Dulist #235

DUBROVAČKI TJEDNIK #235 Srijeda, 20. travnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI LUCIJA LUGOMER

Svjetski plus size model je ‘mala iz Gruža’ STR. 52

PAULA JANOVIĆ I KRISTINA KRISTE

ČET

PET SUB NED PON UTO

VOLONTERI NA PELJEŠCU

Zbog njih je Dubrovnik na petom mjestu top wedding destinacija

Umjesto na kavu, čistili Trstenik!

STR. 18

STR. 54

KONCESIONAR PREVARIO GRAĐANE

NE MOŽE ‘I OVCE I NOVCE’

Grad priznao: Lapadska obala nije prioritet STR. 4

DAVOR ŠTERN

nj a b i v S 016 2

Osjećam krivnju što strance nagovaram na ulaganja!

STR. 12

GRAND OPENING

Uvale Lapad STR. 8

IZGRADNJA TERMINALA

Karamarkova SMS naredba STR. 6

2 Oglas

20. TRAVNJA 2016. •

Aktualno 3

• 20. TRAVNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

OD JUČER DO DANAS

Kupi, kupi, kupi, kupi!

Vjerujem da je izvukao pouku od prije dvije godine kada su mu birači poručili kako nije dorastao kandidat za fotelju prvog čovjeka Grada Dubrovnika

Vidljivo je kako u Dubrovniku nema dugoročnog planskog promišljanja prostora

Nešto bezveznije odavno se nije dogodilo u političkom životu Hrvatske.

Izbori u hadezeu, svojevrsni ‘festival demokracije’, gdje se po sustavu ‘jedan član jedan glas’ glasovalo za samo jednog ponuđenog kandidata. Šteta i vremena i truda, jer u konačnici i rezultati o izlaznosti članstva najveće, vladajuće stranke govore sami za sebe. Tek je 40 posto od ukupnog broja evidentiranih članova izašlo na birališta zaokružiti svog demokratski odabranog kandidata Toma Karamarka.

I Dubrovnik je dobio novog-starog predsjednika gradskog hadezea. Slavodobitno je lentu ponio Mato Franković koji je obećao u narednih mjesec i pol dana anketno izabrati novog kandidata za gradonačelnika. Nadam se samo da Franković neće naštimavati brojke i rezultate anketa kako bi se eto kao ispostavilo da je on najbolji kandidat. Vjerujem da je izvukao pouku od prije dvije godine kada su mu birači poručili kako nije dorastao kandidat za fotelju prvog čovjeka Grada Dubrovnika, a ni funkcija predsjednika Gradskog vijeća ga u tom smislu nije nešto naročito osnažila. Stoga je vrlo mudra odluka o ‘anketnom kandidatu’, tko god da mu je predložio.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Osvrnemo li se nadalje na Frankovića kao predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika apsolutno je nejasna njegova posljednja ideja o kupnji otoka na domak samog ulaska u grušku luku, Dakse. Pričao nam je o tome u prošlom broju DuLista. I nije cijela odgovornost na njemu, doći će to pred gradske vijećnike i ovisno o raspoloženju i/ili naputku glasat će za ili protiv. Zašto nikome dosad nije palo na pamet da posegne za alatima kojima Grad Dubrovnik raspolaže u rješavanju tako važnog strateška pitanja. Treba li Dubrovniku u vlasništvu jedan otok?

Nesporno je što Daksa znači Dubrovniku, i nedvojbeno da bi se na njemu trebao napraviti Memorijalni centar za sve žrtve zločina međutim, je li to doista moguće ostvariti jedino kupnjom otoka?

Zapravo, postoje mnoga jednostavnija, a svakako i jeftinija rješenja. Za kupnju bi se trebalo izdvojiti oko 30 milijuna kuna, od čega bi Grad Dubrovnik rebalansom osigurao 10 milijuna. Ostatak bi navodno namirila Država (!?). A koje je je to jednostavnije i jeftinije rješenje?

Promjena UPU-a Grada Dubrovnika! Dovoljno je u gradskim urbanističkim ‘knjigama’ odrediti da je Daksa strogo zabranjen prostor za gradnju bilo kakvih turističkih, rekreacijskih i poslovnih objekata. Zaštititi Daksu UPU-om značilo bi strogo propisati namjenu i budućnost tog otoka.

Svakako da ste sad promislili kako se vlasti mijenjaju, kako se mijenjaju politike i interesi. To stoji. Ali, tko može

garantirati da će kupnjom otoka on zauvijek ostati u vlasništvu Grada Dubrovnika?

Zapravo tko može jamčiti da u slučaju tektonskih rupa u gradskoj blagajni, neće nekad, neki gradonačelnik promijeniti odluku svojih prethodnika i staviti otok, u ovom slučaju Daksu u mali oglasnik u rubriku – prodaja.

Sve ovo navodim samo zato što je vidljivo kako u Dubrovniku nema dugoročnog planskog promišljanja prostora. Sve je od jučer do danas.

Nažalost.

Tako smo, podsjetit ću, bili svjedoci kako je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić uz potporu Gradskog vijeća još krajem 2014. kupio ljetnikovac Bosardi u Rijeci Dubrovačkoj. I? Osim što je naljepljena tabla kako je riječ o ljetnikovcu u vlasništvu Grada, tamo se apsolutno ništa ne događa. A kako bi i moglo kad u ljetnikovac koji je plaćen 5 milijuna kuna treba izbursati još barem pet puta toliko kako bi se doveo u pristojno, funkcionalno stanje.

Pitanje je zašto je uopće i kupljen? O da, postojala je ideja o revitalizaciji ljetnikovaca kroz Rijeku dubrovačku. Jednom je takva ideja sinula u glavu gradonačelniku Vlahušića. Kako je brzo zabljesnula, tako je danas više nitko niti ne spominje. A sad već ulazimo u izbornu godinu i slijede brojna velebna obećanja… Ne dajte se navuć!

Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

(Slijedeći put nastavljam o istoj temi samo s puno većim ulozima, većim iznosima i odgovornosti…)

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 20. 4. 2016.

Broj 235 Godina 5.

www.dulist.hr

4

‘FINANCIJSKI IZAZOV’

Aktualno

Grad priznao: Nema rekonstrukcije Lapadske obale, nemamo novca Lapadska obala u ovom trenutku, uvažavajući navedeno, predstavlja izazov za financiranje. Od nje se sigurno ne odustaje, ali treba osigurati sredstva

Grad Dubrovnik je na prijedlog gradonačelnika inicirao sufinanciranje pontona za komunalnu lučicu na Batali u iznosu od 10 milijuna kuna, što iznosi polovicu ukupne investicije, a sredstva će se osigurati rebalansom proračuna za 2016. godinu

Piše Mia Njavro / Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža / Grad Dubrovnik

Zbog izgradnje budućeg studentskog doma, Grad Dubrovnik, čini se, u dogledno vrijeme neće ulaziti u projekt rekonstrukcije Lapadske obale, gorućeg problema grada, prometnice koja povezuje poprilična borj sadržaja u gradu.

Gradonačelnik Andro Vlahušić već je nekoliko puta najavio radove, a mi

smo se tim tragom obratili u Ured za poslove gradonačelnika, iz kojeg su nam na pitanja kad Grad Dubrovnik planira početi s rekonstrukciijom i proširenjem prometnice Lapadska obala, te kojim tijekom će se radovi odvijati i kad se planira završetak istih, kao i je li postignut ikakav dogovor s tvrtkom Laguna Trade, odgovorili kako se kreće, ali treba prvo osigurati sredstva.

— Za projekt rekonstrukcije Lapadske obale postoji lokacijska dozvola.

Potrebno je ishoditi potvrdu na glavni projekt, te što je najvažnije, osigurati i financijska sredstva – kazali su nam iz Grada Dubrovnika.

— Podsjetit ćemo da je Grad Dubrovnik na prijedlog gradonačelnika inicirao sufinanciranje pontona za komunalnu lučicu na Batali u iznosu od 10 milijuna kuna, što iznosi polovicu ukupne investicije, a sredstva će se osigurati rebalansom proračuna za 2016. godinu – kažu iz Grada Dubrovnika, te dodaju u odgovoru kako se ‘Grad Dubrovnik obvezao se rebalansom proračuna za 2016. godinu, najkasnije do 15. lipnja, osigurati iznos od 1.692.250,00 kuna za Studentski dom, dok će izdvajanja iz gradskog proračuna po ovoj osnovi u 2017. iznositi 11.864.700,00 kuna, a u 2018. godini čak 16.443.050,00 kuna’.

— Bez pomoći Grada izgradnja studentskog doma za 500 studenata ne bi bila moguća. Istaknut ćemo i da ugovor o koncesiji za žičaru Gradsko vijeće još nije usvojilo, a radi se o zanačajnim financijskim prihodima za proračun Grada, cca 6 milijuna

Aktualno 5

• 20. TRAVNJA 2016.

Onaj tko misli strujiti i raditi protiv stranke zamolit ćemo ga da struji za neku drugu stranku — Mato Franković PREDSJEDNIK DUBROVAČKOG HDZ-A

kuna godišnje – kažu za kraj iz Grada Dubrovnika. Iz ovoga se iščitava kako tih tragom, još ništa od rekonstrukcije važne prometnice.

Konačno priznanje

Ovakav stav Grada Dubrovnika prvi je puta javno izrečeno priznanje onoga što dubrovačka javnost zna već dugo vremena. Rekonstrukciju Lapadske obale dočekat ćemo prektički nikad, a možda ne i tada. Naime, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić godinama je građane držao u uvjerenju kako će (tada) nepoznati investitor napraviti o svom trošku (ili uz minimalno sudjelovanje Grada) i rekonstrukciju Lapadske obale čime bi se uvelike olakšala prometna slika Dubrovnika. Nakon što je Vlada RH izdala Pašaliću koncesijsko odobrenje, Vlahušić je okrenuo pilu naopako i pokušao ‘odraditi rikverc’ na sve svoje ranije tvrdnje. Kad mu to nije pošlo za rukom, počeo je sukob s Lagunom trade.

Franjo Pašalić je početkom listopada prošle godine ogradio parking ispred Hotela Kazbek, a uskoro je počeo i s radovima. Svaka nova ograda bila je bolni podsjetnik građanima na to koliko su (ponovno) nasamareni.

Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Gradskog vijeća gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio je kako Pašalić nema nikakvu suglasnost Grada te da od Grada nije dobio ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu.

–Gospodin Pašalić nema nikakvu suglasnost Grada i od Grada nije dobio ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu.

Niti je podnio zahtjev za uplatu komunalnog doprinosa za marinu – izjavio je Vlahušić te tada dodao kako je Pašalićev zadatak i urediti obalu na

koncesioniranom području.

— Odgovorno tvrdim kako se obalna linija nalazi u obuhvatu koncesije i Grad Dubrovnik je neće raditi. Pašalićeva je obveza kao koncesionara da napravi obalu od Ekonomskog fakulteta pa sve do Orsana – kazao je s govornice Gradskog vijeća Vlahušić.

Hladan tuš istine stigao je brzo od odvjetnika Franja Pašalića, Ante Kačića koji je istaknuo kako pak ne postoji nijedan jedini dokument koji bi potkrijepio Vlahušićeve tvrdnje.

— Ne postoji nijedan dokument kojim bi bila ugovorena obveza takve vrste na bilo čijoj strani. O tome nema riječi u koncesiji. Ta koncesija je javno dostupna i sve se može provjeriti. Ne znam je li bilo ikakvih dogovora o tome – kazao nam je odvjetnik Ante Kačić, a njegove riječi nedugo zatim potvrdio nam je i Franjo Pašalić.

– Ništa mi nismo dužni u vezi izgradnje

Grad Dubrovnik obvezao se rebalansom proračuna za 2016. godinu, najkasnije do 15. lipnja, osigurati iznos od 1.692.250,00 kuna za Studentski dom

Za projekt rekonstrukcije Lapadske obale postoji lokacijska dozvola. Potrebno je ishoditi potvrdu na glavni projekt

obalne linije. Nemamo nikakve obveze prema ugovoru o koncesiji niti je bilo ikakvih dogovora u vezi toga – kazao nam je Pašalić.

Vrhunac redikulnosti u ovoj situaciji bila je tvrdnja Grada Dubrovnika još iz studenog prošle godine o tome kako je ‘na sastanku iskazana spremnost obaju strana, i Grada Dubrovnika i tvrtke Laguna trade za suradnju u rekonstrukciji Lapadske obale’.

‘Grad Dubrovnik će ishoditi sve potrebne dozvole kako bi se za vrijeme izvođenja radova na samoj Marini Gruž mogao raditi i obalni zid, točnije bušenje pilona i zaglavnika dužinom cijele obale, a Laguna trade je iskazala interes za aktivnim sudjelovanjem u cilju smanjivanja troškova’, naveli su tad optimistično iz Grada ne pojašnjavajući detalje navodnog dogovora.

Naime, Pašalić je na tom sastanku rekao kako se, kad se raspiše natječaj za izgradnju Lapadske obale, vjerojatno može javiti s nižom cijenom jer će imati dio građevinske operative na terenu. Investitor naravno ostaje u potpunosti Grad Dubrovnik, a rekonstrukcija Lapadske obale samo još jedna stavka Vlahušićevog predizbornog programa.

Inače, valja napomenuti kako je prikupljanje dokumentacije za ovaj projekt zapelo na jednoj gotovo ‘Monty Python’ činjenici – koncesijsko odobrenje koje je dobio Pašalić od Vlade RH djelomično ulazi i u područje ceste zbog čega Grad trenutno ne može sam sebi izdati građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. A Pašalić zadovoljno trlja ruke.

Dok se ne uredi ovakav ćemo prizor gledati nakon svake kiše

6 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

Kako je Karamarko SMS-om promijenio sliku Dubrovnika IZGRADNJA TERMINALA U GRUŽU

Nikolić ozbiljno dvoji u dinamiku koju je najavio investitor

Na obuhvatu od oko 25 tisuća metara četvornih bit će smješten terminal za brodove na kružnim putovanjima, shopping centar, prostor za parking 700-tinjak vozila te novi kolodvor Piše/Foto Nikša Miletić

Politička sudbina kao i slika i prilika Dubrovnika se tijekom povijesti mijenjala nekoliko puta i na razne načine – kroz odluke različitih tijela, nasilno

putem rata, a od nedavno i jednim SMSom. Naime, nakon što je situacija oko izgradnje terminala zapela na razini Gradskog vijeća, da bi sve išlo kao po

loju, pobrinuo se potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko koji je stao bok uz bok s Androm Vlahušićem i svima poslao jasnu poruku (metaforički i doslovno) – ‘Terminal mora ići!’.

Nikolić: Odbili su se sastati s nama

— Nakon što je oformljeno povjerenstvo,

Aktualno 7

• 20. TRAVNJA 2016.

Vrijednost koncesije procjenjuje se na oko 750 milijuna eura

na prvom sastanku gradonačelnik je inzistirao da prihvatimo sadržaj programa arhitektonskog natječaja. Mi smo s obzirom na niz pitanja koja postoje u okviru onoga u čemu se program treba donijeti, a to je pitanje koncesijskog ugovora i da se odredbe predugovora drže tajnima i ne znamo namjere Vlade odnosno Lučke uprave i hoće li grad i država preuzeti ikakve obaveze po pitanju izgradnje ikakve infrastrukture, tražili odgovore – rekao nam je Ljubo Nikolić (Srđ je Grad), inače član Povjerenstva za terminal.

— Ne znamo što to znači za upravljanje cijelog odredišta pa i prometom u Dubrovniku. Mi smo to htjeli raspraviti na prvom sastanku, ali je tada odlučeno da će se o tome raspravljati na Gradskom vijeću. Na sjednici nije donesen nikakav zaključak zbog niza tih osnovnih pitanja, a na drugom sastanku je zaključeno da se sva otvorena pitanja rasprave s resornim Ministarstvom. Gradonačelnik je tada poslao dopis Ministarstvu u kojem je tražio sastanak s ministrom, a htjeli smo, nakon što eventualno dobijemo zadovoljavajuće odgovore, pristupiti prihvaćanju programa, ali nikakav odgovor nije stigao – ističe Nikolić te dodaje kako je nakon tog sastanka Povjerenstva uslijedio sastanak 8. travnja.

— Na sastanku Povjerenstva od 8. travnja gradonačelnik Vlahušić nam je prenio sadržaj SMS-a kojeg je navodno dobio od potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i od ministra Butkovića u kojem se navodi kako nema nikakve potrebe da se oni nađu s nama

na nikakvom sastanku i da ne vide razlog za davanje ikakavog pisanog stava i da taj projekt ide dalje – ističe ogorčeno Nikolić te napominje kako razumije ‘nemogućnost Karamarka i Butkovića da dođu u Dubrovnik, no kako ne razumije zašto se nije mogao poslati običan dopis’.

— I dalje tražimo odgovore na pitanja.

Oni možda ne mogu doći u Dubrovnik, ali ne vidim zašto se nije mogao poslati dopis, a nakon što mi dobijemo odgovore na pitanja dati suglasnost za program natječaja. Ostali članovi Povjerenstva, osim mene i Lukše Matušića iz DDS-a koji smo inzistirali na dobivanju odgovora su promijenili stav i rekli da bi trebali prihvatiti program, a da se sva otvorena pitanja rasprave naknadno. Time je Gradsko vijeće dovedeno u situaciju da više nemamo nikakvih ovlasti, možemo se jedino nadati da ugovor koji će biti potpisan s koncesionarom neće biti na štetu građanima. Sve je u rukama Lučke uprave koja će potpisati ugovor s koncesionarom – kaže Nikolić te ističe kako u Povjerenstvu uz njega sjede i Lukša Matušić (DDS), Marko Potrebica (HDZ), Stjepko Kordić (SDP), te Branka Burić i Jelena Lončarić iz Upravnog odjela za prostorno uređenje.

40 godina je duljina koncesije francusko-turskom konzorciju

Francusko-turski konzorcij

Nerealni rokovi

Nikolić ističe kako je tražio da SMS koji je dobio Vlahušić uđe u zapisnike sa sastanka za koje je također tražio da budu javno objavljeni na stranicama Grada Dubrovnika.

— Tražio sam da taj SMS uđe u zapisnik sa sjednice, još nemamo zapisnike

u rukama, ali ću inzistirati da oni postanu javni. Ovdje govorimo o vezivanju Grada na 40 godina i javnost treba vidjeti kako se to radi. To će nam odrediti prometno upravljanje Gradom i uvelike utjecati na turistički razvoj – kaže Nikolić koji dvoji kako se najavljeni rokovi radova mogu ispoštovati.

— Ja ozbiljno dvojim u dinamiku koju je najavio investitor, a to je da će u listopadu početi gradnju. Još nemamo odabrano arhitektonsko rješenje. Meni izgleda da je sve to bilo ‘per la finta’ i da oni sve znaju, ali pokušavaju zadovoljiti zakonsku formu.

Tražio sam da taj SMS uđe u zapisnik sa sjednice - Ljubo Nikolić

Inače, terminal bi trebao graditi francusko-turski kozorcij Dubrovnik International Cruise Port Investment. U njegovom sastavu su francuska grupa Bouygues Batiment International, kojoj je osnovni posao građevinarstvo, te turska grupa Global Liman Isletmeleri A.S., specijalizirana za razvoj i upravljanje cruise i trgovačkim lukama.

Budući bi koncesionar prostor u Luci Gruž trebao dobiti na 40 godina, s tim da neće samo gospodariti tim prostorom, već će ga najprije trebati i izgraditi, a investicija se procjenjuje na 93 milijuna eura. Na obuhvatu od oko 25 tisuća metara četvornih bit će smješten terminal za brodove na kružnim putovanjima, shopping centar, prostor za parking 700-tinjak vozila te novi kolodvor. Vrijednost koncesije procjenjuje se na oko 750 milijuna eura.

Gradnja bi trebala početi koncem ove godine. a realno je za očekivati da luka u punoj funkciji bude 2019. godine.

8 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 18. 4. do 24. 4. 2016.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 25. 4. do 1. 5. 2016.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

KOMUNALNI ĐIR DULISTA

Umjesto svjetskog proizvoda, Uvala Lapad – katastrofa

Ugostiteljski objekt je je još uvijek zatvoren, ruševan i generalno zapušten. Jedini odbojkaški pješčani teren gotovo je nevidljiv od raslinja

Piše/ Foto Hrvoje Curić

Uvala Lapad napokon je spremna za sezonu, odmah pri ulazu u oko upadaju novi restorani, barovi, bazen te plutajući bazen za Divlju ligu. Svo

bilje je uredno podšišano, a i kapacitet plaže je proširen te spreman za novo ljeto – nije teško zamisliti, zar ne?

No to očigledno nije slučaj, jer jedino novo na plaži Uvale Lapad je veća količina otpada te predivan

Aktualno 9

• 20. TRAVNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno. Petkom u 17 besplatna stručna vodstva za građane (Izložba ‘Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu 1914. - 1918.)

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno

Plaža i prostor iznad nje izgledaju kao da ih nitko nije ni pogledao, a kamoli održavao

pogled na zapušteno raslinje.

Podsjećamo, lani je na javnom natječaju, kojeg je provela Dubrovačko-neretvanska županija, pobijedila ponuda triju poslovnih subjekata: Mucić d.o.o., Dubrovački zalasci sunca, te hotel Katarina iz Dugopolja.

Nakon osvojenog natječaja predstavljen je projekt redizajna same plaže te je najavljen početak radova nakon kraja sezone uz ulaganja od skoro 100 milijuna kuna. Ta sezona je završila i na vratima je nova, a prostor je nikad zapušteniji. Od odbačenog krupnog otpada do zapuštenog raslinja, plaža i prostor iznad nje izgledaju kao da ih nitko nije ni pogledao, a kamoli održavao ili počeo izgradnju novih objekata.

Kupači već na plaži

Koncesionar je povodom pobjede još lani najavio da će Uvala Lapad biti svjetski proizvod na ponos Dubrovnika.

– Napravit ćemo proizvod za svjetsku kartu i ‘must see’ za sve posjetitelje Grada. Projekt ćemo razviti tijekom ljeta i sve skupa pripremiti, a projekt namjeravamo dovršiti do ljeta 2016. godine – izjavio je prilikom predstavljanja projekta Tonći Gabrić iz tvrtke Mucić d.o.o.

Trenutna slika plaže prikazuje ‘malo’ drugačiju sliku. Odmah pri ulazu na prostor, plaže prolaznike dočekuje mali deponij krupnog otpada: suncobrani, stolice, dijelovi štandova, stolovi i svakojaki otpad uredno su razbacani odmah kraj samoga ulaza. Ugostiteljski objekt je je još uvijek zatvoren,

ruševan i generalno zapušten. Odbojkaški pješčani teren gotovo je nevidljiv od raslinja koje ga je ‘progutalo’. Jedini

Koncesionar ne skrbi o dijelu kojeg je dobio pod koncesijom. To je njegova ovlast, sve ono što se nalazi s vanjske strane ograde – Željko Raguž

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 trenutno zatvoren za posjetitelje do 1. svibnja 2016.

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016.

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

trag novog koncesionara vidljiv je na malom dijelu prostora koji je ograđen željeznom ogradom i unutar njega je manja količina građevinskog otpada.

— Koncesionar, sve koncesinar!

Koji ne skrbi o dijelu kojeg je dobio pod koncesijom. To je njegova ovlast, sve ono što se nalazi s vanjske strane ograde spada pod koncesionara, a cijeli taj dio Uvale Lapad izgleda jako loše, a čini se kako ćemo i ovo ljeto dočekati u takvom stanju – komentirao je ovu situaciju dogradonačelnik Željko Raguž.

Do zaključenja broja od člana uprave tvrtke Dubrovački zalasci sunca Tea Barbira dobili smo samo kratki komentar da se ‘radi na tome’.

Postavlja se pitanje koliko se zapravo ‘radi’ na tome i kada će ti radovi biti gotovi. Svibanj počinje, a sezona je na vratima. Prvi kupači su već u moru, a riječima dogradonačelnika – jedna od najljepših plaža će opet izgledati katastrofalno.

10 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

FRANKOVIĆ STARI/NOVI PREDSJEDNIK

Što je trulo u ogranku Komolac?

Povjerenje za gradski odbor nisu dobili Mateo Konsuo, Božo Letunić te Mladen Bečić, dok su za izaslanike za županijsku skupštinu najmanje glasova ponovno skupili Mateo Konsuo, potom Marin Pavlović i Ante Pavlović, redom iz Komolca Piše/Foto Nikša Miletić

Sa 123 od 133 izaslanika koji su pristupili Izbornoj skupštini HDZ-a Mato Franković izabran je na novi mandat za predsjednika dubrovačkog HDZa. Rezultat je to koji pokazuje kako je

Franković (jedini kandidat za predsjednika) itekako zbio redove ususret nadolazećim lokalnim izborima sljedeće godine, a nakon prebrojavanja glasova novinarima je poručio kako će za

mjesec i pol dana javnosti otkriti ime HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika.

– HDZ se izdigao iznad nekih stranačkih podjela i svađa jer smo svjesni kako smo zajedno jači. Mi smo jaka

Aktualno 11

• 20. TRAVNJA 2016.

stranka i očekujemo pobjedu na sljedećim lokalnim izborima. Već sutra krećemo s izbornom kampanjom, a u idućih mjesec i pol dana ćemo prepoznati osobu koja će biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Dubrovnika kako bi se na vrijeme pripremili za nadolazeće izbore i kako bi pobijedili Andra Vlahušića, čovjeka koji već sedam godina zaredom neuspješno vodi ovaj grad – rekao je Franković.

Anketni upitnik

HDZ će ove lokalne izbore zasigurno shvatiti puno ozbiljnije nego one prošle, pa je već sada najavljeno kako će se ime kandidata tražiti putem ankete na kojoj će se naći neka poznata, ali i dio imena koja nisu u svakodnevnoj gradskoj politici.

— Anketa će biti rađena najdalje za mjesec dana na uzorku od dvije tisuće ljudi, a tamo će se naći ime Sanje Putice, mene kao predsjednika Gradskog odbora, Marka Potrebice i Blaža Peza pa i nekih ljudi koji se trenutno možda i ne nalaze u Gradskom odboru, ali su naši ugledni članovi – kaže za DuList Mato Franković te dodaje kako će na toj listi biti deset imena.

Na upit uključuje li to imena Nikice Anić, Maria Bekića ili Hrvoja Jelića s kojima se špekuliralo posljednjih mjeseci, Franković ističe kako će na njoj biti najistureniji politički faktori.

— Ne mogu odgovoriti na sva ta imena, ali sigurno mogu potvrditi za najisturenije političke faktore u stranci.

Njihova imena će biti sigurno na listi – kaže Franković.

Na upit hoće li se na njoj naći i ime dubrovačkog odvjetnika Ante Kačića, Franković odgovara kako o tome tek trebaju raspravljati. Ne krije ipak kako je to njegova želja.

— On nije član HDZ-a, ali mi smo vrlo usko surađivali i po pitanju branitelja i po pitanju rješavanja problema s autobuserima na Pilama pa i po pitanju marine u Gružu. Ja ga iznimno cijenim i bilo bi mi drago da ga uvrstim

PRISTIGLE 24 KANDIDATURE Novi članovi Gradskog odbora HDZ-a

Zlatko Begušić, Nikola Butigan, Ante Damić, Marijeta Hladilo, Nikša Konjevod, Roberto Krile, Mario Lučić, Ivo Lučić, Srećko Ljubičić, Srđan Margaretić, Pero Milković, Đuro Musladin, Ivana Njavro, Mirjana Pavlaković, Blaž Pezo, Marko Potrebica, Emilio Puljizević, Zrinka Raguž, Vide Raič, Gordan Špero te Stijepo Tomaš.

na tu listu, ali ne mogu to reći bez da to s njime raspravim. On je i prošli put bio potencijalni kandidat pa će moja intencija ići i u tom smjeru – rekao je Franković.

Nema struja

123

PRISTIGLO 58 KANDIDATURA

glasa dobio je Franković na izbornoj skupštini

Izaslanici Gradskog odbora za izbornu skupštinu župnijske organizacije

Upitan za komentar poprilično homogenog Gradskog odbora, za koji se inače najavljivalo čak i 50-ak kandidatura, no na koncu su pristigle samo 24 i to redom Frankovićevih ljudi, predsjednik stranke je u ponedjeljak odgovorio kako je upravo to pokazatelj kako nema podjela u stranci.

— Nema struja u HDZ-u, jaka smo organizacija i na toj listi se nalaze gotovo svi predsjednici temeljnih ogranaka, a to je ono što je bitno. Oni su stupovi HDZ-a. Struja nema, a onaj tko misli strujiti i raditi protiv stranke zamolit ćemo ga da struji za neku drugu stranku – rekao je Franković.

Ana Baralić, Branko Bazdan, Zlatko Begušić, Dragan Bender, Mladen Boras, Antun Bošković, Dubravko Bračić, Nikola Butigan, Ivan Čagalj, Amon Čeljo, Antun Česko, Božo Čuić, Marija Čupić, Ante Damić, Katarina Doršner, Stanislav Dragojević, Petar Farac, Anto Gavrić, Dubravko Grbić, Ivo Gverović, Ivo Hapan, Marijeta Hladilo, Vedran Ivanović, Davor Jančić, Pavo Jančić, Zoran Jović, Ivica Katić, Nikša Konjevod, Mario Kos, Roberto Krile, Ilija Lučić, Marijo Lučić, Đuro Lučić, Ivo Lučić, Srđan Margaretić, Đuro Musladin, Ivana Njavro, Đuro Perić, Ivica Petković, Marko Potrebica, Nikola Potrebica, Emilio Puljizević, Ivan Raič, Vide Raič, Mario Savić, Domagoj Sentić, Martina Skopljaković, Antonija Sokal, Nikolina Soko, Hrvoje Soldo, Leonardo Storelli, Gordan Špero, Stijepo Tomaš, Marija Trojić, Ivica Vlahinić.

Izvisio Komolac

Na Izbornoj skupštini izabrani su i članovi gradskog odbora HDZ-a, ali i izaslanici za izbornu skupštinu županijske organizacije. Među onima koji nisu dobili povjerenje, odnosno na obje liste su dobili uvjerljivo najmanje glasova redom su članovi HDZ-ovog ogranka u Komolcu.

Tako povjerenje za gradski odbor nisu dobili Mateo Konsuo, Božo Letunić te Mladen Bečić, dok za izaslanike za županijsku skupštinu najmanje glasova ponovno su skupili Mateo Konsuo, potom Marin Pavlović i Ante Pavlović, redom iz Komolca.

Razmjeri sukoba s ovim temeljnim ogrankom postaju jasniji kad se zna kako se za Gradski odbor biralo 21 člana (od 24 kandidature), dok se za županijsku skupštinu biralo 55 članova, od mogućih 58 kandidatura.

Jedino ime koje se ponavlja na obje liste odbijenih je ono Matea Konsua, stoga nas je zanimalo i je li njegov loš izborni rezultat zapravo poruka Sanji Putici, saborskoj zastupnici za koju trenutno radi Konsuo.

— Nema tu nikakve poruke. Svaki član je imao pravo birati i biti biran. Ja sam ponudio svoje kandidate i na toj listi nije bio Mateo Konsuo. On je kao član temeljnog ogranka Komolac i njihov izaslanik istaknuo svoju kandidaturu i nema to nikakve veze sa Sanjom Puticom – zaključio je Franković.

Inače, pravo sudjelovanja na ovoj izbornoj skupštini imali su izaslanici temeljnih ogranaka, članovi gradskog i nadzornog odbora, članovi županijskog odbora s područja Dubrovnika, dužnosnici središnjih tijela stranke, gradski vijećnici, saborski zastupnici iz grada, zastupnici u Europarlamentu

HDZ se izdigao iznad nekih stranačkih podjela i svađa – Mato Franković

iz grada, članovi predsjedništva županijskih zajednica iz grada te izaslanici mladeži gradskog HDZ-a. Od mogućih 154, skupštini je pristupilo ukupno 133 člana HDZ-a s pravom glasa.

Mateo Konsuo i Sanja Putica

12 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

HRVATSKI PODUZETNIK I POVREMENI STANOVNIK POVIJESNE JEZGRE DAVOR ŠTERN

Osjećam se krivim što sam prijatelje nagovarao na ulaganja u Dubrovnik

68

Bilo kakva nesreća pri eksploataciji nafte na hrvatskom dijelu Jadrana bila bi kobna za naš turizam i to je rizik koji ne bismo smjeli prihvatiti

godina ima Davor Štern

Bilo kojem ulagaču ćete se neminovno zamjeriti. Možete ga nagovoriti, navesti ga da vam iz određenih razloga vjeruje, a onda ćete izigrati njegovo povjerenje. Neovisno o samom sebi, a njemu ste krivi. Nažalost, osim domoljubne komponente, zdrav razum govori da, dok je stanje ovakvo, nikoga ne treba ohrabrivati za ulaganje u Hrvatsku Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Davor Štern, Zagrepčanin s povremenom dubrovačkom adresom, iza kojeg je duga poslovna karijera s najvećim tragom u Rusiji, uvijek je medijima zanimljiv sugovornik. Godinama radi kao savjetnik stranih ulagača, ima iskustvo ministra gospodarstva, uz sve to voli glazbu, ali i Grad, kojem

uvijek rado dolazi u pohode. Iako u Dubrovniku ima kuću, ipak se smatra gostom, koji uviđa probleme grada pod Srđem iz jedne, možda nešto drukčije perspektive.

Izravna strana ulaganja u Republiku Hrvatsku za deset puta su

manja nego godinu ranije, pala su s 1,42 milijarde na 128 milijuna eura.

Savjetnik ste mnogim ulagačima u Hrvatskoj. Kako to komentirate?

To je rezultat nečinjenja prijašnje Vlade. Hrvatska nije raspoložena prema stranim ulaganjima, posebno onim izravnim, koja treba razlikovati od neizravnih. Kod neizravnih, ulagač u Hrvatsku ulazi s nešto kapitala pa uzme kredit kod domaćih banaka, čime im nagriza kreditni potencijal. Izravni strani ulagači donose svoj kapital izvana, iz svoje banke. U uvjetima normalnog tržišta, kad ulažu i domaći ljudi, onda uvijek dajem prednost izravnim ulaganjima. Kao problem istaknuo bih prvenstveno pravnu

Aktualno 13

• 20. TRAVNJA 2016.

O GOLFU NA SRĐU Potreban je otvoreni dijalog

Projekt golfa na Srđu bi se do kraja godine trebao početi konkretizirati.

Riječ je o ulaganju Izraelca Aarona Frenkela, koji je u procesu realizacije projekta naišao i nailazi na mnogobrojne probleme i prepreke.

Ne znam sve detalje oko tog projekta, ali se svodi opet na isto. Čovjek je došao uložiti u Hrvatskoj, u dobroj vjeri. U svakom slučaju mislim da bi se u pravovremenom i otvorenom dijalogu zadovoljili interesi ulagača, ali i interesi lokalne zajednice, gdje grad ne bi bio oštećen.

nesigurnost ulagača i birokratske zavrzlame koje se događaju.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da smo nesigurna i nepredvidljiva zemlja za ulaganja.

Slažete se?

To je točno. Dat ću vam dubrovački primjer mog prijatelja Viktora Vekselberga u slučaju kupovine Hotela Belvedere. Prije dvije godine se javio na ponovljeni natječaj, kupio je hotel na javnoj dražbi, novac dvije godine stoji na računu suda, mali dioničari i ostali nisu primili nikakav novac i projekt stoji. To je priča koja će se odugovlačiti tko zna do kad, a sve je u rukama suda. Odnosno, nekakve sudske parnice s kojom Vekselberg nema nikakve veze. Nije on raspisao natječaj niti ga objavio. Agencija za promociju investicija ga je pozvala da uloži, a tadašnji veleposlanik u Moskvi Igor Pokaz ga je zvao da se javi na natječaj, koji bi inače drugi put propao. Sad investicija stoji, a Vekselberg je u Dubrovniku i ne zna što raditi s tim.

Pitao Vas je za savjet u tom slučaju?

Prijatelj sam mu i pomažem mu.

Znajući za sve te poteškoće, što kažete njemu, ali i drugima koji bi možda uložili u Hrvatskoj?

Osjećam se kriv prema Viktoru Vekselbergu. Belvedere je odlična pozicija, rak rana dubrovačkog turizma, svi se pitaju zašto taj hotel ne radi. Bilo kojem ulagaču ćete se neminovno zamjeriti. Možete ga nagovoriti, navesti ga da vam iz određenih razloga vjeruje, a onda ćete izigrati njegovo povjerenje. Neovisno o samom sebi, a njemu ste krivi. Nažalost, osim domoljubne komponente, zdrav razum govori da, dok je stanje ovakvo, nikoga ne treba ohrabrivati za ulaganje u Hrvatsku.

Jedno drugo rusko ulaganje, Sergeja Gljadelkina u kompleks Kupari, zasad se dobro razvija.

Ali i Kupari se isto ‘vuku’ dvadeset i pet godina! To je zločin prema Hrvatskoj! Riječ je o nedostatku domoljublja kod ljudi koji nisu omogućili realizaciju. Tamo sjedi neki činovnik koji ne razumije da je njegova budućnost, kao i budućnost njegove djece, vezana uz realizaciju takvog i sličnih projekata.

Svatko tko sjedi u nekoj državnoj i lokalnoj upravi ili sudskom sustavu, a može utjecati, je suodgovoran za situaciju u kojoj se nalazimo. Kad bi malo razmislili, uvidjeli da nam sustav zdravstvene zaštite nije na razini koju želimo, kao ni školstvo i obrazovanje.

Svi smo mi mali mehanizam u velikom sustavu, lancu odgovornosti, a moramo sebi osigurati boljitak.

Dubrovnik bi s glazbenom ponudom u zimskom razdoblju, posebno u betulama, što bi Gradska uprava trebala subvencionirati, mogao postati New Orleans ove regije. Taj bi element mogao produžiti sezonu

Imate dugogodišnje iskustvo poslovanja u Rusiji. Koliki utjecaj imaju sankcije koje Rusija trpi i odmaže li to u ruskim ulaganjima u Hrvatsku?

Sankcije utječu. Putin je pred nekoliko dana u svom obraćanju naciji priznao da je situacija komplicirana. Nađite nekog našeg političara koji bi učinio isto. Ekonomska snaga Rusije i Rusa pada, premda kod ruskih ulagača to ovisi od jednog do drugog. Onaj koji je poslovno isključivo vezan za Rusiju je u većim problemima i pada mu ekonomska moć, dok je drugi dio ulagača velik dio ulaganja vezao u drugim državama pa su samim tim neutralniji na te promjene.

Hrvatska je energetski ovisna država. Svojedobno ste imali nekoliko prijedloga za smanjenje te ovisnosti, prije svega kroz izgradnju elektrana. HEP je odustao od gradnje HE Ombla, a više se ne govori o istraživanju nafte i plina u Jadranu, a tek pred koji dan najavljena je realizacija projekta LNG terminala. Čini li Vam se da smo nesigurni u onom što uopće želimo?

Moje saznanje o HE Ombla je da predstavlja prevelik rizik u odnosu na ono što donosi. Tu je puno izglednija, jeftinija i bolja investicija u projekt ‘Dubrovnik 2’, gdje se treba dogovoriti s Republikom Srpskom. Snaga HE Ombla jednaka je snazi dva motora Airbusa 320, a rizik je prevelik. Riječ je o eksperimentalnom projektu. U

Za stalne stanovnike povijesne jezgre treba svakako uvesti neki oblik kompenzacije ili subvencije za teže uvjete života. Kao da su otočani, koji bi trebali biti oslobođeni plaćanja PDV-a. Onda možda neće napuštati povijesnu jezgru

uvjetima kraškog terena vam nitko ne može garantirati da se voda, kad prijeđe sto metara visine, neće probiti. Nadalje, zalažem se za istraživanje u Jadranu, ali sam protiv bušenja nafte, a zagovornik proizvodnje plina.

Plin ne zagađuje, dok se s naftom događaju havarije i kod najrazvijenijih tvrtki. Nismo ni svjesni koliko se takvih havarija događa u Sjevernom moru, jer su medijski nepopraćene.

Bilo kakva nesreća pri eksploataciji nafte na hrvatskom dijelu Jadrana bila bi kobna za naš turizam i to je rizik koji ne bismo smjeli prihvatiti. Kad je riječ o LNG-u, imamo dva ponuđača s dva različita prijedloga i lokacijom oko Krka. Po meni bi najbolje rješenje bio dogovor s Inom, kako bi se iskoristila postojeća platforma ‘Ivana K’, podzemna skladišta plina i cjevovodi na sjevernom jadranu koji vode prema Puli i Italiji. Plin bi se skladištio, a u zimskom razdoblju, kad bi došlo do nestašice, prodavao po višim cijenama. To je prvenstveno političko pitanje, gdje država treba sagledati sve alternative pa donijeti odluku.

U posljednje vrijeme svjedoci smo kako je nafta postala sredstvo političke borbe?

Uvijek je bila i bit će, jer bez nje staje svijet. Ne samo promet, već i petrokemija, farmaceutika. Tu će se uvijek voditi borbe, a ono što bi suverena država poput Hrvatske trebala učinit jest u dogovoru sa stranim dioničarem MOL-om održati Inu na takvoj razini da osiguramo strateški interes Republike Hrvatske. Mi smo jedna od rijetkih malih zemalja koje imaju takvu tvrtku.

Očekujete li uskoro izglađivanje odnosa s Mađarima?

Ja bih to usporedio sa stanjem oko ulaganja. Moramo postići konsenzus u vrhu politike kako bi MOL znao s kim pregovara. Dosad smo imali neke pokrajnje struje. MOL je do svojih dionica došao na način na koji je došao i protivnik sam vraćanja u prošlost.

Imamo što imamo i sad moramo opet sjesti s njima kao vjerodostojni pregovarač koji će znati štititi hrvatske interese. S MOL-om treba naći zajednički jezik kako bi se prekinula ova letargija.

Bili ste generalni direktor i predsjednik Nadzornog odbora Ine. Koja je budućnost hrvatskih javnih poduzeća?

Budućnost je u depolitizaciji. Neka strateška poduzeća treba zadržati u vlasništvu države, ali istovremeno osigurati i najbolje kadrove kroz sustav upravljanja. Država nad tim

14 Aktualno mora imati kontrolu, ili kroz nadzorne odbore ili državnu reviziju. Poduzeća moraju početi stvarati dobit, a uspjeh uprava tih poduzeća treba se mjeriti kroz dobit, a ne politiku. Kad dođemo do toga, onda smo riješili problem.

Kad ste u Dubrovniku živite u povijesnoj jezgri. Što Vam kao stanovniku Grada smeta?

Prije svega me smeta promet od Zračne luke Dubrovnik do grada, jer je kad sam zadnji put dolazio promet stajao sat vremena. Netko je za to izuzetno odgovoran i Dubrovnik to mora riješiti. Mora se napraviti red u komunalnim akcijama koje se mogu raditi zimi, od Zagrebačke ulice do prometnice kroz Župu. Moraju se pronaći odgovorni i s njima ozbiljno razgovarati jer je to neprihvatljivo. Govorimo o širokopojasnom internetu, a imamo uskopojasnu prometnicu do aerodroma. Prioritet je omogućiti dolazak u Zračnu luku na vrijeme.

Nadalje, danas nam cruiseri ne smetaju, ali u srcu sezone stvaraju gužvu.

Njihov broj treba ograničiti na jedan ili dva dnevno. Treba uvesti diferencijaciju kvalitete tih cruisera u smislu standarda građana, a prednost dati onima kojima je Dubrovnik polazna luka. Kad je riječ o povijesnoj jezgri, nije lako u njoj živjeti. Nama koji dođemo povremeno to se čini egzotičnim, teže je nego inače pa se snalazimo. Ali za stalne stanovnike povijesne jezgre treba svakako uvesti neki oblik kompenzacije ili subvencije za teže uvjete života. Kao da su otočani, koji bi trebali biti oslobođeni plaćanja PDV-a. Onda možda neće napuštati povijesnu jezgru.

Nedavno je Dubrovnik izgubio utrku za Europsku prijestolnicu kulture, možda i zbog toga što nemamo potrebnu infrastrukturu.

Svojedobno ste se zalagali za projekt koncertne dvorane na brodu, tzv. Periske. Radite li još uvijek na tome?

Taj ćemo projekt ponuditi Rijeci, koja također nema koncertnu dvoranu. Ta dvorana je pomična i transportabilna pa bi u budućnosti mogla pomoći i Dubrovniku, možda i za premještanje održavanja Ljetnih igara u neki raniji ili kasniji termin. Osim toga, u odnosu na Rijeku Dubrovnik ima puno više kulturnih događaja, ali ne na adekvatnim lokacijama. Imali smo deset dana zatvoren Trg Marina Držića ispred Katedrale, a ove godine se Kafetarija planira na Stradunu. A Dubrovnik ima idealnu priliku na području Pustjerne napraviti fiksnu pozornicu za Ljetne igre. Arheološki

20. TRAVNJA 2016. •

O NOVOJ VLADI Vrijeme će ih prisiliti

Imate iskustvo na dužnostima pomoćnika ministra i ministra u Vladi RH. Kako Vam se čini način djelovanja današnje Vlade?

Ovako kako jest nije dobro. Mora postojati konsenzus političkih stranaka. Nadao sam se da je vladajuća koalicija donijela zajedničke stavove o većini bitnih pitanja. Svakim danom nazadujemo, ništa se ne događa. Ne čini mi se da će doći do raspada Vlade, jer ‘ne vraća se što se teško stiče’. Vrijeme će ih prisiliti da stvarno počnu razgovarati u okvirima održive budućnosti.

Tolo n PROJEKTI IMOTSKOG GRAĐEVINARA

Nismo htjeli raditi bez novaca, već onoliko koliko nam je plaćeno

artefakti bi se sačuvali, tvrđava Sveti Ivan bi bila ‘back stage’, a stari zatvor bi se trebao pretvoriti u apartmane za glumce. A na tom prostoru, kojim sada vladaju mačke, nema ni restorana ni kafića. Izdvojen je, a ne bi nikome smetali. Pustjerni treba vratiti život jer neobjašnjivo stoji prazna. Ja sam u Dubrovniku gost i neću suditi što gradu treba, ali bi o tome trebalo povesti računa. Sve što sam rekao koštalo bi manje novaca nego tramakavanje tribina po gradu.

S obzirom da ste dio svog života posvetili i glazbi, jeste li je ikad koristili kao sredstvo poslovnog pregovaranja?

Možda ne kao sredstvo pregovaranja, već kao stvaranja atmosfere prilikom ključnih trenutaka. Svi ljudi imaju dušu. A kad ste na jednakoj cjenovnoj razini s konkurencijom postoji taj duševni dio pristupa. Partner vas prepozna kao duhovniju i njemu bližu osobu. U Hrvatskoj nisam imao takvih iskustava, ali jesam u Rusiji. Ako je tijekom večere neki klavir u blizini, oni popiju i zapjevaju, klavir nema tko svirati, a ja slučajno znam tu pjesmu, onda se stvori atmosfera. Dubrovnik je također po tome specifičan kao grad glazbe. Srce mi zatitra kad vidim djecu kako nose gitare i violine. Dubrovčani su glazbeno vrlo nadareni i Dubrovnik bi s glazbenom ponudom u zimskom razdoblju, posebno u betulama, što bi Gradska uprava trebala subvencionirati, mogao postati New Orleans ove regije. Taj bi element mogao produžiti sezonu. Naravno, uz zabranu zatvaranja ugostiteljskih objekata tijekom zime dulje od trajanja godišnjih odmora. Član sam Gradske skupštine Grada Zagreba i mi smo odredili da nijedan lokal ne može biti zatvoren duže od toga.

Ni u garaži ni na Zvekovici neće biti problema i oba projekta bit će uspješno završena – uvjerava nas Tolo Piše Baldo Marunčić Foto Čitatelj/Zvonimir Pandža

Dva građevinska projekta – kanalizacija uz prometnicu na Zvekovici te građanska garaža u Ulici Stjepana Cvijića u Gružu – tek su naizgled potpuno različita i čini se kako nemaju nikakvu međusobnu vezu. Ipak, ako se malo

Aktualno 15

• 20. TRAVNJA 2016.

nije kriv Kad je riječ o kanalizaciji na Zvekovici, to je također završeno, osim asfaltiranja, gdje smo čekali da se o nekim detaljima usuglase Županijska uprava za ceste i Općina Konavle

Trade takve informacije smatra netočnima i ‘glupostima’.

— Što se tiče garaže u Ulici Stjepana Cvijića u tijeku su završni radovi i taj je posao praktički gotov. Radovi na garaži su se odužili, koliko znam, zbog zatvaranja financijske konstrukcije među vlasnicima. Mi nismo htjeli raditi bez novaca, već onoliko koliko nam je plaćeno.- potvrdio nam je Tolo.

— Kad je riječ o kanalizaciji na Zvekovici, to je također završeno, osim asfaltiranja, gdje smo čekali da se o nekim detaljima usuglase Županijska uprava za ceste i Općina Konavle. Tijekom ovog tjedna bi asfaltiranje trebalo biti dovršeno – najavljuje Tolo.

Dodao je kako je predstečajna nagodba za njegovu tvrtku prihvaćena s 84 posto suglasja, ali je bilo manjih problema sa žalbom jedne tvrtke, a pitanje je dana kad će se žalba odbaciti.

— Ni u garaži ni na Zvekovici neće biti problema i oba projekta bit će uspješno završena – uvjerava nas Tolo.

‘Pri kraju smo’

‘uroni’ u njih, pronaći će se dvije poveznice: izvođač radova imotska tvrtka Tolo Trade te kašnjenje u izvedbi radova.

— Zbilja ne znam zašto garaža još uvijek nije dovršena. Mi smo prvi platili parkirno mjesto, a izgleda da ćemo zadnji u garažu ‘useliti’. Izgleda da se Tolo povukao s gradilišta, jer više nema table s oznakom izvođača, a preostali radnici rade tek na krovu garaže – požalio nam se jedan od budućih vlasnika

parkirnog mjesta u navedenoj garaži. S druge strane, proteklih tjedana i mjeseci dobivali smo negativne komentare na sporost radova na cesti na Zvekovici.

Stoga smo odlučili provjeriti o čemu je riječ izravno kod izvođača radova, posebno nakon medijskih napisa o predstečajnoj nagodbi i ‘financijskom krahu Tolo Tradea’.

‘Nismo htjeli raditi bez novca’

Nediljko Tolo, direktor tvrtke Tolo

Zbilja ne znam zašto garaža još uvijek nije dovršena.

Mi smo prvi platili parkirno mjesto, a izgleda da ćemo zadnji u garažu ‘useliti’

Tolove riječi u vezi građanske garaže u Ulici Stjepana Cvijića potvrdio nam je i Nediljko Lulić, jedan od predstavnika stanara-ulagača.

— Garaža je pri kraju i prema riječima izvođača radova trebala bi biti dovršena kroz deset do petnaest dana. Projekt je bio malo na čekanju dok odluka Grada Dubrovnika nije izglasana na Gradskom vijeću, kao i dok neki stari nisu platili svoj dio. A s tvrtkom Tolo Trade nismo imali nikakvih problema – izjavio je Lulić. Po završetku građevinskih radova trebaju još stići ulazna vrata i rampe, a potom će vlasnici koji su podmirili obveze preuzimati ključeve i u konačnici dobiti parkirno mjesto.

Da će se i situacija na Zvekovici uskoro popraviti potvrdio nam je zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić.

— Tolo je s pripremnim radovima počeo u utorak, asfaltiranje kreće i tu nema problema. Imali smo neke nepredviđene probleme koji su nas zadesili, ali smo ih u međuvremenu uspjeli riješiti – kazao nam je Lasić.

16 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. • RIBE SU U PITANJU Proteklog petka, u sedam i po navečer, otvorena je u caffe baru Galerija izložba ‘Ribe su u pitanju’ priznatog dubrovačkog ‘četverca’ – Josipa Škerlja, Miša Baričevića, Vedrana Grabovca i Lorena Ligoria. U

Kratke PREGLED ZBIVANJA

zanimljivom društvu i uz iće i piće u Kunićevoj ulici, izložbu je otvorio prof. Teo Trostmann, kazavši kako je ‘baš prigodna za petak’.

NI BLIZU KRAJU!

Zbog radova na Pločama stanovnici ‘šize’ Put od Bosanke stari je karavanski put kojeg je nužno vratiti u prvobitno stanje

Polako. Dok ne završe s radovima, nećemo krenuti u nikakvu akciju kažnjavanja i pozivanja na vraćanje u prvobitno stanje.

Dali su nam jamstvo da će biti završeno kroz naredna dva tjedna, kazao nam je Raguž proteklog tjedna Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža/čitatelj

Ostat će pržina, na svakom kamenu ima autolak kojim su obilježili prije skidanja... Neće vraćat u prvobitno stanje.

Kad padne kiša, bit će kazin! Još je pri dnu sve razrovano. Kad su već rekli da se ulica ne može poravanat, neka

barem vrate kako je bilo – napisali su nam proteklog tjedna stanovnici Puta od Bosanke, ulice koja se trebala završiti još 24. ožujka.

Oni tvrde kako su kontaktirali konzervatore te zamjenika gradonačelnika

Željka Raguža, a mi smo, posjetivši ulicu, odlučili napraviti isto. Naime, Put od Bosanke stari je karavanski put kojeg je, zbog kulturne zaštite, nužno vratiti u prvobitno stanje.

U telefonskom razgovoru za DuList, zamjenik Raguž kazao nam je kako radove izvodi HEP, zajedno s Vodovodom, koji je svoj dio radova završio.

— Izvođač je Inero d.o.o, tvrtka za elektromontažu koji treba vratiti skaline u prvobitno stanje. Oni kasne, a opomenut ćemo ih da požure s radovima – kazao je Raguž.

Na našu opasku kako oni nisu vraćeni u prvobitno stanje, Raguž odgovara: — Ok. Polako. Dok ne završe s radovima, nećemo krenuti u nikakvu akciju kažnjavanja i pozivanja na vraćanje u prvobitno stanje. Dali su nam jamstvo da će biti završeno kroz naredna dva tjedna – istakuo je za DuList.

Na naše pitanje komunicira li Grad Dubrovnik s konzervatorima, s obzirom da se radi o starom karavanskom putu, Raguž odgovara – ne.

Za komunikaciju s Konzervatorskim odjelom zadužen je HEP, kaže on, a tragom te informacije, ali i komunikacije sa stanovnicima ovog dijela grada, kontaktirali smo i Konzervatorski odjel.

‘Predmet: Rekonstrukcija ulice od spoja državne ceste D8 do naselja Bosanka, odgovor, daje se: Nastavno na vaš upit izvještavamo vas da je Konzervatorski odjel u Dubrovniku očitovao posebnim uvjetima iz područja kulturne baštine KLASA: 612–08/12–23/3767, URBROJ: 532–0.–20/4-ZL-12–02 od 20. prosinca 2012. godine.’

Iz ovog odgovora, osim što se ne iščitava baš ništa, već samo usmjerava na ‘posebne uvjete’, jasno se vidi da su dubrovački ‘konzervatori’ promašili

Aktualno 17

• 20. TRAVNJA 2016. ŠPRLJE U DUBROVNIKU Ministar pravosuđa Ante Šprlje posjetio je početkom tjedna Dubrovnik te se upoznao s načinom rada i problemima s kojima se suočavaju pravosudna

temu upita, usmjerivši nas na put prema naselju Bosanka od magistrale.

Na naše upozorenje, uz molbu da nam dostave odgovor na upit, do zaključenja broja njihovo očitovanje nismo dobili.

No zato nam je odgovor poslao HEP,

ističući kako rade po konzervatorskim smjernicama.

‘Radovi u ulici Put od Bosanke izvode se u sklopu polaganja 20(10) kV kabelskog raspleta iz TS Srđ. U postupku izdavanja lokacijske dozvole Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH preko Konzervatorskog odjela u Dubrovniku dala je posebne uvjete za ove radove gdje su naveli kako je bitno ‘voditi računa o nužnosti rekonstrukcije puta u svemu prema izvornim detaljima, te je prilikom izrade glavnog projekta potrebno dostaviti fotodokumentaciju i opis postojećeg stanja poteza ulice…’, što je i napravljeno u sklopu potvrde glavnog projekta. Tako je svaki red skalina u postupku micanja bio obilježen posebnom bojom, kako bi ga bilo moguće vratiti na mjesto gdje je bio prije izvođenja radova na polaganju kabela, a upravo su u tijeku radovi kojima će se Put od Bosanke dovesti u prvobitno stanje prema izrađenoj fotodokumentaciji.’ - službeni je odgovor HEP-a.

Od stanovnika okolnih ulica ‘načuli’

tijela u našem gradu. Šprlje u Dubrovnik nije stigao samo slušati o problemima, već i vidjeti u čemu njegovo ministarstvo može konkretno pomoći.

Za komunikaciju s Konzervatorskim odjelom zadužen je HEP

smo kako se na terenu priča kako radovi neće biti gotovi do lipnja, a umjesto izvornih kamenih skalina, prave se, zasad, betonski, što je vidljivo i na slikama koje smo dobili od stanovnika ulice, koji su dodali i kako u ravne dijelove izvođač nasipa grubi građevinski pijesak. A kako će ulica izgledati kad konačno finu radovi?

18 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

KRISTINA KRISTE I PAULA JANOVIĆ, VLASNICE AGENCIJE DUBROVNIK LUXURY WEDDINGS

Katarski princ bi se vjenčao u Gradu!?

Može, ali gdje s njim?

Mi u Gradu imamo dosta lokacija koje bi se vrlo slično mogle iskoristiti kao platforma za ovakav kongres, ali nisu valorizirani

Turistički Dubrovnik mora o stranim vjenčanjima konačno početi razmišljati kao o segmentu turizma. Dubrovnik treba graditi i predstavljati kao wedding odredište na svim turističkim sajmovima na kojima se pojavljuju turističke zajednice Grada i Županije

Hrvatska je u top pet europskih zemalja u organizaciji vjenčanja, a Dubrovnik svakako odrađuje najveći dio – najnoviji su podaci predstavljeni na Svjetskom kongresu wedding planera na kojem su proteklog tjedna sudjelovale Kristina Kriste i Paula Janović, vlasnice agencije Dubrovnik Luxury Weddings. Ovaj specijalizirani kongres vjenčanja održao se proteklog tjedna u Firenci, a okupio je 450 svjetskih wedding planera, agencija i poznatih hotelskih lanaca iz 60 zemalja svijeta.

— Bile smo doista iznenađene da se Hrvatska nalazi u samom vrhu u Europi i to u društvu zemalja poput Italije, Francuske, Španolske i Grčke.

Mislile smo da je ispred nas Malta, da su mnoge druge lokacije bolje plasirane, što je bio slučaj prijašnjih godina.

U samo dvije godine napravili smo pravi uzlet i došli do TOP 5! – ispričala je za početak Kristina Kriste koja je sa svojom poslovnom partnericom Paulom Janović dobila pozivnicu za sudjelovanje na trećem svjetskom kongresu vjenčanja. Dubrovkinje su se vratile prepune dojmova, budući da su tijekom cijelog dana sudjelovale u raznim

radionicama, okruglim stolovima te su imale priliku poslušati iskustva vodećih organizatora vjenčanja.

–U Firenci se okupilo sve najbolje iz svijeta organizacije vjenčanja. Mi smo predstavljale Dubrovnik i svoju agenciju, a cilj odlaska na Svjetski kongres bio je povezati se s agencijama i wedding planerima kako bi im postali lokalni partner. Sami predavači i ono što su podijelili sa svima nama bili su doista impresivni. Nismo propustili predavanje Kevina Leea, koji je govorio o organizaciji celebritiy vjenčanja, a među brojnim zvijezdama može se pohvaliti da je organizirao vjenčanje Brada Pitta i Angeline Jolie – govori Paula Janović.

Kandidatura za svjetski kongres

Francus Olivier Dolz organizira vjenčanja isključivo za pripadnike kraljevske obitelji u Zaljevu, od Katara, Abu Dhabija, Dubaija...

— Priče koje je on imao su spektakularne. Zanimljivo je da su uzvanice na tim kraljevskim vjenčanjima samo žene i sve je njima podređeno. Takvo jedno vjenčanje košta od 30 do 100 milijuna dolara. To je doista svijet za

Aktualno 19

• 20. TRAVNJA 2016.

Mi smo privatnice, imamo agenciju i gosti koji nam dolaze ne troše novac u nas doma, oni troše i ostavljaju novce u Gradu

sebe – otkriva Kriste, dodajući kako je u Firenci održala predavanje i Marcy Blum, zadužena za dubrovačko vjenčanje stoljeća, ono Fabiole Beracase.

Kongres se osim u samoj Firenci održavao u raskošnim toskanskim vilama, a otvaranje je pripalo Katarini Medici u njenom prekrasnoj palači Palazzo Vecchio, ispričale su nam vlasnice agencije Dubrovnik Luxury Weddings.

Uz njih, predstavnice Hrvatske bile su još tri agencije, od kojih su dvije iz Istre.

Istra će se uz pomoć njihove lokalne turističke zajednice pokušati kandidirati za organizaciju svjetskog kongresa 2018. godine.

— Bila bi to iznimna prilika za Istru, ali i cijelu Hrvatsku. Prve godine bile smo na Kongesu u Grčkoj, uslijedio je Mauricijus kojeg smo zbog posla propustile, pa Firenca odnosno Toskana.

I svake godine ljestvica se podiže na veću razinu u organizacijskom smislu, sve je više sponzora, svjetski poznatih brandova koji žele svoje ime istaknuti na ovoj manifestaciju – pričaju nam ove dvije mlade i uspješne poduzetnice. A bi li se Dubrovnik mogao kandidirati kao domaćin jednog ovakvog specijaliziranog kongresa?

— Istra bi možda mogla odraditi takav posao, a mi u Dubrovnik nažalost ne bi mogli iznijeti tu priču u travnju, a travanj je vrijeme kad se Kongres održava.

Svi znamo da zbog vremenskih uvjeta većina vanjskih lokacija koje su nam na raspolaganju nemaju ‘back up’ u slučaju lošeg vremena. To nije samo problem Dubrovnika, nego i cijele Hrvatske, u kojoj nemamo na raspolaganju specijalizirane šatore tzv. marquee koji bi zadovoljili njihove kriterije. Ovo što smo vidjeli u Firenci, odnosno Toskani, sve te prostore, palače, dvorce koji se nude i nadmeću za održavanje vjenčanja, Dubrovnik to nema. Mi u Gradu imamo dosta lokacija koje bi se vrlo slično mogle iskoristiti kao platforma za ovakav kongres, ali nisu valorizirani.

Tako bi se ‘welcome coctail’ mogao održati u Kneževom dvoru ili Sponzi i te bi prostore trebalo oživjeti kao u vremenu Republike. Kad bi gosti ‘zakoračili’ u zlatno doba Republike i vjerujte bili bi očarani – govori Paula Janović. U slučaju kad bi se Dubrovnik kandidirao za organizaciju ovog kongresa, tvrde dubrovačke organizatorice vjenčanja, trebali bi se udružiti svi dubrovački turistički segmenti, objediniti ponuda te razraditi ideja kako bi se predstaviti ponudom koju Dubrovnik do sada nije vidio. Ovim se otvorila priča o cijelom nizu problema s kojima se Paula Janović i Kristina Kriste svakodnevno u poslu susreću.

Lovrjenac i Revelin gotovo nedostupni

— Nitko ne želi doći u Dubrovnik i pojesti svadbenu večeru u kongresnoj sali nekog hotela. Kada govorimo o vanjskim prostorima nama su na raspolaganju Sponza koja može primiti do

Ono što se u potpunosti zanemaruje je činjenica da u Grad dolaze ljudi koji ‘u životu ne bi došli’ u Hrvatsku, dakle oni ovo odredište nemaju u planu za svoj odmor

150 uzvanika, Lokrum i hotelske tarace većinom grupacije ALH koje mogu organizirati vjenčanja za 250 do 300 uzvanika. Knežev dvor je dostupan tek nakon 18.30 sati, što znači da ceremonija vjenčanja ne može započeti prije 19 sati, dok sve završi već je 20 sati, a glazba na hotelskim taracama se gasi u 23 sata zbog hotelskih gostiju. Taraca od Revelina nam je gotovo nedostupna, pa čak i najatraktivniji Lovrjenac s do 300 mjesta kojeg bi mnogi platili 3 tisuće eura za jednu noć slobodan je samo desetak dana u lipnju te od početka rujna. Oni koji bi željeli održati svečanu večeru na Lovrjencu u srpnju ne mogu jer je ona tada u svojevrsnom posjedu Ljetnih igara i nema govora, a niti pregovora oko zakupa. A isti je slučaj i s Kneževim dvorom. Imali smo par upita za park Gradac. Zašto je problem urediti taj gradski park i u njemu raditi atraktivna vjenčanja za prilično veliki broj uzvanika? – pitaju se Paula i Kristina. Nisu mogle ne spomenuti primjer indijskog planera vjenčanja Aditya Motwane koji im se u Firenci pohvalio kako ne radi vjenčanja ispod tisuću do dvije uzvanika vrijednosti 2 do 30 milijuna dolara!

Već se rezervira 2018.

— On je organizirao indijsko vjenčanje vrijedno 34 milijuna dolara. Zatvorio je ulicu gdje se održava Velika nagrada Formule 1 u Monaku jer su tako mladenci željeli. Doveo je slonove, konje, bio je to spektakl. Rekao nam je da je imao par upita za Dubrovnik te ga je isključivo zanimalo imamo li lokacije za vjenčanje do dvije tisuće ljudi. Gdje bi mi s njima? Gdje bi u Dubrovniku smjestili takvo vjenčanje – pomalo razočarano pričaju o stvarnosti, jer interesa za Dubrovnik je ogroman, a mogućnosti su ograničene. Kako u prostornom smislu, ali i što se tiče potpore

20 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

Cilj odlaska na Svjetski kongres bio je povezati se s agencijama i wedding planerima kako bi im postali lokalni partner

lokalne zajednice, ali i same promocije Dubrovnika kao wedding destinacije.

Potražnja za Dubrovnikom iz godine u godinu je sve veća. Tome svjedoči podatak kako ove godine njihova agencija Dubrovnik Luxury Wedings ima oko 15 posto više rezervacija nego u 2015., a već su krenule rezervirati datume za 2018.!

Najviše mladenaca iz Engleske

— Osim nekoliko dana na kraju rujna i početkom listopada ova godina nam je popunjena, što znači da ćemo u Dubrovniku organizirati najmanje 97 stranih vjenčanja, od čega su 60 posto mladenci s britanskog tržišta, 30 posto su Irci, a ostalo je miks Japana, Kanade, Australije, Njemačke, Francuske, Rusije. Ovu brojku nema cijela Hrvatska – smatraju Kristina Kriste i Paula Janović, koje su pozivnicu za Svjetski kongres dobile upravo zbog broja vjenčanja koje odrade na godišnjoj razini.

— Mi se ne možemo mjeriti s ostalim sudionicima po financijskim pokazateljima, jer oni zarađuju milijune dolara po jednom vjenčanju, ali zapažene smo upravo zbog broja vjenčanja koje je naša agencija organizirala.

Od početka rada, znači tijekom devet godina, zahvaljujući nama u Dubrovniku se oženilo preko 400 parova koji su u prosjeku sa sobom doveli još najmanje 60 uzvanika. Svi oni u Gradu ostaju najmanje 4 do 5 dana. Ti svi ljudi su smješteni u našim hotelima i privatnom smještaju i riječ je o vrhunskim gostima. Oni puno troše jer su ekipa, na vjenčanju su i u takvim se situacijama barem na trenutak zaboravi na iznos računa. Ono što se u potpunosti zanemaruje je činjenica da u Grad dolaze ljudi koji ‘u životu ne bi došli’ u Hrvatsku, dakle oni ovu destinaciju nemaju u planu za svoj odmor. Nekome iz Bejruta Dubrovnik zasigurno nije na listi gradova koje mora posjetiti, a to tržište smo prve otvorile, i prije nego što su krenuli direktni letovi Bejrut – Dubrovnik, te nas oni sve više traže. Vodimo cjelokupnu statistiku naših klijenata

pa tako znamo da 80 posto ljudi nikad nije bio u Dubrovniku i Hrvatskoj, čuli jesu za nas, ali svi se iznenade ljepotom viđenog. Ako su rezervirali 3 ili 4 dana strašno su deprimirani što već odlaze i definitivno se vraćaju dogodine. Strašno nas ljuti što je izgrađen stav u dijelu turističkih djelatnika, a posebno onih koji osmišljavaju strategiju turizma u Gradu, kako vjenčanja nisu neki biznis! – ističu naše sugovornice. Upravo Kristina i Paula, koje u svojoj tvrtci zapošljavaju šest mladih djevojaka, a za vrijeme vjenčanja obavezno moraju osigurati usluge vanjskih suradnika poput fotografa, frizera i makeup, cvjećara, opovrgavaju takva razmišljanja. Navode kako se brojka od 97 ovogodišnjih vjenčanja zapravo proteže na preko 140 dana u kojima one organiziraju razne popratne sadržaje, eventove, zabave, izlete...

— Sam dan vjenčanja je vrhunac svega, ali mi im organiziramo cjelokupno iskustvo u Dubrovniku od trenutka stupanja u zračnu luku, transfera, izleta po Elafitima, zabava uz roštilj. Mi smo privatnice, imamo agenciju i gosti koji nam dolaze ne troše novac u nas doma, oni troše i ostavljaju novce u Gradu. Turistički Dubrovnik mora o stranim vjenčanjima konačno početi razmišljati kao o segmentu turizma. Dubrovnik treba graditi i predstavljati kao wedding destinaciju na svim turističkim sajmovima na kojima se pojavljuju turističke zajednice Grada i Županije. To su mnoge zemlje već prepoznale i jako puno rade i ulažu u promociju. Imali smo situaciju na Kongresu gdje smo jednoj našoj kolegici iz Velike Britanije morale objašnjavati da im je Dubrovnik bliži nego Italija, Malta ili Santorini, da smo samo dva i pol sata udaljeni od Londona i da imamo direktne letove na dnevnoj bazi. Bila je iznenađena, a i mi neugodno, jer smo još jednom dobile potvrdu kako imamo problem promocije destinacije – zaključuju naše sugovornice. • BĐ

Aktualno 21

• 20. TRAVNJA 2016.

ZANIMLJIVE PROMJENE U NOVOJ SEZONI

Sjedište Booking.com od svibnja u Dubrovniku!

Booking.com u Dubrovniku broji 1487 smještajnih objekata Riječ je o preko 20 djelatnika koji će sada raditi u biseru Jadrana u uredima DownTown-a gdje su već postavili poštanski sandučić s adresom i nazivom tvrtke

Prema neslužbenim informacijama za 10 dana sjedište Booking. com neće više biti Zagreb, već će ova globalna tvrtka za cijelu Hrvatsku poslovati u Dubrovniku Piše Petra Žuvela Foto Zvonimir Pandža

U Dubrovniku se s početkom svibnja otvara ured Booking.com, globalnog lidera u povezivanju putnika s najvećim izborom hotelskih i privatnih smještajnih jedinica u svijetu!

Prema neslužbenim informacijama nije riječ samo o otvaranju ureda u Dubrovniku, već tvrtka Booking.com Hrvatska seli sjedište iz glavnog grada Zagreba u glavni grad turizma Hrvatske – Dubrovnik. Riječ je o preko dvadeset djelatnika koji će sada raditi u biseru Jadrana u uredima DownTowna gdje su već postavili poštanski sandučić s adresom i nazivom tvrtke.

Hoće li zapošljavati Dubrovčane, nismo uspjeli provjeriti, tek je za sad poznato da će u Dubrovniku raditi dosadašnji zaposlenici. Zanimljivo je kako Booking.com za svoje zaposlenike već traži privatni smještaj po

gradu, a ured bi se navodno trebao otvoriti 1. svibnja. Pri posjetu DownTownu, pronašli smo poštanski sandučić s imenom tvrtke, no u unutrašnjim prostoima nije bilo označenog ureda.

No, stanari zgrade potvrdili su nam skorašnji dolazak ove tvrtke.

Odluka o preseljenju ne čudi

Booking.com u Dubrovačko-neretvanskoj županiji broji 4568 smještajnih objekata. Od toga broja u samom Dubrovniku ih je 1478, dok će od 1. lipnja ta brojka biti i veća kada studenti isele iz svojih dotadašnjih stanova kako bi ih najmodavci preko Booking.coma iznajmljivali turistima.

Stoga odluka o preseljenju sjedišta iz Zagreba u Dubrovnik ni malo ne čudi, već dolazi kao logičan slijed događaja. Čak 6463 korisnika Booking.com

preporučuje Grad kao mjesto zbog kojeg su se zaljubili u Dubrovnik, dok su, primjerice, detalji kao morski plodovi naišli na odlične komentare 916 korisnika. Upravo ovakvi omjeri kvalitete i zadovoljstva traže ne samo lokalni ured Booking.com u Dubrovniku, već Dubrovnik po omjeru kvalitete ali i broja smještajnih kapaciteta treba biti hrvatsko sjedište globalne turističke tvrtke. Dok je Zagreb po preporukama najvažniji po shoppingu, a kultura je tek na zadnjem mjestu popisa preporuka korisnika, Dubrovnik uz šetnje gradom, gledanje zvijezda i kulturu drži visoko mjesto.

22 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

20. TRAVNJA 2016. • BRUNEJ NAM UKINUO VIZE Europska komisija je objavila da je dobila obavijest od sultanata Brunej da ukida vize za građane RH. Brunej je do sada uz Sjedinjene Države bila jedina zemlja koja je tražila vize za ulazak hrvatskih građana, a s kojom EU ima bezvizni režim.

IZ ZIDINA ISELIMO ANDROIDE I VRATIMO GRAĐANE 2.

Knez i UNESCO – partneri u rušenju Grada!

Piše dr. arh. urb.

Milan Karlovac

Ujedinjeni narodi (U.N. Organization)

UNESCO je zadužen za očuvanje tih vrijednosti. Grad je za njih modus vivendi postojanja. Stoga zabrinjava nebriga. Partnerski odnos gradskog kneza osuđenika za kriminal na poslu i UNESCO-ove inspektorice astrologinje i njihove odluke da donose laičke procjene vezane za očuvanje kulturne baštine Grada su u suprotnosti s poveljama UN-a o zaštiti svjetskog kulturnog nasljeđa

Ujedinjeni Narodi su kredibilna i časna organizacija. Hrvatska je stalni član i sudjeluje u njenom financiranju. U tijelima UN-a rade tisuće vrijednih djelatnika, u nizu specijaliziranih organizacija i agencija. Od FAO-a do WHC-a.

Tu je i UNESCO... Zapošljavaju vojsku birokrata. Oni svojim stručnim radom moraju opravdati vlastito i UNESCO-ovo postojanje. Zadatak je izazovan, pogotovo danas kad UN dobiva umanjena sredstva. Bilo je i za očekivati da ćemo se i mi u Gradu susresti s raznim kvalitetama njihovih predstavnika. Međutim, nismo očekivali posjet astrologa.

Grad u svojoj povijesti nastajanja predstavlja fenomen kontinuiteta urbanog razvoja kroz stoljeća, i zato je dobio status WHC-a. A ne po zvijezdama i horoskopu. UNESCO je zadužen za očuvanje tih vrijednosti. Grad je za njih modus vivendi postojanja. Stoga zabrinjava nebriga. Partnerski odnos gradskog kneza osuđenika za kriminal na poslu i UNESCO-ove inspektorice astrologinje i njihove odluke da donose laičke procjene vezane za očuvanje kulturne

Aktualno 23

• 20. TRAVNJA 2016.

ZA EU PROJEKTE 135 MILIJUNA KUNA Putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini za 2016. godinu, Ministarstvo regionalnog razvoja

baštine Grada su u suprotnosti s poveljama UN-a o zaštiti svjetskog kulturnog nasljeđa.

Grad WHC

Europa ima tri grada u cjelosti uvrštena u registar W.H. (World heritage).

Grad ispunjava uvjete autentičnosti i integriteta gradskih sadržaja (spomenika) kao naselje u razvojnom kontinuitetu od stvaranja do danas. U cijelosti je očuvan i stoljećima se nije mijenjao.

Zadovoljava UN Established charter C I. II. III. za povelje WHC-a i tako je zaštićen. Sve urbane promjene u razvojnom procesu Grada i okolice se registriraju.

Status WHC-a podložan je revizijama.

Tako nam se dogodilo da je 1994. godine za ratna rušenja spomeničke baštine UNESCO promijenio status WHC-a u WHC in danger, da bi našom stručnom rekonstrukcijom i povratkom građana u Grad 1998. UNESCO ponovno vratio status.

Neka Razvoj Golf dokaže ekonomsku održivost projekta ili plati svoju infrastrukturu pa onda mogu nastaviti priču o golfu

Partnerima obnova Orlandovog stupa, najstarije sačuvane javne skulpture u Gradu, nije dobra. Građani su spomenik utemeljili 1396. a do danas je u izdanju kakvog ga je Bonino de Milano isklesao 1418. godine. Profesionalci su ga održavali 600 godina. On je danas nositelj zastava, ponosa i svih naših uspomena.

A blista jer su ga obnavljali kredibilni i pošteni i iznad svega profesionalci is DPDS-a. Stoga su klevete bez stručnih objašnjenja na račun DPDS-a primjer nepoštenja i laičkog diletantizma i ne idu im na čast.

IZBORI U HDZ-U

I dalje Karamarko

UNESCO i megaprojekt

Stiglo je izvješće UNESCO-a. Kaže se da je izgradnja golfa i mega naselja na Srđu za njih prihvatljivo (8. travnja 2016.). Možda bi i za mene bilo da je u granicama od 110 Ha i planiran sportsko rekreativni park s vilama, po mjeri Grada, kako se ne bi narušile ambijentalne vrijednosti prostora i tradicije lokalnog građenja. Ovako je megaprojekt novog naselja na Srđu ludost jer je ekonomski potpuno neodrživ. Ako netko misli drukčije neka to dokaže studijom ekonomske opravdanosti. Za planiranu parcelizaciju na 300 + Ha s modernim vilama i apartmanima danas nema tržišta. Država i Grad – građani neće plaćati infrastrukturne troškove za projekte koji nemaju ekonomsku budućnost. Oni će propasti, a mi građani ćemo otplaćivati dugove. Neka Razvoj Golf dokaže ekonomsku održivost projekta ili plati svoju infrastrukturu pa onda mogu nastaviti priču o golfu.

Strategija održivosti

Kako bi se WHC održao budući razvoj treba prilagoditi autohtonom kontinuitetu povijesno-kulturnog naslijeđa.

Nastavak autentičnog živog Grada je obavezan uvjet. Svi megaprojekti planirani od kneza i podržani od UNESCOovih predstavnika djeluju na opstojnost kontinuiteta potrebnih životnih uvjeta, jer se njihovom izgradnjom drastično povećava opterećenje na već preopterećenu jezgru, što rezultira gubitkom antropoloških uvjeta za život. Mrtav grad ne može biti WHC!

Knez i UNESCO ruše WHC

Objava UNESCO-ove astrologinje da Društvo prijatelja dubrovačke starine obnavlja spomenike na neprimjeren način i s neprimjerenim materijalima (8. travnja 2016.) je običan nonsens. Kako drukčije objasniti ponašanje partnera (gradskog osuđenog kneza i UNESCOovog astrologa)? Ja to vidim kao udruživanje u neetičko društvo s ciljem da se degradira institucija koja stručno radi na održavanju i restauraciji spomenika kulture posljednjih 50 godina. Kako ocijeniti nekog tko umjesto stručnih argumenata koristi klevetu? Znanost poštuje raznolikost izvornog istraživanja i razne metode restauriranja spomenika kulture. Međutim, partneri se ne bave znanošću. Laici su. Osuđeni knez planira posegnuti za više i tuđe, i kao kamikaza srlja oduzeti sve prihode DPDS-a namjenjene obnovi spomenika i koristiti ih za svoje sulude projekte.

i fondova EU osiguralo je općinama, gradovima i županijama 135 milijuna kuna za pomoć pri provedbi EU projekata.

Unutarstranački izbori za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice održani su prošle nedjelje. Članovi HDZ-a prvi put su birali predsjednika stranke po načelu ‘jedan član – jedan glas’, i to na biračkim mjestima u gradskim, općinskim i područnim izbornim povjerenstvima. Jedini kandidat bio je dosadašnji predsjednik stranke Tomislav Karamarko. Prema prvim rezultatima, on je dobio 98,99 posto od prebrojanih oko tri četvrtine glasova. Damir Jelić, voditelj Karamarkova izbornog stožera, ustvrdio je da je po njihovim neslužbenim podacima Karamarko dobio 91.500 glasova.

BIRALI I U HNS-U

Vrdoljak novi predsjednik

Luka Lazareti i emigracije iz Grada

Današnje demografsko stanje u Gradu je prešlo kritičnu točku. U njemu živi 700+ stanovnika.

To je 16 posto od normalnog broja. Grad nije više živo naselje. Njegov WHC status je narušen

Današnje demografsko stanje u Gradu je prešlo kritičnu točku. U njemu živi 700+ stanovnika. To je 16 posto od normalnog broja. Grad nije više živo naselje. Njegov WHC status je narušen.

Posljedice možemo očekivati. Diletanti UNESCO-a preporučuju izgradnju Lazareta za prijem putnika sa kruzera (8. travnja 2016.) kako bi se brže i više punio, što bi dodatno opteretilo gradsku jezgru. Kad UNESCO-ovi inspektori nisu mogli u ratu isprazniti Grad oznakama na spomenicima kulture da pijane maljutke ne promaše cilj, sad misle da mogu pa se služe metodama agresivnog opterećenja prostora jezgre. Tako stimuliraju procese pretvaranja građana u emigrante.

Eto, što ne može maljutka, mogu osuđeni knez i UNESCO!

Ivan Vrdoljak izabran je za novog predsjednika HNS-a, kao jedini kandidat na stranačkom izbornom Saboru.

Poručio je kako je HNS stožerna stranka građanskog centra, jednako udaljena od lijeve i desne strane, koja će i dalje biti stranka rezultata i oslonac ‘nagriženom’ srednjem sloju društva kojem treba vratiti dostojanstvo života. Glasovanju za predsjednika stranke je od 670 delegata pristupilo njih 610, od kojih je važećih listića bilo 601.

24 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. • IVAN BILIĆ Ivan Bilić mladi je umjetnik koji je odlučio izrađivati svoj nakit. Posvetio se tehnici filigrana koja je u njegovoj obitelji već generacijama tradicija.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

Od početka god Župi pet ugriz NESAVIJESNI VLASNICI I NEODGOVORNI KOMUNALNI REDARI

Prema dobivenim podacima i drugim saznanjima ugrizi nisu rezultirali težim ozljedama

Nema komunalnih redara na terenu. Ljudi u Župi masovno puštaju pse u šetnju bez nadzora, a komunalni redari ne rade svoj posao kontrole, u smislu izdavanja kazni za prijestupe

Od pet pasa za dva smo utvrdili vlasnika, a u tri slučaja vlasnici su nepoznati pa se pse smatra napuštenima

Pišu Baldo Marunčić/ Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

U prva četiri mjeseca 2016. godine na području Općine Župa dubrovačka dogodilo se pet ugriza pasa. Tu informaciju potvrdio nam je voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo Općine Župa dubrovačka Jure Marić.

Aktualno 25

• 20. TRAVNJA 2016.

DVA GRADILIŠTA Imotska tvrtka Tolo Trade kasni s radovima na Zvekovici te u garaži u Ulici Stjepana Cvijića, no sudeći po sugovornicima, ta će se situacija uskoro popraviti.

UVALA LAPAD Uvala Lapad je, unatoč tome što su već kupači na plaži, u katastrofalnom stanju, a Gradu Dubrovniku su ‘zavezane ruke’ jer je za sve kriv koncesionar.

dine u za pasa — Od tih pet pasa za dva smo utvrdili vlasnika, a u tri slučaja vlasnici su nepoznati pa se pse smatra napuštenima. Protiv dva poznata vlasnika pasa, a riječ je o ugrizima od 25. ožujka i 10. travnja, u tijeku su upravni postupci, prikupljanje podataka o upisu pasa u registar, datumima cijepljenja i donošenje obveznih prekršajnih naloga zbog toga što je njihov pas bio na javnoj površini bez povodca i nadzora, te je ugrozio sigurnost ljudi. Za ovaj prekršaj novčana kazna iznosi tisuću kuna – rekao nam je Marić. Dodao je kako Općina ove slučajeve nije dužna prijaviti policiji, a svih pet slučajeva Općini je prijavio Odjel za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

— Prema dobivenim podacima i drugim saznanjima ugrizi nisu rezultirali težim ozljedama – zaključuje Marić.

1000

kuna je kazna za puštanje psa bez nadzora i povodca

‘Komunalci ne rade svoj posao’

Predsjednica Društva za zaštitu životinja Anica Sambrailo, s druge strane, ne slaže se s Marićevom konstatacijom kako su vlasnici ‘nepoznati’. Ističe kako župski komunalni redari, odnosno Općina Župa dubrovačka, ne posjeduje aparat za očitavanje čipa.

— Župski komunalni redari pse identificiraju ‘od oka’ – kaže nam Sambrailo, dodavši kako u Župi inače praktički nema pasa lutalica. Po njenom mišljenju, sve ih je manje, dok je neodgovornih vlasnika koji pse puštaju u šetnju bez kontrole sve više. Za Sambrailo nema dileme u čemu je bit problema.

— Nema komunalnih redara na

terenu. Ljudi u Župi masovno puštaju pse u šetnju bez nadzora, a komunalni redari ne rade svoj posao kontrole, u smislu izdavanja kazni za prijestupe.

Još uvijek imamo mentalitet sela, iako smo se pretvorili u grad. Komunalni redari se ovom problemu trebaju posvetiti i to je ključno. Ali oni ne vide da imaju problem. Ne bave se time jer im to odrađuje Društvo za zaštitu životinja. Oni nazovu, a mi psa pokupimo i brinemo – kaže Sambrailo. Dodaje kako Društvo posjeduje tri aparata za očitanje čipa. Kad stigne dojava o pronađenom psu bez vlasnika volonteri Društva izlaze na teren i očitaju čip.

— U 99 posto slučajeva čip postoji.

Potom nazovemo vlasnika i kažemo mu da dođe preuzeti psa. Ako pas nema čip i nema vlasnika, pobrinemo se za njega. Prije bi ih doveli na Žarkovicu, a sad imamo tri privremena udomitelja – govori Sambrailo.

U Župi 5, u Kninu – 89!

Još uvijek imamo mentalitet sela, iako smo se pretvorili u grad

Za usporedbu ističe kako je tijekom 2015. godine u gradu Kninu zabilježeno 89 ugriza.

— Taj broj je velik, a slična je situacija i u drugim krajevima Hrvatske.

Na našem je području taj broj iskreno mali, s ozbirom na neodgovorne vlasnike koji ih puštaju da se prošetaju – mišljenja je Sambrailo.

— Predvečer, dok šetate Mlinima, Srebrenom ili Kuparima, možete pronaći pse u šetnji bez vlasnika, a svi znaju čiji su – dodaje Sambrailo uz napomenu kako i psi u prisutnosti vlasnika također mogu ugristi.

NAJAVIO MINISTAR

Nacrt Zakona o Pelješkom mostu

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je proteklog tjedna kako će sredinom sljedećeg tjedna imati nacrt zakona o Pelješkom mostu.

— Sredinom sljedećeg tjedna ćemo imati u pripremi takozvani lex specialis o Pelješkom mostu, koji bi trebao riješiti sve administrativne, zakonske prepreke u provedbi tog veoma značajnog projekta za Republiku Hrvatsku – rekao je ministar Butković u nacionalnim medijima.

Istaknuo je i kako u ovom trenutku pripremaju aplikaciju projekta koju će proslijediti u lipnju Europskoj komisiji. Vlada će donijeti odluku o izgradnji prve faze negdje u lipnju, a nakon toga se ide u natječaj za izvođenje radova koji bi trebao biti okončan do kraja godine.

ISPROBANA NA FORUMU

Kaciga za virtualnu stvarnost Na Međunarodnom investicijskom forumu ‘Dubrovnik 2016.’ proteklog tjeedna mnogi nisu odoljeli isprobati kacigu za virtualnu stvarnost.

Među njima su bili i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, gradski vijećnik Marko Potrebica, ali i potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

26 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

Crna kronika ZATON DOLI, KARASOVIĆI, POPOVIĆI

Tri osobe nezakonito prelazile granicu

Tijekom posljednjeg vikenda na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tri su osobe zatečene u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. Radi se državljaninu Albanije kod kojeg je prilikom ulazne granične kontrole na MCGP Zaton Doli u putnoj ispravi utvrđen krivotvoren štambilj Italije.

U drugom slučaju se radi o državljaninu Albanije kod kojeg je prilikom ulazne granične kontrole na MCGP Karasovići utvrđeno da je njegova albanska putna isprava krivotvorena.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krivotvorenja isprave dvojica albanskih državljana predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

U trećem je slučaju državljanin Irana zatečen u mjestu Popovići u Konavlima nakon što je prethodno državnu granicu između Crne Gore i RH prešao nezakonito, pješice nakon čega je zatečen od strane policijskih službenika.

Rješenjem o protjerivanju državljaninu Irana određena je dvogodišnja zabrana ulaska i boravka u RH te je Crnoj Gori najavljena njegova readmisija.

PROMETNA NA ILIJINOJ GLAVICI

Očešali autom i završili na k

Kako neslužbeno saznajemo, u vozilu Open Corsa pulskih registracija su bile četiri osobe, strani državljani iz Azije, koji su iz nesreće izašli neozlijeđeni Proteklog petka, oko 18.30 sati na Ilijinoj glavici kod izlaza iz tunela na spoju Jadranske magistrale i Ulice Pera Bakića dogodila se prometna nezgoda.

Kako neslužbeno saznajemo, u vozilu Open Corsa pulskih registracija su bile četiri osobe, strani državljani iz Azije, koji su iz nesreće, čini se, izašli neozlijeđeni.

Pretpostavlja se da je do prometne nezgode došlo nakon što je vozač izgubio nadzor nad vozilom, a u samom tunelu jasni su tragovi struganja automobila od zid.

Aktualno 27

• 20. TRAVNJA 2016.

IZ PROMETA ISKLJUČENO 17 VOZAČA Prometni policijski službenici su protiv počinitelja prekršaja poduzeli 627 represivnih mjera, 320 mjera zbog prekoračenja brzine, 60 mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa i 16 mjera zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

NOGU S GASA, POLICIJA IDE U NADZOR BRZINE Sve do nedjelje 24. travnja policijski službenici prometne policije na prometnicima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provodit će pojačani nadzor brzine kretanja vozila, upozoravaju iz PU DN.

m pola tunela krovu!

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačkoneretvanske zabilježeno je 18 prometnih nesreća

ŠTETA OD 30 TISUĆA KUNA

Krivotvorio ‘papire’!

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ploče 56-godišnjak je osumnjičen za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Sumnjiči se da je od siječnja 2014. do lipnja 2015. u više navrata iskoristio svoj položaj odgovorne osobe trgovačkog društva sa sjedištem u Pločama te je temeljem sačinjenih i ovjerenih neistinitih potvrda o izvršenom poslu za potrebe društva, preuzimao neto naknadu na ime osobe koja je posao obavljala. Na opisani način trgovačkom društvu pričinjena je materijalna šteta od gotovo 30 tisuća kuna.

Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

OREBIĆ

Inače, u proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 18 prometnih nesreća. Radi se o 11

Pretpostavlja se da je do prometne nezgode došlo nakon što je vozač izgubio nadzor nad vozilom

prometnih nesreća s materijalnom štetom i 7 s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a 8 ih je lakše ozlijeđeno.

Provalio u restoran i otuđio manji iznos novca Policijski službenici Policijske postaje Ston dovršili su kriminalističko istraživanje nad 37-godišnjakom osumnjičenim za kazneno djelo teške krađe.

Sumnjiči se da je tijekom noćnih sati 20. ožujka, provalio u ugostiteljski objekt u Orebiću odakle je otuđio novčani polog u iznosu od 400 kuna, nakon čega je iz aparata sportske kladionice koji se nalazio u unutrašnjosti objekta otuđio još 1000 kuna. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

28 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

OFEL U GRADU

Konferencija o budućnosti javnih poduzeća

ŽUPANIJA R e g i o na l na z na n stvena konferencija iz korporativnog upravljanja OFEL 2016 održala se protekli petak u gradu, na temu ‘New Governance for Value Creation: Towards Stakeholding and Participation’, s fokusom na položaj i ulogu javnih poduzeća u novoj ekonomiji.

Domaćini konferencije bili su CIRU – Centar za istraživanje i razvoj upravljanja i Sveučilište u Dubrovniku. Na sudjeluje 200 praktičara i znanstvenika i stručnjaka iz čak 24 države svijeta. Naglasak konferencije je da suvremeno korporativno upravljanje treba staviti naglasak na izgradnju konkurentnosti i efikasnosti potencirajući održivi razvoj poduzeća u kojemu će se ostvariti ne samo interesi dioničara nego i interesno-utjecajnih skupina i društva u cjelini.

Na panelima konferencije sudjedluvali su prof. dr. sc. Darko Tipurić s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, prof. dr. sc. Dejan Kružić sa splitskog Ekonomskog fakulteta, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, mr. sc.

Davorko Obuljen, dožupan Dubrovačko-Neretvanske županije, Tomislav Boban, ravnatelj DUUDI-ja, mr. sc. Davor Štern, konzultant i bivši ministar, Vesna Trnokop Tanta iz konzultantskog poduzeća PriceCoopersWaterhouse, prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Damir Jugo, posebni savjetnik Prvog potpredsjednika Vlade RH Tomislava Karamarka i mnogi drugi stručnjaci iz Hrvatske i svijeta.

Petrov: Um cijelu javnu MEĐUNARODNI INVESTICIJSKI FORUM ‘DUBROVNIK 2016.’

Država u ovom trenutku troši preko milijardu kuna na informatizaciju koja je u različitim segmentima nepovezana. Ako se povežu sva javna tijela osim racionalizacije troškova ona sredstva koja se danas izdvajaju moći će se bolje uložiti Piše/ Foto Nikša Miletić

Ključni govornik ovogodišnje konferencije bio je prof. dr. sc. Alessandro Zattoni, jedan od najpoznatijih znanstvenika iz područja korporativnog upravljanja u svijetu

ŽUPANIJA Potpredsjednik Vlade Božo Petrov rekao je u petak u Dubrovniku kako će se u sklopu reformi umrežiti cijela javna uprava, a sva javna tijela bit će spojena na način da će građani sve informacije i zahtjeve moći pronaći na jednom mjestu.

Petrov je na Međunarodnom investicijskom forumu ‘Dubrovnik 2016.’ rekao kako država troši milijardu kuna na informatizaciju koja je u različitim segmentima nepovezana.

– U nacionalnom planu reformi koji je u pripremi neke od mjera će imati izravni fiskalni učinak, a osobito promjene koje se planiraju u zdravstvu, sustavu javne nabave, informatizaciji javne uprave itd. Kod informatizacije

javne uprave prvo je bilo stvaranje paketa u kojem će se umrežiti cijela javna uprava što će na kraju donijeti korist i građanima i javnim tijelima.

Država u ovom trenutku troši preko milijardu kuna na informatizaciju koja je u različitim segmentima nepovezana. Ako se povežu sva javna tijela osim racionalizacije troškova ona sredstva koja se danas izdvajaju moći će se bolje uložiti, a sustav će postati mnogo transparentiji, brži i efikasniji – rekao je Petrov te dodao kako će ono što je počelo projektom ‘e-građanina’ iz jednosmjerne komunikacije postati dvosmjerna.

— Ono što je počelo s e-građaninom koji je trenutno jednosmjerna komunikacija ukoliko se povežu sva javna tijela s informacijama na jednom mjestu, taj

Aktualno 29

• 20. TRAVNJA 2016.

‘IDEMO NA PELJEŠAC’ Predstavnici Udruge Plavac mali, TZO-a općina Pelješac, HGK Županijske komore Dubrovnik te Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije predstavili su u BIH novu vinsko-turističku manifestaciju

‘Idemo na Pelješac u vinsko carstvo’, koja će se održati 1. svibnja ove godine, a iskazan je veliki interes za ciljani dolazak turista tih dana.

mrežit ćemo u upravu sustav će postati dvosmjeran. Sustav će funkcionirati na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, moći ćete pratiti svoje zahtjeve, tko ih i u kojem roku rješava, a osim toga bit ćete povezani sa svim ostalim institucijama i njihovim ispostavama – rekao je Petrov te dodao kako je to jedna od najvažnijih poruka koja će se dogoditi u prvih godinu dana i koja će biti zamašnjak razvoju RH.

Teška ekonomska kriza

Potpredsjednik Vlade rekao je i kako je Hrvatska prošla tešku ekonomsku krizu na koju nije najbolje odgovoreno i zato je ova Vlada postavila temelje za dugoročni održivi gospodarski rast kroz nekoliko prioriteta.

— Fiskalna konsolidacija, povećanje kreditnog rejtinga, smanjenje troška financiranja i time vraćanja povjerenja investitorima, mjere za gospodarski ekonomski rast u smislu uklanjanja barijera i pojednostavljenja poslovanja, smanjivanje opterećenja poslovanja, reforme u javnom sektoru i dostupnost javnih usluga što bi u konačnici rebalo rezultirati kvalitetnim investicijama i otvaranjem radnih mjesta i preobrazbom gospodarstva – rekao je Petrov te dodao kako ‘proračun za ovu godinu podrazumijeva rashode na razini 2015. godine što će u konačnici značiti uštedu od 2.5 milijardi kuna’.

Ustvrdio je i kako se osim ovih mjera planira ostvariti 500 milijuna eura prihoda kroz aktivaciju državne imovine čime će se smanjiti potreba za zaduživanjem. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je ovogodišnji forum tematski.

Informacijska i komunikacijska tehnologija ima vodeću ulogu u transformaciji života građana.

Razvitak se temelji na takvim tehnologijama

Sustav će funkcionirati na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, moći ćete pratiti svoje zahtjeve, tko ih i u kojem roku rješava

— Teme su pametne zajednice i pametna ulaganja. Mi smo svjesni da živimo u digitalnom dobu i informacijska i komunikacijska tehnologija ima vodeću ulogu u transformaciji života građana. Razvitak se temelji na takvim tehnologijama i pametne zajednice su jedni način kako ići u korak s vremenom s kojim se susrećemo. Ova županija je pripremila tri projekta širokopojasnog interneta koji će se financirati iz EU fondova, i time će svaki dio naše županije biti pokriven brzim internetom – rekao je Dobroslavić.

Pomoćnica ministra regionalnog razvoja i EU Marija Vučković istaknula je kako Dubrovačko-neretvanska županija ima težnju povezivanja kojem je u središtu kvaliteta života, ali i odnos prema prirodi, ali potencijalima koje kao društvo imamo.

— U središtu projekta pametnih zajednica su znanje, vještine i kreativnost i s tim u vezi infrastruktura koja ljudima pomaže u afirmaciji. Razvoj pametnih zajednica nisu samo projekti poput e-Uprave i e-učenja već je riječ o integriranom pristupu i promjeni način razmišljanja i građenju vizije i integraciji tehnike i tehnologije u ono što je najvažnije – rekla je Vučković.

Inače, forum se sastojao od tri panela. U prvome, pod nazivom ‘Trendovi tržišta investicija’ razgovaralo se o investicijskoj politici Hrvatske i globalnim trendovima. Drugi i treći panel odnose se na ICT tehnologije, te se u drugom panelu, pod nazivom ‘Pametni gradovi i pametne zajednice- generatori razvoja’ prikazao primjer Barcelone u ovoj oblasti. U trećem panelu bilo je govora o modelima financiranja ‘pametnih investicija’.

U OPUZENSKOJ GRADSKOJ VIJEĆNICI

Predstavljen Plan razvoja turizma klastera Neretva

OPUZEN Finalni radni materijal Plana razvoja turizma klastera Neretva predstavljen je 14. travnja u Gradskoj vijećnici grada Opuzena. Strategijom razvoja turizma DNŽ definirano je 6 klastera u Županiji, od kojih je jedan Neretva. S obzirom na izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije koje su u tijeku, ukazala se potreba cjelovitog sagledavanja ovog klastera s aspekta turizma zbog potrebe (re) definiranja turističkih zona koje je potrebno unijeti u Plan.

Nakon uvodnog obraćanja župana Nikole Dobroslavića, Ivo Kunst je pristurnima održao prezentaciju cjelovitog finalnog radnog materijala i zaključio kako je potrebno prostor Neretve sagledati cjelovito i u komunikaciji svih sudionika u prostoru.

Na kraju radionice razvila se diskusija u okviru koje je određen rok za dostavu primjedbi na cjeloviti dokument koji će biti naknadno dostavljen.

AGROTURIZAM

Proljeće u Konavlima KONAVLE Prezentacijom Slavonije i Baranje u agroturizmu Carevina Diklić u subotu navečer otvorena je manifestacija Proljeće u Konavlima u organizaciji Agroturizma Konavle.

Večer Slavonije i Baranje privukla je veliki broj posjetitelja, a ova lijepa manifestacija traje sve do 1. svibnja.

30 Aktualno

20. TRAVNJA 2016. •

Vaše vijesti NEMORALNA I PROTIVNA ZAKONU PRAKSA

Zašto Vodovod dostavlja gradonačelnikove letke?

Zašto nam Vodovod Dubrovnik već duže vremena uz mjesečne račune za vodu dostavlja i promidžbene letke gradonačelnika Grada Dubrovnika?

Smatram da je nemoralna i protivna zakonu praksa koju je, kako se priča, uveo novi HNS-ov direktor Vodovoda Dubrovnik d.o.o. da nam uz mjesečne račune za vodu dostavlja i promidžbene letke gradonačelnika Grada Dubrovnika, inače svog stranačkog kolege iz HNS-a.

Naime, Vodovod Dubrovnik d.o.o. nije registriran za obavljanje djelatnosti promidžbe i reklame i sl. poslova, a niti je za dostavljanje tuđih promidžbenih materijala uz svoje račune za vodu ishodio potrebnu prethodnu suglasnost korisnika svojih usluga.

Prema odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11) obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno i podliježe prekršajnoj odgovornosti.

Prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15) i Zakona o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12 – pročišćeni tekst) trgovačkom društvu je zabranjeno davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez prethodne privole potrošača, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Nadalje, posebno je pitanje je li gradonačelnik Grada Dubrovnika plaća Vodovodu Dubrovnik d.o.o. poštarinu za slanje svojih promidžbenih letaka uz mjesečne račune za vodu, te tko financira i iz kojih, odnosno čijih sredstava troškove izdavanja navedenih promidžbenih letaka gradonačelnika Grada Dubrovnika.

Je li financijer te promidžbe HNS, ili Grad Dubrovnik ili Vodovod Dubrovnik d.o.o., odnosno mi kao potrošači, kroz cijenu vode koju svakodnevno koristimo. • IVICA BAN

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Posljednje riječi Smrtne kazne kroz povijest bile su različite: pribijanje na križ, lomače, nabijanje na kolac, giljotina, vješanje, odrubljivanje glave...

Jedan anonimni autor duhovito je napisao: ‘Živite svaki dan kao posljednji i jednog ćete dana biti u pravu.’ Starost polako stiže, ali brzo odlazi. I gle: ‘Svatko želi dug život, ali nitko ne bi htio biti star.’ Osim starosti, kao ‘bolesti’ što vodi u smrt, postoje još i nasilne smrti, te na smrt osuđeni. Poznati slovenski filozof, teolog i psiholog dr. A. Trstenjak detaljno piše o sudbinama, patnjama, te posljednjim riječima žrtava totalitarnih režima. ‘Želja da čovjek završi svoj život sa što značajnijim riječima, uistinu je vrlo ljudska. Posljednje riječi na završetku života, znače nekakav vrhunac, nekakav svečani oproštaj.’, kaže dr. Trstenjak. Prikupio je preko stotinu dirljivih i potresnih pisama. Svi osuđenici, a što je vidljivo iz napisanih tekstova, prihvaćaju smrt kao ‘sudbinu’, ne plaču, osjećaju se smireno, jer kažu, svi moramo prije ili kasnije umrijeti. Velika većina, bez obzira na vjerski i svjetovni pogled na svijet izražava nadu u život poslije smrti: ‘Doviđenja među zvijezdama!’ ‘Neka se vrši Božja volja! Odlazim pred vječnog Suca!’ Majci: ‘Moli za mene i ne tuguj za mnom!’ ‘Draga mama, htio bih ti kazati samo jedno: da sam ti za sve duboko zahvalan i znaj da sam u zatvoru pronašao put do Boga!’ Majko, nemoj plakati, jer ja sam spreman na smrt. Ili: ‘Možete biti posve sigurni da dobar čovjek umire prije ostalih!’ Ženi: ‘Ne plači previše, ja te očekujem!’ ‘Draga ženo... Danas sam osuđen na smrt, oprosti mi ako ćeš zbog mene imati nevolja...’ ‘Opraštam svima koji su mi zlo željeli!’ Poruka djevojci: ‘Neka potraži sebi drugog dečka i neka živi s njim u sreći. Do posljednje minute ostao sam joj vjeran!’ Ovo je samo dio sadržaja tekstova iz prikupljenih pisama. Umirući ljudi, ako su u komatoznom stanju, ne mogu slati verbalne poruke. Ispričat ću nešto iz osobnog života. Otac mi je umro u devedeset trećoj godini života. Zadnji mjesec je prilično onemoćo, unatoč brizi

Velika većina, bez obzira na vjerski i svjetovni pogled na svijet izražava nadu u život poslije smrti

i njezi moje supruge, patronažne sestre, te kuharice, dok smo bili na poslu. Jednog popodneva zatečem se sam u stanu.

Donesem mu u njegovu sobu u pjatu gustu juhu. On drži zatvorene oči i stisnute usne. ‘Dobro’, kažem, ‘Pospan si.

Doći ću za pola sata.’ No, tata me iznenada čvrsto uhvati za podlakticu, ništa ne govoreći. Polako se oslobodim stiska i vratim se u dnevni boravak. Za pola sata ponovo donesem podgrijanu juhu. Čim sam ušao u sobu, ugledavši ga, shvatim: preminuo! A onaj stisak moje ruke, bio je zapravo njegov zadnji pozdrav. Na početku teksta spomenuo sam i nasilne smrti. Evo, samo jedne: u davnoj prošlosti, okrutni rimski car Neron, dao je pored ostalih ubiti majku, suprugu, brata i mentora Seneku. Majku Agripinu ubio je u krevetu. Učinila su to dvojica njegovih najpouzdanijih sluga.

Prvi je udari toljagom po glavi, a drugi izvuče mač... Inače smrtne kazne kroz povijest bile su različite: pribijanje na križ, lomače, nabijanje na kolac, giljotina, vješanje, odrubljivanje glave, plinska komora, električna stolica, vješanje, streljanje, smrtonosna injekcija itd. Kada su Isusa pribili na križ, njegove posljednje riječi (po sv. Ivanu), bile su: ‘Oče, u Tvoje ruke predajem duh svoj!’. Smrtna kazna se razvila iz krvne osvete. Danas je najviše smrtnih kazni u Kini, Iranu i SAD-u. U Njemačkoj je najranije ukinuta. U Hrvatskoj je pak ukinuta 1990. kroz Božićni ustav. Finalmente: oni koji ostaju iza umrle, posebno pogubljene osobe pokazuju značajno više tuge i patnje. Osobito je psihički teško njeno iščekivanje, neizvjesnost. Tugujućoj obitelji pokojnog T. Salopeka, koga su u Sahari ubili džihadisti pružana je dugo psihološka pomoć. A kada su davno u prošlosti sv. Franji Asiškom (najraniji zaštitnik prirode, prvi ekolog!) liječnici priopćili kako mu se zbog bolesti približila smrt, on je ushićeno povikao: ‘Dođi sestrice smrti, dobrodošla!’

Aktualno 31

• 20. TRAVNJA 2016.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

Grand Circle Corporation ‘Network administrator for ships computer networks and WiFi’.

Job description: GCT is looking for network administrator for ships computer networks and guest WiFi systems.

Network administrator would need to install, support and manage the networks and associated computer systems.

Also implement and maintain network hardware and software, including satellite and mobile network uplinks.

Troubleshoot network problems from remote or locally and ensure maximum network availability, performance and security standards.

Roles and responsibilities: Plan, implement, configure, document and maintain ships computer networks including LAN and WiFi Monitor for, identify, troubleshoot, solve and document network connectivity and performance issues Install and support networked telecommunication devices such as VOIP phones, APs, NICs, switches, routers etc.

Report on guest satisfaction surveys in regards to usage of onboard WiFi Provide support for guests and ship staff as per need Implement and maintain emergency backup and restore systems for mission-critical network servers Manage network security tools, e.g., firewall, anti-virus, monitoring and intrusion detection systems Be open and able to work in international team of IS experts and ready for often travel to perform required job roles Job requirements: • Bachelor’s degree in either Information Technology, Information systems, Computer Science/Engineering or similar • Prior 3 years working in the IS networking field; please do submit references together with CV • Besides networking/cabling basics, needs good knowledge of desktop/server/telephony systems and their related network impact • Having vendor-independent knowledge of network services and networking protocols • Good knowledge of routing and VPN/tunneling protocols, VLAN and prioritization services, radius authentication and monitoring software (Nagios, MRTG, PRTG or similar) • Project management skills; planning; budgeting; execution; reporting • Fluent in written and spoken English with excellent interpersonal, communication and problem solving skills • Enthusiastic and good attitude with ability to work independently Good to have knowledge/certifications: • Vendor specific certifications such as CompTIA’s Network+, Cisco’s CCNA or CCNP, or Microsoft’s Network Infrastructure Configuration certificates, Juniper • In particular knowledge of Extreme networks switches, Ubiquity Unify APs, Viprinet, Mikrotik, Fortinet routers/gateways and Riverbed WAN optimization devices • Knowledge of satellite systems and current satellite market and costs • Knowledge of internal working of ISPs, mobile network providers, SIM card roaming costs and other peculiarities for successful use of international mobile networks • Use of network certification/troubleshooting HW & SW tools such as protocol analyzers and similar • Driver’s license and ability to travel by any travel means

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

32 Aktualno

Duplerica

TIŠINA, MOLIM!

20. TRAVNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Film i autići se vol

ole

Aktualno 33

• 20. TRAVNJA 2016.

SAJAM CVIJEĆA Sajam cvijeća pod nazivom Volim Hrvatsku, Volim Dubrovnik okupio je mnoge građane na pošti Lapad protekli vikend.

Sa osmijehom na licu mnogi su pohrlili obogatiti

svoju hortikulturalnu kolekciju, a sajam, koji je bio idealna prilika za obogatiti vrtove i balkone, organizirala je Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji sa Gradom Dubrovnikom.

Nedavno je preko Straduna ‘projurio’ popularni automobil iz filma ‘Captain America’, povodom filmske projekcije, te privukao više pažnje od Mercedesa

Foto Zvonimir Pandža

U sklopu filmskog festivala ‘Tišina, molim!’ nedavno je preko Straduna ‘projurio’ popularni automobil iz filma ‘Captain America’, povodom filmske projekcije u kojem je Dubrovnik bio rodni grad glavnog zločinca iz filma.

U sklopu festivala pokrenuta je i vrlo zanimljiva Kino kavana, a građani mogu uživati u filmovima snimanima u Dubrovniku sve do 23. travnja, u ukupno sedam projekcija. Neki od njih, oni najmanji, su uživali i u samom autiću, koji je privukao više pažnje od Mercedesa, koji su zbog njega već ‘pali u zaborav’!

34 Kultura

20. TRAVNJA 2016. •

Ulicama moga grada

Duičini skalini

O STARIM JOZINIM FOTKAMA ULICA GRADA, OBITELJI PALMOTTA I NAZIVU GORNJEG DIJELA PALMOTIĆEVE ULICE

Mnoge starije gospođe sjetit će se kako je u potkrovlju svog stana u ovoj ulici živjela, a imala i svoju malu krojačku radnju nekad najbolja krojačica u Gradu

GORE Grb plemićke obitelji Palmotić Palmotta LIJEVO Jozo i Palmoticeva 1

Palmotići su bili i senatori, diplomati, pomorci, trgovci, poreznici, bavili su se mnogim djelatnostima, ali ipak su najpoznatiji po svojoj književnoj ostavštini. Iza velikog potresa iz 1667. ostali su među zadnje 24 plemićke obitelj

Zapisao Boris Njavro

Kako bi sačuvao jedan stari foto album, ‘vječni’ i omiljeni tajnik nekad Mjesne zajednice, zadnjih godina kotara Grad, redovni šetač i znani lik đira Stradunom gospar Jozo Glavić na čuvanje mi je dao veliki broj crno – bijelih fotografija koje su tadašnji ‘komunalci’ snimali 1983. po ulicama Grada, ukazujući i sa njima na tadašnje komunalne probleme i građevinske propuste.

Na žalost, i nakon toliko godina, mnoge stvari se nisu promijenile ni popravile, neki problemi se još uvijek nisu riješili, te i ove stare fotografije pokazuju i dokazuju kako zbog naše velike nebrige Grad polako nestaje i propada.

Mnoge od tih fotografija objavit ćemo u

Kultura 35

• 20. TRAVNJA 2016.

‘Ulicama’, za početak, kako smo u Palmotićevoj, fotke su iz te ulice.

Palmotićevoj, gore pri strmijem dijelu ulice, ispod Pelina. Po toj obitelji nazvana je Duičina ulica ili Duičini skalini. Naredne godine i stoljeća često su znali zapisati kako su u tom dijelu ove ulice, dakle u Duičinim skalinima, živjele prostitutke. Koliko je ta ulica bila popularna u davnih Dubrovčana, možda je i potvrda kako i sam Marin Držić u svojoj ‘Noveli od Stanca’ spominje Duičine skaline, očito i u njegovo doba znane po tome što su tu živjele žene ‘sumnjiva morala’.

Gotički mač kao dar

Palmotići ili Palmotta među značajnijim su plemićkim obiteljima Republike, porijeklom su iz Zahumlja, istočne Hercegovine, prvi put se u Dubrovniku spominju 1222. godine. Obnašali su mnoge državne dužnosti, 46 članova ove obitelji bilo je u Velikom vijeću, u Vijeće umoljenih birani su 67 puta, a 34 puta u Malo vijeće, dok su najvažniju dužnost dubrovačkog kneza obnašali 42 puta. Bili su i senatori, diplomati, pomorci, trgovci, poreznici, bavili su se mnogim djelatnostima, ali ipak su najpoznatiji po svojoj književnoj ostavštini. Iza velikog potresa iz 1667. ostali su među zadnje 24 plemićke obitelji, a početkom 18. stoljeća, smrću zadnjeg člana ove obitelji Jelene Palmotić 1709. zauvijek se gasi njihovo ime u Dubrovniku. Prvi važni i znani iz obitelji je zapravo Dživo Palmotić, diplomat Republike kojem je pripala čast da 1466. osobno iz Budima donese ceremonijalni gotički mač, dar ugarsko – hrvatskog kralja Matijaša Korvina dubrovačkom Knezu, zbog čega je i taj mač ucrtan u grb ove plemićke obitelji. Povijesno ipak poznatiji od Dživa je službeni nositelj imena Palmotićeve ulice, Junije Džono, te Jaketa, zadnji muški predstavnik ove obitelji.

Dame i vlastela

Iz foto arhive Joza Glavića, Palmotićeva 1983. godine

imao je i radionu na Prijekom, u kojoj se izrađivao vrijedni stilski namještaj, kao i mnogo toga od drveta, a u kojoj su radila i dva velika tadašnja maranguna, braća Čičovački. Uz sve ove velike likove danas davnih godina Grada, starija čeljad zna spomenut i još jedan izraz, bolje reći naziv pomalo i zaboravljen za gornji dio ove, Palmotićeve ulice.

Davni likovi ulice

Palmotićeva ulica danas je jedna od ‘mirnijih’ ulica na Prijekom. Znana nam je u našim svježijim sjećanjima i iz novijih godina po jednom od prvih kafića u Gradu, ‘Football’ Mladena Radišića, u kojem je svoj ‘život u kafiću’ započeo Frano Cetinić, kasnije vlasnik kultnog ‘Talira’ u Antuninskoj. Neka starija sjećanja pamte kako je pedesetih godina prošlog 20. stoljeća u ovoj ulici bio Klub prosvjetnih radnika, tada omiljeno okupljalište ne samo ‘prosvjetara’ već i ostale čeljadi Grada, do kojeg su navraćali i mnogi kulturnjaci, umjetnici, kao i mnogi znani likovi tadašnjeg Grada. Možda i zbog toga u ovoj ulici i u ovim našim danima žive mnogi znani prosvjetni djelatnici dubrovačkih škola. Mnoge starije gospođe sjetit će se kako je u potkrovlju svog stana u ovoj ulici živjela, a imala i svoju malu krojačku radnju nekad najbolja krojačica u Gradu, prava meštrinja svog zanata gospođa Anka Radić, koja je mnoge krojačice naučila ‘kako se šiva’. Nekad je u ovoj ulici bila i znana butiga obitelji češkog porijekla Križ, točnije znanog vlasnika i gospara Vencija Križa, koji je uz butigu imao i radionu na Pelinama gdje se češala vuna za izradu tadašnjih madraca, a

Dame iz Duičine

Koliko je ta ulica bila popularna u davnih Dubrovčana, možda je i potvrda kako i sam Marin Držić u svojoj ‘Noveli od Stanca’ spominje Duičine skaline

Čak i razne satirične novine s početka prošlog 20. stoljeća, a bilo ih je tada itekako, još uvijek su kao sjećanje na neka stara dobra vremena u svojim zgodama i raznim šaljivim anegdotama znale spomenuti naziv nastao i u čeljadi prihvaćen kroz duga stoljeća za gornji dio Palmotićeve ulice. Znano nam je kako su mnoge dubrovačke ulice često nazivane u puku, a samim tim i dobivale svoja imena, po nekim opisnim radnjama, ali i po nekim zanimljivim stanovnicima, po njihovim imenima, nadimcima ili nekoj specifičnosti po kojoj ih se pamti. Tako je i gornji dio Palmotićeve ulice, kad se s Prijekog krene skalinima na Peline, još davno dok se službeno zvala Bajova, dobio naziv Duičini skalini. Za početak, zašto i po kome? Zapisano je kako u Državnom arhivu u Sponzi ima sačuvana oporuka Milosave, žene Junija Duice iz 1457. godine, koja je bila vlasnica čak nekoliko kuća u današnjoj

Držić spominje imena ‘Perlica, Kitica, Propumanica i Pavica’, koja ‘k tome penga lice’ koje su možda i bile stvarne u tadašnjem dubrovačkom kurtizanskom ili kakvom već svakodnevnom životu. Točnije, ovu ulicu spominje Vlaho u ‘Noveli od Stanca’ kad kaže ‘Činit skakat umije s Duičinijeh skalina/ gamad’ju kako s’ ti’, a Držić zapisuje i seksualnu brojalicu svoga vremena ‘Gospo, dar/ žita star/ da ti bude/ dobar dan/ a na har/ budi meni/ tvoja stvar’ u ‘Dunda Maroju’. Iako se krepost smatrala najvećom vrlinom žena, Dubrovačka Republika na neki način je dozvoljavala, možda bolje reći prešućivala prostituciju. ‘Dame sumnjiva morala’ najčešće su se okupljale u tadašnjim betulama, krčmama kojih je po nekim istraživanjima znalo biti i preko stotinu unutar Zidina. Kako su se muškarci tadašnjeg doba ženili vrlo kasno, u četrdesetoj ili čak i pedesetoj godini života, prostitutke su očito imale itekako posla, a najčešći korisnici njihovih usluga bili su mlađi vlastelini. ‘Bolje da su s prostitutkama, nego da siluju neke gospođe’ očito je bio razlog što je vlast dopuštala ili prešućivala bavljenje ovim ‘najstarijim zanatom’ dama toga vremena koje su ponajviše živjele u Duičinim skalinima, gornjem dijelu Palmotićeve ulice.

Palmotićeva ulica 2016. godine

36 Kultura IVAN BILIĆ, MLADI UMJETNIK KOJI NE PREPUŠTA TRADICIJU ZABORAVU

Filigran je simbol za preciznost i finoću Puce su neizostavan dio muške i ženske konavoske tradicijske odjeće, a sam obrt, koji je povijesno bio od velikog značaja, danas je potpuno marginaliziran

Ljubitelji s dušom izrađenog nakita koji vraća tradiciju sigurno su čuli za ime Bivan, odnosno Ivan Bilić.

A oni koji nisu, za njih donosimo zanimljiv razgovor s mladim umjetnikom čiji rad jednostavno ostavlja bez daha.

Ivan je završio studij Restauracije i konzervacije na Odjelu za Restauraciju i umjetnost Sveučilišta u Dubrovniku.

Nakon studija, šest godina je radio u struci, na različitim poslovima restauracije drveta, između ostalog i na restauraciji zbirke namještaja i preventivnoj zaštiti zbirki slika i arhiva Kuće Bukovac u Cavtatu. Potom je bio suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda i radio na restauraciji zidnih oslika u Samostanu Male braće i Biskupskoj palači u Dubrovniku, crkve svetog Krševana u Zadru i crkve svetog Lovre u Požegi.

— Nakon toga, posvetio sam se učenju zlatarskog zanata, učeći kod raznih starih majstora. U želji da proširim svoje znanje o izradi nakita, proveo sam godinu dana učeći filigransku tehniku u Sarajevu – kaže nam Ivan o svom radu, a nas je zanimalo još detalja...

Trenutno se odvijaju radionice izrade tradicijskog nakita u Konavlima, koje Vi vodite. Možete li nam

Radionica je organizirana tako da polaznici, nakon završenog tečaja, svladaju osnovne vještine filigrana i imaju dobru osnovu za daljnje učenje. Izuzetan odaziv na radionicu smatramo velikim uspjehom i potvrdom potrebe održavanja ovog zanata prisutnim

Razgovarala Mia Njavro Foto Ivan Bilić

Iz truda i rada nastat će prekrasno prstenje

reći nešto više o njima – koliko je polaznika, s čime radte, što pokazujete, zašto je ta ideja pokrenuta, ima li ‘zapreka’...

Kroz razgovor s kustosicama Muzeja i galerija Konavala o potrebi restauracije tradicijske odjeće i prenošenja znanja izrade nekih njezinih segmenata, koja su gotovo nestala, došli smo na ideju o pokretanju projekta koji bi, osim same izrade dijelova tradicijske odjeće i prenošenja tog znanja, uključivao i istraživački rad koji bi nam donio više podataka o porijeklu i razvoju tih elemenata.

Odlučili smo se za radionicu izrade konavoskih puca tehnikom filigrana jer su puce neizostavan dio muške i ženske konavoske tradicijske odjeće, a sam obrt, koji je povijesno bio od velikog značaja, danas je potpuno marginaliziran. Zbog masovne i strojne proizvodnje tehnikom koja samo oponaša oblik tradicijskog nakita, gotovo je izgubljen ručni rad koji iziskuje puno truda i vremena, a daje onu pravu vrijednost na taj način izrađenom predmetu. Što je još važnije, a što smatramo osnovnom misijom ovog projekta, potrebno je održati živim i dalje prenositi znanje i vještinu te njegovati svijest o njihovoj vrijednosti. Radionica je započela 22. veljače u Zavičajnom Muzeju Konavalaj i trajat će sve do 28. travnja, a po

Kultura 37

• 20. TRAVNJA 2016.

SEASIDE CITY Slikar kapetan Stjepko Mamić sa svojom slikom ‘Seaside city’ sudjeluje na međunarodnoj izložbi Ljudi i umjetnost Istoka u Muzeju suvremene umjetnosti u Ahwazu u Iranu. Nakon ove izložbe, njegova djela će

biti izložena u nacionalnim muzejima u Južnoj Koreji, te u svibnju i na izložbi u Muzeju za umjetnosti i znanost u Milanu. Ovogodišnje izlaganje u muzejima završit će izložbom u Muzeju pomorstva u Barceloni u prosincu.

profesor Ünlü želio bezuvjetno prenijeti svoje znanje drugima, što je danas rijetkost iako ova vještina gotovo izumire. Profesor Ünlü me pozvao na usavršavanje u Istanbul gdje sam proveo dva tjedna.

završetku radionice muzej će organizirati izložbu tradicijski nakit tog kraja te prezentirati radove koje su polaznici izrađivali na radionici.

Kako je organizirana radionica?

Radionica je organizirana tako da polaznici, nakon završenog tečaja, svladaju osnovne vještine filigrana i imaju dobru osnovu za daljnje učenje. Izuzetan odaziv na radionicu smatramo velikim uspjehom i potvrdom potrebe održavanja ovog zanata prisutnim u svakodnevnom životu našeg područja. Nadamo se da će neki od polaznika nastaviti izrađivati filigran i u budućnosti prenositi stečeno znanje.

Edukacija zajednice u kojoj djeluje i revitalizacija tradicijskih zanata i znanja kojima prijeti zaborav upravo je jedan od glavnih ciljeva muzeja. Radionicu smo započeli s minimalnim sredstvima potrebnim za njeno održavanje, ali nas veseli entuzijazam i rezultati polaznika, kojih je trenutno 18. Nadamo se da ćemo sljedeće godine imati veću podršku i mogućnost opremanja prostora potrebnim alatom koji bi bio na raspolaganju zainteresiranim polaznicima koji imaju želju nastaviti s izradom filigrana, a nemaju svoju opremu.

Spomenuli ste kako je Vaš životni poziv zapravo došao kao nasljedstvo od predaka. Jeste li to nasljedstvo unijeli u svoj rad?

Budući da potječem iz obitelji koja se bavila filigranstvom te me oduvijek privlačio dizajn nakita, odlučio sam otići u Sarajevo i upisati tečaj filigrana kod profesora Hüsnüa Ünlüa [Hüsnü Ünlü] iz Ankare kod kojeg sam izučavao godinu dana tradicionalni način izrade nakita od srebra u filigranskoj tehnici. Sretna je okolnost što je

Jedna od želja mi je imati svoj atelier u Dubrovniku, gdje bi mogao prezentirati svoj rad širem krugu ljudi

Neobično je, ali vrlo pohvalno, vidjeti mladu osobu koja se odlučila prihvatiti starinskih zanata, nečega što u današnje vrijeme i nije baš na cijeni. Kako to da ste se odlučili, nakon restauracije, upustiti u ovo?

Oba zanimanja zahtijevaju koncentraciju, strpljivost i veliku pažnju.

Za filigran sam se odlučio između ostalog i zbog kreativnosti koju ta tehnika pruža. Istina da je potrebna koncentracija, jer sam filigran je simbol za preciznost i finoću u izradi. Restauracija

mi je jednim dijelom pomogla u učenju filigranske tehnike zbog dotadašnjeg znanja, vještina, poznavanja raznih materijala i alata.

Kako ste unijeli svoj ‘pečat’ u naučeni rad?

Osim izrade tradicijskog nakita želja mi je bila spojiti filigransku tehniku sa modernim dizajnom nakita i na taj način ponuditi nešto novo i drugačije. Tako sam došao na ideju kreirati svoj brend art nakita ‘Bivan’ koji je za kratko vrijeme probudio veliki interes.

Jedna od želja mi je imati svoj atelier u Dubrovniku, gdje bi mogao prezentirati svoj rad širem krugu ljudi. Trenutno izlažem nakit u Kokula art&craft shopu.

Hoće li se otvoriti prilike nastavka svojevrsnih radionica, ili bilo čega sličnoga, u Konavlima pa čak i u cijeloj županiji?

Nadam se da će Muzeji i Galerije Konavala nastaviti sa ovom, i drugim radionicama, mislim da su radionice jako važne kako bi nam pomogle u restauraciji i revitalizaciji tradicijske odjeće, te očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Raduje me da već postoje upiti za radionicu i iz ostalih županija, te se nadam da će se uskoro ostvariti i neke druge suradnje diljem Hrvatske.

Mladi umjetnik djeluje pod imenom Bivan

38 Kultura

20. TRAVNJA 2016. •

Povezanost dva naroda u duhovnoj i intelektualnoj sferi SREDNJOEUROPSKI KNJIŽEVNI DIJALOZI U LJETNIKOVCU BUNIĆ KABOGA

U ime zaklade Caboga Stiftung prisutne je pozdravila Nikolina Vicelić, kazavši kako ovakve skupove zaklada itekako podržava Kroz komparatističke rasprave propitivao se položaj hrvatske književnosti u srednjoeurospskom i mediteranskom kontekstu

Dijalog jest i mora biti nešto što se mora naći u struci, znanosti, ali i svakodnevnom životu.

Dakle, moramo razgovarati Foto Zvonimir Pandža

Konzulat Mađarske u Hrvatskoj, Dubrovnik u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Zakladom Caboga Stiftung organizirao je znanstveni kolokvij ‘Srednjoeuropski književni dijalozi (kulture, jezici i književnosti u kontaktu) u Dubrovniku, u prostoru Ljetnikovca Bunić Kaboga. Raspravljalo se o kulturi, o jezicima, o književnosti u kontaktu, inspirativnoj za ovakav znanstveni susret. Kontakt hrvatske književnosti, u srednjoeuropskom kontekstu, s naglaskom na dubrovačku književnost, koja je pak stoljećima bila izložena političkom, kulturnom i ostalim utjecajima, bio je

dio zanimljivih tema ovog skupa. Kroz komparatističke rasprave propitivao se položaj hrvatske književnosti u srednjoeuropskom i mediteranskom kontekstu i u književnim dijalozima, kroz društveno-povijesni pregled. Valorizirala se hrvatska, posebice dubrovačka književnost, s motrišta raznolikih kulturnih, društvenih, povijesnih i političkih utjecaja kojima je tijekom povijesti bila izložena, analizirali povijesni i književni procesi u multikulturalnim dodirima i prožimanjima. Sudionici i gosti istaknuti su sveučilišni nastavnici, povjesničari i teoretičari jezika i književnosti, novinari i urednici iz

Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije i Češke.

Bunić Kaboga kao inspirativno mjesto susreta

Prije njihovih izlaganja, skup je svečano otvoren pozdravima i zahvalama sudionika i domaćina. U ime zaklade Caboga Stiftung prisutne je pozdravila Nikolina Vicelić, kazavši kako ovakve skupove zaklada itekako podržava, te zahvalila svima na dolasku i održavanju, predavanjima i zanimljivim raspravama i druženju. Pavo Jančić iz Odjela Grada Dubrovnika za kulturu i baštinu, istaknuo je kako je i sama

Kultura 39

• 20. TRAVNJA 2016.

lokacija u kojoj se skup održava, ljetnikovac Bunić Kaboga, bio i ostao inspirativno mjesto za susrete ovakve vrste i znanstvena druženja. Zahvalio se osobi zaslužnoj za uopće organiziranje ovog vrijednog znanstvenog događaja, dr. sc. Katji Bakiji. Profesor Marko Jesenšek sa Sveučilišta u Mariboru kazao je kako je bitno da se u europskoj zajednici nipošto ne smije zanemariti kako imamo više jezika, više komunikacije i više dijaloga na kojima treba inzistirati.

Mađarska počasna konzulica u Dubrovniku i docentica Sveučilišta u Dubrovniku, dr. kroatistike Katja Bakija, izrazila je zadovoljstvo ovim skupom.

— Nakon 25 godina što se viđamo, mogu reći, dragi prijatelji, jako sam sretna da se u prostoru Bunić Kaboga ljetnikovca možemo baviti temama o kojima smo raspravljali na skupovima od Pečuha do Praga, Zagreba pa Dubrovnika. Drago mi je da smo danas tu. Zahvaljujem se zakladi Caboga Stiftung, te posebno gospođi Vicelić, koja je u cijeloj ovoj priči bila moja ‘desna ruka’ i nesebično pomogla u organizaciji i realizaciji ovog skupa –kazala je Bakija, pozdravivši sve prisutne s posebnim osvrtom na studente, zbog kojih i postoje ovakvi događaji te koji su ‘uljepšali ovaj ionako lijepi dan’.

– Ovdje nas je okupilo iščitavanje svega onoga o čemu godinama raspravljamo, kultura i filozofski kontakti. Uvjerena sam da dijalog jest i mora biti nešto što se mora naći u struci, znanosti, ali i svakodnevnom životu. Dakle, moramo razgovarati – istaknula je Bakija.

Hrvatsko – mađarske kulturne veze

Istaknuti predavači koji su izlagali u ljetnikovcu su István Blazsetin sa

Sveučilišta u Pečuhu, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, predavanjem na temu: ‘Hrvatski književnopovijesni diskurz i književnost Hrvata izvan Hrvatske’, potom Dinko Šokčević s Mađarskog instituta u Zagrebu, na temu: ‘Slike iz prošlosti hrvatsko-mađarskih kulturnih veza’. Zanimljivo predavanje održala je Alenka Jensterle-Doležal s Karlovog sveučilišta u Pragu: ‘Dramski opus Iva Vojnovića i Ivana Cankara u češkoj kulturi početkom 20. stoljeća’, te Marko Jesenšek sa Sveučilišta u Mariboru, na temu: ‘Slovensko-hrvatski jezični kontakti u panonskom prostoru do sredine 19. stoljeća (na primjeru crkvene književnosti)’. U drugom dijelu predavanja, sudionici su prisutvovali ovim temama: ‘Jezik Antuna Paska Kazalija u kontekstu jezika hrvatske književnosti 19. stoljeća’ Sanje Vulić sa Sveučilišta u Zagrebu, ’ O povijesnim dramama Dubrovčanina Matije Bana’ Irene Arsić s Univerziteta u Nišu, ‘Dvadeset i pet godina samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj’ Branke Blazsetin iz Medijskog centra Croatica u Budimpešti, ‘Mađarske teme u hrvatskim feljtonima riječkoga književnika Ive Grohovca-Dovičića’ Irvina Lukežića sa Sveučilišta u Rijeci, ‘Ruska književnost u zadarskoj periodici u vrijeme moderne’ Roberta Barcalja sa Sveučilišta u Zadru, te predavanje Katje Bakije sa Sveučilišta u Dubrovniku, na temu: ‘Niko Veliki Pucić, prvi urednik godišnjaka ‘Dubrovnik.

Zabavnik narodne štionice dubrovačke za godinu 1867.’

Tako je Dubrovnik obogaćen za još jedan zanimljiv događaj, a vrijedi istaknuti i to kako su ga svojim prisustvom, te uz uglazbljenu dubrovačku riječ, uveličali Joško Bošković i Suzi Sokol. • MNJ

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

IZLOŽBE U TIJEKU Oluja pobjede i slobode Hrvatska ratna fotografija iz arhiva Slobodne Dalmacije 1991. – 1992.

Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.

Tvrđava Imperijal na Srđu Varina Jurica Turk, Mišo Đuraš, Muzej suvremene povijesti Radno vrijeme: svaki dan od 8 do 20 sati Revelin: Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici Tvrđava Revelin Romana Menalo, Arheološki muzej Radno vrijeme: svaki dan, osim srijede, od 10 do 16 sati Olaf Jordan – Lica Balkana Žitnica Rupe Ivica Kipre, Etnografski muzej Radno vrijeme: svaki dan, osim utorka, od 9 do 16 sati Pomorski muzej Tvrđava sv. Ivana Stalni postav Radno vrijeme, svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 do 18 sati

40 Kultura

20. TRAVNJA 2016. •

U PETAK PREMIJERA ‘ONOG ŠKOTSKOG KOMADA’

Stiže ‘prokleti’ Macbeth!

Kad se radi Macbeth, odnosno ‘onaj škotski komad’, postoje anegdote koje su možda čak i istinite, da se uvijek događaju neke sitne stvari, kao manji ili veći problemi. Naravno da nismo bili lišeni toga Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Nastojao sam da ni ja ni glumci ne budemo apstraktni. Koliko smo uspjeli, vidjet ćete sami

Povodom skorašnje premijere ‘onog škotskog komada’, odnosno Macbetha, održana je u ponedjeljak u Kazalištu Marina Držića i konferencija za medije, gdje je predstavljen zanimljiv koncept vizije redatelja Matka Sršena, te glumačka postava i novi pogled na ovo djelo u 400-toj obljetnici Shakespeareove smrti. Kazalište se tako na ovaj način priljučuje obilježavanju godine ovog velikog autora.

Premijera će se odigrati 22. travnja, s početkom u 20 sati, a slijedi nova izvedba 24. travnja u iste ure.

— Kad se radi Macbeth, odnosno ‘onaj škotski komad’, postoje anegdote koje su možda čak i istinite, da se uvijek događaju neke sitne stvari, kao manji ili veći problemi. Naravno

da nismo bili lišeni toga, ali u svakom slučaju pobijedili smo jako puno toga u procesu – kazao je Vlahinić. Redatelj Sršen kazao je kako je Macbeth ‘sve ono što o njemu ne znamo’.

— Što sam pokušao saznati, a graniči s nesaznatljivim, jest pročitati Macbetha ne kao psihološki klasični lik, mada to jest, nego kao znak, ulogu.

Razlika između lika i uloge – e za to se nadam da će biti u predstavi vidljivo i jasno. ‘Moga Macbetha’, ako smijem tako govoriti, igraju tri glumca, po formuli kako svi oni glume ‘suđenice’, ulogu vlasti – kazao je među ostalim Sršen, dodavši: — Nastojao sam da ni ja ni glumci ne budemo apstraktni. Koliko smo uspjeli, vidjet ćete sami... Oni koji ne

vole filozofijski pristup, sigurno će ga nazvati kvazifilozofijskim – dodao je Sršen, te dodao kako bi se ‘moglo jako puno filozofirati o tom pristupu, no radije poziva sve da pogledaju glumce, tijela i uloge s kojima je surađivao’.

Edi Jertec i Ljubo Zečević, dva od tri Macbetha, podijelili su misli o predstavi ali i pripremi za nju.

— U trenutku kad smo počeli raditi ovaj komad, počeli smo se pitati hoće li i nas stići to prokletstvo. Misleći da neće, zaigrali smo se u nekim prepirkama s redateljem, a i on s nama, da bi nas doveo u viziju onoga što on želi, a da bi se dogodilo to da nas je stigla ruka ovog djela. Dogodilo se i nama.

No zajedničkim snagama nešto smo napravili, a publika će odlučiti što smo to napravili. Ili nismo – kazao je Jertec, a Zečević je dodao na njegove riječi, a nadovezujući se i na redatelja: — Praznovjerje koje postoji u kazališnom svijetu jest kako Macbeth nosi u sebi jednu malu kletvu. Svatko tko se ide s time pozabaviti, moglo bi mu se nešto dogoditi. No, što želim reći jest kako je ovaj proces tekao oscilativno. Vidjet ćemo na premijeri što se dogodilo – kazao je Zečević, dok je pak Nikola Sekulo izrazio zahvalnost zbog toga što glumi u svom gradu i svom teatru, te je na taj način dobio priliku učiti kroz lijepo iskustvo.

Mondecar je pak izrazio zahvalnost svojim kolegama Silviju i Draganu iz teatra na svesrdnoj pomoći pri dizajnu svjetla, te dodao ‘budući da glumci ne hvali same sebe, da je glumački maestralna predstava, redateljski izvrsno napravljena’.

Glumci u Macbethu su: Macbeth i druge uloge: Zlatko Ožbolt, Edi Jertec, Ljubo Zečević, Malcom i druge uloge Hrvoje Sebastijan, Ross i dr.ul. Zdeslav Čotić, Lennox i dr.ul. Boris Matić, Vratar i dr.ul. Branimir Vidić, Seton i dr.ul. Bojan Beribaka, Fleance i dr.ul.

Ivan Perić, Sluga i dr.ul. Nikola Sekulo, Lady Macbeth i dr.ul. Bruna Bebić, te Dama i dr.ul. Nina Hladilo.

• 20. TRAVNJA 2016.

Oglas 41

42 DuList info

20. TRAVNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘MIHO PRACAT’ Brod trenutno plovi prema luci Amsterdam gdje stiže 22. 4.

AP JADRAN

229 m duljina MB ‘MIHO PRACAT’

U luci Eemshaven

ORSULA

U luci Sorel, slijedi Oshawa 21. 4.

CITY OF DUBROVNIK U luci Eemshaven

MIHO PRACAT

22. 4. stiže u Amsterdam

AP ARGOSY

U luci Amsterdam

OLUJA

U luci Volos, slijedi Libreville 2. 5.

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79.898 MT Duljina: 228,99 m Širina: 32,26 m Dubina: 18,59 m Glavni stroj: Wartsilla-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11.620 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Lukša Jovica Upravitelj stroja: Joško Vuleša 1. časnik palube: Mario Burin 1. časnik stroja: Pero Radić 2. časnik palube: Vlaho Andreuzzi 2. časnik stroja: Nikša Maslać 3. časnik palube: Giulio Šoletić Glavni kuhar: Ante Poša Vođa palube: Pero Radovac Brodski mehaničar: Ivo Burmas Brodski električar: Mario Milošević Kormilari: Nikica Maslać, Valentin Klarin, Slađan Bebić Mornar: Neđo Beno Konobar: Baldo Vuličević Pripravnici: Karlo Tomaš, Luka Vidović

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP DUBRAVA

U luci San Lorenzo, slijedi Damietta 14. 5.

IMPERIAL

Plovi za Antwerpen gdje stiže 5. 5.

DuList info 43

• 20. TRAVNJA 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 20. 4. do 27. 4. 2016.

AP ASTAREA

U luci Sanct Petersburg, slijedi Mumbai 20. 5.

ZAGREB

U luci Ust Luga, slijedi Amsterdam 26. 4.

AP SLANO SV NIKOLA I

U luci Hon Net, slijedi Paradip 29. 4.

U luci Iskenderun

AP REVELIN

Plovi za Zhenjiang gdje se očekuje 22. 4.

AP DRŽIĆ

U luci Chittagong

LIBERTAS U luci Lumut

AP STON

AP SVETI VLAHO Plovi za Kinu gdje se očekuje 27. 4.

U luci Groote Eylandt, slijedi Tianjin 28. 4.

44 Oglas

20. TRAVNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Opel Astra classic, benzin, 2000 g., registriran do 6 mjeseca, u voznom stanju, nema ulaganja. Cijena 2.500 kuna. Kontakt: andro@clubpages.net ili 098 701 107 Prodajemo Citroen C3, 1.4 benzinac, 2003. god. Cijena po dogovoru 098 756 235 Prodajem Renault Megane, 1.5 dci 2003. god. 3500 eura. 091 44 77 101 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem jednosoban stan, Cavtat,

Poluganje, na duže vrijeme. Kontakt: 020 471 143

Krevete

u centru stare gradske jezgre, uz upotrebu kuhinje i kupaonice, iznajmljujem isključivo savjesnim i urednim sezonskim radnicama. Sve informacije na mob: 095 8223740

Najkvalitetnije uređen trosobni udo-

ban stan, cca 90m2, drugi kat u stambenoj zgradi u Novoj Mokošici, mijenjam uz nadoplatu za razliku po m2, za manji stan od 45 – 55 m2 na širem području Dubrovnika. Kontakt: guardiani52@gmail.com

Zaposlena

muška osoba traži stan/ garsonijeru/ležaj ili cimere za stanovanje na području Dubrovnika. Hitno!

Kontakt: 095 850 6698

Iznajmljujem dvosobni stan u Zatonu

Malom. Kontakt: 099 3651 257.

Zaposlena

cura traži sobu, garsonijeru ili studio apartman ili cimericu s kojom bi stanovala na području grada.

Kontakt: 095 853 3497

Tražim manji stan ili garsonijeru, za

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Hitno tražim stan za jednu osobu na duži period s prijavom prebivališta.

Cijena 1.500–2.000 kn. Kontakt: 091 952 8659 Mladi zaposleni par traži jednosobni

stan u Mokošici ili okolici Dubrovnika (Župa dubrovačka/ Zaton/ Orašac) na duže vrijeme. Uvjet postojanje parkirnog mjesta. Kontakt: 095 825 6883 Sandra

Hitno tražim stan za jednu osobu na duže razdoblje s prijavom prebivališta.

Cijena 1.500–2.000 kuna. Kontakt: 091 952 8659 Mladi odgovorni, zaposleni, normalni par traži cimere za prekrasnu kuću 110 m2 u Kuparima sa velikom zelenom okućnicom, cijena po osobi 1.200 kuna (ako nas je 5) ili 1.500 kuna (ako nas je 4). Kuća je očuvana, uredna, 4 sobe i 3 kupaonice. Imali bismo wifi i novu perilicu rublja. Dijelili bi samo kuhinju i dnevni boravak. Najmodavac je mladi dečko, sa smislom za uređenje, proaktivan, izlazi u susret – mi smo s njim odmah kliknuli. Nismo planirali tražiti cimere ali kuća nam se jako svidjela i jedini način da živimo tamo je da si nađemo cimere kako bi to najmodavcu bilo financijski isplativo. Ako ste u gabuli s traženjem stana kao i mi, a ovako nešto vam zvuči prihvatljivo, javite se na morenaskokic@gmail.com Iznajmljujem

kuću u Mokošici za smještaj radnika. Kontakt: 099 356 7651

Iznajmljujem dvosobni stan 103 m2 u centru Čilipa sa taracom, vrtni kamin, parkirno mjesto, kamin na drva u dnevnom boravku (sa ventilatorom za bolje grijanje), klima. Ljeti besplatna topla voda na solarno (od 01.4 do 1.10).

Kontakt e-mail miho_boskovic@yahoo. com

jednu žensku osobu. Za cijelu godinu.

Kontakt: 095 584 5760

NEKRETNINE

Tražimo

koji raspolažu viškom novca, te ga žele investirati u budućnost djece, unuka ili svoje osobne umirovljeničke dane ili sl. opcije, vezano ujedno i za optimalno rješenje stambenog pitanja kao i optimalnog investiranja. Star sam 67 godina te ostavljam poslije smrti najkavlitetnije opremljen komforan 3-ro soban stan od 90 m2, Dubrov-

stan na području Dubrovnika za djelatnicu Poliklinike Glavić na duži period. Kontakt: 020 435 565 ili 435 575

Tražim sobu na dulje vrijeme (od 24.4.

do 30.10.) na području Lapad, Gruž, Sustjepan, Mokošica. Kontakt: baric. alan@gmail.com ili 092 1337 202

Posebno profitabilna prilika za ljude

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

nik – Nova Mokošica, po trenutnim cijenama nekretnina, vrijednost cca.

160.000 eura, što je višekratna dobit, jer niti jedna banka za toliko uložen novac neće isplatiti na toliko godina toliku kamatu,a koliko ja proporcija uloženog i na ovakav način, višestruko dobivenog kapitala. Ova transakcija se definira kupoprodajnim Ugovorom s klauzulom doživotnog plodouživanja te zabilježbom u ZK suda, u protuvrijednosti od 35.000 eura, s tim da davatelj uzdržavanja dobiva navedenu imovinu u vlasništvo,1/1, u trenutku smrti primatelja uzdržavanja (sadašnjeg vlasnika stana). Kontakt: e-mail: ppioli722@gmail.com

MOTOCIKLI Stalker 2001. god.reg do 15.8.16. 3.500 kuna, žute boje. Kontakt: 097 659 1222 KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam 3 prekrasne ženke. Oštenjenje 9.3.'16. Kontakt: lucizc@gmail. com POSAO Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Tražim

posao njegavanja starih i nemoćnih, 24 sata m-ž, imam radno iskustvo 10 godina. Kontakt: 098 900 4032

Čuvala

bi dijete, imam iskustva jer imam dvoje svojih, tako da mi nije bitno koliko godina ima, je li beba ili starije, možete mi povjeriti dijete s punim povjerenjem.. Prilagođavam se radnom vremenu roditelja. Ostale informacije na 098 962 6943

Ozbiljna ženska osoba traži posao čišćenja apartmana ili rad na recepciji: engleski jezik, vozačka. Kontakt: ana1vranic@gmail.com RAZNO Prodajem mreže psare (tonote), 1600 metara nailonske, 400 metara končane.

Kontakt 091 538 0234

Oglas 45

• 20. TRAVNJA 2016.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

Krediti za zaposlene na određeno bez jamca, krediti za umirovljenike do 78 godine N.G. D.O.O. 095/ 824–1894 Prodajem ugost. invetar u odličnom

stanju sve novolakirano i tapecirano retro dizajna/stolice barske thonet bez naslona 22 kom/8.000 kuna i s rukonaslonom 8kom/5.000 kuna. Moguća je dostava. Kontakt: laola700@gmail. com

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj, 125/11,64/15), objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

očuvani tricikl-gurali ­cu za dijete od 3 godine. Kon­ta­kt: 098/756 261.

Tražim

Mladi bračni par traži namješten stan na području grada. Kontakt: 098 716 367 Tražim

garsonijeru za jednu osobu, samo Župa dubrovačka. Kontakt: email kiki.643@hotmail.com

USLUGE Engleski, francuski, hrvatski – osnovna škola. Profesorica jezika s dugogodišnjim iskustvom daje poduku za osnovnu i srednju školu i fakultet, uz garanciju kvalitetnog i odgovornog rada. Kontakt 092 310 3800 Profesor daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Mogućnost dolaska na vašu kućnu adresu. Kontakt 091 958 3688 HUMANITARNI PRILOZI Udruzi ‘Zajedno do zdravlja’ priložili su: u spomen dragom tati Viktoru, Romana i Antonio Machiedo 400 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. IBAN kod OTP Banke HR9124070001100302492. Tekst objave na fax: 312 300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Vlatka Marića, oca naše djelatnice, Katastar Dubrovnik prilaže 300 kuna, Zlatko Kovač Ramiz, donacija 20 kuna, u spomen na pok.

Nika Banovića, dragog djevera i dunda, umjesto vijenca 400 kuna prilaže Stane Banović s obitelji, Pavo Tomislav Miloslavić, donacija 200 kuna, Hrvoje Radić iz Dubrovnika daruje kolekciju 15 CD-a klasične glazbe za senzornu sobu, te slatkiše. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.

I. PREDMET NATJEČAJA Oznaka prostora

Broj prostora

Vrsta djelatnosti zakupnika

Početna mjesečna cijena zakupnine bez PDV-a

Poslovni prostor oznake A.1.41 površine, 19.35 m2 u zgradi ‘A’ zona odlazaka, prizemlje

1

Ured

2.941,20 kuna

U početnu cijenu zakupa nisu uključeni troškovi čišćenja i odvoza smeća, troškovi vode i kanalizacije, električne energije, grijanja i klimatizacije, telefonskog i internet priključka i isti se plaćaju prema službenom cjeniku Zračne luke Dubrovnik.

U početnu cijenu zakupa nije uključen parking prostor, te je isti predmet posebnog ugovora.

U početnu cijenu zakupa uključeni su troškovi korištenja sanitarnih čvororova i isticanje tvrtke.

Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme od 1 godine počevši od 1. svibnja 2016. g.

II. SADRŽAJ PONUDE Pisana ponuda mora sadržavati: 1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke, adresa i sjedište, MB, OIB, osoba ovlaštena za zastupanje, broj žiroračuna s nazivom banke kod koje je otvoren), 2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđene mjesečne zakupnine za predmetni poslovni prostor u kunama bez PDV-a, 3. original ili ovjereni preslik izvatka iz sudskog, ili obrtnog registra iz kojeg mora biti vidljivo da je tvrtka registrirana za djelatnost koja se oglašava, ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja, 4. original ili ovjereni preslik BON 1, 5. original ili ovjerena preslik BON 2-podaci o solventnosti ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja, 6. original ili ovjereni preslik potvrde Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova kojim se dokazuje status osobe koja ima prava prvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, sukladno čl. 6. st. 8. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11), ne stariji od 6 mjeseci (samo za natjecatelje koji se pozivaju na to pravo), 7. original ili ovjeren preslik potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o tome da osoba koja se poziva na pravo prvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, nije korisnik mirovine ostvarene na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11), ne stariji od 6 mjeseci (samo za natjecatelje koje se pozivaju na to pravo), 8. izjava o prihvaćanju uvjeta iz natječaja.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA 1. Prostor se daje u zakup u stanju u kakvom jest.

2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

3. Sukladno odredbama čl. 6. st. 8. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako sudjeluju u natječaju i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

4. Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od dana objave. Ponude se podnose u pisanom obliku neposredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom ‘za zakup poslovnog prostora - ne otvarati’ na slijedeću adresu: Zračna luka Dubrovnik d.o.o. Dobrota 24, 20 213 Čilipi 5. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon isteka roka za podnošenje ponuda, kao i ponude natjecatelja koji na dan isteka roka za dostavu ponuda imaju bilo kakav dospjeli dug prema Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. neće se razmatrati.

6. Otvaranje ponuda neće biti javno.

7. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit će upućena svim natjecateljima preporučenim putem poštom u roku 8 dana od dana otvaranja ponuda.

8. Zračna luka zadržava pravo ne izabrati ni jednog natjecatelja, poništiti natječaj u cijelosti ne navodeći razloge, bez ikakve odgovornosti prema natjecateljima i obveze snošenja troškova sudjelovanja natjecatelja na natječaju.

9. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobiti na tel. 020 773 386 od 9–11 sati svakim radnim danom.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

46 Sport

Invictus ostao nepobjediv U CAVTATU ODRŽAN TURNIR U RUGBY 7, POPULARNOJ ‘SEDMICI’

Dubrovčani su do slavlja u Cavtatu stigli pobjedama protiv Herceg Mostar 22:19, potom Metkovića 14:7 te na kraju protiv Ploča 21:7

Rugby 7 je novi olimpijski sport i veliki hit u svijetu.

Igra se u čitavom svijetu, od dviju Amerike preko Afrike i Europe do Australije i Novog Zelanda

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Rugby klub Invictus Dubrovnik pobjednik je međunarodnog turnira u rugbyju 7, tzv. ‘sedmici’, koji se ove nedjelje održao na igralištu u uvali Tiha kod Hotela Cavtat. Drugi je to uzastopni trijumf dubrovačkih ragbijaša, nakon što su prije deset dana slavili na turniru u Metkoviću.

Na oba turnira nastupile su iste četiri momčadi: RK Ploče, RK Metković, RK Herceg Mostar te RK Invictus Dubrovnik. Dubrovčani su do slavlja u Cavtatu stigli pobjedama protiv Herceg Mostar 22:19, potom Metkovića 14:7 te na kraju protiv Ploča 21:7.

Vrijedi pojasniti kako je ‘sedmica’, inače novi olimpijski sport, skraćena verzija rugbyja, gdje na cijelom terenu igra sedam igrača, dvaput po sedam

Na oba turnira nastupile su iste četiri momčadi: RK Ploče, RK Metković, RK Herceg Mostar te RK Invictus Dubrovnik

Sport 47

• 20. TRAVNJA 2016.

RAGUSA U DOIGRAVANJU Pobjedom nad Pulom 80:67 košarkašice Raguse osigurale su četvrto mjesto u A-1 HKL i plasman u doigravanje. U polufinalu ih čekaju dosad neporažene braniteljice naslova prvaka Medvešćak.

SLAVLJE RUKOMETAŠA RKHM Dubrovnik svladao je Kamičak u Sinju s 23:22 i zadržao drugo mjesto na ljestvici Druge lige koje ih vodi u viši rang natjecanja. Momčad Zlatka Saračevića u idućem, predposljednjem kolu dočekuje vodećeg Solina.

EUROPSKI JUDO KUP

Srebro za Oberan

Kroz idućih mjesec dana namjeravamo angažirati profesionalnog trenera, dok ću ja preuzeti poziciju pomoćnog trenera minuta u turnirskom sustavu.

— Rugby je nepoznat sport u Dubrovniku, ali već u Makarskoj, pogotovo Splitu, gdje RK Nada ima preko 60 godina tradicije. Rugby 7 je novi olimpijski sport i veliki hit u svijetu. Igra se u čitavom svijetu, od dviju Amerike preko Afrike i Europe do Australije i Novog Zelanda. ‘Sedmica’ je skraćena verzija rugbyja, gdje igra na cijelom terenu sedam igrača, dvaput po sedam minuta u turnirskom sustavu. Zato je prikladniji za Olimpijadu. Inače, Svjetsko prvenstvo u rugbyju je po prosječnoj posjećenosti stadiona nadmašilo nogometno svjetsko prvenstvo – rekao je za DuList Ante Stojan, glavni krivac za dolazak rugbyja na jug Hrvatske.

— U Hrvatskoj su jake sredine Split, Makarska, Sinj i Zagreb. Postoje klubovi i u Kninu, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Sisku, Puli. U Dubrovniku rugby još nije prepoznat, ali nadam se da ćemo to promijeniti – dodao je Stojan. Inače, pred jedinim dubrovačkim rugby klubom veliki su planovi.

— Kroz idućih mjesec dana namjeravamo angažirati profesionalnog trenera, dok ću ja preuzeti poziciju pomoćnog trenera. Trener profesionalac bi trebao posložiti seniorski sastav i omladinski pogon, rad s djecom. Nadam se da ćemo već najesen

6

pobjeda u nizu ima RK Invictus Dubrovnik

nastupati u 2. ligi. Momci su talentirani i pred njima je svijetla budućnost – istaknuo je Stojan te posebno naglasio kako je rugby sport za svakoga.

— To je momčadski sport, a igraju ga svi: debeli i mršavi, visoki i niski, jaki i slabi. Svatko će naći svoje mjesto. Neka ljudi dođu i vide, neka uživaju u ovom lijepom i atraktivnom sportu – zaključio je Stojan, koji je u rugbyju preko 15 godina, a u svojoj karijeri nosio je dresove nekoliko hrvatskih klubova (Lokomotiva, Zagreb, Mladost, Nada), a jednu godinu proveo je i na Novom Zelandu.

Ovo je drugi u nizu turnira na kojem je Iva osvojila medalju te se već kvalificirala na Europsko kadetsko prvenstvo Članica JK Župa dubrovačka osvojila je srebrnu medalju u kategoriji do 57 kilograma na Europskom judo kupu u češkim Teplicama. Iva je najprije pobijedila Belgijku Anouk Maekeleberg pa Nizozemku Nou Hooi, a nakon nje Čehinju Veru Zemanovu. U polufinalu je svladala Nizozemku Sachu Buwaldu, dok je u finalu poražena od Njemice Hannah Schneider.

— Ovo je drugi u nizu turnira na kojem je Iva osvojila medalju te se već kvalificirala na Europsko kadetsko prvenstvo. Svojim predanim radom i sjajnim nastupima ispunila je očekivanja trenera Ivana Oberana i potvrdila da je u sjajnoj formi – ističu iz JK Župa dubrovačka.

Borila se i druga članica JK Župa dubrovačka Petrunjela Pavić (srebrna u Zagrebu) ali nije imala sreće. Poražena je u 1. kolu od Austrijanke Rebekke Autengruber.

Judo kup u Teplicama jedan je iz serije europskih judo kupova koji su kriterijski turniri za Europsko kadetsko prvenstvo koje će se održati u srpnju u Finskoj. Predstavnice JK Župa dubrovačka s trenerom Ivanom Oberanom pripremaju se za nastup u Finskoj, a prije samog Europskog kadetskog prvenstva, očekuje nastup na kriterijskom turniru u Poljskoj te na još nekoliko međunarodnih turnira.

48 Sport SPAJANJE KLUBOVA

GOŠK je ‘za’

Skupština NK GOŠK-a donijela je u nedjelju ujutro u Hotelu Lero jednoglasnu odluku o spajanju s NK Dubrovnikom 1919., a ime novog kluba bit će NK GOŠK-Dubrovnik 1919.

— Otpočeli smo i dovršili proces spajanja, doveli kraju stanje koje razdire nogomet. A Dubrovnik nema infrastrukturu i uvjete za rad ni za jedan klub, a kamoli dva – istaknuo je predsjednik skupštine GOŠK-a Pero Vićan, prozvavši se ‘jednim od krivaca’ za dosadašnje stanje.

20. TRAVNJA 2016. •

‘Brže, snažnije, zabavnije’!

ODRŽANA 40. DOMIJADA

STRELJAŠTVO

Održani su turniri u nogometu, košarci, odbojci, badmintonu, stolnom tenisu i šahu

Kadetkinje na PH

Tri kadetkinje Streljačkog društva Dragovoljac Đina Radulj, Tea Čvrljak i Iva Radić nastupile su na Prvenstvu Hrvatske serijska zračna puška 10 metara na streljani Vrapče u Zagrebu. U konkurenciji 58 natjecateljica Radić je bila 48. sa 166 pogođenih krugova, Radulj 50. sa 161 krugom, a Čvrljak 54. sa 154 pogođena kruga.

— S obzirom da je ovo curama prvo veće natjecanje rezultati su zadovoljavajući. Potrebno je uložiti još puno truda na treninzima i rezultati će biti puno bolji. Uprava Društva zahvaljuje svim sponzorima i donatorima,a posebno teti Kati Tutić iz Jastrebarskog – ističu Dragovoljci, kojima krajem svibnja predstoji klupski turnir.

Natjecali su se učenički domovi iz Zadra, Splita, Kaštela, Pučišća te tri dubrovačka učenička doma Regionalna smotra učeničkih domova – Domijada, 40. po redu, pod geslom ‘Brže, snažnije i zabavnije’ održava se ove subote u Dubrovniku. Točnije, riječ je o sportskom dijelu 40. Domijade, a već iduću subotu 23. travnja u kinu Sloboda bit

će održan ‘kulturni’ dio. Na sportskim igralištima u Učeničkom domu Paola di Rosa, sportskoj dvorani OŠ Marina Držića i u Gospinom polju u nogometu, košarci, odbojci, badmintonu, stolnom tenisu i šahu natjecali su se učenički domovi iz Zadra, Splita, Kaštela, Pučišća te naravno tri dubrovačka učenička doma. Domijada se održava u organizaciji Muškog učeničkog doma Dubrovnik uz pomoć Učeničkog doma Paola di Rosa.

Sport 49

• 20. TRAVNJA 2016.

Iz Splita s 11 medalja ATLETIKA

BADMINTON

Aeidum najbolji

Članovi BK Aedium pod vodstvom trenera Vlaha Čerjana osvojili su 17 medalja na 2. kolu Dalmatinske lige 2016. u badmintonu, koje se ove nedjelje održalo u Makarskoj.

Zlatom su se pojedinačno okitili Lučia Galjer, Marko Janičić, Luka Zlošilo i Nikolina Kabiček. Srebro su osvojili Niko Šumić, Barbara Janičić i Maris Guca, a broncu Nika Matana, Leona Milković i Helena Zvone. U paru su se zlato osvojili Barbara Janičić i Leona Milković te Nikolina Kabiček i Maric Guca, srebrni su bili Lučia Galjer i Romea Milković, Marko Janičić i Niko Šumić, Nika Masle i Nika Matana te Helena Zvone i Maja Makivić, a brončani Niko Šumić i Patrik Konjuh.

Na turniru su ukupno nastupila 73 natjecatelja iz Zadra, Splita, Makarske, Dubrovnika te prvi put s Visa. Iduće kolo igra se u rujnu u Dubrovniku.

MUAY THAI TURNIR

Slavili Peraci

Trenerica Daria Ljubojević Kabić istaknula je kako je zadovoljna ostvarenim rezultatima pogotovo ako se uzme u obzir da je natjecanje trajalo pet sati po jakom suncu Šesnaest članova Atletskog kluba Dubrovnik vratilo se s jedanaest medalja s Uskrsnog turnira u Splitu, koji se održao protekle subote. Zlatni su bili Anđela Gabriela Curić (100m prepone) i Patrik Kralj (600m), srebrom su se okitili Filip Grgurević (100m) i Ana Plećaš (skok u dalj), a broncom Anđela Gabriela Curić (300m), Filip Grgurević (200m), Nina Jakić (80m s preponama) i Lea Anđušić (600m). Srebro su osvojile i muška štafeta (Urošević,

16

natjecatelja AK Dubrovnik nastupilo je u Splitu

Kralj, Butigan, Tomšić) i ženska (Anđušić, Madeško, Njirić, Rakiđija) štafeta 4x60m. Na mitingu je nastupilo 11 klubova iz Hrvatske i BiH. Trenerica Daria Ljubojević Kabić istaknula je kako je zadovoljna ostvarenim rezultatima pogotovo ako se uzme u obzir da je natjecanje trajalo pet sati po jakom suncu. Sljedeće natjecanje koje očekuje dubrovačke atletičare i atletičarke je Erste plava liga koja će se održati 28. travnja u Splitu.

Maro i Kristijan Perak slavili su na kvalifikacijskom Muay Thai (tajlandski boks) turniru za nastup na Europskom prvenstvu, koji se protekle nedjelje održao u Gospinom polju.

Maro je slavio jednoglasnom odlukom sudaca nakon tri runde, a Kristijan prekidom u prvoj rundi. Manje sreće imao je treći ‘Gladiator’ Hrvoje Slade, koji se ozlijedio tijekom borbe. Turnir je organizirao klub Gladiator Tigar Cikatić, a odluku o putnicima na Euro donijet će izbornik Branko Cikatić, inače freški trener Gladiatora.

50 Sport

20. TRAVNJA 2016. •

NAJAVLJUJEMO 2. DUBROVAČKI POLUMARATON

Svi su htjeli vodu Eminih ruku!

Bila je presretna kad su joj dopustili i oduševljena kad je obukla volontersku majicu. Na kraju je na putu u Sustjepanu dodavala vodu trkačima, a oni su baš od nje htjeli uzeti osvježenje Prvi međunarodni dubrovački Polumaraton, održan prošle godine, svojim značajem uspio je ujediniti lokalnu zajednicu u gradu Dubrovniku. Sport je postao pokretač velikog društvenog događaja, koji se pokazao i pravim pogotkom za naš turizam. Ali, ne samo to. Ovaj dubrovački sportski događaj godine na poseban način

Piše Baldo Marunčić Foto Privatni album

doživljavaju naši sugrađani, koji se rado odazivaju biti volonterima. Primjer iz Sustjepana to potvrđuje, gdje je sportski događaj ujedno postao i obiteljski. Naime, tada sedmogodišnja Ema Hanza bila je najmlađi volonter na utrci, s oduševljenjem je pomagala trkačima, a oni su pak baš od nje htjeli uzeti toliko potrebno osvježenje.

Sport 51

• 20. TRAVNJA 2016.

iz

KREĆE DOIGRAVANJE ZA PRVAKA

Primorje u Gružu Kod Primorja se sve vrti oko Radua, jednog od tri najbolja svjetska centra, koji je najveća opasnost

— Kad smo joj rekli da idemo na utrku bila je oduševljena. Ispočetka se sramila, a onda je pitala voditeljicu volontera može li pomoći. Bila je presretna kad su joj dopustili i oduševljena kad je obukla volontersku majicu. Na kraju je na putu u Sustjepanu dodavala vodu trkačima, a oni su baš od nje htjeli uzeti osvježenje - kaže Emin otac Lukša, koji najavljuje kako će cijela obitelj Hanza sudjelovati i na drugom izdanju utrke.

— Zbilja se nadam da hoćemo. A što drugo taj dan raditi u Sustjepanu? Popit ćemo kavu u kafiću i navijati za trkače!

– kaže nam Lukša Hanza.

Moramo se koncentrirati na sebe i biti agresivniji i žešći nego u Szolnoku.

Tako ćemo protivniku ostaviti manje vremena i prostora za igru Prva utakmica je najvažnija, kao i svaka iduća. ‘Loptica’ je na našoj strani. Osvojiti titulu prvaka nije imperativ, ali jest najveći cilj – izjavio je trener VK Jug Croatia osiguranja

Vjekoslav Kobešćak uoči prve utakmice doigravanja za prvaka Hrvatske u srijedu u 19 sati protiv Primorja EB. — Finale će biti teško, jer je riječ o momčadi koja je osvojila dva posljednja naslova. Imaju iskustvo i pobjednički mentalitet u borbi za trofeje.

Moramo ponoviti igru iz dva prijašnja ovogodišnja finala i biti na vrlo visokoj razini – dodao je Kobešćak. Jugov kapetan Marko Bijač smatra kako se dvije momčadi odlično poznaju.

— Kod Primorja se sve vrti oko Radua, jednog od tri najbolja svjetska centra, koji je najveća opasnost. Uz njega, tu su šuteri Muslim, Bošković i Echenique, na koje trebamo posebno pripaziti. Moramo se koncentrirati na sebe i biti agresivniji i žešći nego u Szolnoku.

Tako ćemo protivniku ostaviti manje vremena i prostora za igru – smatra Bijač.

Inače, sve utakmice doigravanja Prvenstva Hrvatske prenosit će Arenasport.

52 DuList IN SVJETSKI POZNATA LUCIJA LUGOMER JE NAŠA ‘MALA IZ GRUŽA’

Ja sam ‘pola vaša, pola njihova’. Dubrovnik je moje srce, miris, duša, glas ljubavi Moja poruka mladima je od srca da gledaju svoj život, otkriju sebe i ono što su oni sami, a ne ono čime ih čine ostali.

Vjerujte u svoje snove, ideje i vizije

Ključni trenutak u mojoj karijeri je bio Daily Mail pa onda iza toga i Vogue. To je bila velika ulaznica, kao i ‘vanjski’ svijet i mentalitet. Imam puno ozbiljnije i veće planove u skorije vrijeme Razgovarala Mia Njavro Foto Danijel Grlić

Ljepotica o kojoj pišu svi domaći i strani mediji, Lucija Lugomer, prvi je hrvatski plus size model. Ova uspješna 22-godišnjakinja ‘obišla’ je svijet svojom životnom pričom, a dobar glas daleko se čuje – od Daily Maila pa do Voguea. Vesela i otvorena, bez trunke razmišljanja i s osmijehom pristala je na razgovor za DuList. Kad nam je rekla: ‘Da! Inače, jako sam vezana za Dubrovnik’, morali smo provjeriti o čemu se radi. I oduševili smo se...

Prvi ste hrvatski u svijetu prepoznati plus size model. O Vama

i Vašem životnom putu pisali su domaći, no nekako se čini kako su strani mediji više prepoznali poruku koju ste htjeli poslati.

Možete li nam više reći o tome čemu su Vaš život i karijera usmjereni?

Pri tome svakako želim istaknuti da ste inspiracija mnogima, pa i ne samo mladim djevojkama!

Vrlo zanimljivo pitanje, jer upravo to je ono oko čega se vrti cijela priča. Ja predstavljam ljepotu u SVIM veličinama. Dakle, kao ‘plus size’ žena govorim o općenitim problemima; ženama s većim poprsjem, one koje imaju veći

broj stopala, s borama, strijama... Svim što nas čini posebnima. Uz to sve najviše pomažem da se žene/ljudi prihvate upravo onakvi kakvi jesu jer je život ipak jedan. Svatko nosi neku svoju traumu u sebi, a najčešće je to osnivano na fizičkom izgledu, nažalost. Direktno, pokazujem inspiracijom ženama kako se obući i istaknuti svoju figuru, odnosno prednosti. Malim svakodnevnim savjetima za ljepši dan!

Nedavno ste podijelili vrlo intimnu ispovijest o Vašem odrastanju i prihvaćanju sebe. Možete li za Dulist otkriti kakav je to put bio?

Put je bio težak. Teško se djetetu izboriti za sebe, teško kada niti sam ne znaš tko si, kakav si i zašto si baš takav kakav jesi. Voljela sam se, ali nisam znala zašto drugima nisam dovoljno ‘dobra’ samo zato jer sam punija, odraslija, zrelija. Najvećih problema se sjećam iz osnovne škole koju ne pamtim na lijep način. Zadirkivanja, šuškanja i neprihvaćanja. Ali sve u životu dođe na svoje (osmijeh). Što dalje? Koji su Vaši budući i poslovni planovi i koji je bio ključni trenutak u Vašoj karijeri?

Ključni trenutak u mojoj karijeri je bio Daily Mail pa onda iza toga i Vogue.

To je bila velika ulaznica, kao i ‘vanjski’ svijet i mentalitet. Imam puno ozbiljnije i veće planove u skorije vrijeme, ali o tome ne smijem i ne želim previše. Samo ću otkriti da sam sretna

DuList IN 53

• 20. TRAVNJA 2016.

PLESNI STUDIO LAZARETI Plesni studio Lazareti na ‘Interdancefestu’, međunarodnom natjecanju u Sarajevu, osvojio je prvo mjesto u kategoriji ‘Lyrical groups’, s plesom ‘Dance with soul’. Osvojile su i prvo mjesto u kategoriji

‘Character’, Ethic dance groups, s plesom ‘Freak show’. Na nastupu u Grand Prixu natjecanja, ples ‘Freak show’ plasiran je na četvrto mjesto cijelog natjecanja!

i da sve ide napokon na viši skalin jer se u Hrvatskoj od toga ne može ništa.

U telefonskom razgovoru, otkrili ste nešto što nas je oduševilo – pa Vi ste ‘mala iz Gruža’, kako to Dubrovčani kažu. Kakve Vas uspomene, sjećanja i odrastanje vežu za Dubrovnik, odnosno koja je Vaša najsnažnija poveznica s našim gradom i okolicom?

Ja sam ‘pola vaša, pola njihova’ kako mi kažu moji (smijeh). Dubrovnik je moje srce, miris, duša, tišina, glas

ljubavi, lijepog djetinjstva, ukusa i smijeha... Sve lijepo i dobro. Mama mi je bila Dubrovkinja, pa sam kod vas provodila, do prije četiri godine, svako ljeto po tri mjeseca. Mama je bila znana Jerković, a time sam vam sve otkrila – Brgat, Soline, Gruž... (smijeh).Veselim se ovo ljeto doći i iskusiti opet sve ispočetka. Sada svoje lijepe uspomene prenosim na druge. Znala bih napamet sve i da imam povez na očima. Haha!

A posebno mi je drago da ste mi se baš

vi javili!

Dubrovniku se vraćate, u njemu ljetujete... Kako provodite Vaše vrijeme na našem jugu?

Na jugu... Već četiri godine nisam baš nešto vjerna ljetu i to ne zato jer ne želim, već netko mora i raditi... Dani u Dubrovniku? Lakiranje noktiju na skalinima, tuširanje na otvorenom, kovrče u kosi... Zvuk valova, lijepa večera uz more s pogledom...Uh! Pjevanje uz gitaru na plaži s društvom. Ma ja sam veliki hedonist, a za isto mi ipak ne treba puno. Najviše vremena provodim u moru. Doslovno, ne može me se dobit van iz mora i svi koji me znaju, znaju koliko sam zaljubljena u more. Čak ću vam otkriti da sam se i prvi puta zaljubila u Dubrovniku, haha!

Divno! A možete li nam za kraj intervjua kazati nešto inspirativno, za mlade osobe... Znamo da je ‘klasika’ u razgovorima, ali ipak?

Moja poruka mladima je od srca da gledaju svoj život, otkriju sebe i ono što su oni sami, a ne ono čime ih čine ostali.

Vjerujte u svoje snove, ideje i vizije jer su upravo te stvari one koje su tu s razlogom. Meni se moje ostvaruju, a mislila sam da nikada neće.... Život je lijep. Treba sreće, da, ali za većinu se morate potruditi sami. Razum i komunikacija, ljubav i slušanje drugih... Vjerujte sebi jer ste vi upravo ono sto svijet čini ljepšim!

54 DuList IN

20. TRAVNJA 2016. •

Umjesto subotnje kave, osmijeh, vreće i čišćenje!

VRIJEDNA AKCIJA VOLONTERA U TRSTENIKU

Gužvovito subotnje jutro, a pogled na Trstenik odozgo, unatoč sablasnim stablima koja ga okružuju, bio je kao da gledate u mravinjak. A plaža okružena sivim, zelenim i crnim vrećama, te mnoštvom mladih Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

RIT-ovci uvijek rado pomažu

Sve nevolje ovog svijeta sjatile su se od prošlog ljeta na predivno malo pelješko mjesto – Trstenik. I kao da mu požar apokaliptičnih razmjera nije

bio dovoljan, zaredale su se i poplave, blato, krš, lom, ‘izgoretine’, ali i obala puna smeća… Mjesto koje je svojom ljepotom bilo ‘za sliku i razglednicu’, pomalo vraća natrag svoje vizure, a u tome mu nesebično pomažu svi voljni žrtvovati jedno subotnje jutro i kavu za

DuList IN 55

• 20. TRAVNJA 2016.

Pomogao je i Dino Merlin

dobro društvo i dobar osjećaj.

Uz mještane, koji bi za svoj Trstenik sve dali, ovu subotu bilo je lijepo vidjeti stotinu studenata RIT Croatia, koji su svoj Community Management Day odlučili posvetiti upravo Trsteniku, potom ronioci iz Dubrovnika, Korčule, Mostara, Sarajeva u suradnji s ronilačkim klubom Freaky-diving (S-57) iz Trstenika, njih ukupno četrdeset. Paralelno uz ovu akciju, susjedi iz mjesta Janjina, njih deset, s motornim je pilama odlučilo uklanjati stabla. Tu su i tvrtka Acal sirovina koja cijeli dan skuplja metalni otpad zaostao nakon požara, ali i netko koga nikako nismo mogli ‘uhvatiti’ – Petar Rašić iz Kune koji je stigao s bagerom i kamionom.

Gužvovito subotnje jutro, a pogled na Trstenik odozgo, unatoč sablasnim stablima koja ga okružuju, bio je kao da gledate u mravinjak. A plaža okružena sivim, zelenim i crnim vrećama, te mnoštvom mladih u bijelim RIT Croatia majicama. Među njima stariji gospodin, pitamo je li s grupom studenata? Uz osmijeh odgovara da ne.

Jednostavno je došao privatno, a doveo je sa sobom još pet ljudi. Kaže, on je iz Mađarske a njegova žena iz Finske, te ovdje imaju prijatelje, što je sasvim dovoljan razlog da pomognu.

On je Tibor Toth, bivši visoki dužnosnik UN-a i donedavno predsjednik CTBTO organizacije UN-a sa sjedištem u Beču. Vrlo oštro kritizira cjelokupnu situaciju sa smećem koje naplavljuje plaže, posebno Trstenik kojeg obožava.

– Pomoć ovakve vrste je vrlo smirijuća za volontera. Mi smo dio prirode, njezin nastavak, a ovakvo zagađivanje je nedopustivo. Ako se ne brinete o vlastitoj higijeni, to je vaš kraj. Znam

za prošlogodišnju situaciju, odnosno bio sam tu nakon požara, no ovo stanje i ovoliko smeća je katastrofalno.

Naplavine drva, u redu, ali sva ova plastika i zagađenje… Mislio sam napisati S.O.S., ali ‘Save our Seas’! – kaže kratko, ne prestajući spremati u vreće bočice lijekova, šampone, cipele, spužve… Uz njega se ‘vrte’ studenti, nisu stali otkad

Napredak u čišćenju bio je vidljiv u popodnevnim satima

su došli. Svima su pune ruke, pa tako i Mirni Sorajić, studentici RIT-a Croatia, koja nam je otkrila kako je iznimno zadovoljstvo surađivati s lokalnim zajednicama, što RIT Croatia prakticira svake godine, kroz njihove ‘Community Day Service’ dane, na kojima se trude što više pomoći i sudjelovati u pozitivnim promjenama društva.

56 DuList IN Napredak je bio vidljiv već nakon nekoliko sati – Svake godine imamo Community Service Day i svake godine odaberemo drugu lokaciju. Skupimo se i bar eto jednom godišnje pomažemo! Nažalost, u Europi, pogotovo u Hrvatskoj, nema volonterske kulture kao u svijetu, ali imam taj dan kojim se spajamo s ostatkom svijeta – ističe Mirna, dodavši kako je svaka prilika za volontiranje izvrsna te da je ‘uvijek krivo ne poć’. Stigla su dva autobusa studenata, a RIT Croatia zahvalni su Čazmatransu i Autotransu što se priključio njihovo akciji dovezavši ih besplatno. Posebna zahvala, kažu nam iz RIT Croatia, ide gdinu. Mandiću, predstavniku Autobusnog Kolodvora Dubrovnik, gdinu. Peru Jerkoviću iz Čazmatransa i gdinu. Lovru Vojvodiću iz Autrotransa koji su osigurali besplatan prijevoz za volontere, te je tako pristiglo stotinu ljudi. Neki od njih rado su podijelili s nama nekoliko riječi.

Odlučili smo izvojiti dan za Trstenik

– Ovaj događaj je postao tradicija RIT Croatia Dubrovniku i svake godine veliki broj studenata, profesora i ostalih zaposlenika se odazove na njega.

Cilj događaja je pomoć zajednici i ove godne smo odlučili doći, izdvojiti dan slobodnog vremena i pomoći. Nakon požara i svih slika koje smo vidjeli na fakultetu, kako plaže izgledaju, koliko je smeća, jednostavno smo odlučili kako je taj dan vremena bilo potrebno izdvojiti za ovo i dobro je i lijepo provesti danas dan ovdje s profesorima, studentima, lokalnim ljudima i svakako – činiti dobro djelo – kazala nam je Anamarija Trojić, dok je njen kolega Niko Katušić kazao kako je napredak u čišćenju od jutra već u podnevnim satima bio vidljiv.

– Čistimo plaže i pomažemo lokalcima, osjećamo se dobro. Stanje je

20. TRAVNJA 2016. •

bilo katastrofalno, plaže su bile pune smeća. Definitivno je lijepo doći i pomoći, jer samo druženje koje nije uvijek u učionici, već u prirodi, je svakako lijep osjećaj – kaže Niko.

Najgora je definitivno, slažu se studenti, masa smeća koja je doplutala iz Albanije i okolnih zemalja, Grčke i slično – plastika, cipela, ima tu svega.

O smeću, kao jednom od problema Trstenika, pričali smo i s predsjednikom mjesnog odbora Trstenik Petrom Šegedinom, koji je na neki način okupio lokalnu zajednicu u suradnju sa studentima.

– Jako sam zadovoljan kad vidim ovoliko puno mladih ljudi. Svima je uvijek drago kada vidite da nismo sami na svijetu, već da postoje ljudi iz šire zajednice koji imaju stav nešto odraditi, pomoći, učiniti. Divno je vidjeti da ima onih oni koji su spremni, nakon gotovo kataklizmičke nezgode koja se ovdje dogodila, volonterski odraditi jedan posao na njihovo, a i na naše veselje – ističe Šegedin. Kako dalje i što uraditi, odnosno koji su planovi – pitanja su koja je teško odgovoriti u

Nažalost, već dan nakon, u Trsteniku je ponovo osvanuo užas. Plaže su opet grcale u smeću

Trsteniku, jer su stvari koje se ovdje događaju međudržavnog karaktera.

– Naša pogođenost smećem nije stvar niti lokalne niti mikrolokalne situacije, već šire, to je državna stvar, budući da smeće koje ovdje nama dolazi nije porijeklom naše, već je to Crna Gora, Albanija, Grčka i Turska. Igrom prirode su morske struje tako posložene da za dugotrajnijih juga na ovih nekoliko plaža dolaze ogromne količine smeća. Ovo nije prvi put, a očito neće biti niti zadnji put. Neke korake poduzimamo prema EU parlamentu, preko naših zastupnika, a dugoročno mi kao lokalna zajednica imamo ograničen karakter i možemo uporno inzistirati na tome da se problem riješi. Dakle, dosađivati. To je otprilike strategija koju kanimo primjeniti – ističe Šegedin, koji kaže kako se radi na saniranju.

Mlade je lijepo vidjet i kad sjede, a kamoli kad pomažu

– Nažalost, stvari se ne mogu preko noći vratiti u normalu, ali su ljudi svjesni razmjera katastrofe koja se ovdje dogodila – ističe Šegedin, koji ističe

GORE Petar Šegedin iz Trstenika

DuList IN 57

• 20. TRAVNJA 2016.

izvrsnu suradnju s mještanima okolnih mjesta.

– Mi smo malo mjesto, mala sredina, ali iz vikenda u vikend nešto pokušavamo. A ovako puno mladih ljudi je lijepo vidjeti i kad sjede, a kamoli još da ovako od srca pomažu! – zaključuje Šegedin, koji dodaje kako bi se rado zahvalio svima od srca. Napuštamo plažu i odlazimo na muo. Mirno je i tiho, ali ‘dolje’ se nešto događa. Kako smo sve bliže, tako se i ukazuje sve više vreća, boca, automobilskih guma… Skidaju odijela, vrte glavom. Pod morem – nije dobro! Od četrdesetak ronioca tek smo ih nekoliko zatekli ‘na suhom’.

U moru je tek užas

– Ima nas odsvukud, svi smo htjeli doć pomoć. A stanje dole je – užasno! Izvukli smo malo od onog što bismo mogli, a možemo uru, uru i po ronit i to je to. Valjalo bi svaki vikend, jer ovdje, znate, ima i ‘starog’ smeća, nažalost.

Ali bitno je da novog nema. S radošću se priključimo svakoj akciji – kaže nam tajnik Ronilačkog kluba Dubrovnik Vlaho Radonić, dok oko njega iz mora izviru sajle, gume, vreće, kante, pa čak i sablje koje ‘datiraju’ od prošlog ljeta, jer su naravno – plastične!

Ostavljamo vrijednu ekipu u Trsteniku i penjemo se poviše ovog malog, ali važnog pelješkog mjesta. Gore se čuje gužva i galama, a pogled je u najmanju ruku sjetan – padaju stabla, suhi borovi crne boje, podsjetnici prošlogodišnjeg horora. Skupila su se vatrogasna društva i lokalci, zauzeti su, paze kako kažu ‘da ne tresne o auta’, a među njima je i jedno poznato lice – pjevač

Najgora je definitivno, slažu se studenti, masa smeća koja je doplutala iz Albanije i okolnih zemalja, Grčke i slično – plastika, cipela, ima tu svega

Dino Merlin, rado viđen gost ovoga kraja. On je danas spojio svoju ljubav prema Pelješcu s odlukom pomoći mještanima te nije ni trenutka dvojio obući dres i poći pomoći ekipi vatrogasaca.

– Danas je radna akcija, puno je ljudi došlo, volontera iz svih krajeva. Jako sam sretan da poslije te apokalipse, groznog požara koji je zadesio ovo područje, sve to čistimo. Ti jadni borovi su toliko izgorili da u njih ‘neće ni crv’, odnosno ne možemo drugačije nego oboriti ih. Kasnije će, nadam se, priroda učiniti svoje kako bi se ta veduta i pitoreskna slika Trstenika ponovo vratila – kaže popularni pjevač, koji ističe i to kako je imao štete na kući, no je to najmanji problem, za razliku od mještana koji su imali naveće probleme.

Dodao je i to kako moramo zaboraviti što je bilo i krenuti naprijed, jer samo od ljudi ovisi budućnost ovog područja.

Sa zvukom motornih pila, užurbanom akcijom, ali i uz puno smijeha koji odzvanja s plaže, ostavljamo vrijedne volontere, njih sigurno sve skupa preko dvjesto, da čiste, sređuju, popravljaju...

Nažalost, već dan nakon, u Trsteniku je ponovo osvanuo užas. Plaže su opet grcale u smeću, a predsjednik mjesnog odbora Trstenik Antun Poljanić na svojoj Facebook stranici objavio je fotografije plaža u Trsteniku nakon juga koje je opet nanijelo hrpe smeća i zatrpalo plaže koje su voljom i ljubavlju volontera tek dan prije očišćene.

— Jutros nam je jugo donijelo novo smeće. Ovaj užas mora prestati. Pozivamo nadležne da se konačno pozabave malo ovim problemom – napisao je Poljanić.

ANDREA ZVONO BILA ČLANICA ŽIRIJA

Dizajnerica i ljepotice na Miss Universe Hrvatska

Dubrovačka dizajnerica Andrea Zvono proteklog je tjedna imala pune ruke posla. Naime, njezine kreacije nosile su djevojke koje su se natjecale u izboru za Miss Universe Hrvatske u Zagrebu, u Kristalnoj dvorani hotela Westin.

Na izboru Miss Universe kandidatkinje su Andreine kreacije nosile na svom prvom izlasku, a riječ je o casual koktel haljinama. Osim što je sudjelovala s modne strane, Andrea je bila i u žiriju!

Predivno iskustvo! Svakako bih željela dogodine ponoviti. Organizacija je bila na visokoj razini, a predstavljala sam ljetne haljine živih boja od viskoze, te prirodnih materijala. Uz žive boje, bile su tu i haljine na točkice – kazala nam je Andrea, vidno raspoložena.

Inače, nova Miss Universe je Babara Filipović, prva pratilja Paula Čaić, koja je ponijela i titulu Miss simpatičnosti.

Druga pratilja Marija Kljajić, a lentu joj je predao Kolindin savjetnik Tomislav Madžar. Marija je ujedno i Miss fotogeničnosti.

Jug Hrvatske branile su tri cure, a riječ je o Dubrovkinjama i sestrama Suzani (20) i Valentini (23) Violić, te Ivani Klobasi (21) s Mljeta. Odmah nakon prve šetnje od 19 djevojaka otpalo je njih devet, a dalje su tada prošle Anna Maria Matoina, Marija Kljajić, Josipa Rašić, Ivona Blažun, Ivana Klobasa, Petra Jakšić, Antonela Zupčić, Paula Čaić, Barbara Filipović te Jenette Tadić.

58 DuList IN

20. TRAVNJA 2016. •

MATUALNA ZABAVA OBRTNIČKE I TEHNIČKE ŠKOLE

Ljepota i mladost na plesnom podiju

Uz prekrasne haljine i zgodna odijela, prilika za fotografiranje nije nedostajalo, a maturanti su svoju večer proveli na poseban način i kratko su zaboravili na one pomalo ‘dosadne’ obaveze

Uskoro će otputovati u svijet odraslih, a mi im želimo puno uspjeha i sreće u životu!

Maturanti Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik ovu subotu su u hotelu Rixos održali svoju posebnu večer, lijepu krunu njihovog obrazovanja – maturalnu zabavu.

Uz prekrasne haljine i zgodna odijela, prilika za fotografiranje nije nedostajalo, a maturanti su svoju večer proveli na poseban način i kratko su zaboravili na one pomalo ‘dosadne’ obaveze, te su otputovali u bajku! Uskoro će otputovati u svijet odraslih, a mi im želimo puno uspjeha i sreće u životu!

DuList IN 59

• 20. TRAVNJA 2016.

TALENTIRANI MLADI

Kup Hrvatske rasplesao Grudu

Uskoro će otputovati u svijet odraslih, a mi im želimo puno uspjeha i sreće u životu!

Ovaj vikend se u sportskoj dvorani OŠ Gruda održao Kup Hrvatske u plesu.

Stiglo je 450 plesača iz cijele Hrvatske.

Natjecanje je pod organizacijom plesnog studia Step ‘n Jazz i Hrvatskog show dance saveza, te pod pokroviteljstvom općine Konavle.

Tako je na Grudi bilo veselo i rasplesano, dok su talentirani plesači i plesačice izvodili zahtjevne i prekrasne koreografije iz raznih kategorija. Bilo je tu show dancea, jazz za djecu, modern dance, senior show, step... A Defile ili predstavljanje svih klubova održalo se u nedjelju u 16 i 30.

Oduševljena publika pljeskom je podržala vrijedan rad velikih i mlaih plesača te trenera, mentora i koreografa iz cijele Hrvatske i, naravno, domaćeg kluba.

U FINALU THE VOICEA

Vedro ide dalje!

Publika je presudila, a Dubrovnik dočekao s veseljem – Vedran Ljubenko je prošao u finale. Sada svi oni koji su propustili pogledati nastup Ljubenka ili oni koji ga žele još slušati to mogu, jer dostupan je i video. Ljubenko je od samoga početka osvojio srca publike svojim neobičnim aranžmanima i jedinstvenim glasom, a mi mu naravno želimo pobjedu. Sinoć je pak odabrao nešto ‘uobičajeniji’ aranžam pjesme Here I go again grupe Whitesnake i jednako kao i svaki put do sada otpjevao najbolje, baš onako kako on to zna!

Do sada je u natjecanju The Voice – Najljepši glas Hrvatske otpjevao vječni hit Michaela Jacksona Billie Jean u nešto drugačijoj obradi Chrisa Cornella, Starway to Heaven, It’s a Man’s, Man’s, Man’s World, Superstition i Roxanne.

60 DuList IN

20. TRAVNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Blizanci, razlučit ćete neke stvari u svom životu do kraja. To će vas otvoriti za nove ljude, a povećat će se i vaše samopouzdanje. Neki će graditi nove poslovne poteze na čvrstim temeljima. Bit ćete smjeli u svojim poduzimanjima

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Kako tjedan bude prolazio sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Krajem tjedna to će vam postati toliko važno da biste mogli zanemariti realitete. Ne zaboravite obaviti svoj posao.

Vedrina, pozitivan duh, smisao za humor – sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte.

Nikako da dočekate svoju ljubavnu renesansu. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se za ljude za koje znate da vam žele dobro. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati energije više nego drugi, a volje možda i najviše.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Bez obzira što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva.

Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas.

Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vreduju onako kako treba. Treba vjerovati.

Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim (njom) podijeliti svoje frustracije. Neki će se pokazati kao dobri savjetnici, a svoje će znanje primjenjivati u praksi.

Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ovo razdoblje prolazite mirno. Razlučit ćete neke stvari u svom životu do kraja. To će vas otvoriti za nove ljude, a povećat će se i vaše samopouzdanje.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekoj drugoj planeti. Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s važnim ljudima.

Osluškujte svoj unutrašnji glas.

Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da se uljepšate, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola stalno odmjeravaju. Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite!

Kontrolirajte se i ne odgovarajte na svaku provokaciju. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati.

Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. Ne pretjerujte.

DuList IN 61

• 20. TRAVNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 20. 4.2016.

16:00 FLASH VIJESTI 16:05 VREMENSKA PROGNOZA 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

(Simsala Grimm): PEPELJUGA 1/2 16:35 OBZORI pogled na hrvatsku

18:00 18:20 19:05

19:30 19:35 19:50 20:05 20:25 20:45 21:05 21:40 23:15 23:25 23:40

Picula VIJESTI TRI KRALJEVSTVA NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm): PEPELJUGA 2/2 FLASH VIJESTI PUTOMANIA; JAPAN KURIOZITATI PRIVREDNI HR TRAGOM STARINE: OBNOVA CRKVE SVETOG VLAHA VIJESTI RADIO KOJI SE GLEDA FILMSKA VEČER: SLUČAJNA UBOJSTVA FLASH VIJESTI VREMENSKA PROGNOZA TV PANORAMA: STRADUN najljepša ulica na svijetu

ČETVRTAK 21. 4.2016.

16:00 FLASH VIJESTI 16:05 VREMENSKA PROGNOZA 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 16:35 16:40 17:00 17:20 17:40

18:00 18:15 19:05

19:30 19:35 20:00 20:45 21:05

(Simsala Grimm): PLAVOBRADI PJESMARICA IZ ARHIVE DUTV-a: VIŠE O MANJEM Caroline Sosa HRANA I VINO BAŠTINA: BRAĆA ANDRIJIĆI DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: O DUBROVAČKIM IMENIMA I NJIHOVOJ DEKLINACIJI VIJESTI TRI KRALJEVSTVA NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm): PUTUJUĆI SVIRAČI FLASH VIJESTI MALI I VELIKI: FESTIVAL UMJETEONSTVA JEDAN NA JEDAN UŽIVO VIJESTI KURIOZITATI emisija o zavičajnom

govoru 21:20 EMERSHOW (NOVE EPIZODE) 21:50 FILMSKA VEČER: ŠKOLA

16:00 MALI I VELIKI: RADIONICA

BALETA

najljepša ulica na svijetu

PETAK 22. 4.2016.

umjetničku pozornicu 17:00 HRANA I VINO 17:20 IZ SRCA EUROPE: Plenković i

NEDJELJA 24. 4.2016.

SURFANJA 23:20 FLASH VIJESTI 23:25 VREMENSKA PROGNOZA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

16:00 FLASH VIJESTI 16:05 VREMENSKA PROGNOZA 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

16:35 17:05 17:30 18:00 18:15 19:05

19:30 19:35 20:10 21:45 21:05 21:30 23:20 23:30 23:40

(Simsala Grimm): ŠEST LABUDOVA EUROPA U FOKUSU HRANA I VINO NOVE PRIČE VIJESTI JEDAN NA JEDAN PUTOMANIA: ITALIJA (Koljevka renesanse; Bella Italia-Pisa) FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja KUĆNI LJUBIMCI: RIBE CIKLIDI HRF: HARI MATA HARI koncert VIJESTI NOVE PRIČE FILMSKA VEČER: VOĐA (SIX THE MARK UNLEASHED) FLASH VIJESTI VREMENSKA PROGNOZA TV PANORAMA: STRADUN najljepša ulica na svijetu

SUBOTA 23. 4.2016.

15:50 FLASH VIJESTI 16:00 CIKLUS HRVATSKOG KRATKOG 16:20 18:00 18:05 19:00 19:35 20:00

TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

VJEŠTICA 23:00 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 23:05 HRF: HARI MATA HARI koncert 23:50 TV PANORAMA: STRADUN

najljepša ulica na svijetu

NA KAVI Ivo Grbić 1/2 18:45 BAŠTINA: SERAFIN MARIJA

CRIJEVIĆ 19:05 EUROPA U FOKUSU magazin DW televizije 19:35 RADIO KOJI SE GLEDA 20:10 CIKLUS HRVATSKOG KRATKOG

FILMA 20:30 HRF: HARI MATA HARI koncert 21:00 BUMBETA: FORUM MLADIH emisija za mlade

21.30 FILMSKA VEČER: VRAG NOSI CRNO 23:15 IZDVOJENI DOGAĐAJI SETEMANE 23:40 TV PANORAMA: STRADUN najljepša ulica na svijetu BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, a među temam su i ljudi koji su obilježili povijest Grada i zanimljivi događaji...

PONEDJELJAK 25. 4.2016.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 VREMENSKA PROGNOZA 16:10 BAJKE GRIMM: TOM TIT I

MEDVJED 16:35 KUĆNI LJUBIMCI: PAS ŠIBA

INU 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE: LIK PARCA

U KIPARSTVU

FILMA KLASICI NA DUTV-u: PYGMALION igrani film FLASH VIJESTI HRANA I VINO IZ SRCA EUROPE: Plenković i Picula DOM NA KVADRAT DUBROVAČKI TJEDNIK pregled

tjednih zbivanja 20:35 RADIO KOJI SE GLEDA 21:00 JADRANSKI OTOCI: OTOCI SVJETIONICI arhivski dokumentarac 21:20 FILMSKA VEČER: NOĆ

16:15 KURIOZITATI emisija o zavičajnom govoru 16:30 KUĆNI LJUBIMCI 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 KULTUR INFO 18:00 IZ ARHIVA DUTV-a: S CAREM

18:00 VIJESTI središnja informativna emisija 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 BAJKE GRIMM: VJENČANJE

GĐE. FOX

GOVORIMO DUBROVAČKI emisija je kojom kroz interakciju s našim najmlađima, bilo učenicima osnovnih ili srednjih škola, gledatelje učimo ili podsjećamo na neke davno izgubljene riječi iz dubrovačkog govora.

19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 FLASH BY ANJA 20:05 VREMENSKA PROGNOZA 20:10 DOM NA KVADRAT 20:35 OBZORI 21:00 VIJESTI 21:20 SHIFT: BALKAN TOUR –

DALMATINSKI VOZAČI 21:50 KLASICI NA DUTV-u: CHARADE igrani film 23:55 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 00:00 VREMENSKA PROGNOZA 00:10 TV PANORAMA: STRADUN

najljepša ulica na svijetu

62 Promo

20. TRAVNJA 2016. •

EKSKLUZIVNO U OPTICI VAN GOGH

Nova kolekcija sunčanih naočala Vere Wang Nemojte čekati; posjetite jednu od optika Van Gogh i odaberite model koji odgovara Vašoj osobnosti i modnom izrčaju

Sunačne naočale Vera Wang kao modni dodatak, osim zaštite od sunca, pružaju osjećaj profinjenosti, te ostavljaju za Veru Wang specifičan trag atraktivnosti, unikatnosti i zavodljivost. Decentno se ističu iz gomile te su u očima promatrača izuzetne Svaka djevojka sanja da će jednog dana koračati ka oltaru u vjenčanici Vere Wang, poput Charlotte York, u popularnoj seriji ‘Sex and the City’. A, sada je prilika živjeti san uz super look, te izabrati Vera Wang sunčane naočale.

Vera Wang je postala planetarno popularna i među hollywoodskim zvijezdama najtraženija dizajnerica

Naočale s potpisom Vere Wang, simbol su individualnosti i snage žene koja ih nosi

svečanih toaleta. Nije zaboravila svoju prvu ljubav, umjetničko klizanje, za koje i sama kaže da je multidimenzionalo. Ta multidimenzionalnost vidljiva je u svakom kostimu koje je dizajnirala za svjetska imena: Nancy Kerrigan, Michelle Kwan i Evan Lysacek.

Kao i svako veliko ime svjetske mode, ni Vera Wang se nije limitirala samo na svečane toalete, pa je portfolio proizvoda sa svojim potpisom oplemenila sa dodatcima potrebnim modernoj, samouvjerenoj i slobodnoj ženi: parfemima, nakitom te naočalama. Naočale s potpisom Vere Wang, simbol su individualnosti i snage žene koja ih nosi.

Novu kolekciju sunčanih naočala ove modne dizajnerice možete ekskluzivno naći u mreži optika Van Gogh.

Modeli inspirirani bezvremenskim

Vera Wang je postala planetarno popularna i među hollywoodskim zvijezdama klasicima koji udišu dašak svježine u konvenciolani, tradiocionalni stil poslovnih žena srednjih godina, kao i slobodniji, ekstravagantiji modeli za mlađe žene, koje grade svoj stil, prkoseći ukalupljenim normama.

Nemojte čekati; posjetite jednu od optika Van Gogh i odaberite model koji odgovara Vašoj osobnosti i modnom izrčaju.

Oglas 63

• 20. TRAVNJA 2016.

ATLANT CENTAR Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 358 788, info@apc.hr, www.apc.hr

64 Zadnja

20. TRAVNJA 2016. •

Raskopano Prijeko HEP IZVODI POLAGANJE

POGLED STRAGA 21 Aktualno

Booking.com od svibnja u Dubrovniku

Radove na Prijekom izvodi HEP. Nisu prekoračili rokove, već su kasno počeli s radom te se i sve skupa odužilo Svi oni koji su u proteklih nekoliko dana prošetali Prijekom, mogli su primjetiti daske svih boja i oblika kako se protežu duž ulice, a uz njih i pune građevinske vreće. Tako se u ionako gužvovitoj ulici miješaju radovi, stranci, stolovi, restorani, mačke, šetači... Pa i mi. I tako smo odlučili potražiti razlog ovih relativno nedavnih radova.

Radi se o polaganju kabelskih raspleta, doznajemo iz Grada Dubrovnika, a izvodi ih HEP. Nisu prekoračili rokove, već su kasno počeli s radom

i kako nam kaže zamjenik gradonačelnika Željko Raguž, odužilo se te se nadaju kako će što prije završiti.

Razlog tomu je zabrana radova unutar gradske jezgre, koja nastupa uskoro, a zanimalo nas je i ima li stanovnika Grada koji su zatražili dozvole za hitne radove i iza zakonskog roka.

— Uvijek bude takvih zahtjeva, na koje pojedinačno odgovaramo. One koji ne ulaze duboko u sezonu u principu odobravamo – kaže Raguž.

Inače, radovi su zabranjeni u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.

One koji ne ulaze duboko u sezonu u principu odobravamo

16 Aktualno

Zbog radova na Pločama svi ‘šize’ 22 Aktualno

MILAN KARLOVAC: Knez i UNESCO - partneri u rušenju Grada!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 27. travnja

Ivan Bilić, kreativac koji se posvetio filigranu

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura