Dulist #204

DUBROVAČKI TJEDNIK #204 Srijeda, 9. rujna 2015. • Cijena 7 kn

SRI ZAKLJUČENA SEZONA

Pljesak za Andra i Park Orsulu STR. 58

NOVI DJEČJI ZBOR

ČET

PET SUB NED PON UTO

NJEGOVA PARIŠKA PRIČA

Uz note od najmlađih dana

Nikola Brešković osvaja jazzom

STR. 36

STR. 52

Sjedi, 1!

UZ BESPLATNE UDŽBENIKE, BESPLATNA KAMPANJA

U predizbornoj maniji i vladajući i oporba ponašaju se kao pijani milijarderi.

Oni kojima je najviše potrebno ponovno ostaju uskraćeni.

STR. 4

NI PLANA, NI NOVACA

Tko koči brzu cestu do zračne luke?

(NI)ČIJA ZEMLJA

STR. 18

Otkrivamo vlasničke odnose na Fort Imperialu

STR. 6

2 Oglas

9. RUJNA 2015. •

Aktualno 3

• 9. RUJNA 2015.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

ŠTO SE SVE MOŽE S 5,5 MILIJUNA KUNA?

Paket knjiga, jedan glas!(?)

A oni među nama koji nemaju dovoljno, njima se ništa nije pomoglo. Oni su i lani dobili besplatne knjige jer je za njih Zaklada Blaga djela osigurala 300 tisuća kuna

Ako se odluka nastavi provoditi i dogodine, tj. od slijedeće školske godine, ubuhvatit će i gradske srednjoškolce. Samo za učeničke knjige iz gradskog proračuna izdvajat će se impresivna brojka od više od 5,5 milijuna kuna

Eto krenula je nova školska godina. Mi smo doma u prvom srednje i zaobišli su nas besplatni udžbenici koje je ove godine podijelio Grad Dubrovnik.

Mnogi će reći hvalevrijedna gesta, no nije mi bilo teško napraviti mini anketu među svojim prijateljicama kojima djeca idu u osnovnu školu na temu besplatnih knjiga i mišljenja su u velikoj većini ista. Ova im hadezeova akcija (za koju mnogi pojma nemaju da je to provukao Mato Franković i njegov hadeze) nije mrska, ali to opet nikako ne znači da će im dati glas na sljedećim izborima, samo zato što su progurali ovu odluku u gradski proračun.

Meni je cijela odluka stupidna. Ne zato što mi je dijete srednjoškolka pa nisam uključena, već zato što držim da je riječ isključivo o besmislenom pokušaju politikanskog uvlačenja ili jednostavnije rečeno, dodvoravanja biračima.

Stotine puta smo čuli rečenicu koja je izašla iz usta aktualnog gradonačelnika Vlahušića kako je Dubrovnik najbogatiji Grad u državi, no ovaj put je pogriješio što je popustio. Pogriješio je što se nije borio kako bi se knjige dijelile temeljem imovinskog cenzusa! Besplatne knjige nisu trebali dobiti svi jer se s tim apsolutno ništa ne postiže. Razlika između onih kojima je doista potrebno, i onih kojima to uopće nije potrebno je opet ista. Dijeljenjem knjiga svima po istim

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Zoran Pucarić, dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

kriterijima, samo zato što su im djeca učenici osnovne škole, stvara se velika nepravda. Ogromna i nepremostiva. Jer moja će prijateljica sada umjesto za dva paketa novih udžbenika svom starijem, osmašu kupiti novi mobitel. I on će biti faca s novim pametnim telefonom, a s time nenamjerno, produbit će se jaz među djecom. I tome nisu krivci roditelji tog osmaša jer svatko svom djetetu želi ugoditi, već Grad Dubrovnik i političari ‘ulagivači’ koji pod parolom ‘jednakih mogućnosti za sve’ stvaraju još veće socijalne razlike. E da, moja druga prijateljica će doslovno pojesti višak novca koji će joj ostati u kućnom budžetu jer ju je muž obećao odvesti na neku dobru večericu.

I? A oni među nama koji nemaju dovoljno, njima se ništa nije pomoglo.

Oni su i lani dobili besplatne knjige jer je za njih Zaklada Blaga djela osigurala 300 tisuća kuna. Nitko se financijski ugroženim obiteljima nije sjetio dodati 300 ili 400 kuna kako bi kupili školski pribor.

Njihov je teret ostao isti, možda i veći jer su im djeca godinu starija, što još i povećava izdatke. I zato je ova odluka potpuni promašaj!

No na ovu se odluku može gledati i iz druge perspektive. Dakle, Grad Dubrovnik je za oko 3200 paketa osnovnoškolskih udžbenika izdvojio više od 2,7 milijuna kuna!

Ako se odluka nastavi provoditi i dogodine, tj. od slijedeće školske godine, ubuhvatit će i gradske srednjoškolce. Samo za učeničke knjige iz gradskog proračuna izdvajat će se impresivna brojka od više od 5,5 milijuna kuna. A za to se moglo dosta toga napraviti, barem kad je u pitanju školska infrastruktura!

Moglo se, primjerice, za dvije godine Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

‘tih’ sredstava, izgraditi kat na Područnoj školi Montovjerna nakon duge 32 godine čekanja. Time bi se u potpunosti riješio jednosmjenski rad za svu djecu koja gravitiraju lapadskoj školi.

Ili smo mogli za tih 5,5 milijuna kuna dobiti novu športsku dvoranu pokraj postojeće neadekvatne u Gospinom polju. Gradnjom dvorane srednjoškolci bi imali osiguran dovoljan broj slobodnih termina za treninge i nastavu za sve dvoranske športove. I ne mislim pri tom da bi se s tim novcem mogla izgraditi ‘Arena’, no bilo bi to dovoljno za kakvu jednostavnu dvoranu od stotinjak mjesta za publiku i pristojnim svlačionicama.

A da, i grijanjem. I hlađenjem! Uostalom svi smo bili svjedoci brze gradnje shopping centra u Župi. Dakle, može se! To zdanje ima tek betonsku konstrukciju, a tako nešto bilo bi potpuno odgovarajuće za sportsku dvoranu. Ali ne, to ne može proći. To nije zanimljivo jer onda to ne bi bio ‘spomenik’ naših političara i onih koji se bave gradskim urbanizmom, pa iz tog razloga ostajemo i zaostajemo, isključivo zbog njihovih taština.

Adio vam P.S. A dogodine, već su i najavili (samo još ne znamo kome će pripasti zasluge jer se u istu akciju uguravaju i hadeze i haenes) kako će i srednjoškolcima dijeliti besplatne udžbenike. I meni ne preostaje ništa drugo nego se javno odreći svojih budućih besplatnih knjiga kako bi netko kome je to stvarno potrebno dobio mogućnost da djetetu iz gradskog proračuna kupi nove tenisice za tjelesni, bilježnice, ili novu torbu. Bar jedna mala kap u moru rujanskih izdataka.

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 9. 9. 2015.

Broj 204 Godina 4.

www.dulist.hr

4

BACANJE NOVCA U VJETAR

Aktualno

Kupovanje glasova Prošle godine limit za samohrane roditelje iznosio je 2000 kuna po članu obitelji

Uz veliki broj obitelji koji zaista imaju potrebu za subvencijom u smislu besplatnih udžbenika, uključivanjem ama baš svih osnovnoškolaca bacilo se u vjetar jako puno novca koji je mogao biti usmjeren u puno bolje i korisnije svrhe Piše Nikša Miletić Foto DuList

Upotreba djece u reklamne svrhe nije ništa novo, a upotreba potreba djece u političke predizborne svrhe postala je vruća tema dubrovačkog javnog života u posljednjih nekoliko mjeseci. Naime, nakon što je HDZ kroz svoj predizborni program najavio besplatne udžbenike za sve dubrovačke osnovnoškolce, konstelacija snaga u Gradskom vijeću omogućila im je i provedbu tog programa. Nedugo zatim, mladež jedne druge stranke, točnije HNS-a poslala

je priopćenje za medije u kojem ističu kako su skupili ni manje ni više nego tisuću potpisa građana za financiranje besplatnih knjiga za učenike srednjih škola. I dok se i jedni i drugi na ovaj način natječu u stvaranju ‘moj je tata jači’ percepcije u javnosti nikome očito nije palo na pamet stati i zapitati se ima li takvo razmetanje s javnim novcem ikakvog smisla?

Izbore pred političare

Uz veliki broj obitelji koji zaista imaju

potrebu za subvencijom u smislu besplatnih udžbenika, uključivanjem ama baš svih osnovnoškolaca bacilo se u vjetar jako puno novca koji je mogao biti usmjeren u puno bolje i korisnije svrhe.

— Ove godine kupljeno je oko 3200 kompleta knjiga i za tu svrhu utrošeno je više od 2,77 milijuna kuna – odgovorio je na naš upit pročelnik Upravnog odjela Grada Dubrovnika za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić koji je naš upit odgovorio kako osobno smatra da bi svaka mjera, pa tako i ova morala za sobom povlačiti imovinski cenzus.

Katičić je podsjetio kako je Grad Dubrovnik prošle godine donio Pravilnik u suradnji sa Zakladom Blaga djela u kojem je donesen imovinski cenzus

Aktualno 5

• 9. RUJNA 2015.

Raspuštanje Sabora očekujem do kraja rujna — Zoran Milanović PREMIJER RH

preko dječjih leđa za dodjelu subvencija.

— Mislim da je Pravilnik koji smo radili sa Zakladom Blaga djela za prošlu godinu bio dobar. Ciljali smo prvenstveno na obitelji s troje i više djece, a lani je bilo tri puta više obitelji koji su dobili potpore. Bili smo bitno iznad Rijeke koja je bila druga u Hrvatskoj, iza nas – rekao je Katičić te dodao kako je dodijeljeno više od 300 tisuća kuna potpora.

Upravitelj Zaklade Blaga djela Nikola Obuljen istaknuo je kako ove godine Zaklada nije dodijeljivala sredstva iz jednostavnog razloga – Grad daje svima.

— Zaklada i ja osobno imamo stav da bi svaka socijalna mjera trebala biti praćena nekim cenzusom. Koja god socijalna mjera nema cenzus pogoduje se onima kojima to ne treba, a možda bi se moglo više dati onima kojima to jest potrebno ili usmjeriti novce negdje drugo. Lani je izdvojeno skoro 300 tisuća kuna i imali smo tri puta više korisnika nego prije jer je ublažen kriterij – rekao nam je Obuljen.

Ljubimir: Potreban je cenzus

Profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, sociolog Davor Ljubimir također smatra kako je bolja varijanta od provedene u ovom slučaju bio ipak imovinski cenzus.

— Načelno bi bilo bolje da se uveo imovinski cenzus, ali provedba takvo nečega je kompliciranija i treba je pripremiti puno prije. I tada je pitanje koliko bi se neki ljudi osjećali diskriminirani jer je teško nekome priznati da je siromašniji – ističe Ljubimir te nastavlja: — Suvisao pristup ovoj temi po meni je holistički, na način da se sagleda

koje sve potrebe ti ljudi s manjim primanjima i njihova djeca imaju. Novci koji su potrošeni na knjige djeci roditelja koji imaju dobra primanja su se mogla kanalizirati u neku drugu svrhu.

Kad se sagleda cjelina, može se pitati zašto nema novca za ostale potrebe te djece – kaže Ljubimir.

‘Pomorski kapetani i vlasnici restorana’

Odluku da se ove godine ide šakom i kapom u dodjelu tih udžbenika na kraju je objeručke prihvatio gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić (naravno uz prvotno protivljenje jer je ipak bilo riječ o predizbornom obećanju HDZ-a), a kako bi ‘okrenuo pilu naopako’ otišao je korak dalje čemu zapravo svjedoči nedavna akcija mladeži HNS-a.

Ipak ne treba izgubiti iz vida činjenicu kako prošle godine Grad Dubrovnik nije izdvajao niti jedne jedine lipe gradskog novca za knjige osnovnoškolcima, već su donirana sredstva bila isključivo ona Zaklade Blaga djela.

Vlahušić je to tada pravdao riječima kako ‘kapetanima i vlasnicima restorana’ ne trebaju besplatne knjige.

— Ako netko ima restoran i dijete, zašto bi mu Grad Dubrovnik kupio knjige? E pa nećemo to raditi samo zato što to Milan Bandić radi. Koji bi razlog bio da Grad izdvaja novce za knjige djece pomorskog kapetana – govorio je svojedobno Vlahušić i sad sam sebi skočio u usta.

Prošlogodišnji primjer

Ostaje zaista neshvatljivo zašto pristup ovoj problematici nije bio uspostava imovinskog cenzusa, a preostala sredstva od knjiga nisu usmjerena u

Zaklada i ja osobno imamo stav da bi svaka socijalna mjera trebala biti praćena nekim cenzusom

Ove godine kupljeno je oko 3200 kompleta knjiga i za tu svrhu utrošeno je više od 2,77 milijuna kuna

primjerice subvencije za tople obroke djeci čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja, ili ako ništa na predjelima gdje je to opasno po život omogućiti djeci uređenje nogostupa ili pješačkih prijelaza.

Nadalje, s obzirom da su besplatni udžbenici jednoglasno prihvaćeni u Proračunu za 2015. godinu ostaje nejasno zašto se jednostavno nije pristupilo ‘labavijim’ kriterijima u odnosu na prošlu godinu. Podsjetimo, prošle godine limit za samohrane roditelje iznosio je 2000 kuna po članu obitelji, za tročlanu obitelj 1 750, te četveročlanu obitelj 1 850 kuna po članu obitelji. Također, prošle godine 600 kuna dodijeljivalo se za učenike od 1 do 3 razreda, 625 kuna za učenike 4. razreda, 1025 kuna za učenike 5. i 6. razreda, a za učenike 7. i 8. razreda dodijeljivao se iznos od 1250 kuna.

Iako ove brojke zvuče značajno, ne treba izgubiti iz vida kako je to značilo da samohrana majka (ili otac) nisu imali pravo na subvenciju ako imaju plaću jednu kunu veću od četiri tisuće kuna! Kada je riječ o obitelji s jednim djetetom ukupni prihodi nisu smjeli biti veći od 5 250 kuna, dok za četveročlanu obitelj prihodi nisu smjeli prelaziti 7 400 kuna. Ako je riječ o obitelji s troje i više djece ukupni prihodi nisu smjeli prelaziti više od dvije tisuće kuna po članu obitelji, odnosno biti veći od najmanje 10 tisuća kuna.

Znajući životni standard u Dubrovniku i imajući na umu činjenicu kako se za ovakve uvjete prijavilo trostruko više obitelji nego godinu ranije, vladajući, ali i oporba bi se trebali zamisliti je li njihovo ovogodišnje dijeljenje udžbenika zaista bila socijalna mjera.

Ili možda ipak politička.

6 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

ŠTO NA SRĐU NIJE IMOVINSKI-PRAVNO ‘ČISTO’

Otkrivamo vlasničke odnose na Tvrđavi Imperial!

Zahtjev za legalizaciju objekta Odašiljača i veza d.o.o. odbijen je iz razloga što je Konzervatorski odjel u Dubrovniku odbio dati suglasnost, odnosno izdati potvrdu da je zgrada izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Tvrđava Imperial na Srđu posljednjih je mjeseci u žiži javnosti prvenstveno zbog Muzeja Domovinskog rata u osnivanju. Koncesionar, tvrtka Razvoj golf, šokirala je dio dubrovačke javnosti idejnim rješenjem obnove tvrđave kojim je budući Muzej iz središnjeg dijela premješten u zapadni bastion. Pobunili su se branitelji, a gradski su vijećnici budući Muzej izuzeli iz koncesije. Cijelo to vrijeme spominju se neriješeni imovinsko-pravni odnosi na Srđu te nelegalni objekti državne tvrtke Odašiljači i veze, koje na Srđu, u sklopu tvrđave imaju antenski stup i kuću u kojoj se nalazi pogon odašiljača. Stoga smo istražili što nije imovinsko-pravno riješeno, te jesu li OiV za ilegalan objekt na tvrđavi zatražili i ishodili legalizaciju.

Legalizacija – odbijena

Tko će obeštetiti OiV u slučaju preseljenja pogona i antenskog stupa na drugu lokaciju?

Uvidom u stanje vlasništva na Srđu utvrdili smo kako se Tvrđava Imperial sastoji od dviju čestica: zgr. 2439/1 koja je u vlasništvu Grada Dubrovnika i koja uključuje površinu od 18899 metara četvornih, i koja je dana u koncesiju tvrtki Razvoj golf, te zgr. 2439/2 koja je u vlasništvu Odašiljača i veza i koja,

Aktualno 7

• 9. RUJNA 2015.

kako nam je odgovoreno iz gradske uprave ne ulazi u koncesiju. Budući da je kuća u kojoj je smješten pogon odašiljača, a koja se nalazi u sklopu zapadnog bastiona (zgr.2439/1) nije legalna, Odašiljači i veze pokušali su provesti legalizaciju, no bezuspješno.

— U postupku legalizacije bila je čest.zgr. 2439/1 k.o. Dubrovnik i to po zahtjevu ‘Odašiljača i veza’ d.o.o. iz Zagreba. Zahtjev je odbijen iz razloga što je Konzervatorski odjel u Dubrovniku odbio dati suglasnost, odnosno izdati potvrdu da je zgrada izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Naime, navedena zgrada je zaštićena rješenjem o registraciji tvrđave ‘Fort Imperial’ na Srđu i upisana u registar kulturnih dobara RH. Odbijenica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, po izjavljenoj žalbi Odašiljača i veza potvrđena je od Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture dana 27. veljače 2015. godine – odgovoreno nam je na upit iz Grada Dubrovnika.

Kako nam tumače pravni stručnjaci koje smo kontaktirali, iz OiV-a su podnijeli zahtjev za legalizaciju katastarske oznake zgr. 2439/1 k.o. Dubrovnik, bez obzira što je ista u neospornom vlasništvu Grada Dubrovnika, jer vlasništvo nije uvjet za taj postupak. No, sve i da su uspjeli u legalizaciji građevine, ona bi i dalje bila u vlasništvu Grada Dubrovnika. Ova čestica zgrade je, naime, vlasnički čista, no treba istaknuti kako u ZK izvatku postoji stari upis prvokupa u korist pravnih slijednik PA Atlas, no pretpostavlja se kako to Gradu Dubrovniku ne predstavlja

problem.

Tko će kome platiti?

Na tvrđavi Imperial postoje dvije čestice zgrade, jedna je u vlasništvu Grada Dubrovnika, a druga u vlasništvu Odašiljača i veza

U sklopu čestice zgrade 2439/1 postoji dakle i čestica zgrade 2439/2 k.o.

Dubrovnik, koja je u vlasništvu Odašiljača i veza, i koja nije sastavni dio koncesije koju je Grad dao Razvoj golfu.

Kako je medijima objasnio prokurist Razvoj golfa, riječ je o dijelu tarace zapadnog bastiona, odnosno o 127 ‘kvadrata’ zemljišta na kojem se nalaze temelji antenskog stupa. Upravo ovog ljeta Odašiljači i veze dobili su potvrdu o prijenosu vlasništva spomenute čestice zgrade budući da je odbačena žalba o uknjižbi Republike Hrvatske.

— Odašiljači i veze d.o.o. su upisani kao vlasnik kč.br. 2439/2 u zk.ul. 20165 k.o. Dubrovnik – potvrđeno nam je iz ove tvrtke.

Pravni stručnjaci mišljenja su kako je u vlasničkom smislu problem upravo u ovoj čestici zemljišta koje bi trebalo ‘počistiti’, a ujedno se riješiti i repetitora, za što je već postignut načelni dogovor, o čemu smo već ranije pisali.

No, postavlja se pitanje tko će OiV obeštetiti u slučaju preseljenja pogona i antenskog stupa. Iako se iz priopćenja s ranijih sastanaka na ovu temu moglo iščitati kako bi obeštećenje moglo pasti na Razvoj golf, takvu mogućnost ovih dana iz tvrtke odbacuju ističući kako bi troškove trebao snositi ‘krivac’ za postojeću situaciju.

Ipak, može se postaviti i pitanje kako će tvrtka Razvoj golf obnoviti cijelu tvrđavu Imperial ako čestica zgrade koja, kako tvrdi Kusalić, predstavlja dio tarace zapadnog bastiona, nije sastavni dio koncesije.

POČETAK NAPORA

Uništeno 90 posto kazetnog naoružanja

P r e m i j e r Z o ra n M i l a nov i ć rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako su u posljednjih osam godina države potpisnice Konvencije o kazetnom streljivu uništile čak 90 posto takvog skladištenog naoružanja, no istaknuo kako je to samo početak napora koji se trebaju provesti.

Govoreći na Prvoj preglednoj konferenciji Konvencije o kazetnom streljivu istaknuo je kako kazetno naoružanje predstavlja veliki problem civilima dugo nakon okončanja sukoba. ’Kazetno naoružanje nije pouzdano i ne može se koristiti u vojne svrhe. Ono predstavlja veliki problem i prijetnju civilima dugi niz godina nakon okončanja sukoba’, rekao je Milanović te podsjetio kako je na krovu dječje bolnice u Zagrebu prije dvije godine pronađena eksplozivna naprava, čak 18 godina nakon bombardiranja tog grada. ’Hrvatska je više nego svjesna štete koju kazetno streljivo ostavi kao naslijeđe. Znamo da je naša borba s njime mala u usporedbi s drugim zemljama i u dobroj smo poziciji da to riješimo.

Imamo volje pomoći drugim državama zahvaćenim tim problemom i zato smo i prihvatili organizirati ovu konferenciju’, dodao je Milanović.

Naglasio je kako sama činjenica da se ova pregledna konferencija održava u Dubrovniku, gradu koji je teško pogođen ratom prije 20 godina podsjeća što zajednički napori mogu i moraju napraviti za oporavak razorenih područja. ’Konvencija o kazetnom streljivu je od samog početka postavila ambiciozne ciljeve, uništenje kazetnog naoružanja i razminiravanje miniranih područja, kao i pružanje pomoći žrtvama mina’, rekao je Milanović te citirajući Winstona Churchilla rekao kako ovo nije kraj napora, ni početak, već kraj početka napora u oslobađanju svijeta od kazetnog naoružanja.

8 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 7. 9. do 13. 9. 2015.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 14. 9. do 20. 9. 2015.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

S kaznenim postupk grad, ali ne možete dob

APSURDNOST ZAKONA I PROPISA

3,7

Ovakva formulacija nije jedina velika izmjena uvjeta koji su se za sljedeću godinu morali zadovoljiti

milijuna kuna isplaćeno je za ovu godinu u sklopu Programa javnih potreba u kulturi

Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić mogao se u kaznenom postupku kandidirati za na mjesto gradonačelnika, a vi ne možete tražiti potporu za kulturne svrhe Piše Nikša Miletić Foto DuList

Apsurdi hrvatske pravne države ponovno su našli načina kako pokazati svoje cinično lice svim građanima Dubrovnika. Naime, činjenica da se protiv vas vodi neki kazneni postupak neće vas spriječiti da upravljate

nekim gradom, ali primjerice spriječit će vas da od Grada Dubrovnika dobijete novčanu potporu za neki program u kulturi.

Naime, kako stoji na službenim stranicama Grada Dubrovnika, dijelu

koji se odnosi na Upravni odjel za kulturu i baštinu svi oni koji su se htjeli prijaviti na ‘Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2016. godinu’ morali su među ostalim priložiti ‘uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv osobe ovlaštene za zastupanje prijavitelja koja je potpisala Prijavnicu i koja je ovlaštena potpisati ugovor o financiranju’.

Aktualno 9

• 9. RUJNA 2015.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-22

Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–18 svaki dan

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2015.

Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

kom možete voditi biti potporu za izložbu Prevedeno, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić mogao se kandidirati za gradonačelnika u trenutku dok se protiv njega vodio kazneni postupak, pa i nakon što je donesena pravomoćna osuđujuća presuda, dok je primjerice nemoguće dobiti dvije tisuće kuna javnog novca za postavljanje izložbe, naravno ukoliko ne možete dobiti takvu potvrdu sa suda.

Novi zakoni

U uputama koje su objavljene na stranicama Grada Dubrovnika tako stoji kako su sve izmjene uvjetovane novim Zakonom o udrugama, Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kao i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge’, a sve u svrhu ‘naglašavanja važnosti transparentnosti poslovanja udruga, a također stavljaju veliku odgovornost na davatelje javnih sredstava (državu, županije, gradove, općine i dr.) koji su obvezni nadzirati trošenje proračunskih sredstava’.

Ovakva formulacija nije jedina velika izmjena uvjeta koji su se za sljedeću godinu morali zadovoljiti.

Naime, s izmjena zakona u ropotarnicu prošlosti ide dodjeljivanje potpora po želji za sve one programe koji zatraže financijsku potporu izvan okvira Programa potreba u kulturi.

Nema više po želji

‘Financijska potpora za programe koji se prijave izvan redovnog Poziva mogu se dodijeliti samo u opravdanim i iznimnim slučajevima, a Kulturno

Sve udruge koje se prijavljuju na Poziv dužne su uskladiti svoje statute s novim Zakonom o udrugama najkasnije do 1.10.2015. godine vijeće za takve programe neće predložiti financiranje u iznosu većem od pet tisuća kuna’, također je jedna od izmjena koja ‘bode oči’.

To ukratko znači kako više nema zaključaka gradonačelnika koji je po svojoj volji u prošloj godini dodijelio 322 tisuće kuna potpore za 44 različita programa izvan okvira Programa.

Usporedbe radi, ove godine taj iznos je 48 tisuća kuna i odobren je za devet programa.

Kako stoji u odgovoru Grada Dubrovnika za 2014. godinu ‘po provedenom natječaju u Program javnih potreba je uvršteno 90 korisnika s kojima su potpisani ugovori o korištenju financijske potpore za programe javnih potreba u kulturi, u ukupnoj vrijednosti od 3.544.900 kn’.

Izvan ovog okvira 322 tisuće podijeljeno je na korisnike koji su dobili potpore od dvije pa do čak 50 tisuća kuna.

U gornjem razredu nalazi se Dubrovnik partner kojem je za projekt Aklapela isplaćeno upravo spomenutih 50 tisuća kuna, DPDS je dobio 35 tisuća kuna za ‘Dubrovačke horizonte’, za Festival Ana u Gradu izdvojeno je 30 tisuća kuna, Udruga Prosoli dobila je 20 tisuća kuna za dokumentarni film ‘Glas iz ratnog Dubrovnika’, a po 12 tisuća kuna dobili su Samostan sestara od Sigurate za sanaciju samostana, Udruga mladih Orlando za snimanje spota te Družba ‘Braća hrvatskog zmaja’ za godišnji književni

program. Deset tisuća kuna isplaćeno je Plesnom studiju Step ‘n Jazz za potrebe državnog prvenstva, dok ostatak korisnika spada pretežito u rang cca pet tisuća kuna.

Ove godine za 97 korisnika programa isplaćeno je 3.782.800 kuna, a izvan Programa javnih potreba, devet korisnika i to redom Capoeira Origens do Brasil, Gliptoteka HAZU, Goran Bisić – Foto-klub Marin Getaldić, Josip Ivanović, Oris kuća arhitekture – udruga, Klavirski trio, Društvo prijatelja Hajduka Mljet, Metafizika d.o.o. te Stjepan Nodilo dobili su potpore od pet tisuća kuna, dok je Maru Joviću isplaćeno tri tisuće kuna.

Izmjene Statuta

Financijska potpora za programe koji se prijave izvan redovnog Poziva mogu se dodijeliti samo u opravdanim i iznimnim slučajevima

Ono što je vrlo važno istaknuti je kako se izmjenama brojnih propisa udrugama nameću još neke obveze, čije bi ih neispunjanje moglo koštati već odobrenih sredstava. Ono što ih najviše ‘kači’ nakon pravilno predane prijave je potreba za izmjenom, odnosno usaglašavanjem Statuta s novim Zakonom o udrugama.

‘Sve udruge koje se prijavljuju na Poziv dužne su uskladiti svoje statute s novim Zakonom o udrugama najkasnije do 1.10.2015. godine i o tome su dužne podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom županijskom uredu.

Za udruge koje to ne učine, nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge i pokretanje postupka likvidacije, a Grad Dubrovnik njihove programe neće uvrstiti u Program javnih potreba u kulturi za 2016. Godinu’, poručili su iz Grada Dubrovnika na svojim stranicama.

10 Aktualno

9. RUJNA 2015. • DJEČJI ZBOR DUBROVNIK Održane su prve audicije za Dječji zbor Dubrovnik, zanimljiv glazbeni projekt kojeg vode Viktor Lenert, Sanja Dražić i Paola Dražić Zekić. U četiri dana audicija u Lazarete je pristiglo oko devedesetero djece.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

KRAJEM RUJNA UREDIT ĆE SE OKOLIŠ OD JUGOVOG BAZENA DO RADELJEVIĆA

RAGUŽ: Mičemo kebab, uvodimo zelenilo! Želja nam je u konačnici da taj dio bude jedna cjelovita šetnica i park, prava zelena zona

Korisnicima kioska u rujnu je istekao ugovor i dobili su rješenje da kroz desetak dana uklone objekt.

Dakle, kebab odlazi, a okoliš ćemo urediti kao park

Projekt uključuje sadnju drvoreda uz parkiralište kraj bazena Juga, uređenje bivše prometnice, a danas pješačkog prolaza između zgrade Atlant centar i zgrade Grawe te uklanjanje kioska s brzom prehranom na sjevernom kraju zelene zone Do kraja rujna gradsko komunalno poduzeće Vrtlar trebalo bi započeti s provedbom projekt uređenja okoliša na potezu od zgrade OTP banke do raskrižja prema Lapadu i Gružu.

Konkretnije, projekt uključuje nastavak sadnje drvoreda uz parkiralište kraj gradskog bazena Juga, uređenje bivše prometnice, a danas pješačkog prolaza između zgrade Atlant centar i zgrade Grawe te uklanjanje kioska s

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

brzom prehranom na sjevernom kraju zelene zone (prema Gružu).

— Dio ispred Jugovog bazena potrebno je na smislen način ozeleniti.

Konkretno će doći do uklanjanja vanjskog dijela parkirališta na tom dijelu, gdje će biti postavljen drvored, koji već postoji do Jugovog bazena. Uz to, bila bi uređena i šetnica, umjesto današnjeg asfalta. Drvored i šetnica prostirat će se do pumpne stanice Lukoila

– objasnio nam je zamjenik gradonačelnika zadužen za komunalne poslove Željko Raguž, koji je najavio i uređenje područja na kojem je trenutno objekt brze prehrane.

‘Kebab odlazi!’

— Korisnicima kioska u rujnu je istekao ugovor i dobili su rješenje da kroz desetak dana uklone objekt. Dakle, kebab odlazi, a okoliš ćemo urediti kao park.

Aktualno 11

• 9. RUJNA 2015.

BRZA CESTA Iako su već dugo svima odgovornima, a posebno političarima, puna usta brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, projekt je još uvijek u fazi izrade i ne nazire mu se početak.

NELEGALNI HOSTELI Po evidenciji Tz-a u Dubrovniku je sedam hostela. Ipak, uz pomoć Interneta otkrili smo kako se velik broj privatnog smještaja tako reklamira iako nemaju potrebnu kategorizaciju.

IZBRISAN ILI IZLIZAN

Gdje je nestao ‘STOP’ na Pilama?

Na kraju slijedi i dio stare prometnice između trgovačkog centra Atlant s jedne i zgrade Grawe osiguranja s druge strane. Sada se na tom aslfaltu parkiraju motocikli. Još ne znamo hoćemo li skidati asfalt i na koji način urediti taj dio – istaknuo je Raguž.

— Želja nam je u konačnici da taj dio bude jedna cjelovita šetnica i park, prava zelena zona – zaključio je Raguž.

Po njegovoj procjeni, čitav projekt trebao bi koštati do pola milijuna kuna, a Raguž ima objašnjenje zašto je baš Vrtlaru dodijeljen taj posao.

— Njihovo je zelenilo i najbolje je da oni budu nositelji projekta uređenja i ozelenjavanja. kao što sam i u prijašnjim prilikama govorio, otkad je Ana Matušić stigla u to poduzeće i otkad smo to preuzeli ne zanima me više rad ni Hortinga niti ikakvog drugog vanjskog suradnika. Grad Dubrovnik ima svoju tvrtku kojoj treba vjerovati, jer se do danas dokazala na čitavom nizu projekata, koje su kvalitetno odradili.

Može se slobodno reći kako se Vrtlar u posljednjim godinama pretvorio u potpuno drukčiju tvrtku, nego što je bila dosad, na čast i ponos grada Dubrovnika – ističe Raguž.

Problem s parkiranjem

Podsjetimo kako je još sredinom srpnja DuList prvi pisao o ovom novom hortikulturnom projektu Grada Dubrovnika, kojim će se, na uštrb četrdesetak parkirnih mjesta urediti zelena zona. Tada

Dio ispred Jugovog bazena potrebno je na smislen način ozeleniti. Konkretno će doći do uklanjanja vanjskog dijela parkirališta na tom dijelu, gdje će biti postavljen drvored

je postavljeno i pitanje zašto se uopće zelene zone stvaraju u dijelu grada koji je definiran kao svojevrsna poslovna zona, u kojoj je danas pronaći parkirno mjesto gotovo nemoguća misija.

Prije nekoliko godina upravo je ispred zgrade bivšeg DTS-a smanjen broj parkirnih mjesta, a vrijeme parkiranja ograničeno na najviše dva sata bez mogućnosti pretplate. Kako je na navedenom području, koje opasuju Vukovarska ulica i Ulica dr. Ante Starčevića, tek oko 160 parkirnih mjesta, dodatno smanjenje parkirnih mjesta tu će situaciju dodatno otežati.

Iz Gradske uprave danas pak uvjeravaju kako do pogoršanja situacije ipak neće doći (zbog niskih cijena parkiranja u garaži Atlant centra), a da će to područje s najavljenim projektom uređenja biti puno primjerenije i oku ugodnije.

Horizontalna prometna signalizacija u vidu znaka ‘STOP’ za obvezno zaustavljanje pred stupićima na platou Pila je ‘nestala’. Ili je izbrisana jer je protivna prometnom elaboratu, o čemu je DuList već pisao, ili se ‘izlizala’ od silnog prometa, što je manje vjerojatno budući da je ocrtan pred dva mjeseca.

Podsjetimo, nakon što su stupići postavljeni, a sustav ručno testiran, pred same stupiće u lipnju je postavljena horizontalna prometna signalizacija za obavezno zaustavljanje, čime je Grad Dubrovnik nastavio s realizacijom regulacije u ‘zoni posebnog prometnog režima’ na platou Pila. Prema aktualnim prometnim pravilima, to znači da su se svi turistički autobusi u pristupu Brsaljama morali zaustaviti.

Probno ručno testiranje stupića provedeno krajem svibnja pokazalo je njihove nedostatke u ‘tečnom i nesmetanom prometovanju’. Naime, autobusi pri zaustavljanju zadnjim dijelom zauzimaju dobar dio pješačkog prijelaza, što ometa promet i uzrokuje zastoj. Čak je u jednom trenutku u pomoć trebala priskočiti i prometna policija. Iz PU DN tada su nam kazali kako je situacija na terenu identična onoj u elaboratu te kako su temeljem elaborata i dali svoje odobrenje, očekujući uvođenje automatizacije koja ne bi trebala usporavati promet. Međutim, postavljanje horizontalnog znaka ‘STOP’, potpuno je suprotno Prometnom elaboratu kojeg je za Grad Dubrovnik izradio Zavod za prometno planiranje FPZ-a u srpnju 2014. godine.

12 Aktualno CIJENE NEKRETNINE

‘Kvadrat’ skuplji za euro!

Cijene stanova proteklog mjeseca nisu zabilježile značajne promjene, dok su na mjesečnoj razini u prosjeku pale za 0,5 posto. Prema podacima portala Crozilla.com jedva zamjetne mjesečne razlike u cijeni, odnosno promjenu od tek jednog eura više, bilježe Varaždin i Dubrovnik.

Tako se u Dubrovniku za jedan metar kvadratni u prosjeku tražilo 3392 eura, a u Varaždinu tri puta manje, 1094 eura. Porast cijena stanova od 0,5 posto zabilježen je u Sisku gdje je prosječna tražena cijena iznosila 821 euro.

Na tržište se lagano vraća optimizam pa se ovaj put konačno događaju promjene na bolje.

– Ove je godine, u odnosu na prošlu, zabilježen i porast prometa nekretninama i to čak 10–15 posto, a obujam prometa povećan je i u Zagrebu i na obali – rekla je za portal Crozilla.com vlasnica agencije Biliškov nekretnine d.o.o., Jasminka Biliškov. Dodaje i kako je dobra turistička sezona donijela pozitivne pomake na tržištu nekretnina. Naime, mnogi turisti koriste ljetni godišnji odmor kako bi pogledali nekretnine koje ih zanimaju, a tako je bilo i ovo ljeto kada su se nekretnine dosta pokazivale zainteresiranim potencijalnim kupcima, pa se realizacije prodaje očekuju već u rujnu.

– Najviše upita domaćih kupaca bilo je za stanove površine oko 60.–70 metara kvadratnih, te za one s cijenom između 100.000 i 150.000 eura. Strani kupci pokazivali su interes za nešto veće i luksuznije stanove na obali.

Zanimali su ih oni s površinom od oko 100–150 metara kvadratnih, posebno na boljim lokacijama kao što je primjerice splitska Riva – rekla je Jasminka Biliškov.

9. RUJNA 2015. •

TKO SE LAŽNO REKLAMIRA?

Niču nelega hosteli po D Omladinski hostel najstariji je dubrovački hostel, i danas jedan od sedam registriranih i kategoriziranih

Danas smo svjedoci po booking portalima da se sobe za iznajmljivanje i apartmani pokušavaju prodavati kao hosteli. To je nelojalna konkurencija s jedne strane objektivno organiziranoj prodaji hostela, a s druge strane nešto što je nezakonito Dubrovnik je u zadnje dvije godine od jednog registriranog hostela došao na njih sedam pa bi se dalo zaključiti kako će se trend rasta ove vrste smještaja nastaviti i u sezonama koje dolaze.

Hosteli su inače uglavnom namijenjeni za smještaj mlađe populacije turista

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

zbog prihvaljivih cijena. Ipak, njihov udio u noćenjima danas je u Dubrovniku zanemariv budući da ta brojka čini tek 0,7 posto.

No, kad u specijalizirane internetske tražilice upišete ‘hosteli u Dubrovniku’ ‘iskočit’ će vam puno veći broj

Aktualno 13

• 9. RUJNA 2015.

alni Dubrovniku njih nego ih je registrirano. Naime, registriranih i kategoriziranih hostela u Dubrovniku je sedam, što nam je potvrđeno, odnosno njihov popis dostavljen nam je iz Turističke zajednice grada Dubrovnika. No, ukoliko se ‘prošetate’ tražilicama u potrazi za hostelskim smještajem doći ćete do puno većeg broja hostela (petnaestak), koji to očito nisu, ali se takvima reklamiraju i pokušavaju pod tim pojmom prodati. Jer nisu registrirani ni kategorizirani u toj vrsti smještaja pa samim tim ni evidentirani u Turističkoj zajednici kao hosteli već u kategoriji privatnog smještaja. Ovakav trend prisutan je zadnjih nekoliko godina na cijeloj hrvatskoj obali, ponajprije u Splitu, ali i u Puli, Dubrovniku... što nam je potvrdio glavni drektor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza Tihomir Plejić.

Nelojalna konkurencija

— Da bi nešto bilo hostel mora biti razvrstano i mora dobiti minimalne tehničke uvjete, i u okviru toga onda se formalno-pravno razvrstava kao hostel. Mi smo danas svjedoci po booking portalima da se sobe za iznajmljivanje i apartmani na gotovo svim portalima pokušavaju prodavati kao hosteli. To je nelojalna konkurencija s jedne strane objektivno organiziranoj prodaji hostela na određeni način, a s druge strane nešto što je nezakonito. Mi smo obavijestili Ministarstvo turizma i oni su trebali kroz turističku inspekciju poduzeti određene korake.

Međutim, koliko mi je poznato nažalost u ovom trenutku nije poznato ništa – ističe Plejić.

Na pitanje je li problem u manjkavosti zakona, te je li ovome problemu doskočio novi Pravilnik donesen prošle godine odgovara:

7

hostela registrirano je u Dubrovniku

— Nije donesen Pravilnik o kategorizaciji već je izmjenjen postojeći Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima, u smislu samostalnog ulaza i samostalne komunikacije horizontalno i vertikalno. To znači da hostel ne bi mogao biti u stambenom objektu gdje su stanovi. To je jedina ozbiljna promjena koja se dogodila u smislu samoga pravilnika. Gdje je tu problem? Problem je što u principu svatko na tržištu pokušava osiguravati sebi goste te se koriste nedopustive metode – ističe Plejić, dodavši kako bi na ovakve pojave trebala reagirati turistička inspekcija.

ISPITIVANJE

Gdje more nije izvrsno?

Iz Dubrovačko -neretvanske županije izvijestili su kako su u osmom redovnom ispitivanju uzorci mora na svim plažama odgovarali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je ispitivanje u razdoblju od 24. do 27. kolovoza 2015. godine. Od ukupno 113 plaža more na 108 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Na plažama VK Cavtat, Slađenovići u Dubrovačkom primorju i Prigradica na Korčuli more je bilo dobre kakvoće, dok je na plažama Hotel Bon Repos na Korčuli i Grand hotel Lopud more bilo zadovoljavajuće kakvoće.

Prevare su kratkog daha

Za komentar smo upitali i Boža Burića ispred Udruge privatnih iznajmljivača, koji ističe kako mu nije poznato da se netko tko nije hostel kao takav reklamira.

— Po meni je to kratkog daha. Danas u doba interneta jednom možete nekoga prevariti. Kritike su vrlo brze, i svi su svjesni da je takvo nešto kratkog vijeka – kratko je poručio Burić.

Inače, hostel se može otvoriti samo prema uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine ‘Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, a posljednje izmjene definirale su kako je hostel objekt sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama, u kojem se pretežito mlađim gostima pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića i napitaka.

Svatko na tržištu pokušava osiguravati sebi goste te se koriste nedopustive metode

AKCIJA

Čepovima do skupih lijekova Klub za mlade Europskog doma Dubrovnik priključio se akciji prikupljanja plastičnih čepova, koju je pokrenula Udruga oboljelih od leukemije i limfoma. ‘Plastičnim čepovima do skupih lijekova’ naziv je akcije kojoj je cilj da se plastični čepovi od PET i tetrapak ambalaže prikupe i pošalju u Udrugu, koja će u zamjenu za njih dobiti novac za kupnju skupih lijekova, koji nisu na listi HZZO-a, a potrebni su toj skupini oboljelih. Čepovi se mogu slati na adresu: Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL), Strossmayerova 9, 40 000, Čakovec, a Dubrovčani ih mogu donositi i u Klub za mlade grada Dubrovnika na adresi Nikole Tesle 10, odakle će ih poslati u Čakovec.

14 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

RAZGOVOR S DIREKTOROM SANITATA, VEDRANOM KUNICOM

Spremamo novu sistematizaciju, a strancima 40 kuna/sat nije preskupo Osmislili smo plan kako primijeniti rampe koje su skinute, u suradnji s jednom tvrtkom koja radi unutar inkubacijskog centra DURA-e napravit ćemo pilot projekt Razgovarao Nikša Miletić Foto DuList

Ovu turističku sezonu u komunalnom smislu obilježilo je dosta problema, od nereda koji su pravili ugostitelji do nereda s prometom i parkingom. Upravo ovaj potonji bio je glavni povod za razgovor s direktorom Sanitata, mladim HNS-ovcem Vedranom Kunicom. Jesu li posljednje izmjene u režimu parkiranja zapravo i konačne, koliko ima smisla naplaćivati 40 kuna sat parkiranja, kao i kakva je situacija s azilom za životinje samo su neke od tema koje smo pretresli.

Je li gotov ping-pong s parkingom oko Grada?

Ja se nadam da jest, ono što se događalo u posljednja dva mjeseca zakompliciralo je poslovanje Sanitata. Uložili smo veliki trud i nadam se da će posljednja odluka zadovoljiti ponajprije građane, a onda i gradske vijećnike te da će Sanitat moći poslovati prema jednoj odluci duže vrijeme.

koje su kupljene za potrebe tog, sada izmijenjenog parking režima.

Gdje su sada te rampe i kako ćete ih prikazati u poslovanju za ovu godinu?

Prvom odlukom Gradskog vijeća dodane su dvije nove zone od kojih je jedna bila odvojena rampom, a druga je

bila komercijalna zona. Ono što se dogodilo drugom Odlukom koja je stupila na snagu 1. rujna je da su te zone ukinute. Osmislili smo plan kako primijeniti rampe koje su skinute, u suradnji s jednom tvrtkom koja radi unutar inkubacijskog centra DURA-e napravit ćemo pilot projekt. Unutar svakog parking mjesta gornje i donje žičare ugradit ćemo senzore i rampe će se otvarati isključivo kada bude slobodnih mjesta kako ne bi dolazilo do naguravanja u nijednom trenutku.

Tada neće biti ni nereda ni štete na automobilima. Na taj način ćemo i smanjiti broj zaposlenika, neće biti potrebe za sezonskim zapošljavanjem.

U neko dogledno vrijeme nadamo se da ćemo na taj način pokriti cjelokupni parking oko Grada i da će ljudi imati uvid u slobodna mjesta putem aplikacije na mobitelu.

Je li istina kako se prvi dan primjene režima 40 kuna/sat na Tenisu i Taboru zaradilo više od 40 tisuća kuna?

Ne bih isticao točne podatke, ali promet je

Sanitatu se spočitavao trošak od 500 tisuća kuna za rampe

Posjetitelji Dubrovnika smatraju kako ta cijena za Dubrovnik nije velika

Aktualno 15

• 9. RUJNA 2015.

bio dobar. Smatram kako je nepotrebno vraćati se na stare teme. Svakako ćemo dio rampi pokušati vratiti, a dio iskoristiti. Najbitnije je da su građani zadovoljni.

Je li 40 kn/sat trajno rješenje, odnosno je li ta cijena odvratila strance od parkiranja?

Ne. Posjetitelji Dubrovnika smatraju kako ta cijena za Dubrovnik nije velika.

Popunjenost Tenisa i Tabora, ali i Pila tijekom kolovoza je bila dobra i dokaz je kako cijena za posjetitelje nije visoka. Možda će ona u nekoj mjeri smanjiti opterećenje druge zone zbog činjenice da je garaža sada jeftinija od druge zone. Dio posjetitelja će ići u javnu garažu na Ilijinoj glavici. Mislim da će s ovim modelom građani biti zadovoljni zbog smanjenog opterećenja, a to naravno donosi više mjesta za povlaštene karte. Vjerujem da će prihod za Sanitat ostati na istoj razini.

Je li rješenje zabraniti parking strancima od Javne garaže do Boninova?

Grad Dubrovnik će tražiti od Prometnog fakulteta veliko prometno rješenje kojim bi se zapravo definirala cijela priča oko povijesne jezgre. Trenutno imamo velikih problema s parkingom, autobusima, taksistima... Nitko s prometom nije prezadovoljan zbog gužve, a neko generalno rješenje se mora promišljati dugoročno.

Kako ide naplata strancima?

Naplata strancima ide svojim tokom.

Naplata se kreće oko 13 posto i to za mene nije zadovoljavajuće, ali trenutno brže ne može.

Koja onda korist od cijene od 40 kuna po satu?

Mi očekujemo da će naplata ići sve bolje i bolje, a troškovi koji nastaju tijekom ovog procesa su dosta visoki.

Stranci neplaćanjem riskiraju naplatu puno većeg iznosa nego što sam parking košta i smatram kako će se i zbog toga naplata povećati. Uvijek postoji faktor rizika da ljudi neće platiti i da će postojati problem s naplatom. Važno je naglasiti kako te kazne ne idu u zastaru jer se pokreće postupak. Što je s Pauk službom i kada će početi raditi u cjelodnevnom režimu?

Situacija je posljednjih godinu dana bila malo burna jer je posao MUP-a počelo raditi Prometno redarstvo, odnosno oni odobravaju dizanje automobila i kažnjavaju nepropisne radnje u prometu u mirovanju.

Problematična situacija je nastala

neizglasavanjem proračuna. Ta služba je imala samo troje ljudi s potrebnim uvjetima, a nije se smjelo zapošljavati nove kadrove. Natječaj je raspisan nedavno i jedna osoba je zaposlena, a ja se nadam kako će se još više ljudi zaposliti jer je ta služba ključna za rad Pauk službe. Što se tiče Sanitata nama odgovara da Pauk što duže radi. Trenutno je to do 1 sat ujutro.

Ta jedna osoba koja nije htjela platiti je na kraju došla u Sanitat i ispričala se

U posljednje vrijeme se u medijima pojavila priča kako se može doskočiti plaćanju parkinga skidanjem tablica. Sanitat je na to odgovorio postavljanjem ‘lisica’. Prije nekoliko godina lisice su također bila tema kada je dio pravnika tvrdio kako ih slobodno možete ispilati kao ‘sredstvo samopomoći’?

Ne bih želio ulaziti u neke pravne stvari, ali činjenice su sljedeće – Gradac je namijenjen samo korisnicima povlaštenih parkirnih karata i smatram da je reakcija Sanitata u toj situaciji bila logična. Netko je bio bezobrazan, odnosno ajmo reći dosjetljiv. Ta jedna osoba koja nije htjela platiti je na kraju došla u Sanitat i ispričala se.

Znači li to nova zapošljavanja?

Ne, to znači smanjenje broja radnih mjesta, odnosno smanjit ćemo potrebu za sezonskih zapošljavanjem.

Trenutno imamo 73 zaposlenih, ove godine troje ljudi ide u mirovinu, a samo će jedan biti zamijenjen. Moram kazati kako radimo na organizaciji novih parkirališta i povećanju broja parkirnih mjesta.

Gdje?

Na svim parcelama koje su u vlasništvu Grada Dubrovnika, a moguće ih je uključiti u sustav prometa u mirovanju.

Je li bila riječ o strancu ili našem čovjeku?

To je bio naš čovjek.

Najavljivan je novi projekt livestream s place, što je s time?

Imali smo problema s jednom tvrtkom koju smo angažirali za to, ali očekujemo kako bi to moglo zaživjeti kroz sljedeća dva tjedna. Bit će postavljene dvije kamere, jedna će pokrivati zelenu placu, a druga ribarnicu. Što je s azilom za životinje? Veterinarska inspekcija je zabranila primitak novih životinja, a novi azil već godinama nije izgrađen?

Ja moram naglasiti kako Sanitat nema sklonište za životinje a azil na Žarkovici vodi Društvo prijatelja životinja.

U javnosti je percepcija kako je azil na Žarkovici pod našom ingerencijom, a jednako tako je bila pogrešna percepcija da Sanitat određuje pravila za parking.

Sklonište još uvijek nije napravljeno, razgovara se o promjeni lokacije. Grad i Sanitat maksimalno nastoje izaći u susret, kroz gradski proračun se financira hrana, a nedavno je odabrana veterinarska ambulanta koja će cijepiti i čipirati sve životinje. U ovom trenutku ne mogu reći kad će se napraviti to sklonište.

Smatrate li kako komunalne tvrtke Grada Dubrovnika na kraju godine trebaju imati slobodna sredstva,

odnosno sredstva koja nisu vezana za nove projekte?

Smatram kako se komunalne tvrtke moraju razvijati i modernizirati i vraćati građanima kroz nove usluge i nove investicije. Sanitat je tijekom ove godine imao niz investicija, placa u Gružu je uređena, cijela drvena oprema je izmijenjena, radimo na modernizaciji parking sustava i web stranice. Pružit ćemo ljudima mogućnost kupovine parkirnih karata putem naše stranice.

Trenutno vršimo i sistematizaciju radnih mjesta.

Grad Dubrovnik će tražiti od Prometnog fakulteta veliko prometno rješenje kojim bi se zapravo definirala cijela priča oko stare gradske jezgre

To ništa ne govori, što je npr. s parkigom na Remizi, o tome se svojedobno puno govorilo?

To je u vlasništvu GP-a i ono što znam je da se razgovaralo o privremenom režimu parkinga kad se Libertas iseli, ali Sanitat na to ne može utjecati. Tijekom protekle godine broj parkirališnih mjesta je porastao za otprilike 250 mjesta. Kad završi sezona intenzivno ćemo raditi na traženju novih lokacija. Od drugih investicija moram istaknuti tržnicu u Mokošici. Napravljeni su prvi koraci u smislu idejnog rješenja. Građani Mokošice su često isticali tu potrebu, a sada su se pojavila različita mišljenja od strane dijela gradskih vijećnika. Malo je čudna situacija, ali nadam se da će se to brzo riješiti. Želimo napraviti tržnicu koja će imati neki dodatni sadržaj, uključili bi prostore i ugostiteljske sadržaje koji bi sve održali na životu. Riječ je o eventualnoj pekari, možda restoran ili kafić…

Znamo kako su neki komercijalni sadržaji smješteni u obližnjim garažama.

Mislim da to nije primjereno i da je zanimljiva priča okupljanja sadržaja na jednom mjestu. Što je s placom u Lapadu?

Razmišljamo o eventualnom uređenju tog prostora, to je jedan od predjela za koji moramo tek donijeti planove adekvatnog iskorištavanja.

16 Aktualno

9. RUJNA 2015. • PARLAMENTARNI IZBORI Premijer Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako očekuje raspuštanje Hrvatskog sabora do kraja rujna, a uspostavljanje stabilne Vlade u prosincu ove godine.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

ZAVRŠENA JE INSTALACIJA SVIH 12 TURBINA VJETROPARKA

Vjetroelektrana Rudine u pogonu do kraja godine!

VE Rudine započela je krajem prošlog ljeta, nakon ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti.

— Na projektu Vjetroelektrane Rudine, koji se zbog brojnih razloga izvan našeg utjecaja predugo pripremao, na lokaciji Lisačke Rudine u Općini Dubrovačko primorje konačno je nakon ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti krajem ljeta prošle godine započela gradnja. Kako smo uvijek i obećavali, od tog časa aktivnosti na gradilištu idu potpuno u skladu s našim planom aktivnosti te se nakon dovršetka građevinskih radova i puštanja u pogon novoizgrađene trafostanice Rudine 20/110 kV sredinom srpnja započelo s podizanjem vjetroturbinskih generatora. Od tog trenutka na najbolji smo način iskoristili izuzetno povoljno vrijeme i s današnjim danom (5. rujna, op. a.) je trebala završiti instalacija i posljednje 12. turbine – istaknuo je za DuList Bojan Reščec, regionalni direktor društva RP Global u Hrvatskoj. Turbina je do kraja instalirana ovog ponedjeljka.

U PONEDJELJAK JE ZAVRŠENA INSTALACIJA POSLJEDJE 12. TURBINE

Na lokalitetu Lisačke rudine početkom tjedna postavljena je posljednja turbina buduće Vjetroelektrane Rudine. Nakon spajanja, turbine se puštaju u probni rad, započinje proizvodnja i isporuka električne energije, a tijekom sljedećih mjesec dana svaka turbina, kao i vjetroelektrana u cjelini će biti ispitana

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Na platou Lisačkih Rudina početkom tjedna dovršeno je postavljanje posljednje, dvanaeste turbine buduće Vjetroelektrane Rudine. Investitor, tvrtka RP Global, očekuje kako će do kraja studenog ishoditi svu potrebnu dokumentaciju za početak rada druge vjetroelektrane na području Dubrovačko-neretvanske županije. Gradnja

Kreće testiranje

Nakon spajanja, turbine se puštaju u probni rad, započinje proizvodnja i isporuka električne energije, a tijekom sljedećih mjesec dana svaka turbina, kao i vjetroelektrana u cjelini će biti ispitana. Trenutno je ‘na mreži’ polovina turbina, a za koji dan će biti i cijeli vjetropark. Reščec objašnjava i proceduru do izdavanja uporabne dozvole: — U prvom koraku testiranja proizvođač sam ispituje sve elemente

Aktualno 17

• 9. RUJNA 2015.

LAPADSKA ŠKOLA Radovi na obnovi i rekonstrukciji OŠ Lapad bit će završeni do 1. listopada. S obzirom da je nastava počela u ponedjeljak osigurani su uvjeti da se neometano odvija u okviru postojećih kapaciteta.

UGOVOR S MINISTARSTVOM

Grad zapošljava 21 asistenta u nastavi

vjetroturbinskih generatora. Prije izjave o spremnosti za trajni pogon svaka turbina mora odraditi 200 sati rada. Uz to i nezavisni stručnjaci provode ispitivanje rada vjetroelektrane i to u ekstremnim uvjetima o čemu se sastavlja detaljni izvještaj, a nakon njegove potvrde izdaje se potvrda o spremnosti vjetroelektrane za trajni pogon.

Osim toga, u jednom trenutku tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji provodi tehnički pregled. Po dovršetku istog i nakon uklanjanja eventualnih nedostataka izdaje se uporabna dozvola.

Zadnji korak prije tzv. komercijalnog pogona su Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti i konačni Status povlaštenog proizvođača, koje na naš zahtjev izdaje HERA, a čime se za potpuno funkcionalnu elektranu aktivira Ugovor o otkupu električne energije sukladno kojem HROTE (Hrvatski operator električne energije) otkupljuje energiju koju proizvedemo – objasnio je Bojan Reščec.

I turistima je zanimljiva

Inače, Vjetroelektrana Rudine bit će druga vjetroelektrana RP Globala u Hrvatskoj.

— Uvjereni da smo kako smo na ovoj najjužnijoj i drugoj vjetroelektrani RP Globala u Hrvatskoj sve odradili na najbolji način te očekujemo sve navedeno do sredine studenog ove godine.

Proizvedena energija ulazi u elektroenergetski sustav Hrvatske, a očekivanih 85 GWh godišnje dovoljno je za opskrbu grada veličine Dubrovnika

Kroz godine koje dolaze očekujemo da će ova vjetroelektrana biti ne samo jedna od najljepših već i najboljih u RH. Proizvedena energija ulazi u elektroenergetski sustav Hrvatske, ali valja reći da je očekivanih 85 GWh godišnje dovoljno za opskrbu grada veličine Dubrovnika. Ono što me posebno veseli je da zasad osjećamo vrlo afirmativan stav među ljudima ove regije, a zadnjih tjedana smo doslovce morali tjerati turiste s lokacije, zbog sigurnosnih razloga, te se nadamo da će naša vjetroelektrana ovu tradicionalno turističku regiju učiniti još interesantnijom – zaključio je Reščec.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dodijelio je Gradu Dubrovniku 705.648,77 kuna bespovratnih sredstava za program asistenata u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju, koji se već godinama kontinuirano provodi u dubrovačkim osnovnim školama.

U prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije sudjelovala je i Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, koja će i dalje koordinirati realizaciju cjelokupnog projekta.

Program asistenata u nastavi uspješno se već nekoliko godina provodi u svih šest dubrovačkih osnovnih škola, a za realizaciju projekta u Proračunu za 2015. osigurano je 840.000 kuna. Ukupno će biti zaposlen 21 asistent i to: dvoje u OŠ Marina Getaldića, troje u OŠ Marina Držića, devetero u OŠ Ivana Gundulića, u OŠ Lapad troje, te po dvoje u OŠ Mokošica i OŠ Antuna Masle.

– Ministarstvo je u cijelosti usvojilo našu prijavu jer smo za 21 dijete dobili 21 pomoćnika. No, mi uvijek stremimo boljem tako da je Povjerenstvo na čelu s gradonačelnikom odlučilo da će Grad Dubrovnik kao nad standard u proračunu osigurati sredstva za još sedam asistenata – izjavila je zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić.

Odlukom o financiranju na nacionalnoj razini obuhvaćeno je 40 projekata koje su prijavile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivači osnovnih i srednjih škola u ukupnom iznosu od 72.472.398,69 HRK bespovratnih sredstava, čime su za 2379 učenika s teškoćama osigurana 1988 pomoćnika u nastavi.

18 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

Gužve sve veće, cesta izgubljen BRZA CESTA OD DUBROVNIKA DO ZRAČNE LUKE

Pitanje brze ceste se nameće kao krucijalno

Kako se veliki dio planova u RH radi od repa prema glavi umjesto obrnuto, tako je i ova brza cesta započeta praktički od kraja, odnosno dionice Plat – Čilipi, svog valjda najužeg dijela Piše Nikša Miletić Foto DuList

Nove investicije u Župi dubrovačkoj, neprestan razvoj dubrovačke zračne luke, gotovo dvoznamenkasta povećanja broja gostiju koji stižu na jug Hrvatske na godišnjoj razini samo su neki od razloga zbog kojih svakim danom postaje sve jasnije i jasnije koliko je neophodna brza cesta koja spaja Dubrovnik i zračnu luku u Čilipima. Riječ je o projektu koji je kroz godine doživio nekoliko izmjena i

različitih najava, a u jednoj od verzija trebao nastavljati na Jadransko-jonsku autocestu. Svim tim varijantama zajednička je jedna stvar – o boljoj povezanosti Dubrovčani slušaju već godinama.

Gužve sve veće, planova sve manje?

Kako se veliki dio planova u RH radi od repa prema glavi umjesto obrnuto,

tako je i ova brza cesta započeta praktički od kraja, odnosno dionice Plat – Čilipi, svog valjda najužeg dijela. Na predstavljanju rješenja koje se odigralo u prosincu 2013. godine žitelji Konavala čije su kuće na putu cesti na Zvekovici su obaviješteni kako će se njihovi domovi rušiti, a sve primjedbe i prijedlozi za izmjenom trase su ignorirarane. Kako tada tako i danas, gotovo dvije godine kasnije nadležni u potpunosti ignoriraju dvije stvari – potrebu za takvom cestom i zahtjeve za izmještanjem trase koje su podnijeli kako stanovnici Konavala i predstavnici Općine Konavle, tako i nadležni u Općini Župa dubrovačka.

Na naš upit, odgovor iz Hrvatskih cesta čekali smo tri tjedna, a tada nam je poručeno kako konačna varijanta projekta nije izabrana?!

‘U tijeku je izrada Studije izvedivosti ceste Dubrovnik– granica Crne Gore, za što je ugovoreni rok za izradu kraj travnja 2016. godine. U okviru Studije vrednuju se različite varijante projekta. Naime, za projekte koji se kandidiraju za EU fondove to je prvi i obvezni korak koji prethodi izradi projektne dokumentacije i ishođenju potrebnih dozvola. S obzirom na sve navedeno, u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati više informacija’, stoji u odgovoru iz Hrvatskih cesta.

Različite varijante, a izdana lokacijska dozvola?

Iako se iz njihovog odgovora da zaključiti kako konačna trasa ceste još nije odabrana, ostaje onda neshvatljivo kako je moguće da su na adrese žitelja Zvekovice stigle lokacijske dozvole za trasu koja bi trebala ići od Plata do Čilipa. I to još prije gotovo dvije godine. Riječ je o rješenju s kojim nije

Aktualno 19

• 9. RUJNA 2015.

gostiju sve više, na u birokraciji zadovoljan ni načelnik općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli koji takvu trasu vidi kao otvaranje rane u prostoru Plata.

— Napravljena je lokacijska dozvola za dio od Plata do Zračne luke, a na zadnjem sastanku kojeg sam imao s Hrvatskim cestama obećano je da će se ići u hitno financiranje dokumentacije ostalih trasa, odnosno od Plata do Dubrovnika. To su posljednja saznanja, a rečeno nam je da se neće ići u izgradnju dok ne bude riješena dokumentacija za cjelokupnu cestu – kaže Nardelli te na naš upit o tome je li bilo mijenjanja trase od one početno zacrtane odgovara: — Trasa te brze ceste kako sada izgleda nije dobra jer su spojevi koji su rađeni za Plat gotovo nemoguća misija.

Mi tražimo da se napravi obilaznica Župe iznad svih naseljenih mjesta, a oni su kroz ovu lokacijsku dozvolu predvidjeli spoj u Platu koji je po meni vrlo loše rješenje. Mi smo se na tome očitovali i tražili da se spoj brze ceste ne radi na najužem dijelu Župe, a mora se uvažavati i sva nova infrastruktura, od nove trafostanice do

Istina je kako je brza cesta svakim danom sve više i više potrebna i sve su veće i veće gužve. To je strašno, od problema kroz Župu do Konavala – Božo Lasić

LIJEVO Božo Lasić DESNO Silvio Nardelli

postojeće infrastrukture za hidroelektranu, a teren je svakako na tom predjelu prestrm – kaže Nardelli.

Zamjenik načelnika općine Konavle Božo Lasić smatra kako je brza cesta potrebna, no također ističe svoje nezadovoljstvo rješenjem kakvo sada predstavljaju Hrvatske ceste.

— Znamo da je dobivena lokacijska dozvola, možda i građevinska od Plata do Zračne luke Dubrovnik. Ovo ostalo nije riješeno. Istina je kako je brza cesta svakim danom sve više i više potrebna i sve su veće i veće gužve. To je strašno, od problema kroz Župu do Konavala. Sljedeće godine trebao bi biti i veći kapacitet zračne luke, ali mi nemamo nikakve informacije o tome traži li se eventualno neka nova trasa za ovaj zadnji dio brze ceste. Mi pokušavamo jedino riješiti ulaz u Cavtat.

Dobivene su sve potrebne suglasnosti i mislim da to ipak ne bi smjelo čekati rješenje projekta brze ceste. Mi smo naš dio tu odradili – kaže Lasić.

Tolić: Krucijalno pitanje

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić također ističe potrebu što skorije izgradnje brze ceste.

Propusnost je već sada ispod razine na kojoj bi trebala biti, smatra on.

— Započeti projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik ima svoju punu svrhovitost tek ako je riječ o integralnom prometnom rješenju koje predosjeća potrebe stanovništva i gospodarstva dubrovačkog područja, turizma dakako u prvom redu – ističe Tolić te nastavlja: — Opsežne i zahtjevne radnje na aerodromu izvodimo iz razloga što smo u nekim

Trasa te brze ceste kako sada izgleda nije dobra jer su spojevi koji su rađeni za Plat gotovo nemoguća misija – Silvio Nardelli segmentima već nadišli granicu standardnih operativnih kapaciteta, a ako ćemo povući paralelu sa stanjem na cestovnoj poveznici između zračne luke i pomorske luke, ili pak Grada kao pretežitog odredišta i ishodišta za sve naše putnike, onda je sasvim očito da je, već sada, postojeća propusnost neadekvatna za volumen prometa koji se po njoj odvija. Pribrojimo li tome lako predvidiv rast prometa te zaživljavanje turističkih i trgovačkih subjekata na području Župe dubrovačke, onda se pitanje brze ceste doista nameće kao krucijalno u nečemu što sam rekao već na početku, a to je: integralno prometno rješenje i funkcionalna dubrovačka regija u sinergijskom efektu zračnog, cestovnog i pomorskog prometa – zaključuje direktor Zračne luke Dubrovnik.

Kada će jug Hrvatske vidjeti brzu cestu, te hoće li ona zaista porušiti kuće na Zvekovici otvorena su pitanja na koja Hrvatske ceste i/ ili Vlada RH mora dati odgovor. Ne sutra, ne danas već jučer...

20 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

NAKNADNA PAMET

FALSIFICIRANJE POVIJESTI NA SRAMOTU IGARA

Djeca dadilja i privatnih vozača Ove godine su osnovci (barem oni kojima su oba roditelja prijavljena u gradu) dobili udžbenike koje je osigurao Grad. Sve se može pred izbore Počela je još jedna školska godina.

Statistika kaže da nikada nismo imali manje učenika (i više učitelja). I dalje raspravljamo o novim kurikulima, započinjemo pilot-projekt e-škole (ne brinite, niti jedna škola u Gradu ne sudjeluje u tom projektu), i dalje imamo iste udžbenike. Uveli smo novi standard pisanja slova. Ne znam koliko je nov, jer ista takva slova sam i ja pred četrdeset godina učio pisati, dok je moja starija kćer pred neku godinu učila pisati slova onako kako ih je moja majka učila pisati pred puno više godina…

Možda sam stara konzerva, ali ne razumijem logiku npr. udžbenika iz matematike, zbirke i radne bilježnice u kojima se, u svima, jednako rješavaju zadaci. Jasna je logika izdavača – ovakvi se udžbenici ne mogu ponovo koristiti i svake godine treba kupiti nove.

Ali zašto onda, kada već nema razlike osim u nazivu knjige, ne slože sav taj sadržaj zajedno i ne podijele kronološki u tri dijela. Učenici bi, umjesto da nose i udžbenik i zbirku i radnu bilježnicu, nosili samo jednu knjigu – onu u kojoj trenutno pišu i tako olakšali torbu.

Ove godine su i naši osnovci (barem oni kojima su oba roditelja prijavljena u gradu) dobili udžbenike koje je osigurao Grad. Sve se može pred izbore. Ne tako davno gradonačelnik je govorio o djeci kapetana i vlasnika restorana, a i Raguž se pitao ‘jesmo li uistinu toliko bogati da plaćamo knjige onima kojima djecu u škole voze dadilje i privatni vozači?’ Prema njihovim riječima ispada da smo bogati k’o brod. Novac teče (zlatnim) potocima, svi imamo i previše…

Možda su ipak u međuvremenu pročitali da nam je BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka te upola manji od Zagreba koji već godinama dijeli udžbenike. Čini se da dadilje i privatne vozače ipak ne plaćamo dovoljno, a oni, prema Raguževu, očito ne bi trebali imati školsku djecu.

Piše Zoran Pucarić, PR stručnjak

Kako su ‘mali S Navedena promjena dijela stiha napravljena je na izričiti zahtjev maestra Kocsisa koji je dirigirao koncertom na kojemu je pjesma izvedena

U programskoj knjižici publika je mogla isčitati francuski original ‘les petits Serbes’, potom i engleski prijevod ‘little Serbs’, a potom hrvatski prijevod – ‘mali Hrvati’. Ovom lažiranju povijesti pridružila se i pjevačica, otpjevavši ‘petits Croats’ Piše Baldo Marunčić Foto DLJI

Čini se da dadilje i privatne vozače ipak ne plaćamo dovoljno, a oni, prema Raguževu, očito ne bi trebali imati školsku djecu

Slučaj falsificiranja umjetnosti, kulture i povijesti, koji se dogodio tijekom završnog koncerta u večeri zatvaranja 66. Dubrovačkih ljetnih igara, većini lokalnih i nacionalnih medija prošao je ‘ispod radara’. Oni koji su propust uočili, tek su ustvrdili da se dogodio, ali nismo dobili i odgovor zašto. O čemu je točno riječ?

Na repertoaru koncerta Simfonijskog

orkestra HRT-a sa solisticom Monikom Cerovčec, kojim je ravnao mađarski maestro Zoltán Kocsis, među nekoliko različitih djela svjetskih skladatelja, našle su se i skladbe, odnosno sedam pjesama Claudea Debussyja, velikog francuskog skladatelja. Osim što je svih sedam skladao, jednu od njih Debussy je i napisao. Pred Božić ratne 1915. godine Debussyjeva Božić djece koja više nemaju kuće’ (Noël des enfants qui n’ont plus de maison) bila je otpor ratnom vihoru, smrti i stradavanju. Prije

Aktualno 21

• 9. RUJNA 2015.

Srbi’ postali ‘mali Hrvati’! i kome smetaju ‘mali Srbi’? Kome je uopće pala na pamet takva ideja? Koji je motiv (makar bio i skriven) stajao iza ovakvog poteza? Kako bismo utvrdili odgovorne, a zapravo krivce za ovu ‘intervenciju’, odlučili smo najprije kontaktirati Dubrovačke ljetne igre.

— Navedena promjena dijela stiha u pjesmi ‘Noël des enfants qui n’ont plus de maison’, izvedene na završnom koncertu 66. Igara, 25. kolovoza, napravljena je na izričiti zahtjev maestra Kocsisa koji je dirigirao koncertom na kojemu je pjesma izvedena, a koji je ujedno i autor aranžmana, odnosno orkestracije izvedenih Debussyjevih pjesama. Sopranistica Monika Cerovčec pjevala je ‘les petits Croats’ prema uputi dirigenta Kocsisa, a tekst pjesme otisnute u programskoj knjižici koncerta prilagođen je toj promjeni – odgovorili su nam iz Ureda za odnose s javnošću DLJI.

Takav potez maestra Kocsisa, kao i odobravanje intendanta Mladena Tarbuka, potpuno povijesno promašen, umjetnički nedopustiv te na kraju nedostojan veličine Igara

Kocsis smislio, Tarbuk odobrio

stiha ‘ako smo neke zaboravili, oprosti nam’, pjesnik osvetu traži i za ‘malene Belgijance, malene Srbe i malene Poljake’. Tako je barem trebalo stajati u hrvatskom prijevodu francuskog stiha ‘Les petits Belges, les petits Serbes, et le petits Polonais aussi!’. Međutim, u programskoj knjižici publika je mogla isčitati francuski original ‘les petits Serbes’, potom i engleski prijevod ‘little Serbs’, a potom hrvatski prijevod – ‘mali Hrvati’. Nažalost, ovom lažiranju povijesti pridružila se i pjevačica, otpjevavši ‘petits Croats’.

Publika koja se na tom završnom koncertu našla ‘po defaultu’ zbog čina zatvaranja Igara i dodjele nagrade Orlando (ili možda tek zbog motiva besplatnih ulaznica) možda i nije primjetila ovu idiotariju, ali oni koji jesu danima su s čuđenjem komentirali taj potez. Kako su ‘mali Srbi’ postali ‘mali Hrvati’? Otkud sad ‘mali Hrvati’

Ipak, ostalo je nejasno tko je od odgovornih iz vodstva Igara dao zeleno svjetlo’ za ovakav čin nasilja prema kulturi općenito. Na naše naknadno postavljeno pitanje odgovoreno nam je kako je ‘intendant Mladen Tarbuk bio upoznat sa zahtjevom maestra Kocsisa i odobrio ga’. Dakle, riječ je o prvoj i ujedno najodgovornijoj osobi u vodstvu Igara, institucije s dugom i velikom tradicijom te godinama brižno građenom reputacijom (koja je posljednjih godina brutalno urušena).

DOLJE Sporni tekst iz programske knjižice Igara

Zanimalo nas je i osobno mišljenje, odnosno obrazloženje intendanta Mladena Tarbuka. Barem smo htjeli saznati na čemu je temeljio svoju odluku. Nažalost, do roka za zaključenje broja nismo dobili odgovor, kojim bi možda cijela ova kulturna dizgracija bila barem nešto jasnija, iako ne i manje prihvatljiva.

Budući da su iz Igara istaknuli maestra Zoltána Kocsis kao glavnog idejotvorca ovog lažiranja glazbene i opće povijesti, kontaktirali smo i njegovu menadžericu Katarinu Franković.

— Žao mi je! Ja nisam upućena u tu ‘intervenciju’, ne znam o promjeni ništa – odgovorila nam je Franković, a kad smo zatražili mišljenje ili barem neko kratko objašnjenje za takav potez samog maestra Kocsisa, ni tu nismo imali sreće. Tako su dvije osobe, koje nose najveći teret odgovornosti za ovaj neshvatljiv potez, zasad ostale nijeme.

Umjesto zaključka – lekcija iz povijesti. Spomenuti ‘mali Belgijanci, Srbi i Poljaci’ na različit su način proživjeli Prvi svjetski rat, ali je svima jedno zajedničko – svi su se borili na istoj strani, sila Antante. ‘Mali Hrvati’ su bili na strani Centralnih sila, kao stanovnici Austro-Ugarske monarhije.

Shvaćajući na taj način tekst Debussyjeva djela, jasno je zašto je takav potez maestra Kocsisa, kao i odobravanje intendanta Mladena Tarbuka, potpuno povijesno promašen, umjetnički nedopustiv te na kraju nedostojan veličine Igara.

22 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

9. RUJNA 2015. • PUSIĆ U UN? Na zatvorenom dijelu Vladine sjednice potpredsjednica Vlade i predsjednica HNS-a Vesna Pusić predložena je za hrvatskog kandidata za glavnog tajnika UN-a. Kako je istaknula Pusić, Hrvatska u procesu kandidature ima priliku pokazati se u dobrom svjetlu i dobiti veću vidljivost.

U MUZEJU MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI ‘UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK’

Zašto ‘zapinje’ otkup vrijednih djela?

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Za tu bi nam svrhu muzejske namjene bilo potrebno uklopiti prostor ex-garaže palače, koji je sastavni dio ovog zaštićenog spomenika kulture. Dugi niz godina taj prostor koristi ansambl Linđo, a Galeriji bi bio više nego potreban za aktiviranje cjelokupne muzejske prakse – napominje Delić Gozze

Aktualno 23

• 9. RUJNA 2015.

MARIHUANA ZA MEDICINSKE SVRHE Marihuana će se moći koristiti u medicinske svrhe.

Objavila je to Vlada nakon preporuke povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske

Tragom zanimljive priče koju je nedavno s DuListom podijelio Paulo Pulitika, u čijem se nasljedstvu nalazi vrijedno, dosad nepoznato djelo Đura Pulitike koje je sad na prodaju, odlučili smo provjeriti na koji način inače funkcionira otkup umjetničkih djela u Dubrovniku.

Prava adresa za ovu temu bila je Umjetnička galerija Dubrovnik, u čijem sastavu su izložbeni prostori u palači Banac na Pločama, Galerija Dulčić Masle Pulitika i Atelijer Pulitika, gdje smo odlučili provjeriti na koji se način otkupljuju djela za muzejsku zbirku. Na navedenim mjestima, kako se navodi u odgovorima koje je za DuList istaknula ravnateljica UGD Vesna Delić Gozze, kustosi muzejske zbirke obogaćuju zbirku donacijama i planskom politikom otkupa umjetničkih djela. Ono što nas je prvenstveno zanimalo jest jesu li upoznati s djelom koje je nedavno ‘odjeknulo’ u medijima te jesu li kontaktirali obitelj Pulitika.

— Umjetnička galerija Dubrovnik kao muzej moderne i suvremene umjetnosti zaprima i upite, najčešće porukama poslanim e-mailom, za otkupe ili ekspertize. Kustosi, u ovom slučaju povjesničari umjetnosti, ne mogu samo na temelju ponude i bez konzultacije originalnoga djela, a često, za umjetnike kojima kustos nije dokazani stručnjak (i u slučaju kada se ne radi o otkupu direktno od umjetnika, autora djela nego ponuđenoga otkupa od nekoga drugog vlasnika), bez stručne ekspertize (koja se inače naplaćuje), preuzeti rizik arbitriranja o originalnosti djela – ističe Delić Gozze, dodavši kako su upoznati i s pričom koja je izašla u našem tjedniku, kao i s cijenom djela.

Inače, muzejska zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik, uz donirana djela, rezultat je otkupljivačke prakse dosadašnjih generacija stručnih osoba, te je povijest donacija i otkup zapisana u dokumentima muzeja, pa se da iščitati muzealna praksa i zbirke, ukratko, na koji način funkcionira otkup.

‘Otvoreni smo za pregovore’

— Općenito, uvijek smo otvoreni za pregovore oko otkupa najkvalitetnijih djela te sve upite pomno razmatramo i naravno, kad je moguće planiramo unaprijed u financijskom planu – napominje Delić Gozze, dodavši kako nisu imali priliku vidjeti djelo uživo, te kako se svako djelo treba procijeniti već kao njegova važnost za muzejsku zbirku.

UGD na čuvanju ima jako malo djela, jer, kako ističe Delić Gozze, ‘to nije uobičajena praksa’

konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe.

Izrada pravilnika je u finalnoj fazi, a njegovo donošenje očekuje se na jesen.

Vezano za otkup, zanimalo nas je i koje je posljednje otkupljeno djelo u UGD. — Posljednje otkupljeno djelo, u prosincu 2014., je ulje na platnu, iz 1960. godine, naslova Crveni akt akademske slikarice Mire Šparovec iz Zagreba za 5.000 kuna; taj otkup je obavljen s udovcem, slikaričinim suprugom, inače isto slikarem koji je svoje radove donirao našem muzeju. Prethodni otkup u srpnju 2014. je bio od vlasnice slike Nika Miljana Hradčany (1946.) gđe Lucije Aleksić, kada je u dogovoru s vlasnicom postignuta povoljnija cijena za muzej od one prvotno istaknute. Uz ostale brojne donacije, otkupljena je i slika Borisa Bućana kao i Damira Stojnića, obje nakon što je dogovorena povoljnija cijena otkupa – ističe Delić Gozze.

Nedostaje prostor

Zanimljivo je istaknuti i to kako im se sugrađani, kolekcionari i ostali ljubitelji umjetnina ne obraćaju toliko često sa željom prodaje i ustupanja djela, no kako su upiti uvijek dobrodošli. Također, UGD na tzv. čuvanju ima jako malo djela, jer, kako ističe Delić Gozze, ‘to nije uobičajena praksa’.

— Nije uobičajena praksa iz razloga što muzej Umjetnička galerija Dubrovnik ima manjak prostora za primjerene muzejske depoe. Za tu bi nam svrhu muzejske namjene bilo potrebno uklopiti prostor ex-garaže palače, koji je sastavni dio ovog zaštićenog spomenika kulture. Dugi niz godina taj prostor koristi ansambl Linđo, a Galeriji bi bio više nego potreban za aktiviranje cjelokupne muzejske prakse – napominje Delić Gozze.

Zanimljivo je dodati i to kako, prema proračunu Grada Dubrovnika, Umjetnička galerija Dubrovnik i za ovu, 2015. godinu dobiva 30.000 kuna za otkup umjetničkih djela.

— Prema planiranim sredstvima, uvijek na temelju konkretnih djela, ta sredstva proračuna variraju. Problem je, naravno, kad se naknadno pojave umjetnine vrijedne za otkup, a prethodno se, na neviđeno, iznos otkupa ne može planirati – zaključuje Delić Gozze.

Posljednje otkupljeno djelo, u prosincu 2014., je ulje na platnu, iz 1960. godine, naslova Crveni akt akademske slikarice Mire Šparovec iz Zagreba za 5.000 kuna; taj otkup je obavljen s udovcem, slikaričinim suprugom, inače isto slikarem koji je svoje radove donirao muzeju

DOGOVOR S UGOSTITELJIMA

Tri godine bez novi stolova

Dubrovački ugostitelji izrazili su nezadovoljstvo odlukom Grada Dubrovnik o povećanju cijena korištenja javnih površina, koja je, kako ističu, donesena jednostrano i bez prethodnih konzultacija s ugostiteljima i HGK. To, istaknuli su na sastanku s gradonačelnikom Androm Vlahušićem i zamjenikom mu Željkom Ragužem, smatraju primjerom loše prakse.

Nakon konstruktivne rasprave u koju su se aktivno uključili svi sudionici, postignut je dogovor kako u sljedeće tri godine neće biti širenja novih javnih površina na području stare gradske jezgre, u cilju zaštite javnog prostora.

Razgovaralo se i o uvjetu za zaključenje ugovora za korištenje javne površine koji nosi novi pravilnik. U prvoj zoni koja obuhvaća Stradun i Lužu, objekti su dužni obavljati djelatnost svih 12 mjeseci u godini, osim tijekom neophodnog renoviranja, što je na sastanku ocijenjeno prihvatljivim. Dogovoreno je da će sukladno odluci Ceh ugostitelja predložiti raspored dežurstava kojeg će se držati svi objekti, a bit će objavljen za potrebe domaćeg stanovništva i gostiju. Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more će u komunikaciji sa Zavodom za zapošljavanje naći model poticaja lokalima koji će raditi tijekom cijele godine, što isključuje prvu zonu, a potrebno je napraviti razliku između manjih i većih ugostiteljskih objekata i obrta. Ova mjera poticaja prvenstveno će ciljati ka zaštiti obiteljskih obrta i objekata, onih koji proizvode nove proizvode i onih koji njeguju i promoviraju neke tradicionalne proizvode i usluge.

24 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

Crna kronika RAČUNALNA PRIJEVARA

Jedanaest puta ‘peglao’ tuđu karticu

Vozači oprez brzinu u bli ŠKOLARCI NA PROMETNICAMA

Iz PU dubrovačko-neretvanske izvijestili su o višekratnom slučaju zloupotrebe kreditne kartice na Korčuli. Točnije, policijski službenici PP Korčula dovršili su kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjakom osumnjičenim za kazneno djelo računalne prijevare. Njega se sumnjiči da je od početka svibnja do sredine kolovoza ove godine u 11 navrata zloupotrijebio kreditnu karticu 33-godišnjakinje podižući novac s više bankomata na području Korčule te je na taj način oštetio za ukupan iznos od 7 200 kuna.

Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

PRETRAGA U KONAVLIMA

Muškarcu oduzeta automatska puška Pretragom obiteljske kuće u Pločicama (Konavle) u vlasništvu starije muške osobe policija je pronašla i uz potvrdu oduzela automatsku pušku, tri prazna spremnika za automatsku pušku i jedan metak. Zbog nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari policija protiv njega podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

Tijekom rujna, posebno u vrijeme početka i završetka nastave, policijski službenici pojačano će nadzirati ceste, ulice i raskrižja u zonama škola AMERIKANAC MU ODUZEO PREDNOST

Na Nuncijati ozlijeđen motociklist Teže tjelesne ozljede zadobio je 26-godišnji vozač motocikla u sudaru s osobnim vozilom kojim je upravljao državljanin SAD-a

Aktualno 25

• 9. RUJNA 2015.

RADNO VRIJEME Početkom tjedna izmijenjeno je radno vrijeme na upravnim poslovima sa strankama u zgradi na Ilijinoj glavici te u policijskim postajama. Novo radno vrijeme bit će od 8.30 do 15 sati, izuzev utorkom kada će šalter sala za građane biti otvorena od 8.30 do 17 sati.

z, smanjite izini škola!

Početkom nove školske godine, tijekom mjeseca rujna, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska provodit će akciju ‘Poštujte naše znakove’.

Akcija se na razini cijele Hrvatske provodi već dvadesetu godinu zaredom, a usmjerena je na zaštitu djece u prometu i sprječavanje ugrožavanja njihovih života, osobito u prvim danima polaska u školu i njihovog samostalnog sudjelovanja u prometu.

Kao i prošlih godina, početkom ove školske godine, s predstavnicima prosvjetno-pedagoške službe i ravnateljima osnovnih škola, u sklopu navedene akcije, policijski službenici posjetit će prvašiće u njihovim školama i pokazati im kako se treba ponašati u prometu (način prelaska preko kolnika, korištenje pješačkog prijelaza,

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 23 prometne nesreće. Radi s o 11 prometnih nesreća s materijalnom štetom i 12 s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a 13 ih je lakše ozlijeđeno.

Proteklog vikenda u sudaru s osobnim vozilom na magistrali teže tjelesne ozljede neopasne po život zadobio je

Prvašićima će se pokazati kako se treba ponašati u prometu prelazak kolnika na raskrižju sa semoforima, kretanje nogostupom), a tom će prilikom dobiti i prigodne poklone za školu.

Tijekom rujna, posebno u vrijeme početka i završetka nastave, policijski službenici pojačano će nadzirati ceste, ulice i raskrižja u zonama škola kako bi se djeci osigurao što sigurniji dolazak i odlazak u školu.

S predstavnicima tijela jedinica lokalne i područne samouprave nadležnih za održavanje prometnica, policijski su službenici, već tijekom kolovoza, obavili pregled prometnica i prometne signalizacije u zonama škola.

motociklist iz Dubrovnika. Nesreća se dogodila u suboru, 5. rujna oko 16.50 sati na državnoj cesti D-8 na predjelu Nuncijate. Državljanin SAD-a je upravljajući osobnim vozilom pulskih registracijskih oznaka oduzeo prednost prolaska motociklu dubrovačkih registracija kojim je iz suprotnog smjera upravljao 26-godišnjak. Zbog zadobivenih ozljeda zadržan je u bolnici.

23

prometne nesreće dogodile su se proteklog tjedna

PRITVOR ZBOG KRAĐE RUKSAKA Hrvat s prebivalištem u BiH (31) sumnjiči se da je u srpnju s jedne dubrovačke plaže otuđio ruksak s osobnim stvarima 59-godišnjaka u vrijednosti od oko 5.500 kuna. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe, predan je pritvorskom nadzorniku.

RONILI KRAJ JAKLJANA

Uhvaćeni s amforom i zaštićenim pužem

Policija je kod dvoje poljskih državljana pronašla i privremeno oduzela četiri dijela amfore i dvije školjke puža bačvaša.

Naime, u koordiniranoj akciji policijskih službenika Postaje pomorske policije Dubrovnik, službenika mobilne jedinice carine, djelatnika Lučke kapetanije Dubrovnik i ribarskog inspektora, u utorak, 1. rujna oko 13 sati kod otoka Jakljan u moru, za vrijeme ronjenja uz uporabu autonomne ronilačke opreme, zatečeni su dvoje poljskih državljana, 55-godišnjak i 62-godišnjakinja.

Nad dvoje poljskih državljana u tijeku je kriminalističko istraživanje zbog sumnje da su počinili kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra, a 55-godišnjak je prekršajno sankcioniran i po Zakonu o zaštiti prirode.

26 Aktualno

9. RUJNA 2015. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

‘ZAJEDNO MOŽEMO SVE’

U Županiji 61 asistent za nastavu

NOVI SUSTAV GRIJANJA

Mljetskoj škol obnovljivih izvo

Županija je osigurala za školsku godinu 15./16. 51 pomoćnika za 61 učenika s teškoćama ŽUPANIJA Prošlog tjedna u Mini-

starstvu znanosti, obrazovanja i športa održana je svečanost potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava kroz projekt ‘Zajedno možemo sve!

– vol. 2. Ugovor vrijedan 2.496.854,84 kuna tako je preuzeo i dubrovačkoneretvanski župan Nikola Dobroslavić, a svečanosti je nazočila i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo.

Naime, Dubrovačko-neretvanska županija prijavila se na otvoreni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na temu ‘Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama’ za školsku godini 2015./16.

Dubrovačko-neretvanska županija je, kroz projekt ‘Zajedno možemo sve!

– vol. 2, vrijedan 2.496.854,84 kuna, osigurala za školsku godinu 15./16. 51 pomoćnika za 61 učenika s teškoćama u školama kojima je osnivač, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlu školsku godinu kada smo kroz projekt vrijedan 1.926.995,08 kuna, ‘Zajedno možemo sve!’ osigurali 46 pomoćnika za 46 učenika s teškoćama u školama kojima je Županija osnivač. Županija je osigurala u svom proračunu 249.685,49 kuna (10% od ukupnog iznosa) za sufinanciranje i uspješnu provedbu projekta ‘Zajedno možemo sve! – vol. 2.

Projekt će financirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Dubrovačko-neretvanska županija

TURIZAM I DALJE U PORASTU

Domaći gosti nadmašili strance!

Ugovor je preuzeo župan Nikola Dobroslavić

U prvih osam mjeseci ove godine domaći turisti su ostvarili 9 posto više, a strani turisti 4 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani

Aktualno 27

• 9. RUJNA 2015.

OBNOVA VINOGRADA Na sastanku Savjeta za razvoj vinarstva i vinogradarstva Dubrovačkoneretvanske županije podneseno je izvješće o proglašenoj elementarnoj nepogodi uslijed

požara, u kojima je stradalo i puno vinograda te mogućnostima njihove obnove kroz Mjeru 5 ruralnog razvoja.

li sufinanciranje ora energije U Osnovnoj školi na Mljetu ugradit će se novi sustav za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode s kotolovnicom na bio masu i solarnim toplinskim kolektorima ŽUPANIJA Osnovna škola Mljet

odabrana je u 67 javnih ustanova kojima će biti dodijeljena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje projekata ugradnje obnovljivih izvora energije.

Tim je povodom prošlog četvrtka u Regionalnoj razvojnoj agenciji DUNEAi održan radni sastanak direktorice OŠ

Mljet Marijane Marković i direktorice DUNEA-e Melanije Milić. DUNEA je, naime, sudjelovala u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije te će dalje koordinirati realizaciju cjelokupnog projekta.

Tako će se u Osnovnoj školi na Mljetu ugraditi novi sustav za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode s kotolovnicom na bio masu i solarnim toplinskim kolektorima. Ukupna vrijednost projekta je 425.568 kuna, 80 posto tog iznosa – 340.455 kuna financirat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih 20 posto – 85.113 kuna osigurat će Dubrovačko-neretvanska županija. Cjelokupna realizacija očekuje se tijekom iduće godine.

HOĆE LI VLADA UDOVOLJITI ZAHTJEVU

Pomorski prijelaz na Prevlaci?

ŽUPANIJA Župan Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Konavle Luka Korda zatražili su od Vlade Republike Hrvatske i nadležnih tijela uspostavu stalnog pomorskog prijelaza na poluotoku Prevlaka. Naime, trenutno je prvi pomorski granični prijelaz sa sezonskom policijskom i carinskom posadom tek u luci Cavtat udaljenoj gotovo 20 nautičkih milja unutar hrvatskog teritorijalnog mora odnosno danas već područja Europske unije, što je, smatraju Dobroslavić i Korda, apsolutno neprihvatljivo.

Uspostavljanjem stalnog pomorskog prijelaza na poluotoku Prevlaci, uz izuzetan geostrateški značaj, stvorili bi se preduvjeti bržeg razvoja nautičkog turizma na južnom Jadranu kao strateške i rastuće grane turizma danas.

POČETNICI

Sedam koraka do kredita ŽUPANIJA Dobri turistički rezultati zabilježeni su u Dubrovačkoneretvanskoj županiji i na razini kolovoza.

Prema evidenciji turističkih zajednica gradova i općina ostvaren je promet od 349.419 dolazaka i 1.880.553 noćenja što je 5 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego u kolovozu prošle godine.

Kako ističu iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije od početka godine do kraja kolovoza registrirano je 1.144.958 dolazaka i 5.294.827 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 7 posto, a u noćenjima od 4

Hotelski smještaj bilježi jedan posto više noćenja u odnosu na 2014.

posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 9 posto više, a strani turisti 4 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2014. godine. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Poljske, BiH, Češke, Slovenije, Italije, SADa, Norveške itd.

Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 2.479.494 noćenja što je jedan posto više od prethodne godine, dok je u u kućanstvima ostvareno 2.123.284 noćenja što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

ŽUPANIJA Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj organizirao je besplatnu radionicu ‘Sedam koraka do kredita ili Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja’. Namjera HBOR-a je ovakvim radionicama jačati financijski potencijal poduzetnika u različitim fazama poduzetničkog projekta s naglaskom na poduzetnike početnike te upoznati poduzetnike s kreditnom aktivnošću i programima HBOR-a.

28 Aktualno

Vaše vijesti

9. RUJNA 2015. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

Tko manipulira braniteljima?

OTVORENO PISMO MAJI BRINAR

Pretpostavljajući da vam ne predstavlja poteškoću, molimo vas da na javni uvid date dokument po koji vam za to premještanje daje legalno pravo

Branitelje Dubrovnika, u njemu i izvan njega, najjače zanima i kako će izgledati MDR. Pitanje jest: koga imamo pitati? Po ugovoru i po odlukama Grada Dubrovnika MDR se nalazi u središnjem dijelu tvrđave, a po vama u zapadnom bastionu

Povodom razgovora s Majom Brinar iz tvrtke Razvoj Golf u jednom dnevnom listu 30. kolovoza 2015., Udruga branitelja Dubrovnika u ime Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, uputila joj je otvoreno pismo, koje prenosimo u cijelosti.

‘Poštovana gđo Brinar, U narečenom razgovoru tvrdite da se braniteljima Dubrovnika manipulira za tuđe interese, u čemu imate potpuno pravo.

U razgovoru ne navodite tko je autor tih manipulacija i zloupotreba nas ‘siromašnih i krezubih koji su išli u rat’ (kako nas je dostojanstveno opisao g.

Zoran Milanović), i čiji su to ‘tuđi’ interesi, pa Vam želimo pomoći: Osobno ste nam sa svojim timom predstavili idejni projekt obnove Tvrđave Imperijal u kojem ste Muzej Domovinskog rata smjestili u zapadni bastion; u vašem ugovoru sa Gradom Dubrovnikom MDR smješten je u središnji dio Tvrđave. Pretpostavljajući da vam ne predstavlja poteškoću, molimo vas da na javni uvid date dokument po koji vam za to premještanje daje legalno pravo; Na istoj prezentaciji izbjegli ste odgovor na pitanje o (ne)riješenim imovinsko-pravnim odnosima nad tim istim zapadnim bastionom. Razumjeli smo!

Nije potrebno ne biti siromašan i imati sve zube u glavi da bi se zaključilo kako smo upravo mi branitelji i MDR planirani kao sigurna karta za razrješenje tih odnosa – zaboga, tko neće glasati za tako veliku braniteljsku stvar, tko ne bi digao ruku za procijenjenih 100 milijuna kuna javnog, dubrovačkog novca za premještanje odašiljača, izgradnju

Aktualno 29

• 9. RUJNA 2015.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

14 metara široke pristupne ceste itd., kad se radi o tako uzvišenim ciljevima?

Prepoznajemo li manipulatore?

Tko nama manipulira?

Branitelje Dubrovnika, u njemu i izvan njega, najjače zanima i kako će izgledati MDR. Pitanje jest: koga imamo pitati? Po ugovoru i po odlukama Grada Dubrovnika MDR se nalazi u središnjem dijelu tvrđave, a po vama u zapadnom bastionu. Dakle, tko nama manipulira, jesu li tuđi interesi gradski ili Vaši?

MDR je po vašem bastionskom projektu otprilike 10% ukupne površine iskorištenog prostora i uz prostor koji ste predvidjeli za svoj izložbeni dio, predstavlja jedini kulturni sadržaj koji nudite. Molimo da nam u ime gospođe Žane Baća, ili uz njenu pomoć, objasnite kako tolika količina kulture predstavlja većinski sadržaj Tvrđave Imperijal, kako jasno piše u vašem ugovoru sa Gradom Dubrovnikom? Ovdje se doduše više ne radi o manipulaciji, nego o vrijeđanju zdrave pameti.

Mislite li vi stvarno i iskreno da smo mi Dubrovčani baš toliki kreteni? Toliki, da ne znamo na internetu pročitati službene podatke o ukupno 25.000.000,00 kuna gubitka u 2014. godini vaših nekoliko ‘golf kompanija’ s par zaposlenih, ali da svejedno mislimo kako će te kompanije uložiti (čijih?) 100 milijuna na zadovoljstvo tuđina koji smo ustvari postali mi u vlastitom gradu? Ili da, onako usput, ne znamo što znači založno pravo na oko milijardu eura na zemljište na Srđu?

Je li vi stvarno mislite da je cijeli Dubrovnik jedna velika šaka potkupljivih budala koji ne znaju ni čitati ni pisati, i temeljite li taj dojam na onih par ‘narodnih predstavnika’ s kojima ne manipulirate i po kojima zaključujete da su Dubrovčani, isprika na izrazu, ‘popušili’? Kao što će jamačno na skorim izborima nagraditi Vaše neizmapulirane suradnike u državnoj i lokalnoj upravi.

Pogledajte malo po društvenim mrežama, vi barem možete priuštiti brzi internet. Možda ćete drukčije vidjeti vaše poslanstvo u Gradu koji se nije predao ni daleko jačim ‘investitorima’ koji su svoje biznise najavljivali topovima. Što se krvlju brani, ne pušta se lako.

Srdačno pozdravljamo.’

Udruga branitelja Dubrovnika

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Ljudi i nesreće Lijepo je savjetovati upotrebu kondoma, pisati o HIV-u, o zarazama, cijepiti se... No, što je s međuovisnošću između zdravlja i radnih mjesta i životnih uvjeta?

Nedavno čitam u tisku: ‘Orebić zavijen u crno. Otac i sin otrovali se plinovima iz septičke jame u vlastitom kampu. Spustili se u njenu unutrašnjost zbog popravka pumpe. Obojica preminuli.’ A prije nekoliko desetljeća, skoro identična tragedija na otoku Lopudu, u blizini hotela Lafodia. Tad je smrtno stradao radnik što je ušao u septičku jamu. Drugi je preživio otrovanje, jer ga je treći pravovremeno izvukao na zrak. I naravno, odmah slijedi konkretno pitanje: Tko je odgovoran za nesreću? Čija je krivnja? ‘Krivnja je uvijek na mrtvom’, kažu u Iranu. U septičkim jamama gdje se raspada organska tvar, u rudnicima ugljena, u tvornicama umjetne svile i sumporne kiseline, pri rafineriji nafte, vrlo često se stvara otrovni sumporovodik. On je kemijski zagušljivac kao i cijanvodik, jer u malim koncentracijama blokira enzime disanja u ljudskim stanicama. Sumporovodik vonja na trula jaja, bezbojan je i zapaljiv plin.

U tu skupinu spada još i ugljik monoksid, najveći ubojica čovječanstva. Sjećamo se teške tragedije u Trogiru, ne tako davno. Brod dotegljen na remont.

Brusi se oplata. Zapali se izolirajuća masa, koja ne gori, već tinja, te se stvori opasni, otrovni plin ugljični monoksid.

U utrobi broda od trovanja, preminu sin, otac i još tri radnika. Tko je odgovoran? U Dugopolju, miješajući mošt, prije nekoliko dana smrtno stradao sedamdesetogodišnjak. ‘Otrovao’ se ugljičnim dioksidom, piše u medijima.

Zapravo, ugušio se zbog nedostatka kisika. Ugljični dioksid se stvara ‘vrenjem’ alkohola. Sam po sebi nije otrovan, ali potiskuje kisik. Zato iskusni ljudi ulaze u vinske podrume s upaljenom šterikom. Nesreća ima raznih. Kao predškolarac u jednom gradiću u unutrašnjosti, lagano sam se kretao unazad u blizini većeg parka. I upao u otvoren šaht, pun vode. Pok. nono je bio u blizini. Čuo pljusak, te me munjevito

Znam, tiču nas se samo naše, ali zar i tuđe nisu naše..?

izvukao, čvrsto potežući za kosu i spasio od sigurnog ugušenja. U osnovnoj školi, kurioz, gurnem čelični ‘čavo’ u utičnicu. I potrefim fazu. Doživim snažan električni udar. Sreća, što je pod bio drven. Ove nesreće sa sretnim ishodom, bolje su me podučile, nego da mi je pruženo tisuće dobronamjernih savjeta.

‘Kada te nesreća uzme na zub, badava ti je i pamet i sposobnost..’, napisao je M. Selimović, pa dodaje: ‘Svijet je pun nesreća. Znam, tiču nas se samo naše, ali zar i tuđe nisu naše..?’ Rusi često govore: ‘Tuđu ću si nesreću i nesoljenu slatko pojesti, a svoju i pošećerenu ne mogu progutati.’ Osobno mislim, kako je kod većine nesreća zakazalo zdravstvo, posebno javno, pa zaštita na radu. Zakazala je preventivna medicina. Lijepo je savjetovati upotrebu kondoma, pisati o HIV-u, o zarazama, cijepiti se, držati savjetovanja o opasnostima uzimanja droga i pretjeranog alkohola, opasnosti pušenja, itd. No, što je s međuovisnošću između zdravlja i radnih mjesta i životnih uvjeta?

Također je za zdravlje, posebno javno, odgovorna i država, a ne samo pojedinac! No, u žiži interesa i vlade, pa onda i medija nije baš preventiva, već učinkovito liječenje! Samo se vi razbolite, nema više čekanja na preglede, dani su otvorenih bolnica. Nabavljamo i skupu dijagnostičku opremu, poručuju vlasti. Samo vi umirite, ostalo je naša briga, poručuju (možda šaljivo) neke pogrebne organizacije! A mediji su lako uočili, kako ljudi vole gledati trčanje za loptom, pa vrhunsku modu, pa kojekakve ‘umjetničke zvijezde’, pa slušati električnu glazbu, buku i dernjavu s vibracijama zbog kojih pucaju zidovi utvrda. Osim vlasti, te aktivnosti javnog zdravstva i medija glede prevencije, još je bitnije stalno učenje.

Ono je svjetlost, a stečeno znanje moć.

U konačnici: ‘Čovjek je stvoren da misli.

U tome je sve njegovo dostojanstvo i sva njegova vrijednost.’

30 Oglas

9. RUJNA 2015. •

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com

• 9. RUJNA 2015.

Oglas 31

32 Aktualno

Duplerica

LISAČKE RUDINE

9. RUJNA 2015. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Neobične skulpture ‘u dru

Aktualno 33

• 9. RUJNA 2015.

INVAZIVNA VRSTA NA GRACU Žutouhe kornjače (trachemys scripta scripta), kojima Hrvatska nije prirodno stanište, pronađene su u ribnjaku na Gracu. Ljudi ih uzmu za kućne ljubimce (jeftine, male rastom, ne mogu ozlijediti

dijete, ne mora ih se šetati…), ali kad porastu, nastanu problemi s osiguranjem zahtjevnijih uvjeta života pa bi ih vlasnici pustili u prirodu.

No agresivnije su od autohtone riječne kornjače kojima oduzimaju hranu i životni prostor.

ruštvu’ vjetrenjača!

Područje u blizini turbina buduće Vjetroelektrane Rudine ispunjeno je zanimljivim skulpturama od naslaganih kamenja

Foto Zvonimir Pandža

Ukoliko vas put nanese na područje Lisačkih rudina, u blizini budućeg vjetroparka, ali i osmatračnice za požare, naići ćete na zanimljive prizore. Moći ćete, naime, uživati u neobičnim skulpturama za sad nepoznatog nam autora.

Područje u blizini turbina buduće Vjetroelektrane Rudine ispunjeno je zanimljivim skulpturama od naslaganih kamenja. Tko ih je izradio nije poznato, ali svakako su zanimljive i jako dobro uklopljene u okoliš. Ova neobična djela neke umjetničke duše za oko su zapela i našem fotografu Zvonimiru Pandži.

34 Kultura

9. RUJNA 2015. •

Ulicama moga grada

Ulica Petilovrijenci O ULICI PO SREDINI PLACE, CRKVI I LEGENDI O TRI SVECA, MUČENIKA I BRATA

Među vlasnicima 1892. pojavljuje se i Nikola Bošković, a od 1906. u vlasništvu je obitelji Konstantinović, sve do 1922. kada vlasnik palače postaje Dubrovačka trgovačka banka

Dubrovčani su toliko štovali tri brata sveca mučenika zvana Petilovrijenci da je Veliko vijeće koncem lipnja 1363. odredilo trojicu vlastelina da pronađu mjesto za gradnju crkve njima u čast Sedmi sedmog, dakle 7. srpnja, slavi se blagdan Sveti Petilovrijenci, u čast tri svetaca i mučenika, tri brata Petra, Lovra i Andrije, po kojima se

Zapisao Boris Njavro

zove sedma ulica u nizu na Prijekom od strane Pila, ona ulica smještena skoro pa na sredinu Place ili Straduna.

Sve je dakle u znaku broja sedam! Na

žalost malo koji će današnji stanovnik Dubrovnika znati o čemu se i o kome radi, što taj pomalo čudan naziv predstavlja ili znači, a rijetko tko će, osim

Kultura 35

• 9. RUJNA 2015.

starih stanovnika Grada, znati pravilno ga i izgovoriti. A priča je vezana za jednu legendu koja ima uporište i u povijesnim činjenicama, pa ajmo malo prelistati neke zapise, knjige…

Povijesni zapisi i legenda

Petilovrijenci je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, iz bokokotorske obitelji Zagurović, čiji se blagdan slavi 7. srpnja. Prema legendi, braća su umrla mučeničkom smrću; najprije su kamenovani, pa obješeni. Malo toga zna se o njihovim životima, o mučiteljima i razlozima smrti ne zna se ništa, pretpostavka je i kako se ta legenda dogodila početkom 11. stoljeća. Zapisano je u priči ove legende i kako su se tri brata nakon mučenja i smrti ukazala jednoj redovnici u Kotoru sa željom da budu dostojno pokopani u duhu kršćanske vjere. Redovnica se obratila gradskim i crkvenim vlastima prenijevši im molbu tri sveca u svom ukazanju, ali su oni odbili njene molbe, te su čak i javno izrugali i redovnicu i braću mučenike. Legenda dalje kaže kako se nakon nekoliko dana ukazanje redovnici ponovilo, ali taj drugi put mučenici su tražili od nje da se s istom njihovom molbom obrati crkvenim dostojanstvenicima u obližnjem Dubrovniku. Kada je vijest o ovome stigla u Dubrovnik organizirana je tajna akcija u kojoj je sudjelovao i tadašnji dubrovački nadbiskup Vital, a u njoj su Dubrovčani kriomice uzeli Kotoranima moći svetaca. Donijevši ih u Dubrovnik pohranili su ih u nekadašnju crkvu Svetog Stjepana na Pustijerni, a danas se čuvaju u riznici Katedrale. Ipak, dio moći do današnjih dana ostao je i u Kotoru. Kult štovanja Petilovrijenca ubrzo se proširio Gradom te se u povijesti spominje još u 12. stoljeću. Tako dubrovački kroničar Milecije prenoseći legendu spominje kako se događaj zbio 1026. godine.

Određeno povijesno uporište legendi daje činjenica da se u jednom drugom povijesnom izvoru, Buli pape Benedikta VIII., spominje da se dubrovački nadbiskup u to vrijeme zvao Vital – isto ime koje navodi i kroničar Milecije.

Gradnja i rušenje crkve

Dubrovčani su toliko štovali tri brata sveca mučenika zvana Petilovrijenci da je Veliko vijeće koncem lipnja 1363. odredilo trojicu vlastelina da pronađu prikladno mjesto za gradnju crkve njima u čast, a već 20. kolovoza te 1363. godine usvojilo je njihov prijedlog da se crkva gradi na Placi ispod kuće u vlasništvu građanina čudna imena Priboja Plutka. Zbog te odredbe Vijeće je otkupilo i srušilo pet drvenih kuća

na Placi, koje su se inače tada redom rušile zbog potresa i požara, na tadašnjem državnom zemljištu. Crkva je sagrađena i to baš između današnje ulice Petilovrijenci i Vetranovićeve.

Dugo se gradila, te je Vijeće 1399. donijelo odluku da se ‘providnicima njene gradnje’ pomogne u nabavi drva, kao i dozvoli dodatni kredit kako bi se završila na vrijeme. U veljači 1419. godine Vijeće naređuje da se na crkvi izgradi zvonik s tri zvona. Time je njena gradnja bila završena. Na blagdan njima u čast, 7. srpnja održavala se procesija od Katedrale do tada novoizgrađene crkve, a upravo taj datum izabran je jer je tog dana tih godina prestala jedna od epidemija kuge u Gradu.

Kroz naredne godine i stoljeća vrijeme je učinilo svoje, posebno nakon Trešnje 1667., velikog potresa kada je skoro do temelja porušena. Kao i za skoro cijeli Grad, žurno se odobrava nacrt za obnovu i zapravo novu gradnju crkve koja je započeta 1677., a završena 1702. godine. Očito i na žalost loše obnovljena, crkva je i dalje bila u lošem stanju, te je 1801. godine zbog opasnosti za okolne zgrade na Placi porušena do kraja. Crkveno kamenje i zemljište prodano je na javnoj dražbi Niku Sorkočeviću, koji je ruši do temelja, te na njenom mjestu gradi svoju znanu prelijepu obiteljsku palaču Sorgo, zgradu po sredini Place. Jedini preostali trag postojanja crkve je kapelica i oltar svetog Petra, Lovrijenca i Andrije izgrađen u Katedrali, prikupljenim novcem od prodaje ostataka crkve. Na oltarskoj pali slikar Carmelo Reggio je 1813. naslikao Dubrovnik iz vremena prije Trešnje, kad je ova crkva bila na sredini Place, a tu je i sarkofag u kojem se čuvaju moći ovih svetaca.

Palača Sorgo

O daljnjoj povijesti palače Sorgo, nekadašnje crkve, koja se nalazi službeno na dvije adrese; Placa 16. i Petilovrijenci 2., ponajbolje je pročitati što je istražila i zapisala Ivana Lazarević u svojoj sjajnoj knjizi ‘Vlasteoske kuće u gradu Dubrovniku 1817. godine’. Od 1801., dakle odmah po kupnji i izgradnji, vlasnik ove palače je Mato – Baldo Nikolin Sorgo. Godine 1817. kao voditelj butige u prizemlju vodi se trgovac na veliko Arsenije Pejović, a od 1820. prizemni stan i magazin iznajmio je Božo Demetrov Čurčija. I dalje je u vlasništvu obitelji Sorgo, sve do 1884., kada uz nekoliko članova obitelji Sorgo, vlasništvo u zgradi, valjda stanove, imaju i članovi obitelji Koporčić, Margetić, Glavić i Sangaletti. Ivana je pronašla i podatak kako je svih tih godina, za vrijeme austrijske vlasti, zgrada činila šest katastarskih čestica i vodila se kao

Jedini preostali trag postojanja crkve je kapelica i oltar svetog Petra, Lovrijenca i Andrije izgrađen u Katedrali

stambena trokatnica s četiri butige u prizemlju. U jednoj od tih butiga bila je znana krojačka radnja 19. stoljeća vlasnika Marića. Među vlasnicima 1892. pojavljuje se i Nikola Bošković, a od 1906. u vlasništvu je obitelji Konstantinović, sve do 1922. kada vlasnik palače postaje Dubrovačka trgovačka banka.

Iza Drugog svjetskog rata na kratko je koristi Jadranska plovidba iz Rijeke, a od godine 1949. zgrada se vodi kao ‘općenarodna imovina’. Dugo godina već znamo kako je tamo bila smještena naša nekadašnja Dubrovačka banka, zadnjih godina ‘mađarska’ banka. Uz banku, ova ulica je zanimljiva po puno toga, u navedenoj palači na katu je smješten HDZ i nekoliko županijskih ureda, u ovoj ulici bila je foto radnja Kaje Đerek, u kojoj je u zadnje vrijeme smješten jedini dubrovački tattoo studio za tetovažu, a u ulici je bila i optičarska radnja Krilić, koji skalin iznad Prijekog je Matica iseljenika, tu je rođen i živi znani ribar i brodar Perica Gerica Kisić, kao i gospar Ivo Marčinko, a tu je i Nada Zanze i njena udruga od putovanja, te još puno dragih ljudi, dakle i još puno lijepih priča koje su pred nama iz ulice Petilovrijenci.

Petilovrijenci je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, iz bokokotorske obitelji Zagurović

36 Kultura

Radost i igra uz pjesmu!

BILI SMO NA AUDICIJI DJEČJEG ZBORA ‘DUBROVNIK’

Misao vodilja ovog projekta je djeci pružiti mogućnost pjevanja, odgoja u glazbi

Svakom djetetu koje je pristiglo u Lazarete dat je prostor i vrijeme kako bi zapjevalo, vrijeme u kojem će ga saslušati. Zanimanje za zbor bilo je toliko da su djeca i roditelji pristizali i po kiši kako bi se prijavili na audiciju

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Proteklog tjedna održane su prve audicije za Dječji zbor ‘DUBROVNIK’, zanimljiv glazbeni projekt kojeg vode Viktor Lenert, Sanja Dražić i Paola Dražić Zekić, Dubrovčanima već dobro poznat trio koji godinama vodi različite glazbene radionice i projekte

Kultura 37

• 9. RUJNA 2015.

CORRUPTIO REI PUBLICAE – U Teatru Bursa Kazališta Marina Držića predstavljena je knjiga Antun Nodila ‘Corruptio rei publicae’. O knjizi

AKO NISTE STIGLI Još jedna audicija

Voditelji napominju kako će za Dječji zbor ‘DUBROVNIK’ biti održana još jedna audicija, u prvoj lađi Lazareta, o kojoj će naknadno obavijestiti javnost. Nakon toga više neće biti primanja djece u Zbor, do iduće veće audicije.

— Sva djeca moraju proći istu audiciju i ne možemo primiti dijete u zbor ako ga nismo čuli. S radom krećemo u listopadu, čim opremimo prostor. Dobili smo na raspolaganju prvu lađu u Lazaretima, trebamo samo nabaviti stolice, instrumente, ‘otopliti’ prostor.

Onda je sve spremno za rad – kažu voditelji.

osmišljene posebno za djecu. Stoga smo se za ovaj broj DuLista i mi uputili na audiciju, ne kako bismo zapjevali, već kako bismo saznali što će ova novoosnovana udruga ponuditi za kreativni razvoj djece. A i ima što...

U četiri dana audicija u Lazarete je pristiglo oko devedesetero djece, a kako ističu voditelji, i usmeni interes koji je vladao danima i mjesecima prije, kad je projekt najavljen, bio je i puno veći.

Svakom djetetu koje je pristiglo u Lazarete dat je prostor i vrijeme kako bi zapjevalo, vrijeme u kojem će ga saslušati. Zanimanje za zbor bilo je toliko da su djeca i roditelji pristizali i po kiši kako bi se prijavili na audiciju, što je, kažu voditelji izvrsno, a ide i prilog njihovoj želji kako su djeci htjeli ponuditi novi, kreativni glazbeni izričaj. Tako će izvoditi sve dječje pjesme, te za početak naravno i one vezane za Dubrovnik, iz povijesti Dubrovnika, za Festu, kolende... Sve je prilagođeno djeci, bit će i pravih dječjih pjesmica – napominju voditelji.

Program rada Dječjeg zbora ‘DUBROVNIK’, predviđen je za uzrast od pet godina do osmog razreda, međutim, pristigli su im i mlađi, tako da je dobna granica pomaknuta na četiri godine. No, i oni će imati što ‘raditi’ u zboru, projektu koji je zamišljen prema nekoliko smjernica.

Tu je zbor te glazbena radionica za one mlađe, koju će voditi Sanja Dražić. Unutar nje, djeca će se igrati, pjevati pjesmice prilagođene njima, učiti

osnove glazbenog pisma, ali u konačnici i zasvirati nešto.

— Raspon godina je od najmlađih, četiri godine, do prvog razreda osnovne škole. U radionici će biti i igre uz pjesme, koje su naravno, lakše – za djecu tog uzrasta. Pristup je ležerniji, a djeca će svirati udaraljke i slične jednostavnije instrumente – ističe Sanja Dražić. Drugi dio projekta je zbor, za ‘malo veće’, od drugog osnovne nadalje.

— Zbor će, osim pjevanja, gdje smo predvidjeli i opću, malu glazbenu naobrazbu, imati i glazbenu ploču s crtovljem, te će tako djeca naučiti i note na njima prihvatljiv način te osnove teorije glazbe. Što je nota, ritam, trajanje... Ne želimo da kad se kaže ‘nota’, djeci bude ‘bauk’. Postoje lagani, mali sustavi upoznavanja nota te tako predviđamo kako će se ta djeca na neki način moći znati i služiti notama, imati osnovu znanja – ističe Viki Lenert.

— Također, za neku određenu pjesmu koju ćemo pjevati, djeci ćemo i ispričati zašto se baš ta pjesma pjeva, odakle potječe, uvijek će postojati prava muzikološka dimenzija, povijest pjesme. Dakle ovo nije samo pjevanje i igranje, već jedan cijeli projekt koji u sebi sadrži edukativnu dimenziju – napominje pak Paola Dražić Zekić.

Voditelji ističu i to kako će se edukacija sastojati u tome da se što je moguće više toga ilustrira, a u nadi su dovesti i druge glazbene pedagoge za susret i rad s djecom. Naime, unutar rada udruge predviđena je suradnja s glazbenim pedagozima za određeni instrument te će tako oni djeci pričati o njemu.

— Pretpostavljamo i to kako će se

U radionici će biti i igre uz pjesme, koje su naravno, lakše – za djecu tog uzrasta

koju je izdala Art radionica Lazareti na promociji su više govorili Nikša Selmani, Ena Gojak te sam autor Antun Nodilo.

Zbor će, osim pjevanja, imati i glazbenu ploču s crtovljem te će tako djeca naučiti i note na njima prihvatljiv način te naučiti osnove teorije glazbe

iz ove male radionice-zbora pojaviti i buduće generacije učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića, što bi nam bilo iznimno drago – ističu voditelji, napomenuvši kako žele odgajati u glazbi cijele generacije.

Inače, projekt je prijavljen Gradu Dubrovniku i prihvaćen je s velikim oduševljenjem i radošću, podrškom na svim mjestima, kažu voditelji. Registrirani kao DJEČJI ZBOR ‘DUBROVNIK’, samostalni su i projekte prijavljuju Gradu Dubrovniku, a i nastali su u suradnji s Gradom. Nastao je, kažu, zato što se uvijek pitalo zašto za ove ‘male’ uzraste nema radionica, igraonica, svojevrsni glazbeni vrtić...

Nažalost, glazbeni odgoj je, prema odredbama osnovnih škola, nekako sveden na minimum, pjeva se jedan školski sat tjedno, što je premalo. Zato je misao vodilja ovog projekta djeci pružiti mogućnost pjevanja, odgoja u glazbi.

— Bitna je ljubav prema glazbi. Kad se pjeva, pjeva se, nema razgovora, to znaju i djeca s kojima radimo kolende.

Prema glazbi treba imati lijep i izgrađen odnos i to ćemo se truditi ovdje ostvariti – ističe Paola Dražić Zekić.

— Najvažnije je što ćemo voljeti to što ćemo raditi. Mi smo u tome godinama i volimo to raditi – napominje pak Viki Lenert, dok su svi složni o tome kad će imati ‘prvi pravi’ nastup.

— Nećemo raditi pod pritiskom ‘Moramo što prije nastupati’. Prvo ćemo se spremiti i tek kad ocijenimo da djeca to mogu dobro i lijepo izvesti, krećemo nastupati. Veselimo se tomu – zaključuju voditelji.

Program rada Dječjeg zbora ‘DUBROVNIK’, predviđen je za uzrast od četiri godine do osmog razreda

38 Kultura

9. RUJNA 2015. •

‘NA ME POGLED TVOJ OBRATI’

Čarobna cavtatska noć uz klape

Petar Obad na sebi svojstven način upoznao je publiku s novim zgodama i nezgodama iz konavoskog života

Šesnaesti susret okupio je uz klapu Ragusavecchia, kao jednog od organizatora Susreta, i klape Contra, Cavtajke, Oštro, FA Linđo, Staglin i Amfora Foto Zvonimir Pandža

Prvi vikend u rujnu i ove je godine u Cavtatu tradicionalno bio rezerviran za klape. Riječ je o susretu klapa pod nazivom ‘Na me pogled tvoj obrati’

koji već šesnaestu godinu na taraci vile Banac okuplja brojne ljubitelje klapa i klapskog pjevanja.

Šesnaesti susret okupio je uz klapu Ragusavecchia, kao jednog od organizatora Susreta, i klape Contra, Cavtajke, Oštro, FA Linđo, Staglin i Amfora.

Gost večeri i ove je godine bio Petar Obad koji je na sebi osebujan način publiku upoznao s novim zgodama i nezgodama iz konavoskog života.

Pokrovitelji ove manifestacije su TZ općine Konavle, Županija Dubrovačkoneretvanska i Općina Konavle, a svi oni koji su propustili subotnji nastup klapa, svojevrsnu reprizu imali su u nedjelju kada je samostalan koncert imala klapa Contra. Klapa je osnovana tek ove godine, i to nakon što su Edi Šegota, Jozo Delaš, Duško Britvić i Mislav Biočina napustili klapu Cambi Kaštel Kambelovac, a priključio im se i Miro Trgo koji je napustio klapu Kampanel.

Kultura 39

• 9. RUJNA 2015.

BOGAT PROGRAM FESTIVALA U CAVTATU

Karizmatični Oi Dipnoi otvara 9. Epidaurus Sve završava svečanim koncertom posvećenim proznatoj ruskoj balerini, pedagoginji, te humanistici, zaljubljenici u Cavtat

Živahni Mediteran festival započinje uz zvuke sa Sicilije, zanimljivih prizvuka tradicionalnih instrumenata s otoka, a uz novitete koje su unijeli u siciljanski melos, s glavnim tumačima Mariom Gulisanom, Marcom Carnemolla-om, te Valeriom Caironeom Epidaurus priča se nastavlja.

U srijedu 9. rujna Epidaurus festival otvorit će svoja vrata deveti put!

Uz zvuke sa Sicilije, zanimljivih prizvuka tradicionalnih instrumenata s otoka, a uz novitete koje su unijeli u siciljanski melos, s glavnim tumačima Mariom Gulisanom (glas, te instrumenti bodhràn, cajon, dumbek, tamburin, židovska harfa), Marcom Carnemollaom – fretless bas gitara i vokal, te Valeriom Caironeom – mala harmonika, gajda, vokal s koncertom Živahni Mediteran festival će započeti.

Glazbenicima će se pridružiti i autentičan ples uz tradicionalne plesače Antonija Litrica & Stefaniju Tanteri. Koncert

će se održati na Ljetnoj pozornici u Cavtatu.

Posveta slikarici Marusji

U petak, 11. rujna s početkom u 20 sati će se u Domu kulture u Cavtatu otvoriti izložba stalne suradnice Epidaurus festivala, Luce Đuraš. Izložba je posvećena s mišlju i djelom na prijateljicu i neumornu sugrađanku, slikaricu Marusju Brautović koja je bila prijatelj i član festivala od samog osnutka 2007. godine. Netom poslije otvorene izložbe pod naslovom ‘Marusji’ na istom mjestu u 20:30 klavirski recital nazvan ‘Nježni klavir’ održat će priznata francuska pijanistica Sophia Vaillant.

U subotu, na Ime Marijino, baš kako ‘toka’ u Cavtatu, u crkvi Gospe od snijega pod Bukovčevom oltarnom slikom gdje Gospa čuva Cavtat i sve svoje mještane, održat će recital naša ugledna mezzosopranistica, prvakinja HNK u Zagrebu, Diana Hilje uz pratnju na jedinstvenim, raritetnim orguljama prof. Margit Cetinić. Koncert nosi naslov Ave Maria.

U ponedjeljak, 14. rujna u 20:30 također u crkvi Gospe od snijega, održat će se koncert ‘Mediteransko putovanje’ u kojem će nastupit glazbenici iz Hrvatske i Albanije. Prvi put na Epidaurus festivalu priznati kvartet Kadenca iz Zagreba kojemu će se kao solisti i suradnici pridružiti kolege pijanistica Ivana Marija Vidović, klarinetist i violinist iz Tirane Fatos Qerimaj i Lorenc Radovani.

Mladi talenti

U srijedu, 16. rujna u 20:30 u Domu kulture u Cavtatu nastupit će ovogodišnji odabranici u programu kojeg Epidaurus festival vrijedno organizira od samog osnutka, a pod nazivom Mladi talenti. Ovogodišnje perjanice su nagrađivane osamnaestogodišnjakinje Sarah Skopljak (BIH), te Fatjona Maliqi (Kosovo).

Epidaurus festival voli iznenaditi svoju publiku pa će tako ove godine na taraci vile Banac 19. rujna u 20:30 zatvoriti ovogodišnji festival, a otvorit zastor novom projektu Hommag à Olga Solovjeva sa svečanim koncertom posvećenim proznatoj ruskoj balerini, pedagoginji, te humanistici, zaljubljenici u Cavtat u kojem se skrasila sa sestrom Lidijom, te davne 1949. tamo pokrenula folklorni baletni odjel pod imenom Baltazar Bogišić. Godine 1953. ustanovila je baletni studio pri Državnoj muzičkoj školi u Dubrovniku. To su temelji današnjeg uspješnog baletnog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

Bespotrebno je isticati da se ovakve persone grate ne smije nikad zaboraviti.

40 Kultura

9. RUJNA 2015. •

Izložbom najavljeni ‘Najbolji u baštini’ U KNEŽEVOM DVORU

Konferencija pruža izvanrednu priliku za razmjenu iskustava i učenje na najboljim primjerima iz muzejske, konzervatorske i baštinske prakse

Svake godine okupljamo najbolje nagrađene baštinske projekte iz cijelog svijeta. Ove godine imamo projekte iz 22 zemlje s četiri kontinenta, od Kine i Japana do Turske, SAD-a i Kanade, koji čine vrlo prestižni izbor Piše/Foto Baldo Marunčić

Sve predstavljeno svima je dostupno i preko internetske stranice www. thebestinheritage.com

Uoči 14. konferencije ‘Najbolji u baštini – The best in heritage’ u Kneževom dvoru otvorena je izložba na kojoj je stručnoj javnosti, ali i svim zaljubljenicima u baštinu, predstavljen izbor najboljih baštinskih projekata u prošloj godini.

– Već četrnaest godina u Dubrovniku održavamo manifestaciju ‘Najbolji u baštini – The best in heritage’, vrlo uspješnu konferenciju koja je po koncepciji jedinstvena u svijetu. Naime, svake godine okupljamo najbolje nagrađene baštinske projekte iz cijelog svijeta. Ove godine imamo projekte iz 22 zemlje s četiri kontinenta, od Kine i Japana do Turske, SAD-a i Kanade, koji čine vrlo prestižni izbor. Izložbom

se želimo bolje povezati s gradom Dubrovnikom, a naravno da je i napravljena u suradnji s Dubrovačkim muzejima.

Iako je konferencija zamišljena za profesionalce htjeli smo da i posjetitelji Dubrovnika vide što se to zapravo ovdje događa – rekao je na otvaranju direktor udruge ‘Najbolji u baštini’ profesor Tomislav Šola.

Posebno je naglasio kako ništa od svega navedenog ne bi bilo moguće bez Grada

Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja, lokalnog partnera konferencije.

– Konferencija, koja se u Dubrovniku udomaćila i ima tradiciju, ima veliku važnost za struku, ali i za Dubrovnik kao baštinski grad, jer pruža izvanrednu priliku za razmjenu iskustava i učenje na najboljim primjerima iz muzejske, konzervatorske i baštinske prakse – kazala je tom prilikom ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać.

Vrijedi također istaknuti kako je sve predstavljeno svima dostupno i preko internetske stranice www.thebestinheritage.com.

Kultura 41

• 9. RUJNA 2015.

Kako promijeniti uhodane intimne odnose?

‘VJEŽBANJE OBITELJI’

Odlučila sam zajednicu u kojoj imam ‘najtvrdokornije’ intimne odnose – primarnu obitelj – odvesti u novu situaciju te svakom članu ponuditi da predloži neku aktivnost koju bismo radili zajedno prvi put ‘Vježbanje obitelji’ naziv je izložbe fotografija mlade umjetnice Petre Mrša, koja je u srijedu navečer otvorena u dubrovačkoj Galeriji Otok.

— Kako se uhodani intimni odnosi, čiji su članovi uljuljani i pasivni u svojim dobro poznatim, ne entuzijastičkim ulogama, mogu promijeniti? Kako se ove uloge mogu dovesti u pitanje na način da odgovor ne stigne iz postojećeg sustava znanja? Ako se znanje, kao što objašnjavaju M. Foucault i J. Butler, može dovesti u pitanje direktnim iskustvom, onda se znanje o sebi i drugome u intimnome odnosu, može preispitati poticanjem iskustva koje bi

Pokušala sam dokučiti koji su to faktori koji susrete čine dobrima ili lošima

se razlikovalo od cjelokupnog dotadašnjeg zajedničkog iskustva. Sa željom da preispitam moć takvog, direktnog iskustva, odlučila sam zajednicu u kojoj imam ‘najtvrdokornije’ intimne odnose – primarnu obitelj – odvesti u novu situaciju te svakom članu ponuditi da predloži neku aktivnost koju bismo radili zajedno prvi put – objašnjava autorica Petra Mrša.

— Ideja je došla tako što sam se na našim obiteljskim susretima čudila kako se oni međusobno strašno razlikuju. Neki su bili jako zanimljivi, i bilo nam je super, a nekad je bilo totalno bez veze. Tada sam pokušala

dokučiti koji su to faktori koji susrete čine dobrima ili lošima. Ispalo je da su uglavnom dobri susreti oni kad nam se dogodi nešto novo. Pitala sam se je li moguće da mi namjerno izazovemo takve susrete, takvu vrstu druženja, da namjerno odlučimo da nam bude super – govori Mrša, dodavši da je tada svakom članu svoje obitelji ponudila da sami izaberu neku aktivnost koju nikad nisu radili, a htjeli bi to isprobati zajedno. Izložene fotografije su dokumentacija tih aktivnosti.

Na pitanje je li im bilo dobro odgovara: ‘Bilo je super, ali je bilo užasno teško to sve izvesti.’

Kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Nataša Šuković istaknula je kako je riječ o trećem izdanju iste izložbe. Nakon Dubrovnika izložba seli u Rijeku gdje će se predstaviti i umjetnička knjiga projekta.

Petra Mrša je rođena 1985. godine u Rijeci. Završila je sociologiju i psihologiju, a Vježbanje obitelji je diplomski rad na studiju Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti. Imala je deset samostalnih izložbi i dvadesetak skupnih. Sudjelovala je u umjetničkim kolonijama i multimedijalnim projektima, i dobitnica je nekoliko vrijednih priznanja. • AFR

42 DuList info

9. RUJNA 2015. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘IMPERIAL’ Brod trenutno plovi prema luci Shanghai gdje se očekuje 12. 9.

ORSULA

U luci Riga, slijedi Toledo 25. 9.

225 m

AP ARGOSY U luci Riga

duljina MB ‘IMPERIAL’

MIHO PRACAT

U luci Amstrdam

AP JADRAN AP SLANO

U Amsterdamu, slijedi Eemeshaven 11. 9.

u luci La Estacada, slijedi Gijon 26. 9.

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina: 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10060 KW Brzina: 14,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Vojko Jovanović Upravitelj stroja: Miho Lonac 1. časnik palube: Ante Čiz 1. časnik stroja: Tomislav Marević 2. časnik palube: Ivan Ivanović 2. časnik stroja: Ivan Šoljak 3. časnik palube: Marko Belin 3. časnik stroja: Ivo Petković Glavni kuhar: Nikola Jaklin Vođa palube: Niko Bezek Brodski mehaničar: Robert Žuvela Elektroničar: Ante Glavinić Kormilari: Saša Žorić, Serđo Đivoje, Ivica Bilić Mornar: Neđo Beno Konobar: Igor Čorkalo Pomoćni konobar: Saša Mihalić Pripravnici: Dino Čavka, Marin Blažević Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

LIBERTAS

U Toros stiže 11. 9., slijedi Novorossiysk 21. 9.

AP DUBRAVA AP SVETI VLAHO 11. 9. stiže u Dakar

U luci Djibouti, slijedi Jeddah 11. 9., Aqaba 18. 9.

AP STON

Plovi za Abidjan gdje se očekuje 12.9.

DuList info 43

• 9. RUJNA 2015 ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Papve Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 9. 9. do 16. 9. 2015.

CITY OF DUBROVNIK U luci Ust Luga

ZAGREB

U luci Ust Luga

SV NIKOLA I

U luci Kavkaz, slijedi New Orleans 21. 9.

IMPERIAL

U Shanghai stiže 12. 9., slijedi Ravenna 15. 10.

OLUJA

U luci Kavkaz, slijedi Lagos 26. 9.

AP DRŽIĆ

U luci Krishnapatnam

AP ASTAREA 12. 9. stiže u luku Chaozhou

44 Oglas

9. RUJNA 2015. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodaje se Passat karavan 1.9 TDI, 130

KS, 6 brzina, u odličnom stanju, 2004. godina. Kontakt: 091 530 0104

Prodajem Golf 3, 1.6, 1996. god., 55 kw,

klima, daljinsko zaključavanje u odličnom stanju. Kontakt: 099 303 1531

Prodajem Mazdu 3, sport CDI, 16 TE, 2013. g., kao nova, prvi vlasnik, prešla 45.000 km. Kontakt: 099 475 5516.

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se kuća u Župi dubro-

vačkoj na dulje vrijeme. Kontakt 098 747 158

Iznajmljujem

na duže vrijeme apartman u Cavtatu. Kontakt: 091 332 1231

Iznajmljujem sobu s upotrebom banje i kuhinje. Isključivo ženskoj osobi od 1.

10. pa preko cijele godine. Stan se nalazi u neboderima na Lapadu. Kontakt: 091 594 9243 Tražim

cimericu, stan u Gružu, potpuno opremljen. Kontakt: 091 720 1494

Iznajmljujem sobe na Babinom kuku, isključivo studentima, do 1. 7. Svaka soba ima svoju kupaonicu, a upotreba kuhinje je zajednička s ostalim studentima. Mjesečni najam sobe je 900 kuna. Obavezan polog u visini jedne stanarine. Kontakt: Brigita.burum1@ gmail.com Iznajmljuje se dvosoban stan na Batali.

Pogodno za studente. Kontakt: 091 894 2978.

Iznajmljuje se stan u Lozici na duže vrijeme. Kontakt: 091 523 8475 Tražimo

jednosoban ili dvosoban stan na području grada ili Mokošice za stalno, tj. preko cijele godine. Hvala.

Kontakt: antonija.nu@gmail.com

Tražim stan na duže vrijeme u Dubrovniku, zaposlen sam, imam 24 godine, cijena do koje mi odgovara najamnina je 2.500 kuna. Kontakt: 099 432 2698

Dajem u najam 2-soban stan na Babinom kuku do 1. 7. Stan se sastoji od 2 spavaće sobe, 2 kupaonice i kuhinje.

Kompletno je namješten i klimatiziran, s vlastitim brojilom struje i vode.

Obavezan polog. Ponude slati na brigita.burum1@gmail.com

Tražim stan za dvije ženske osobe za

cijelu godinu u Dubrovniku ili okolici, prednost Nova Mokošica. Kontakt: 091 309 2596

Iznajmljuje

se potpuno opremljena garsonijera u Lapadu u blizini stadiona. Prednost studentima. Garsonijera se iznajmljuje od 1. 10. 2015. do 1. 6.

2016. Kontakt: 098 296 122

Tražim u najam sobu do 1.000 kuna.

Kontakt: antonija.nu@gmail.com

Iznajmljuje se trosoban stan. Zvati iza

15.30 na broj: 091 755 9366

Tražim

za najam restoran, konobu, pizzeriu! Kontakt: 091 198 1219

Iznajmljujem garsonijeru radnicima (za dvoje) na Nuncijati, dostupna od 01.

10. Kontakt: 098 944 4149 Iznajmljujem studentima, dvoipolsoban stan u Splitu (blizina Campus-a).

Cijena 2.200 kuna plus režije. Kontakt: 091 508 2009 Iznajmljujem stan na Boninovu u blizini Doma zdravlja jednoj ženskoj osobi. Kontakt: 098 165 1450 Iznajmljujem dvosoban stan u Platu radnicima na duže vrijeme. Stan je opremljen, ima klimu, perilicu i parkirno mjesto. Nalazi se na magistrali, 100 metara od butige i autobusne stanice. Kontakt: 099 2275 160.

Iznajmljujem od 24.09. na dulje raz-

doblje dvokrevetnu sobu s balkonom u Župi dubrovačkoj s malom kuhinjom. Blizina novog trgovačkog centra, butiga, autobusne stanice, škole i ambulante. Kontakt: 095 865 9763

Iznajmljujem dvosobni stan u Župi dubrovačkoj – Čelopeci 67 m2. potpuno opremljen. Kontakt: 098 1688 885 Iznajmljuje se novi maleni stan (oko 30 m2) upravo renoviran. Prikladan za manju obitelj, ili par. Stan se daje u najam preko cijele godine. Kontakt: 098 942 4675

Tražim stan za dvije osobe (potrebna

dnevna soba i jedna spavaća soba), na duže vrijeme, useljiv 15.09. Vaše ponude možete slati na mail: dolar. iva@gmail.com ili nazvati na mobitel: 099 688 0955

Tražim

za najam restoran, konobu, pizzeriu! Kontakt: 091 198 1219

Obitelj sa dvoje odrasle djece (11 i 18) traži stan u Gružu, modernije opremljen, veći jednosoban ili dvosoban (min. 40m2). Poželjno mjesto u blizini škole Ivan Gundulić. Kontakt: karolina. stanicic@gmail.com NEKRETNINE Garsonijera 25 m2, 1/1 u Zagrebu – Prečko šoping centar s balkonom 1 kat od 4 sa/bez namještaja 24.500 eura.

Kontakt: 099 518 4700 Prodaje se građevinsko zemljište u krugu Sub City-a, Kupara i gr. poslovne zone (Lidl, Prima, Solin građa itd.).

Kontakt: cvijetaplamen@gmail.com Hitno prodajem 14.500 m2 zemljišta u Lovornom uz polje, 500 m od konobe ‘Monković’, cijena po dogovoru, moguća zamjena + nadoplata. Kontakt: 091 896 5704 Hitno prodajem 1.023 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći. Cijena 145.000 eura (postoji mogućnost dogovora). Kontakt: 091 896 5704 PLOVILA Prodajem

glassboat, duljina preko svega 7,60 m, spojler, registriran za 12 osoba (10 putnika), godina proizvodnje 1962. (preuređeni life boat – proizvođač Viking, Norveška), motor Perkins 4.108 (mariniziran, hlađen antifrizom), 40KW, peta Volvo Penta 110 S, fiksna jedriličarska, potrošnja goriva 2,5 lit/h pri brzini od 6 Nm (maksimalna brzina s odgovarajućim propelerom je 10 Nm, 5l/h).

Brod, motor, i peta su u dobrom stanju.

Reflektori za noćno razgledavanje. Izvan sezone brod bi bio na suhom vezu. Idealan za izlete, taksi prijevoz (registriran za taksi prijevoz), pogodan za obiteljsko krstarenje. U cijenu osim broda dajem i rezervnu petu Volvo Penta 110 S, prilagođeni trajler za brod, (neregistriran,

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 9. RUJNA 2015.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

dvije osovine) i svijetleću reklamu. Brod želim dati u dobre ruke, i spreman sam pomoći u početku posla. Brod se nalazi u Korčuli, trenutno je u radu i može se isprobati do 01. listopada, kada ide u suhi vez. Papiri uredni. Molim zvati od 18 – 22 sata. Prednost okolica, pogledajte video zapise! Kontakt: 091 769 7007

dostava, možete sami trgati. Kontakt: 092 2879 908 ili 713 523

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam bijele i tigraste mačiće. Kontakt: ismisljan@gmail.com POSAO Nudim usluge pituravanja, kvalitetno

i u roku. Nazovite s povjerenjem! Kontakt: 095 531 4264

Tražim ozbiljnu i odgovornu osobu za

čišćenje apartman. Kontakt: 091 530 4910

RAZNO Prodajem

Peavey set bubnjeva, 2011. godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš, hi-het činela i ride činela, te stolica koja ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove.

Kontakt: 091/344–9511 (može i SMS)

Prodajem aluminijski kiosk površine 12 m2 vrlo povoljno!!! Očuvan, u vrlo dobrom stanju. Ugrađena nova klima s vanjskom jedinicom. S prednje strane tenda duga 4 m. Kontakt: 098 192 7748.

Cijena po dogovoru.

Povoljno prodajem udžbenike za 7. razred osnovne škole: Biologija – Profil, Zajedno u ljubavi – kršćanska sadašnjost, Moje boje – Školska knjiga, Tehnička kultura 7 – Profil, Riječi hrvatske 7 – Profil, Snaga riječi 7 – Školska knjiga, Tragom prošlosti 7 – Školska knjiga, New building bridges 7 – Profil, Geografija Europe 7 – Ljevak, Matematika 7 (1. dio) – Školska knjiga, Matematika 7 (2. dio) – Školska knjiga, Glazbena sedmica – Profil, Geografski atlas – Školska knjiga. Kontakt: margarita_zlatkovic@ yahoo.com Mali plavac i bijelo vrhunske kvalitete

iz Orebića i sa župskih strana, moguća

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI

Hilti

TE 72, legendarna sa špicom i svrdlom velikim, te koferom potpuno ispravna i sačuvana prodajem u kompletu za 1.650 kuna. Kontakt: 099 518 4700

Ivani Švarc – pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.IBAN HR 7224070003203480017. U spomen na pok. dunda Mija Jerkića, umjesto vijenca Klare i Mario Pasqualicchio prilažu 300 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva.

Tražim stan za mladi bračni par na duže

LIGU PROTIV RAKA darovali su: umjesto vijenca rođaku Peru Vuletiću prilaže 300 kuna Milan Vodopić, u spomen na pok.

Mara Dedovića susjedi iz zgrade Vinogradarska 32 prilažu 1.300 kuna, u spomen na pok. prijatelja gosp. Pera Vuletića prilaže 300 kuna Podružnica umirovljenika Grad i Ploče iza Grada. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051

vrijeme na području grada i Mokošice.

Kontakt: 0981698661

Zaposlen, 24. god, tražim stan na duže

vrijeme do 3.000 kuna. Kontakt: 099 432 2698

Iznajmljujem garsonijeru u Malom Zatonu s korištenjem vrta i parkinga, na duže vrijeme. Kontakt: 099 475 5516. Župa dubrovačka – iznajmljujem apar-

tman na duže vrijeme za dvije osobe.

Namješten, poseban ulaz, parking, blizina autobusne stanice. Kontakt: 091 521 3462

USLUGE Studentica razredne nastave, vrlo povoljno, nudi lekcije i pisanje domaćih radova s učenicima nižih razreda osnovne. Kontakt: 091 910 7699 Profesor s iskustvom u podučavanju daje poduke iz matematike, fizike, kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 091 958 3688 Trebate li ozbiljnu, odgovornu i savjesnu ženu s iskustvom za čuvanje vašeg djeteta, obratite se s povjerenjem. Kontakt: 098 946 7244

Tražim

osobu za njegu starije nepokretne muške osobe na području Stona i to 5 dana u tjednu po sat vremena ujutro.

Plaćanje po dogovoru. Kontakt: ston@ email.t-com.hr

Ozbiljna, odgovorna i savjesna žena

s višegodišnjim iskustvom brinut će o vašem djetetu prema potrebi i dogovoru.

Kontakt: 098 946 7244.

Tražim posao čišćenje kuća, stanova,

pomaganje u kućanstvu starijima i drugima u popodnevnim satima. Kontakt: 091 145 8178

Održavam

Vaše vrtove po vrlo

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na gospara pok. Nikšu Katušića, Lina i Boris prilažu 400 kuna, u spomen na pok. Stijepa Ćeska, Jele Vojvodić uplaćuje 200 kuna, u spomen na pok.

Nikšu Katušića 350 kuna prilaže Katica Kera, u spomen na pok. Nikšu Katušića 350 kuna prilaže Pavica Tonković sa obitelji, Jadran Laguna d.o.o. Gradac uplaćuje 100 kuna, u spomen na pok. gosp. Antu Bendera oca naše Mare umjesto vijenca 450 kuna prilažu Franko, Toni, Mara, Dora Z., Niko N., Iva, Ana, Domenica, Dolores, Loren, Petra, Lorena, Marija, Đivo, Liam, Nikša, Niko A., Maxi, Juraj, Viktorija i Roberta. Pavo Tomislav Miloslavić prilaže 1.740,22 kuna. U spomen na pok. Iva Glavića – Rota, 300 kuna uplaćuju stanari zgrade Od izvora 57, Mokošica. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 020 416 221 ili dva.skalina@ du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Vesna Česko i Emilijo, za našeg dragog susjeda Mara Radonića, umjesto vijenca prilažu 200 kuna, obitelji Margaretić i Urlić u spomen na našeg Vlada Vlašića, umjesto cvijeća prilažu 400 kuna, Lokrumaši (Ane J., Zdravko, Nada, Mila, Branko, Helena, Pero, Silvija, Nevenka, Nela) u spomen na našu dragu Maru, umjesto cvijeća prilažu 850 kuna, obitelj Vlahović za pok. Mara Dedovića umjesto vijenca prilaže 300 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 020 312 218.

SLATKI ŽIVOT – UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA: u spomen na pok. gosp. Tomislava Talijića, Mira i Nataša prilažu 300 kuna. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 098 732 800.

povoljnoj cijeni. Kontakt 092 334 8166.

Zvati u poslijepodnevnim satima.

Tražim posao od 10. mjeseca, pomoć u

kući, ugostiteljstvu, trgovini, Govorim engleski jezik imam vozačku dozvolu.

Kontakt: 098 135 6574

46 Sport MARINKO MATULOVIĆ, ALFA I OMEGA STK LIBERTAS MARINKOLORA

I ove godine napadamo titulu prvaka Puno dajem stolnom tenisu i moram reagirati kad vidim nepravdu. Kad vidim da se nekim sportovima daju novci, a stolni tenis, koji je poslije vaterpola drugi sport u županiji, je tako marginaliziran. To me boli i uvijek ću se zalagati za stolni tenis Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Za Stolnoteniski klub Libertas Marinkolor prošla sezona svakako spada u kategoriju onih za pamćenje. Posebno se pamti fantastična borba s Dr. Časlom u finalu Play-Offa kad su sitnice odlučivale, na kraju nažalost ipak za zagrebačku momčad. Predsjednik kluba, alfa i omega stolnog tenisa na jugu Hrvatske, Marinko Matulović za DuList najavljuje novu uzbudljivu sezonu u kojoj dubrovački stolnotenisači još jednom napadaju najviše ciljeve.

Prošla sezona za Libertas Marinkolor bila je rezultatski za pamćenje.

Kako danas gledate na taj uspjeh i što očekujete u novoj sezoni?

Uspomene na prošlu sezonu su odlične u svim segmentima. Najprije u samom rezultatu prve momčadi, gdje nam je za dlaku izmaklo prvo mjesto protiv Dr. Časla, a u polufinalu smo dobili prvaka države Zagreba. Dr. Časl je imao prednost domaćeg terena i to se ispostavilo odlučujućim. Da smo mi imali tu prednost, mi bi pobjedili. Ostaje žal, ali nismo nesretni, jer smo napravili nešto što dosad nismo i ostavljamo sebi prostor da to ostvarimo u ovoj sezoni. Kako sad stvari

stoje, najozbiljniji smo kandidat za Play-off i titulu prvaka. Mi smo ostali s istom ekipom, dok su drugi mijenjali ekipe.

Prvi klupski reket Miho Simović imao je savršenu sezonu, nakon koje su uslijedile i nagrade županije i grada. Tada je on sam rekao kako još ovu sezonu želi ostati u klubu i pokušati postići najveće stvari.

Mi smo sretni što je Miho s nama. On je dijete kluba. Sa šest godina je stigao u klub i sve njegove uspone i padove smo pratili. Riječ je o izuzetnom talentu, kao dijete je osvajao jake međunarodne turnire. Na primjer, Budimpeštu je osvojio triput za redom, što nije pošlo za rukom nijednom Hrvatu, čak ni legendi Šurbeku. Ipak, za uspjeti u sportu nije dovoljan samo talent, već iza njega treba stati i veliki rad. Miho je otišao u Zagreb dalje se razvijati, što je bilo i prirodno, jer mu mi tada nismo imali osigurati prave sparing partnere. Tako smo postigli dogovor s STK Zagrebom, pratili su ga i treneri iz reprezentacije. Prošle godine stigla je potvrda svog truda i rada. Međutim, to nije njegov kraj. On mora napraviti još jedan iskorak, otići u inozemstvo, još više se usavršavati. Je li to Španjolska ili Njemačka, ja sam mu predlagao Njemačku jer mislim da se tamo više i kvalitetnije radi. Mi smo zadovoljni što je on ostao, ali nam je uvijek u interesu da on kao čovjek i igrač prospera. Ima mogućnosti da bude velik igrač. Sve ovisi o tome hoće li nastaviti raditi, jer to je posao u kojem si u problemima ako nisi angažiran 24 sata.

Jeste li zadovoljni doprinosom dva ostala igrača, Nevenom Juzbašić i Tomislavom Zubčićem?

Sport 47

• 9. RUJNA 2015.

POVRATAK LAKIĆA Nakon jednomjesečnog izostanka Srđan Lakić vratio se u sastav njemačkog drugoligaša SC Paderborna 07. Za vrijeme reprezentativne stanke Lakić je u pobjedi 16:0 nad Lippstadtom zabio dvaput, a odigrao je i 45 minuta protiv Bayera.

Juzbašić je s nama od 2003. godine i mi ga gledamo kao naše dijete. Bio je juniorski prvak Europe i neupitna je kvaliteta. Zubčić je bio drugi u Europi, poput Miha. Njemu je samo nebo granica, ovisi samo o tome koliko će vremena provesti u dvorani. To su sve dečki koji imaju potencijala za napredak, ali i da ostvare ciljeve za klub. Pa ne bismo ih mi držali u klubu da nisu kvalitetni.

Ovogodišnju sezonu u Superligi otvarate 3. listopada na najatraktivniji mogući način. U Gospino polje stiže prvak Dr. Časl. Kakva su očekivanja?

Pobjeđivati kod kuće. Ali, ne znamo s kakvom momčadi će se prvak pojaviti.

Koliko znamo, Kolarek je otišao u Poljsku, a Japec je pojačao Varaždin, koji će uz nas, Zagreb i Dr. Časl, biti jedan od konkurenata za Play-Off. Ne znamo je li im ostao Kinez iz prošle sezone, a prijelazni rok još nije zaključen. Bez obzira na to, voljeli bismo da dođu u jakoj postavi, ali moguće je da se i ne pojave. Moraju ispuniti uvjete, da imaju jednog domaćeg igrača, jednog iz EU i jednog iz npr. Kine. A još nisu našli dobrog domaćeg igrača, što je nužno za najviše ciljeve. Što je potrebno jednom klubu za sam vrh? Novac, sreća, Kinezi?

Logično je da se sve vrti oko novca.

Ako želiš imati kvalitetnog igrača moraš ga dobro i platiti. Ponosimo se vlastitim kadrom, kojeg školujemo i u koji ulažemo. Prvak države Dr. Časl nema nijednog svog igrača. Taj klub je stvoren prije šest godina s ciljem da kupi najbolje i bude najbolji. Naš je put drukčiji, nemamo toliko novaca kao oni. Mi zato nismo nikome dužni, a Dr. Časl je ovu sezonu ostao bez igrača, jer su im ostali dužni. Treba se pokriti s onoliko deke koliko imaš. To je zamka za sve klubove. Idu nešto napraviti pa se preračunaju i poslije godinama vraćaju dugove. Mi smo u tom smislu ‘na zemlji’.

Od 9. do 11. listopada domaćin ste i drugog kruga ETTU Kupa. Hoće li Libertas Marinkolor konačno u 3. kolo?

Nakon što smo u 1. kolu bili slobodni, u 2. kolu smo nositelji i domaćini skupine D. Stiže nam vrlo jaka češka momčad SF SKK El Nino Prag, koja je po rejtingu bolja od nas. Dolazi nam i

Logično je da se sve vrti oko novca. Ako želiš imati kvalitetnog igrača moraš ga dobro i platiti. Ponosimo se vlastitim kadrom, kojeg školujemo i u koji ulažemo

Istanbul B.B.S.K., koji je u 1. kolu bio pobjednik svoje skupine i s njima treba biti oprezan. Treći suparnik je španjolski klub Irun Leka Enea Tenis de Mesa, vrlo jak klub s kojim smo već igrali četiri godine. Mislim da ćemo se baš s njima boriti za to drugo mjesto, koje nas vodi u 3. kolo. Nikad nismo igrali 3. kolo i to nam je želja.

Osim sjajne prve ekipe odlično se radi i s podmlatkom. Koga možete navesti kao najveće nade kluba?

Imamo Lidiju Vranješ, koja je peta kadetkinja u Hrvatskoj i na pragu je reprezentacije. Nikad u povijesti nismo imali tako dobru mladu stolnotenisačicu. Prije deset dana osvojila je turnir na Pagu. Vrlo je perspektivna.

Također, tu je i Nedjeljko Ogresta, četrnaestogodišnjak koji je preselio u Zagreb, stopama Miha Simovića. On ove godine prelazi u juniore, također je izuzetno perspektivan. Njih dvoje se ističu i ciljaju vrlo visoko.

Na sjednicama Saveza športova vrlo ste aktivni u borbi za bolji položaj stolnog tenisa u sportskoj obitelji. Tražite bolji tretman?

Puno dajem stolnom tenisu i moram reagirati kad vidim nepravdu. Kad vidim da se nekim sportovima daju novci, a stolni tenis, koji je poslije vaterpola drugi sport u županiji, je tako marginaliziran. To me boli i uvijek ću se zalagati za stolni tenis. Bio sam osnivač i prvi predsjednik županijskog stolnoteniskog saveza. Želimo bolje uvjete za sve sportaše u županiji, ne samo u Dubrovniku. Mi u gradu imamo dobar status, jer smo godinama u vrhu.

Kako sad stvari stoje, najozbiljniji smo kandidat za Play-off i titulu prvaka. Mi smo ostali s istom ekipom, dok su drugi mijenjali ekipe

Najvatreniji ste navijač svog kluba, što je i razumljivo. Na utakmicama, posebno derbijima, vrlo vatreno i emotivno pratite mečeve.

Ja živim s tim igračima, a i oni kad me vide da tako reagiram onda igraju s još većim motivom. Kad smo izgubili od Dr. Časla, njima je bilo teže nego meni.

Rekli su mi: Zbog vas bi mi napravili sve na svijetu. Ja od njih nikad nisam tražio da pobijede, nego da daju sve od sebe, što je velika razlika. Uprava Dr. Časla je svoje igrače, kad su izgubili meč u Dubrovniku, kaznila oduzimanjem beneficija. Kod mene toga nema.

Ja sam bio sportaš, znam što znači pobjeda. Zato volim i tako vatreno navijati.

NACIONALNI RAZVOJNI KAMP ŽNS DN od 7. do 9. rujna na igralištu Lapad organizira treći Nacionalni razvojni kamp HNS-a za dječake rođene 2003. i 2004. godine, kao i djevojčice uzrasta od 6 do 12 godina za Nogometno središte Dubrovnik.

SVJETSKO PRVENSTVO U-20

Bobić i Fatović u četvrtfinalu

Hrvatska juniorska reprezentacija sa stopostotnim učinkom plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva (U-20) u kazahstanskom Almatyju.

Nakon što su u prva dva kola bili slobodni, izabranici Miha Bobića najprije su s 14:7 svladali Crnu Goru, potom s 19:3 Egipat te na kraju i Južnoafričku Republiku s čak 31:4. Jugaš Loren Fatović protiv Crne Gore nije se upisao u strijelce, dok je protiv Egipta zabio dva, a protiv Južnoafričke Republike 3 pogotka. Četvrtfinale se igra u četvrtak.

TURNIR KORČULA

Jugaši brane naslov Kao uvod u prestojeću napornu, ali i sezonu punu iščekivanja, Jugaši će nastupiti na turniru kojeg na bazenu Gojko Arneri već četvrtu godinu za redom organiziraju KPK i Športski objekti Korčula.

Na turniru, koji se održava od 18. do 20. rujna, uz Jug nastupaju splitski Mornar te dva superjaka Euroligaša, bivši prvak Europe Barceloneta te mađarski Eger, domaćin ovogodišnjeg Final 6. Momci trenera Vjeka Kobešćaka će u 1. kolu u subotu 19. rujna u 20.30 sati najprije igrati protiv Egera, a potom u nedjelju 20. rujna najprije u 10.30 sati u 2. kolu protiv Mornara, a potom u 19 sati s Barcelonetom.

Podsjetimo, Jug je branitelj naslova lanjskog pobjednika. Jugaši su, tada pod vodstvom Miha Bobića, u finalu svladali Brazil Ratka Rudića s 10:5. Ni ove godine, baš kao ni lani, na turniru nema trenutno najbolje hrvatske momčadi, riječkog Primorja EB, osvajača prva dva izdanja turnira.

48 Sport 3. HNL – JUG

Zmaj razbio Jadrana

9. RUJNA 2015. •

Dva srebra Jugaša ‘BE WATER MY FRIEND’

Županijski nogometni trećeligaši bili su vrlo uspješni u 2. kolu južne skupine 3. HNL. U županijskom derbiju blatski BŠK Zmaj s visokih je 4:0 na svom Zlinju svladao pločanski Jadran LP, a strijelci su bili Čubrilo, Ercegović (11m), Cicijelj i Perica. Uspješni su bili i neretvanski klubovi. Neretva je s 4:1 pobijedila makarskog Zmaja. Dvostruki strijelac bio je Brečić, a pogodili su i Jerković i Kuran. Neretvanac je pak do druge pobjede u dva kola stigao u gostima kod OSK-a u Otoku (1:2).

Strijelci su bili Mihaljević i Juričić. Val i Neretvanac drže vrh ljestvice sa stopostotnim učinkom, Zmaj je treći s 4 boda, Neretva šesta s 3, dok je Jadran LP nakon dva kola bez bodova i postignutog gola prikovan za dno ljestvice.

U 3. kolu u Opuzenu se igra neretvanski derbi Neretvanac – Neretva, BŠK Zmaj gostuje u Unešiću kod Zagore, a Jadran LP u Pločama dočekuje Croatiu.

BIG GAME FISHING

Dubrovčani srebrni u Vodicama

Dubrovački Big Gameri imali su puno uspjeha proteklog vikenda.

Na Big game fishing natjecanju ‘Kup prvaka – Vodice 2015.’ ekipa broda ‘Lunjo’ nakon četiri dana natjecanja osvojila je srebrnu medalju. Dubrovčani su do drugog mjesta došli u sastavu Jurica Volarević, Josip Ivanović, Bartul Volarević i Maro Sekula.

Leo Cukrov izabran je za najboljeg igrača turnira mlađih kadeta

Vratar mlađih juniora Juga Antonio Vukojević proglašen je najboljim vratarem turnira, čime je postao član najbolje sedmorke turnira, a uz njega je među sedam najboljih uvršten i Mavro Farčić Mlađi juniori i mlađi kadeti Vaterpolskog kluba Jug Croatia osiguranje osvojili su srebrne medalje na turnirima ‘Be Water My Friend’ u španjolskom Lloret de maru.

Mlađi juniori trenera Mara Balića su u hrvatskom finalu poraženi su od Mladosti s 9:8, a strijelci za Jug bili su Pejić 3 te Kržić i Čulina po dva. Vratar mlađih juniora Juga Antonio Vukojević proglašen je najboljim vratarem turnira, čime je postao član najbolje sedmorke turnira, a uz njega je među sedam najboljih uvršten i Mavro Farčić.

Mlađi kadeti trenera Aljoše Lončarića u finalnom su meču s CN Barcelonom tek nakon peteraca ostali bez najsjajnijeg odličja. U regularnom dijelu bilo je 8:8, ali su mladi Katalonci bili prisebniji i precizniji u izvođenju penala. Strijelci za Jug bili su Marko

Puljić i Leo Cukrov po dva, a Luka Stahor, Kristijan Raguž, Nikola Kolanović i Đino Fillipi jednom. Leo Cukrov izabran je za najboljeg igrača turnira mlađih kadeta.

Sport 49

• 9. RUJNA 2015.

Konjuh do 2. kola US OPEN

Ana Konjuh imala je jako slab prvi servis, tek 44 posto uspješnosti

Dubrovkinja Kasatkini nije uspjela dignuti nijedan servis od moguće tri prilike, a u oba seta izgubila je servis kod rezultata 4–4

70

bodova zaradila je Konjuh nastupom na US Openu

Ana Konjuh na posljednjem je Grand Slam turniru sezone US Openu ispala u 2. kolu. Kobna je bila šest mjeseci starija Ruskinja Daria Kasatkina, i to s dvaput 6:4 nakon uru i pol vremena. Dubrovkinja Kasatkini nije uspjela dignuti nijedan servis od moguće tri prilike, a u oba seta izgubila je servis kod rezultata 4–4. Također, imala je jako slab prvi servis, tek 44 posto uspješnosti. Inače, ove dvije tenisačice posljednji put su se susrele u 2013. godini u četvrtfinalu Roland Garrosa kada je Ana pobijedila ‘za dlaku’.

Konjuh je na US Openu nastupila i u turniru ženskih parova. U paru s 22-godišnjom Čehinjom Denisom Allertovom (77.) u 1. kolu je izgubila od talijanskog parava Karin Knapp i Roberte Vinci, inače 17. nositeljica turnira. Bilo je 1:6 i 0:6 nakon svega 43 minute igre.

Kad se podvuče crta, 17-godišnja Dubrovkinja ipak može biti zadovoljna, jer joj je pobjeda u 1. kolu protiv Njemice Tatiane Marie (6:4, 6:4) donijela 70 novih bodova na svjetskoj rang ljestvici.

GOŠK DUBROVNIK 1919.

Mlađi se već ujedinili

Županijski nogometni savez objavio je novi, prepravljeni raspored utakmica u 1. ŽNL, koja će zbog novonastale situacije umjesto 13 imati 12 klubova, među kojima i GOŠK Dubrovnik 1919.

Nakon što je pod patronatom ‘hrvatskog brenda’, predsjednika HNS-a Davora Šukera, pred deset dana svečano najavljena fuzija dva dubrovačka nogometna kluba, napravljeni su i prvi konkretni koraci u natjecateljskom dijelu. Tako je Županijski nogometni savez objavio novi, prepravljeni raspored utakmica u 1. ŽNL, koja će zbog novonastale situacije umjesto 13 imati 12 klubova, među kojima i GOŠK Dubrovnik 1919.

Sezona počinje u nedjelju 13. rujna, a GOŠK Dubrovnik 1919. u 1. kolu gostuje u Metkoviću. Prvu utakmicu na lapadskom stadionu odigrat će 27. rujna, kad im u 3. kolu stiže Grk. Bit će zanimljivo vidjeti s kojim će igračkim kadrom i trenerima nastupiti novi klub, kao i kako će izgledati Uprava kluba, klupski

grb, dresovi… Ništa od toga, naime, još nije poznato.

Dok čekamo na prvi nastup ujedinjenih seniora, mlađe kategorije fuziju su već provele, moglo bi se reći – dogovorno. Naime, u ovoj sezoni svi će igrati pod nazivom HNK Dubrovnik 1919., a dogodine s novim imenom GOŠK Dubrovnik 1919. Bilo kako bilo, u 1. kolu mlađi pioniri su s 2:0 slavili protiv Primorca na gostovanju u Stobreču, pioniri su s 3:1 u gostima svladali Jadran LP, a isto je s 6:5 pošlo za rukom kadetima. Jedino su se juniori loše proveli. Izgubili su s visokih 0:5 u Stobreču od već spomenutog Primorca.

U 2. kolu juniori i mlađi pioniri 9. rujna dočekuju Šibenik, a kadetima i pionirima 12. rujna u goste stiže Omladinac iz Vranjica.

50 Sport

9. RUJNA 2015. •

PRIZNANJE ZA MLADU ŽUPKU

Ivi Oberan nagrada ‘Dražen Petrović’

Sjajnoj judašici nagrada je pripala kao članici najuspješnije ženske ekipe, hrvatske kadetske judo reprezentacije, koja je osvojila srebrne medalje na Europskom prvenstvu u Sofiji te Svjetskom prvenstvu u Sarajevu Piše Baldo Marunčić

Nagradu ‘Dražen Petrović’ Hrvatski olimpijski odbor ustanovio je 2006. godine, te je prvi put dodijeljena 2007. godine

Članica Judo kluba Župa dubrovačka Iva Oberan dobitnica je Nagrade Dražen Petrović za 2015. godinu, priznanja koje se na godišnjoj razini dodjeljuje najboljim i perspektivnim mladim hrvatskim sportašima. Sjajnoj judašici nagrada je pripala kao članici najuspješnije ženske ekipe, hrvatske kadetske judo reprezentacije, koja je osvojila srebrne medalje na Europskom prvenstvu u Sofiji te Svjetskom prvenstvu u Sarajevu. Uz Oberan u nagrađenoj reprezentaciji su i Karla Prodan, Tihea Topolovec, Lara Kliba, Dora Bortas, Matea Brletić, Lucija Babić i Lea Gobec.

Podsjetimo kako je 2014. godine ova nagrada pripala judašici JK Dubrovnika Ivani Šutalo (juniorska reprezentacija – najuspješnija ekipa), 2013. nagrađeni su

Ana Konjuh (najuspješnija sportašica i najveća nada) te Jugaši Marko Macan, Loren Fatović i Antun Goreta (juniorska reprezentacija – najuspješnija momčad), 2012. nagrada je otišla u ruke košarkaša Marka Prolete (juniorska reprezentacija – najuspješnija momčad), a 2011. Mariju Hezonji (kadetska reprezentacija – najuspješnija momčad).

Nagradu ‘Dražen Petrović’ Hrvatski olimpijski odbor ustanovio je 2006. godine, te je prvi put dodijeljena 2007. godine. Nagrada je namijenjena isključivo mladim sportašima, sportašicama, te muškim u ženskim ekipama za izvanredne sportske rezultate i sportski razvoj.

Nagrada nosi ime po tragično preminulom velikanu hrvatske košarke Draženu Petroviću, jednom od najboljih svjetskih košarkaša i nositelja triju olimpijskih odličja (OI Los Angeles 1984., Seoul 1988. i Barcelona 1992.). Nagrada je pisana povelja sa stiliziranim likom Dražena Petrovića, novčani iznos i prikladni poklon.

Iva Oberan nagradu će pruzeti na posebnoj svečanosti 10. rujna u Muzejsko-memorijalnom centru Dražen Petrović u Zagrebu u sklopu proslave Hrvatskog olimpijskog dana (HOD), dana utemeljenja HOO-a.

• 9. RUJNA 2015.

Oglas 51

52 DuList IN

Dubrovački jazz ima poseban šarm NIKOLA BREŠKOVIĆ, DUBROVAČKI GLAZBENIK S PARIŠKOM PRIČOM

Nastupati u New Morningu bila mi je čast jer je to jedan od pet najboljih glazbenih hramova Europe. Kad uđeš u backstage, vidiš potpise velikana, uhvati te euforija, motivacija! Kad tamo zasviraš, shvatiš da je sve moguće i da se snovi ostvaruju Piše Mia Njavro Foto Nikola Brešković

Naš sugrađanin, kontrabasist Nikola Brešković je prije nekoliko godina otputovao u Pariz, gdje danas živi i radi, vodi nekoliko glazbenih projekata od kojih je najpoznatiji ‘Nick Bresco’. U mnogim od njegovih putovanja Pariz – Dubrovnik i obratno, uspjeli smo ga ‘uhvatiti’ na kavi, gdje je za DuList rado podijelio kako je živjeti i svirati u jednom od glazbeno najvibrantnijih gradova u Europi i šire, kako je živjeti jazz i što mu znači Trubadur i život u Gradu...

— Trenutno živim, radim, sviram u Parizu. Otišao sam prije tri godine, ili bolje rečeno život me odveo vani.

Godine 2009. započeo sam s projektom Nick Bresco, te sam izdao i jedan pilot album s obradama Sinatre i sličnih umjetnika, ušao u taj stil sviranja. Nakon toga, u Parizu sam počeo odlaziti na različite talent showove, gdje sam ostvario i uspjeh. Na KOWOK talent showu prošle godine osvojio sam prvu nagradu za interpretaciju i pjevanje s kontrabasom, pjesmu Roxanne. Također, osvojio sam i drugu nagradu na supertalent showu ‘+2talents’ gdje sam pjevao ‘Smile’ od Charlina Chapliea. Zabavno je odlaziti na showove, dosta se toga nauči,

a i stvara se određena publika koja te kasnije prati – ističe za početak Nikola, koji kaže kako je od početka dosta radio i vježbao u Parizu. Jer, kaže, bez vježbe i upornosti nema ništa.

— Svirao sam u Gibus klubu u Parizu, vrlo velikom klubu koji uspješno radi od sedamdesetih godina. Potom u klubu Backstage, a posebno sam ponosan na svirku u klubu New Morning, gdje sam imao 45 minuta svojih interpretacija, bio sam jako sretan zbog toga... Nastupati u New Morningu bila mi je čast jer je to jedan od pet najboljih glazbenih hramova Europe. Kad uđeš u backstage, vidiš potpise velikana, uhvati te euforija, motivacija! Kad tamo zasviraš, shvatiš da je sve moguće i da se snovi ostvaruju – ističe Nikola, dodavši kako je tamo zasvirao sa svojim triom, od kojih je jedan Portugalac, a drugi Francuz.

— U međuvremenu dobivaš pomalo i publiku, tako da sam i to stvorio...

Ostvarila mi se i mogućnost snimanja prvog albuma, koji će svjetlo dana ugledati iduće godine. Prvi singl će biti ‘I love Paris’, čiji je live već na YouTubeu.

Ostalo neću otkrivati – kaže Nikola uz smijeh, dodavši i to kako trenutno radi na dva projekta na hrvatskom i engleskom jeziku, te kako uz svoj trio ima i još nekoliko bendova s kojima radi gaže po cijelom Parizu, te ima repertoar u điru za širu publiku.

DuList IN 53

• 9. RUJNA 2015.

ZGODNA FILIPINKA ODMARA SE U GRADU Filipinska glumica i manekenka Sam Pinto ovih dana odmara se u Gradu. I ona očito voli Game of Thrones jer se na društvenim mrežama pohvalila fotografijom sa Straduna uz objašnjenje ‘gdje se snimao Cersein hod srama’.

Sam Pinto manekenskim se poslom počela baviti još kao djevojčica. S 10 godina osvanula je na posterima Coca Cole, a popularnost je stekla sudjelovanjem u reality showu Pinoy Big Brother: Double Up. Potom je usljedilo i snimanje filmova.

2009.

godine započeo je s projektom Nick Bresco

Kako to da ste završili baš u Parizu?

– pitamo.

— Godine 2010., upoznao sam buduću ženu i tako je to krenulo, uskoro ću gore imati i obitelj. Zimi sam gore, a ljeti tu.

Puno sam svirao i sviram, radim, drago mi je da sam krenuo te da mi je prošla godina u Parizu uspješna. Pariz je grad sjajne glazbene atmosfere, ima pravu glazbenu publiku, ‘music life’. Osjećam se sjajno u njemu, to je multikulturalan grad koji je jako posjećen i otvoren.

A opet ima velike sličnosti s Dubrovnikom, jer je turistički grad i ima tu ljepotu. Samo je Dubrovnik manji i nadam se da u cijelom ovom ludom turizmu neće izgubiti tu ljepotu – ističe Nikola.

Njegov glazbeni put počeo je vrlo rano, a sad je akademski obrazovan glazbenik.

— Počeo sam svirati violinu s četiri i pol godine, s pet sam imao svoj

mali, prvi koncert, što mi se jako svidjelo, shvatio sam kako je to put kojim želim ići. Uostalom, moj obiteljski glazbeni put je bio sasvim dovoljan da me usmjeri – cijela ta opuštena, lijepa atmosfera koja vlada u mojoj obitelji je poticaj za bavljenje glazbom.

Rođen sam i blizu Muzičke škole, ujutro se budim s mišlju da ne znam što bih drugo bio. Također, završio sam pod licencom Čajkovski Akademiju u Lovranu. Dobio sam posao u Riječkoj operi, radio sam tamo neko vrijeme, no nije mi se baš previše svidjelo. Volim klasiku, ali to mi nije odgovaralo u tom trenutku, bio sam ipak malo više ‘rock’n’roll life’ – smije se Nikola.

Zanimalo nas je i znaju li ljudi vani za glazbenu priču njegove obitelji.

— Može se iščitati iz moje biografije koju prilažem. Ljudi vole takve priče, a i moja obitelj ipak je na neki način

Radim europski album, ipak je na engleskom jeziku, te se može svugdje odsvirati. Osim toga, u jazz pop điru je, jedva čekam promovirati ga u Dubrovniku

upisana u glazbenu povijest Dubrovnika – napominje. Tu je i Trubadur...

— Oduvijek sam dio Trubadura, ni nastupima u Dubrovniku nisam išao dalje od njega. A Trubadur je Trubadur, to je obiteljski đir iz kojeg se nema smisla izdvajati. To je session klub Dubrovnika, gdje sviraju dubrovački glazbenici, putnici, svi oni koji žele zasvirati su dobrodošli. Sessioni su tu cijelo ljeto.

Trubadur je dio dubrovačke tradicije, nismo samo kafić, lokal, već i nešto što je svaku večer prisutno kao dio ponude grada, što je u turizmu bitno. Osim toga, mnoge generacije glazbenika su odgajane tamo, to je urbana povijest Grada.

Tako sam i nosio i pronio taj đir iz Dubrovnika, pa sve do Pariza. Jazz iz Dubrovnika ima poseban šarm, isto kao talijanski, francuski... – ističe Nikola, uz napomenu kako stalno putuje na relaciji doma – Pariz, no ipak ne zna kad će i hoće li uopće doći za stalno u Dubrovnik.

— Vidjet ću gdje će me život odvesti. Inače, sad europski glazbenici lakše putuju i zanimljivo se radi. To se polako odvija, a tu je i Internet, naši glazbenici putuju, povezuju se.

Nažalost po Dubrovnik, onaj tko ima malo veće ambicije mora poći zimi iz grada, to rade svi glazbenici. Tako to ide, odvuče te... Ali bar imamo ljeto tu. Međutim, Dubrovnik u kulturnom smislu tek mora napraviti neke stvari – dobar studio, koncertnu dvoranu...

Dalo bi se raditi neki lijepi program u studenom, jer ljudi čak ljeti ni nemaju vremena od posla za odlaziti na baš sve događaje u gradu. Također, pričati o prošlosti nema smisla, to je neko drugo vrijeme. Sad je brži tempo i treba ga pratiti, stalno osmišljavati nešto novo, ponuditi efektivan, no i komercijalan, isplativ program – ističe Nikola, koji se nada dogodine i vlastitom koncertu u Dubrovniku. Gdje, još ne zna.

— Radim europski album, ipak je na engleskom jeziku, te se može svugdje odsvirati. Osim toga, u jazz pop điru je, jedva čekam promovirati ga u Dubrovniku – napominje Nikola, koji je za kraj ove lijepe glazbene priče otkrio i koji su mu glazbeni uzori.

— Imam dosta uzora, ovisi o programu i godinama, u srednjoj sam jako puno slušao Queen, U2, pa Miles Davisa, Sinatru, cijeli taj đir... Fantastično vrijeme za glazbu, stvorila se ta pop kultura u kojoj danas živimo. Jazz se danas miješa s popom, i uopće nije loša mješavina – zaključuje Nikola.

54 DuList IN

9. RUJNA 2015. •

Otvoren Sub City!

VELIKI SHOPPING CENTAR U SREBRENOM

Sub City prostire se na skoro 23 tisuće metara četvornih, a sastoji se od dvije odvojene cjeline

Dubrovčani, Župljani i Konavljani već su prvog dana u ogromnom broju htjeli provjeriti kako to sve skupa izgleda i što se sve nudi, pa su se čak stvorile i gužve u prometu kroz Župu Tekst DuList Foto Zvonimir Pandža

Dubrovnik i okolica konačno su dobili moderan trgovački centar i to u obliku Sub City-a u Srebrenom, projektu vrijednom oko 22 milijuna eura.

Sub City prostire se na skoro 23 tisuće metara četvornih, a sastoji se od dvije odvojene cjeline. Zgrada A je veća i ima 10 tisuća metara četvornih u podrumu, u prizemlju je 5300 kvadrata, a na prvom katu oko 5000 kvadrata – ukupno 20.598 metara četvornih shopping prostora. Druga zgrada je daleko manja te se prostire na 2.219 metara četvornih.

Riječ je o prvom centru s 300-injak parkirnih mjesta od čega je veći dio u podzemnoj garaži uz mjesta za

osobe smanjene pokretljivosti i za potrebe opskrbe centra, što kupcima pruža mogućnost ‘suhog’ dolaska do trgovina.

Uz prvi Super Konzum, najveći na području Dubrovačko-neretvanske

DuList IN 55

• 9. RUJNA 2015.

Čelnici Grada i Župe u ugodnoj čakuli

Pero i Tanja Čučuk, Milica Mihajlović, Ivan Todorić i Davorko Obuljen

Svečanost je završena vatrometom

županije jer se prostire na 3 tisuće četvornih metara, u Centru su svoj poslovni prostor dobili H&M, New Yorker, Muller, DM, Sport Vision, Carprisa, B-Vama, Denis, Magic Baby, Yammamai, Mass, CCC, Tom Tailor i drugi, uz niz ugostiteljskih objekata.

Svečano otvaranje upriličeno je u srijedu 2. rujna, a jutro kasnije sve su butige otvorile svoja vrata za građane.

Dubrovčani, Župljani i Konavljani već su tog prvog dana u ogromnom broju htjeli provjeriti kako to sve skupa izgleda i što se sve nudi, pa su se čak stvorile i gužve u prometu kroz Župu.

Također, problem se stvorio i u garaži, zbog navale vozila u kratkom razdoblju.

Dubrovčani, Župljani i Konavljani već su tog prvog dana u ogromnom broju htjeli provjeriti kako to sve skupa izgleda i što se sve nudi, pa su se čak stvorile i gužve u prometu kroz Župu

Mato Franković i Marko Potrebica sa suprugama

56 DuList IN

9. RUJNA 2015. •

Prvi ljudi Župe u lijepom društvu

Uz prvi Maxi Konzum, najveći na području županije, u Centru su svoj poslovni prostor dobili H&M, New Yorker, Muller, DM, Sport Vision, Carprisa, B-Vama, Denis, Magic Baby, Yammamai, Mass, CCC, Tom Tailor

Popularni Silente zabavljao je goste prvog radnog dana

Svečano otvaranje upriličeno je u srijedu 2. rujna, a jutro kasnije sve su butige otvorile svoja vrata za građane

DuList IN 57

• 9. RUJNA 2015.

Jugaši kao modeli za naočale SURADNJA S OPTIKOM ANDA

Svatko od njih našao je neke koje baš njemu odgovaraju, iako su se dvoumili, čak i troumili između pojedinih modela

Jugaši su na jedan dan postali pravi manekeni Optike Anda

Foto Zvonimir Pandža

Na dan otvaranja Optiku Anda posjetili su Jugovi prvotimci Marko Bijač, Paulo Obradović, Pavo Marković i Maro Joković, novi ambasadori brenda, koji su isprobavali brojne modele sunčanih naočala Splitska Optika Anda, koja je prošlog tjedna otvorila svoja vrata u trgovačkom centru SUB City, postala je ponosni sponzor VK Jug Croatia osiguranja u nadolazećoj sezoni.

Tako su na dan otvaranja Optiku Anda posjetili Jugovi prvotimci Marko Bijač, Paulo Obradović, Pavo Marković i

Maro Joković, novi ambasadori brenda, koji su isprobavali brojne modele sunčanih naočala. Svatko od njih našao je neke koje baš njemu odgovaraju, iako su se dvoumili, čak i troumili između pojedinih modela.

Tako su i Jugaši na jedan dan postali pravi manekeni Optike Anda.

58 DuList IN

9. RUJNA 2015. •

ZAVRŠENO KONCERTNO LJETO 2015.

Orsula zaključila fantastičnu sezonu

‘Highlight’ ljeta na Orsuli bili su koncerti u sklopu prvog Croatia Music Adventures programa – Asian Dub Foundation i Mario Biondi, no i ostatak ljeta donio je zanimljiv program Park Orsula i ovo je ljeto donio niz zapaženih imena domaće, ali i svjetske glazbene scene u Dubrovnik. S nešto gušćim rasporedom, jedna od najljepših pozornica na svijetu i ove godine oduzimala je dah kako izgledom, tako i bogatim programom.

‘Highlight’ ljeta na Orsuli bili su koncerti u sklopu prvog Croatia Music Adventures programa – Asian Dub Foundation i Mario Biondi, no i ostatak ljeta donio je zanimljiv program,

od kojih je zanimljivo istaknuti projekt ROCK KAMP Orsula, dvodnevni besplatni koncert gdje su u Parku zasvirali glazbenici iz Dubrovnika, Zagreba i Rijeke, stvarajući glazbeni trokut druženja i rock’n’rolla. Rocka nije ‘falilo’ ni u nastupima domaćih snaga – Gruhaka koji su izveli ‘U čast Indexima’, te legendarnog Drugog načina, a za oba koncerta tražila se karta više. Za neke čak i dan više – naime, S.A.R.S. je održao dva koncerta zaredom, a oba dana

Foto Park Orsula

Vrijedi spomenuti i prvu, no zacijelo ne i posljednju zanimljivu suradnju Orsule i Dubrovačkih ljetnih igara

park je bio pun!

Uz njih, publika je uživala i u Rundek Cargo Triu, Pavelu, Sari Renar, Generalu Woou, Vatri, M.O.R.T.-u., Elementalu... Vrijedi spomenuti i prvu, no zacijelo ne i posljednju zanimljivu suradnju Orsule i Dubrovačkih ljetnih igara, kad je u Parku nastupila izvrsna mlada jazz pjevačica Thana Alexa...

Koncertno ljeto u Parku potvrdilo je još jednom želju publike i volju organizatora da se ovakvi sadržaji ponavljaju, te na taj način obogaćuju kulturnoumjetničku ponudu Dubrovnika, a Orsula je zahvaljujući ovim aspektima nekoliko puta, čak i prije samog koncertnog ljeta, završila na top listama dvaju vrhunskih stranih portala, Beatport i Pulse Radio, kao jedna od najljepših

DuList IN 59

• 9. RUJNA 2015.

svjetskih lokacija za glazbene događaje.

Tako je na Pulse Radio Orsula završila na trećem od deset mjesta. ‘Očaravajuća lokacija 200 metara iznad strme provalije s koje se pruža nezaboravan pogled na Dubrovački akvatorij, oduzima dah’ – zapisali su za Park Orsulu

na portalu Pulse Radio.

Od 20 nevjerojatnih lokacija objavljenih na portalu Beatport, Park Orsula našao se na čak petom mjestu, i to kao tek otkrivena lokacija za uživanje u glazbenim spektaklima, kojih će, vjerujemo, biti i idućih ljeta.

Orsula je čak i prije samog koncertnog ljeta, završila na top listama dvaju vrhunskih stranih portala, Beatport i Pulse Radio, kao jedna od najljepših svjetskih lokacija za glazbene događaje

60 DuList IN

9. RUJNA 2015. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Vage, u vašim osobnim odnosima prevladavat će ležeran stil. Opušteno ozračje, sklonost uživanju, ugodni izlasci - u takvim okolnostima mnogi će lako naći ljubav. Vaš privatni život postaje “običniji“, ali vi ćete i dalje biti sasvim zadovoljni. Povremene idealizacije ljubavi davat će vam nadahnuća da povjerujete i u ono što je nemoguće zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Kuća bi vam ovih dana mogla biti puna gostiju, kojima ćete se u potpunosti posvetiti pa će u drugi plan pasti vaš odnos s voljenom osobom. Prestiž koji vam toliko znači bit će vam nadohvat ruke, ali primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj.

Imat ćete dobar vjetar u leđa kada je ljubav u pitanju, ali ćete raditi greške u koracima. O vašoj samokontroli ovisi uspjeh u privatnom životu. Na poslovnom planu dobit ćete rijetku priliku za dokazivanjem pa je ne propustite. Čuvajte zdravlje.

Na ljubavnom planu u danima pred vama neće biti značajnih pomaka. No, bit ćete izrazito komunikativni i puni energije. Pred vama će biti i velika prilika za daljnji razvoj karijere i usavršavanje. Poradite na vašem zdravlju, posvetite se sebi.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U tjednu koji je pred vama organizirat ćete zajednički izlet s voljenom osobom.

Samci će na putu susresti ljubav. Na poslovnom planu polako ćete se spuštati na zemlju i sve ćete manje sanjariti.

Radna atmosfera bit će ugodna.

Zbog mogućnosti neprimjerenih reakcija najbolje je da se idućih dana odmaknete od mogućih zbližavanja. Na poslu ćete privesti kraju neke zadatke, dok će drugi silom prilika otići na godišnji odmor.

Ukoliko ste u vezi, partner vas neće najbolje razumjeti, dok ćete vi pomalo njegove potrebe staviti sa strane. Ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate, već pronađite načina za prilagoditi se trenutnoj situaciji.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U danima koji slijede zabavljat ćete se kao nikad do sad. Uživajte i iskoristite svaku priliku, ali ne zaboravite na sitnice koje druge mogu itekako obradovati. U poslu nećete znati kako iskoristiti prilike koje vam se nude. S vremenom će sve doći na svoje.

Vage u vezi idućih bi dana trebale poraditi na jačanju povjerenja s partnerom.

Suzdržite se od neprimjerenih ispada.

Na poslovnom planu zatvarate sami sebi put kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete.

U danima koji slijede većini će ljubav biti u drugom planu. No, bit će i onih spremnih za diskretna uživanja koja ćete dugo pamtiti. Na poslu vam se nude nove prilike, mnogi će smatrati kako ste baš vi idealna osoba za angažman, ali neće sve proći glatko.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Na vidiku su pozivnice za kraća putovanja ili zabave izvan mjesta stanovanja, a upravo će to biti prilika za upoznati osobu koja će vas itekako zaintrigirati. Rakovi u vezama bit će zadovoljni i opušteni.

Osobe koje rade s mladima te umjetnici dobit će veliku priliku u svom radu.

Na ljubavnom planu nikako da dosegnete ono čemu težite i čemu se nadate.

Iako biste se rado zavukli u kuću, u vlastita četiri zida, mnogi škorpioni slobodno vrijeme iskoristit će za obavljanje kućanskih poslova i popravaka.

Krenite s tjelesnom aktivnošću.

Ukoliko se odlučite na put ili izlet s partnerom vratit ćete se puni lijepih uspomena. U susretima s rodbinom mogli biste susresti osobu koja će vas jako zainteresirati. Hvatat će vas nostalgija za godišnjim odmorom.

Ljeto je bilo naporno.

DuList IN 61

• 9. RUJNA 2015.

DuTV program SRIJEDA 9. 9.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:55 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 MALI I VELIKI dok. emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:10 DUBROVAČKIM KRAJEM dok. emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:50 PORTRET UMJETNIKA dok. emisija 20:15 ČAŠA ZDRAVLJA dok. emisija 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 MALI I VELIKI dok. emisija 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 INTIMNI NEPRIJATELJ igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:05 TV PANORAMA

ČETVRTAK 10. 9.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 17:00 URA IZ POVIJESTI: SINAGOGA dok. film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 PORTRET UMJETNIKA emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:10 BAŠTINA emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 ČAŠA ZDRAVLJA dok. emisija 19:50 GRAD U K(V)ADRU emisija 20:45 VIJESTI 21:00 PUTOMANIA putopisni prilog 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:40 KRIVA PROCJENA igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:12 TV PANORAMA

PETAK 11. 9.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu

16:30 16:55 17:10 17:35 18:00 18:15

BAJKE GRIMM crtani film za djecu PJESMARICA obrazovna emisija HRANA I VINO kulinarska emisija NOVE PRIČE dok. emisija VIJESTI informativni blok TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama

19:00 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 GRADU S LJUBAVLJU dok.emisija 20:45 VIJESTI 21:00 NOVE PRIČE dok. emisija 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 NEPREMOSTIVE RAZLIKE igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 14. 9.2015.

TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

SUBOTA 12. 9.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 NOĆ S KRALJEM igrani film 18:05 HRANA I VINO kulinarska emisija 19:00 PUTOMANIA putopisni prilog 19:15 PJESMARICA obrazovna emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:35 TRAGOM STARINE dok. emisija 20:55 GRADU S LJUBAVLJU emisija 21:45 EMERSHOW zabavna emisija 22:05 CAREVO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:15 TV PANORAMA

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

NEDJELJA 13. 9.2015.

16:00 DUBROVNIK dok. film 16:35 PUTOMANIA putopisni prilog 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:35 KULTURinfo emisija iz kulture 17:45 BAŠTINA dok. emisija 18:05 EMERSHOW zabavna emisija 18:30 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu 19:00 GRAD U K(V)ADRU dok. emisija 20:00 SAN LJETNE NOĆI emisija 21:10 BUMBETA emisija za mlade 21:40 POSLJEDNJI ČUVARI SLONOVA igrani film 23:10 TV PANORAMA

LICA GRADA je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film

za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film

za djecu 17:00 SUPERMAN crtani film za djecu 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 GRAĐANI O GRADU emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:05 FESTIVALSKI KANTUN emisija o

ljetnim igrama 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 KULTURINFO emisija iz kulture 19:50 SAN LJETNE NOĆI emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija 21:20 DUBROVNIK dok. film 22:00 CAREVO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:08 TV PANORAMA

UTORAK 15. 9.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film

za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film

za djecu 17:00 DUBROVAČKI VIDICI LJEPOTE dok. film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:25 FLASH BY ANJA emisija o borilačkim sportovima 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:10 DUBROVAČKIM KRAJEM dok. emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI (R) 21:00 FLASH BY ANJA emisija o borilačkim sportovima 21:30 POSLJEDNJI ČUVARI SLONOVA igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:05 TV PANORAMA

62 DuList IN

9. RUJNA 2015. •

DR. SASCHA JOVANOVIC

‘Krivac’ za besprijekorne hollywoodske osmijehe Stomatolozi danas imaju puno razloga za naučiti nove napredne tehnologije jer se i pacijenti sve više educiraju i zanima ih što sve mogu dobiti kao uslugu u području implantologije i estetske industrije – rekao je dr. Sascha Jovanovic

Dr. Jovanovic opet je naš suradnik, bit će voditelj Edukacijskog centra. Dosad smo za tim znanjem putovali po svijetu, a sad ga dovodimo u Dubrovnik – istaknuo je dr. Dubravko Jurišić Piše/Foto Baldo Marunčić

Nakon stanke od sedam godina nastavlja se suradnja dubrovačkog stomatologa dr. Dubravka Jurišića i svjetski poznatog stručnjaka dr. Sasche Jovanovica i to kroz osnivanje Edukacijskog centra u Dubrovniku.

Dr. Sascha Jovanovic široj javnosti je poznat kao hollywoodski stomatolog u čiju ordinaciju nerijetko navrate mnoge zvijezde, dok među kolegama slovi kao najeminentnije ime iz područja implantologije. Osnivač je Globalnog instituta za dentalnu edukaciju (gIDE), čije će se djelovanje proširiti kroz Edukacijski centar. Centar će biti smješten u Dental centru Jurišić, omogućit će stomatolozima iz cijelog svijeta da održe korak u novitetima, a Dubrovnik će postaviti na mapu svjetske stomatologije i implantologije.

– Dr. Jovanovic opet je naš suradnik, bit će voditelj Edukacijskog centra.

Predstavit će najnovije trendove u stomatologiji, sve s ciljem kako bi zainteresirani kolege stekli nova znanja. Već sad imamo velik interes kolega iz regije za takav program. Dosad smo za tim znanjem putovali po svijetu, a sad ga

dovodimo u Dubrovnik – istaknuo je dr. Dubravko Jurišić.

– Stomatolozi imaju puno razloga za naučiti nove tehnologije jer se i pacijenti sve više educiraju i zanima ih što sve mogu dobiti kao uslugu u području implantologije i estetske industrije. U Hrvatskoj smo imali puno zahtjeva kolega, koji svake godine upisuju naše programe u Europi. Stoga je opet došlo vrijeme doći u Dubrovnik – rekao je dr.

Sascha Jovanovic. Kao najnoviji trend spomenuo je estetiku i implantate, odnosno njihov razvoj te posebno digitalnu stomatologiju.

– Ljude to danas najviše zanima, posebno za dijagnostiku. Tako se pacijentu može pokazati ‘prije-poslije’ situacija, kako bi se pacijent odlučio što želi. Tako se posao puno brže obavi i pacijent ne treba čekati – objasnio je dr. Jovanovic.

Dr. Jurišić istaknuo je kako Dubrovnik s jedne strane može biti edukacijska destinacija u koju stomatolozi mogu doći sa svojim obiteljima i educirati se, a s druge strane se može razviti kao centar medicinskog turizma. S

njim se složio i dr. Jovanovic.

– Živim u Los Angelesu i vidim da Amerikanci iz visokog društva sve više vide Hrvatsku kao destinaciju, a i dosta Hrvata živi u SAD-u, na primjer Goran Višnjić koji je moj pacijent. Tako da bi Dubrovnik svakako mogao biti centar u tom smislu, a već s ovim programom ćemo moći privući stomatologe iz cijele Europe – rekao je dr. Jovanovic, dodavši kako bogatim Amerikancima medicinski turizam nije na prvom mjestu već im je bitno znati da je usluga vrhunska.

Kad je riječ o implantologiji u Hrvatskoj, dr. Jurišić je istaknuo kako su cijene implantata neusporedivo jeftinije nego u EU ili SAD-u, ali s obzirom na hrvatski životni standard za prosječnog građanina nisu ‘jednostavno dostupne’.

– Svakim danom vidim da ljudi razvijaju svijest i drugi način razmišljanja.

Nekad je bio standard pokriti što se vidi i nije bilo bitno ako nemam zube odpozadi. Danas su ljudi svjesni potrebe rehabilitacije žvačnog sustava, kako bi se obnovila cijela čeljust. Svatko želi imati lijepe zube i svakim danom pacijenti sve više prepoznaju implantologiju kao potrebu i ulaganje u kvalitetu života, a ne kao luksuz – istaknuo je dr.

Jurišić. Dr. Jovanovic osvrnuo se i na kvalitetu brige za zdravlje zubi usporedivši SAD, Europu i Hrvatsku.

– Tu je SAD na prvom mjestu, iako je i Europa dosta jaka, posebno u prevenciji. Hrvatska je u posljednjim godinama strašno napredovala i mislim da se povezala s ostakom svijeta. Problem je još uvijek socioekonomski. Nekad sam znao vidjeti zgodnu djevojku koja bi se nasmijala pa bi joj nedostajao zub, a danas to više ne vidim. Danas ljudi shvaćaju da je njega zubi dio cjelovite brige o tijelu – rekao je dr. Jovanovic.

Oglas 63

• 9. RUJNA 2015.

ATLANT CENTAR Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 352 224, info@apc.hr, www.apc.hr

Cijena parkinga: Prvi sat 10 kuna Svaki slijedeći sat 5 kuna/sat Mjesečna parkirna karta 500 kuna

64 Zadnja

9. RUJNA 2015. •

ZA SVE VREMENSKE UVJETE

U grasti Vodovoda – umjetno cvijeće

POGLED STRAGA 54 DuList IN

U Župi otvoren Sub City!

14 aktualno

16 Aktualno

Možda su ‘krive’ nesnosne vrućine koje ‘prže’ sav živi svijet, a vjerojatno su svoj obol dali i ispušni plinovi tisuća i tisuća vozila, koji tom prometnicom svakodnevno prolaze u oba smjera Na sad već legendarnoj grasti s potpisom Vodovoda, smještenoj na zelenom otoku na križanju Ulice Vladimira Nazora i Splitskog puta, krajem ljeta osvanulo je – umjetno cvijeće. Nismo sigurni što je kumovalo ovom potezu. Možda su ‘krive’ nesnosne vrućine koje ‘prže’ sav živi svijet, a vjerojatno su svoj obol dali i ispušni plinovi tisuća i tisuća vozila, koji tom prometnicom svakodnevno prolaze u oba smjera.

Inače, ovaj zeleni otok nastao je u proljeće 2013. godine, kad je uvođenjem novih prometnih pravila na

križanju Ulice Vladimira Nazora i Splitskog puta najprije stavljen izvan upotrebe semafor, a potom i onemogućeno skretanje iz Ulice Vladimira Nazora na Splitski put. Dok su u početku na križanju bili postavljeni plastični čunjevi i metalni stupići građani nisu bili baš poslušni, ali onda je stigao beton, potom i zemlja, zelenilo te na kraju i grasta s cvijećem te potpisom gradske tvrtke Vodovod.

Ovaj zeleni otok nastao je u proljeće 2013. godine

Rudine u pogonu do kraja godine 20 Aktualno

Kako su ‘mali Srbi’ postali ‘mali Hrvati’!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 16. rujna

Razgovor s direktorom Sanitata Vedranom Kunicom

Čitajte nas na www.dulist.hr!

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža