, za vrijeme glazbenog broja, komentirao sam suđenje, možda sam sucu rekao i nešto neprimjereno. Tijekom prijenosa me sudac Tomić dvaput opomenuo, što se moglo čuti i u eteru. Ali treći put, to se valjda dogodilo prvi put u povijesti, sudac je zaustavio utakmicu i izbacio me s bazena. Rekao sam mu: nemoj mi to raditi, osramotit ćeš me pred svima. Ali on nije htio nastaviti utakmicu dok se nisam maknuo.

Morao sam prijeći na drugu stranu tribina i do kraja utakmice sam prenosio s mobitela. Bilo mi je neugodno.

Dubrovčani vole Vaše prijenose Feste svetog Vlaha. Kažu da znate na pravi način dočarati duh tog značajnog događaja.

Prijenos radim već 25 godina i to me čini preponosnim. Nema tih para koje bi mogle nadomjestiti zadovoljstvo praćenja Feste, otvaranje na skalinima Parčeve crkve. Zna biti teško i zahtjevno jer više prenosiš prema onome što znaš, nego što vidiš. Ne vidiš ni biskupa ni golubice, ali znaš kad što dolazi. Na sam dan Feste sam na misi u 7 ujutro u Parčevoj crkvi.

Inače, triput sam nosio barjak, od čega jednom kao gestulad, onaj koji godinu dana vodi brigu o crkvi. Prvi put kad sam nosio barjak preko Straduna osjećaj je bio neponovljiv, ravan nečemu najvećem na svijetu. Toliko sam bio preponosan, uopće nisam imao osjećaj da gazim Stradunom. Dugo godina sam igrao rukomet, proputovao sam svijet, vidio lijepih stvari, sudjelovao u najvećim uspjesima, ali ništa se ne može usporediti s osjećajem pripadnosti i ponosom nošenja barjaka svoje crkve, predstavljanja svog sela. Hod od Velike Onofrijeve fontane do Orlanda kroz špalir ljudi, pa se nakloniš i uđeš u Parčevu crkvu. Osjećaj ponosa i sreće koji se ne da opisati niti materijalizirati.

Zadnjih sedam godina na Festi nosite i nošnju?

Dugogodišnja mi je želja bila napraviti nošnju, jer svi je imaju osim nas.

Sigurno smo je nekad imali i mi, ali kako smo bili najbliži Gradu prvi smo je izgubili. Išao sam po muzejima, čitao knjige, skupljao stare slike i razglednice. Riječka nošnja slična je primorskoj i konavoskoj. Razlikovale bi se tek po bogatstvu domaćina. Na kraju sam sastavio nošnju po mom gustu, skrojenu u Velikoj Gorici. Želja mi je povećati njihov broj.

Još uvijek ste svjetski prvak u

DUGOVJEČNA EMISIJA ‘Prva liga’

‘Prvu ligu’ vodim već 30 godina.

Smatram da je to po koncepciji jako dobra emisija, jer se stalno nižu prilozi i glazbeni brojevi. A većina priloga, bude ih i petnaest po emisiji, rade se subotom i nedjeljom. A sve to sam snimam, uređujem i slažem. To je moja autorska emisija, a volim da je obojena domoljubljem pa puštam samo domaće hitove.

Kad Radio London bude puštao naše pjesme i ja ću njihove. Uostalom, staromodan sam i ne volim da mi glazba ‘udara u mozak’. Jer emisiju slušaju ljudi od sporta, ali i oni koji vole dobru glazbu. Puno puta uđem u studio da nije baš sve posloženo kako bih htio. Ali živim za to, planiram i razmišljam o emisiji svakodnevno. To je velika odgovornost jer na kraju, kad se upali crvena lampica, ostajemo samo slušatelji i ja.

spravljanju zelene menestre?

Jednom sam s ekipom Kuhara sportaša bio peti pa drugi i sad sam svjetski prvak. To je izvanredno društvo koje se svakodnevno okuplja, znamo se i izvan kuhinje. Pero i Mišo su kuhari, Mato i Darko su logistika, dok smo Ivo i ja zaduženi za zabavu i prikupljanje glasova. Postati svjetski prvak je bilo ravno pobjedi, najboljem golu ili putovanju. Uspjeh u spravljanju zelene menestre stvar je dobrih kuhara i malo sreće. Naši kuhari su Primorac i Konavljanin pa je svatko dao dio svoga. I ne govori istinu tko kaže da nije bitno pobijediti.

Veliki ste zaljubljenik u ptice?

Jesam. Uvijek kažem da nisam iz grada, nego da sam dijete sela, iz Komolca.

Kao dijete sam imao preko pedeset pločica za kosoviće i znao sam im lokacije. Imao sam plan kako ne bih gubio vrijeme. Držao sam u garaži stotinjak ptica, a 1987. godine bio sam prvak Europe s baštardom staglina i kanarinke. Iste godine sam osvojio zlato i broncu na Prvenstvu Hrvatske u Splitu.

Kasnije sam smanjio njihov broj, a danas ih više nemam. Puno sam putovao i shvatio sam da je to tramak i meni i obitelji. U Lapadu kod Svetog Josipa, gdje sam se udao, imam dva doca, a u donjem imam čak 38 kornjača. Počeo sam ih skupljati prije jedanaest godina.

Kad bih išao na teren našao bi ih na cesti i sklonio u auto da ne stradaju. Da mi je tad netko rekao što će se dogoditi ne bih to bio napravio.

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 15

16 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

RUŠEVINE KOJE ČEKAJU OBNOVU

Razrušeno ‘suho zlato’ diljem Dubrovnika

U portfelju njegove tvrtke Pervanovo, nalazi se i primjerice Kuća starog kapetana, Villa Franica poviše plaže Mandrač, ali i Hotel Kazbek na Lapadskoj obali kojeg je kupio od obitelji generala Ivana Čermaka Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

N e k r e t n i n e u D u b rov n i k u koštaju kao suho zlato, a upravo zato slučajevi u kojima pojedini objekti stoje razrušeni ili napušteni pobuđuju poseban interes. Iako je nakon rata obnova kuća zaista bila intenzivna još uvijek se kroz grad mogu pronaći primjeri napuštenih kuća od kojih svaka ima neku priču.

Kralj laminata

Riječ je o objektu koji stoji napušten već gotovo 40 godina

Najčešći razlog neiskorištavanja svoje imovine su neriješeni imovinskopravni odnosi ili problemi financijske prirode, a vrlo često se to dvoje nažalost isprepleće. U imovinsku strukturu pojedinih zemljišta i objekata pravi je izazov za ući u trag, a uz neriješene zemljišne knjige i razno razne

‘offshore’ kompanije pravi vlasnici ostaju duboko anonimni.

Prva na našem popisu razrušenih kuća koje već godinama stoje praktički nedirnute nalazi se u ulici Ivana Zajca. Riječ je o zaista ekskluzivnoj lokaciji na liniji mora, a oronuli prozori, šoder na ravnom krovu i zarasla trava itekako iskaču u odnosu na sve kuće u okolici gdje se više-manje svi bave afitavanjem.

Prema informacijama s kojima raspolaže DuList vlasnik kuće, u ovom slučaju je zanimljiviji od same kuće.

Riječ je o Darku Pervanu, hrvatskom milijarderu u Švedskoj kojeg javnost zna i po nadimku ‘kralj laminata’.

Njegovo ime spominjalo se u kontekstu masovne kupnje nekretnina na jugu Hrvatske, a čini se kako mu je predio Solituda posebno drag. Naime, još 2008. godine kupio je dvije vile u izgradnji na Solitudu dok je u ostalih šest kupio nekoliko stanova. Ova investicija koštala ga je najmanje pet milijuna eura, a na njegovoj listi želja našla su se povijesna zdanja od Konavala do Slanog, pa tako i kuća koju je kupio od Tereza Kesovije.

U portfelju njegove tvrtke Pervanovo, nalazi se i primjerice Kuća starog kapetana, Villa Franica poviše

Aktualno 17

• 21. LIPNJA 2016.

plaže Mandrač, ali i Hotel Kazbek na Lapadskoj obali kojeg je kupio od obitelji generala Ivana Čermaka. Pervan, po ocu Splićanin, a po majci Konavljanin obogatio se u Švedskoj izumom laminata i posebnim ‘klik-klak’ načinom njegova slaganja. Prema informacijama s kojima raspolaže DuList na mjestu prve na popisu naših razrušenih kuća planirana je investicija, a s obzirom na dosadašnje akvizicije vjerojatno je očekivati nešto u stilu luksuzne kuće za odmor.

Inače, vrijedi istaknuti kako prema podacima sudskog registra tvrtka Pervanovo, također registrirana u ulici Ivana Zajca, ima temeljni kapital više od 350 milijuna kuna.

Oraška ulica

Druga na listi razrušenih kuća nalazi se u Oraškoj ulici, također na predjelu Lapada. Riječ je o objektu koji stoji napušten već gotovo 40 godina, a prema informacijama koje smo uspjeli doznati od susjeda nekada davno u njoj je živjela obitelj Vekarić.

Nakon njih dugo vremena kuća je bila zapuštena, a potom su je još prije rata kupile obitelji Brač i Burić, gasterbajteri iz Njemačke. Kuća nikada nije privedena svrsi jer je, kažu nam susjedi, u međuvremenu došlo do razilaženja prijatelja, a u takvom stanju dočekala je Domovinski rat.

Prema informacijama s kojima raspolaže DuList na tu kuću bacio je oko jedan dubrovački poduzetnik. Uz uvjet anonimnosti potvrdio nam je da je u procesu dobivanja potrebnih papira.

Namjera mu je naime staru kuću srušiti i na njenom mjestu izgraditi ‘novi stambeni objekt’.

Manjih gabarita, ali jednako razrušena je i kuća ispod Depozita kojoj je zub vremena urušio i sam krov

Diljem Dubrovnika

Tik do Grada

Jedna od takvih kuća, iako ne u potpunosti razrušena nalazi se u u ulici Put od Bosanke, a specifična je po tome što je prizemlje kuće uređeno i privedeno svrsi dok su ostale dvije etaže u jako lošem stanju.

Na samoj lokaciji popričali smo s dvoje susjeda koji su nam ispričali i nekoliko različitih varijanti o

vlasništvu te nekretnine. Naime, od susjeda koji žive odmah ispod same kuće, saznajemo kako ‘obitelj u čijem je vlasništvu već dugo vremena živi u Švicarskoj’. Susjedi napominju kako vlasnike nije briga za kuću, te kako su se samo pobrinuli da je zatvorena i nitko u nju ne ulazi, a kažu nam i kako dugi niz godina nisu bili u Dubrovniku. Drugi pak susjedi koji su bili voljni pričati s nama imaju malo drugačiju verziju. Oni nam kažu kako nije riječ o nikakvoj obitelji iz Švicarske već o gospođi iz Dubrovnika koja živi u Splitu i iz financijskih razloga se ne bavi derutnom nekretninom. U svakom slučaju rezultat što se tiče ove kuće je identičan.

Na samoj lokaciji popričali smo s dvoje susjeda koji su nam ispričali i nekoliko razkličitih varijanti o vlasništvu te nekretnine

Osim ova tri primjera, nažalost derutnih i razrušenih kuća može se naći i na još nekoliko lokacija. Jedna od također poprilično uočljivih nalazi se u ulici Frana Supila, preko puta hotela Excelsior. U našem obilasku tamo smo zatekli postavljen lanac i deponiranu drvnu građu što da naslutiti kako bi se tamo u neko skoro vrijeme možda mogli početi izvoditi i radovi. Manjih gabarita, ali jednako razrušena je i kuća ispod Depozita kojoj je zub vremena urušio i sam krov, a na zapadnom ulazu u Dubrovnik prolaznike također već godinama pozdravljaju četiri zida bez krova na adresi Obala pape Ivana Pavla II 77.

18 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

DO PRAVOMOĆNE SUDSKE ODLUKE

Politički autizam Oni samo moraju osigurati dovoljnu količinu kokica i kole, i čekati odjavnu špicu U prošloj kolumni najavljen, veliki rasplet političke sapunice se dogodio, unatoč autizmu koji je naglo zahvatio veći broj saborskih i vladinih dužnosnika. I premda je akademik Reiner po tko zna koji put izgovorio mantru da izvanredni izbori možda neće biti potrebni i da se možda formira nova većina, jučer je ipak raspušten Hrvatski sabor, uz poznati refren ‘ne želiš kraj, makar je tu…’. Valjda je sada i Reineru postalo jasno ono što je drugima bilo jasno danima prije, a to je da većina zastupnika, a posebice građana, želi nove izbore.

Opet, nekako ne vjerujem da je Reiner tako naivan. Sve više mi se čini da je ovo odlaganje neodloživog bilo utemeljeno na nevjerojatnom pokušaju stvaranja velike koalicije, o kojoj se u medijima nekoliko zadnjih dana često govorilo. Budući SDP u ovom trenutku, ni kriv ni dužan, stoji neočekivano dobro, takva ponuda, ako je uopće postojala, zacijelo nije došla s njihove strane. Oni samo moraju osigurati dovoljnu količinu kokica i kole, i čekati odjavnu špicu.

Ako je moja pretpostavka točna, i ako je čovjek koji nikako da shvati da je sudac svirao kraj, otišao najljućem oponentu (ili poslao nekog od emisara) i ponudio veliku koaliciju, onda je to dokaz autizma na n-tu potenciju.

Očekivati da će ti suparnik pomoći dok ležiš na podu u knock-downu doista je naivno. Znatno je realnije očekivati da će ti tada prići i dodatno te izudarati ne bi li te potpuno eliminirao. Pogotovo ako i sam pokazuješ takve ambicije.

Nekako se potajno nadam da sve ovo nije točno, i da je akademik Reiner ponavljao ovu mantru u nedostatku neke pametnije izjave.

Da ne bih bio nepravedan prema Reineru, kada je rekao da imaju više od 76 ruku za preslagivanje Vlade, nije rekao neistinu – naime imali su oni više od 76 ruku, otprilike polovica tog broja bile su desne ruke, a polovica lijeve…

Gradsko vij gradnju zg

Piše Zoran Pucarić

Mi smo ovu zemlju dobili 2009. godine od Grada Dubrovnika temeljem Zakona o hrvatskim ratnim invalidima – Ivo Banović

U obrazloženju odluke piše da se ‘s obzirom na zakonski upitnu osnovu dodjele zemljišta privremeno do donošenja konačnog pravomoćnog sudskog rješenja u svezi vlasništva, obustavlja postupak izdavanja odobrenja gradnje’ Piše Nikša Miletić Foto DuList

Da ne bih bio nepravedan prema Reineru, kada je rekao da imaju više od 76 ruku za preslagivanje Vlade, nije rekao neistinu – naime imali su oni više od 76 ruku, otprilike polovica tog broja bile su desne ruke, a polovica lijeve

Drame oko izgradnje stambene zgrade na predjelu Peytona u ulici Iva Vojnovića dobit će novo poglavlje ukoliko se na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća usvoji ‘Prijedlog Zaključka o obustavljanju postupka izdavanja odobrenja za građenje na čestici zemlje 608/1 i 608/5 k.o. Gruž’. Naime, riječ je o zemljištu oko kojeg godinama vode pravni spor stanari zgrade na adresama Iva Vojnovića 44/46 te 48/50 s braniteljima Ivom Banovićem i Ivicom Buterinom. Javnost je o ovom slučaju dobro informirana, a mediji su dokumentirali i nekoliko ‘okršaja’ stanara s Banovićem i Buterinom kojima je

Grad Dubrovnik svojedobno dodijelio zemljište. Nekoliko puta tu je intervenirala i policija, a pred gradskim vijećnicima sada će se naći prijedlog kojim se gradnja onemogućuje do pravomoćne sudske odluke. Naime, u obrazloženju odluke piše da se ‘s obzirom na zakonski upitnu osnovu dodjele zemljišta (...) koja je obavljena bez sudjelovanja i suglasnosti suvlasnika stambene zgrade Iva Vojnovića 48/50, koja se nalazi u stambenom naselju ‘Peyton’, privremeno do donošenja konačnog pravomoćnog sudskog rješenja u svezi vlasništva (...) kao i pokrenutog inspekcijskog nadzora nad lokacijskim dozvolama (...) obustavlja postupak izdavanja odobrenja gradnje’.

Podsjetimo, prema tvrdnjama

Aktualno 19

• 21. LIPNJA 2016.

ijeće će zaustaviti grade u Peytonu? stanara, riječ je o parcelama na kojima gradnja nije moguća, a kako bi to dokazali pokrenuli su i sudski spor.

– Ovo je u početku bilo društveno vlasništvo koje je Općina Dubrovnik dala tvrtci GP Dubac za gradnju naselja Montovjerna Zapad, a dio tog zemljišta je i ta parcela. Sve što je ostalo neizgrađeno, dakle ta parcela, vraćeno je 1969. godine Gradu kao javno dobro u općoj uporabi, koje ne može biti predmet kupoprodaje ili darovanja. Zemljište je bilo predviđeno kao zelena površina i prostor za šport i rekreaciju, a ne za gradnju. Godine 1998. Grad se uknjižuje kao vlasnik, iako je temeljem Odluke o pretvorbi društvenog vlasništva u državno vlasništvo i vlasništvo lokalne samouprave istekao rok za uknjiženje.

Banović i Buterin podnijeli su 2009. godine zahtjev Gradskom vijeću i to su zemljište bez naknade dobili od Grada Dubrovnika, a da mi o tome nismo ništa znali – rekao je na jednom od prosvjeda stanar Denis Kurćan.

– Ugovor koji je s njima potpisala bivša gradonačelnica Dubravka Šuica u više članaka navodi da u roku godinu dana moraju ishodovati dozvolu ili će se ugovor raskinuti. Međutim, gradonačelnik Vlahušić im kroz tri dodatka ugovora produžuje ugovor, a jednom čak i nakon isteka godine dana. S tim da Vlahušić nije imao ovlast i pismenu dozvolu Gradskog vijeća, jer je riječ o vrijednosti većoj od milijun kuna, čime je počinio kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti i čin samovlasti i samovolje – rekao je tada Kurćan.

Iako su većinom odbijali razgovore s medijima, na jednom od ‘okršaja’ sa stanarima Ivo Banović iznio je njihovu stranu priče.

– Mi smo ovu zemlju dobili 2009. godine od Grada Dubrovnika temeljem Zakona o hrvatskim ratnim invalidima.

Oni smatraju da to zemljište pripada njima, a oni niti su ikada bili vlasnici niti su sad, a mi imamo vlasnički list.

Godinama smo po redu rješavali sve što se od nas tražilo, a oni su nas tužili

sudu, Ministarstvu branitelja, Ministarstvu graditeljstva, Policiji, DORH-u, USKOK-u, pa opet sudu u Dubrovniku i sve žalbe su im odbijene. Oni se ljute jer su to zemljište koristili za parkiralište – rekao je Ivo Banović.

Sve što je ostalo neizgrađeno, dakle ta parcela, vraćeno je 1969. godine Gradu kao javno dobro u općoj uporabi, koje ne može biti predmet kupoprodaje ili darovanja – Denis Kurćan

Čestitamo Dan državnosti!

20 Aktualno

21. LIPNJA 2016. • U GRUŽU SE DIJELIO SAPO U subotu ujutro na placi u Gružu dijelili su se sapuni SAPO. Riječ je o uličnoj promociji projekta Odgovorno poslovanje čisti svijet. Projektom se podiže

Kratke PREGLED ZBIVANJA

POSJET HUMANITARCA

Goran Višnjić u azilu na Žarkovici!

zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor.

DO DALJNJEGA BEZ GROBLJA ZA KUĆNE LJUBIMCE

Ili spalionica ili ‘sn Kao što nema zakonit azil, posebne parkove za šetnju i istrčavanje ili posebne plaže za kupanje, Dubrovnik nema ni groblje za kućne ljubimce

Poznati hrvatski glumac Goran Višnjić u subotu ujutro u društvu volontera Društva za zaštitu životinja Dubrovnik obišao je privremeni azil za napuštene životinje na Žarkovici. Višnjića su volonteri upoznali sa svojim radom, ali i s teškoćama s kojima se svih ovih godina susreću.

Goranovom dolasku prethodio je posjet njegove supruge Ivane Višnjić, koja je Žarkovicu u svibnju posjetila zajedno s ocem, hrvatskim redateljem i bivšim političarem Antunom Vrdoljakom te djecom Vigom i Vivien. Nakon druženja i igre s životinjama, Višnjići su se tada upoznali i s volonterima čiji rad već duže vremena prate iz Amerike, a neizbježna tema bila su posljednja događanja s azilom i rat s gradonačelnikom Androm Vlahušićem.

TRANSFER

Matić iz Elektrojuga u Vodovod Mladi HNS-ovac Tihomir Matić nedavno je prešao na novo radno mjesto. Naime, s mjesta glasnogovornika Elektrojuga Matić je otišao u gradsku tvrtku – Vodovod gdje radi na mjestu voditelja odnosa s javnošću. Svakako treba spomenuti kako je predsjednik Uprave ove tvrtke, Valentin Dujmović, šef županijske organizacije HNS-a, a Matić se, spomenimo i to, istaknuo tijekom zadnje predizborne kampanje Andra Vlahušića.

Premda će mnogi reći kako brojni Dubrovčani još nemaju riješeno pitanje ni za vlastiti ukop, imati posebno mjesto za posljednje počivalište svog kućnog ljubimca može se svakako smatrati civilizacijskim iskorakom Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Kućni ljubimci imaju posebno mjesto i ulogu u životu jedne obitelji, a svaki konačni rastanak s najdražim životinjama je na svoj poseban način težak. Nije stoga rijetkost da nakon smrti kućnog ljubimca vlasnici požele ostatke kremirati i pokopati na nekom

posebnom mjestu. U gradu Dubrovniku nažalost, barem zasad, to još uvijek nije moguće. Kao što nema zakonit azil, posebne parkove za šetnju i istrčavanje ili posebne plaže za kupanje, Dubrovnik nema ni groblje za kućne ljubimce. Premda će mnogi reći kako

Aktualno 21

• 21. LIPNJA 2016.

SAJAM RABLJENIH KNJIGA U subotu ujutro je na šetnici između Vukovarske i ulice Dr. Ante Starčevića održan sajam rabljenih knjiga. Svi zainteresirani mogli su prodavati, ali i kupovati

nađi se druže’ Ja svog kučka smatram članom moje obitelji i ne pada mi napamet da završi u nekoj spalionici kao obična strvina.

Radije ću riskirati kako bih ga pokopao na dostojanstven način

brojni Dubrovčani još nemaju riješeno pitanje ni za vlastiti ukop, imati posebno mjesto za posljednje počivalište svog kućnog ljubimca može se svakako smatrati civilizacijskim iskorakom.

— Lokacija groblja za kućne ljubimce nije predviđena prostorno-planskom dokumentacijom Grada Dubrovnika – kazali su nam na ovu temu iz Gradske uprave.

Član obitelji

Kroz razgovor s nekim vlasnicima kućnih ljubimaca koji su imali iskustvo

ugibanja njihovih pasa, mačaka i drugih životinja može se zaključiti kako mnogi od njih problem riješe zapravo protuzakonito – ukapanjem u zemlju na svom privatnom posjedu, bilo da je riječ o đardinu, imanju ili ledini.

— Ja svog kučka smatram članom moje obitelji i ne pada mi napamet da završi u nekoj spalionici kao obična strvina. Radije ću riskirati kako bih ga pokopao na dostojanstven način – mišljenja je naš sugovornik, inače vlasnik jednog starijeg psa. Inače, što se tiče dubrovačkih kućnih ljubimaca, zasad im je sudbina vezana za spalionicu u Sesvetskom Kraljevcu.

udžbenike i knjige na hrvatskom i stranim jezicima. Sajam rabljenih knjiga i udžbenika organiziran je kroz program Kluba za mlade Drito.

MINISTARSTVO KULTURE

Zabranjena izgradnja Vlahušićevog azila

UNESCO je u svome izvješću o Dubrovniku zahtijevao da sva gradnja vidljiva iz povijesne jezgre ne smije biti na padinama i platou Srđa

Od 500 do 600 kuna

— Zakonska procedura za zbrinjavanje uginulih kućnih ljubimaca je jasna.

Treba nazvati našu službu i netko će doći, preuzeti tijelo životinje i odnijeti u naš stacionar, gdje imamo dubinsku hladnjaču. Tvrtka Agroproteinka, koja zbrinjava mrtve životinje, svakog tjedna dolazi kod nas. Preuzmu duboko smrznute životinje, prevezu ih u Sesvetski Kraljevac, gdje se vrši termička obrada, spaljivanje odnosno kremiranje – objasnio nam je veterinar Branko Širok, inače jedini licenciran za brigu o uginulim životinjama, te ističe kako je cijena ove usluge od 500 do 600 kuna. Na naš upit kakva je procedura ako bi neki vlasnik htio ostatke svog kućnog ljubimca pokopati Širok nije imao odgovor, jer takve mogućnosti na jugu Hrvatske nema.

Za razliku od Agroproteinke, gdje se kako saznajemo spaljuje više životinja istodobno, u Samoboru postoji tvrtka koja se bavi kremiranjem kućnih ljubimaca. ‘Pet memo’ na svojim internetskim stranicama naziva se prvim hrvatskim krematorijem za kućne ljubimce.

Ipak, na istaknuti kontakt broj do zaključenja broja nije nam se nitko javio.

Inače, jedina potencijalna mogućnost za izgradnju groblja otvara se izgradnjom azila za životnje u Primorju, na kojem projektu intenzivno radi Društvo za zaštitu životinja.

Radovi su obustavljeni jer se azil nalazi u vizuri zaštićene Povijesne jezgre Dubrovnika

Ministarstvo kulture obustavilo je radove na izgradnji novog azila na Žarkovici, jer se nalazi u ‘vizuri zaštićene Povijesne jezgre Dubrovnika upisane u Registar kulturnih dobara Dubrovnika’. Iz Ministarstva ističu kako je UNESCO u svome izvješću o Dubrovniku također zahtijevao da sva gradnja koja je vidljiva iz povijesne jezgre ne smije biti na padinama i platou Srđa.

— Konzervatorski odjel odbio je zahtjev Gradu Dubrovniku Upravnom odjelu za promet stanogradnju i razvojne projekte, za izdavanje Potvrde glavnog projekta za izgradnju skloništa za životinje – Žarkovica na čest. zem. 1882/2 k.o. Dubrovnik, od 3. svibnja 2016. godine – istaknuli su iz ministarstva.

Podsjetimo, Vlahušić je u izgradnju azila krenuo nakon neuspjelih noćnih krađa pasa krajem prosinca prošle godine, a novi azil od oko 5 tisuća metara četvornih trebao je imati kapacitet od 120 pasa.

Gradonačelnika Vlahušića ne brine što je zbog njegove taštine u vjetar otišlo više od pola milijuna kuna, a samo za prvu fazu osigurano je 1.7 milijuna kuna. Vlahušić ignorira informacije o postojanju privatnih donatora koji žele platiti izgradnju azila pod uvjetom da ga nastavi voditi Društvo za zaštitu životinja.

22 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

DIREKTOR DUBROVNIK CESTA D.D. ROBERTO KRILE

Imamo pravo razmišljati o pozitivnoj budućnosti Povećani prihodi i pozitivan rezultat poslovanja u zadnje tri godine uz realizirano ulaganje u kamenolom Mironja te pokrenut ciklus obnove strojno-voznog parka daju za pravo razmišljati o svjetlijoj budućnosti Dubrovnik cesta Roberto Krile od 2012. godine na čelu je Dubrovnik cesta d.d., tvrgovačkog društva u vlasništvu Dubrovačkoneretvanske županije čiji je djelokrug rada održavanje, zaštita, rekonstrukcija i građenje cesta na području županije. U razgovoru za DuList Krile nam pobliže objašnjava ulogu Dubrovnik cesta, osvrće se na dosad učinjeno, ali i govori o budućnosti tvrtke.

Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Možete li nam najprije pribiližiti ulogu i rad tvrtke kojoj ste na čelu?

Trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. bavi se održavanjem, zaštitom, rekonstrukcijom i građenjem cesta, što provodimo kroz tzv. redovno i izvanredno održavanje tijekom godine s našim ugovornim partnerima. Poslovi redovnog održavanja cesta obuhvaćaju nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, bankina, pokosa, sustava odvodnje, prometne signalizacije i opreme, cestovnih naprava i uređaja, vegetacije, cestovnih objekata te čišćenje ceste, osiguranje preglednosti i sl. Iako u našoj županiji snježne padaline

Perspektiva i tržišno pozicioniranje naše tvrtke ima veliko značenje za čitavo područje Dubrovnika i Županije

nisu česte, važan dio našeg posla je i zimska služba odnosno briga da ceste budu sigurne za odvijanje prometa za vrijeme sniženih temperatura, poledice i snijega. Dubrovnik ceste član su udruženja Hrvatski cestar, koje okuplja 14 društava koja se bave redovnim održavanjem cesta na području RH, a ima zadaću promicanja gospodarskih djelatnosti cestarskih društava te poduzima razne aktivnosti u cilju poboljšavanja i povećavanje učinka u izvođenju radova održavanja cesta na području Republike Hrvatske.

Kako je tvrtka organizirana?

Organizirani smo, kao i sva druga cestarska društva, po teritorijalnom principu odnosno tzv. nadcestarijama.

Dubrovnik ceste imaju tri nadcestarije: Dubrovnik (obuhvaća područje od Prevlake do Neuma, uključuje i otok Mljet), Korčula (Pelješac, Korčula i Lastovo) i Opuzen (administrativno područje općina i gradova na području doline Neretve). Nadcestarije su organizacijske jedinice nositelji aktivnosti redovnog održavanja, a pored nadcestarija tehnički sektor se sastoji od tehničke pripreme, organizacijskih jedinica građenja i signalizacije te mehanizacije, koja vodi brigu o strojno-voznom parku kojim raspolažemo. Sektor proizvodnje se sastoji od asfaltne baze Kapja na Korčuli i kamenoloma Mironja u Dubrovačkom primorju. U ovom trenutku Dubrovnik ceste zapošljavaju 135 djelatnika, od čega je 13 VSS, 5 VŠS, 60 SSS, a prosječna starost zaposlenih je 46 godina.

Koje biste izvršene projekte istaknuli?

Pored redovnog održavanja, redovito se nadmećemo na javnim natječajima za poslove izvanrednog održavanja cesta te ugovaramo različite poslove niskogradnje. U posljednje dvije godine nekoliko je projekata koje smo uspješno realizirali. Od ‘presvlačenja’ 6,5 km kolnika državne ceste D118 na Korčuli, predjeli DubovoČara i Blato-Vela Luka, zatim izgradnje kružnog toka na županijskoj cesti na ulazu u Blato na Korčuli te rekonstrukcije i proširenja županijske ceste

Aktualno 23

• 21. LIPNJA 2016.

od mjesta Mravinca do kamenoloma Mironja. Prihodi od takvih poslova igraju nam sve veću ulogu, s obzirom da se u posljednje tri-četiri godine kontinuirano smanjuju sredstava koja su upraviteljima cesta na raspolaganju za poslove redovnog održavanja cesta. Navedeno se odražava u strukturi prihoda, gdje se udio prihoda od redovnog održavanja smanjuje, a udio prihoda od izvanrednog održavanja i drugih poslova raste, što govori o važnosti konkurentnog nastupa na tržištu.

Osim izvođenja radova, proizvodimo asfalt i kamene agregate, za potrebe naših gradilišta i prodaju drugim subjektima na tržištu.

Kako vidite budućnost Dubrovnik cesta?

Prioritet nam je daljnja stabilizacija poslovanja te učvršćivanje pozicije društva u tržišnom segmentu u kojem poslujemo. Ovo naše područje očekuju značajne investicije u cestogradnji: Pelješki most s pristupnim cestama, prometnica Zračna luka – grad Dubrovnik, niz turističkih projekata koji sadrže ozbiljnu cestovnu infrastrukturu, od kojih se najčešće spominju golf na Srđu, kompleks Kupari, Tri sestrice u primorju. U njima ćemo svakako nastojati pronaći svoje mjesto. U

Bez obzira na količinu vlastitog angažmana, bez (su) radnika u uredima i na terenu sam ništa ne bih mogao napraviti

135

djelatnika je u ovom trenutku zaposleno u tvrtci Dubrovnik ceste

tom smislu perspektiva i tržišno pozicioniranje naše tvrtke ima veliko značenje za čitavo područje Dubrovnika i Županije. Shodno tome želimo organizirati i unaprijediti tvrtku, želeći uvijek biti spremni na tržišne izazove.

U listopadu će se navršiti četiri godine od Vašeg dolaska u Dubrovnik ceste. Kako danas gledate na to proteklo vrijeme?

Kada me pitate za osvrt na protekle gotovo četiri godine koliko sam u Dubrovnik cestama, moram reći da je iza mene jedno intenzivno i uzbudljivo razdoblje. Ne mogu ne spomenuti da sam u tom razdoblju dva puta postao otac i da su u biti Niko i Baldo najljepše što mi se dogodio, ne samo u posljednje četiri godine, nego u životu. To spominjem i iz razloga što bez angažmana prije svega moje supruge Helene, ali i pomoći naših roditelja, ja ni u kojem slučaju ne bi mogao posvećivati vrijeme poslu i Dubrovnik cestama u mjeri kojoj posvećujem.

A svakako, bez obzira na količinu vlastitog angažmana, sam bez (su)radnika u uredima i na terenu ništa ne bih mogao napraviti. Zato ih moram spomenuti kada govorim o tome što se napravilo, pogotovo one koji bezrezervno daju sve od sebe da naša tvrtka

stane na čvrste noge. Kada sam došao u tvrtku radnici su najvećim dijelom pozitivno reagirali na promjenu u vodstvu, ali isto tako važno je bilo da su i ljudi koji predstavljaju upravitelje cesta, kao naše najveće investitore, pružili priliku za uspostaviti korektan poslovni odnos. Vjerujem da je to bilo jako bitno da zaplovimo u pozitivnom smjeru. Moram spomenuti i župana Dobroslavića, koji nas kao tvrtku u vlasništvu Županije uistinu podržava i pomaže oko nastojanja da tvrtka radi i funkcionira na najbolji mogući način.

Jeste li zadovoljni dosad učinjenim?

Bio bih neiskren da kažem da sam nezadovoljan, kada se osvrnem i pogledam što smo napravili u ove gotovo četiri godine, s obzirom u kakvom složenom stanju sam tvrtku zatekao.

Međutim, nikako ne bih rekao da je izvršena ili završena osnovna zadaća koje sam se ovdje prihvatio, a to je da Dubrovnik ceste budu stabilna i profitabilna tvrtka. Stvoreni su temelji da se to napravi. Povećani prihodi i pozitivan rezultat poslovanja u zadnje tri godine uz realizirano ulaganje u kamenolom Mironja te pokrenut ciklus obnove strojno-voznog parka daju za pravo razmišljati o svjetlijoj budućnosti Dubrovnik cesta.

24 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 25

26 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

Crna kronika 70-GODIŠNJAK

Lopuđanin u stanu držao arsenal

‘POSLUŽIO’ MU SE KARTICOM Dovršenim istraživanjem policijskih službenika PP Gruda 22-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo računalne prijevare. On je u više navrata putem kartice 23-godišnjaka obavljao kupovinu s raznih stranica u ukupnoj vrijednosti od 5.000 kuna.

TROJE LAKŠE OZLIJEĐENIH

Prolaznicu pogodio dio motora nakon sudara

Pretragom stana na Lopudu u vlasništvu 70-godišnjaka policija je pronašla pravi arsenal oružja. Naime, kako javljaju iz Policijske uprave dubrovačkoneretvanske, temeljem naloga Prekršajnog suda u Dubrovniku, prošli tjedan na otoku Lopudu obavljena je pretraga stana i pripadajućih prostorija 70-godišnjaka. Tada je pronađen pištolj s pripadajućim spremnikom i 9 komada streljiva, jedna poluautomatska puška i 22 komada streljiva, 17 komada pirotehničkog sredstva razreda II, 13 komada detonatora, 35 cm sporogorećeg štapina, 3 komada vojnog eksploziva TNT, privredni eksploziv i 6 štapina. Pronađeno oružje, streljivo i eksplozivne naprave su uz potvrdu oduzete, a policija protiv 70-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Na teren su izašli djelatnici Hitne medicinske pomoći i policijska ekipa, a prema informacijama dostupnim do zaključenja broja u ovoj prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno tri osobe

DVA KAZNENA DJELA

ULICA BRANITELJA DUBROVNIKA

Ukrao mu novčanik i pokušao podići novac

Brzo izgašen požar u obiteljskoj kući

Policija sumnjiči 44-godišnjaka da je iz ugostiteljskog objekta ukrao novčanik 19-godišnjaka u kojem su se nalazili osobni dokumenti i dvije bankovne kartice s kojih je pokušao podići novac s bankomata, no nije uspio.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe i pokušaj računalne prijevare policija protiv osumnjičenog 44-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Na cesti u Staroj Mokošici u subotu u popodnevnim satima sati došlo je do sudara osobnog automobila marke Punto i skutera. Na teren su izašli djelatnici Hitne medicinske pomoći i policijska ekipa, a prema informacijama dostupnim do zaključenja broja u ovoj prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno tri osobe. Naime, na motoru su bila dva mladića, a prema izjavama očevidaca u Opću bolnicu Dubrovniku primljena je i jedna ženska osoba, prolaznica, koju je navodno pogodio dio motora nakon sudara. Materijalna šteta kako na automobilu tako i na motoru je značajna, no na sreću sve je završilo s time.

Materijalna šteta kako na automobilu tako i na motoru je značajna

JVP Dubrovački vatrogasci na teren je izašla s četiri vozila i osam vatrogasaca Na obiteljskoj kući u Ulici Branitelja Dubrovnik (preko puta Doma za starije i nemoćne osobe) u petak kasno navečer izbio je požar. Dojava je zaprimljena u 23.30 sati, a radilo se o požaru na satu električne energije.

JVP Dubrovački vatrogasci na teren je izašla s četiri vozila i osam vatrogasaca, te je vatra ugašena u 1.30 sati. U požaru srećom nije bilo ozlijeđenih.

Aktualno 27

• 21. LIPNJA 2016.

Županija

JADRANSKO-JONSKA EUROREGIJA Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, ujedno i predsjednik udruge Jadransko-jonska euroregija, najavio je proslavu desete godišnjice postojanja Udruge koja će se 2. srpnja 2016. godine održati u Puli.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

PROBLEM FINANCIJA

Traži se uključivanje općina i gradova

UPOZNAVANJE S INSTITUCIJAMA EU

Mladi i regije u Bruxellesu

Obalne jedinice lokalne samouprave i dalje će se opremati za sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora Na drugoj redovnoj sjednici Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačkoneretvanskoj županiji istaknuta je potreba uključivanja financijskih udjela svih jedinica lokalne samouprave, u obalnom dijelu Županije, u aktiviranju Fond za sanaciju iznenadnih onečišćenja mora kada onečišćivač nije poznat. Sve kako bi već prikupljena sredstva ostalih jedinica lokalne samouprave i Dubrovačko-neretvanske županije bilo moguće koristiti. ŽOC je donio Zaključak da se i dalje opremaju obalne jedinice lokalne samouprave opremom za sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora, čime se postiže odgovarajuća opremljenost za pravovremeno djelovanje sukladno Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Redovna pokazna vježba ŽOC-a u 2016. godini, s ciljem uvježbavanja, obavještavanja i postupanja članova ŽOC-a, nadležnih službi, institucija, jedinica lokalne samouprave i stanovništva kod iznenadnog onečišćenja mora, održat će se u akvatoriju Šipanske Luke krajem rujna 2016. godine.

U projektu je kroz dvije godine u Bruxellesu sudjelovalo 80 mladih ljudi iz 4 regije

Krajem rujna u akvatoriju Šipana održat će se pokazna vježba

Završna konferencija projekta ‘Mladi i regije u Bruxellesu’ na kojoj su govornici bili predstavnici EU institucija i regija uključenih u projekt održana je prošlog tjedan u Bruxellesu.

Konferenciju je otvorio predsjednik regije Abruzzo Luciano D’Alfonso, dok je župan Nikola Dobroslavić održao završni govor te otvorio Izložbu fotografija snimljenih za vrijeme projekta.

Projekt ‘Mladi i regije u Bruxellesu’ pripremala je Regionalna razvojna agencija DUNEA, a odobren je od strane Europske komisije u sklopu programa ‘Mladi na djelu’. Partneri su četiri regije: Dubrovačko-neretvanska županija kao hrvatski predstavnik, regija Lubuskie iz Poljske, regija Prešov iz Slovačke te talijanska regija Abruzzo.

Mladi koji su bili uključeni u projekt

imali su priliku upoznati se sa svim EU institucijama počevši od EU parlamenta, EU komisije, Odbora regija EU te Vijeća EU, a prvenstveno s radom predstavničkih ureda u Bruxellesu koji su im ujedno bili i domaćini.

U projektu je kroz dvije godine u Bruxellesu sudjelovalo 80 mladih ljudi iz 4 regije u dobi između 18 i 30 godina, od ukupno 600 prijavljenih.

Provodile su se dvije aktivnosti projekta – Europska volonterska služba i transnacionalna razmjena mladih te su na konferenciji predstavljeni uspješni rezultati tih aktivnosti.

Mladi koji su bili uključeni u projekt imali su priliku upoznati se sa svim EU institucijama

28 Aktualno

21. LIPNJA 2016. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

DRUŽENJE U PRIRODI

Tajkun

Mali Pilarina Lokrumu

Naš narod ne vjeruje u čudesa. Vjeruje jedino kako se golim rukama nije nitko obogatio Ako se netko naglo obogati, našoj čeljadi odmah nešto ‘smrdi’. To je zato što nemaju obilatu maštu. Ne vjeruju u čudesa. Npr., s neba padne meteor u tvojoj blizini. Od čistog zlata. I eto uzroka popriličnom bogatstvu! Ili ovo: Netko na svom, brzinski stečenom zemljištu, pronađe poveći ćup pun različitih dragocjenosti. A može i ovo: Dobije čovjek iznenada obavijest o oporuci dalekog srodnika (do tada nepoznatog), koji mu ostavlja novčanice, dionice, zgrade i zemljišta. No, što se može. Naš narod ne vjeruje u čudesa. Vjeruje jedino kako se golim rukama nije nitko obogatio. Ali također vjeruje kako su u davnoj prošlosti barbarske vođe nagrađivale svoje odane pratitelje: posjedima, darovnicima ili raznim povlasticama. Također vjeruju u bogaćenje mnogih pojedinaca u nas, nakon ‘pretvorbe i privatizacije’. Čak znaju tko je bio na čelu svih poduzeća, banaka i sličnih tvrtki skoro pedeset godina. Ti ‘čelnici’ su imali izvrsnu startnu poziciju. Kada su se mnogi od njih ‘otajkunili’, razletili su se po različitim političkim strankama, poput ptica nebeskih ili olujnog vjetra. Naturalo, najviše ih je, prepunih solada, uletjelo u HDZ. Danas su pak ti bogatuni pobjegli u inozemstvo ili su u zatvoru, ili su pred financijskim slomom, ili još vode biznis, više ili manje uspješan.

A spomenuta riječ u naslovu ‘tajkun’, (ima i tajkunica), na japanskom znači veliki vojskovođa (šogun). Na zapadu, od sredine 1850. tajkun (tycoon) je poslovni čovjek iznimnog bogatstva i bez negativnih konotacija. U nas je ovaj pojam u upotrebi oko dvadesetak

Kada su se mnogi od njih ‘otajkunili’, razletili su se po različitim političkim strankama

godina, ali s negativnom konotacijom.

Tajkun je ustvari financijski moćnik koji se naglo obogatio bez novca i rada i postao novopečeni bogataš. Talijani često govore: ‘Arno neće nabujati od čiste vode’. Kao ljubimci vladajućih elita, nezasitni, do sada (posebno 1991. i 1992.) su podigli preko dvadeset tisuća menadžerskih kredita, uz izrazito malu kamatu, na dugi, dugi rok otplate. Zapravo, nisu ih ni vratili. U Hrvatskoj trenutno ima četiri milijardera i na tisuće milijunaša. Ima ih i u našoj županiji. Ipak, treba razlikovati sposobne i poslovne ljude, od onih koji su došli po sumnjivim metodama privatizacije i pretvorbe do svog materijalnoga bogatstva. ‘Puno je putova da se čovjek obogati i većinom su ružni’.

Mala digresija: U javnosti stalno vibrira misao u ‘lijevim’ medijima, čiji cilj nije informiranje, već formiranje, kako je pok. predsjednik Tuđman izjavio: ‘Hrvatskom treba vladati dvije stotine bogatih obitelji’. Njegovi bliski suradnici (Jurković i publicist Radoš) tvrde kako je na jednom skupu u PodraviniKoprivnica, zapravo ovo rekao: ‘S obzirom na vrlo pozitivnu ulogu hrvatskog plemstva, bilo bi dobro da imamo dvije stotine bogatih tvrtki i obitelji, spominjući pri tome čuvenu hrvatsku obitelj Drašković’.

Finalmente: Postoji li granica bogatstva? Postoji, rekao je rimski filozof Seneka. Prvo: Imati što je potrebno. I drugo: Imati dovoljno. Pa, kako se onda obogatiti? Jednostavno: Dovoljno je samo Bogu okrenuti leđa! A kao medicus, tvrdim: Jedino ljudsko bogatstvo je duševni mir.

Djeca Dječjeg vrtića Pile sa svojim roditeljima i odgajateljicama provela su nezaboravan dan na Lokrumu.

Nakon svog veselog programa, javljaju nam iz vrtića, pozvali su svoje mame i tate na igre za velike i male.

Potezao se konop, trčala štafeta, tronogo trčanje, igrao se nogomet i odbojka... Ugodno i korisno proveden dan.

SPLIĆO NA PILAMA

‘Novo’ mjesto za parkiranje

Jedan je neodgovorni vozač svoj bijeli Suzuki splitskih registarskih oznaka prošlog tjedna u večernjim satima ostavio nasred Pila.

Za ne falit, ostavio je otvorena vrata vozila, kao da poručuje ‘vraćam se odmah’, ali treba priznati kako je izbor mjesta za parkiranje svakako zanimljiv.

Foto: Jelena Pače Sentović

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 29

30 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

dubrovnik-riviera-hotels.hr

Čestitamo Dan državnosti!

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 31

32 Aktualno

Duplerica

TIPIČNI LJETNI ĐIR?

21. LIPNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Karta Grada umjes

Aktualno 33

• 21. LIPNJA 2016.

NEOBIČAN ZAGRLJAJ U Kuparima poviše plaže na jednom zidu nepoznati umjetnik ostavio je svoj jedinstven trag. Da bi se ovo umjetničko djelo vidjelo u potpunosti nije dovoljno gledati u jedan zid, već se može u

cijelosti vidjeti tek pogledom na oba zida.

Zanimljiv uradak mogao bi se lako svrstati u kategoriju ‘street art’ ili ulične umjetnosti, koja je postala popularna u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.

sto kišobrana

Oni su proputovali pola svijeta da vide naš ‘Biser Jadrana’ i par kapi kiše ih neće spriječit u tome

Foto Zvonimir Pandža

U objektiv našeg fotografa ovoga tjedna zapeo je tipičan dubrovački prizor. Naime ni rekordne količine kiše ne sprječavaju posjetitelje u razgledanju povijesne jezgre. Pa tako akterima ove scene nikakve oborine ne predstavljaju problem. Obukli su šarene kabanice, pripremili kišobrane, poslužila je i karta Grada i svi su spremni za još jednu ‘turu’ gradom.

Nemojte se ponadati da ćete kroz Grad proći lakše samo jer je kiša i ‘kruzeraši’ neće izaći u svoj đir. Oni su proputovali pola svijeta da vide naš ‘Biser Jadrana’ i par kapi kiše ih neće spriječit u tome.

Kako su se oni naoružali kabanicama i kišobranima građani se moraju naoružat strpljenjem, jer i ako nekim čudom prežive prometne gužve kada padne malo kiše, otežano kretanje počinje tek kad se uđe na Stradun.

34 Kultura

21. LIPNJA 2016. •

Ulicama moga grada O TOME KAKO SU NAS OKUPIRALI HOTELI, HOSTELI, RESTORANI…

U Ulici od dumana Zapisao Boris Njavro

Po običaju, sklonili smo se u ‘Fontanu’, naše skrovito mjesto u ove dane početka još jedne lude i burne ljetne sezone, kad se po Stradunu mirno u đir više ne može, što od naših dragih izgubljenih turista, što od kiše koja svako malo pada. Da, prije toga smo navratili do prelijepo uređene galerije Društva prijatelja dubrovačke starine u Širokoj, gdje je svoje nove slike nazvane ‘Po zagovoru svetog Vlaha’ izložio naš Mišo Baričević. Mišo je izložbu otvorio na zadnji dan svog radnog vijeka, tek koji sat prije nego su oni falci Maro i Baro sa Zvonika otkucali ponoć i početak njegove mirovine. A slike su mu… vječna linija života koji teče! Nevjerojatno lijepe, svježe i nove.

‘Evo gdje je našao motiv za te slike i crte i linije!’ reče gospar Tomo, te pokaza na crte razbacane na sve strane stola u našoj betuli. Izvanredan je naš Mišo, potvrda kako ovaj divni Grad rađa velike umjetnike. I u ‘Fontani smo pričali o njemu, gospar Tomo mu je napisao predgovor, što nije učinio odavno nikome. Da, za stolom i na turi je gospar Tomislav Šuljak, Zore Brajević, a došao nam je i Nikša Krželj, zlatar i dugo godina izrađivač lijepih stvari od zlata, godinama na Stradunu

Tu na broju 1, gdje su odavno već Dubrovačke ljetne igre sa svojim kancelarijama i upravom, nekad je živjela obitelj Gracić, u sjećanjima su tri brata i jedna sestra, Marija, koja je i zadnja vlasnica kuće

Niška Krželj, znani meštar od zlata Grada

Legende Grada; Haso Čampara slastičar, Zorko Rajčić omiljeni glumac Igara i Anđelo Čikato znani nam brijač Grada

u zlatarnici ‘Jurišić’, a već nekoliko godina u mirovini. Stisnulo ga je, malo srce, malo dijalize, al’ ne da se Nikša, te bez Grada ne može, pa kad god može do njega svrati. A piće za nazdraviti nam je donijela Josipa, nova mlada draga konobarica u ‘Fontani’. Ona je zamijenila našu dragu i milu Danicu koja nam je pošla u mirovinu.

Palača na broju 5

I tako pričamo, pomalo o svemu. Zore nam je donijela za pokazat’ još neke

Izvanredan je naš Mišo, potvrda kako ovaj divni Grad rađa velike umjetnike

Kultura 35

• 21. LIPNJA 2016.

Tomislav Šuljak i Zore Brajević u ugodnom razgovoru u Uskoj o Gradu nekad

stare fotografije iz njene škatule od crevalja, pa nam priča i o nekoj davnoj čeljadi i raznim zgodama, kako je neka gospođa nekad davno bila prava prinčipesa, a neka druga đeneroza, te kako je sve to na finamentu ispalo manifiko! Sjetili smo se i Mata Ulage, u Žudioskoj je živio, bio je, sjeća se Zore, ‘pun špirita, a jako je volio teatar jer mu je otac tamo bio pumpijer, pa ga je stalno, još kao dijete, sa sobom vodio na sve predstave i prove!’ Zore je živjela u Plovanim skalinima, sad joj tamo živi kćer Orlanda, a naša Zore je prije rata, ima tome, preselila u Pejton, dobila pa prodala taj stan i vratila se u Grad, do kojeg je inače svaki dan navraćala, ‘jerbo bez Grada nijesan mogla’ te je kupila sebi stan i sad je pod Svetom Marijom. Nikša je rođen i živio je u Od Sigurate, gdje mu je sestra Maja s obitelji, preselio je u Lapad, al’ ni on bez Grada ne može. Zezamo Nikšu nadimkom Škutor, al’ znamo da je to bio nadimak njegova oca, Marina Krželja, jednog od prvih taksista u Dubrovniku. Priča nam Nikša o svom ocu, rodio se 1912. u Žeževici kod Šestanovca, u Dubrovnik došao 1932., svoju Milku iz Zagvozda oženio je 1950., cijeli život proveo kao taksist. Živjeli su u Od Sigurate na broju 5, u kući koja ima svoju zanimljivu povijest i koja je

Antun Bibica bio je znani doktor i direktor Doma zdravlja između dva svjetska rata, jedan od velikih likova svoga vremena

nekad davno pripala znanoj vlastelinskoj obitelji Zamagna, o kojoj naravno piše i koju je Ivana Lazarević istražila u svojoj knjizi ‘Vlasteoske kuće u gradu Dubrovniku 1817. godine’. Ivana će tako zapisati kako je 1817. u toj kući živio udovac Mato Marinov Zamagna sa svoje troje djece, Marijom, Marinom i Marijom mlađom. Zbog kredita kuću je stavio pod hipoteku, kako je završilo s njegovim vlasništvom, ne zna se, ali 1837. vlasnik ove kuće je svećenik Ante Radić, a od 1884. do 1911. u vlasništvu je obitelji Bibica. Ivana će zapisati i kako je ova kuća, zapravo palača, izgrađena na prijelazu iz 17. na 18. stoljeće, dakle nakon Trešnje, kao dvokatnica.

Treći kat je dograđen u 19., a u 20. stoljeću učinjene su mnoge preinake.

Znana čeljad ulice

Toliko o toj zgradi, nekad palači, u kojoj je uz mnoge ostale, u jednom od stanova živio i Nikša Krželj. Krenuli smo sjećanjem i pričom kroz tu njegovu ulicu djetinjstva i mladosti, Od Sigurate, dolje od početka, sa Straduna, od prve zgrade na broju 1, zbog koje se u novo doba ova ulica zove i ‘ulica od Igara’, a sve manje onako kako su je zvale starije generacije, ‘Ulica od dumana’! Tu na broju 1, gdje su odavno već Dubrovačke ljetne igre sa svojim kancelarijama i upravom, nekad je živjela obitelj Gracić, u sjećanjima su tri brata i jedna sestra, Marija, koja je i zadnja vlasnica kuće.

Ona zgradu šezdesetih godina prošlog 20. stoljeća poklanja Igrama, uz obavezu nešto kao da joj plaćaju mirovinu do kraja života, što i nije dugo trajalo, jer je koju godinu iza gospođa Marija Gracić umrla. Druga obaveza Igara bila je da u jednom dijelu te zgrade ostane živjeti dugogodišnja domaćica u obitelji Gracić draga gospođa Milka Ribarević i suprug joj Marinko. Gospođe Milke se Nikša rado sjeća, bila je velika prijateljica njegove majke Milke, zajedno su pile kavu skoro svaki dan, a ostala je u toj zgradi sve do onog strašnog razaranja Grada 6. prosinca 1991., kada je ta zgrada Igara izgorjela potpuno, čega se sjećamo i nakon svih godina, po onim strašnim snimcima i fotografijama ove zgrade u plamenu. Na narednom broju s te strane ulice, na broju 3 danas je hotel te na tom ulazu živi i slikarica Šemsa Hadžimahović, a tu je nekad živjela i obitelj Čikato, znanih nam brijača, oca Anđela i sina mu Hrvoja. Anđelo, legenda Grada po puno toga, tu je ostao do kraja svog života, a Hrvoje je već odavno u Mokošici, liječi stradali kuk i čeka na skori povratak u svoju znanu butigu u Ulici od puča.

Čeljad s broja 5

Hrvoje Čikato Čiki kao mladi brijač

I eto nas tom stranom opet do broja 5,

gdje su nekad na drugom katu živjeli Krželji, a danas je tu obitelj Srhoj Nikšine sestre Maje i njenog supruga Vlade, te njihovo troje djece, kćeri Milka u babino ime i Iva te sin Stjepan, sjajni klinac Grada, koji ovih dana negdje u Austriji sprema doktorat iz ekonomije, nakon čega bi se ako je sreće, trebao i vratiti doma, iako ga traže na sve strane Europe! Tu je nekad živio i gospar Ortolani sa suprugom, koji je kako se Nikša sjeća bio sjajan lovac te je imao butigu od štofa i šešira. Prisjeća se Nikša i kako je jako dugo i nekad davno na ovom kućnom broju živjela obitelj Peričević, Mare i Ivo, njihov stan odavno je kupio Lovro Misir.

Spominje Nikša i obitelj Bibica s ovog kućnog broja, nekadašnje vlasnike ove zgrade. Iz te obitelji u pamćenju njemu i mnogima je gospođa Marija Zlošilo, rođena Bibica, zadnja vlasnica ove zgrade, koja je predavala hrvatski i francuski jezik u Gimnaziji, a klinci Grada i njeni učenici zvali su je ‘Žuta’ zbog stalnog pituravanja frizure. Njen otac Antun Bibica bio je znani doktor i direktor Doma zdravlja između dva svjetska rata, jedan od velikih likova svoga vremena, sjajan vaterpolist, kome je portret učinio Vlaho Bukovac, a iz plamena 6. prosinca 1991. tu vrijednu sliku spasio je Vlado Srhoj, Majin muž. I za kraj ove strane ulice, na broju 7 nekad je živio Milan Goszl, sve je to prodao te preselio gore u gornji dio Prijekoga. Sada je i tu hostel.

Inače, u ova naša vremena, malo je te davne čeljadi ostalo u ovoj ulici, barem u ovom njenom donjem dijelu, kao i u svim ovim ulicama na Prijekom, tako je i u ovoj Od Sigurate, sve puno hotela, hostela, restorana, koji su zapravo na neki način i okupirali sve ulice Grada, pa i ovu. Poneko ime još se pronađe na ulaznim vratima, kad se do njih progurate između stolova.

Mato Ulaga i Milejnko Vikić, nekad davno ispred Talira

36 Kultura BRITANSKA GLUMICA HELEN MILLAR

Ovo neće kakvog st Ne bojim se kritika i vjerujem da će biti pozitivne. Puno je truda uloženo u radu na predstavi i smatram da publika to uvijek primijeti. Mislim da će njenu kvalitetu prepoznati domaći ljudi, ali i posjetitelji Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

Odlučan, znatiželjan, mudar, ali i nagao, a opet s druge strane i nesiguran, poznat po svojim intelektualnim monolozima. Da, riječ je o danskom kraljeviću Hamletu kojeg je dubrovačka publika već nebrojeno puta imala prigode gledati na tvrđavi Lovrjencu. Hamletovu impozantnu dvojbu ‘Biti ili ne biti?’ izgovorit će na Lovrjencu Helan Millar, mlada britanska glumica koju je redateljica Shakespearovog djela Helen Tenninson s punim povjerenjem povjerila ovu veliku ulogu.

Helen Millar je dobitnica nagrade Alan Bates za najperspektivniju mladu glumicu. Igrala u jako puno predstava po Velikoj Britaniji, a posebno će istaknuti onu u Pygmallionu sa slavnim Rupertom Everettom. Helen je snimala u brojnim britanskim TV serijama i filmovima, a ovo je već drugi put kako glumi na Midsummer Festivalu. Nakon prošlogodišnje uloge u Shakespearovom Kralju Learu, u utorak će premijerno utjeloviti tragični lik danskog kraljevića.

Jeste li nervozni i imate li tremu, jer priznat ćete, nije lako jednoj

Kultura 37

• 21. LIPNJA 2016.

U ČAST SV. VLAHU Dubrovački komorni zbor pod vodstvom Frana Krasovca održao je u subotu navečer koncert sakralne glazbe u Crkvi

sv. Vlaha. Koncert je održan povodom Godine svetog Vlaha u kojoj se obilježava 1700. obljetnica mučeničke smrti našeg parca.

e biti Hamlet te dosad gledali! ženi utjeloviti ulogu Hamleta?

Pa i nisam baš nervozna. Nisam nikada prije igrala ovakvu ulogu i ona svakako predstavlja izazov. Ne bih rekla da je ono što osjećam nervoza, više uzbuđenje što imam priliku nastupati na ovoj unikatnoj lokaciji s jednim drugačijim pristupom klasičnoj predstavi.

Ne bih rekla da je ono što osjećam nervoza, više uzbuđenje što imam priliku nastupati na ovoj unikatnoj lokaciji sa jednim drugačijim pristupom klasičnoj predstavi

Kakav će to kraljević od Danske biti?

Mislim da mi dopušta jedan specifičan pristup ulozi, jer malo žena igra ovakve uloge. Naime, pristupam tome kao žena koja mora živjeti kao muškarac u jednoj jakoj patrijahalnoj atmosferi. To znači da se veliki dio teksta gleda na jedan nov način i meni osobno daje jedan osoban pogled na samu ulogu. Ovo je prvi put da igram ovu ulogu i mislim da je ovo potpuno nov način kako se može proživjeti Shakespeareovo djelo.

Ima li razlike glumiti u Londonu u odnosu na Dubrovnik?

London je moj grad, ali ja sam se apsolutno zaljubila u Dubrovnik. Povijesna jezgra i tvrđava Lovrjenac su nevjerovatno zadivljujući i jedno su od najljepših mjesta u cijelome svijetu.

Ovo mjesto daje ogromu energiju, izvlači iz vas skrivene emocije. To je neopisivo. Velika mi je čast što imam

Hamlet mi dopušta jedan specifičan pristup ulozi. Naime pristupam tome kao žena koja mora živjeti kao muškarac u jednoj jakoj patrijahalnoj atmosferi

opet priliku nastupati na Lovrjencu.

Mislite li da će dubrovačka publika dobro primiti ovu predstavu?

Nadam se da će biti pozitivne kritike.

Puno je truda uloženo u radu na njoj i smatram da publika to uvijek primijeti. Mislim da će kvalitetu ove predstave prepoznati i domaći ljudi, ali i posjetitelji iz cijeloga svijeta.

Hoće li osim žene Hamleta u predstavi biti još nekih izmjena?

Pa ne želim ništa posebno otkriti, neka bude iznenađenje. Vjerujem da je publika upoznata sa sadržajem i karakterom drame i baš zato bih željela da razmišljaju i uspoređuju koliko je scena drukčija i na koji način se predstava mijenja kada je u glavnoj ulozi žena, a ne muškarac. Mislim da to stvara jednu specifičnu dinamiku između likova koja je vrijedna promatranja.

Drugi put glumite u Dubrovniku i može se reći da ste postali stalni postav Midsummer festivala. Kako gledate na sam koncept Festivala, ali i lokaciju predstave, tvrđavu Lovrjenac?

Midsummer festival je jedna fantastična manifestacija i odličan je način kako obogatiti kulturnu ponudu u Dubrovniku. Jako mi je

drago što mogu biti dio svega ovoga.

Kada malo promislite koji su sve veliki glumci nastupali ovdje i koje su se sve velike predstave postavljale možete samo pustiti da vas prevlada osjećaj strahopoštovanja i biti zahvalni na tome što ste dio toga. Lovrjenac je jedna nevjerojatna pozornica prepuna jedne čarobne energije i bogate povijesti.

Je li izvedba na engleskom jeziku barijera publici?

Po meni jezična barijera je nepostojeći problem. Dubrovnik je turistički grad u kojem većina ljudi, ako ne priča, svakako razumije engleski jezik jer je on dio njihove svakodnevnice.

Dosta posjetitelja festivala su stranci i jako često su iz zemalja gdje se priča engleski jezik. Ovaj festival ljudima koji posjećuju Dubrovnik daje jednu šansu da uživaju u predstavi bez da moraju znati hrvatski jezik.

ŽENE U GLUMAČKOJ INDUSTRIJI Novi izazovi

Industrija se mijenja i ženama se iz dana u dan otvaraju nove opcije i uloge. Mislim da je pozicija žena još relativno slaba, te da ovakav pristup klasičnim predstavama korak u pravome smjeru. Osjećaju se promjene. Nadam se će se s predstavama poput ove u budućnosti otvoriti više uloga za žene.

38 Kultura

21. LIPNJA 2016. •

Plesna rapsodija u Dvoru MALE BALERINE I ORKESTAR

Koncert je organiziran u suradnji s Hrvatsko-ruskim društvom Umjetnost bez granica

Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića nastupio je s Dubrovačkim simfonijskim orekstrom u atriju Kneževa dvora Male dubrovačke balerine pridružile su se u petak navečer Dubrovačkom simfonijskom orekstru na konertu pod nazivom ‘Plesna rapsodija’. Riječ je o koncertu kojega je Dubrovački simfonijski orkestar organizirao u suradnji s Hrvatsko-ruskim društvom ‘Umjetnost bez granica’ i baletnim odjelom Umjetničke škole

Luke Sorkočevića. U atriju Kneževa dvora nastupile su učenice 1., 2., 3., i 4. razreda te pripremnog i 1. pripremnog razreda Osnovne baletne škole uz pratnju glazbenica i glazbenika Elvire Galioulline (violina), Helene Tomašković (klavir), Damira Butigana (trublja), Karmen Pervitić (udaraljke), Đive Franetović Kušelj (flauta) i Adriana

Ivičevića (violončelo).

Na programu su među ostalima bila djela K.S. Hačaturjana (u aranžmanu D. Butigana), P.I. Čajkovskog (u aranžmanu A. Ivičevića), A.F. Goedicka, H. Soderberga, V.A. Gavrilina (u aranžmanu Elvire Galioulline), B. Papandopula, G. Faurea, A. Vivaldija (u aranžmanu K. Pervitić) i druga.

Kultura 39

• 21. LIPNJA 2016.

IZLOŽBA U LAZARETIMA

Fotografska scena Graza i Štajerske

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

IZLOŽBE U TIJEKU Likovna baština obitelji Pejačević

Izložba se bavi umjetninama likovne baštine hrvatske plemićke obitelji Pejačević.

Od izvorno oko 150 umjetnina – slika, grafika, skulptura na izložbi je predstavljeno dvadeset reprezentativnih umjetnina nastalih u vremenu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća.

Izložbu možete pogledati u Kneževu dvoru, od 9 do 18 sati, svaki dan.

Izložba fotografija ‘Crna šuma’ autora Damira Hoyke

Publika je imala priliku vidjeti 27 fotografija

Izložba fotografija je inspirirana je posljedicama velikog prošlogodišnjeg požara u okolici Trstenika na Pelješcu, a njezin je cilj putem fotografija kojima se prikazuju apokaliptični prizori nakon požara senzibilizirati javnost na posljedice neodgovornog ponašanja pojedinca.

Izložbu možete pogledati u Kneževu dvoru, od 9 do 18 sati, svaki dan.

Izložba ‘photo graz selection’ daje presjek aktualne fotografske scene Graza i Štajerske Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik organiziralo je otvorenje zanimljive izložbe, nazvane ‘photo graz selection’ koja ostaje otvorena do 3. srpnja. Suradnja je ovo društva, Grada Dubrovnika, Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba, grada Graza, Pokrajinske vlade Štajerske te udruga Kulturvermittlung Steiermark i Cultural City Network Graz, a moderatorica izložbe i govornika bila je predsjednica Hrvatsko austrijskog društva, Branka Martinović-Vuković.

Nekoliko riječi publici je uputio i mag. Max Aufischer, kustos Izložbe, te voditelj Udruge Kulturvermittlung Steiermark.

— Ovo nije prvi put da smo u Dubrovniku, no od tog puta, zapanjio nas je. Lijepo je biti ponovo ovdje, te vidjeti kako se sve promijenilo u tom

razdoblju između – kazao je Auficher.

Koncept ‘photo graz selection’ jest razvijati nove i zanimljive oblike stvaralaštva putem medija fotografije. Graz kao grad inspiracije razvija se u zanimljivom pravcu, te fotografi jednostavno razmišljaju ‘izvan okvira slike’, rečeno je na izložbi. U ovom projektu sudjeluju svi – studenti, amateri, profesionalci…Izložba ‘photo graz selection’ daje presjek aktualne fotografske scene Graza i Štajerske. Izabranih 27 fotografija jasno prikazuju golemu raznolikost fotografske scene, uspoređuje načine rada različitih starosnih skupina te izražava njihove aktualne teme i osobne pristupe. Sve izložene fotografije nastale su u posljednje dvije do tri godine i predstavljaju presjek aktualnog stvaralaštva u Štajerskoj.

• MNJ

Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave

Izložbom se kroz nekoliko tema prikazuje kult ali i pučke obredne i običajne prakse u 45 mjesta u Italiji.

Izložbu možete pogledati u ‘Rupama’, od 9 do 16 sati, utorkom zatvoreno.

40 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

• 21. LIPNJA 2016.

Čestitamo Dan državnosti

Oglas 41

42 DuList info

21. LIPNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘LIBERTAS’ Brod je trenutno u luci Geraldton

225 m

CITY OF DUBROVNIK

AP JADRAN

U luci Rostock

U luci Moorburg

duljina MB ‘LIBERTAS’

AP ARGOSY

Stiže u Amsterdam 24. 6.

ZAGREB

29. 6. stiže u luku Gijon

ORSULA U luci Tuzla

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina: 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10.060 KW Brzina: 14,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Vojko Jovanović Upravitelj stroja: Nikola Ćorak 1. časnik palube: Luko Ljumović 1. časnik stroja: Tonći Civadelić 2. časnik palube: Ivan Ivanović 2. časnik stroja: Domagoj Durdov 3. časnik palube: Petar Kunić Glavni kuhar: Nikola Jaklin Vođa palube: Rajko Jurković Brodski mehaničar: Mojaser Seidijevski Elektroničar: Zoran Bačić Kormilari: Marko Marojica, Toni Živković, Nikola Čornenki Mornar: Marko Trošelj Konobar: Igor Čorkalo Pripravnici: Mirko Tocilj, Josip Knezović

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

MIHO PRACAT

6. 7. stiže u luku Sepetiba

AP DUBRAVA U luci Damietta

OLUJA

U luci Paranagua

IMPERIAL

4. 7. stiže u luku Mombasa

SV NIKOLA I

U luci San Antonio

DuList info 43

• 21. LIPNJA 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 22. 6. do 29. 6. 2016.

AP DRŽIĆ U luci Tianjin

AP SVETI VLAHO

AP ASTAREA

U luci Hong Kong

U luci Tuticorin

AP STON

U luci Chittagong

AP SLANO AP REVELIN

28. 6. stiže u luku Tuticorin

7. 7. stiže u luku Shuawik

LIBERTAS

U luci Geraldton, slijedi Shanghai 4. 7.

44 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem

Seat Ibizu 1.4 16V 2007. god. registriran do kraja 8 mjeseca.

Uredno servisiran. Cijena: 30.000 kuna. Kontakt: pavo0809@gmail.com

Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008. godina, prvi vlasnik, 97.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593 Prodaje se Alfa Romeo 147 1.6 TS, 88 kw, 2004. god., crvene boje s prijeđenih 98.000 km. Registracija traje do 9/2016. Vozilo je očuvano i uredno održavano. Kontakt: 091 185 5685 ili email: hbutjer@gmail.com Prodaje

se Renault Twingo 2005. godina, u dobrom stanju, registriran do 1/2017. Kontakt: 098 935 8364

Prodajem Renault Megane, 1.5 dci.

Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara.

Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101.

Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan

ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 g. motor od Opel Astre, + zimske gume Goodyear. Kontakt: 099 682 5851

IZNAJMLJIVANJE Hitno tražim stan za dvije osobe, poželjno na duže ili barem za preko ljeta. Kontakt: dolar.iva@gmail.com ili 099 688 0955 Od

1. 7. 2016. iznajmljujem opremljenu kuću 120 m2, tri sobe, kuhinja, trpezarija, dnevni boravak, kupaonica s WC-om parking ispred kuće + okućnica 400 m2. Kuća se nalazi poviše Stare Mokošice, na putu prema Osojniku. Potrebno je imati vlastito prijevozno sredstvo, jer autobusi idu samo 15-tak puta dnevno.

Idealno za radnike. Kontakt: 098 165 1708

Tražim cimericu ili cimera. Stan je u Cavtatu mjesto Poluganje mjesečno 750 kuna. Zainteresirani se mogu javiti na 099 738 7587 Darija

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Tražim stan za tri osobe na području

Dubrovnika i okolice (Župa, Čibača, Babin kuk), sve dolazi u obzir do 3.200 kuna. Kontakt: 091 566 5273

Hitno tražim stan za 3 osobe, Gruž, Lapad, Babin kuk. Kontakt: Mvmarijanvucic9@gmail.com Tražimo u najam stan od 1. 7. 2016 ili

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

PLOVILA Prodajem

Istranku 5,5 s timunom, dobro očuvana, za zimskom i ljetnom tendom i trajlerom, vrlo povoljno.

Kontakt: 098 244 199

MOTOCIKLI

manju kuću na duže u Dubrovnik ili bližoj okolici. Zaposleni bračni par s djetetom od 3 godine. Kontakt: 091 794 6618

Prodajem Gileru Ranner, godina 2007. (12 mjesec) kao nov, prošao samo 3000 km. Non stop garažiran.

Kontakt: 098 608 700. Cijena 1000 eura fiksno

NEKRETNINE

Kupujem Piagio Liberti 50 cca. Kontakt: 098 9404 187

Najkvalitetnije uređen kao i idealnog rasporeda prostora, 3-soban komforan stan, cca 90 m2, II kat u stambenoj zgradi u Novoj Mokošici, mijenjam uz nadoplatu za razliku u m2, za manji stan na području Dubrovnika, Mokošice i okolice. Kontakt: guardiani52@gmail.com Prodajem

garsonijeru u Sarajevu, strogi centar, 22 m2, IV kat. Kontakt: 00387 61 896 753

Prodajem ili dajem u besplatni najam na 5 godina plodno poljoprivredno zemljište ispod Čilipa oko 15.000 m2.

Kontakt: 098 161 1134 Prodajem građevinsko zemljište u centru Čilipa, struja, voda, asfaltirani vlasnički put. Kontakt: 098 161 1134 POSAO Tražimo

spremačicu za održavanje unutarnjih i vanjskih prostorija Poliklinike, polu-satno radno vrijeme: 20 sati tjedno. Sve zainteresirane molimo da se jave na telefon 435–575.

Tražimo

više djelatnica (prodavačica) za rad u novootvorenoj pekarnici, Dubrovnik-Batala. Kontakt: 095 731 4746

Cura od 27 god. s 11 godina iskustva rada i vođenja, u renomiranim lokalima, barovima i restoranima traži posao. Kontakt: 095 8733 944 Trađim

posao idealno u noćnom smjeni. Čuvar, pomoćni pekar i sl.

Kontakt: 099 6962 656

USLUGE Tražim

ozbiljnu osobu za pomoć u kući. Kontakt: 095 814 4112

RAZNO Prodajem ekstra djevičansko maslinovo ulje. Cijena litre je 70 kn, popust na veću količinu (preko 100 l). Ulje je vrhunske kvalitete. Kontakt: 091 564 4615 Prodajem novi nikad vožen bicikl, crne mat boje, 26" sa sedam brzina.

Cijena 1.100 kuna. Kontakt: 098 428 14 Prodajem mandolinu majstora Branimira Lasana opg4 Zgb. Odličnog i UMRLI (OD 15.6. – 21. 6.2016.)

JAKOV BENKOVIĆ (1928.)

MEHMEDALIJA MUMINOVIĆ rah.

Ibrahima (1936.)

SLOBODAN MANDIĆ (1947.)

MARIJA GLASNOVIĆ rođ. Primožić (1943.)

BRANKA BEGENIŠIĆ (1963.)

MILKA SIROVICA ud. Ljuba, rođ.

Srhoj (1920.)

KATICA ŠKARO rođ. Vuleša (1936.)

KATE GRGUREVIĆ (1930.)

VESNA STJEPOVIĆ ud. Marka, rođ.

Barčot (1948.)

FRANICA ČAGALJ rođ. Ljepotica (1932.)

MARIO JAKOVLJEVIĆ (1969.)

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 21. LIPNJA 2016.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

toplog tona, ugodno svirljiva. Cijena 250 eura. Kontakt: 095 85 33 497 Opuzen

Kupujem metalni stol, cca 60x70.

Kontakt: 098 756 235 HUMANITARNI PRILOZI Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Ana i Huan Knego, u spomen na pok. gospara Miha Vukasovića umjesto vijenca prilažu 300 kuna, Zlatko Kovač Ramiz – Petrovo selo, dar djeci doma 50 kuna, Jovica Radulović dar djeci doma 120 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto cvijeća za našeg preminulog člana Jakova Gleđa, Lovačka uduga ‘Dubrava’ iz Dubrovnika uplaćuje 300 kuna, Zlatko Kovač Ramiz, donacija 20 kuna, Pavo Tomislav Miloslavić, donacija 200 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama.

HR7924070001100305036. Molim tekst uplate javiti na tel./fax.

416–221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Marija Šilju obitelj Drage i Nikše Matuško prilaže 300 kuna, umjesto vijenca za majku naše kolegice Tinke Tokić djelatnici kuhinje hotela Lapad prilažu 750 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro račun: 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

RINA MAŠARA Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, DubrovniK: zaposlenici dječjeg vrtica Bubamara umjesto cvijeca uplacuju 360 kn za uspomenu na Gosp. Bubala, oca nase Slavice. Udruga zahvaljuje.

’Network administrator for ships computer networks and WiFi’ Job description: • GCT is looking for network administrator for ships computer networks and guest WiFi systems.

• Network administrator would need to install, support and manage the networks and associated computer systems.

• Also implement and maintain network hardware and software, including satellite and mobile network uplinks.

• Troubleshoot network problems from remote or locally and ensure maximum network availability, performance and security standards.

Roles and responsibilities: • Plan, implement, configure, document and maintain ships computer networks including LAN and WiFi • Monitor for, identify, troubleshoot, solve and document network connectivity and performance issues • Install and support networked telecommunication devices such as VOIP phones, APs, NICs, switches, routers etc.

• Report on guest satisfaction surveys in regards to usage of onboard WiFi • Provide support for guests and ship staff as per need • Implement and maintain emergency backup and restore systems for mission-critical network servers • Manage network security tools, e.g., firewall, anti-virus, monitoring and intrusion detection systems • Be open and able to work in international team of IS experts and ready for often travel to perform required job roles

Job requirements: • Bachelor’s degree in either Information Technology, Information systems, Computer Science/Engineering or similar • Prior 3 years working in the IS networking field; please do submit references together with CV • Besides networking/cabling basics, needs good knowledge of desktop/server/telephony systems and their related network impact • Having vendor-independent knowledge of network services and networking protocols • Good knowledge of routing and VPN/tunneling protocols, VLAN and prioritization services, radius authentication and monitoring software (Nagios, MRTG, PRTG or similar) • Project management skills; planning; budgeting; execution; reporting • Fluent in written and spoken English with excellent interpersonal, communication and problem solving skills • Enthusiastic and good attitude with ability to work independently

Good to have knowledge/certifications: • Vendor specific certifications such as CompTIA’s Network+, Cisco’s CCNA or CCNP, or Microsoft’s Network Infrastructure Configuration certificates, Juniper • In particular knowledge of Extreme networks switches, Ubiquity Unify APs, Viprinet, Mikrotik, Fortinet routers/gateways and Riverbed WAN optimization devices • Knowledge of satellite systems and current satellite market and costs • Knowledge of internal working of ISPs, mobile network providers, SIM card roaming costs and other peculiarities for successful use of international mobile networks • Use of network certification/troubleshooting HW & SW tools such as protocol analyzers and similar • Driver’s license and ability to travel by any travel means

46 Sport

Budućnost nogometa na Lapadu 8. MEMORIJALNI TURNIR ‘ANTONIO PRLENDA’

Na turniru u uzrastu 2006. godišta i mlađi nastupile su četiri ekipe: HNK Dubrovnik, HNK Vukovar, OŠ Dinamo Zagreb i ŠN Božo Broketa

Turnir je odigran u spomen na Antonia Prlendu, kadeta Dubrovnika 1919., vratara, zaljubljenika u nogomet i sport, koji nas je prije šesnaest godina prerano napustio

Piše Baldo Marunčić Foto Hrvoje Curić

Tradicionalni 8. memorijalni međunarodni turnir ‘Antonio Prlenda’ za dječake, u organizaciji HNK Dubrovnik 1919., održan je proteklog vikenda na stadionu u Lapadu.

Na turniru u uzrastu 2005. godišta i

Sport 47

• 21. LIPNJA 2016.

PERACI U SPLITU Braća Maro i Kristijan Perak iz dubrovačkog UFC Gladiatora nastupit će na Dan državnosti 25. lipnja u Splitu na borilačkoj priredbi Cox Fight Night 4. Uz njih, dubrovačke snage predstavljat će i Karlo Caput, Srđan Marović te Domagoj Obradović.

REPEŠI DUPLA KRUNA Bivši izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije i naš sugrađanin Jasmin Repeša osvojio je duplu krunu u Italiji.

U veljači je sa svojom momčadi Olimpia Milano osvojio Kup, a potom je podigao i ‘kantu’ prvaka Italije.

DUBROVNIK KUP

Na turniru u uzrastu 2005. godišta i mlađih sudjelovalo je šest ekipa: HNK Dubrovnik 1919., HNK Vukovar, Reprezentacija Konavala, OŠN Dinamo Zagreb, HNK Župa dubrovačka i HNK Međugorje

Prijave do 22. lipnja!

Ovogodišnji turnir u nogometu na male barice (3+1) ‘Dubrovnik kup 2016.’ započinje 24. lipnja 2016. godine, najavljuju organizatori. Turnir u organizaciji Udruge za šport i rekreaciju Dubrovnik Kup će se kao i prošlih godina održati na košarkaškom igralištu OŠ Ivan Gundulić u Gružu.

Prijave za turnir se primaju do 22. lipnja, a ždrijeb turnira je 23. lipnja.

Sve potrebne informacije u vezi turnira i prijava se mogu dobiti na brojeve mobitela: 091 5193 944 i 091 5138 595. Prijava po ekipi iznosi 700 kuna, a nagradni fond turnira je 47000 kuna.

Ove godine će se paralelno s glavnim turnirom održavati veteranski turnir +40. Prijava za veteranski turnir je besplatna, a ekipe se mogu prijaviti također do 22. lipnja 2016. Za najbolje ekipe i najbolje pojedince veteranskog turnira +40 kao nagrade su osigurani pehari i medalje.

Podsjetimo, dosadašnji pobjednici su Obuljen Travel (2011.), Brkati Slonovi (2012. i 2014.), Konoba Bonaca (2013.) te Konoba Maestral Ston (2015.).

JK DUBROVNIK

Novi pojasevi mlađih sudjelovalo je šest ekipa: HNK Dubrovnik 1919., HNK Vukovar, Reprezentacija Konavala, Otvorena škola nogometa Dinamo Zagreb, HNK Župa dubrovačka i HNK Međugorje. Na turniru u uzrastu 2006. godišta i mlađi nastupile su četiri ekipe: HNK Dubrovnik, HNK Vukovar, OŠ Dinamo i Škola nogometa Božo Broketa. Susreli su

10

timova nastupilo je na turniru

se i vršnjaci generacije 2003./2004.

Dubrovnika i Vukovara te generacija 2001./2002. Dubrovnika i Međugorja.

Turnir je pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika odigran u spomen na Antonia Prlendu, kadeta Dubrovnika 1919., vratara, zaljubljenika u nogomet i sport, koji nas je prije šesnaest godina prerano napustio.

Judo klub Dubrovnik ove je subote održao polaganje za učeničke KYU pojaseve. Uspješno je položilo 92 judaša iz sekcija Grad, Mokošica i Zaton. Prikazani su tako osnovni principi juda, tehnike padova i bacanja, znanje japanske terminologije, tehnike zahvata držanja i poluga za što su dobili diplome i pojaseve te kao nagradu kapu (šiltericu).

48 Sport

21. LIPNJA 2016. •

RKHM DUBROVNIK

Sjetili se prijatelja Gledatelji su mogli uživati u neopterećenoj igri dva sastava

Utakmicom su organizatori odali počast i prisjetili se ikone kluba i pokojnog kapetana Iva Lučića te dugogodišnjeg tajnika Ivice Soprana Prijateljska utakmica RKHM Dubrovnika i bivših igrača tog kluba, a u spomen na istaknute članove kluba Iva Lučića i Ivicu Soprana, odigrana je u subotu popodne u sportskoj dvorani u Gospinom polju.

Rezultat je, naravno, bio u drugom planu, a gledatelji su mogli uživati u neopterećenoj igri dva sastava koja su dala sve od sebe da to bude prava rukometna predstava. Utakmicom

su organizatori na pravi način odali počast i prisjetili se ikone kluba i pokojnog kapetana Iva Lučića te dugogodišnjeg tajnika Ivice Soprana.

UMJETNA TRAVA

Tko će slaviti u Hladnici?

U srijedu 22. lipnja i četvrtak 23. lipnja slijede utakmice šesnaestine finala Uzbuđenja na malonogometnom turniru na male barice ‘Hladnica 2016.’ se nastavljaju, a završila su razigravanja po skupinama. U utorak je slobodan dan zbog utakmice Hrvatska

– Španjolska, dok u srijedu 22. lipnja i četvrtak 23. lipnja slijede utakmice šesnaestine finala. U ta dva dana saznat ćemo sudionike same završnice turnira na umjetnoj travi.

U utorak je slobodan dan zbog utakmice Hrvatska – Španjolska

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 49

50 Oglas

21. LIPNJA 2016. •

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 51

52 DuList IN DVOJE GLAZBENIKA ZAJEDNO U GRADU

ANA RUCNER I OLIVER POOLE: Volimo raditi cool stvari!

i Aninim gostom u Dubrovniku. Prije njega, kroz ovih pet godina na Srđu gostovalo je jako puno glazbenika, no Poole se ističe po mnogo stvari. Ana nam pojašnjava, za početak, kako je uopće došlo do suradnje.

— Pozvala sam Olivera u Dubrovnik, naime, bio je prošle godine tu. Bio je jako sretan zbog toga! On je divan čovjek i glazbenik, a upoznali smo se prije dvije godine u Gruziji, kad smo zajedno nastupali kao gosti solisti. Tamo sam upoznala jako puno ljudi koje sam na kraju nekako dovela u Dubrovnik. Ove godine su nas opet zvali u Gruziju, tako da smo se opet sreli. Moram podijeliti jednu crticu u radu s Oliverom: Dok smo svirali u Gruziji, u jednom trenutku, on je počeo svirati AC/DC, stvar ‘Thunderstruck’, i rekao mi je ‘Hajde, pridruži se, ajmo ovo odsvirati!’. Malo sam zastala. Nije to teško, ali promislila sam: ‘Kako ću to sad izvesti iz prve?’, dok on improvizira. Nevjerojatno! Iz

Oliver mi je otvorio jednu predivnu novu dimenziju, da od nečeg što mi je u rukama, bez dodatnih pomagala, stvorim minimalizam koji zvuči zaista megalomanski Ana Rucner, priznata hrvatska violončelistica, ove godine odlučila je svoje ljeto u gradu primamiti samo jednim koncertom, onim jubilarnim.

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Pet godina nastupa na Srđu je iza nje.

A što Ana radi kad nije u Dubrovniku?

Saznali smo u razgovoru s njom i Oliverom Pooleom, mladim pijanistom

DuList IN 53

• 21. LIPNJA 2016.

GENERACIJA 1966. Maturanti Ekonomske škole, generacija 1966. čije su razrednice bile gospođe Hanja Gluhaić i Ruža Gjukić, u subotu navečer su u hotelu Lapad proslavili 50-tu

toga je nastala priča, naime, snimamo spot gdje je taj naš zajednički slogan: ‘I can do it!’. No, naglasak neće biti na Thunderstruck-u, već na Dvořákovom koncertu, na kojem sam diplomirala na Akademiji prije deset godina. Najvirtuozniji segment iz tog koncerta spojen je s ‘ludim’ hitom AC/DC-a. Samo klavir i violončelo. E to je Oliver! Otvorio mi je jednu predivnu novu dimenziju, da od nečeg što mi je u rukama, bez dodatnih pomagala, stvorim minimalizam koji zvuči zaista megalomanski – kaže Ana u jednom dahu, dodavši kako ona i Oliver vježbaju – preko Skypea!

Koncert s legendarnim Joseom Carrerasom

— Svatko zna svoje, pa se ‘spojimo’, što je lako jer imamo isti ‘osjećaj za feeling’ – kroz smijeh će Ana, dodavši: ‘Kad nešto voliš, onda je lijepo raditi.

Postoji vrijeme kad se čovjek odmara.

Još ga nema, ali bit će!’

Ana će uskoro nastupiti na koncertu Josea Carrerasa, na njegovoj posljednjoj turneji.

Velika je to čast za mene. Management koji radi turneje predložio je mene, a on je pristao. I to je to. Nema puno filozofije. Pjeva Martina Zadro i pristali su na to. Upravo se radi aranžman kojeg ću izvesti s njim, krasna skladba, po njegovoj želji. Bit će to veliki koncert i velika mi je čast te sam jako, jako sretna!

To je širenje vidika i karijere. Život jednog umjetnika je zapravo prekrasan, jer stalno donosi nešto

novo, izazove puteve, uspone, padove...

Ali uglavnom stalnu akciju! – kaže Ana. U priču se uključuje i ‘mladi Rubinstein’, kako od milja tepaju pijanistu Oliveru Pooleu. Na pitanje kako je raditi s Anom, kaže: — Istaknuo bih dvije stvari. Ana je nevjerojatna i raditi s njom prava je sreća. Jednostavno se razumijemo, te nadopunjujemo jedno drugo našim idejama, načinima kreativnog razmišljanja i maštom. Volimo raditi cool stvari, a iskreno nešto kao što je primjerice koncert u zoru zaista jest cool ideja kaže Oliver, dodavši kako takve stvari definitivno nisu uobičajene, no samim time su atraktivne i zanimljive publici, kao posebno iskustvo.

— Osobno, vjerujem u iskustva koja bogate čovjeka. Mislim da je jedno takvo iskustvo suradnja s Anom, na ovaj način i u ovoj formi. To je rijetkost, koja se ljudima vjerujem, sviđa. Uostalom, ne bi se budili i išli na Srđ u pet ujutro – smije se Oliver, dodavši kako se tu zapravo vidi uživanje u glazbi samoj.

Ana se vraća na početke svog festivala i rada u Dubrovniku, ali se prisjeća i jedne priče s tužnim krajem.

Otkad sam počela raditi festival, bila sam djevojčica od 26 godina, ali imala sam tu želju, to nešto što može potrajati, u neznanju hoće li to potrajati. Ideš od trenutka...

Od prve godine,

godišnjicu mature. Uz lijepo i veselo druženje koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati, prisjetili su se svojih dragih kolega i profesora koji nisu više s njima.

Upravo se radi aranžman kojeg ću izvesti s Joesom Carrerasom, krasna skladba, po njegovoj želji

Od prve godine, uvijek sam radila na način da sav prihod, a nažalost tu nema puno prihoda, doniram u humanitarne svrhe

uvijek sam radila na način da sav prihod, a nažalost tu nema puno prihoda, doniram u humanitarne svrhe. Inače, u Dubrovniku nikad nisam zaradila nikakve novce, a to ljudi ne znaju.

Radim zaista samo iz gušta, a sve što se eventualno uprihodi od karata je uvijek donacija. I djeci, ali ne na način da samo ‘daš novac’, već primjerice da dječica kojoj novac treba budu dio projekta, da daju sebe, da im daš na važnosti, da i sami budu umjetnici – kaže Ana, odgovarajući na još jedno, vrlo teško i emotivno pitanje, za kraj.

Kad sam vidjela priču o Mari Maltarić – srećom postoji Facebook! – rekla sam: ‘Idemo dati sav prihod toj djevojci.!’

Nikad nisam upoznala Maru, ali kad je izgubila bitku, osjećala sam se strašno.

Takav mladi život, a izgašen! Jednu večer, šećem po Zagrebu, a netko vikne: ‘Ane!’ okrenem se, žena se predstavi: ‘Ja sam mama od Mare’. Pružila mi je ruku, zagrlile smo se i suze su same počele teći. Žao mi je da nije s nama, nadam se da je na boljem mjestu – kaže vrlo emotivno Ana, priznajući kako ju je to doista pogodilo.

— Znam, znam, vrlo emotivno pričam, ma zato i jesam glazbenica! Želim svima kojima je potrebna pomoć, pomoći svojim radom. Sebi sam poklonila to što sviram, to je moje zadovoljstvo. Samo da je bar manje takvih stvari i ljudi kojima se mora pomagati... Uživam u tome što radim, jer nikad ne znaš dokad će to trajati. Na kraju krajeva, svaki novi dan je jedan život koji se rađa. A na nama je da nešto ostavimo na ovom svijetu – zaključuje Ana.

54 DuList IN

21. LIPNJA 2016. •

Svaki naš k je lagani p KANDŽIJA I GOLE ŽENE USUSRET PUNTIŽELI

Follow us on

Bit će dobra proslava, 20 godina je lijepa brojka.

Nisam nikad bio na Puntiželi, mi smo vam s druge strane Hrvatske, malo daleko, ali čuo sam da je u pitanju šuma i punk Piše Mia Njavro Foto Kandžija

Ove subote, 25. lipnja, očekuje nas prava ljetna rock zabava – Puntižela.

Dvadeseta! S izvrsnim bendovima, kao i svake godine, bit će ovo večer za pamćenje, a među glazbenicima koji će nastupiti posebno se ističe poznati hrvatski reper Kandžija i njegov bend neobičnog imena – Gole žene. Dolaze iz Osijeka, a što su nam najavili na Puntiželi, kazali o novom spotu i albumu, što misle o Dubrovniku... Čitajte u najavi Puntižele.

Nedavno je osječki reper sa svojim bendom izdao album ‘Nema labavo’, te spot ‘Fiš’ u kojem je glavni akter Nedjeljko Babić Gangster iz istoimenog

filma. Inače, album je u rekordnom roku uhvatio same vrhove godišnjih top lista najboljih izdanja 2015. S albuma su do sad objavljeni singlovi ‘Crkva’, ‘Đuro, i naslovna ‘Nema Labavo’, koji osvajaju top liste!

Čovjek koji spaja ljude

— Gangster iliti Nedjeljko je čovjek koji spaja ljude, a pošto je ova stvar baš o tome, savršena su kombinacija. Također, predložio je da budem njegov čovjek za Slavoniju jer i tamo ima ribe, a pogotovo fiša. Samo ljubav. Jedina poruka je svih naših pjesama i spotova – kaže Kandžija, odnosno Stjepko Galović.

Kandžija i Gole žene uskoro dolaze u Srebreno, a na pitanje što zna o

DuList IN 55

• 21. LIPNJA 2016.

koncert prosvjed

Follow us on

Volio bih da Tereza dođe na koncert.

Možemo i neki freestyle bacit skupa a možda i zasviramo na ulici po Dubrovniku

JustZagreb Bili smo u Dubrovniku samo jednom i to bez Golih žena i bilo nam je dosta dobro, osim što smo putovali sto godina i bilo je prevruće festivalu, kratko će: — Znam da je dvadeseta obljetnica!

20 godina je lijepa brojka, bit će dobra proslava. Nisam nikad bio na Puntiželi, mi smo vam s druge strane Hrvatske, malo daleko, ali čuo sam da je u pitanju šuma i punk. A mi smo iz šume i možda smo reperi, ali smo i punk. Sve je to rock’n’roll – kaže Kandžija.

Nema labavo

A što će publika imati priliku čuti na Puntiželi, tzv. ‘župskom Woodstocku?

— Imat će priliku prvi put nas čuti sve skupa live, dakle nikad nismo bili skupa s Golim ženama. Svaki naš koncert je lagani prosvjed za sve što je naopačke

na svijetu. A i čut će zašto kažemo da nema labavo. Bili smo u Dubrovniku samo jednom i to bez Golih žena i bilo nam je dosta dobro, osim što smo putovali sto godina i bilo je prevruće. Mislim da ćemo se sad malo bolje upoznat i s Dubrovnikom i publikom. Volio bih da Tereza dođe na koncert. Možemo i neki freestyle bacit skupa, a možda i zasviramo na ulici po Dubrovniku ako bude dobro – kaže Kandžija, otkrivajući nam za kraj i odakle dolazi inspiracija za njihove tekstove, pjesme... Tu ima kratak i ‘na prvu’ besmislen odgovor. Ali...

— Ne znam, mislim da ih crpim iz bunara. Voda je najvažnija stvar ako mene pitate – kaže Kandžija.

JustZagreb

Logo — pozitiv

56 DuList IN

21. LIPNJA 2016. •

PREMIJERA SPOTA MYSTICE

Predstavljena mistična ‘Sjećanja’ Naš stil je metal, ali je dosta lagan, s dosta simfonije.

Imamo dosta i balada i akustičnih stvari, skupa s violinom i ženskim vokalom daje jednu specifičnu atmosferu i zvuk

Dubrovački bend Mystica predstavio je u Exit rock cafeu video spot za svoj novi singl ‘Sjećanje’ Piše/Foto Hrvoje Curić

‘Sjećanje’ je naziv novog uratka mladog dubrovačkog benda Mystica.

Naime u suradnji s puno prijatelja i nakon pola godine video spot za njihov singl ugledao je svijetlo dana. Inače, radi se o demo materijalu koji je bend odlučio odabrati za svoj prvi singl.

— Ovom prilikom predstavljamo jedan od singlova na kojima radimo posljednjih pola godine. Singl se zove ‘Sjećanje’ i sniman je u okolici Dubrovnika, odnosno u Kuparima.

Velike zasluge za video spot dugujemo DUTV-u koji su nam ustupili opremu za potrebe snimanja – izjavio je gitarist benda Željko Kovačević.

— Naš stil je metal, ali je dosta lagan, s dosta simfonije. Imamo dosta i balada i akustičnih stvari, skupa s violinom i ženskim vokalom daje jednu specifičnu atmosferu i zvuk – dodao je Ilija Begušić. Članovi benda družli su se cijelu večer sa svima koji su se okupili na promociji te su spot, na zahtjev prisutnih prikazali nekoliko puta. Za kraj glazbene večeri band Mystica odlučio je počastiti sve prisutne s par pjesama u akustičnoj izvedbi. Članovi benda su Magdalena KačićBarišić – vokal/violina, Ilija Begušić – solo/ritam gitara, Željko Veki Kovačević – ritam gitara, Marin Koštro – bas gitara, Mateo Kunjašić – bubnjevi.

DuList IN 57

• 21. LIPNJA 2016.

VJENČANJA POZNATIH DUBROVČANA

Oni su rekli sudbonosno ‘DA’!

Mladencima želimo puno sreće i ljubavi u budućem zajedničkom životu

Dugogodišnje veze ovog su vikenda okrunili Sanin Karamehmedović i Romana Dabo, te Tomislav Perić i Lea Vuković Foto DuList/Facebook

Protekli vikend bio je u znaku ljubavi i dva vjenčanja poznatih i slavnih Dubrovčana. U bračnu luku najprije je u petak uplovio Sanin Karamehmedović, basist i tekstopisac dubrovačke grupe Silente. Sudbonosno ‘da’ Sanin je izrekao na romantičnim Banjama sa svojom dugogodišnjom djevojkom Romanom Dabo, profesoricom hrvatskog i talijanskog jezika. Najljepši dan

u svom životu proveli su u intimnom krugu obitelji i prijatelja.

Dugogodišnju vezu vjenčanjem su okrunili i Tomislav Perić i Lea Vuković. Tomislav Perić, bivši je tenisač, sin dubrovačkog ugostitelja Stjepana Perića, dok je Lea Vuković menadžerica u Hotelu Lafodia na Lopudu.

Tomislav i Lea sudbonosno ‘da’ odlučili su izreći u njenoj rodnoj Žuljani, u malenoj, romantičnoj crkvici na brdu.

Mladencima Saninu i Romani te Tomislavu i Lei želimo puno sreće i ljubavi u budućem zajedničkom životu.

58 DuList IN

21. LIPNJA 2016. •

FESTIVAL NA OSOJNIKU

Oni ponosno čuvaju tradiciju!

Maleni folkloraši pokazali su sve ono što su vježbali u posljednjih godinu dana Mali folkloraši i ove su se godine okupili na već tradicionalnom festivalu na Osojniku kako bi na kraju školske godine pokazali sve ono što su marljivo i naporno vježbali u proteklih godinu dana.

Ovogodišnji 5. Mali festival folklora i baštine okupio je tako na Osojniku mnoštvo mladih folkloraša, njihovih obitelji i publike koji su ih s oduševljenjem gledali.

Festival je i međunarodnog karaktera pa su osim hrvatskih društava

Ovogodišnji 5.

Mali festival folklora i baštine okupio je mnoštvo mladih folkloraša, njihovih obitelji i publike

Foto Zvonimir Pandža

Uz domaća društva nastupali su i gosti iz okolnih zemalja

nastupali i gosti iz okolnih zemalja.

Svatko od njih prezentirao je svoju kulturu i baštinu, svoje posebnosti, a publika je uživala gledajući djecu kako ponosno čuvaju tradiciju.

Nastupli su HKUD Biloševica, Široki

brijeg (BIH), KU ‘Ivo Lozica’ Lumbarda, KUD Metković, KUD ‘Ohrigjanka’, Ohrid (Makedonija), Udruga ‘Dubrovački primorski svatovi’, KUD ‘Moslavec’ Voloder (Kutina), HKUD ‘Sv. Ante’ Dretelj (BiH), Članice Dubrovačkih knjižnica (Mokošica), HKUD ‘Fra. Petar Bakula’ Posušje (BiH), te domaćin KUD ‘Sv. Juraj Osojnik’.

DuList IN 59

• 21. LIPNJA 2016.

UDRUGA PORPORELA

Mladi talenti na daskama koje život znače

Mladi glumci izveli su predstave ‘Mi tražimo zvijezdu’ i ‘Pričajmo malo o meni’

Polaznici dramskog studija su na daskama KMD-a pokazali koliko su kroz proteklih godinu dana uz pomoć svog mentora Edija Jerteca razvili svoj glumački talent Piše Hrvoje Curić Foto Hrvoje Curić/ Zvonimir Pandža

Mladi polaznici Dramskog studija Udruge Porporela prošlog su tjedna na daskama KMD -a imali izvedbu svojih oglednih satova. Prvo su najmlađi polaznici izveli predstavu ‘Mi tražimo zvijezdu’, koja je zapravo bila skup svega što su kroz godinu dana radili sa svojim mentorom Edijem Jertecom, a kako bi to vjerno prikazali izvedba je izgledala poput talent show-a.

— Gotovi smo s prvom izvedbom dramskog studija udruge Porporela.

Djeca od četvrtog do osmog razreda osnovne škole su imala ogledni sat onog što smo radili cijelu godinu, a predstava se zove ‘Mi tražimo zvijezdu’.

Mi smo jako zadovoljni, a sudeći po gromoglasnom pljesku publika još više – rekao je voditelj radionice Edi Jertec.

U talent showu sudjelovali su Mirko Motika (Matija Pijević), Jozefina Lol (Dora Pikunić), Zvjezdana Nova (Andrea Marković), Pigica Pršutić (Laura Kursar), Dan’ca Gondulić (Dora Karaman), Slavoljub Stajski (Đivo Šimunović).

Dan kasnije svoj ogledni sat ‘Pričajmo malo o meni’ imala je starija grupa.

Zrinka Udženija, Tea Karla Coronelli, Toni Kukuljica i Alen Kresić pričali su malo o sebi, u savjetovalištu za parove.

Mladi Porporelaši ovim su pokazali koliko su kroz proteklih godinu dana razvili svoj glumački talent.

60 DuList IN

21. LIPNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Rakovima će na privatnom planu stvari ići na ruku, imat će podršku voljene osobe, ali i prijatelja. Ipak, spremite se na povremene nesporazume i nesuglasice. Samcima bi se sreća mogla osmijehnuti

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Pripremite se na prepreke i frustracije koje će vas pokušati obeshrabriti.

Ovnovi u stabilnim vezama znat će prebroditi neugodno razdoblje, no svi oni koji su na početku veze privremeno će se udaljiti od partnera. Ni na poslovnom planu niste u najboljoj formi.

Lavovima koji su u vezi slijedi zahlađenje odnosa. Sve ćete manje iskazivati nježnosti, a jedino će vam biti važno da ste skupa. Na poslovnom planu napredovat ćete puževim koracima. No, neće se dati smesti jer ćete uživati u otkrivanju novih spoznaja.

Strijelci u vezi bit će sretni i zadovoljni.

Stvar se razvijaju u odličnom smjeru.

Stanite na loptu i ne dozvolite da vam sitnice zagorčaju život. Opustite se.

Na poslu ćete ovih dana morati ‘pokazati zube’ kako biste se izborili za vaša prava.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Posvetite se postignućima na privatnom planu, malo više se posvetite partneru, ako ste u vezi, i sve će se na kraju posložiti. Na poslovnom planu očekujte nove suradnike, koji će od vas tražiti savjete kako se prilagoditi novoj sredini.

Vladat će nezainteresiranost i obilje frustracija. Srećom sve ćete prevladati s puno strpljenja jer ste i sami svjesni kako je sve prolaznog karaktera. Čuvajte svoju vezu. Na poslu će vam, iako se tome niste nadali, krenuti na bolje.

Samci će se povući više u sebe i neće previše izlaziti. S druge strane, jarčevi u vezama poradit će na bliskosti i učvršćenju veze. Na poslovnom planu intenzivnije ćete raditi s nadređenima.

Odmjeravat će se vaša postignuća.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Iako ćete se više družiti s osobama suprotnog spola ne očekujte da će se iz toga izroditi ljubav. Sve će ostati samo na površnim kontaktima. Kad je u pitanju posao, mnoge stvari odrađivat ćete s lakoćom. Brige ćete ostaviti iza sebe, ali napor će vas početi sustizati.

Svaki dan bit ćete okruženi mnoštvom ljudi koji će vas nasmijavati i zabavljati.

Spremni ste na druženja i izlaske, koji ovih dana neće izostati. Oni u vezama mogli bi se rastati na kratko vrijeme, neće vam biti do intimnosti. Iskoristite prilike koje se stavljaju pred vas.

Idućih dana očekuju vas poboljšanja u ljubavnim odnosima i sve više ćete tražiti povlačenje u vlastita četiri zida. Samcima neće biti previše do izlazaka. Kad je riječ o poslovnim planovima, pružit će vam se prilika za dokazivanjem.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Na privatnom planu stvari će vam ići u prilog. Imat ćete podršku voljene osobe kao i prijatelja iako će povremeno na površinu isplivati nesporazumi i nesuglasice. Samci mogu očekivati ljubav na vidiku. Na poslu će nadređeni očekivati više vašeg truda.

Prepustite se voljenoj osobi budući da će ona daleko bolje od vas organizirati zajednička druženja. Planiranje vam ovog tjedna neće biti jača strana. Prepustite se s povjerenjem. Pred vama je i bolja poslovna budućnost. Klonite se sunca.

Na ljubavnom planu nastavit će se i idućih dana idilična atmosfera. Izlasci s prijateljima neće vam biti strani. U svakom slučaju pred vama je tjedan u kojem nećete biti previše sami, što vam u ovom trenutku odgovara. Očekujte i zanimljive poslovne izazove.

DuList IN 61

• 21. LIPNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 22. 6.2016.

PETAK 24. 6.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

IVAN I IVANA 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

IVICA I MARICA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: ŠPANJOLSKA 19:50 KURIOZITATI 20:05 PRIVREDNI HR 20:25 TRAGOM STARINE: MARKO MURAT 20:45 VIJESTI 21:05 RADIO KOJI SE GLEDA 21:40 FILMSKA VEČER: ŠKOLA SURFANJA 23:15 FLASH VIJESTI 23:20 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

ČETVRTAK 23. 6.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

KRALJ KOZJE BRADE 16:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: IVAN AUGUST

KAZNAČIĆ 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU

OD HRVATSKOG: OTOMANSKA DOMINACIJA 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA: KRISTALNA KUGLA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 MALI I VELIKI: MODNA EKO RADIONICA 20:00 JEDAN NA JEDAN – UŽIVO iz

LJEPOTICA I ZVJER 16:35 EUROPA U FOKUSU 17:05 HRANA I VINO 17:30 NOVE PRIČE 18:00 VIJESTI 18:15 JEDAN NA JEDAN 19:05 PUTOMANIA: MALEZIJA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 20:15 GRAD GRAĐANIMA- GRAĐANI

GRADU 20:45 VIJESTI 21:05 NOVE PRIČE 21:30 REVELIN TV 21:40 FILMSKA VEČER: VISOKI ULOG 23:30 FLASH VIJESTI 23:35 SPOT RUBRIKA 00:45 TV PANORAMA: STRADUN

15:48 PREGLED PROGRAMA 15:50 FLASH VIJESTI informativni blok 16:00 KLASICI NA DUTV-u: OLIVER

TWIST 18:00 FLASH VIJESTI 18:05 HRANA I VINO 19:00 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 19:35 DOM NA KVADRAT 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK 20:35 RADIO KOJI SE GLEDA 21:00 TRAGOM STARINE: ISUSOVCI U

SETEMANE 00:00 TV PANORAMA: STRADUN

PONEDJELJAK 27. 6.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

MAČAK U ČIZMAMA 16:35 PRIVREDNI HR 17:05 HRANA I VINO 17:25 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

DUBROVNIKU

ŽELIM

16:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE: ISUSOVCI U

NAPRIJED

DUBROVNIKU

00:00 TV PANORAMA: STRADUN

18:45 BAŠTINA: DOBRO DOBRIČEVIĆ 19:05 EUROPA U FOKUSU 19:35 RADIO KOJI SE GLEDA

NA KAVI

UTORAK 28. 6.2016.

MAJKA HOLLE

23:25 FLASH VIJESTI 23:30 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NEDJELJA 26. 6.2016.

19:30 FLASH VIJESTI 19:35 GOVORIMO DUBROVAČKI 20:00 BUMBETA: NOVE EPIZODE 20:20 GLAZBENI IZBOR 20:45 VIJESTI 21:05 GRAĐANI O GRADU 21:15 CIKLUS: KRATKI FILMOVI 21:40 FILM: VOŽNJA SMRTI 23:20 FLASH VIJESTI 23:25 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

21:20 EMERSHOW 21:50 FILMSKA VEČER: SVE ŠTO

OD HRVATSKOG: OTOMANSKA DOMINACIJA 23:30 REVELIN TV 23:50 TV PANORAMA: STRADUN

NICE

TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

SUBOTA 25. 6.2016.

23:15 FLASH VIJESTI 23:20 DUBROVAČKI NA KANTUNU

20:45 VIJESTI 21:05 KURIOZITATI 21:20 FILMSKA VEČER: SURFER IZ

GRADU 21:00 BUMBETA 21:30 FILMSKA VEČER: SNAJPER 23:15 GOVORIMO DUBROVAČKI 23:30 IZDVOJENI DOGAĐAJI

MAČAK U ČIZMAMA

15:55 PREGLED PROGRAMA 16:00 MALI I VELIKI: ROCK BAND 16:15 KURIOZITATI 16:30 VETERINARSKA AMBULANTA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 GOVORIMO DUBROVAČKI 18:00 IZ ARHIVA DUTV-a: S CAREM

DUTV studija

20:10 CIKLUS: KRATKI FILMOVI 20:30 GRAD GRAĐANIMA – GRAĐANI

VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive

18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

MALI BRAT I SESTRICA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PERUANSKO LJETO: GRAD

KRALJEVA 20:10 DOM NA KVADRAT 20:35 OBZORI 21:00 VIJESTI 21:20 IZ SRCA EUROPE 21:50 KLASICI NA DUTV-u: LAURA 23:25 FLASH VIJESTI 23:30 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

62 Oglas

Čestitamo Dan državnosti

21. LIPNJA 2016. •

• 21. LIPNJA 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

21. LIPNJA 2016. •

POGLED STRAGA 10 Aktualno

Braniteljska ekspedicija brodom do Vukovara

Razrušeno ‘suho zlato’ diljem Dubrovnika 54 DuList In

Investitor je HEP, a kako su nam poručili iz Grada Dubrovnika zahtjev za radove u sezoni nisu podnijeli Iako se ne nalazi na popisu gradilišta koje imaju dopuštenje za izvođenje radova iza 15. lipnja, u Janjinskoj ulici krajem prošlog tjedna radilo se naveliko.

Naime, prema informacijama s terena riječ je o radovima na polaganju priključka za novu zgradu koja se tamo gradi. Investitor je HEP, a kako su nam poručili iz Grada Dubrovnika zahtjev za radove u sezoni nisu podnijeli.

Treba istaknuti kako je riječ o jedinom izlazu iz Hladnice kojeg koristi veliki broj ljudi, a u kratko vrijeme dok smo mi bili tamo kamion koji zbog prirode radova stoji nasred ceste morao se micati bar dva puta.

Ovo je jedini izlaz iz Hladnice kojeg koristi veliki broj ljudi

Kandžija i Gole žene ususret Puntiželi 22 Razgovor

Direktor Dubrovnik cesta Roberto Krile

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 29. lipnja

16 Aktualno

Čitajte nas na www.dulist.hr!

Raskopali ulicu, a dozvolu nemaju PRIKLJUČAK ZA NOVU ZGRADU