DUBROVAČKI TJEDNIK #227 Srijeda, 24. veljače 2016. • Cijena 7 kn
SRI ANTONIA RUSKOVIĆ RADONIĆ
TREĆI ROĐENDAN ‘SALSEROSA’
Konavoska čuvarica tradicije
Glazba i ritam je sve što vam treba u životu
STR. 36
STR. 54
ČET
PET SUB NED PON UTO
JULIA DOBROVOLSKAYA
Život između Dubrovnika i Ukrajine STR. 52
TILDA BOGDANOVIĆ, VLASNICA PR AGENCIJE
Morala sam podijeliti otkaze, ali nastavljam dalje! U petnaestoj godini poslovanja, kako ne bi propala, Tilda Bogdanović morala je donijeti vrlo zahtjevnu i odgovornu odluku o smanjenju broja zaposlenika u svojoj tvrtci STR. 9
PRIHVATNA ZGRADA C
Prvi smo ušli na gradilište Zračne luke
STR. 6
UGOSTITELJSKI PAUŠAL
Nije ‘Čistoća’ poskupila, samo su računi veći 300 posto!
STR. 4
2 Oglas
24. VELJAČE 2016. •
ATLANT CENTAR Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 352 224, info@apc.hr, www.apc.hr
Aktualno 3
• 24. VELJAČE 2016.
Peškafondo
Piše Barbara Đurasović
HITAC U NIŠTA
K’o Isukrst Uzaludno, a i primitivno, bilo je tuljenje hadezeovih vijećnika koji su nažalost tek uspjeli konstatirati kako dokumentacija nije potpuna
Pa nisu se nepravilnosti u rekonstrukciji Lazareta pojavile prekjučer, niti je Vlahušić jučer ispotpisivao svu silu dokumentacije i isplaćivao zaostale radove
Nakon silnih mjeseci razvlačenja i odugovlačenja, konačno su gradski vijećnici na tematski zakazanoj sjednici raspravljali o obnovi Lazareta. Onih istih Lazareta koja su se započela sanirat i trebala biti potpuno obnovljena, bez više faznih nastavaka. Međutim, situacija je izmakla kontroli i s obnovom se stalo na 2/3 puta. Vjerojatno i pogađate razlog, ponestalo je solada za cjelokupno uređenje veoma složenog posla. U međuvremenu su rasle političko-politikanske tenzije, podmetanja, igre i igrice s optužnim pitanjem gdje je nestao ranije osigurani novac za obnovu Lazareta. Na tematskoj sjednici GeVea hadezeovi vijećnici su se nabrijali, napuhali i zagospodarili govornicom. Rešetali su Vlahušića koji ih je po svom dobrom starom običaju ‘preveo žedne preko vode’, koristeći se njegovim sad već simpatičnim frazama ‘ako netko treba biti kriv, eto neka to budem ja’. I tako je Vlahušić k’o Isukrst preuzeo krivnju svog grada. Baš simpatično. Odgovorio, dakako, nije ništa konkretno.
IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić, Petra Žuvela
Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Zoran Pucarić, dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović
I Gradsko je vijeće, točnije vijećnici hadezea, ujedno predlagatelji tematske sjednice, nakon tri sata mudrovanja došli do zaključka u kojem nisu zaključili baš ništa suvislo, a uz to su pokazali temeljno nepoznavanje procedure. Pa nisu se nepravilnosti u rekonstrukciji Lazareta pojavile prekjučer, niti je Vlahušić jučer ispotpisivao svu silu dokumentacije i isplaćivao zaostale radove. Lazareti su ima već dvije godine afera koja potresa gradsku upravu i koja puni novinske stupce. O nepravilnostima u provođenju natječajne dokumentacije, o izmjeni glavnog projekta, ali i plaćanju poslova u vrijednosti od 10,2 milijuna kuna za koje nitko nije dao nalog za izvršenje radova, pisali su svi relevantni dubrovački mediji, a u ponedjeljak se na Gradskom vijeću dogodilo što? Ništa! Tek predstava za javnost. A čemu ona? Za politički self promotion hadezeovog predsjednika gradskog vijeća i poneke vijećnike njegove stranke. Jutro prije GeVea, odnosno sastanka Klubova vijećnika šuškalo se kako će vijećnici donijeti zaključak o podizanju kaznene prijave protiv gradonačelnika. Kaznena prijava čak je i sročena, ali... Očito nije dobivena podrška Pera V. i onda smo ušli u mlako nadmetanje hadezeovih ‘vukova’ Potrebice i Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović
Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675
Frankovića s Vlahušićem. No, ono o čemu hadezeov dvojac nije vjerojatno ni najmanje mislio, jest činjenica, kako su predloženim zaključkom izglasanim s 13 vijećnika GeVe-a doveli u pitanje rad policije i DORH-a! Zašto? Upravo zbog pozivanja nadležnih tijela da poduzmu sve potrebne radnje na temu Lazareta, što se može okarakterizirati kao potcjenjivanje, pa čak i svojevrsni politički pritisak na spomenuta tijela! Ma samo čitajući dnevni i tjedni tisak policija i državno odvjetništvo su već reagirali, morali su, jer takva je zakonska procedura u Republici Hrvatskoj. I tamo, u tim pozvanim i prozvanim nadležnim službama, nalaze se već podeblji spisi o temi Lazareta, tako da afera nikako nije bezvezan prefiks. Uzaludno, a i primitivno, bilo je tuljenje hadezeovih vijećnika koji su nažalost tek uspjeli konstatirati kako dokumentacija nije potpuna. Ono što je u cijeloj aferi Lazareti egzaktno su brojke, a one ne štimaju. Potrošeno je 18 milijuna kuna više od natječajem ugovorenog iznosa čime se zlouporabio postupak javne nabave. Samim tim gradonačelnikovo muljanje, prebacivanje odgovornosti, njegovo neznanje, ali i manipulatorsko prihvaćanje sveopće krivnje odgovornosti, pada u vodu. Adio vam Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb
ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 24. 2. 2016. Broj 227 Godina 5.
www.dulist.hr
4
Aktualno
KATEGORIZACIJA DIGLA CIJENE U NEBO
Ugostitelji ogorčeni poveć Gabričević odgovara: Izađ Ulaganje nije veliko za izaći iz paušala i početi sortiranje otpada
Svima je jasno da npr. jedan urar ne stvara istu količinu komunalnog otpada kao objekt brze prehrane – Čistoća Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža
Brojni ugostitelji neugodno su se iznenadili kada su ovih dana dobili račune za Čistoću za siječanj. Naime, dio njih dobio je od 200 do gotovo 400 posto veće račune za usluge odvoženja otpada, a među nekim primjerima valja izdvojiti ugostiteljske objekte koji su primjerice u prosincu 2015. godine
platili 719 i 679 kuna, dok im je za istu uslugu za siječanj stigao račun od 1778 kuna.
Skupo neodvajanje otpada
Objašnjenje ovakve situacije tražili smo od direktorice Čistoće, Nataše Gabričević. Kako proizlazi iz njezinog
odgovora, povećanje računa odnosi se na poduzetnike, a najviše su na udaru ugostiteljski objekti i trgovine prehranom. ‘Tvrtka Čistoća je od 01.01.2016. godine krenula s nizom aktivnosti s ciljem edukacije i motivacije naših korisnika o važnosti odvajanja otpada. Važno je znati da je čl. 11. stavkom 2. Direktive 2008/98/EZ postavljen konkretan cilj od 50 posto za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje
Aktualno 5
• 24. VELJAČE 2016.
Spreman sam biti kriv za stvari koje vama još nisu pale na pamet — Andro Vlahušić GRADONAČELNIK
ćanjem i do 300 posto, đite iz paušala! kućanskog i sličnog otpada do 2020. godine. Zahvaljujući najavama novog ministra i Vlade RH u pozitivnom smo iščekivanju novih rješenja i mogućnosti za realizaciju navedene Direktive. Cijene za građane ostale su nepromijenjene proteklih deset godina, a namjenska naknada te jedinična cijena za gospodarstvo su nepromijenjene od 2008. godine. S ciljem urednije primjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom (koji je na snazi od ljeta 2013. godine) i pravičnije naplate od pravnih korisnika, napravljena je nova kategorizacija mjesečnih paušala za poslovne prostore’, ističe u svom odgovoru Nataša Gabričević te nastavlja kako je nova podjela napravljena u tri kategorije. ‘Svima je jasno da npr. jedan urar ne stvara istu količinu komunalnog otpada kao objekt brze prehrane. Ne zaboravimo da se računi Čistoće većim dijelom odnose na prikupljanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada. Mjesečne račune je moguće značajno smanjiti na način da odvajanjem otpada smanjuju količinu miješanog komunalnog otpada koji bi se odlagao u vlastite spremnike te plaćao po stvarnoj potrošnji. Dakle, izmjenama i dopunama našeg Cjenika u dijelu kategorizacije poslovnih korisnika, očekujemo da se značajno poveća broj korisnika koji žele plaćati po stvarnim količinama nastalog otpada čime bi zasigurno jedan dio korisnika plaćao manje mjesečne račune. Osobno sam mišljenja da ugostiteljska djelatnost ima mogućnost smanjenja računa kroz postavljanje vlastitih spremnika (op. Zakonom je već predviđeno, ali mnogi korisnici ne koriste tu obavezu)’, ističe Gabričević te dodaje nekoliko primjera iz prakse: ‘Ugostiteljski objekt koji je do sada
u okviru mjesečnog paušala imao 1,5 kantu (cca 240 litara = jedna kanta) otpada tjedno (359,51 kuna), sada ima 3,75 kanti tjedno (889,20 kuna). Suvenirnica koja je do sada u mjesečnom paušalu imala 0,75 kanti tjedno (167,42 kuna), sada ima 0,50 kanti tjedno (118,56 kuna). Prehrambena trgovina koja je do sada u okviru mjesečnog paušala imala 1,80 kanti tjedno (430,31 kuna), sada ima 2,50 kanti tjedno (592,80 kuna). Dakle, iz ovih primjera je razvidno da u ugostiteljskim objektima nastaje više otpada nego u suvenirnicama ili prehrambenim trgovinama. Ugostiteljski objekti i prehrambene trgovine bi postavljanjem vlastitih spremnika i odvajanjem otpada značajno utjecali na iznose vlastitih računa, a posebno ukoliko rade i u zimskim mjesecima kada imaju značajno manje količine otpada. U praksi mnoge, posebno veće tvrtke, prepoznale su važnost odvajanja otpada i u financijskom smislu, a ne samo zbog brige o okolišu te već par godina odvojeno prikupljaju otpad’, ističe u odgovoru Gabričević koja nam je poslala i jedan ipak osjetno ‘oštriji’ primjer, puno sličniji ugostiteljima koji su se obratili DuListu. ‘Jedan veći ugostiteljski objekt u staroj gradskoj jezgri do sada je imao u paušalu 1,35 kanti tjedno (321,10 kuna), a sada ima 5 kanti tjedno (1.185,60 kuna)’, napominje Gabričević te dodaje kako je u slučaju takvih objekata količina proizvedenog otpada zapravo pet kanti dnevno.
Što dalje?
Ugostitelji i poduzetnici će neosporno morati platiti veće račune za siječanj, ali i za veljaču, no prema riječima Gabričević ono što mogu napraviti je zatražiti izlazak iz sustava paušala,
Osobno sam mišljenja da ugostiteljska djelatnost ima mogućnost smanjenja računa kroz postavljanje vlastitih spremnika – Nataša Gabričević
Cijene za građane ostale su nepromijenjene proteklih deset godina
odnosno odvajanje otpada, što je na koncu i krajnji cilj. — Ulaganje nije veliko za izaći iz paušala i početi sortiranje otpada. Uzmu se spremnici i onda je miješani komunalni otpad minimalan – kaže Gabričević. Na naš upit o tome gdje bi ti spremnici trebali biti smješteni primjerice u staroj gradskoj jezgri gdje su ugostiteljski objekti izrazito ograničeni količinom, ona odgovara kako svaki ugostiteljski objekt po minimalnim tehničkim uvjetima prilikom otvaranja mora imati barem jedan spremnik. Gabričević ističe i kako se svi mogu obratiti na besplatni telefon 0800 606 707 i dobiti sve potrebne informacije. — Mi šaljemo na teren često i operativca kako bi procijenio situaciju i vidio gdje bi bilo najbolje smjestiti spremnike. Nama je u interesu da se što više moguće otpada odvaja – napominje ona te zaključuje kako nikome od ugostitelja koji ne rade zimi neće biti naplaćena odvožnja.
6 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
Radovi su ispre bit će gotovo d DULIST NA GRADILIŠTU PRISTANIŠNE ZGRADE C U ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK
Ostalo nam je odraditi unutarnje radove, strojarske i električarske, ali sad smo se zatvorili u kuću i nema problema
U prizemlju će biti check-in, na prvom katu kontrola putnih isprava i čekaonica za ukrcaj u aerodromske autobuse, na drugom katu ukrcaj preko avio-mostova s caffe barom i butigom, dok će treći kat biti mirnija zona, gdje će boraviti ljudi koji imaju više vremena u čekanju na let pa mogu sjesti i odmoriti se, a sve s pogledom na pistu Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža
Rok za završetak izgradnje pristanišne zgrade C u Zračnoj luci Dubrovnik je 30. rujna i neće biti problema to ispoštovati, unatoč velikim zahtjevima naručitelja po pitanju funkcionalnosti
i operabilnosti. Svaki tjedan imamo velike koordinacije, svaki dan male gradilišne konzultacije na kojima rješavamo detalje i način rada kako bismo se uspješnije ‘isprepleli’ na gradilištu.
Na nekim pozicijama gradnje, kao što je na primjer fasada, smo i ispred roka. Imali smo sreće s vremenom – ističu za DuList iz KFK Tehnike, hrvatske građevinske tvrtke koja u sastavu zajednice izvođača u suradnji s Kamgradom obavlja radove na pristanišnoj zgradi C Zračne luke Dubrovnik. Točnije, KFK Tehnika izvodi sve čelične radove, uključujući čeličnu konstrukciju, fasadu i krov, dok Kamgrad izvodi armiranobetonske, obrtničke i interijerske radove. — Naša tvrtka u Dubrovniku je već osam godina i nekako smo naučili na
Aktualno 7
• 24. VELJAČE 2016.
ed rokova, do rujna! Zgrada je projektirana kako bi izdržala potres jakosti od preko 9 stupnjeva po Richteru
vremenske uvjete koji ovdje vladaju. Od osam godina koliko smo ovdje, pet je bilo loših, a tri su bile dobre. Kad ugovaraš posao nikad ne znaš kakvo će te vrijeme pratiti. Najbolje je uvijek uzeti rezervu. Ako vam treba mjesec dana, uzmite mjesec i pol. Ostalo nam je odraditi unutarnje radove, strojarske i električarske, ali sad smo se zatvorili u kuću i nema problema – objašnjavaju iz KFK Tehnike, koja je prethodno radila i na zgradi B. Kako će se na kraju zgrade B i C fizički spojiti u jedan prostor, riječ je o istim detaljima i tehničkim rješenjima. Zgrada C rađena je po istoj logici kao zgrada B i doslovno se svojim oblikom i fasadom nastavlja na nju, pri čemu se dobiva dubina.
Zgrada B kao uzor
— Nama je zgrada B uzorak za ovaj dio gradnje, jer se na kraju ne bi smjela vidjeti razlika između tih zgrada. Na primjer, u pet godina korištenja zgrade B nema puknutih stakala na fasadi. Dobar materijal i izvedba bili su odlična referenca za zgradu C – kažu iz KFK Tehnike, koja, osim Zračne luke Dubrovnik, ima iskustvo rada na hotelima Admiral, Vrtovi sunca i Valamar.
Trenutno grade i u Zračnoj luci Zagreb (krovna konstrukcija), a u budućnosti ciljaju na posao izgradnje u Zračnoj luci Split, kompleksu Kumbor u Herceg Novom, a interesantan im je i posao u Luci Dubrovnik. Iz Zračne luke Dubrovnik, koja će kroz idućih četrdesetak godina upravljati ovim zgradama, zadovoljni su kako naše tvrtke izvode ovaj zahtjevan posao.
245
milijuna eura vrijednost je cjelokupnog projekta ‘Zračna luka Dubrovnik razvoj 2020’
— Drago nam je što Hrvatska ima potencijal, znanje i tvrtke koje kao domaći konzorcij pobjeđuju na međunarodnom javnom natječaju. Princip ugovora je ‘ključ u ruke’, što znači provesti kompletne radove do pune funkcionalnosti u svim segmentima. Treba pritom reći kako se zgrada B pokazala kao energetski izuzetno učinkovita, a od zgrade C očekujemo i još bolje rezultate – kažu iz Uprave ZLD. — U prizemlju će biti check-in, na prvom katu kontrola putnih isprava i čekaonica za ukrcaj u aerodromske autobuse, na drugom katu ukrcaj preko avio-mostova s caffe barom i butigom, dok će treći kat biti mirnija zona, gdje će boraviti ljudi koji imaju više vremena u čekanju na let pa mogu sjesti i odmoriti se, a sve s pogledom na pistu. Na toj etaži smještena je glavna kuhinja koja će posluživati tri restorana, a na istoj razini su i saloni za putnike prve klase s pogledom na more te dvije konferencijske dvorane, veća i manja, s ukupnim kapacitetom oko 130 mjesta. Cijela zgrada podijeljena je na tzv. ‘Schengen’ i ‘NonSchengen’ dio, prema zahtjevima Europske unije – predstavio nam je osnovni koncept zgrade C Tomislav
8 Aktualno Macan, direktor tehnike i inežnjeringa Zračne luke Dubrovnik. — Zgrada C projektirana je po konceptu pripreme za ‘Schengen/NonSchengen’, jer je 2013. godine bilo vrlo izvjesno da ćemo nakon ulaska u EU u razumnom roku 2–3- godine postati dio Schengen zone. Međutim, trenutna migrantska kriza dovela je Schengen u pitanje i uopće je teško reći kad će se početi primjenjivati. Trenutno je čak trend i zatvaranje granica. Zato moramo izvršiti promjene unutar zgrade kako bismo kvalitetno zadovoljili postojeći režim i potrebe domaćeg i međunarodnog prometa, a i dalje razmišljajući o troškovima i opterećenosti jedne i druge zone. Naravno da se u svim tim promjenama uvjeta trebaju poštovati svi propisi, od zaštite zračnog prometa do kontrole granice koja ne dozvoljava miješanje putnika. Zato, na primjer, pazi se na detalje kao što su razmak između stakala kako se ne bi mogla progurati putna isprava – ističe Macan.
Izdržat će i 9 po Richteru!
Prema novom rasporedu domaći putnici na odlasku više neće obavljati check-in u zgradi A, već u prizemlju zgrade C, a ukrcaj će se obavljati s prvog i drugog kata zgrada B i C, i za domaći i za međunarodni promet. Zgrada A, koja je dosad korištena u tu svrhu, postaje tehnička zgrada. Zgradu u izgradnji obilazimo baš u trenutku kad se ostakljivala bočna fasada. Svjedočimo kako je za postavljanje jednog stakla potrebno čak osam radnika, jer je svaki komad težak više od sto kilograma, a radi se u vrlo zahtjevnim uvjetima. — Možda sam u početku bio skeptičan prema staklenim površinama, pogotovo u mediteranskim uvjetima s puno sunčanih dana, ali izolacija se pokazala savršenom. Folija
24. VELJAČE 2016. •
Sadržaji na svim etažama su prilagođeni putnicima s poteškoćama u kretanju tako da se oni osjećaju potpuno ravnopravno s ostalim korisnicima usluga zračne luke
koja se postavlja na vanjski dio stakla ‘zaustavlja’ utjecaj sunca, čini sjenu i odlična je izolacija – kaže nam Macan. Iako bi se ‘na prvu’ reklo kako bi staklena fasada u slučaju potresa trebala puknuti, zgrada s čeličnom konstrukcijom, koja se naslanja na betonsku konstrukciju prilagođenu za 9. potresnu zonu, vrlo je elastična zgrada. Projektirana je kako bi izdržala potres jakosti od preko 9 stupnjeva po Richteru. — Svaki vijak ima malo ‘lufta’ pa svaki dio konstrukcije ‘odradi’ svoj dio elastičnosti konstrukcije – ističe Macan, dok iz KFK Tehnike ističu kako mnogi elementi konstrukcije imaju mogućnost neovisnog gibanja, kako ne bi došlo do urušavanja. Činjenica je da se putničke zgrade danas projektiraju kao jedan veliki objekt otvorenog tipa s prilagodljivim pregradama, zapravo putnički terminali danas se sve više pretvaraju u shopping centre. Sadržaji na svim etažama su prilagođeni putnicima s poteškoćama u kretanju tako da se oni osjećaju potpuno ravnopravno s ostalim korisnicima usluga zračne
luke, a dostupnost istih je osigurana dizalima i pokretnim skalama.
Podno grijanje
Završetak pristanišne zgrade C neće biti i kraj investicija u Zračnu luku Dubrovnik. Uslijedit će natječaji za rekonstrukciju piste, izgradnju dijela stajanke te premještaja spremnika goriva
Zračnim lukama bitan je svaki kvadrat prostora, kako bi mogli ponuditi prostor za trgovinu ili ugodan boravak za čekanje na let. Sve to dovodi prvenstveno do zadovoljstva putnika, a potom i do prihoda od kojih zračna luka financira svoje poslovanje kroz cijelu godinu. Ne treba zaboraviti da se 90 posto prometa izvrši u sedam mjeseci, a preostalih pet zračna luka radi s gubitkom kao infrastrukturni objekt koji povezuje glavni grad s jugom zemlje. Macan ističe kako će skoro sve podne površine biti pokrivene cijevima za podno grijanje s toplom vodom, što se dosad u ZLD pokazalo najučinkovitijim načinom grijanja. Također, uz već postojeća dva ‘aviomosta’ u zgradi B, još dva bit će funkcionalna u zgradi C. Na kraju treba reći kako završetak pristanišne zgrade C neće biti i kraj investicija u Zračnu luku Dubrovnik. Uslijedit će natječaji za rekonstrukciju piste, izgradnju dijela stajanke te premještaja spremnika goriva. Cjelokupan projekt ‘Zračna luka Dubrovnik razvoj 2020’ vrijedan je 245 milijuna eura, dok je posao izgradnje zgrade C ‘težak’ oko 70 milijuna eura.
• 24. VELJAČE 2016.
Aktualno 9
TILDA BOGDANOVIĆ, VLASNICA AGENCIJE DUBROVNIK PARTNER
Nisam nikad savjetovala Vida, a zbog boksa sam zamalo propala Gospodarska situacija, poslovni rezultati iz 2015. i plan za 2016. godinu, osvijestili su potrebu da poduzmem jedan od najtežih koraka u mom životu, morala sam racionalizirati poslovanje. To je teška, stresna i izuzetno zahtjevna odluka, ali istovremeno jedina zrela i odgovorna menadžerska odluka Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža
Život je skup uspona i padova bez zadrške za bilo koga, nitko od nas nije pošteđen određenih loših trenutaka ili je predodređen samo za uspjehe, kako u životu općenito, tako i u poslu, i mislim da je naša obveza upravljati onim situacijama koje ovise o nama. Gospodarska situacija, poslovni rezultati iz 2015. i plan za 2016. godinu, osvijestili su potrebu da poduzmem jedan od najtežih koraka u mom životu, morala sam racionalizirati poslovanje. Učinila sam to u trenutku kad je tvrtka imala resurse za ispuniti sve zakonske i jednako tako one ljudske obveze prema svom timu, a da istovremeno ostane zdrava i nastavi poslovati. To je teška, stresna i izuzetno zahtjevna odluka, ali istovremeno jedina zrela i odgovorna menadžerska odluka – ističe za DuList dubrovačka poduzetnica i vlasnica agencije Dubrovnik PartneR Tilda Bogdanović, govoreći
Moj najveći poslovni uspjeh su zasigurno ljudi, sposobni mladi ljudi koji su prošli kroz ovu agenciju i koji sad samostalno mogu voditi svaku tvrtku, upravljati bilo kojim projektom i odgovorno uspješno poslovati
10 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
1994.
godine Bogdanović se prvi put formalno srela s odnosima s javnostima
o razlozima smanjenja broja suradnika u tvrtki koju strpljivo gradi već čitavih petnaest godina. Nakon završenog Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovnik Bogdanović tijekom devedesetih radi u Protokolu Grada Dubrovnika, a potom se 2001. godine otisnula u poduzetničke vode. Ove godine njezina agencija Dubrovnik PartneR obilježit će petnaest godina postojanja. Kako ste se i kada odlučili krenuti u privatni posao, i to u odnosima s javnošću, koji su tada još bili kao struka u povojima? Koliko su vam vrijedili iskustvo i kontakti koje ste stekli tijekom rada u Gradskoj upravi? Desetogodišnji rad u Gradskoj upravi pružio mi je neprocjenjivo iskustvo jer bile su to one grube, ali izazovne godine suočavanja sa situacijama koje se nigdje ne uče, od 1991., od vremena kad nismo imali gotovo ništa osim vrijedne povijesti, nesigurne sadašnjosti i ogromnog entuzijazma da napravimo nešto za svoju budućnost. Govorim o cijeloj zajednici, hrabrili smo se međusobno, veselili smo se svakom pomaku na bolje, surađivali na svim razinama i kreirali predivne projekte usprkos svim životnim okolnostima. Mi smo kao gradska uprava pokretali projekte koji su donosili život Gradu, spomenut ću samo najveći – organizirali smo dočeke Nove Godine, one velike prave, zbog kojih se u Grad dolazilo, one
PR zadnjih desetak godina uživa veliku popularnost, opravdano – neopravdano, ne bih ulazila u to, ali nažalost se u ovim uvjetima sva ta mladost ne može zaposliti u struci zbog koje smo po kriterijima CNN-a stekli status jedne od 10 najpoželjnijih destinacija za doček Nove Godine, a sve volonterski, sve sa sponzorskim sredstvima, bez kune proračunskog novca… Moglo se, htjelo se, znalo se… Radila sam u protokolu, vodila međunarodnu suradnju, a s PR-om sam se prvi put formalno srela 1994., najprije radeći press clipping i analizu novinskih objava. U to vrijeme uistinu nije bilo nikakve literature, niti poznavanja struke. Potom sam 1995. dobila stipendiju Grada Graza, grada prijatelja Dubrovnika, i provela nekoliko tjedana na praksi u protokolu gradonačelnika Graza. Zatim sam 1996. s još sedam kolega iz različitih hrvatskih gradova dobila stipendiju USAID-a i provela tri tjedna na fantastično organiziranoj edukaciji na sveučilištima na Floridi upravo na temu ‘Odnosi s javnošću u lokalnoj samoupravi’. Tu sam jako puno naučila i stekla samopouzdanje. Znanje i iskustvo stečeno u Gradskoj upravi bilo mi je baza da se upustim u privatno poduzetništvo. Odlučila sam se na taj korak u ne baš uobičajenim okolnostima: u vrijeme kad sam rodila kćer, bila trudna sa sinom i kad je moj muž ostao bez posla. Čovjek je valjda i najhrabriji i najjači onda kad
Vjerujem da u Dubrovniku ima prostora za politički PR dok god se Dubrovčani bave politikom
nisu stvari posložene optimalno… Ali uvijek sam u svemu uživala bezrezervnu podršku moga muža. Dubrovnik PartneR nosio je mnoge projekte, od festivala Julian Rachlin i prijatelji, izložbe Fabergeovih jaja te konvencije WBC boksačke organizacije do festivala Aklapela i Dubrovnik FestiWine. Koji od tih projekata smatrate najboljim, koji Vam se danas čini da ste ‘mogli bolje’, a koji Vam je, i po čemu, poseban? Ovo je ono pitanje majci koje dijete najviše voli! Ne znam što bih izdvojila, osjećam svaki projekt, zato imam problem i s arhiviranjem starih predmeta, ništa ne bacam, teško mi se odvojiti od njih, čuvam i svoje rokovnike od kada sam pokrenula agenciju, žao mi je da nemam još i one iz Grada… Ali evo pokušat ću izdvojiti. Najcjelovitiji projekt bio je ‘50. obljetnica Atlantske plovidbe’, školski primjer kako se kreira događaj kroz čak sedam osmišljenih evenata, te kako se gradi informativna i edukativna kampanja koja obuhvaća sve ciljne skupine. To je projekt koji često služi studentima za analizu, pa čak i za diplomski rad u event managementu. Projekt koji nam je dao najviše prostora kao produkcijskoj agenciji je ‘Festival Julian Rachlin & Friends’. To je bila ‘winwin’ situacija, u kojoj smo najafirmativnije iskoristili snagu već postojećeg branda i kroz svoj rad osigurali
Aktualno 11
• 24. VELJAČE 2016.
festivalu maksimalnu razinu produkcije, a sebi međunarodnu prepoznatljivost. Aklapela i FestiWine su naše produkcije i za njih sam sigurno najviše vezana. Aklapela je naš proizvod 100 posto, sami smo ga osmislili i plasirali na tržište kao događaj za koji ima i mjesta i potrebe na tržištu. Pokazala se punim pogotkom jer evo ove godine organiziramo 5. festival, postalo je prestižno među klapama biti pozvan na Aklapelu. Jedini je njen problem, kao i kulture općenito, što nije i ne može bit samoodrživa, pa ovisi o dotacijama i sponzorstvima. Dubrovnik FestiWine je svojevrstan projekt po narudžbi temeljem natječaja, projekt čiji su nositelji i pokrovitelji Županija i Dunea, a kojeg smo mi u cijelosti programski osmislili i postavili na noge. To je projekt s velikom perspektivom, samo ga treba kontinuirano razvijati i na njemu raditi. Spomenut ću još jedan meni jako dragi projekt, a to je ‘Hercul’, valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na području zapadnog Balkana, također projekt na bazi natječaja Dunee s određenim budžetom i osnovnim ciljem. A mi smo samostalno kreirali i stručni tim i koncept izložbe i okruglog stola s kojima smo gostovali u svim zemljama koje projekt obuhvaća te u EU Parlamentu. Ako me pitate što se moglo i može bolje – mogla sam i trebala bih manje vjerovati ljudima općenito, a posebno u poslu.
Da, vjerujem da u Dubrovniku ima prostora za politički PR dok god se Dubrovčani bave politikom.
Nisam se, niti bih se okušala u političkom PR-u, jer se ne želim baviti politikom, ne zanima me, prestresna je i na kraju ako hoćete – kratkog vijeka trajanja
‘Opekli’ ste se na boksu? Taj nesretni boks – Kongres Svjetske boksačke federacije, zbog njega smo gotovo propali. Ostali su nam dužni gotovo 400.000 kuna koje nikad nismo naplatili. Pomoglo mi je obiteljsko naslijeđe i dobra volja mog oca da mi spasi agenciju. Jeste li se ikad okušali u području političkog PR-a? Nisam se, niti bih se okušala u političkom PR-u, jer se ne želim baviti politikom, ne zanima me, prestresna je i na kraju ako hoćete – kratkog vijeka trajanja. Ima li u Dubrovniku uopće mjesta ili klijenata za ozbiljan politički PR? Svako bi političko djelovanje trebalo biti ozbiljno, tako da ozbiljnost pristupa klijentu ne bi smjelo biti uvjetovano veličinom zajednice.
Imam problem i s arhiviranjem starih predmeta, ništa ne bacam, teško mi se odvojiti od njih, čuvam i svoje rokovnike od kada sam pokrenula agenciju, žao mi je da nemam još i one iz Grada…
Jeste li ikad savjetovali svog supruga za vrijeme dok je bio politički aktivan? Nisam, a mislim da ni ne bi bilo učinka, jer mog Vida PR uopće ne zanima. On nije u cijelom svom političkom djelovanju pokrenuo jednu jedinu populističku (kozmetičku ili marketinšku) aktivnost zbog kakvih se nažalost u današnjici izbori i dobivaju. Bilo mu je važno nešto uraditi, a ne se nekome svidjeti, što na političkoj hrvatskoj sceni ne prolazi… OSJ kao struka posljednjih su se godina poprilično profanirali. Na kome je ‘krivnja’? Krivnja, ako ćemo je tako nazvati, je odraz stanja cjelokupnog društva, krize vrijednosti i identiteta, gdje posežemo za trendovima misleći da je dovoljno neku osobu ili neko radno mjesto nazvati nekim imenom da bi to i funkcioniralo. Ali nije to samo slučaj s PR-om, to je samo ogledni primjer. Svake akademske godine Sveučilište u Dubrovniku ‘izbacuje’ desetke magistara OSJ. Je li riječ o hiperprodukciji ili ih imamo gdje zaposliti? To je hiperkonzumacija trenda! Jer PR zadnjih desetak godina uživa veliku popularnost, opravdano – neopravdano, ne bih ulazila u to, ali nažalost se u ovim uvjetima sva ta mladost ne može zaposliti u struci. Kako kao poduzetnica gle date na poslovne uspjehe i neuspjehe? Kako ‘preživjeti’ poslovni neuspjeh? Treba se truditi da je neuspjeha što manje, da odgovorno upravljamo svojim resursima, odgovorno tretiramo svoje zaposlenike, ispunjamo osvoje obveze prema društvu i jednako tako ispunjamo svrhu svog postojanja – ostvarujemo pozitivne rezultate. Moj najveći poslovni uspjeh su zasigurno ljudi, sposobni mladi ljudi koji su prošli kroz ovu agenciju i koji sad samostalno mogu voditi svaku tvrtku, upravljati bilo kojim projektom i odgovorno uspješno poslovati. Koji su planovi za budućnost Vaše tvrtke Dubrovnik PartneR? Dubrovnik PartneR nastavlja dalje sa svojim projektima po već postavljenim i prepoznatim visokim standardima kvalitete u onom obimu koliko nam tržište bude naklonjeno i naše mogućnosti da mu uzvratimo.
U 59. GODINI
Preminula Luce Baća
Priznata dubrovačka turistička djelatnica Luce Baća, preminula je u 59. godini života. Vijest je to koja je osupnula dubrovačku javnost ovog ponedjeljka, a njeni kolege i suradnici o njoj su nizali samo riječi hvale. Njezin bogat životni i poslovni put krenuo je nakon diplome na FTVT-u. Tada je radila kao predstavnica stranih turoperatora i zaposlenica putničke agencije Atlas. Zatim prelazi na radno mjesto direktorice prodaje i marketinga u Dubrovnik Presidentu te voditeljice francuskog tržišta za HTC Dubrava Babin Kuk. Radila je i kao voditeljica protokola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te kao direktorica prodaje i marketinga u Grand villi Argentina, Hilton Imperialu te Dubrovnik Palaceu. Vrijedi podsjetiti i na to kako je za vrijeme njezinog vodstva, Dubrovnik Palace dvije godine zaredom osvojio ‘World Travel Awards’, a na prestižnoj je dodjeli svjetskih turističkih Oscara, na karipskom otočju 2006. godine, primila je nagrade za najbolji hotel u Hrvatskoj i za najbolji SPA resort u Hrvatskoj. Na ovom mjestu, iza nje je i ‘Turistički cvijet’. Upravo je na mjestima direktorice Dubrovnik Palacea, Argentine i Bellevuea, gdje je redala poslovne uspjehe i priznanja struke, doživjela vrhunac poslovne karijere. Smrt ju je zatekla na mjestu direktorice hotela Bellevue. Svojim znanjem, profesionalizmom, ali i jedinstvenim pristupom kolegama i poslovnim suradnicima Luce Baća ostat će zapamćena kao svjetla točka dubrovačkog i hrvatskog hotelijerstva, a mnogi njezini kolege kazat će kako je oduvijek bila iznimna suradnica, uvijek spremna pomoći kako kolegama, tako i mladim djelatnicima na njihovom poslovnom putu.
12 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
Gradski info
DEŽURNE LJEKARNE
SERVISNE INFORMACIJE
Ljekarna ‘Gruž’ od 22. 2. do 28. 2. 2016. Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 29. 2. do 6. 3. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.
ČLANOVI VLADE POVEZANI S JUGOM HRVATSKE
Nismo dočekali Dubrovčane, ali jesmo ‘konavoskog zeta’ Premda će ‘hrvatska Kalifornija’ ostati bez svog predstavnika u samom vrhu županijske vlasti, Neretvanima sigurno godi činjenica da imaju svoju predstavnicu ‘blizu oltara’, k tome i ženu
Ono što je domaćoj čeljadi uvijek zanimljivo jest saznati hoćemo li ‘gore’ imati ‘našeg čovjeka’. Ako je suditi prema dosad poznatim informacijama, iz Dubrovnika nećemo imati nikoga, ali hoćemo ljude koji su barem posredno vezani za jug Hrvatske Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža/Vlada RH
Nova metla bolje mete! – najčešća je uzrečica pri svakoj većoj ili glasnijoj smjeni. Ovaj put riječ je o Vladi RH gdje je Milanovića, Pusić, Grčića i Opačić zamijenila nova ekipa na čelu s trojcem Orešković – Karamarko – Petrov. Ono što je domaćoj čeljadi uvijek zanimljivo jest saznati hoćemo li ‘gore’ imati ‘našeg čovjeka’. Ako je suditi prema dosad poznatim informacijama, iz Dubrovnika nećemo imati
nikoga, ali hoćemo ljude koji su barem posredno vezani za jug Hrvatske. Krenimo od ministarskih fotelja, točnije ‘prvog hrvatskog pendreka’, koji premda nosi ime Vlaho, ne dolazi iz Grada. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, koji je na tu dužnost stupio u tzv. kvoti MOST-a, živi u Pločama, iako podrijetlo vuče iz konavoskog mjesta Stravča. Zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa
46-godišnji Orepić stekao je na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Školovao se i na Pomorskom smjeru Zapovjedno stožerne škole Blago Zadro u Zagrebu te na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu. Dragovoljac je Domovinskog rata, tijekom kojeg se ‘probijao’ kroz vojnu hijerarhiju, a nakon rata se zaposlio u Hrvatskoj ratnoj mornarici kao voditelj operativnog odsjeka u stožeru ZVPS Jug. Naklonost medija brzo je pridobio odlukom o ukidanju službenih vozila policijskim šefovima.
Neretljana najviše
Njegov kolega, ministar pravosuđa Ante Šprlje, iako rođeni Metkovac, vezu s Dubrovnikom ima u bivšem
Aktualno 13
• 24. VELJAČE 2016.
DUBROVAČKI MUZEJI
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno. Petkom u 17 besplatna stručna vodstva za građane (Izložba ‘Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu 1914. - 1918.)
Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno
Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): zatvoren zbog obnove Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2016. Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.
Za Romića se ispostavilo da je ‘konavoski zet’, budući da mu supruga s kojom ima troje djece podrijetlo vuče – s Grude Nina Perko
radnom mjestu. Ovaj 36-godišnji diplomirani pravnik je, naime, jedno vrijeme bio sudac Općinskog suda u Dubrovniku, a bio je i direktor Maratona lađa te uključen u mnoga zbivanja u dolini Neretve. Treći u redu ministara koji su nam zanimljivi jest Davor Romić, 57-godišnji Metkovac koji je zasjeo u fotelju ministra poljoprivrede, vlasnik je diplome iz agronomije, gdje je u međuvremenu dogurao i do doktorata i zvanja redovitog profesora. Premda taj podatak nije bio javno poznat, za Romića se ispostavilo da je ‘konavoski zet’, budući da mu supruga s kojom ima troje djece podrijetlo vuče – s Grude. Na popisu novih pomoćnika ministra unutarnjih poslova Vlaha Orepića našlo se i ime Stjepana Lončarice, dubrovačkog suca rodom iz Orebića, u čijoj biografiji se spominju i rad u javnobilježničkom uredu Nikše Viđena te Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku. Dojučerašnja zamjenica župana Marija Vučković preselila se u Zagreb
Marija Vučković
Vlaho Orepić
nakon što je prihvatila mjesto pomoćnice ministra regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislava Tolušića, dojučerašnjeg virovitičkopodravskog župana i njenog stranačkog kolege. Premda će tako ‘hrvatska Kalifornija’ ostati bez svog predstavnika u samom vrhu županijske vlasti, Neretvanima sigurno godi činjenica da imaju svoju predstavnicu ‘blizu oltara’, k tome i ženu. Inače, Vučković već ima iskustvo rada u izvršnoj vlasti na državnoj razini, budući da je bila savjetnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova.
0
Dubrovčana našlo se u vrhu izvršne državne vlasti
Vuletić i Perko ‘preživjeli’
Da već spomenuta metla ipak (zasad) nije pomela sve staro, govori i činjenica da je u Zagrebu o(p)stao Luko Vuletić, posljednjih godinu dana pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. On je na tu dužnost stigao s mjesta pomoćnika generalnog direktora Zračne luke Dubrovnik, a u MPPI je trenutno na čelu Uprave za prometnu
Naklonost medija Orepić je brzo pridobio odlukom o ukidanju službenih vozila policijskim šefovima
Luko Vuletić
infrastrukturu i fondove EU. Ipak, dok je u Zagrebu njegov radni odnos u ZLD bit će u stanju mirovanja pa se tako 56-godišnji Vuletić u slučaju otkaza ipak neće naći ‘na cesti’. Za kraj smo ostavili i gospođu koja je, premda nije iz Dubrovnika, niti je korijeni vežu za južni kraj, već dugo poslovno i dužnosnički vezana za Grad. Riječ je o načelnici Uprave za pomorski promet, pomorsko dobro i luke Nini Perko, koja je kako saznajemo, također uspjela preživjeti ‘provjetravanje’ u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Perko je, inače, predsjednica Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik, u kojem sjedi i Božidar Memed, direktor Luke Dubrovnik d.d.. Podsjetimo, Memed je protiv nje u travnju 2013. godine podigao kaznenu prijavu za zlouporabu položaja i ovlasti. Perko je, naime, bila predsjednica stručnog povjerenstva za procjenu ponuda za koncesiju izgradnje komercijalne marine u Gružu, kada je prilikom odabira Luci Dubrovnik predpostavila Marinu Frapu Franja Pašalića.
14 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
Odvodnja u Vukovarskoj čeka četiri trake KOLEKTOR IMA DOZVOLU, ALI...
Pitanje odvodnje Vukovarske ulice postavilo se ne samo zbog nezgrapno odrađene Zagrebačke, već i zbog radova na benzinskoj postaji pod Dubom, gdje se upravo radi premiještanje kolektora oborinske odvodnje
Postoji potvrda glavnog projekta za izgradnju kolektora od Atlant centra do INE i isti je uklopljen u projekt proširenja ceste na istom tom potezu, a koji još nije završen Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža
Velike količine oborina koje se posljednjih godina slijevaju po gradskim cestama otvorile su staro pitanje – problem oborinske odvodnje. Ista se godinama zanemarivala, odnosno nije joj se posvećivala posebna pažnja, osim u predizborne svrhe pa se tako u kampanji 2013. godine povlačilo pitanje odvodnje u Vukovarskoj i Zagrebačkoj ulici. Upravo je Zagrebačku
ulicu u studenom 2015. godine pokušao riješiti gradonačelnik Andro Vlahušić, no, gle čuda, za radove nije ishodio građevinsku dozvolu pa je iste obustavila inspekcija. S druge strane, za kolektor oborinske odvodnje na potezu od Inine benzinske postaje do Atlant centra, gdje se također javljaju problemi uslijed veće količine oborina, gradska uprava ima potvrdu na glavni
projekt. No, on će ostati u nekoj ladici još neko vrijeme bez obzira na dozvole.
Vukovarska ima dozvolu
— Postoji potvrda glavnog projekta za izgradnju kolektora od Atlant centra do INE i isti je uklopljen u projekt proširenja ceste na istom tom potezu, a koji još nije završen tako da će se radovi izvoditi paralelno – i četverotračna cesta i oborinska odvodnja u njoj – odgovoreno nam je iz Grada Dubrovnika. No, kako i sam Grad priznaje, projekt proširenja ceste, a što podrazumijeva i rušenje nekih objekata uz samu
Aktualno 15
• 24. VELJAČE 2016.
prometnicu, još nije završen i zapravo je pravo pitanje kada će i biti. Ovdje spomenimo kako na upit DuLista o stanju ovog projekta, upućen još prošle godine odgovor nikada nismo dobili. No, može se pretpostaviti kako će Vukovarska postati četverotračnom u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti, iako bi se o tome trebalo početi razmišljati zbog početka realizacije izgradnje putničkog terminala u Luci Gruž. Pitanje odvodnje Vukovarske ulice postavilo se ne samo zbog nezgrapno odrađene Zagrebačke, već i zbog radova na benzinskoj postaji pod Dubom, gdje se upravo radi premiještanje kolektora oborinske odvodnje.
Netočni podaci o instalacijama
Kako nam je rečeno iz gradske uprave, odgovarajući na pitanje na koje se sve probleme naišlo tijekom izrade projekta premještanja kolektora oborinske odvodnje na ovom gradilištu, ‘jedan od glavnih problema je bio što projektant (iz Zagreba) očito nije dobio točne podatke o postojećim instalacijama pa je nekoliko puta radio izmjene projekta na oborinskom kolektoru’. — Kad se vršio iskop za premještanje vodoopskrbne cijevi naišlo se na više instalacija koje nisu bile ucrtane u prostorno-planskoj dokumentaciji, te se projekt premještanja kolektora oborinske odvodnje više puta usklađivao i davao relevantnim javnopravnim tijelima na suglasnost. Slijedom navedenoga trebalo je pričekati konačnu verziju projekta kako bi se naručio materijal za točnu trasu kolektora oborinske odvodnje – objašnjavaju iz Grada. Zanimalo nas je i jesu li se radovi na premještanju glavnog cjevovoda i kolektora mogli odvijati paralelno, a sve kako se cesta na tom dijelu ne bi morala zatvarati dva puta: — Nisu se mogli paralelno izvoditi radovi iz više tehničkih razloga.
INA tehnički pregled za benzinsku postaju očekuje tijekom ožujka
Projekt premještanja kolektora oborinske odvodnje ‘pod Dubom’ više se puta usklađivao
Jedan od njih je i uvjet Vodovoda o minimalnoj udaljenosti vodoopskrbnog cjevovoda od kolektora, što bi zahtjevalo izuzetno širok rov što je tehnički neprihvatljivo. Nadalje, oborinski kolektor je na nižoj koti, pa bi paralelan rad ugrozio vodoopskrbnu cijev – naglasili su iz Grada, te dodali: — Prilikom projektiranja same benzinske postaje, zatražena je od Grada suglasnost za premještanjem oborinskog kolektora kako isti ne bi smetao na parceli same benzinske postaje. Budući da postojeći oborinski kanal za velikih kiša ne zadovoljava svojim kapacitetom, na tom dijelu se planiralo položiti kolektor profila DN 1000 mm, što je onda i bio jedan od uvjeta premještanja. Važno je napomenuti da sve radove na premještanju oborinskog kolektora financira INA što je ušteda za Grad između 500 tisuća i milijun kuna – naglasili su iz Grada Dubrovnika.
Za javne instalacije ‘iskešali’ tri milijuna kuna
Svakako treba spomenuti kako se obnova ove benzinske postaje radi godinu dana! Iz INA-e ističu kako je do prekoračenja predviđenog trajanja radova na kapitalnoj rekonstukciji došlo zbog nepredvidivih okolnosti. — Osim premještanja magistralnog vodovoda bilo je potrebno izvesti i radove premještanja fekalne odvodnje izvan nove trase vodovoda i izmjestiti oborinski kolektor. U suradnji s Gradom poteškoće su riješene te su radovi u završnoj fazi. Očekujemo da će tijekom ožujka biti organiziran tehnički pregled te će postaja nakon ishođenja uporabne dozvole biti otvorena za kupce – naveli su iz INA-e. A trošak ove kapitalne rekonstrukcije ‘pod Dubom’ ovu naftnu kompaniju stoji 11 milijuna kuna, od čega se više od tri milijuna kuna odnosi na premještanje instalacija javnog vodovoda i kanalizacije.
I U BOLNICI IZNENAĐENI
‘Inspekcijski nalaz za rodilište je – izvanredan’
Naš nalaz je izvanredan – rekao nam je sanacijski upravitelj OB Dubrovnik, Jerko Ferri Certić na naše pitanje o inspekcijskom nalazu rodilišta u našoj bolnici. Po riječima Certića nalaz je toliko dobar, da ni on sam nije očekivao toliko pozitivne komentare Ministarstva. Zamjerki je naravno bilo, ali su te zamjerke male, i većinom se tiču administrativnog dijela. Naime, Certić nam je objasnio kako je Ministarstvo savjetovalo neke manje promjene u načinu vođenja određenih knjiga o zahvatima prekida trudnoće, ‘no to su male zamjerke koje su normalne za očekivati’ rekao nam je sanacijski upravitelj. Inspekcija sa stručnjacima iz Zagreba i Splita Opću bolnicu Dubrovnik je po riječima Certića posjetila prije nekoliko mjeseci. Također, preporučena im je manja sanacija i preuređenje dijelova rodilišta, ‘no to su sve sitnice za koje ćemo se konzultirati sa stručnjacima i obaviti ih najbolje moguće’, dodao je upravitelj. Ako je sve onako kako nam se prezentiralo, imamo razloga biti ponosni, a mi se čvrsto nadamo da majke koje su rađale u našoj bolnici, ili one koje to tek imaju napraviti dijele mišljenje s upraviteljem i inspekcijom. Podsjetimo, pitanje problema u rodilištima i potrebu inspekcije potaknula je Udruga roditelji u akciji (RODA) akcijom ‘Prekinimo šutnju’ u kojoj je veliki broj žena opisao svoja negativna iskustva pri porodima u rodilištima diljem Hrvatske. Tada je najavljen inspekcijski nadzor svih hrvatskih rodilišta. Nažalost, javnost je ovih dana zgrozio slučaj mlade majke i smrti njezinoga djeteta iz Vinkovačke bolnice, pa smo potaknuti reakcijama javnosti upitali sanacijskog ravnatelja o nalazu naše bolnice.
16 Aktualno
Kratke PREGLED ZBIVANJA
MILIJUNSKI IZNOSI SVAKE GODINE
24. VELJAČE 2016. • PDV UKINUT, HRANA SE I DALJE BACA Iako je u prosincu prošle godine doniranje hrane oslobođeno PDV-a, donacije proizvođača hrane i trgovačkih lanaca nisu povećane, a košarice
brojnih korisnika humanitarnih organizacija i socijalnih samoposluga i dalje su prazne, navodi platforma nevladinih udruga Mreža hrane.
Znamo što ste radili prošlog 14. kolovoza
Aktualno 17
• 24. VELJAČE 2016. BLOKIRANE TVRTKE DUGUJU 18 MILIJARDI KUNA Zadnjeg dana prosinca 2015. godine u Hrvatskoj su u blokadi bile 21.043 prave osobe s ukupnim dugom od 18,1 milijardu kuna. Njih čak 17.093 ili 81,2 posto odnosi se na pravne osobe
Kao ilustraciju prosječne potrošnje u DP Elektrojug Dubrovnik uzima se karakteristična srijeda u siječnju i srpnju Potpuno trodnevno zamračenje od Sustjepana do Prevlake, uzrokovano izgaranjem trafostanice u Komolcu 2009. godine, pokazalo je na najbolji mogući način koliko smo naviknuti na sve dobrobiti i lagodan život kojeg omogućuje električna energija. Od grijanja, kuhanja, veza sa svijetom, teško je zapravo i nabrojiti na koje sve načine električna energija definira našu svakodnevicu, a na činjenicu kako nije riječ o Bogom danom pravu već usluzi koju valja platiti, HEP, odnosno Elektrojug podsjeti nas svaki mjesec u obliku računa.
Više od 700 milijuna kuna
Prema podacima koje su nam dostavili na naš upit iz Elektrojuga, u posljednje tri godine na ime računa od struje oni su uprihodili čak 707 milijuna kuna. ‘Na distribucijskom području Elektrojuga trenutno je ukupno 53 891 aktivnih obračunskih mjernih mjesta u kategorijama poduzetništva i kućanstva. Elektrojug Dubrovnik, kao dio HEP-Operatora distribucijskog sustava, električnom energijom opskrbljuje 48 344 obračunska mjerna mjesta na prostoru od Prevlake do Zaton Dola, uključujući i područje poluotoka Pelješca te otoke Mljet, Korčulu i Lastovo, dok su ostali kupci kod drugih opskrbljivača. Na račun potrošnje, a što uključuje i prihode od mrežarine za kućanstvo i poduzetništvo, Elektrojug je u protekle tri godine uprihodio nešto manje od 707 milijuna kuna, točnije 449 milijuna kuna i 37 tisuća od kupaca kategorije kućanstvo te 257 milijuna i 864 tisuće kuna od kupaca kategorije poduzetništvo’, stoji u njihovom odgovoru. Ističu kako je ‘u 2013. godini prihod od električne energije kupaca kategorije kućanstvo iznosio 155 milijuna i 317 tisuća, dok je prihod od električne energije kupaca kategorije poduzetništvo iznosio nešto više od 90 milijuna kuna. U 2014. godini ti iznosi su bili 140 milijuna i 400 tisuća kuna za kućanstva te 83 milijuna za poduzetništvo, dok su 2015. godine iznosili 153 milijuna i 280 tisuća za kućanstvo te 84 milijuna i 310 tisuća za poduzetništvo’, napominju iz Elektrojuga. Na naš upit navode kako je ‘cijena
Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža
čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 16,34 milijarde ili 90,1 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
kilovat sata za kupce HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. ista je na području cijele Republike Hrvatske i propisana je od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije, a određena je tarifnim modelom. Tako u kategoriji kućanstvo modeli Plavi i Crni imaju jedinstvenu tarifu. U modelu Plavi onda iznosi 0,96 kn/kWh dok u modelu Crni (tzv. ‘upravljana potrošnja’ koja podrazumijeva isporuku električne energije za kategoriju kućanstva, kod koje isporučitelj, daljinskim upravljanjem određuje vrijeme upotrebe električne energije, dakle energija kupcu nije dostupna 24 sata dnevno) naknada iznosi 0,46kn/kW. Model Bijeli ima dvije tarife – višu za koja se naplaćuje naknada od 1,05 kn/ kWh i nižu, 0,51 kn/kWh’, ističu među ostalim iz Elektrojuga.
Cijena kilovat sata za kupce HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. ista je na području cijele Republike Hrvatske Najviša potrošnja ljeti
Sudeći prema njihovim podacima kupci s juga (područje bivše Općine Dubrovnik) najviše su struje u posljednje tri godine potrošili prošle godine i to 465 077 MWh (megavat sati). Gledajući s godišnje razine 2013. godine ukupna potrošnja električne energije iznosila je 440 766 MWh, a 2014. godine 430 262 MWh. Njihova evidencija otkriva i kako je, očekivano, najveća potrošnja struje u ljetnom razdoblju. ‘Ukupna potrošnja električne energije tijekom zimskog razdoblja 2013. godine, gledana od studenog 2012. do travnja 2013. iznosila je 178 956 MWh, dok je ljetna iznosila 263 061 MWh na prostoru cijelog distribucijskog područja Elektrojug Dubrovnik. U zimskom razdoblju naredne godine, dakle od studenog 2013. do travnja 2014. godine iznosila je 167 341 MWh, a u ljetnom 264 477 MWh. Slični su podaci i za 2015. godinu, kada je u zimskom razdoblju potrošnja električne energije bila 177 935 MWh, dok je u ljetnom razdoblju prošle godine iznosila 286 108 MWh’, ističu oni. Sukladno tome, za očekivati je bilo i kako je vršna potrošnja struje također zabilježena u ljetnim danima. Posljednjih četiri godine, vrhunac potrošnje
Elektrojug je u protekle tri godine uprihodio nešto manje od 707 milijuna kuna
dolazi u mjesecu kolovozu dok je u prošloj i pretprošloj godini taj dan bio 14. kolovoza.
Razmahale se domaćice!?
‘Maksimalna snaga na području cijelog Elektrojuga Dubrovnik bila je 108 MW, točnije 108 245,6 kW, a postignuta je 14. kolovoza 2015. godine u 20:45. Tada je trafostanica 110/35/10 kV Plat, kojom se opskrbljuju Konavle i Župa Dubrovačka, zabilježila ukupnu snagu od 17,5 MW, dok je u TS 110/35 kV Komolac, iz koje se opskrbljuje područje Grada Dubrovnika te Dubrovačko primorje, zabilježena ukupna snaga od 57 MW. U 2014. godini maksimalni dan bio je također 14. kolovoza kad je zabilježena snaga od 98,03 MW. S obzirom kako u te dane nije bilo nikakvih ‘posebnih’ događanja, možda su za vršnu potrošnju baš taj dan odgovorne dubrovačke domaćice koje su spremale poslastice za Veliku Gospu?!. U svakom slučaju, dvije godine ranije, vršna potrošnja postignuta je ipak tjedan dana ranije. ‘U 2013. godini maksimalni dan bio je 8. kolovoza, kada je na prostoru cijelog distribucijskog područja zabilježena ukupna snaga 99,23 MW, a 2012. godine na isti dan dosegnuta je maksimalna snaga od 98,98 MW’, pišu iz Elektrojuga. Napominju kako se kao ilustraciju prosječne potrošnje u DP Elektrojug Dubrovnik uzima karakteristična srijeda u siječnju i srpnju. Tako je 18. siječnja 2012. zabilježena maksimalna snaga od 81,26 MW, dok je u 18. srpnja iste godine zabilježena maksimalna snaga od 81,20 MW. U 2013. godini karakteristične srijede bile su 15. siječnja, kada je zabilježena snaga bila 66,73 MW te 17. srpnja kada je zabilježena snaga bila 77,20 MW. U 2014. godini karakteristične srijede bile su 15. siječnja, kada je zabilježeno vršno opterećenje od 61,48 MW te 16. srpnja kada je zabilježeno opterećenje 78,20 MW.
Posljednjih četiri godine, vrhunac potrošnje dolazi u mjesecu kolovozu
18 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
NAKNADNA PAMET
Tko je stvorio Dubrovnik? Možda ne možeš čistiti gradsku upravu, ali je možeš voditi Pred točno godinu dana napisao sam imaginarni oglas za čistačicu/ čistača u gradskoj upravi. Razlog za objavu leži u činjenici da aktualni gradonačelnik ne ispunjava sve uvjete: ne bi mogao priložiti uvjerenje da se ne vodi kazneni i istražni postupak te vlastoručno potpisanu izjavu da za prijam ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona. Ne treba se brinuti za sudbinu gradonačelnika, jer on se prijavio na jedan drugi natječaj: ponovljeni natječaj za izbor gradonačelnika. Tamo se ne traže ovakve potvrde. Možda ne možeš čistiti gradsku upravu, ali je možeš voditi. Zanimljivost ovog natječaja je da kandidati čak mogu ostvariti naknadu dijela troškova postupka prijave za Gradonačelnika. Kandidatima koji bi se prijavili za čistača nitko ne nadoknađuje trošak fotokopiranja dokumenata, ovjere preslika, poštarine. Ok. Ovo o čistaču je čista demagogija. Ali uopće nije demagogija da je rekonstrukcija Lazareta sve više upitna. Nije demagogija niti dvojbena priča o Revelinu. Nije zvučalo kao demagogija niti prepucavanje u Gradskom vijeću kome bi i zašto bilo bolje da je šutao. Bojim se da nije demagogija i neće stati samo na ovom. Bojim se da će se otvoriti još mnogo tema. Koliko je tu političkog jala i želje za obračunom, a koliko je argumentiranih prekršaja i kaznenih djela, pokazat će vrijeme i institucije koje moraju odraditi svoj posao. U svakom slučaju, umjesto da u svakom pogledu svaki dan sve više napredujemo, mi se sve dublje ukopavamo. Na društvenim mrežama se pojavio ‘Argument Dubrovnik’ koji glasi ovako: ‘Sudeći po današnjim Dubrovčanima, naprosto je nemoguće da su Dubrovnik sagradili njihovi preci. Ili je Dubrovnik stvorio Dragi Bog – prije pet minuta, kad i Svijet zajedno s fosilima – ili, ako su ga stvorili preci današnjih Dubrovčana, Svijet ne evoluira nego degenerira’.
Piše Zoran Pucarić
Koliko je tu političkog jala i želje za obračunom, a koliko je argumentiranih prekršaja i kaznenih dijela, pokazat će vrijeme i institucije koje moraju odraditi svoj posao
SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Od DORH-a s zakonitosti z nevinost bra
Ako su njih troje htjeli poslati političku poruku podbacili su. Ako su htjeli poslati poruku nevinosti dubrovačkog gradonačelnika u obnovi Lazareta, potpuno su podbacili Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža
Dubrovačko Gradsko vijeće podnijelo je kaznenu prijavu protiv Andra Vlahušića za obnovu Lazareta. Skoro. Zapravo nisu podnijeli kaznenu
prijavu, nego pozvali institucije na ocjenu zakonitosti obnove kompleksa Lazareta, kako bi se ‘otklonile sumnje u zakonitost postupanja gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića u pripremi i provođenju tog projekta’. Kaznena prijava koja to nije, ima za
Aktualno 19
• 24. VELJAČE 2016.
se tražila ocjena za Lazarete, a HNS ani crvenim palicama cilj ‘potaknuti’ valjda DORH da odradi svoj posao, naravno pod pretpostavkom da izvidi vezani uz Lazarete nisu već odavno napravljeni. A tko još danas u to vjeruje?
Vlahušić se pogubio
Ono što su građani na prošloj sjednici Gradskog vijeća imali prvi put vidjeti valja zapamtiti. Andro Vlahušić za govornicom se prvi put potpuno izgubio. Pokušao je izvući svoju torbicu ‘baljezgarija’ pa je ponovno okrenuo pilu na politiku, pa na Zagrebačku ulicu pa ponovno na politiku. Ipak, nije mogao pobjeći od nekoliko jednostavnih pitanja – Zašto nije pokrenuo postupak javne nabave kada ga je nadzor, odnosno tvrtka Trames upozorila na to već 2013. godine, tko je odobrio izmjenu manjkavog projekta i troškovnika čime je projekt originalno vrijedan nešto manje od 31 milijun kuna postao 48 milijuna kuna ‘težak’, te ako nitko iz Grada nije odobrio mijenjanje projekta, na osnovu čega je isplaćena posljednja rata od 10.5 milijuna kuna za ‘radove koje nitko nije naručio’.
Andro Vlahušić za govornicom se prvi put potpuno izgubio
— Grad Dubrovnik nikada nije tražio izmjenu projekta. Morate pitati izvođače ili Trames, a ja osobno nikada nisam tražio izmjenu projekta. Radilo se sve sukladno tehničkim mogućnostima projekta i zahtjeva Konzervatora. Postoje ljudi koji su potpisivali sve, a mi smo na kraju samo plaćali uz kontrolu HBOR-a – rekao je među ostalim Vlahušić na sjednici, a u pokušaju da sa sebe makne ikakvu krivnju istaknuo i kako su svi uključeni u taj projekt potpisali ‘izjave kojima tvrde da je sve bilo po zakonu’.
Grad Dubrovnik nikada nije tražio izmjenu projekta – Andro Vlahušić
Dodatak ugovoru
Vrijedi istaknuti kako je Vlahušić uoči sjednice vijećnicima podijelio dodatak ugovora koji je Grad potpisao s izvođečem radova na Lazaretima, tvrtkom Monte Mont. Pojednostavljeno rečeno, tim dodatkom su Grad i Monte Mont ‘priznali’ kako je originalni ugovor konzumiran do vrijednosti od 15-ak milijuna kuna. Novi ugovor je Vlahušić s Monte Montom potpisao u kolovozu 2015. godine čime se ‘zatvorila razlika’ isplaćenih sredstava. U cijeloj ovoj priči,
Na sjednici je ‘dan amen’ i smještaju Muzeja Domovinskog rata u zapadnom dijelu prizemlja tvrđave Imperial
većini ipak ostaje neshvatljivo kako je moguće da se originalni ugovor ‘raskinuo’ dodatkom ugovora u srpnju 2015. godine, a novi ugovor koji je uključivao novi troškovnik i projekt sklopio u kolovozu kada su radovi na Lazaretima bili mjesecima prije toga gotovi? Također, zdrav razum postavlja i pitanje kako je moguće da je pregovarački postupak za radove proveden nakon što su radovi već davno bili završeni? Vlahušić na sva ta pitanja nije znao odgovoriti, već je u maniri ‘pokvarene ploče’ ponavljao kako je sve napravljeno po zakonu.
Crvene palice
Ono što će na posljednjoj sjednici zaista ući u anale dubrovačke politike je činjenica kako je HNS podignuo crvene palice na traženje ocjene zakonitosti obnove Lazareta. Dakle ponovno, HNS se usprotivio ocjeni zakonitosti obnove Lazareta. Nenadu Vekariću, Matiji Ćale Mratović i Ivani Lazarević vjerojatno nije prošlo kroz glavu kako bi, uz Vlahušićevo inzistiranje na tome da je sve napravljeno po zakonu, najbolji poticaj toj ideji dali da su upravo suprotno dignuli zelene palice. Umjesto da svima nabiju na nos kako su 100 posto uvjereni u nevinost svog stranačkog šefa oni su odlučili da je najbolji način za obraniti njegovu nevinost pokušati spriječiti da projekt pogledaju policija i DORH? Da su imalo mućnuli glavom, mogli su makar postupiti kao njihovi koalicijski partneri DUSTRA, HSU i SDP i ostati suzdržani. Ako su njih troje htjeli poslati političku poruku podbacili su. Ako su htjeli poslati poruku nevinosti dubrovačkog gradonačelnika u obnovi Lazareta, potpuno su podbacili.
20 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
MANDATI VIJEĆNIKA ISTEKLI PRIJE 15 MJESECI, IZBORI KONAČNO NA VIDIKU
Tko se boji kotarskih izbora? barem na papiru jer kako nam je krajem 2014. godine odgovoreno iz Gradske uprave Odlukom o izboru članova vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva propisano je: ‘Mandat članova Vijeća izabranih na redovnim izborima počinje danom konstituiranja Vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Gradskog vijeća o raspisivanju izbora ili raspuštanju Vijeća u skladu s ovom Odlukom’’. Stoga, poručio je Vlahušić, rad mjesne samouprave u ničemu neće biti destabiliziran.
Izbori u travnju!
Iako je mandat postojećim vijećnima i predsjednicima gradskih kotara i mjesnih odora, koji su izabrani još 2010. godine, istekao početkom studenog 2014. izbori još uvijek nisu raspisani Dubrovčani će u travnju ponovno na izbore! Ovog puta riječ je o izborima za vijeća jedinica mjesne samouprave, odnosno gradskih kotara i mjesnih odbora. Naime, mandat vijećnika izabranih 2010. godine istekao je još 7. studenog 2014., a izbori tada nisu bili raspisani jer gradonačelnik Andro Vlahušić za tu svrhu nije osigurao novce u proračunu (!). Riješivši tu ‘tehnikaliju’,
Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža
iza koje se možda krio i strah od rezultata te svojevrsne ankete rejtinga lokalnih političara, raspisuje izbore za 22. veljače 2015. godine, no padom proračuna ‘padaju’ i ovi izbori. I tako prođe godina dana, i nikome ništa, jer zapravo nikakvih posljedica za neodržavanje izbora u roku nema. Tim više što bi situacija na terenu trebala i dalje normalno funkcionirati,
No, prošli su i prijevremeni izbori u Dubrovniku i nitko više ne spominje ove kotarske. Stoga nas je zanimalo funkcioniraju li u takvoj situaciju kotarevi, te hoće li se i kada konačno raspisati izbori. — Praksa je da raspisivanje izbora za mjesnu samoupravu Gradskom vijeću predloži gradonačelnik. Kako on to nije napravio, mi ćemo to učiniti na prvoj idućoj sjednici, najvjerojatnije u ponedjeljak, 29. veljače jer je proteklo i previše vremena. Ne možemo više čekati i nije korektno da više od godinu dana nemamo formirana vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora – istaknuo je Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika dodavši kako će se izbori, ako prijedlog usvoji Gradsko vijeće, održati u travnju, te da su novci osigurani proračunom za ovu godinu. Da situacija na terenu baš i ne funkcionira, potvrdili su nam Blaž Pezo, predsjednik Gradskog kotara Mokošica, te Srđan Kera, v.d. predsjednika Gradskog kotara Grad. Kera pak ističe kako je ima i tri godine poslao Gradu Dubrovniku prazan papir jer već tada nije bilo smisla pisati i razgovarati s Gradom Dubrovnikom budući da se zahtjevi i mišljenja građana nisu uvažavala.
Aktualno 21
• 24. VELJAČE 2016.
— Gradski kotarevi su šuplja priča, zadovoljavanje nekakve forme od koje nema nikakve koristi – ističe Kera, a na pitanje kako danas funkcioniraju odgovara: ‘Nikako’. — Gradski kotar Grad nema čak ni svoju prostoriju. Najbolje bi bilo da nam daju prostoriju u Mrčevu, gdje sad rade vodovod. Ako ne mogu pronaći prostor u gradu, onda nemamo o čemu pričati – govori Srđan Kera, dodavši kako ne zna što je razlog neraspisivanju novih izbora. — Ovako ništa ne funkcionira. Inače gradski kotarevi i mjesni odbori bi trebali biti ti koji će predlagati sve ono što bi trebalo napraviti po pitanju komunalne infrastrukture. To su ljudi na terenu koji znaju najbolje što bi trebalo učiniti. Ali ne, to se nonšalantno ignorira već godinama, ima i 20 godina. Nije u interesu. Nemoguća je misija s gradom se dopisivati, boriti i tražiti da se nešto riješi – govori nam iz svog iskustva Kera, koji napominje kako ima i tri godine da se vijeće ovog kotara nije sastalo, osim pred zbor građana prošlog ljeta koji je sazvan na zahtjev samih građana.
Funkcioniramo, ali...
— Nema koristi ni potrebe sastajati se – govori nam Kera, ističući kako gradski kotarevi i mjesni odbori postoje tek da
Kako izbore nije raspisao gradonačelnik, mi ćemo to predložiti na idućoj sjednici se zadovolji zakonska potreba jer inače nemaju nikakvu funkciju. Predsjednik GK Mokošica Blaž Pezo ističe kako vijeće i predsjednik kotara i dalje obavljaju svoje funkcije i odrađuju zadatke, no problem je, kaže, u odnosu gradonačelnika prema mjesnoj samoupravi. — Mi funkcioniramo do novih izbora, ali nam je mandat istekao prije više od godinu dana, još 2014. godine. Ja obnašam dužnost predsjednika, potpisujem sve zahtjeve, ali način na koji se gradonačelnik odnosio prema gradskim kotarevima je katastrofalan. Gospodin gradonačelnik se potrudio da gradski kotarevi izgube svoju funkciju i to tako da ih je ignorirao, odnosno sve njihove zahtjeve, dopise, planove rada u kojima smo jasno iskazali zahtjeve građana koji su dolazili do nas. On je to sve neutralizirao i cijeli sustav mjesne samouprave je svih ovih godina zanemarivao. Slijedom toga se i zahtjevi, od onih najmanjih poput primjerice promjene rukohvata rješavaju i po nekoliko mjeseci. Da on drži do gradskih kotareva i da oni obavljaju svoju ulogu, stvari bi se prije odrađivale – govori
Blaž Pezo. — Inače su gradonačelniku puna usta građana, ali je prvu razinu vlasti, koja funkcionira u svim gradovima Republike Hrvatske, skroz zanemario. To je volonterska razina, nitko nema naknade za svoj rad, i to je prva razina vlasti do građana, gdje se zastupaju problemi građana koji bi se onda trebali kanalizirati prema upravnim tijelima grada i komunalnim tvrtkama. Gradonačelnik je to sve opstruirao i uništio i on je sad jedan jedini uski lijevak preko kojeg idu sve odluke u gradu – smatra Pezo, dodavši kako gradske kotareve i mjesne odbore treba ‘vratiti tamo gdje su bili prije nego što je Andro Vlahušić došao na vlast, jer je on to sve uništio’. — On je svjesno uništavao i zanemarivao mjesnu samoupravu. Izgubili su svoj smisao kad ih je minirao i nije održao izbore kad je trebao – zaključuje Pezo, prisjetivši se i Olge Muratti u vrijeme mandata 2009.–2013. kada je isticala kako kotareve treba osamostaliti i dati im određeni novac kako se određene stvari na terenu mogle čim prije rješavati.
Nemoguća je misija s gradom se dopisivati, boriti... – Kera
22 Aktualno
24. VELJAČE 2016. • U VRHU SMO 39 darivatelja na milijun stanovnika čini Hrvatsku uz Španjolsku, jedinom zemljom na svijetu koja je dosad uspjela ostvariti tako visoku stopu. U 2015. povećao se broj darivatelja organa za 13 posto te broj transplantacija za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Kratke IZ HRVATSKE
GDJE SE STALO S PLANOM PRESELJENJA KOMUNALNIH TVRTKI?
Prije će autocesta do Osojnika nego komunalci! dokumentacije izgleda kako se malo toga napravilo po tom pitanju.
Grad nastavlja razvijati projekt, no kad će se realizirati ostaje nepoznanica
‘Odgovorno pristupamo projektu’
Danas raštrkane po cijelom gradu, a često smještene i u neadekvatnim prostorima, komunalne tvrtke Grada svoj će novi dom naći na Osojniku, u sklopu tehničko-tehnološkog bloka Piše Andrea Falkoni Račić Foto www.vlahusic.hr
Zadnjih pet godina Grad Dubrovnik radi na projektu preseljenja svojih komunalnih poduzeća na Osojnik, u budući tehničko-tehnološki blok, za što je osigurano 90 tisuća ‘kvadrata’ zemljišta. Uz komunalne tvrtke tamo se trebalo naći i reciklažno dvorište, ‘pogon’ Igara... No, iz Gradske uprave izvijestili su ovih dana kako prepreku u realizaciji projekta reciklažnog dvorišta predstavljaju dodatna arheološka istraživanja zatražena od strane Konzervatorskog odjela. Inače,
arheološka istraživanja moraju se provesti i sukladno odredbama Generalnog urbanističkog plana. Kako sada stvari stoje moglo bi se zaključiti kako će do Osojnika prije doći autocesta (čiji je početak radova ‘proslavljen’ još 2009. godine) nego li će se komunalci preseliti u ovo prigradsko naselje. Naime, projekt u svom predizbornom programu nosi i sam gradonačelnik Andro Vlahušić (Dubrovnik 2015. – 2025.), no osim otkupa zemljišta i izmjene prostorno-planske
— Danas raštrkane po cijelom gradu, a često smještene i u neadekvatnim prostorima, komunalne tvrtke Grada svoj će novi dom naći na Osojniku, u sklopu tehničko-tehnološkog bloka. Među ostalim preselit će se tamo i Libertas s cijelim voznim parkom, Vodovod i Čistoća, a time će se omogućiti i daljnji razvoj tog dubrovačkog predgrađa – obećavao je Vlahušić u predizbornoj kampanji. Na naš upit gdje se stalo s projektom, koje su radnje do danas napravljene te što još predstoji kako bi se projekt doveo u fazu spremnosti za realizaciju iz Grada Dubrovnika odgovaraju: — Grad Dubrovnik nastavlja razvijati projekt Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik za potrebe gradskih poduzeća. Uz ovaj projekt vezana je i realizacija ceste od Mosta do Osojnika, na čemu se također aktivno radi. Grad i sve gradske komunalne tvrtke posluju uspješno, ponašaju se odgovorno i racionalno pa tako pristupamo i ovom projektu – napomenuli su iz Grada Dubrovnika. Odgovor na pitanje o makar okvirnim rokovima unutar kojih bi se mogao dogoditi početak realizacije projekta, odnosno početak preseljenja gradskih komunalnih tvrtki nismo dobili. Tek nam je rečeno kako je na Osojniku u planu smještaj tehničkih službi, radionica, stanice za tehnički pregled, garaže i benzinske postaje. No, jednog
Aktualno 23
• 24. VELJAČE 2016. IZUMIREMO Hrvatska je prošle godine, ne računajući osobe koje su emigrirale, ostala bez 17 i pol tisuća stanovnika. Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika lani je bio 4,210.700, što je 27.700
stanovnika manje nego 2014. Rođene su 38.142 osobe, a umrlih je bilo 55.651. Time je izgubljen grad srednje veličine.
cestom do mosta oko 3 km. Primjenom ovog rješenja, Komolac nije više industrijska zona, pa se omogućava njegova bolja valorizacija, koja je uništena kada je izuzetno vrijedno zemljište Remize zamijenjeno za manje vrijedno u Komolcu – napisao je tada Vlahušić.
Predradnje...
dana kada projekt zaživi na Osojnik se prvo seli Libertas, koji već godinama vapi za novim prostorom, budući da su u Remizi ‘podstanari’. Prvotni plan za Libertas je, podsjetimo, bilo preseljenje u Komolac i to još u doba gradonačelnice Dubravke Šuice, kada je napravljeno i idejno rješenje, no od toga se odustalo. Ili ipak nije? Naime, Vlahušić u svom već spomenutom predizbornom programu nosi i Libertasovo zemljište u Komolcu, za koje je istaknuto sljedeće: ‘Na zemljištu prvotno kupljenom za potrebe Libertasa nastat će nova poslovno-stambena zona sa svim sadržajima potrebnim za ugodno stanovanje i dječjim vrtićem. Na 16 tisuća kvadrata u planu je sagraditi 3 poslovna prostora i 80-ak stambenih jedinica za dubrovačke obitelji.’ Slično je govorio i 2012. godine kada je Libertasovo zemljište u Komolcu ocijenjeno kao lokacija za moguću gradnju POS stanova. Površina ovog zemljišta iznosi oko 17 000 m2, a tu je moguće izgraditi oko 100 stanova POS-a.
U planu je smještaj tehničkih službi, radionica, stanice za tehnički pregled, garaže i benzinske postaje
Libertas ipak u Komolac
No, u veljači 2016. godine Vlahušić, na upit DuLista kada se može očekivati početak realizacije gradnje stambeno-poslovne zone u Komolcu, odgovara: ‘Što se tiče JP Libertas u planu je konačno premještanje remize u spomenuti blok (na Osojniku, op.a.), a u međuvremenu postoji mogućnost smještaja u Komolcu. Za ostale gradske tvrtke u ovom trenutku nije definirano preseljenje’. Privremeni smještaj Libertasa u Komolcu ne treba toliko ni čuditi jer jednog dana kad se (ako se) proda Remiza u vlasništvu tvrtke GP Dubrovnik u stečaju, Libertas će postati beskućnikom, a budući da je
Libertasovo zemljište u Komolcu
tehničko-tehnološki blok očito stvar malo dalje budućnosti, Grad mora pronaći rješenje za svog gradskog prijevoznika. Ovdje svakako treba spomenuti kako je o Osojniku i Libertasovom zemljištu u Komolcu Vlahušić pisao i u svom izvješću o radu 2012. godine: – Kupili smo 90 000 m2 zemljišta uz cestu prema Osojniku, za ukupni iznos od 6.5 milijuna kuna. Proveli smo uknjižbu i počeli ga koristiti za odlaganje viška iskopa građevinskoga materijala, čime teren pripremamo za konačnu primjenu i štedimo na plaćanju odlagališta. Na zemljištu se planira tehničko-tehnološki blok s parkingom za smještaj svih potreba Grada i gradskih tvrtki. Ovom akvizicijom ispunjavamo potrebe gradskih tvrtki, a istovremeno povećavamo vrijednost njihove imovine, koja će ostati u središtu grada, za različite komunalne i društvene namjene. Prisutnost gradskih tvrtki i ustanova ubuduće će značiti prvo pravo širenje grada prema Primorju, i budućem zapadnom ulazu u Dubrovnik. Parking automobila, autobusa, garažno servisni prostor JP Libertas, skladišta i depoi Vodovoda i DLJI na udaljenosti od grada s novom
Zaključimo kako je više nego izvjesno kako će do izgradnje tehničko-tehnološkog bloka i preseljenja svih komunalaca proći još puno vremena, a tim više što je gradskim prostornim planom istaknut niz uvjeta koje treba ispuniti prije realizacije. Tako GUP propisuje da najprije treba provesti detaljne vodoistražne radove – mikrozoniranje temeljem Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta kojima će se dokazati stvarna zona sanitarne zaštite. Jednako tako ističe se kako je formiranje Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik moguće uz sljedeće uvjete: prije bilo kakvih radova potrebno je izvršiti arheološko istraživanje kamenih gomila u obuhvatu te dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza, a u skladu s posebnim propisima te nadležnost Konzervatorskog odjela; prije radova potrebno je izvršiti detaljni arheološki pregled terena o čijim će rezultatima ovisiti eventualna dodatna istraživanja; u slučaju radova na prilaznom putu (njegovo širenje) uz koji se nalazi spomenuta kamena gomila, potrebno je izvršiti arheološko istraživanje i dokumentiranje iste, a prema posebnim propisima. Možda su ovi uvjeti i ispunjeni, no kako nam iz Grada Dubrovnika nije odgovoreno na pitanje koje su do danas radnje napravljene, moglo bi se doći do zaključka kako se dalje od kupnje zemljišta i uknjižbe nije daleko odmaklo.
24 Aktualno
24. VELJAČE 2016. • ‘PUNOM PAROM’ Rokovi na završetku izgradnje pristanišne zgrade C u Zračnoj luci Dubrovnik bit će gotovi do 30. rujna, a neće ih biti problem ispoštovati.
Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA
LIBERTAS IMA PRAVILNIK O TRANSPORTU KUĆNIH LJUBIMACA
Mogu li se i kučki ‘voz Zbog svjedočenja niza naših čitatelja o tome kako su naišli na neugodnosti prilikom pokušaja transporta primjerice, mačke u adekvatnom transportnom kavezu, odlučili smo provjeriti koje se sve životinje smiju prevoziti u Libertasu Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža
Ne želite se odvajati od svog psa niti jedan trenutak? Očekivano, jer je mnogim vlasnicima kućnih ljubimaca njihova životinja i puno više od ‘samo’ ljubimca. No, kako s njime na drugi kraj grada, ako na primjer, ne vozite ili morate hitno biti negdje? Tragom tih pitanja provjerili smo smijete li se s njima – voziti u autobusima Libertasa. U kratkom, ali jezgrovitom odgovoru direktor Đuro Deranja rekao nam je kako je prijevoz životinja u autobusima Libertasa reguliran internim aktom, odnosno ‘Pravilnikom o radu prometnog osoblja’. Na koji način? Očekivano (i logično), slijepim osobama i osobama koje obučavaju pse vodiče dopušteno je uvođenje u autobus psa vodiča – ističe se u odgovoru. Zanimljivo je dodati i to kako je ovim Pravilnikom također uređeno kako ‘putnik sa psom mora ulaziti na prednja vrata i zadržavati se na prednjem dijelu vozila’, te kako se u autobusu ‘istovremeno može prevoziti samo jedan pas’. No, svako pravilo ima iznimku, pa tako i ovo, a ako ste se kao vlasnik kućnog ljubimca koji primjerice, hitno mora u veterinara, a niste vlasnik automobila ili nemate priliku poći s automobilom, evo što smijete: — Iznimno od odredaba ovog članka dozvoljava se prijevoz tzv. kućnih ljubimaca (malih pasa, mačaka i sličnih pitomih malih životinja) koje se mogu nositi besplatno, kao ručna prtljaga, u torbama, košarama i prikladnim
Aktualno 25
• 24. VELJAČE 2016. KUČKI KAO ‘GOSPARI’ Prema pravilniku Libertasa, u javnom gradskom prijevozu mogu se voziti kućni ljubimci, pod određenim uvjetima. No, koliko je građana znalo za to?
KOTARSKI IZBORI Posljednji kotarski izbori raspisani su 2010. Mandat tada izabranih vijećnika istekao je još 7. studenog 2014., a novi su konačno na vidiku u travnju.
ziti kao gospari’? spremnicima – ističe se u službenom odgovoru iz Libertasa, uz napomenu kako ‘spremnici moraju biti izrađeni tako da su isključena ozljeđivanja i onečišćenja vozila’. Poprilično fleksibilno, zar ne? No, nažalost, upravo zbog svjedočenja niza naših čitatelja o tome kako su naišli na neugodnosti prilikom pokušaja transporta primjerice, mačke u adekvatnom transportnom kavezu, odlučili smo provjeriti situaciju. Stoga, dragi čitatelji, vodite se službenim odgovorom (u kojem vam je to omogućeno).
U ostatku Hrvatske – slična situacija
Usporedbe radi, provjerili smo kakva je situacija u drugim gradovima Hrvatske – točnije Zagrebu, Rijeci i Splitu. Jednostavnim pretraživanjem došli smo do sličnih podataka kao u Dubrovniku. Na službenim stranicama ZET-a piše kako ‘slijepe osobe imaju pravo u vozilo uvesti psa vodiča, osobe u invalidskim kolicima rehabilitacijskog psa, djeca s teškoćama u razvoju uz pratnju roditelja i terapijskog psa, a treneri pasa pse u školovanju. U vozilo se smije uvesti i pas štenac na socijalizaciji u obitelji. Takvi psi moraju nositi službenu ormu’,
BRINITE O SVOM LJUBIMCU Na što trebate misliti?
Ako se vozite s mačkom, ona mora biti u transportnoj kutiji, ptice pak u kavezima, a u većini gradova psi na povodcu uz obavezno nošenje brnjice. Uvijek uz sebe imajte, za psa, tzv. ‘plavu knjižicu’ u kojoj stoji kako je pas cijepljen, čipiran itd, te naravno, osigurajte vodu za vašeg ljubimca, te adekvatan način čišćenja fekalija ili eventualnih drugih ‘onečišćenja’ koje vaš ljubimac napravi.
Vrijedi podsjetiti i na dogovor Prijatelja životinja i zagrebačkog javnog prijevoza o prijevozu kućnih ljubimaca, je Zagreb na ovaj način pokazao kako ‘osluškuje potrebe građana’ a prijevoz kućih ljubimaca dopušten je po posebnim uvjetima. Psi visine do 30 centimetara, kao i mačke te druge male pitome životinje smiju se prevoziti, ali u odgovarajućim transportnim kutijama. Za njih se ne naplaćuje dodatna karta – stoji na ZETovim stranicama, a zanimljivo je dodati i to kako je ‘dopušten i prijevoz pasa koji u grebenu imaju više od 30 cm, uz uvjet da pas ima brnjicu i vodi se na kratkom povodcu, uz propisanu dokumentaciju, odnosno ispravu o upisu i cijepljenju protiv bjesnoće’. Zagrebački propisi puno su detaljniji od dubrovačkih, te tako među ostalim stoji i to kako putnici koji u vozila uvode kućne ljubimce trebaju: ulaziti na prednja vrata (uz vozača) i zadržavati se na prednjem dijelu vozila, nositi pribor za čišćenje fekalija, očistiti površinu u vozilu koju njegov kućni ljubimac onečisti, te kako putnik u vozilo može uvesti samo jednog kućnog ljubimca. — Putnik koji je uveo kućnog ljubimca u vozilo odgovoran je za njegovo ponašanje i sam će nadoknaditi štetu koju kućni ljubimac nanese drugim putnicima u vozilu ili onečisti vozilo tako da se vozilo mora povući u spremište na čišćenje, a zabranjen je prijevoz opasnih pasa, određenih posebnim propisima – također je navedeno na stranici. Vrijedi podsjetiti i na dogovor Prijatelja životinja i zagrebačkog javnog prijevoza, u kojem je 2013. donesena odredba u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, gdje sve navedeno omogućeno putnicima – vlasnicima kućnih ljubimaca, te je Zagreb na ovaj način pokazao kako ‘osluškuje potrebe građana’, stoji na službenim stranicama Prijatelja životinja, koji su tada
Nažalost, još uvijek svjedočimo brojnim primjerima naših sugrađana koji kratko i jasno ističu ‘nije nam vozač dao u autobus s kučkom’
istaknuli kako ‘kreću u suradnju s ostalim gradovima, vjerujući da će i oni uvidjeti da su ovakve promjene nužne’.
Neki psi – u određene ure
Situacija u Rijeci je slična... Na službenim stranicama riječkog Autotroleja stoji kako prema propisu ‘Način pružanja komunalne usluge’ KD Autotrolej, vozilima javnog gradskog prijevoza nije dozvoljeno prevoziti životinje, izuzev kućnih ljubimaca koji moraju biti smješteni u odgovarajućim spremnicima. Ukoliko vlasnik ljubimca drži na krilu za njega ne plaća prijevoz. Iznimno, slijepim osobama dozvoljeno je uvođenje u vozilo specijalno dresiranog psa vodiča – navodi se na službenim stranicama, gdje također stoji i to kako je ‘jednog psa s veterinarsko – zdravstvenom svjedodžbom (knjižicom cijepljenja) dozvoljeno uvoditi u vozilo samo nedjeljom i praznikom od 05:00 do 07:00 sati i od 20:00 do 21:00 sat. Pas mora imati brnjicu i od vlasnika biti držan na kratkoj uzici. Za psa se naplaćuje karta za jednu tarifnu zonu.’ Split – slična situacija kao i svugdje. No, tek šturo piše, i to ne na službenim stranicama, već na stranicama ‘DoggyCheckIn’, posvećenoj lakšem informiranju ljudi koji putuju sa psima po Hrvatskoj: ‘PROMET SPLIT: prijevoz kućnih ljubimaca u vozilima javnog prijevoza dozvoljen je isključivo u odgovarajućim spremnicima (košarama). Slijepoj osobi dozvoljeno je uvođenje psa vodiča.’ Zanimljivo je dodati kako u Promet Makarska psima nije dozvoljen ulazak u autobus. Sve ovo zajedno, u teoriji, funkcionira. No, kako je u praksi? Nažalost, još uvijek svjedočimo brojnim primjerima naših sugrađana koji kratko i jasno ističu ‘nije nam vozač dao u autobus s kučkom’. Nakon odgovora iz Libertasa za DuList, pozovite se na pravilnik, ali ga i poštujte, kako bi se i vaši kučki ‘vozili kao gospari’.
26 Aktualno
17. VELJAČE 2016. •
Crna kronika PROMETNA NA MIRINOVU
Motor puknuo popola, vozač s teškim ozljedama
OBITELJSKI BIZNIS
Majka (65) i sin v u Zažablju, sin i
Na predjelu Mirinovo u subotu se dogodila prometna nesreća u kojoj je teže ozljede zadobio motociklist. U nesreći je sudjelovao motocikl Yamaha R6, čiji je vozač iz još neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad motociklom te se zabio u stablo. Vozač, kojega je silina udarca, prema pričanju očevidaca, odbacila 100 metara dalje, je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u OB Dubrovnik gdje su mu utvrđene teže ozljede, neopasne po život. Motor je od siline udara prepolovljen, a jedan dio završio je u moru.
KRAĐA AUTOBUSA
Župski ‘Pišonja i Žuga’ i dalje ‘u bijegu’ Neispravan autobus Libertasa, koji već nekoliko dana stoji sa strane puta na Mljekari u Župi, poslužio je tijekom vikenda u sitnim noćnim satima, nekome za vozikanje. Neispravan bus, župski ‘Pišonja i Žuga’ uspjeli su osposobiti za noćnu vožnju, a kako su nam javili čitatelji vožnja je završila – u čempresima. Iz OKC PU dubrovačko-neretvanske su nam potvrdili kako se radi o neispravnom autobusu koji već nekoliko dana stoji sa strane, te kako nema ozlijeđenih. Do zaključenja broja, počinitelji ove neobične krađe nisu bili poznati.
Ovo istraživanje je trajalo više mjeseci, a riječ je o najvećoj zapljeni po količini droge na području Dubrovačkoneretvanske županije, izvan okvira zapljena na granicama Nakon višemjesečne istrage djelatnici Policijske uprave dubrovačkoneretvanske sredinom prošlog tjedna u općini Zažablje pokraj Metkovića,
zaplijenili su 63 kilograma marihuane vrijedne deset milijuna kuna, a tom prilikom uhićena je i 65-godišnjakinja, rekao je načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Tonći Radibratović. — Ovo istraživanje je trajalo više mjeseci, a riječ je o najvećoj zapljeni po količini droge na području Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj su učesnici s našeg područja. Ostale velike zapljene su bile na granici – rekao je Radibratović na konferenciji za medije te dodao kako je ukupna vrijednost droge dva milijuna kuna na veliko, te deset milijuna kuna u uličnoj
Aktualno 27
• 17. VELJAČE 2016. U 19 PROMETNIH NESREĆA, 10 OZLIJEĐENIH OSOBA U proteklom tjednu na području PU DN zabilježeno je 19 prometnih nesreća. Radi s o 9 prometnih nesreća s materijalnom štetom i 10 s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a 8 ih je lakše ozlijeđeno.
ZBOG ALKOHOLA IZ PROMETA ISKLJUČENO 18 VOZAČA Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 621 represivnu mjeru, 165 mjera zbog prekoračenja brzine i 17 mjera zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
vodili plantažu i dalje u bijegu
preprodaji. — Jučer u popodnevnim satima izvršili smo pretragu obiteljske kuće u kojoj smo pronašli 45 komada raznih streljiva, dvije precizne vage s tragovima marihuane, a prilikom pretrage je jedna ženska osoba, 65-godišnjakinja,
Uhićena je jedna ženska osoba, a za jednom muškom osobom za koju se vjeruje kako je organizator, raspisana je potjernica
63
kg marihuane pronađeno je u pojati kraj kuće
pokušala uništiti 200 grama marihuane koji su se nalazili u kući, a u tome je spriječena – rekao je on. Ustvrdio je kako je policija pretražila i gospodarske prostorije koje koristi ta obitelj u blizini kuće. — Tada smo u četiri bačve i deset pakiranja pronašli ukupno 63 kilograma marihuane. Uhićena je jedna ženska osoba, a za jednom muškom osobom za koju se vjeruje kako je organizator, raspisana je potjernica – istaknuo je Radibratović te na novinarski upit odgovorio kako je akcija provedena u mjestu Mislina u općini Zažablje. Iz Policije zbog provođenja daljnje istrage nisu mogli odgovoriti je li marihuana uzgojena u Zažablju, ali su istaknuli kako je droga bila namijenjena prodaji na području Republike Hrvatske. Inače, kako se neslužbeno doznaje, u ovoj akciji uhićena je majka, dok je tjeralica raspisana za njezinim sinom.
OPREZNO U PROMETU
Neoprezni prelazak ceste platio teškim tjelesnim ozljedama Krajem prošlog tjedna mediji su zabilježili tri prometne nesreće u kojima je jedna osoba zadobila teže, a jedna lakše tjelesne ozljede. Naime, nakon kiše koja je pala prošli četvrtak prvo je došlo do prometne nesreće u Brsečinama kada je vozačica udarila u brdo i na sreću zaradila tek lakše tjelesne ozljede. Nedugo zatim na magistrali kraj Štikovice 25-godišnja vozačica izgubila je nadzor nad vozilom, udarila u betonsku ogradu i okrenula automobil na krov. Za divno čudo iz svega je izašla bez ozljeda. Dan nakon ove dvije nesreće u Ulici branitelja Dubrovnika, teške tjelesne ozljede zadobio je pješak. Prema informacijama iz Policije on je neoprezno prelazio kolnik kada je na njega naletio automobil. Na sreću, njegove ozljede nisu bile opasne po život.
MANJE ORUŽJA, MANJE TRAGEDIJA
Predali mine, bombe, plastični eksploziv Građani s područja Konavala i Ploča tijekom proteklog tjedna na području PU dubrovačko–neretvanske predali su dragovoljno veće količine minsko-eksplozivnih sredstava i streljiva. Policiji su predali 10 komada detonatorskih kapisli, 250 m detonirajućeg štapina, dvije trenutne tromblonske mine, protupješadijsku minu, 165 komada raznog streljiva, 3 ručne bombe, protutenkovsku minu, 0,5 kg plastičnog eksploziva, 3,5 kg TNT eksploziva i oko 30 m sporogorećeg štapina. Iz Policije naglašavaju kako građani oružje mogu predati bez ikakve bojazni od pokretanja prekršajnog ili kaznenog postupka.
28 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
Županija
HOLIDAY WORLD Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavila se na sajmu Holiday World u Pragu s ciljem privlačenja turista iz Češke i što bolje prezentacije naše Županije. To je najveći i najpoznatiji sajam u srednjoj Europi sa tradicijom dugom 25 godina.
AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA
VINARI DALMACIJE
Zajednički standard za veći ugled u svijetu
NEPRIHVATLJIV KONCEPT
Centri pred revizijom?
Imamo vrhunska vina i ona bi se trebala naći na prvim mjestima vinskih karti naših hotela i restorana ŽUPANIJA Problemi s kojima se
Nove tehnologije i zajednički standard kvalitete vina za veći ugled vinara
susreću vinari i vinogradari, njihovo strukovno povezivanje, stručno i profesionalno usavršavanje članova teme su sastanka predstavnika udruženja Vino Dalmacije s predstavnicima Županije, DUNEA-e i Dubrovačkih podruma. Tema razgovora bio je i način promicanja i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji vina te stvaranju zajedničkih standarda kvalitete vina, a u svrhu izgradnje većeg ugleda hrvatskih vinara na svjetskim tržištima. Ovom prigodom župan Dobroslavić je kazao kako su vina s područja naše županije izvrsne kvalitete te da županija nastoji pružiti pomoć ne samo oko ostvarenja projekata već i oko prezentacije i distribucije vina. Nadalje, uz već tradicionalni vinski festival Dubrovačko – neretvanske županije Dubrovnik FestiWine županija i Regionalna razvojna agencija Dunea nastojali su dodatno promovirati ponudu županijskih vina i približiti ih ljubiteljima vina pa su tako organizirani sommelierski tečajevi za hotelijere i ugostitelje, radionice za turističke vodiče te brojni drugi eno-gastro događaji u svrhu promocije vina Dubrovačko – neretvanske županije. Udruženje ‘Vino Dalmacije’, okuplja vinarske tvrtke iz četiri dalmatinske županije, a osnovano je s ciljem unaprjeđenja prodaje dalmatinskih vina na inozemnom i domaćem tržištu te plasmana svih drugih proizvoda članova udruženja.
Predviđa se revizija svih projekata koji su u različitim fazama pripreme projektne dokumentacije za izgradnju SRAMOTNI PRIZORI
Kad će se reagirati zbog smeća? Županija je putem ministarstva tražila poduzimanje mjera kako bi Albanija i Crna Gora konačno učinile nešto po ovom pitanju TRSTENIK Poslije olujnog juga koje
je zatrpalo plažu Trstenik otpadom i sramotnog prizora od prošlog tjedna ovaj problem se izgleda počeo shvaćati ozbiljnije. Pročelnik za zaštitu okoliša i prirode Nikola Veraja obišao je Trstenik i tom prilikom razgovarao s načelnikom Općine Orebić Tomislavom Ančićem i
predsjednikom Vijeća Mjesnog odbora Trstenik Petrom Šegedinom. I sam Veraja se ovom prilikom uvjerio u strano porijeklo otpada te je izrazio zabrinutost zbog ponavljanja onečišćenja. Istaknuto je kako je Dubrovačko-neretvanska županija putem ministarstva vanjskih poslova tražila da se poduzmu mjere kako bi
Aktualno 29
• 24. VELJAČE 2016. PROJEKT SPEEDY Partnerski sastanak u sklopu projekta SPEEDY – Zajednički projekt za vrednovanje zaštite okoliša s dinamičnim upravljanjem, održan je proteklog tjedna u organizaciji DUNEA-e. Na njemu je
ŽUPANIJA U prostorijama Hrvatske
gospodarske komore održan je satanak na temu gospodarenja otpadom. Sukladno propisima iz područja gospodarenja otpadom županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada osim opasnog otpada te su na sastanku definirani Centri za gospodarenje otpadom na području Republike Hrvatske koji će za obradu otpada koristiti mehaničko-biološku obradu te termičku obradu otpada u Gradu Zagrebu. Koncept mehaničko-biološke obrade otpada podrazumijeva reduciranje količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima te da se sustavom automatskog recikliranja omogući povrat korisnih sirovina iz otpada, no takav koncept je sada neprihvatljiv. Stoga se predviđa revizija svih projekata koji su u različitim fazama pripreme projektne dokumentacije za izgradnju. Žurno će se zatražiti sastanak s ministrom zaštite okoliša i prirode Slavenom Dobrovićem kako bi se raspravljalo o toj temi. Na sastanku su sudjelovali požeškoslavonski župan Alojzije Tomašević, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koprivničko-križevački župan Darko Koren, zadarski Stipo Zrilić, zagrebački župan Stjepan Kožić i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesnom Kusin, dok je na čelu Grupacije centra za gospodarenje otpadom pri HGK bio voditelj Mladen Jozinović te potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj koja je podržala projekt.
Albanija i Crna Gora konačno učinile nešto po pitanju ‘gospodarenja mješovitim komunalnim otpadom kako isto ne bi dospjelo u more’. Šegedin je ustvrdio kako ovaj problem nikako ne može biti samo problem Trstenika ni Općine Orebić ‘već uvelike nadilazi okvire i same Hrvatske’.
prisustvovalo 26 sudionika – partneri iz Italije s vodećim partnerom Regijom Abruzzo, stručnjaci iz DNŽ i Zagreba, partneri iz Srbije, te putem Skype servisa partneri iz Albanije.
30 Aktualno
24. VELJAČE 2016. •
Vaše vijesti
VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.
HUMANITARNA UTRKA NA PET KILOMETARA
Pomozimo Karli u njezinoj borbi Karli je u rujnu prošle godine dijagnosticiran rijetki tumor u desnom sinusu, ali konačna dijagnoza još nije potvrđena. Od tada, Karla svoje srednjoškolske dane provodi na liječenju u Zagrebu Bez ijedne vlasi na glavi, sa šarenom maramom i najširim osmijehom kojeg ste ikad vidjeli, a koji isijava život, prije nekoliko dana hrvatskoj se javnosti predstavila sedamnaestogodišnja
Dubrovkinja Karla Sentić. U samo nekoliko sekundi priloga na televiziji, posvećenom mladim ljudima oboljelim od malignih bolesti, svojim je osmijehom i duhom zarazila sve oko
Autor AK Dubrovnik
BEZOBRAZLUK
Gdje je pauk kad treba? Bezobrazni i bezobzirni parking postao je svakodnevnica u Dubrovniku. Naime, kako nam javlja čitatelj proteklog tjedna u večernjim satima, na popularnim Borićima je zbog nepropisno parkiranog automobila bila blokirana autobusna stanica pa je umalo propustio autobus čiji ga vozač nije vidio. — Sliku ne šaljem jer je međunarodnih registarskih oznaka i nepropisnog
Radilo se o vremenskom razdoblju unutar kojeg je navedena služba trebala biti na terenu
parkinga koliko zbog pauk službe i gradske tvrtke Sanitat jer ga nije uklonila. Radilo se o vremenskom razdoblju unutar kojeg je navedena služba trebala biti na terenu pa je nepojmljivo kako nije uočila navedeni automobil. Ili je pak bolje ukloniti auto koji je parkiran na pločniku ispred ljekarne sa svim upaljenim žmigavcima??? Pitanje je sad?! Hvala Sanitat! – piše nam ogorčeni čitatelj.
Aktualno 31
• 24. VELJAČE 2016. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.
DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA
Ekološke katastrofe Krizu našeg okoliša prouzročio je čovjek, pa je zato i odgovoran
sebe. Karli je u rujnu prošle godine dijagnosticiran rijetki tumor u desnom sinusu, ali konačna dijagnoza još nije potvrđena. Od tada, Karla svoje srednjoškolske dane provodi na liječenju u Zagrebu, daleko od doma i prijatelja. Iako se mladoj djevojci život potpuno preokrenuo od kada je saznala da je teško bolesna, ona ne gubi nadu, optimizam i osmijeh. Ne nedostaje joj planova, želja i ciljeva, ali prvi od njih jest pobijediti bolest. Organizatori Dubrovačkog polumaratona odlučili su podržati Karlu i njenu obitelji u toj borbi pa će utrku za građane na 5 kilometara, koja će se trčati 1. svibnja 2016. posvetiti upravo ovoj mladoj ‘lavici’, a sav prihod od utrke uplatiti za njeno daljnje liječenje. Pozivamo vas da se u što većem broju prijavite za ovu utrku te na taj način podržite Karlu i ovu plemenitu inicijativu. Prijave za humanitarnu utrku primaju se na http://www.du-motion. com/hr/5k-utrka-gradjana/.
‘Napokon smo dobili ministra po mjeri svih. Odlučnog u provođenju politike održivog razvoja i stalnom unapređenju sustava zaštite okoliša.’ Ovo nam poručuje udruga ‘Lijepa naša’ iz doline Neretve, kao i šef ‘EkoKvarnera’ iz Rijeke. Ministar će znati, posebno ističu predstavnici spomenutih udruga ‘sačuvati i unaprijediti kakvoću vode, mora, zraka i tla, održati postojeću biološku raznolikost, sačuvati prirodne zalihe, a osobiti integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti. On će najvjerojatnije odustati od izgradnje termoelektrane u Pločama i Plomina C. Ekologija je zapravo interdisciplinarna znanost usidrena u biologiji, jer je usmjerena na živo biće, populaciju i životnu zajednicu. No, bez fizike i kemije nema ni ekologije, pa ni biologije. Zbog izuzetne važnosti za opstanak života, ekologija se spominje i na prvoj strani Biblije. No, programirana zaštita okoliša u većini zemalja počela je tek od 1970. godine. U središtu pozornosti je ljudska ekologija, naravno s težnjom da se uspostavi kvalitetna ravnoteža s ekonomijom. A najranije zagađenje i devastacije okoliša započeto je otkrićem vatre. Potom u antičko doba i poslije u srednjem vijeku, sve do danas, nastaje mnogobrojno uništenje čuvenih gradova, te mnogobrojni genocidi, itd. U novije vrijeme, zbog povećanog demografskog rasta i potrebe za ekonomskim blagostanjem snažno raste onečišćenje zraka, vode, te pljačka šumskog blaga. Krizu našeg okoliša prouzročio je čovjek, pa je zato i odgovoran. On je dio jedinstvene i nedjeljive prirode. Zato je hitno potrebno promijeniti mentalitet i navike, kako bi se prestalo s globalnim narušavanjem okoliša: Najprije izbjeći efekt staklenika! Gle, samo jedan auto za svog trajanja sagori tri tone benzina! Jedan veći putnički zrakoplov, potroši u letu kerozina kao 24 automobila. Jedna termoelektrana ispustiti u zrak dušičnih oksida svake tri minute kao
Hrvatsku posebno treba brinuti Sredozemlje i Jadransko more
250.000 tisuća automobila, a svakih pet sekundi jednu tonu ugljik dioksida, najodgovornijeg za zagrijavanje planeta zemlje. Zna li netko za patnje i bolesti stanovnika S. Broda zbog ispušnih plinova iz dimnjaka rafinerije nafte u B. Brodu? Tko se još sjeća strašne katastrofe u nuklearnoj centrali Černobil, ili pak, istjecanja meztilizocijanata u Bhopalu (Indija). Desetine tisuća čeljadi je oslijepilo. Ili eksplozije tekućeg plina u Mexico Citiju s stotinama umrlih, pa trovanje živom u Minamata zaljevu u Japanu, gdje su se godinama rađala degenerirana djeca... Svi pobrojani ekološki incidenti imaju svoje uzroke: Ideološke (pogrešan način shvaćanja prirode), strukturne (premala osjetljivost političkih i upravnih struktura, uz nedostatak financija), pa idejni uzroci (odgovorni imaju često vezane ruke zbog različitih lobija i interesa). Tu su i društveno politički uzroci (želi se isključivo materijalna dobit). A tek razaranja u oružanim sukobima, štetna izgradnja, nekontrolirani lov. Ekološkim katastrofama najviše doprinose neznanje, pohlepa, polu obrazovanje i naravno – slab odgoj! Hrvatsku posebno treba brinuti Sredozemlje i Jadransko more. Njegova degradacija. Ispuštanje nafte i otpadnih voda iz brodova, kanalizacijske vode, pesticidi, tvorničke vode, deterdženti, nitrati, pretjerana urbanizacija i turizam... Ako se ovakva praksa nastavi, znanstvenici predviđaju u bliskoj budućnost kako će Jadran postati biološki mrtav. Odakle obilni otpad u uvalama nekih naših otoka? Iz Albanije i C. Gore. Kako? S morskim strujama do-plutao. Takav im je prirodni smjer. Tako će se možda i nafta koja će se uskoro istraživati u crnogorskom podmorskom pojasu, uskoro naći i na našim plažama. Hoće li hrvatski ministar okoliša zabraniti bušenje crnogorskoga podmorja? Bože pomozi! Finalmente: ‘Naše livade i šume izgledaju kao pustoš kada ih usporedimo s onim što za sada pruža more’.
32 Aktualno
Duplerica
ZA ĐIR PO STRADUNU
24. VELJAČE 2016. •
NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA
Pomoć oko ‘bice’
Aktualno 33
• 24. VELJAČE 2016. PETICIJA ZA LETOVE Internetom odnedavno kruži peticija kojom se žele uspostaviti direktni letovi između Hrvatske i SAD-a, točnije između New York-a, Dubrovnika i Zagreba. Ono što na
prvu možda iznenađuje jest činjenica kako su ovu peticiju započeli Amerikanci, no zapravo to i nije čudno, jer toliko turista iz Amerike dolazi u Hrvatsku svake godine, a mi se izgleda
nikada nismo zapitali koliko vremena, presjedanja i muke oni moraju proći da bi došli do našega Grada.
A najmlađima je najdraže provozati se ‘bicom’ po Stradunu, a kad se i dogodi ‘problemčić’, tu je i spremna pomoć! Ovoga puta bio je to Željko Lale, naš dragi sugrađanin
Foto Zvonimir Pandža
Vikend je bio prohladan (većinu vremena), no to nije spriječilo brojne šetače napraviti đir Stradunom. Nedjelja je osvanula kao savršen dan za uhvatiti koju zraku topline i prošetati najljepšom ulicom Grada. Bilo da u kolicima vode djecu, na povodcu psa ili s prijateljima u đirati, Stradun je najljepše mjesto za ispratiti još jedan tjedan. A najmlađima je najdraže provozati se ‘bicom’ po Stradunu, a kad se i dogodi ‘problemčić’, tu je i spremna pomoć! Ovoga puta bio je to Željko Lale, naš dragi sugrađanin i meštar spreman najmlađima pomoći u njihovim ‘velikim’ problemima. Sve kako bi nastavili dalje u jednoj od omiljenih dječjih aktivnosti – vožnji biciklom!
34 Kultura
24. VELJAČE 2016. •
Ulicama moga grada
A đe je žica GE? MEŠTAR MATO ‘NOVINAR’ BALARIN, NEZABORAVNA SMEŽURANA FACA GRADA
foje, novine koje bi preko tjedna raznosio i prodavao, ponajviše Ulicom od Puča, ali i u ostale dijelove Grada. To je rečenica koje će se prisjetiti svi koji se i nakon toliko godina sjećaju ovog dragog čovjeka, velikog duhom, a tako malog rastom, iako ga već dugo nema u điru Gradom. Upravo tom uzrečicom koja se i danas povezuje s njim, Meštar Mato, najpoznatiji i dugogodišnji kolporter Grada, podsjećao je subotom ujutro vlasnike butiga, nakon što bi mu platili tjedni dug za novine, na svoju manču, bakšiš rekli bi u ova naša vremena, kojeg je očekivao kao nagradu za svoj trud. Zašto baš ‘žica GE’, to nitko ne zna pojasniti. Kao i u puno tog, imao je neki svoj poseban, originalan stil u svemu, pa tako valjda i u tom.
Što hoćedu ovi?
Redovno u dugačkom mantelinu, nešto kao kabanica, te s kartonskom torbom, pojačanom kožom tek na rubovima i obješenom preko ramena, u kojoj su bili foji, razne novine koje je prodavao Zapisao Boris Njavro
A đe je žica GE? – pitao je Meštar Mato ‘Novinar’ Balarin vlasnike butiga, kad bi subotom izjutra došao naplatiti svoje
Hrvoje Čikato, vlasnik brijačke radnje koju je preuzeo od svog oca, legende Grada Anđela, u Ulici od Puča, itekako pamti Meštra Mata, njegove dolaske u butigu im, prodaju raznih novina, ali i razne škerce i priče, te redovan pozdrav s vrata ‘Slugavamse!’ i lagano ispijanje čašice rozalina kojeg je jako volio. Naravno posebno pamti i tu stalnu mu uzrečicu, ali zašto baš ‘žica GE’ ni Hrvoje Čiki ne zna pojasniti. Ali pamti Hrvoje kako bi se Mato naljutio ako bi stari Anđelo zaboravio staviti mu manču u mali špag njegova mantila. Ne bi to Anđelo zaboravio, ma ne, to je bilo nešto tako redovno, već bi više kao ‘zaboravio’ kako bi starog Mata malo naljutio, ‘najedio’ na tren. A kad bi osjetio kako je ipak već dovoljno ljut, Anđelo bi mu u mali špag stavio manču koju je i te kako Meštar Mato zaradio za svoj trud. A njegov trud u godinama u kojima je raznosio novine na razne lokacije Grada, bio je jako težak, jer Meštar Mato imao je veliki hendikep od rođenja, bio je šepav na obje noge, lijevu
manje, ali u desnu itekako. Imao je problema i s ‘kurjim očima’, te je hodao jako teško, sporo i polako. Redovno u dugačkom mantelinu, nešto kao kabanica, te s kartonskom torbom, pojačanom kožom tek na rubovima i obješenom preko ramena, u kojoj su bili foji, razne novine koje je prodavao. Velike cipele, desna uvijek odvezana i na vrhu puknuta, čak i raspadnuta, jer samo tako mogao je hodati bez boli. Koju je često trpio i šutio, malo kome o toj svojoj bolesti govorio. I štap, nešto neizostavno u njegovom điru, nekad jedan, često dva, s kojima se podržavao, posebno zadnjih godina. Znali bi ga zezati kako ide na tri štapa, ali imao je on odgovor uvijek takvima. Nije se dao zadirkivati, a ako bi ih i bilo, odgovor je bio kratak i jasan. Ili bi taj pametnjaković dobio ‘roge’ kao pozdrav, a neki tek usputni komentar ‘Što hoćedu ovi!’ Zbog izgleda, djeca bi ga se ponekad plašila, dok ga ne bi bolje upoznali. A tada bi mu pomogli dodati novine, a on bi od nekuda iz svog velikog mantila izvadio koju bombonu za njih.
Stanićev crtež Meštra
Mnogi će ga se sjetiti kao finog, tihog gospara koji je živio svoj život pored nas. Uz spomenuto, vezano za njegov vrlo prepoznatljiv ‘image’, kako bi danas rekli, ponekad bi nosio i naočale, često i prepoznatljiva kapa, ponekad šešir. I zauvijek u sjećanju njegova velika smežurana faca, koju je nosio
Kultura 35
• 24. VELJAČE 2016.
cijeli život. Neki će reći kako mu se nije promijenila od rođenja. Izgledao je upravo onako kako ga je za sva vremena, a sasvim slučajno i na brzinu, nacrtao jedno popodne veliki slikar Milovan Stanić. Taj crtež osvanuo je na naslovnoj strani jednog od Bruškina, tiskovine koja je redovno svojim škercima i šaljivim tekstovima pratila događanja vezana za karnevo i maškare, posebno Veljun u Gradskoj kavani. Taj Bruškin s Meštrom Matom na naslovnoj, objavljen krajem šezdesetih godina, ‘planuo’ je, ali ‘planuo’ je tom zgodom i Meštar Mato. Te zgode prisjeća se legendarni lik Grada Hamza Kreso, znani radnik tiskare ‘Ivo Čubelić’ u Kaboginoj ulici, koji je upravo taj Bruškin pripremio, složio i tiskao. ‘Na prvu je bio malo ljut! Čak je Staniću rekao kako će ga tužiti! Ali prošlo ga je za koji dan, kad je vidio kako ljudi traže i hvale tu sliku!’ – uz puno drugih detalja vezanog za starog kolportera, sjeća se Hamza. Tu njegovu sliku, kao jedan od simbola povijesti
Grada, mnogi i danas kopiraju i takvu čuvaju negdje u svojoj arhivi, u nekoj ladici, možda netko i na zidu. Jer veliki Meštar Mato Balarin jedan je od vječnih obilježja našeg Grada. Cijeli svoj život nije ništa drugo radio, već prodavao novine. Bio kolporter. Od Kraljevine preko NDH do Titove Jugoslavije. Novine i urednici bi se mijenjali, ali Meštar Mato uvijek je bio tu, u điru Gradom sa svojim fojima. Samo i isključivo za Grad, unutar Zidina van kojih kažu kako nikad nije ni izlazio. Prije Drugog svjetskog rata prodavao je sve što je dolazilo ili se tiskalo u Gradu, za vrijeme rata, kad su Talijani vladali Gradom i imali svoju tiskaru u Svetoj Klari, prodavao je njihovu novinu La Sentinela, a iza rata ponajviše Dubrovački vjesnik i Slobodnu Dalmaciju, te sarajevsko Oslobođenje koje je među prvima dolazilo na Stradun.
Uzvici kao parole
Zadužio bi svoje novine u kiosku nekadašnje Borbe, a onda krenuo u prodaju, uzvikujući na glas samo ime novine, nikad neke naslove ili teme. ‘Politika prodana, nema Borbe, stiglo Oslobođenje!’ ili ‘Konačno novo Oslobođenje!’ uzvikivao je, bolje reći malo glasnije ponavljao svojim čudnim, pomalo mačjim glasom, očito i time pokazujući svoj način pogleda na tadašnju stvarnost iza toga rata. Po razne tiskovine dolazio je subotom izjutra u tiskaru, Hamza se sjeća kako bi mu napunili veliku torbu, nekad težu od njega. A onda bi krenuo lagano u svoj đir, u ‘svoje’ butige, posebno brijačnice kojih je tada bilo jako puno u Gradu, a koji su bili i najbolji kupci. Bolja brijačnica – bolji izbor novina, to se itekako znalo, jer te radnje bile su tada i male čitaonice novina za mnoge u Gradu. Obilazio bi i nekoliko obitelji koje su redovno bile njegove mušterije. Došao bi ispod portuna, zazvonio ili zazvao i čekao, jer on uz skale nije mogao. Svaki dan, točno u podne, išao bi na besplatan ručak u Franjevački samostan Male braće, gdje se hranio cijeli život. Redovno bi dobivao i ručak za svoju sestru, s kojim bi se popodne povukao doma, u Antuninsku ulicu na Prijeko. Tek navečer dalo bi ga se vidjeti opet u điru, tada redovno bez
A njegov trud u godinama u kojima je raznosio novine na razne lokacije Grada, bio je jako težak
torbe i novina. Tek onako, sebi za gust. U tim satima opuštanja redovno je pio kavu kod Steva u Manona, kako se tada znalo zvati i tu, kao i ostale betule po Gradu, po gazdi ili nekom šefu. I nikad je nije platio, jer Meštar Mato imao je besplatno piće gdje god bi svratio. U stvari, besplatnu kavu, jer rijetko bi pio nešto drugo. Kad se rodio? To više nitko točno ne zna, ali većina spominje dvadesete godine prošlog stoljeća. Zna se da je živio na Prijekom, u Antuninskoj ulici, kad se siđe s Pelina, četvrta vrata, sa sestrom nekad davno, zadnjih godina sa nećakinjom Marijom. Ne zna se točno ni kad je umro, iako neki spominju 29. studeni 1971. Nikša Krželj, zlatar u radnji na Straduna, inače rođen u Palmotićevoj ulici pored Mata, koji ga je sretao svaki dan i ima puno lijepih priča o njemu u svom sjećanju, prisjeća se i sprovoda mu, koji je okupio veliki broj naših sugrađana. A grob je uz sami krajnji zid iza kapelice na Boninovu, gdje na vidljivom dijelu kamenice piše Meštar Mato Balarin, uz donji potpis ‘njegova nećakinja Marija’. Godina rođenja i smrti, ako je i ima, ostala je skrivena u donjem dijelu, ispod grobnice, kao neka tajna. Kao i puno tog vezano za velikog Meštra Mata ‘Novinara’ što se ne zna, možda se nikad i neće saznati i što nije stalo u ovu kratku priču o njemu.
36 Kultura ANTONIA RUSKOVIĆ RADONIĆ – KONAVOSKA ‘ČUVARICA TRADICIJE’
Vrijeme nije na strani baštine ako se ne aktiviramo Mislim da se samo dobrom raspodjelom mogu zadovoljiti mnoge potrebe u kulturi bez nekih većih materijalnih ulaganja
U konavoskim kućama djeca se odgajaju s Konavlima. Netko više netko manje, ali u svakoj konavoskoj kući puno više od hrvatskog prosjeka. To ne bismo trebali izgubiti. Koliko god je danas moderno biti stanovnikom svijeta, još svjedočimo među mladima potrebu da se naglase kao Konavljani Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža
Za Antoniu Rusković Radonić najčešće se veže epitet ‘čuvarica baštine’. U njenom bogatom radu vrijedi
izdvojiti borbu za očuvanje konavoskog veza, važnog simbola povijesti najjužnijeg hrvatskog kraja. Tu je
i vodstvo Matice hrvatske, ogranka Konavle... Proteklog tjedna, postala je i v.d. Muzeja i Galerije Konavle, a sve su to izvrsni razlozi za ‘svratiti’ u Konavle za ovaj broj DuLista. — Ne znam kako komentirati epitet ‘čuvarica baštine’, on se negdje u mojim projektima zalijepio za mene i ja ga najmanje doživljavam kao kompliment. Moj je problem što volim raditi a najviše volim raditi kad nemam direktne koristi od toga. Onda su mi ideje jasnije
Kultura 37
• 24. VELJAČE 2016. STIŽE ‘APLAUZ TEATAR’ Aplauz Teatar gostuje u Kazalištu Marina Držića 27. i 28. veljače u 20 sati s duhovitom operom ‘Ravnatelj kazališta’! Djelo W.A. Mozarta tijekom godina doživljavalo je mnoga libreta. Njegov ‘ravnatelj’
i nemam zadrške. Jasan mi je osjećaj pripadnosti, a uz to osjećam veliku zahvalnost, a time i poštovanje za sve što je iznjedrio ovaj kraj. Svakodnevno spoznavam vrijednosti koje su tu oko nas i rado ljude na njih podsjećam. I onda to tako ispadne. Možemo mi baštinu doživljavati romantično koliko god hoćemo, ali ona to nije. U tradicijskom ništa nije slučajno, a baština je skup onog najboljeg i najodrživijeg što je neki etnikum ostvario. Iz tradicije se da puno više naučiti i primijeniti danas nego što je možemo iskoristiti u direktnom materijalnom smislu. Tu su već gotova rješenja, promišljene stvari i nema potrebe uvoziti ideje. Najbolji vam je primjer trend ekologije, recikliranja, permakulture i ostalih svijetlih točaka današnjeg društva. Uvozimo uspješne svjetske projekte nesvjesni da su naši stari prije dvjesto godina živjeli održivo na najbolji mogući način u svojim mogućnostima – u jednom dahu komentira Antonia... Najvažniji i ‘najočitiji’ simbol vezan za Konavle upravo je konavoski vez. Konavoski vez je nekako postao simbolom juga Hrvatske bez puno razumijevanja. On je Konavljanima ponos i dika, a nikad nam nitko nije ustvari objasnio što je to konavoski vez. Mene je kod etnologa nervirao i taj pristup koji je uživao kao dekorativni element narodne nošnje i njegova povjesno umjetnička analiza. Svi se nešto dive i ponose, a kad im podmetnete vez iz Ukrajine kažu da je konavoski. Negdje 2012. godine odlučila sam početi skupljati uzorke iz starih poprsnica i rukava i proučavati građu istraživača koji su se bavili konavoskim vezom. Svi muzeji koje sam kontaktirala odmah su ustupili fotodokumentaciju, obilazila sam teren, prikupljala sve vezeno što se moglo vidjeti i vrlo brzo se navukla. 2013. sam pokrenula radionicu konavoskog veza gdje su se okupile i dobre vezilje, a i početnice i počele smo prevezivati uzorke. Na terenu danas se dosta veze, puno više nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Od konavoskog veza veze se svega desetak uzoraka, a ostalo je sve porijeklom iz sjeverne Dalmacije, Crne Gore i Slavonije. Te mustre su u Konavle došle prije sto godina zahvaljujući Jelki Miš koja je bila najjači autoritet u poznavanju vezova šire regije, a i sama izvrsna vezilja. Kao učiteljica uvodila je nove uzorke, a s njima izrađivala narudžbe
u doba kad je za ručni rad bio izniman interes. Njihovom velikom upotrebom preplavile su konavoske vezenine i dijelom potisnule bogatstvo naše građe. Moje istraživanje građe konavoskog veza rezultiralo je brojem od 350 različitih uzoraka, a sigurna sam da ih je bilo još i da će se na terenu još naći. Za koji tjedan izlazi moja knjiga o konavoskom vezu gdje će svi biti prikazani pa se nadam da će povratna informacija nadopuniti ono što sam izostavila. Željela sam da kad je već aktivnost vezenja toliko jaka, da barem održavamo uzorke koji su vezani za ovo podneblje i koji su se razvili u Konavlima. Istraživanjem uzoraka došlo se do nevjerojatnih zakonitosti. Vezilje izrađuju početke bez da o njima promišljaju. A kad ih promislite, shvatite da je to tako jasan jezik koji šalje poruku koja se vidi u običajnoj upotrebi veza na nošnji, a pravilno korespondira sa brojčanim sustavom i simbolikom koja je izvedena unutar vezenine. Konavoski vez je sačuvao poruku davnih predaka, iz vremena puno prije starosti naših muzejskih primjeraka. Tekstil je osjetljiva građa, naročito seosko ruho, kad se upotrijebi i iznosi odbacuje se. Čuvaju se samo primjerci svečanog ruha. Upravo tu smo pogubili ogromnu količinu informacija o povijesti našeg ruha. Konavoski vez je dobio zaštitu Ministarstva kulture, jer je njegova specifičnost kao i kontinuitet izrade na samom rubu opstanka. A mi smo zaštitom dobili veliku mogućnost održanja umijeća. Nositelji zaštite uz AR atelier, Maticu hrvatsku Konavle i Zavičajnu kuću Čilipi su i KUDovi i škole u Konavlima i da bi ostali nositelji zaštite trebali bi održavati radionice i provoditi edukaciju. Moje najveće zadovoljstvo je bilo kad me ravnateljica škole C av t a t , g đ a Rina Kukuljica, nazvala da se na prvu radionicu javilo preko sto djece i da su prvi sat organizirali u sports k o j d vo rani škole.
poslužio je brojnim svjetskim pozornicama da progovore o kazalištu, ne samo kao o umjetnosti već i o životu samog kazališta. Redatelj opere je Marko Juraga. Rezervacije ulaznica možete obaviti na 321 088, te kmd.blagajna@gmail.com.
Konavljani moraju željeti konzumirati kulturu u javnim kulturnim ustanovama u Konavlima, a muzeji ih moraju privući
Aktivirale su starije vezilje iz Konavala koje dolaze u školu pomagati obuku. Višestruko je to dobro. Područne škole matične škole Cavtat su vrlo aktivne, učiteljice Ana Čapin, Ana Simović, Stanka Diklić i Paulina Grbić pokazale su nevjerojatan angažman. U njihovim razredima postoje didaktičke mreže na kojim djeca provlaču krpice u uzorcima veza, pomalo vezu a za dan matematike su imale zadatke iz brojeva ošava konavoskog veza. Cilj nije naučiti svakoga vesti, nego odgojiti ljude koji će prepoznati, valorizirati i čuvati baštinu. A sve se to može kroz igru i školu. Konavoski vez je stvarno konavosko blago kao i proizvodnja svile za vez i ako je moglo opstati do danas, moramo to očuvati. Vremena su definitivno nesklona svakom ručnom radu, a pogotovo tako sporom i preciznom, ali postoje i izazovi metodike koja se može primjeniti. Sve me to skupa jako veseli. Bit zaštite je održanje, a ne naslov. Postoji i zanimljiva grupa na Facebooku vezana za konavoski vez, pa je tako baština na svojevrstan način prešla i u ‘virtualni svijet’. Je li time postigla i jači efekt zainteresiranosti Konavoki i šire za njegovanje tradicije? Da, Facebook grupa služi za objavljivanje gotovih radova iz radionice koji imaju nevjerojatan poticaj na ostale vezilje. Kad
38 Kultura nešto vezete nekoliko mjeseci i to ostavite bez publike, poprilično je destimulirajuće. Ovako uz te objave razviju se pitanja i odgovori, netko traži neki uzorak, netko nudi, netko pita vezilačke trikove. Čak i oni koji nisu dio naše radionice objavljivaju svoje radove. Sve u svemu služi nam za popularizaciju i edukaciju o konavoskom vezu. Predsjednica ste ‘Matice hrvatske’, ogranka Konavle. Kakva je situacija tamo, što se čini, koliko je ljudi uključeno... Koji su planovi za budućnost? Matica je postojala prije mene i poslije mene će postojati. Okuplja četrdesetak članova zainteresiranih prvenstveno za kulturne teme Konavala, promovira knjige vezane za tematiku Konavala i organizira predavanja o baštini, povijesti i slično. Bez financijske potpore sve se svede na donacije članova i volonterske angažmane, a moglo bi se puno više. Ogranak je u kući na Grudi koju je Općina Konavle obnovila i dala urediti za potrebe Matice. Mi smo rijetki ogranak koji uopće ima svoje prostore, ali svaki projekt je iznimno težak jer ipak za rad treba osigurati minimalna financijska sredstva. Ogranak živi isključivo na dobroti pojedinih članova i njihovom nesebičnom djelovanju. Općenito, u Konavlima u kulturi je forme više nego sadržaja. Mislim da se samo dobrom raspodjelom mogu zadovoljiti mnoge potrebe u kulturi bez nekih većih materijalnih ulaganja. Odnedavno ste i v.d. Muzeja i Galerije Konavle. Koji su planovi? Spomenuli ste nadu u uključenost mladih? Muzeji i galerije Konavala su institucija Općine Konavle kojoj je zadatak skrbiti o kulturi i baštini Konavala. Djeluju unutar zavičajne kuće Čilipi, kuće Bukovac i skrbe za Mauzolej Račić. Djelatnice Muzeja i galerija Konavala do sada su imale velik broj vrijednih projekata. Gospođa Marina Desin je godinama predstavljala Zavičajnu kuću Čilipi na dostojanstven način. Helena Puhara i Lucija Vuković, mlade snage kuće Bukovac, vrlo su aktivne kako u arheološkim projektima Konavala tako i programima koje održavaju unutar Kuće Bukovac. Jako me veseli što ćemo moći raditi zajedno. Moja vizija muzeja i galerija Konavala je nešto drugačija. U današnje vrijeme muzeji jednostavno nemaju smisla ako ne izlaze prema ljudima. To što su naši muzeji posjećeni u sezoni prosječnom Konavljaninu ništa ne znači. Konavljani moraju željeti konzumirati kulturu u javnim kulturnim
24. VELJAČE 2016. •
ustanovama u Konavlima, a muzeji ih moraju privući. Djeca školske dobi bi trebala osjećati te ustanove kao svoje i dograđivati se u njima. Općenito, muzeje treba više otvoriti prema najmlađima jer tako vežete za sebe veliku publiku i podršku u budućnosti. Kulturne ustanove Konavala moraju ići prema ljudima, a ne čekati da ih netko posjeti. To je sudbina svih muzeja, ne samo konavoskih. Do sada je bilo aktivnih radionica i projekata ali premalo. Sve ovisi o sezoni. Mi nismo tu radi turizma, turizam je tu radi nas. Ako se turizam ne može uklopiti i održavati naše kulturne potrebe onda nam takav i ne treba. Imamo priliku iskoristiti turizam za očuvanje tradicije a ne za njeno raubovanje i površnost sveprisutnu u današnjoj turističkoj ponudi a na štetu domaćeg stanovništva. Muzeji moraju generirati svakodnevnu posjećenost i raditi na projektima očuvanja baštine aktivno. Ti projekti moraju biti održivi i dugotrajni, a ne izvedeni radi programa i financiranja. Vrijeme nije na strani baštine ako se ne aktiviramo. Druga stvar za koju mislim da je još važnija je koristiti sve lokalitete Konavala kao kulturne sadržaje. Nisu samo Čilipi, Bukovac i mauzolej što mi imamo. Samim njihovim osvještavanjem umanjit će se mogućnost devastacije. Franjevački samostan, kompleks mlinica i stupa na Ljutoj, Knežev dvor, ostatci rimskog doba u Vitaljini i Moluntu i Cavtatu, Vodovod, Stravča sa svojim lokalitetima, Mitreji, Ilirske gomile, Sokol grad, zastolje kao nekadašnji centar, Pločice i Mrcine kao dva moćna tranzitna središta Konavala
Konavoski vez sačuvao je poruku davnih predaka
Moje istraživanje građe konavoskog veza rezultiralo je brojem od 350 različitih uzoraka, a sigurna sam da ih je bilo još i da će se na terenu još naći
nekad. Ima tu toliko toga što bi se moglo pokrenuti, sigurno nisam ni pola navela. I red je da se sve obuhvati i koordinira. Toliko sakralne i ruralne arhitekture još nedevastirane koja se može prezentirati i zaštiti. Moglo bi se puno toga. Ipak Konavle svjedoče jednom bogatom kulturnom kontinuitetu kojeg treba prezentirati. Naša pozicija na početku ili kraju Hrvatske, kako hoćete, mora poslati jaku kulturnu informaciju. Kakva je situacija u Konavlima danas, što se tiče mladih općenito? Čini se kao da se ‘bude’, da se više njeguje baština... U konavoskim kućama djeca se odgajaju s Konavlima. Netko više netko manje, ali u svakoj konavoskoj kući puno više od hrvatskog prosjeka. To ne bismo trebali izgubiti. Koliko god je danas moderno biti stanovnikom svijeta, još svjedočimo među mladima potrebu da se naglase kao Konavljani. Nomen je omen (smijeh). Nosi ta riječ u sebi dio tradicije i običaja i neka nosi u neka buduća vremena ko slamku spasa. Mladi se ne srame Konavla i to je divno vidjeti na svim razinama. Za kraj, koja je budućnost AR Ateliera? U AR Atelieru ostaju bez Antonie i nadam se da će biti puno produktivniji i veseliji. AR Atelier navršava svoj trinaesti rođendan sa 5 do 12 zaposlenih i istim ritmom rada koji ne ovisi previše o sezoni. To je uhodani obrt i nema bojazni da neće nastaviti kao i do sada, ako ne i bolje.
Kultura 39
• 24. VELJAČE 2016.
Asterov legendarni ribar GRAD PO ZIMI U BETULI PO MJERI
NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA
NOVA IZDANJA PUBLIKACIJA DUBROVAČKIH MUZEJA Zbornik Dubrovačkih muzeja 3
Zbornik Dubrovačkih muzeja 3, novo je izdanje Dubrovačkih muzeja koje na 347 stranica donosi 16 priloga stručnih djelatnika Muzeja i vanjskih suradnika. Riječ je trećem izdanju u kojem su prezentirana nova saznanja i istraživanja vezana za raznovrsnu muzejsku baštinu iz područja arheologije, povijesti umjetnosti i etnologije kao i problem njezine zaštite i restauracije. Vanjski suradnici donose teme iz likovne i umjetničke baštine Dubrovnika, Pelješca i Korčule počevši od 15. stoljeća. Zbornik je dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po cijeni od 149 kuna.
Program će se održavati svakog petka do Uskrsa
Slika je to poznate osobe našega Grada, ribara Orsata, iza kojega stoji još jedna ‘slika u slici’ konobarice Meri Piše/Foto Petra Žuvela
prošlog, dvanaestoga petka predstavljena je slika još jednoga umjetnika u programu ‘Grad po zimi u betuli po mjeri’, u omiljenom okupljalištu čeljadi Grada ‘Fontani’. Kada su Maro i Baro otkucali deset sati i tri minute, izložbom ‘Jedan umjetnik, jedna slika, jedan dan’ svoju sliku je predstavio Ljubo Glavan, poznatiji pod umjetničkim imenom Aster. Slika je to poznate osobe našega Grada, ribara Orsata, iza kojega stoji još jedna ‘slika u slici’ konobarice Meri.
‘Aster je’ rekao je Boris Njavro, ‘stalni posjetitelj betule, pa je postao kao dio inventara, kao stolica ili stol’. A njegova slika sv. Vlaha već dugi niz godina krasi zid u Fontani iznad šanka. I ovoga petka u Fontani je bilo veselo uz Kaću Carević, Kaju Đerek, Borisa Njavra, Miša Baričevića i mnoge druge. Kulturno-umjetnički program ‘Jedna betula, jedan umjetnik, jedan rad, jedan dan’ osmislila je skupina stalnih posjetitelja Fontane. Dubrovački umjetnici svoja djela izlažu u betuli jedan dan, od petka ujutro do subote ujutro. Program će se održavati svakog petka do Uskrsa.
Petkom u pet u Rupama
Pozivamo Vas na besplatna stručna vodstva za građane kroz izložbu ‘Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu 1914. – 1918.’ Izložba će biti otvorena do 29. veljače 2016. godine, a zadnje stručno vodstvo za ovu izložbu planirano je u ovaj petak, 26. veljače.
40 Kultura
24. VELJAČE 2016. •
‘OVAJ GRAD NOSIM SVUDA PO SVIJETU, TO JE MOJA POVEZANOST S VAMA’
Predstavljen opus akademika Ante Glibote Dolazio sam ovdje i pisao o ovome gradu, i u ovaj grad sam dovodio svoje prijatelje pa su i oni pisali o Dubrovniku
Glibota je iz Pariza došao samo kako bi se obratio Dubrovčanima, a na tribini su, uz njega, sudjelovali akademik Luko Paljetak, pročelnik Zmajskog stola u Dubrovniku Nikola Obuljen i magistar Ivan Mustać Piše Petra Žuvela Foto Zvonimir Pandža
Znanstveni i publicistički opus akademika Ante Glibote predstavljen je prvi put u četvrtak u Samostanu sv. Klare – u dvorani sv. Ivana Pavla II. Glibota je iz Pariza došao samo kako bi se obratio Dubrovčanima, a na tribini su, uz njega, sudjelovali akademik Luko Paljetak, pročelnik Zmajskog stola u Dubrovniku Nikola Obuljen i magistar
Ivan Mustać. Neka od Glibotinih brojnih djela i umjetničke ‘kutije’ u kojima se čuvaju mogle su se vidjeti u predvorju Samostana. Na samome početku Obuljen je istaknuo kako je Glibota autor preko četristo izložbi i više od dvjesto knjiga i kataloga. Samo neka djela o kojima je bilo spomena su: Arrabal Espace, Otto
Piene, Shi Liru i Zhou Yingchao. U svome bogatom životu bio je i suosnivač Hrvatskog gospodarskog lista, pa je jedno vrijeme bio i u zatvoru zbog političkih uvjerenja, a svoj život nastavlja kao politički emigrant u Parizu. U lipnju prošle godine postao je dopredsjednik Europske akademije znanosti. Ovo je priznanje zaslužio za svoj znanstveni opus tijekom svih dosadašnjih godina plodnoga rada u Francuskoj. Europskoj kulturnoj javnosti, njegovom zaslugom, otkriven je suvremeni kineski svijet umjetnosti. Mustać je započeo slavnim Mažuranićevim stihovima, koji u ovoj prilici istinski opisuju i velikoga Glibotu: ‘Nije visok, tko na visu stoji / nit je velik, tko se velik rodi / već je visok, tko u nizu stoji i visinom nadmaša visine / a velik je, tko se malen rodi, al’ kad pane, golem grob mu treba.’ Nakon Mustaća publici se obratio i Luko Paljetak koji je slikovito naglasio kako su Glibotine knjige ‘spomenici ljudske upornosti’ a ne samo stranice. Pojasnio je i kako Glibota piše ‘samo o onome u čiji svemir može istinski ući, jer ti veliki prostori zaista i jesu svemiri’. Na samome kraju Ante Glibota opisao je i svoj odnos prema Dubrovniku. — Dolazio sam ovdje i pisao o ovome gradu, i u ovaj grad sam dovodio svoje prijatelje pa su i oni pisali o Dubrovniku. S Dubrovnikom sam bio i ostao vrlo povezan. Dolaziti u ovaj grad, živjeti s ovim gradom i ovaj grad nositi svuda po svijetu, to je moja povezanost s vama i njime – rekao je Glibota.
• 24. VELJAČE 2016.
Oglas 41
42 DuList info
24. VELJAČE 2016. •
Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA
mb ‘ORSULA’ Brod je trenutno u luci Oristano
200 m duljina MB ‘ORSULA’
Tip broda: Laker Carrier Izgrađen: 1996. u kineskom brodogradilištu Shanghai Nosivost: 34.167 MT Duljina: 200 m Širina: 23,44 m Dubina: 14,89 m Glavni stroj: Mitsui MAN B&W 6S5-MC Snaga: 8.580 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Joško Dender Upravitelj stroja: Petar Petronio 1. časnik palube: Ante Marača 1. časnik stroja: Tonći Civadelić 2. časnik palube: Ivica Baričević 2. časnik stroja: Nikša Butigan 3. časnik palube: Blaženko Carević 3. časnik stroja: Mario Trailović Glavni kuhar: Mato Radoje Vođa palube: Frano Čoić, Nikša Gavrilica Brodski mehaničar: Miro Crnčević Elektroničar: Jozo Crnogorac Kormilari: Budimir Milin, Miroslav Škarić, Ivo Kaurić Mornar: Ivan Mikulandra Konobar: Božidar Milić Pripravnici: Andrija Lučić, Šimun Jurčević, Rade Čikeš
Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr
SV NIKOLA I U luci Itaguai
AP DRŽIĆ
U luci Santos, slijedi Chitagong 22. 3.
DuList info 43
• 24. VELJAČE 2016. ATLANTSKA PLOVIDBA Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr
ZAGREB
U luci Hamburg
AP JADRAN
U luci Nordenham
MIHO PRACAT U luci Ust Luga
CITY OF DUBROVNIK
AP ARGOSY
26. 2. stiže u luku La Coruna
U luci Rostock
OLUJA
IMPERIAL
U luci Eregli
ORSULA
U luci Oristano
U luci Huanghua
AP DUBRAVA U luci Ravenna
AP SLANO
Plovi za Huangpu gdje se očekuje 28. 3.
AP SVETI VLAHO
AP REVELIN
Plovi za Port Khalifa gdje se očekuje 26. 2.
U luci Taichung
AP STON
U luci Kosichang
AP ASTAREA U luci Lagos
LIBERTAS
U luci Hay Point, slijedi Zhuhai 11. 3.
44 Oglas
24. VELJAČE 2016. •
Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008.
godina, prvi vlasnik, 93.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593
Prodajem Mazdu 626, 173.000 km, 1.8i 66kW, prvi vlasnik. Nikad sudjelovao u većem sudaru. Limarija u lošem stanju (istrugana). Održavan na godišnjoj bazi, svake godine bez iznimke mijenjano ulje, nikad stao na cesti, 4 zimske gume u odličnom stanju (dvije stare godinu dana, presle cca. 3.000, druge dvije stare 2 godine, presle cca 12.000). Akumulator promijenjen na ljeto 2015. Više informacija na mail. Kontakt: luka. novak991@gmail.com Prodajem Polo 1.4 benzin, auto je dobro očuvan i potpuno ispravan, registriran do 11/2016, cijena 11.500. Kontakt: laki-91@hotmail.con Peugeot 307, 2002.god, prešao samo
124.000 km, svi računi od prvog dana, registracija do 11/2016, 3 vrata, perla plava metalic boja, nove gume. Kontakt: 099 311 0618
MAZDA 6, diesel, CD 120TE, 2007., 126
000 km, Zagreb, prvi vlasnik, bogata oprema, kupljen u Hrvatskoj. Cijena: 64.000 kuna. Kontakt: 099 218 829
vrijeme. Ozbiljan, vrlo uredan i odgovoran samac sa stalnim poslom, može i plaćanje unaprijed nekoliko mjeseci. Kontakt: 099 851 7828
Župa,
iznajmljujem stan (potpuno namješten) za radnike do 4 osobe. Prijava i osiguran parking. Kontakt 092 331 6923
Tražim jednosoban stan na duže vrijeme do 2.300 kuna. Kontakt: 091 604 6638
Mladi
odgovorni i uredan par traži stan na duže vrijeme, useljiv od trećeg mjeseca. Cijena do 2.000 kuna, informacije na broj 095 394 1502 ili e-mail basicmarina95@gmail.com Svaka informacija je korisna
Ozbiljan muškarac, nepušač i antialkoholičar, 51 godina iz Zagreba traži sobu s uporabom kupaonice na širem području Dubrovnika u zoni autobusa u trajanju od 15.3. – 15.11. Garantiram redovito i uredno plaćanje najamnine. Molim cijenjene ponude na mob. 092 333 4241. Hvala! Tražim stan jednosobni ili dvosobni
na duže vrijeme do 2.500 kuna. Na području (Lapad, Mokošica, Gruž). Sve informacije na broj: 091 950 1376. Hitno je!
Iznajmljujem garsonijeru u blizini hotela Adria. Kontakt: 092 2392 784
Mladi bračni par s uskoro trećim članom, hitno traži stan do 2.500 kuna, prednost Lapad – Gruž. Kontakt: martina.jelacic123@gmail.com ili 091 502 7893, 092 184 8114
Iznajmljujem apartman za dvoje u Cavtatu, soba, dnevni boravak + kuhinja, WC, TV, parking osiguran,45 m2, od 1.04–1.11. samo ozbiljne ponude molim. Kontakt 099 599 7307
Iznajmljujem garsonijeru u Novoj Mokošici blizu okretišta 1B, kompletno opremljena na duže vrijeme. Idealno za dva dečka/dvije cure. Kontakt: 099 441 0808
Mladi, zaposleni par traži stan na duže vrijeme. Prednost područje grada. Kontakt: 098 474 147
Čilipi, iznajmljuje se na duže vrijeme
IZNAJMLJIVANJE
U zamjenu za stanovanje (plaćam režije), ili bez stanovanja, nudim čuvanje i održavanje vašeg stambenog objekta i okoliša. Imam dugogodišnje iskustvo i preporuke. Kontakt: 099 851 7828 Tražim
manji stan ili kućicu, kompletno namješteno, sa mogućnošću držanja psa, isključivo na duže
dvosoban stan 60 m2 + taraca 25 m2 u samostalnoj kući. Moderno uređen, parking, svi aparati (perilice suđa i rublja, klima, TV, Internet..). Kontakt: 091 195 8708
Iznajmljujem balkonsku sobu s vlasti-
tom kupaonicom i upotrebom kuhinje, do 1.7.2016. Cijena 900 kuna + režije. Kontakt: 098 588 739
Iznajmljuju se (cijelu godinu) sobe i ležajevi u Gružu, idealno za sezonce.
Kontakt: 098 942 4675
Tražim stan za četiri osobe na području
Dubrovnika. Možemo izdvojiti mjesečno 6.000 – 8.000 kuna. Mokošica i Župa nisu opcije. Kontakt: 099 3253 050
Zaposlen par traži stan na duže vrijeme na području grada. Jednosoban ili garsonjera! Kontakt: 092 192 7077
Tražimo (po mogućnosti novouređen)
trosoban stan na području Dubrovnika, dva dečka, jedna cura. Studenti smo i radimo tijekom godine. Zasebne sobe, tijekom cijele godine. Kontakt: 68matej@gmail.com
Iznajmljuje se ili prodaje kvalitetan poslovni prostor u Dubrovniku, PC BATALA, prizemlje, 50m2 + garažno mjesto u garaži. Kontakt. 091 549 8401 ili mail nozicajosko@gmail.com Tražim
dvosoban stan na području Dubrovnika na duže vrijeme do 2.200– 2.500 kuna.(prednost Lapad, Batala, Vojnović). Useljivo od 4 mjeseca. Kontakt: 095 7204 222 (Viber), mail: dubravka.antunovic1505@gmail.com
Cavtat – iznajmljujem stan 25m2 (studio apartman) za dvije osobe na duže vrijeme. (Internet, tv, perilica rublja, parking). Kontakt: 091 478 4688 NEKRETNINE Prodajem stan u Brtonigli – Istra, povoljno sa okućnicom, građevinskog terena od 700 m2. Kontakt: medonzolo@gmail.com Prodajem građevinsko zemljište u Župi dubrovačkoj, površina parcele 1.007 m2, teren ravan. Mješovite namjene u izgrađenom dijelu naselju M1. Kontakt: 092 256 8223 Prodajem kuću u Župi dubrovačkoj sa prelijepim pogledom na more. Kamena fasada, centralno grijanje i klima uređaji. Energetski certifikat A. Kontakt: 092 256 8223. Cijena povoljna! Prodaje se stan u Lapadu, Hladnica. Veličina stana je 70m2. Stan se nalazi na izvrsnoj lokaciji. Cijena je 160.000 eura. Za sve detaljnije informacije molim nazvati na broj telefona 099 674 9990
20 kn
je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865
Oglas 45
• 24. VELJAČE 2016. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr
Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.
Prodajem stan od 51,18 m2 + garažno mjesto u reprezentativnom objektu koji se nalazi se uglu Kranjčevićeve i Nove ceste, gotovo u samom centru grada, orijentiran na jug, istok i zapad. Samo 10 minuta hoda do HNK i strogog centra grada, odlične prometne povezanosti tramvajskim linijama u Savskoj, Jukićevoj ili Tratinskoj i Ozaljskoj. Neposredna blizina Doma sportova, Zagrebovog stadiona, dućana, škole, crkve te hotela Four Seasons Panorama, Laguna i Opera čine ovu lokaciju jednom od najatraktivnijih u gradu. Prilikom izgradnje korišteni su najviši standardi suvremenog stanovanja. Objekt je vrhunski opremljen sa A energetskim certifikatom. Kontakt: 091 420 9955
jamstvo kao na novi! Cijena 9.900 kuna. Kontakt 01 275 3614
Prodajem ili iznajmljujen neuređeni
prostor od 167 m2 s parkingom u Mlinima, otvoreni za razne solucije, cijena po dogovoru. Kontakt: andriana.sinkovic@gmail.com
Komarna, 346 m2 građevinskog zemljišta, 100 m od mora. Prekrasan pogled, sva infrastruktura tik do parcele. Čisto vlasništvo, cijena 50.000 eura. Kontakt: 098 132 4404
RAZNO Kupujem crteže, slike, stari novac, odlikovanja, razglednice, keramiku, srebrene predmete, staro oružje, namještaj. Isplata u gotovini. Kontakt 091 573 8453. Prodajem Peavy set bubnjeva, 2011. godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš, hihet činela i ride činela, te stolica koja ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove. Bubnjeve prodajem samo na području Dubrovnika (ne šaljem u druge gradove). Kontakt: 091/344–9511 (može i SMS) Prodajem za samo 1.700 kuna, komlet: 2 kreveta 190/90- tapicirani i sa boxom, 2 madraca HESPO 90/190 kao novi, kauč na razvlačenje u ležaj za dvoje i fotelju na razvlačenje u ležaj za jednu osobu – sve max. očuvano. Kontakt: 099 311 0618 Prodajem NOVI bijeli, drveni ormarić
Knežica, 532 m2 građevinskog zemlji-
s jednom policom i prostorom za odlaganje ispod. Dimenzije: visina 50 cm, dužina 40 cm, širina 33 cm. Moguća primopredaja na području Dubrovnika. Kontakt: 098 934 4004
Kupujemo stan isključivo na području Gruža, Šipčina ili Sedam smrtnih grijeha s parkirnim mjestom. Stan u privatnoj kući isključen. Kontakt: 091 600 0035
Prodajem veliki ormar, opituran u rozo
šta. Parcela je uz samu prometnicu, sva infrastruktura do parcele, čisto vlasništvo. Cijena 35.000 eura. Kontakt: 098 132 4404
Prodajem građevinsko zemljište 300 m2, uz parcelu asfaltirani put, povoljno i hitno. Kontakt: jasminka.kulas@ gmail.com Povoljno
prodajem poljoprivredno zemljište površine 2.000 m2 na Brgatu. Kontakt: 099 344 9593 ili mail: marmilos55@gmail.com
PLOVILA Unajmio bih vez na Batali za sezonu.
Kontakt: 095 823 9435
Tomos T18 izvanbrodski motor s jamstvom prodajem. Generalno repariran,
s cvjetićima. Dimenzije su mu: širina 120 cm, visina 190 cm i dubina 55 cm. Cijena je 300 kuna. Kontakt: 098 934 4004
USLUGE Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja
soboslikarske i ličilačke radove. Brzo čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413
Vršimo usluge elektroinstalacija jake i
slabe struje, instalacije novih, adaptacije te hitne intervencije. Kontakt: 099 314 6244
Izvodimo sve vrste građevinskih radova na području Dubrovnika i šire okolice (od Prevlake do Pelješca). Kontakt 099 838 8254 Hitno tražim odraslu žensku osobu sa
NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.
HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc – pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk. rč. br. IBAN HR 7224070003203480017. U spomen na pok. majku našeg susjeda Grga Raić, umjesto vijenca, uplatile su obitelji: Radonjić, Đura Gate, Vidojević, Nikša Gate, Sekulo i Ždraulić 600 kn. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljiva i blagosljiva. LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Radmilu Šuljak, umjesto vijenaca obitelj, prijatelji i susjedi prilažu 3.350 kuna, u spomen na našu Dijanu Pende, umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Milo i Gordana Katić. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051. DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Roka Tomović, umjesto cvijeća, 550 kuna prilažu: obitelj Vladimir, obitelj Balda Bender, obitelj Ivana Zec, Srećko Kulaš i Nikica Škrabo, umjesto cvijeća za pok. Ivušu Piantanidu, Paulina i Tonći prilažu 300 kuna, u spomen na dragog susjeda Iva Jovića, umjesto cvijeća, stanari zgrade Josipa bana Jelačića 73 uplaćuju 550 kuna, u spomen na pok. Slavicu Matana, umjesto cvijeća, 200 kn prilaže obitelj Ivice Luković, umjesto vijenca za pok. Dianu Bona Pende, 600 kn prilažu obitelji Matić, Delić i Ivanović, uspomen na pok. Pera Arbanas, obitelj Anuške Hrdalo uplaćuje 300 kuna, u spomen na pok. Pera Arbanasa, umjesto vijenca, 600 kn prilaže 4.e razred Pomorskotehničke škole Dubrovnik, generacija 2015/16 sa razrednikom. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva.skalina@du.t-com.hr Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Marina Radović s djecom, u spomen na dragu Dianu Pende umjesto vijenca prilaže 250 kuna, Željko Kera u spomen na dragog nećaka Ivušu Piantanidu prilaže 200 kuna, Zlatko Kovač Ramiz, Petrovo selo, dar djeci doma 50 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.
iskustvom za čuvanje djeteta od 10 mjeseci u našem domu na Lapadu. Puno radno vrijeme. Obavezno iskustvo! Kontakt: 098 1844 015
Postavljam laminat, do 25 m2 je 30 kn/ m2, preko 25m2 je 27 kuna. Lajsne su uključene u cijenu. Kontakt 095 596 0941 Nudim usluge pituravanja, postavljanja laminata, sređivanja okućnica i svih manjih poslova u vašem stanu. Cijena po dogovoru. Kontakt 091 602 0205
46 Sport MLADI IGRAČ MNK SQUAREA BORNA TIKVICA NAJAVLJUJE MEGADERBI
Za pobjedu nad Nacionalom treba nam puna dvorana! zalaganje se čini kao glavna odlika u igri Squarea u ovoj sezoni. Trener Marinko Mavrović kao mantru ponavlja da je zalaganje ključ rezultata. Visoko četvrto mjesto dokaz je da se radi dobro, doigravanje za prvaka Hrvatske čini se i više nego realnim dostignućem. Podsjetimo, odluka Uprave na početku sezone bila je zahvaliti se nekim igračima ‘sa strane’, a priliku pružiti pomlatku. Najvjerniji Squareovi ‘tifozi’ jednoglasno će zaključiti: upravo su ti mlađi igrači dali velik doprinos odličnim rezultatima ovosezonskog sastava trenera Marinka Mavrovića. Jedan od njih sigurno je i Borna Tikvica, mladić koji je dosta napredovao pod Mavrovićevom trenerskom paskom. Od njega i mlađeg dijela ekipe očekuje se velik doprinos i u megaderbiju protiv Nacionala, aktualnog prvaka i osvajača Kupa te trenutnog lidera u prvenstvu sa stopostotnim učinkom, u petak 26. veljače u 20 sati u Gospinom polju. Tikvica za DuList najavljuje tu ‘utakmicu svih utakmica’ protiv momčadi koja s razlogom nosi epitet ‘hrvatske Barcelone’.
Nadamo se punoj dvorani, kako bismo uz pomoć naših vjernih navijača slavili u toj za nas vrlo bitnoj utakmici
Piše Baldo Marunčić Foto MNK Square
Svakako da je riječ o najjačoj ekipi u Hrvatskoj. Međutim, ako mi budemo pravi, ako ćemo imati pravi pristup i boriti se kako znamo, možemo očekivati pozitivan ishod utakmice
Najprije su nastavak sezone otvorili porazom 0:3 od Futsal Dinama u prvoj utakmici osmine finala Kupa Hrvatske, ali su potom u prvenstvu slavili na teškom gostovanju u Solinu s visokih 6:3 uz prikazanu izvrsnu igru i, prije svega, zalaganje. Upravo
Cijeli Grad je na nogama, futsal groznica opet trese Dubrovnik. Razlog je dolazak Nacionala, kojeg svi smatraju najboljim sastavom Prve lige, što rezultatima i dokazuju. Kakva su tvoja očekivanja u toj utakmici? Svakako da je riječ o najjačoj ekipi u Hrvatskoj. Međutim, ako mi budemo pravi, ako ćemo imati pravi pristup i boriti se kako znamo, možemo očekivati
Sport 47
• 24. VELJAČE 2016. REMI RUKOMETAŠA RKHM Dubrovnik odigrao je 18:18 na gostovanju kod Jelse u 13. kolu južne skupine 2. HRL. Najefikasniji u sastavu Vide Vlahića bio je Anes Avdić sa sedam pogodaka. U idućem kolu u Dubrovnik stiže Biograd.
SQUARE NA PRETPLATI MNK Square od 23. veljače u prodaju je pustio pretplatničke iskaznice za 2016. godinu po cijeni od 120 kuna, koja vrijedi za završnicu sezone 2015./2016. (s mogućim utakmicama doigravanja za prvaka Hrvatske) te najmanje pet utakmica u sezoni 2016./2017. QATAR TOTAL OPEN
Zamalo Wozniacki
pozitivan ishod utakmice. To će nam svakako biti najteže domaćinstvo, jer je riječ o momčadi sa stopostotnim učinkom. Njih će biti najteže svladati. Njihov sastav je fenomenalan, bez pretjerivanja ih se može nazvati megamomčadi, s dvije fenomenalne ‘četvorke’. Stvarno će biti teško protiv njih. Kakva je atmosfera u momčadi pred tako bitnu utakmicu? Atmosfera je odlična! Malo su nas, doduše, poremetile ozljede. Ali bez obzira na to mi svakako vjerujemo u pozitivan rezultat. Već sezonu i pol imate iskustvo rada s trenerom Marinkom Mavrovićem. Kako biste opisali njegov pristup igri? Zbilja je odličan trener i vidi se da zna dosta. Učimo od njega i puno smo napredovali otkad je on u klubu.
Za sebe mogu reći kako nisam ništa znao o futsalu kad sam došao u Square. Sve što znam naučio sam od njega. Imamo ozbiljniji pristup igri, posebno u obrani, postavljena su nam pravila kojih se nastojimo pridržavati. Koliko ste zadovoljni minutažom u ekipi? Jako sam zadovoljan! Lani je bilo nešto više starijih igrača pa smo mi mlađi dobivali manje minuta na parketu, ali ove godine odlukom Uprave pruženo nam je puno povjerenje da igramo što više. Teško mi je reći jesam li iskoristio priliku, to ovisi o svakoj utakmici. Na megaderbiju očekujete punu dvoranu? Naravno! Nadamo se punoj dvorani, kako bismo uz pomoć naših vjernih navijača slavili u toj za nas vrlo bitnoj utakmici.
U 1. kolu zaustavila ju je 13. nositeljica turnira i 19. igračica svijeta Caroline Wozniacki Dubrovačka tenisačica Ana Konjuh nije se uspjela plasirati u 2. kolo 2,8 milijuna dolara vrijednog WTA turnira Qatar Total Open u Dohi. U ponedjeljak popodne u meču 1. kola ju je zaustavila 13. nositeljica turnira i 19. igračica svijeta, nekadašnji svjetski ‘broj 1’ iz 2010. godine, Dankinja Caroline Wozniacki. Konjuh je sjajno otvorila meč na središnjem terenu protiv favorizirane Wozniacki te je uspjela osvojiti prvi set sa 6:4. Međutim, njena protivnica relativno lagano uzvraća u drugom setu (3:6). U trećem setu Wozniacki je napravila ‘break’ te pobjegla na 4:2 i 5:3, ali ju je Konjuh uz velik napor uspjela sustići na 5:5. Ipak, Wozniacki radi novi ‘break’ za vodstvo 6:5 te servira za meč, što joj polazi za rukom. Konjuh jednostavno nije našla snage za novi povratak u meč, koji je ukupno trajao dva sata i 35 minuta. Premda je upisala poraz, osamnaestgodišnja Konjuh može biti zadovoljna svojim nastupom u prijestolnici Katara. Prethodno je s dvije pobjede prošla kvalifikacije pa će ukupno s 31 bodom zarađenim u Dohi dočekati svoj idući izazov – 5,1 milijun dolara vrijedan WTA turnir BNP Paribas Open u Indian Wellsu. Inače, Konjuh se prošlog ponedjeljka na WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta ‘spustila’ za jedno mjesto i drži 81. poziciju, ali za očekivati je da će je bodovi iz Katara malo pogurati prema vrhu.
48 Sport
24. VELJAČE 2016. •
Sufaj brončani
EUROPSKI KUP
Bruna Bilić (52 kg) i Patrik Prigl (73 kg) su poraženi
Foto EJU
Sufaj je do medalje stigao slavljem protiv Talijana Christija, porazom od Mađara Totha te u repasažu slavljem protiv Francuza Italiana te Slovenca Jarca Dubrovački judoke uspješno su nastupili prošlog vikenda na Europskom kadetskom kupu u talijanskoj Follonici. Najbolje se borio Ardijan Sufaj iz JK Dubrovnik 1966., koji je u kategoriji do 90 kilograma osvojio brončanu medalju i velikih 40 bodova na IJF ljestvici. Sufaj je do medalje stigao slavljem protiv Talijana Christija, porazom od Mađara Totha te u repasažu slavljem protiv Francuza Italiana te Slovenca Jarca. Njegova klupska kolegica Anđela Violić (70 kg) zauzela je 5. mjesto s 3 pobjede i 2 poraza te osvojila 20 bodova na IJF ljestvici. Luka Violić (+90 kg) zabilježio
je pobjedu i dva poraza, a Bruna Bilić (52 kg) i Patrik Prigl (73 kg) su poraženi. Na turniru su sudjelovali i članovi JK Ura Nage Leon Đapić i Đivo Gašpar. Đapić (-55 kg) je osvojio 9. mjesto u konkurenciji 36 judoka (pobjede protiv Talijana Armaa i Fortea te porazi od Mađara Bendeguza i Francuza Gueffona), a Gašpar (-90 kg) bio 7. od 13 judoka (pobjeda nad Austrijancem Nika Herzoga te porazi od Slovenca Jarca i Talijana Bergamellija). U Follanici je ukupno nastupilo 380 kadeta iz 20 država, a idući nastup bit će na Europskom kupu u Zagrebu 12. i 13. ožujka.
Sport 49
• 24. VELJAČE 2016.
‘Pituri’ pike-šale! SUPERLIGA
M-1 CHALLENGE 64
‘Killer’ poražen
Župski MMA borac Antun ‘Killer’ Račić poražen je prošlog petka od Ukrajinca Vitaliya Branchuka u polufinalu Turnira četvorice M1 Challenge 64 u Moskvi. U meču u bantam kategoriji Župljanin je izgubio podijeljenom odlukom sudaca. S ovim porazom Gladiator sad ima omjer 18–7.
ODBOJKA
I dalje ‘fenjeraši’
S omjerom 10–1 ‘Pituri’ su preuzeli prvo mjesto na ljestvici, ispred varaždinskog Starra, protiv kojeg imaju bolji omjer u međusobnim mečevima Stolnotenisači STK Libertas Marinkolora uspješno su odradili dva domaća susreta u hrvatskoj Superligi prošle subote. U Gospinom polju dočekali su i s po 4:0 otpratili najprije momčad Srdoči iz Rijeke, a potom s istim rezultatom i Vodovod Osijek. Protiv Riječana pobjede su upisali Zubčić (11:6, 11:6 i 11:7 protiv Divkovića), Simović (11:5, 11:5 i 11:7 protiv Šarčevića), Juzbašić (11:3, 11:7 i 11:4 protiv Graovca) te par Zubčić i Simović (11:4, 11:5 i 11:4 protiv Divkovića i Šarčevića), svi bez izgubljenog
0
setova osvojili su Srdoči u meču protiv Libertas Marinkolora
seta! Protiv slavonskog sastava Simović je glatko s 3:0 svladao Mihaljevića (11:4, 11:2 i 11:8), Zubčić se pomučio protiv Zovka 3:2 (10:12, 11:8, 11:13, 12:10, 11:3), Zubčić brzinski ‘riješio’ Kneževića 3:0 (11:3, 11:8, 11:6), a Simović i Zubčić tukli Zovka i Kneževića s 3:0 (11:7, 11:7, 11:1). S omjerom 10–1 ‘Pituri’ su preuzeli prvo mjesto na ljestvici, ispred varaždinskog Starra, protiv kojeg imaju bolji omjer u međusobnim mečevima. U 13. kolu 27. veljače u Gospino polje stiže Pula.
ŽOK Dubrovnik izgubio je u Gospinom polju od Rovinja s 0:3 (20:25, 18:25, 23:25) u 2. kolu Skupine II 1-A HOL. Dubrovkinje su u sva tri seta bile ‘tu negdje’, ali nedovoljno za iskusne gošće. Nastupile su u sastavu Ora Ivanišević, Lara Dežulović, Anđela Kalauz, Nikolina Tomašević, Ana Matušić, Sanja Curić, Ivana Marinović, Katija Vuličević, Orsula Štaka, Anamarija Grgurević, Nikolina Šare i Ana Matuško pod vodstvom trenerica Mirjane Vreća i Pauline Prkačin. Dubrovnik s omjerom 1–7 drži posljednje mjesto na ljestvici, a u 3. kolu u srijedu 24. veljače ugostit će drugoplasiranu Novu Gradišku (5–2).
50 Sport
24. VELJAČE 2016. •
PRVI NEUSPJEH JUGA U REGIONALNOJ LIGI
Boli li poraz na Kantridi? Kako su Jugaši u Gružu u prvom dijelu sezone slavili sa šest razlike (13:7), minimalnim porazom zadržali su prvo mjesto
U utakmici s jakim obranama te s poprilično grešaka sastava Vjeka Kobešćaka strijelci za Jug bili su Perrone 2 te Obradović, Macan i Garcia po 1
Jugaši su u nedjelju navečer doživjeli prvi ovosezonski poraz u 1. Regionalnoj ligi. U derbiju 16. kola u Rijeci ih je svladalo Primorje EB sa 6:5 (1:1, 1:1, 2:0, 2:3). U utakmici s jakim obranama te s poprilično grešaka sastava Vjeka Kobešćaka strijelci za Jug bili su Perrone 2 te Obradović, Macan i Garcia po 1. Jugaši su u dvaput poveli (1:0 i 2:1), do poluvremena bili u egalu (2:2), u trećoj četvrtini Riječani su pobjegli na dva gola razlike, što su Jugaši sustigli u četvrtoj. Ipak, u posljednjoj minuti susreta Echenique zabija za novo vodstvo Primorja 6:5, što je bio i konačan rezultat. Inače, kako su Jugaši u Gružu u prvom dijelu sezone slavili sa šest razlike (13:7), minimalnim porazom zadržali su prvo mjesto. Ostaje im još odigrati dva meča (Partizan u Gruži i Jadran u Herceg Novom), i ako budu uspješni završnicu će dočekati kao vodeći sastav pa bi trebali biti i domaćini Final foura i osigurati ‘jedinicu’ u doigravanju za prvaka Hrvatske.
MLAĐI KADETI JUGA
‘Prošetali’ Rijekom Mlađi kadeti Juga ostvarili su tri uvjerljive pobjede te osigurali nastup na finalnom turniru, kojem će biti domaćini 4. i 5. ožujka Mlađi kadeti Juga suvereno su osvojili polufinalni turnir Prvenstva Hrvatske u Rijeci. Ostvarili su tri uvjerljive pobjede te s maksimalnim učinkom osigurali nastup na finalnom turniru, kojem će biti domaćini 4. i 5. ožujka. Igrači trenera Aljoše Lončarića najprije su s 13:4 (6:0, 3:1, 2:2, 2:1) svladali Zadar 1952., potom Jadran s 20:4 (5:0, 7:1, 3:2, 5:1) te na kraju domaćina
Primorje EB s 10:6 (3:0, 1:1, 4:3, 2:2). Jug je na Kantridi nastupio u sastavu: Luka Živalj, Hrvoje Zvono, Nikola Ljepava, Dominik Lončarić, Zvonimir Perić, Marko Marunić, Luka Bjelopera, Maro Đanić, Roberto Radić, Lukša Vlašić, Matej Miloglav, Ivan Kisić, Maro Šimunović, Josip Tolja i Ivan Jurišić pod vodstvom trenera Aljoše Lončarića i pomoćnika mu Željka Vukčevića.
Sport 51
• 24. VELJAČE 2016.
PLIVANJE
Baletinu četiri medalje
Baletin je doplivao do zlata na 100 prsno, srebra na 50 prsno te dvije bronce, na 100 i 50 slobodno Mladi plivač Juga Marko Baletin bio je prvo ime kluba na mlađekadetskom Prvenstvu Hrvatske za regiju 1 (Dalmacija), koje se proteklog vikenda održalo u Splitu. Baletin je doplivao do zlata na 100 prsno, srebra na 50 prsno te dvije bronce, na 100 i 50 slobodno. Vrijedi istaknuti i nastupe ostalih plivačica i plivača:
Članica Juga Amina Kajtaz osvojila je zlata na 50 i 100 leptir
400 slobodno plivačice – Marta Lukšić 7. mjesto, Katarina Benić 8. mjesto 50 leptir plivačice – Katarina Benić 5. mjesto Ženska štafeta 4x100 slobodno (K. Benić, M. Lukšić, P. Miloslavić i M. Moretti) 6. mjesto Muška štafeta 4x100 slobodno (L. Zekić, A. Kljunak, V. Nenadić i M.
Baletin) 5. mjesto 50 leđno plivači – Marko Baletin 4.mjesto 100 mješovito plivačice – Marta Lukšić 6. mjesto, Katarina Benić 8. mjesto Ženska štafeta 4x50 slobodno (K. Benić, M. Lukšić, P. Miloslavić i M. Moretti) 7. mjesto Muška štafeta 4x50 slobodno (J. Barčot, A. Kljunak, V. Nenadić i M. Baletin) 6. mjesto 100 leđno plivačice – Marta Lukšić 8. mjesto 50 prsno plivači – Ivan Zeko 7. mjesto 100 leptir plivačice – Marta Lukšić 5. mjesto, Katarina Benić 7. mjesto Ženska štafeta 4x50 mješovito (K. Benić, M. Lukšić, P. Miloslavić i M. Moretti) 5. mjesto Muška štafeta 4x50 mješovito (A. Kljunak, I. Zeko, V. Nenadić i M. Baletin) 5. mjesto Inače, riječ je o najvećem natjecanju za ovaj uzrast (plivači 2004. g. i mlađi, plivačice 2006. g. i mlađe) na razini Republike Hrvatske. Treneri ističu da su plivačice i plivači koji su nastupiti plivali odlično, popravljali svoje osobne rekorde i da su dostojno predstavljali svoj klub. Na putu sa plivačicama i plivačima su bili treneri Matijana Staničić, Ivan Bilić i Pamela Garvan. U isto vrijeme u Sarajevu se održao međunarodni miting Sarajevo Aquatics 2016., gdje je članica Juga Amina Kajtaz osvojila zlata na 50 i 100 leptir.
TORTA KUP
Oslastili se Cavtaćani! Mladi Cavtaćani u finalu su svladali domaćina, momčad Juga, s 11:9 M a l i vat e r p o l i st i C av tata pobjednici su turnira škola vaterpola ‘Torta kup’, koji se prošle subote održao na bazenu u Gružu. U finalu su svladali domaćina, momčad Juga, s 11:9. Treće mjesto pripalo je mladim Korčulanima.
Na turniru je, inače, sudjelovalo šest ekipa: Cavtat, KPK, Gusar, Jadran Carine HN te dva sastava Jug CO. Nakon odigranih utakmica sve su ekipe za nagradu dobile tortu za sudjelovanje na prvom od tri turnira ove uzrasne kategorije.
52 DuList IN JULIA DOBROVOLSKAYA – FOTOGRAFKINJA IZ UKRAJINE S DUBROVAČKOM ADRESOM
Volim fotografirati sretne ljude Tu je i zanimljiv projekt kojeg sam imala priliku realizirati s jednim zaljubljenim parom, zove se ‘Ljubav u vrijeme rata’. Bilo je dobro iskustvo
Fotografija mi je došla od djeda, ljubav je to iz djetinjstva. Sjećam se rada vikendom u zatamnjenoj banji, sve ručno, s kemijskim reaktivima – imali smo svoju ‘mračnu komoru’ za razvijanje fotografija Piše Mia Njavro Foto Julia Dobrovolskaya
Zašto sam došla? Upoznala sam Marka, nakon godinu dana našeg dopi
sivanja, on mi je predložio ‘ruku i srce’ – simpatično će Julia Dobrovolskaya, naša nova sugrađanka, rodom iz Ukra jine. Julia se bavi fotografijom, a oso bito fotografijom mladih zaljubljenih parova koji tek kreću u zajednički život.
Prvi aparat bio je Zenit
No, osim što je ‘wedding photo grapher’, Julia je svojim aparatom, još od djetinjstva, zabilježila i cijeli spektar različitih motiva, od malih beba sve do umjetničke vizije rata. Kakav je bio nje zin foto-put i što joj je omiljeni motiv, otkrila nam je za ovaj broj DuLista! — Došla sam prije godinu i pol u Dubrovnik, a prije godinu smo se vjen čali. Morala sam još jednom poći do Ukrajine, do svog rodnog grada (Niko lajev), i vratila sam se u grad. Na pitanje otkad se bavi fotografijom, jednostavno odgovara – od djetinjstva. — Fotografija mi je došla od djeda, ljubav je to iz djetinjstva. Sjećam se rada vikendom u zatamnjenoj banji, sve ručno, s kemijskim reaktivima – imali smo svoju ‘mračnu komoru’ za razvijanje fotografija. Moj prvi aparat bio je stari Zenit – veselo će Julia. Foto grafijom se nastavila baviti kad je došla, kaže bilo je ‘ili biti domaćica, ili nešto početi raditi u Dubrovniku’. Radila sam kao fotograf i u svom gradu u Ukrajini, kao fotograf za vjen čanja, no radim različite vrste foto grafije. Kad sam došla u Dubrovnik, krenula sam s nekoliko vjenčanja za ‘domaće’, imala sam ih dva. Bila sam oduševljena jer su zapravo skroz razli čita od naših vjenčanja! – otkriva. Razlike su zanimljive, kaže... U Ukrajini i Rusiji, modu za vjen čanja ‘zadaje’ Amerika. Kod nas i u Americi vjenčanja su uvijek po nekim ‘tendencijama’, dok su kod vas tradicio nalna vjenčanja. Šteta, jer Ukrajina ima prelijepu tradiciju, no sad se sve okreće ka modernom. E zato su mi hrvatska vjenčanja zanimljiva, jer su zadržala tradiciju! A uz to imate prelijepe loka cije za vjenčanja – dodaje. Želja joj je, kroz svoj rad, vratiti
DuList IN 53
• 24. VELJAČE 2016. PARTY U LAZARETIMA Iduću subotu s početkom u 23 sata održat će se zanimljiv party u Lazaretima. Stiže Rob Hes (Sci+Tec, Tronic, Bedrock, Herzblut) iz Amsterdama, a
pridružit će mu se domaće snage Torres i Maroje (BitchBlack). Sve informacije o partyju možete potražiti na info@bitchblack.net ili info@lazareti.com.
moru. Vi Dubrovčani, i Hrvati koji žive u Dalmaciji, kao da ne primjećujete tu ljepotu u kojoj živite – smije se Julia. Što vam je najzanimljivije što ste radili – pitamo. — Male bebe, koje imaju 14 dana, skroz malene! To mi je divno iskustvo, tako su slatke. A inače volim svadbe jer su vesele, gledaš tu ljepotu, sentimanetalno je. Volim kad su ljudi sretni. A tu je i zanimljiv projekt kojeg sam imala priliku realizirati s jednim zaljubljenim parom, zove se ‘Ljubav u vrijeme rata’. Bilo je dobro iskustvo i poslije toga jako je puno ukrajinskih fotografa krenulo u tom smjeru – ističe Julia te u par crta otkriva kakva je sad situacija u njenoj rodnoj zemlji, koju kaže, planira uskoro posjetiti. — Zadnji put sam bila prošlo proljeće. U mom gradu sve je tiho i mirno, no ne znam kad će biti kraj svega toga. Ali kod mojih, hvala Bogu, sve je u redu – ističe. Otkrila nam je i kako je teklo njeno učenje hrvatskog jezika, koji se smatra jednim od težih jezika zbog svoje kompleksnosti. — Učim, učim, treba jako puno. Ponekad me vaša gramatika izluđuje! Usa-
Vi kao da ne primjećujete ljepotu u kojoj živite
ruskog turista u Dubrovnik, a jedna od razloga je baš fotografija. Kaže kako bi bilo izvrsno da mladi ruski parovi odaberu baš Dubrovnik kao svoju ‘dream wedding location’, jer je i sama oduševljena prirodom oko grada. — Čini mi se kao da vi to ne vidite. Inače volim more, rođena sam na
vršavam i engleski, a u školi sam učila samo njemački. A na sveučilištu sam učila engleski, malo sam se tu mučila ali dobro. Tako da sve znam pomalo, ali ide – smije se. Jezične barijere ne smetaju u ovom tipu posla, ali ipak je lakše komunicirati na rodnom jeziku. Tako će ovo ljeto imati nekoliko vjenčanja, od kojih je jedno iz Kazahstana, pa će kaže, biti zanimljivo. — Također imam mladi par iz Engleske, koji su jedna ‘međunarodna obitelj’. Inače našli su me na Facebooku te me naručili kao fotografa, a nadam se da će biti još bookinga. Možda kad krene turizam, jer ruski turist dođe i inače ima kulturu fotografiranja. Kad dođe na odmor, želi photosession, to je njima kao zakon. Traže ruskog fotografa, možda jer je lakše pronaći zajednički jezik. Nadam se krenuti u tom smjeru sa svojim radom – dodaje Julia, koja bi kaže, rado upoznala još Ukrajinaca i Rusa koji žive u Dubrovniku, jer ih zna tek nekoliko, a kaže kroz smijeh kako bi voljela ‘malo popričati’. — Ali Rusa i Ukrajinaca ima po cijelom svijetu, svugdje gdje dođem naći ću nekog svog – kaže ova simpatična Ukrajinka – Dubrovkinja za kraj.
54 DuList IN
24. VELJAČE 2016. •
Ples koji vam se uvuče pod kožu UDRUGA RITMO DE SALSA DUBROVNIK PROSLAVILA 3. ROĐENDAN
Svi će priznati – život je i ljepši i zanimljiviji otkad plešu salsu, ali i bachatu, kizombu, reggaeton..
Postoje prečice do radosti, a ples je jedna od njih
Iako se salsa kao ples ‘na prvu’ smatra zabavom za vruće ljetne dane, dubrovački su salserosi dokazali da za sjajnu zabavu i vrhunsku atmosferu uopće nije presudno doba godine Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža
Postoje prečice do radosti, a ples je jedna od njih – kazala je jednom davno austrijska spisateljica Vicki Baum. S tom mudrosti svakako bi se složili članice i članovi udruge Ritmo De Salsa Dubrovnik, koji su ove nedjelje u Galante sushi & lounge u župskom SUB Cityju proslavili svoj treći rođendan. Iako se salsa kao ples ‘na prvu’ smatra zabavom za vruće ljetne dane,
dubrovački su salserosi dokazali da za sjajnu zabavu i vrhunsku atmosferu uopće nije presudno doba godine. Vrijedi istaknuti kako je udruga Ritmo De Salsa u kratko vrijeme od svog osnutka u malom gradu kakav je Dubrovnik stvorila sjajnu jezgru za razvoj kulture ovog plesa, koji je do pred nekoliko godina dubrovačkoj javnosti bio nepoznat pojam. Inače, ova neprofitna (svi treneri su volonteri!)
DuList IN 55
• 24. VELJAČE 2016.
Ritmo De Salsa Dubrovnik i idućeg će ljeta, po staroj navici, održavati redovite salsa partyje, a ne treba posebno naglašavati kako su svi koji vole ples i dobro društvo uvijek dobrodošli
i vrlo agilna udruga okuplja ljude čiji se životni putevi možda nikad ne bi susreli da ne dijele istu simpatiju (često i ljubav i strast) za salsu, ples
kojeg plešu milijuni ljudi diljem svijeta. To nije ni čudo, jer se salsa čovjeku od prve sekunde uvuče pod kožu. Često ćete od ljudi koji plešu salsu čuti kako se u trenucima plesa znaju najbolje opustiti, zabaviti te sklopiti prijateljstvo s dotad nepoznatim ljudima s kojima dijele isti interes. Svi će priznati – život je i ljepši i zanimljiviji otkad plešu salsu, ali i bachatu, kizombu, reggaeton... Inače, Ritmo De Salsa Dubrovnik i idućeg će ljeta, po staroj navici, održavati redovite salsa partyje, a ne treba posebno naglašavati kako su svi koji vole ples i dobro društvo uvijek dobrodošli.
Ne propustite Salsa party!
Glazba i osmijeh je sve što vam treba u životu!
56 DuList IN
24. VELJAČE 2016. •
ČAROBNA PREDSTAVA ZA MALENE I ONE MALO VEĆE
Čarobni svijet morskih dubina Vizualno prekrasna scenografija utjelovila je morske dubine
U njihovim zgodama uživalo je prepuno Kazalište, a dječica su tako otputovala do samog dna mora, vidjela kako žive mornari, družila se s jastogom, gledala opasno ljuljanje mora... ‘Legenda o beskrajnom moru’ nova je premijera Kazališta Marina Držića, u kojoj su djeca uživala protekli petak. Nažalost, najavljene reprize nisu se odigrale, pa s nestrpljenjem čekamo da se održe! Predstava je oduševila
malene, ali i one malo veće, njihove roditelje... Priča je to o nekoliko likova koji su se pronašli između dva svijeta, onog ‘stvarnog’, ali i onog mističnog, a utjelovili su ih Kapetan Đivo,
DuList IN 57
• 24. VELJAČE 2016.
Priča je to o nekoliko likova koji su se pronašli između dva svijeta, onog ‘stvarnog’, ali i onog mističnog
Admiral Dizgracija, odnosno Frane Perišin, Čiopa, djevojčica – Nika Burđelez, Bova, mornar – Zdeslav Čotić, Lanterna – mornar – Hrvoje Sebastijan, Pjero Marinero, dječak mornar– Bojan Beribaka, te Suha krpa na dnu mora, barmen ili Kijerna stokilašica – Edi Jertec. U njihovim zgodama uživalo je prepuno Kazalište, a dječica su tako otputovala do samog dna mora, vidjela kako žive mornari, družila se s jastogom, gledala opasno ljuljanje mora... Scena postavljena za ovu
priliku doista je prekrasno utjelovila morske dubine. ‘Legenda o beskrajnom moru’ je nastala po djelu Olje Savičević Ivančević, a režirao ju je Ivan Plazibat. Zadužen za scenski pokret je ‘Kauboj’ Damir Klemenić, a prekrasnu glazbu i ovog puta je osmislila Paola Dražić Zekić. Dizajn svjetla radi Zoran Mihanović. Glazbene brojeve na madolini i gitari odsvirao je i aranžirao Dario Čagalj, dok je glazbeni broj na klaviru osmislio i odsvirao Teo Martinović. Inspicijentica je Ivana Ljepotica. • MNJ
58 DuList IN
24. VELJAČE 2016. •
Tri tisuće ljudi pjevalo sa Silenteom! OSVOJILI SU I DOM SPORTOVA
Najiščekivaniji dio večeri bila je izvedba ‘Terca na tišinu’, pjesme koja je sve pokrenula za bend, a na pozornici su im se približili njihovi fanovi koji su pobijedili na natječaju raspisanom ususret koncertu Foto Julien Duval / Julien Duval Photography
Silente, jedan od omiljenih dubrovačkih bendova, osvaja već dugo vremena i bine izvan Dubrovnika, ali i
srca fanova i kritičara. Konkurenti za Porina, mladi i kreativni dubrovački glazbenici obilježili su i zagrebački vikend svojim nastupom u Maloj dvorani Doma sportova. Više od tri tisuće
DuList IN 59
• 24. VELJAČE 2016.
NASTUP U CARNEGIE HALLU
Ines osvaja svijet
Lovaca na čudesa u dva sata svirke uglas su pratili Silente na njihovom najvećem samostalnom nastupu! Do trenutnog vrhunca karijere su Doris, Lorena, Tibor, Sanin, Ivuša i Šimun stigli jako brzo. U samo tri godine od objave debitantskog singla ‘Terca na tišinu’ Silente je pohodio Dom sportova i održao najvažniji koncert karijere, a u povijesti domaće pop rock glazbe dosad nismo imali primjer takvog uspjeha. I da je zaista sve išlo ka tome da ovo bude čudesna noć, najavila je i pjesma koja je otvorila koncert – ‘Čudna ili čudesna’. Krenule su redom ‘Molim te, zapiši’, ‘Neće rijeka zrakom teći’, ‘Lovac na čudesa’, a vrhunac prve polovice koncerta bile su pjesme ‘Rekla si’ i ‘Kako misliš’. Publika je trošila glasnice zajedno s bendom, a odličan prijem ‘Rekla si’ još jednom potvrđuje snagu pjesme koja je ovog tjedna broj jedan u cijeloj državi. Silente je
I da je zaista sve išlo ka tome da ovo bude čudesna noć, najavila je i pjesma koja je otvorila koncert – ‘Čudna ili čudesna’
Vojska obožavatelja uglas je davala sve jači vjetar u leđa bendu što se približavao finiš koncerta
nastavio s presjekom radova s oba albuma, te je Dom sportova uživo čuo i sjajne ‘Svila’, ‘I ovaj put’ ili pak ‘Ne gledaj me’. Najiščekivaniji dio večeri bila je izvedba ‘Terca na tišinu’, pjesme koja je sve pokrenula za bend, a na pozornici su im se približili njihovi fanovi koji su pobijedili na natječaju raspisanom ususret koncertu. Vojska obožavatelja uglas je davala sve jači vjetar u leđa bendu što se približavao finiš koncerta za koji su čuvali najjače adute svog repertoara: ‘Sinoć su vatre bile jake’, ‘Koliko toliko’, ‘Neobranjivo’, ‘Morski ljudi, morske žene’ te zadnju pjesmu set liste, ‘Još jednom’. Najvažnija večer u tri turbulentne godine ostavila je više od tri tisuće vjernih Lovaca na čudesa i bend punih srca bližih jednih drugima nego što su ikad bili. S takvim fanovima još veće i inspirativnije večeri tek dolaze za Silente.
Ines Tričković, dubrovačka fantastična jazz pjevačica, uskoro će doživjeti koncert karijere! Zapjevat će u Carnegie Hallu (Weill Hall) 6. travnja ove godine, stoga, ako se u kasno proljeće nađete u New Yorku, ne propustite uživati u prekrasnoj glazbenoj večeri. Osim na službenim stranicama Carnegie Halla, koncert je najavljen i na njezinoj, nedavno otvorenoj, službenoj stranici inestrickovic.com. Uz našu Ines, Dubrovkinju iz Kine, nastupit će Brian Girley, Julian Shore, Gilad Hekselman, Marion Ross III i Marcus Gilmore. Ines je, podsjetimo, ponosna vlasnica Porina za najbolju jazz izvedbu (s albuma Runjić in Blue), a u prestižnoj dvorani New Yorka nastupio je i njezin ujak, slavni Oliver Dragojević. Ines Tričković u Dubrovniku je poznata još od Malog raspjevanog Dubrovnika, a njezina karijera krenula je preseljenjem u Zagreb, te doživjela ‘eksploziju’ objavljenim albumom ‘Runjić in Blue’, koji je nastao bez potpore, te uz samu snagu i volju nje i njezinog pratećeg benda. Album je prepoznala publika, a Ines postala još upečatljivija figura hrvatske jazz scene. No, put ju je odveo još i dalje – u daleki Macau, a nije trebalo dugo da osvoji i kinesku publiku, no i pronađe ljubav svog života, filmskog redatelja i fotografa Weng Fong Ao Leonga.
60 DuList IN
24. VELJAČE 2016. •
Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA
Ribe, pred vama je razdoblje u kojem će se vjerojatno stvoriti jedna veća poslovna prilika koja će od vas zahtijevati pojačan angažman. U mnogima će se probuditi ambicije, ali će im nedostajati energije. Potrebno se savršeno organizirati, a vi to znate zdravlje ljubav posao
Ovan 21.3.– 20.4.
Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao
zdravlje ljubav posao
Strijelac 22.11.– 21.12.
Pomišljat ćete da ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Bit će sve više poslova, a posebno onih uslužnog karaktera. Redovno se odmarajte.
Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama.
Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla.
Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao
Djevica 23.8.– 22.9.
Jarac 22.12.– 20.1.
zdravlje ljubav posao
zdravlje ljubav posao
Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Dva koraka prema naprijed, pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisati vaš rad. Idite tamo gdje vam je dobro.
U društvu svoje najdraže osobe ćete vjerojatno nalaziti utjehu i mir nakon burnih radnih sati. Unatoč naporima, osjetit ćete blagi pad interesa za posao. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte. Nađite pet minuta samo za sebe.
Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Bilo bi bolje suzdržati se. Ne živite na staroj slavi.
Blizanci 22.5.– 21.6.
Vaga 23.9.– 22.10.
Vodenjak 21.1.– 18.2.
zdravlje ljubav posao
zdravlje ljubav posao
zdravlje ljubav posao
Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. Zanemarite male brige.
Primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Napokon ćete dobiti potrebne informacije na osnovu kojih mogu procijeniti vaše zasluge.
Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. Ovo je vjerojatno vaš uzlet kad počinjete ostvarivati mnoge svoje planove.
Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao
Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao
Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao
Primijetit ćete da se vaši osobni odnosi sve više počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro. Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima još bolje.
Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu u život. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati. Humorom nadilazite prepreke i brige.
Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat. Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicirati oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet.
DuList IN 61
• 24. VELJAČE 2016.
DuTV program ČETVRTAK 25. 2.2016. 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 VREMENSKA PROGNOZA 16:12 BAJKE GRIMM: TOM TIT I MEDVJED crtani film za djecu 16:35 PJESMARICA emisija 16:40 IZ ARHIVE DUTV-a: VIŠE O
MANJEM Marc van Bloemen 17:00 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:20 BAŠTINA: VLAHO STULLI –
21:25 23:10 23:10 23:15
SUBOTA 27. 2.2016. 16:00 MALI I VELIKI: UMIJEĆE MUZICIRANJA emisija za djecu 16:20 KURIOZITATI emisija 16:30 KUĆNI LJUBIMCI: BENGALSKA
KRITIKA JEDNOG VREMENA emisija o kulturno-povijesnom nasljeđu 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU
18:00 18:15 19:05 19:30 19:35 19:52 20:00 20:45 21:00 21:15 23:00
OD HRVATSKOG: DUBROVAČKI GOVOR U DJELIMA IVA VOJNOVIĆA VIJESTI TRI KRALJEVSTVA BAJKE GRIMM: VILENJAK CVILIDRETA crtani film za djecu FLASH VIJESTI MALI I VELIKI: MORSKIM PUTIMA emisija za djecu VREMENSKA PROGNOZA JEDAN NA JEDAN: SANJA PUTICA IZ DUTV STUDIJA VIJESTI KURIOZITATI emisija DODIR igrani film (12) FLASH VIJESTI sažetak dnevnih
događaja 23:05 VREMENSKA PROGNOZA 23:10 TV PANORAMA
PETAK 26. 2.2016. 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 VREMENSKA PROGNOZA 16:12 BAJKE GRIMM: VJENČANJE GĐE. FOX crtani film za djecu 16:35 EUROPA U FOKUSU magazin DW televizije na hrvatskom jeziku 17:10 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:30 NOVE PRIČE dokumentarni serijal (1/28) 18:00 VIJESTI središnja informativna emisija 18:15 JEDAN NA JEDAN: SANJA PUTICA emisija iz DUTV studija 19:05 BAJKE GRIMM: VJEŠTICA IZ JEZERA crtani film za djecu 19:30 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 19:35 KUĆNI LJUBIMCI: ZAŠTITA 20:05 20:10 21:45 21:00
PTICA VREMENSKA PROGNOZA AKLAPELA KLAPSKA VEČER VIJESTI NOVE PRIČE
DRUGA ODANOST igrani film (12) FLASH VIJESTI VREMENSKA PROGNOZA TV PANORAMA
MAČKA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 IZDVOJENI DOGAĐAJI
LICA GRADA Lica grada je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.
SETEMANE 17:55 GOVORIMO DUBROVAČKI
učimo dubrovački 18:15 IZ ARHIVA DUTV-a: BONACA
LATINSKO JEDRO
16:12 BAJKE GRIMM: STARI PAS SULTAN crtani film za djecu 16:35 PJESMARICA emisija 16:40 OBZORI 17:05 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:25 SHIFT: BALKAN TOUR (Mostar) 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA kineska povijesna drama (9/95) 19:05 BAJKE GRIMM: ŠUMSKA VJEŠTICA crtani film za djecu 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: PORTUGAL – LISABON putopis 19:50 KURIOZITATI emisija o zavičajnom govoru 20:00 VREMENSKA PROGNOZA 20:05 PRIVREDNI HR gospodarski magazin 20:25 TRAGOM STARINE:
DUBROVAČKI PARAC (NOVE EPIZODE) obrazovno-dokumentarna
18:45 BAŠTINA: FRA INOCENT ČULIĆ 19:00 19:30 20:10 20:30 21:00 21:30 23:20
FRATAR GLUHI EUROPA U FOKUSU AKLAPELA KLAPSKA VEČER HRVATSKI KRATKI FILM: PAX VOBIS film Mara Bošnjaka EMERSHOW REPRIZE BUMBETA emisija za mlade GRAD NASILJA igrani film (12) TV PANORAMA
NEDJELJA 28. 2.2016. 16:00 MALI I VELIKI: UMIJEĆE MUZICIRANJA emisija za djecu 16:20 KURIOZITATI emisija 16:30 KUĆNI LJUBIMCI: BENGALSKA
BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.
MAČKA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 IZDVOJENI DOGAĐAJI
SETEMANE 17:55 GOVORIMO DUBROVAČKI
učimo dubrovački 18:15 IZ ARHIVA DUTV-a: BONACA
LATINSKO JEDRO 18:45 BAŠTINA: FRA INOCENT ČULIĆ
– FRATAR GLUHI 19:00 EUROPA U FOKUSU 19:30 AKLAPELA - KLAPSKA VEČER 20:10 HRVATSKI KRATKI FILM: PAX VOBIS film Mara Bošnjaka 20:30 EMERSHOW REPRIZE 21:00 BUMBETA emisija za mlade 21:35 GRAD NASILJA igrani film (12) 23:20 TV PANORAMA
PONEDJELJAK 29. 2.2016. 16:02 FLASH VIJESTI 16:10 VREMENSKA PROGNOZA
VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive
emisija 20:45 VIJESTI središnja informativna emisija za osobe oštećenog sluha 21:05 FLASH BY ANJA 21:40 FACE S FAKSA igrani film (12) 23:05 FLASH VIJESTI 23:08 VREMENSKA PROGNOZA 23:25 TV PANORAMA
UTORAK 1. 3.2016. 16:02 FLASH VIJESTI 16:10 VREMENSKA PROGNOZA 16:12 BAJKE GRIMM: STARI PAS SULTAN crtani film za djecu 16:35 PJESMARICA emisija 16:40 OBZORI 17:05 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:25 SHIFT: BALKAN TOUR (Mostar) emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 BAJKE GRIMM: ŠUMSKA VJEŠTICA crtani film za djecu 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: PORTUGAL – LISABON putopis 19:50 KURIOZITATI emisija o zavičajnom govoru 20:00 VREMENSKA PROGNOZA 20:05 PRIVREDNI HR 20:25 TRAGOM STARINE: 20:45 21:05 21:40 23:05 23:08 23:25
DUBROVAČKI PARAC VIJESTI FLASH BY ANJA emisija FACE S FAKSA igrani film (12) FLASH VIJESTI VREMENSKA PROGNOZA TV PANORAMA
62 DuList IN
24. VELJAČE 2016. •
‘DUBROVNIK SE BUDI’
Grad u znaku Ratova zvijezda
Snimanje Star Warsa će u Dubrovniku trajati od 9. do 17. ožujka na Stradunu, Banjama, Kneževom dvoru, Ulici sv. Dominika, Ulici od Pustijerne, na zidinama, Trgu oružja i Peskariji Mjesecima se priča, a sad je postalo ‘konkretno’ – Dubrovnik se budi u znaku Star Wars serijala. Svjetski poznat filmski brand odabrao je Dubrovnik za snimanje osmog nastavka filma, a početkom tjedna na Stradunu su osvanuli i prvi elementi scenografije. Bolji poznavatelji planetarno popularnog filmskog serijala komentirali su kako ih konstrukcija postavljena na izlog donekle podsjeća na ulaz u kuću na planetu Tatooine, premda je lako moguće da je riječ i o nekom novom svijetu kojeg će junaci ‘Ratova zvijezda’
tek otkriti. Inače, na različitim lokacijama unutar zidina osvanuli su nedavno i bijeli šatori – u Ulici sv. Dominika, te na Peskariji, kraj Katedrale… a njihova montaža u gradu tada se počela povezivati sa skorim početkom snimanja osmog nastavka megapopularnih ‘Ratova zvijezda’. Snimanje Star Warsa će u Dubrovniku trajati od 9. do 17. ožujka na Stradunu, Banjama, Kneževom dvoru, Ulici sv. Dominika, Ulici od Pustijerne, na zidinama, Trgu oružja i Peskariji. Scenografija će se pripremati 9. i 10.
Konstrukcija postavljena na izlog donekle podsjeća na ulaz u kuću na planetu Tatooine
ožujka, a film snimati svaki dan od 16 do 4 ujutro. Produkcija osmog nastavka već je počela. Glumačka postava bit će slična kao kod sedmog nastavka, bez jednog ili dvoje glumaca, a pojavit će se i neka nova lica poput Becinia Del Tora za kojega se dugo šuškalo kako će se pojaviti u novome nastavku. Glumačkoj postavi su se pridružile i Laura Dern i Kelly Marie Tran.
• 24. VELJAČE 2016.
Oglas 63
64 Zadnja
24. VELJAČE 2016. •
1700 ČVOROVA ZA SV. VLAHA
Školarci upoznaju magiju mornarskih gropova
POGLED STRAGA 46 Sport
Borna Tikvica najavljuje megaderbi
Koliko je bitno i zabavno znati vezivati čvorove, i poznavati ovu čaroliju obuzdavanja brodova, te koliko je povijesno ukorijenjen ‘grop’ naučili su sudionici radionice Zajednica tehničke kulture i Jedriličarski klub Orsan organizirali su zanimljivu radionicu izrade čvorova, i to u sklopu proslave Godine svetog Vlaha. – Tijekom niza radionica savladat ćemo ukupno tridesetak čvorova, ali ćemo raditi ukrasne narukvice, vezivat ćemo udice. Ja u svom poslu koristim svega dva čvora, ali svaki čvor ima svoju primjenu. Čuo sam da na Komiži postoji muzej s izloženih 1800 čvorova – kazao je voditelj radionice Lovre Peović iz Jedriličarskog kluba Orsan. – Sve što imamo stiglo nam je na brodovima, a nijedan taj brod ne bi profunkcionirao da netko nekad davno nije izmislio konope, a kasnije i čvorove. Prvi nalazi postojanja konopa stari su 28 tisuća godina, dok je prvi dokaz korištenja čvora pašnjaka zabilježen u 3000. godinu prije Krista. Dakle, već 5000 godina koristimo isti čvor – istaknuo je Peović. Peović je rekao kako je jako bitno
znati čvor zavezati, ali jednako tako i odvezati. – Svi čvorovi koje učimo jako lako se razvežu. To je magija mornarskih gropova: jako lako se vežu, dobro drže, a još lakše se odvežu. Jako je bitno da se konop može ponovno iskoristiti, a ne da se treba sijeći – rekao je Peović, napomenuvši kako danas od gropova postoje brojne dekoracije i u modnom svijetu, te kako se od konopa može napraviti svašta, od razvlačnja za vješanje robe pa do dekoracija. – Curice su brže pohvatale vez narukvica, ali svi su vrlo pozitivno reagirali – zaključio je Peović. Tajnica Zajednice tehničke kulture Jelena Vlahović kazala nam je kako na radionici sudjeluje dvadesetak školaraca, vlada disciplina, a svi su vrlo angažirani. Inače, na radionicama su se radili čvorovi, narukvice i udice, a još slijede kuglice te završno natjecanje u vezanju konopa.
Legenda o beskrajnom moru – kad veliki oduševe male! 22 Aktualno
Prije će autocesta do Osojnika nego komunalci! 24 Aktualno
Mogu li se i kučki ‘voziti kao gospari’?
Slijedeći broj DuLista u prodaji od 2. ožujka
Peović je rekao kako je jako bitno znati čvor zavezati, ali jednako tako i odvezati
Čitajte nas na www.dulist.hr!
56 DuList IN