Issuu on Google+

DUBROVAČKI TJEDNIK #126 Srijeda, 5. ožujka 2014. • Cijena 7 kn

SRI od cavtata do mokošice

Najljepše su male maškare!  str. 52

maturalne još traju

Gimnazija i Pomorska zaplesale  str. 56

ČET

PET SUB NED PON UTO

opća opasnost

Dubrovčanima dali nešto ‘jače od sna’  str. 58

razgovor s novim predsjednikom dubrovačkog hdz-a

Franković odlučan o Dubrovačkom dogovoru: Članovi su nam gnjevni! Vlahušić je protekle izbore dobio zbog nejedinstva HDZ-a  str. 6

nevjerovatnih 800 milijuna kuna

Donosimo osam najvećih predstečajnih nagodbi  str. 4


2 Oglas

5. OŽUJKA 2014. •


Aktualno 3

• 5. OŽUJKA 2014.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

SVI MUKOM ZAMUKOŠE

A tko će do Antarktike? Ne treba posebno podsjećati kako ovaj naš jednostavno obožava prekooceanska putovanja. Vlahušić je sad (opet) boravio u Americi, a Zoki, koji je očito krenuo njegovim stopama, ‘skočit’ će malo do južne hemisfere i obići Australiju i Novi Zeland. Na trinaest će dana napustiti državu. Ide čovjek širit vidike. Taman kad se donosi rebalans proračuna I opet svi šute. Ono, boli ih briga, kao da se radi o nekom drugom Dubrovniku, ili još bolje, ko da se radi o nekoj drugoj državi. A u ovoj, konkretno našoj, u Saboru se u petak u prvom čitanju raspravljalo o promjenama Zakona o sustavu državne uprave po kojem bi od sadašnjih 20 Hrvatska trebala imati pet ureda državne uprave. Vlada, dakako, očekuje da će manji broj ureda omogućiti učinkovitiju raspodjelu poslova i određene financijske uštede. I dok se ministar Bauk zabavlja podgrijavajući animozitet između Splita i Zadra, jer najvjerojatnije bi Zadar trebao postati novo sjedište državne uprave, u Dubrovniku svi mukom zamukoše. Nitko se nije udostojao podignuti glas ili barem natuknuti, ej, tu smo i mi, još postojimo.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Ana Prohaska, Mia Njavro, Nikša Miletić

I dok se ministar Bauk zabavlja podgrijavajući animozitet između Splita i Zadra, jer najvjerojatnije bi Zadar trebao postati novo sjedište državne uprave, u Dubrovniku svi mukom zamukoše Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić, Varina Jurica Turk Marketing Željka Krstulović

Nešto je pokušala artikulirati saborska zastupnica Tatjana ŠB, ali mislim da je baš nitko nije shvatio za koga se zauzimala, Sinj ili??? Bauk joj je tek nonšalantno dobacio kako on nije ni iz Splita ni Dubrovnika ni Zadra, pa mu je slijedom toga sasvim svejedno gdje će biti sjedište. Baš krasno, vrlo utemeljen stav jednog ministra iz čijeg Ministarstva predlažu novi model prikrivene regionalizacije države. U međuvremenu se dokida i Elektrojug i pripaja Elektrodalmaciji Split. Croatia osiguranje se privatizirala i lokalne se podružnice centraliziraju u jedno središte koje će nama biti u Splitu. Naravno sve to vodi do optimizacije poslovanja, a slijedom toga i smanjenja radnih mjesta. Ne treba ni napominjati kako smo ostali bez Carine, HZZO-a, MIO-a, Trgovačkog suda... U Istri se o istom ovom pitanju lome koplja. Nije Istranima svejedno hoće li se novom centralizacijom ured državne uprave preseliti iz Rijeke u Pulu. Njihovi političari smatraju kako je preseljenje centra u Pulu ‘trojanski konj’, drže kako Istra treba biti samostalna regija koja će na svom području imati određene urede državne uprave, i naravno pri tome naglašavaju kako regije trebaju biti gospodarski samodostatne i povijesno utemeljene. A mi, šutimo... I HDZ, i SDP, i HNS i Vlahušić i Dobroslavić. Očito Dubrovnik nije ni gospodarski samodostatan, niti povijesno utemeljen da bi bio

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin Just Dubrovnik Kim Lucia Butigan, Ariana Koši

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

nekome nekakav centar?! I dok u državi vlada rasulo po brojnim pitanjima, a najgori je najnoviji pad BDP-a koji pokazuje kao je Hrvatska ostala zadnja zemlja EU koja nije uspjela zaustaviti ekonomski pad, pa samim tim i propadanje društva, premijer Milanović sve više poprima odlike gradonačelnika Vlahušića. Ne treba posebno podsjećati kako ovaj naš jednostavno obožava prekooceanska putovanja. Vlahušić je sad (opet) boravio u Americi, a Zoki, koji je očito krenuo njegovim stopama, ‘skočit’ će malo do južne hemisfere i obići Australiju i Novi Zeland. Na trinaest će dana napustiti državu. Ide čovjek širit vidike. Taman kad se donosi rebalans proračuna. Ali to i nije neka velika stvar za njega, saborski će manualci dignuti ruku, iako neće imati pojma za koja rezanja ovaj put glasuju. Dotad će se Zoki zabavljati s hrvatskom dijasporom, ma će ipak širom otvorit oči i dobro pazit ispod kojeg će se velikana smjestiti dok se bude slikavao. Nije on ko bivši predsjednik Mesić, koji je od svog ‘domoljubnog’ pjevanja, napravio vic, i nikome ništa. Ovaj to ne bi preživio... Čudi jedino kako još nitko nije i Vlahušiću i Milanoviću preporučio da se ‘zalete’ do Antartike. Da tamo malo skupljaju iskustva. I po mogućnosti ostanu dok se led ne počne otapati. Možda nam do tad u Hrvatskoj bude nešto bolje... Adio Vam

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 5. 3. 2014. Broj 126 Godina 3.

www.dulist.hr


4

Aktualno

TOP 8 predstečajnih nagodbi po dubrovački

Tko se i kako predstečajn Zanimljivo je pogledati strukturu ‘Top 8’ koje su na krajnjem jugu ušle u ovaj postupaka. U društva s najvećom u prijedlogu navedenom imovinom, na prvom mjestu nalazi se Proizvodnja građevinskog materijala RAGUSA d.d. s iznosom od 220 milijuna kuna Predstečajna nagodba, zakonski institut kojeg je donijela Vlada, poglavito Ministarstvo financija i neosporni kralj hrvatske riznice Slavko Linić predstavljen je kao spas za posrnulo hrvatsko gospodarstvo. U osnovi, prije nego pojedina tvrtka ‘potone’ može se pokušati dogovoriti sa svojim dužnicima i nastaviti s relativno normalnim poslovanjem. No kako je postalo vrlo brzo razvidno, zakon slučajno ili namjerno nema gotovo nikakve mehanizme provjere stvarnosti dugovanja, pa su tako nedavno isplivale na površinu afere u kojima primjerice majka sinu plaća milijunska dugovanja novcem nepoznatog podrijetla čime postaje njegov dužnik i onda mu ista ta dugovanja otpiše, dok stvarni vjerovnici izvise i bivaju dovedeni na rub propasti – ili gurnuti preko njega. Ukratko, zloupotreba ovog instituta ide po prilično jednostavnom principu – vi dugujete stvarnih milijun kuna. Skupite kumove, prijatelje, braću i rođake i kažete im da vam ispostave fiktivne račune vrijednosti 20 milijuna kuna. Prema zakonu o predstečajnoj nagodbi samo većinski vjerovnici odlučuju o otpisu dugova, realni dug od milijun kuna nestaje, a vi nakon toga već nekako riješite preostalih 20 milijuna kuna...Rekli bi u narodu, papala maca. Je li svaka predstečajna nagodba ovakva? Zasigurno nije, no već i sama sumnja da je ijedna ovako napravljena baca sumnju na sve koje se provode ili

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Je li svaka predstečajna nagodba nezakonita? Zasigurno nije, no već i sama sumnja da je ijedna tako napravljena baca sumnju na sve koje se provode ili su provedene

Radnici GP-a Dubrovnik 2010. godine prosvjedovali su ispred zgrade uprave roditeljske tvrtke PGM Raguse

su provedene, a svi oni koji nemaju što kriti, ne trebaju se bojati eventualnog nadzora i provjere postupka.

53 prijedloga, osam odbijenica

Upravo zbog klime koja se u Hrvatskoj stvorila oko predstečajnih nagodbi odlučili smo doznati koje su najveće predstečajne nagodbe u našoj županiji. Prema podacima kojima raspolaže DuList, od početka provedbe predstečajne nagodbe, na području županije

zaprimljeno je ukupno 53 prijedloga za sklapanjem predstečajne nagodbe trgovačkih društava i to u Konavlima šest, Župi dubrovačkoj četiri, u Dubrovačkom primorju pet, na Mljetu jedna, na Korčuli četiri, u Orebiću tri, Stonu, Opuzenu i Pločama jedna, te u Dubrovniku 24. U trideset i jednom slučaju odobreno je sklapanje predstečajne nagodbe, osam ih je odbijeno, a po 14 prijedloga još nije održano ročište.


Aktualno 5

• 5. ožujka 2014.

Kupari su barem 19 godina, u rupi, zanemareni. Ovdje nitko nije imao interesa maknuti malim prstom — Zoran Milanović premijer RH

no nagodio u Gradu! Prema podacima kojima raspolaže DuList, od početka provedbe predstečajne nagodbe, na području županije zaprimljeno je ukupno 53 prijedloga za sklapanjem predstečajne nagodbe trgovačkih društava

Vrijednost gotovo milijardu kuna

U postupcima koji su pokrenuti pred dubrovačkom službom Trgovačkog suda radi sklapanja predstečajne nagodbe, prema prijedlozima za pokretanje postupka predstečajne nagodbe podnesenim od strane dužnika Financijskoj agenciji, ukupna vrijednost u prijedlogu navedene imovine društva koji su predložili pokretanje postupka je 816.923.464,20 kuna. U riješenim predmetima taj iznos je 712.099.645,40

31

predstečajna nagodba je odobrena

kuna, dok navedena vrijednost imo- radnji i prekršaja poslovanja. Već nekovine u neriješenim predmetnima iznosi liko godina većina vinogradara ne 104.823.818,80 kuna. može naplatiti svoj rad, ne znaju kako Zanimljivo je pogledati strukturu preživjeti od djelatnosti kojom su se od ‘Top 8’ koje su na krajnjem jugu ušle pamtivijeka bavili njihovi očevi i djeu ovaj postupaka. U društva s najve- dovi. Zbog neposobnosti uprave PZ-a ćom u prijedlogu navedenom imo- ‘Dingač’ došlo je do ovakve katastrovinom, na prvom mjestu nalazi se falne situacije, ljudi nemaju od čega Proizvodnja građevinskog mate- živjeti, zbog čega se traži hitna pomoć rijala RAGUSA d.d. s iznosom od kako se i ovako jedno od najnenase219.666.695,00 kuna, HOTELI PLAT d.d. ljenijih područja ne bi još više osulo i – 202.176.400,00 kuna, HTP KORČULA mlade obitelji napustile otok.’ d.d. – 126.443.134,50 kuna, Poljoprivredna zadruga i vinarija DINGAČ – Šprlje – Jedan predstečaj, jedna 80.189.525,00 kuna, MONTALING d.o.o. nova zgrada – 28.448.445,00 kuna, HTP OREBIĆ d.d. – Tvrtka Montaling vezana je uz ime 18.843.189,00, VIAM d.o.o. 14.010.085,06 sina bivšeg župana Ivana Šprlje, Leona kuna, FARAON d.o.o – 4.613.508,00 Šprlje. Njegovo pak ime u posljednjem kuna. Iako je razvidno kako država ite- desetljeću pojavljivalo se među ostakako prednjači na listi vlasnika (hotel- lim u kontekstu apsolutne zastare za skih) objekata sa nezavidnim financij- optužbe prijevare, no još je zanimljiskim teretima, isto tako je ona, putem vije kako se uz njegovo ime vezuje i Ministarstava, i većinski vjerovnik. S tvrtka IPSUM d.o.o. koja se na nedavdruge strane o privatnim tvrtkama na noj dražbi pojavila kao kupac imoovoj listi može se dosta toga reći. vine GP-a, tvrtke kćeri već spomenute PGM Raguse. Riječ je o upravnoj zgradi Loptanje sa PGM-om TAP-a u Komolcu od 94 kvadrata, koja PGM Ragusa, sa svojim brojnim tvrt- se nalazi odmah uz zemljište TAP-a od kama kćerima na koljena je došla kada 4 500 kvadarata koje je prošle godine je počeo splašnjavati građevinski balon. kupio HEP u svrhu izgradnje pročiKriza ih je bacila na koljena, radnici su stača za vodu. Možda vrijedi napomezavršavali na ulici, prosvjedovali, blo- nuti i kako je njegova ponuda bila 311 kirali pogone no ta trakavica do danas 000 kuna, dok je Vodovod Dubrovnik nije riješena. Sa PGM-om su se u među- ponudio 290 tisuća kuna. A Za one koji vremenu loptali Ivan Kralj i slavonsko- žele znati više, vjerojatno je potpuno brodski poduzetnik Tomislav Opačak slučajno PGM Ragusa u slučaju predkoji je potom svoj udio vrlo brzo pre- stečaja Montalinga odustala od potrapustio osječkom poduzetniku Damiru živanja 17 milijuna kuna, više od pola Iviću, inače jednom od trojice optuže- ukupnog duga. nika iz afere Osijek Koteksa.

Vinogradari u očaju

Poljoprivredna zadruga i vinarija DINGAČ iz Potomja u problemima je bila dugo vremena. Vinogradarima nije plaćano grožđe, a dio njih za sve je krivio Anta Martinovića, pa su tako na sve strane upućivani i apeli ‘na neophodnu intervenciju svih mjerodavnih državnih službi u dokazivanju krivičnih

Vlahušić Ivo Andro Mladen

Iako se u javnosti baratalo raznim brojkama o dugovanju tvrtke VIAM prema prijavljenoj vrijednosti predstečajne nagodbe on iznosi više od 14 milijuna kuna. To čini se ipak ne smeta tvrtke koje pobijede na natječajima za poslove koji se financiraju iz proračuna Grada da angažiraju VIAM kao podizvođača. Zoran primjer toga bila je Ilijina glavica.


6 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

RAZGOVOR S NOVIM PREDSJEDNIKOM DUBROVAČKOG HDZ-A MATOM FRANKOVIĆEM

Vlahušić više ne može up Polazim od osnovice da su naši članovi razočarani Dubrovačkim dogovorom. To je izazvalo veliki gnjev u članstvu jer to nije ono što su oni priželjkivali niti je ono što za što su glasovali na lokalnim izborima Razgovarala Barbara Đurasović Foto Zvonimir Pandža

Nakon 15 godina suverenog vladanja Dubravke Šuice, dubrovački HDZ izabrao je u subotu novo vodstvo. Damu je zamijenio gospodin, i to mladi lav stranke Matko Franković, dugogodišnji prvi čovjek dubrovačkog ACI-ja. U svom prvom intervjuu na novoj poziciji za DuList je otkrio koji će mu biti prvi potezi, što misli o Dubrovačkom dogovoru, Andru Vlahušiću, ali i zašto želi okončati ‘strujnu’ podjelu HDZ-a. Kakvi su Vam prvi dojmovi nakon izbora za predsjednika dubrovačkog HDZ-a? Vjerujem kako su nakon dugo vremena, nakon dugog niza procesa u gradskom odboru Dubrovnik ovo prvi pravi demokratski izbori koji su održani u Gradskom odboru HDZ-a i da prvi put nema pobijeđenih i izgubljenih. Kad se pogleda završetak izbornog procesa nijedna strana, nazovimo ih strana, jer je ipak bilo unutar-stranačko natjecanje nije imala prigovora. Nitko nije imao ni riječi, ni zareza, ni minusa, ni plusa. Svi su prihvatili rezultat kakav uistinu i jest i moja komunikacija sa Sanjom Puticom, kao mojom protukandidatkinjom, i iza izbora je ostala na toj razini kakva bi trebala biti. Mislim da smo došli u vrijeme kada ćemo nadići priče o strujama, strujicama i mislim da više nema priča koje su uništavale HDZ. Kako ćete nadići podjele kad ipak slovite za čovjeka iz županijskog kruga, dakle bliski Franu Matušiću i Nikoli Dobroslaviću? Prvenstveno, Gradski odbor u kojem se nalazi 21 član HDZ-a jasno ističe sinergiju. U njega su ušli različiti ljudi, prije svega mladi ljudi koji su prilično neopterećeni takvom jednom strujnom podjelom, a onda s druge strane i oni

koji su itekako obilježili prijašnje Gradske odbore, ljudi sa iskustvom poput Marinka Vlahinića, Dubravke Marunčić, Tea Andrića, Davora Miloglava. Mi se ne smijemo vraćati u prošlost, prošlost treba ostaviti iza sebe i ja se ne mislim osvrtati ni na Frana Matušića ni na Dubravku Šuicu, ni Branka Bačića ni Nikolu Dobroslavića. To su ljudi koji su odradili svoju ulogu u HDZ-u, oni su dugo godina nosili i neki još nose ‘dresove’ HDZ-a i u njima pobjeđuju. Dakle udarati po tim ljudima nije dobro. Nije dobro za HDZ, koji je budimo iskreni u toj jednoj stranačkoj podjeli doživio niz poraza koji nikome nisu donijeli dobro. Naši članovi su siti toga, siti su Dubine struje, Franove struje, Brankove struje, županija, grad... To treba prestati i vjerujem da će tako i biti. Po svim dosadašnjim pokazateljima i tijeku ovih unutarstranačkih izbora, kad uistinu nije bilo prevelikog medijskog napadanja, pa i komunikacije koja se odvijala s drugim ekipama koji su bili zainteresirani, mislim da je sve skupa bilo korektno i da smo zajednički uspjeli dogovoriti i izborno povjerenstvo. Siguran sam da podjela neće biti i to je ono što je bitno za budućnost HDZ-a. Ponavljam, ja nisam čovjek niti Frana Matušića, ni Dubravke Šuice, ni Branka Bačića, ni Nikole Dobroslavića niti bilo kakvih struktura. Ja sam Mato Franković, imam svoje ime i prezime i nastupat ću prema stavovima Gradskog odbora i prema svojim osobnim stavovima. Koji će Vam biti prvi potez kao predsjednika? Konstituiranje Gradskog odbora. Krenut ćemo po temeljnim ograncima, moramo ih ‘razbuditi’ i najveći naglasak ću dati na aktivnosti temeljnih ogranaka. Mi ćemo itekako vrednovati njihovu aktivnost. Oni ljudi koji neće ulagati dovoljnu razinu energiju u temeljnim ograncima, nećemo im se naravno zahvaliti, nego ćemo im

Ono što građane grada zabrinjava je Društvo prijatelja dubrovačke starine, dakle zakon donesen na razini države u kojem se govori samo o DPDS-u nije dobar. To je tema za Gradsko vijeće, a ne za Sabor Republike Hrvatske.

15

godina na čelu HDZ-a bila je Dubravka Šuica

pridodati članove koji mogu dati više, pa da zajedničkim snagama pokrenu HDZ na toj razini. I to je prioritet. Nas čekaju i europarlamentarni izbori. Moramo ući spremni u njih i dati svoj obol kao Gradski odbor. Radit ću i na pomlađivanju stranke, ali i uključivanju nestranačkih stručnjaka kojim će biti povjerena određena područja. HDZ je već odavno usvojio praksu odbora koji se svode na određene gospodarske cjeline, tako da ćemo imati i Odbor za gospodarstvo, lokalnu samoupravu, i turizam gdje ćemo pokušati uključiti sve veći broj stručnjaka koji će biti zaduženi za specifična područja. Špekulira se kako bi moglo biti promjena u Gradskom vijeću? Bili ste na listi i slijedom toga mogli bi ući u Gradsko vijeće? Što se tiče samog Gradskog vijeća i HDZ-ovog ponašanja u vijeću, ono će biti sukladno stavovima Gradskog odbora. Razmotrit ćemo svaku točku i svaka točka koja je u interesu građana Dubrovnika mi ćemo je podržati. Odnosno, što mislimo da nije u redu, nećemo podržati. Spekuliranje tko će ući i na kakav način, to ćemo ostaviti HDZ-u, odnosno Gradskom odboru da zajedno sa svojim vijećnicima raspravi o mogućnostima. A hoće li doći do promjena vijećnika? Kako uopće gledate na sastav sadašnjeg Gradskog vijeća, točnije na onaj HDZ-ov dio? Tu je prvenstveno potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica, zatim Dubravka Marunčić koja dugi niz godina ima svoju aktivnost u HDZ-u, kao i naš predsjednik mladeži Mario Obuljen, ta mlada svježina. Tu je iskusni Niko Bulić. Vjerujem prije svega da sadašnja situacija unutar samog Gradskog vijeća ne dozvoljava, odnosno nije dozvolila dovoljno aktivnosti našim članovima, odnosno našim Gradskim vijećnicima. Mislim da će proteći neko vrijeme i da će se stvari posložiti i u Gradskom vijeću. Bitno je osjetiti bilo naših građana odnosno glasača HDZ-a, naših članova i raditi onako kako i oni promišljaju. Mislim da u početku nema potrebe za nikakvim radikalnim potezima, treba smiriti lopticu, promisliti i


Aktualno 7

• 5. OŽUJKA 2014.

padati u naša uporišta! onda vući poteze. U narednih mjesec dana sigurno neće biti niti jednog radikalnog poteza. Već ste istaknuli kako će Gradski odbor odlučiti o Dubrovačkom dogovoru, ipak kakav je Vaš stav kao novog predsjednika gradske organizacije HDZ-a? Polazim od osnovice da su naši članovi razočarani Dubrovačkim dogovorom. To je izazvalo veliki gnjev u članstvu jer to nije ono što su oni priželjkivali niti je ono što za što su glasovali na lokalnim izborima. Sama budućnost Dubrovačkog dogovora, odnosno što to jest uopće Dubrovački dogovor, o tome će raspravljati Gradski odbor. Kad se upoznamo sa svim aspektima što uistinu jest taj dogovor onda ćemo i odlučiti. U ovom trenutku bi tu priču ostavio otvorenom. Nekakvim logičnim slijedom lokalni predsjednik stranke budući je kandidat za gradonačelnika. Prepoznajete li se u tome? Istina je da u većini slučajeva predsjednici Gradskih odbora pretendiraju na funkciju gradonačelnika, međutim cilj Gradskog odbora je osvojiti izbore i dobiti svoga gradonačelnika, no kandidata ćemo znati nakon kandidacijskog procesa. Zar nije sad pravo vrijeme za formiranje kandidata, a ne kao u slučaju sa posljednjim lokalnim izborima, kada se ime Tea Andrića izvuklo u zadnji tren? Istina, ali HDZ u ovom trenutku, odnosno ja kao predsjednik zajedno s Gradskim odborom ćemo nastupati aktivno i neće biti istaknuta samo jedna osoba, već će biti više aktera koji će sudjelovati i u komunikaciji sa medijima i u isticanju problema kojih ima dovoljno u gradu Dubrovniku. Kad dođe vrijeme za to, onda ćemo odlučiti tko je dobar kandidat. Ipak ponavljam,

proći ćemo kroz jedan kandidacijski proces jer želimo da prvenstveno naši članovi daju još veću potporu tom našem budućem kandidatu za gradonačelnika. Bitno je da našeg kandidata za gradonačelnika odaberu članovi HDZ. Samo tako taj čovjek uistinu ima potpuni legitimitet među članstvom. Hoću li to biti ja, ne otklanjam naravno ni tu mogućnost u budućnosti, ali ajmo to ostaviti otvorenim jer prije svega treba raditi na stranci,

jedinstvu stranke i temeljnim ograncima. Jedinstvo stranke ne može doći preko noći.

Andro Vlahušić je protekle izbore dobio zahvaljujući nejedinstvu Hrvatske demokratske zajednice

Priča o jedinstvu stranke može biti pokriće još neko vrijeme, ali nakon toga se trebaju pokazati konkretni stavovi i rezultati? Mi nećemo zamarati članove s tim. Radit ćemo na tome i u mojim prvim danima je to prioritet, a onda ćemo razmišljati o svim daljnjim aktivnostima i baviti se onim zbog čega smo izabrani, osvajanju mjesta gradonačelnika Dubrovnika i većine u Gradskom vijeću. Je li to, u ovom trenutku gledano, nemoguća misija? Ne. Ne postoji više jasan polaritet na desne i lijeve, ljudi žele čovjeka, ljudi žele pravo na izbor i konkretne aktivnosti. Prošlo je vrijeme kad je netko glasovao isključivo zato što je netko HDZ-ovac. Ljudi imaju pravo s ovim sustavom glasovanja, birati osobu i vjerujem da je to prednost HDZ-a u budućnosti jer ćemo mi zasigurno istaknuti čovjeka koji prvenstveno uživa ugled među HDZ-ovcima, a onda uživa ugled i među svojim sugrađanima. Pa upravo takav izbor, unatoč svim njegovim manama i nedostacima, da ne spominjemo i kaznenu prijavu i neokončan sudski postupak, doveo je po drugi put Andra Vlahušića na čelo Dubrovnika? Andro Vlahušić je protekle izbore dobio zahvaljujući nejedinstvu Hrvatske demokratske zajednice, ali ne samo nje već i nekih drugih stranaka. Jako dobro je iskoristio taj prazni prostor i kao što možemo


8 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

vidjeti po rezultatima gdje je uspio ući u pojedina HDZ-ova uporišta i osvojiti znatan broj glasova. Vjerujem da u budućnosti to neće biti tako. Što biste istakli kao najveće negativnosti u radu gradonačelnika Vlahušića? Ono što građane grada zabrinjava je Društvo prijatelja dubrovačke starine, dakle zakon donesen na razini države u kojem se govori samo o DPDS-u nije dobar. To je tema za Gradsko vijeće, a ne za Sabor Republike Hrvatske i tu temu je trebalo iskomunicirati na lokalnoj razini. I dalje vjerujem da će Društvo prijatelja dubrovačkih starina zajedno sa Androm Vlahušićem sjesti za stol i dogovoriti se. DPDS ima svoju povijesnu notu i ima predznak Dubrovnika, obnove naše kulturne baštine mislim da nije potrebno vršiti nasilje donošenjem bilo kakvog zakona koji će uskratiti tako nešto. Dubrovnik je uvijek bio poznat po diplomaciji i razgovoru i u to treba uključiti i DPDS i Gradsko vijeće i vijećnike. To bi prije svega nazvao kardinalnom greškom Vlahušića jer to nije način kako se u Dubrovniku radi i funkcionira. Kako će Vam se nova politička funkcija odražavati na poslovnu karijeru? U jednom sam trenutku što se tiče ACIja aktivno sudjelovao u više uloga – od regionalnog koordinatora za marine od

Dubrovnika do Zadra, u ulozi čovjeka koji je završavao dokumentaciju Marine Slano i ujedno u ulozi direktora dubrovačke Marine. Ono što moram istaknuti je da smo 31. prosinca dobili potvrdu na glavni projekt Marine Slano, dakle jednog velikog kapitalnog projekta. Što se tiče regije ACI-ja, ali i same marine u Komolcu posložio sam funkcioniranje da se uopće neće kositi jedno s drugim. Vjerujem da ću i u budućnosti svoj posao u ACI-ju obavljati kvalitetno, na način kako je bilo i dosada, jer ipak nemojmo zaboraviti da je dubrovačka marina četiri godine za redom dobila nagradu za najbolju marinu po ocjeni HGK i HTZ-a, dakle Plavi cvijet za najbolju marinu, i isto tako četiri godine uzastopno je najprofitabilnija marina u sustavu ACI-ja. Ujedno je i jedina marina koja je u ovom trenutku došla toliko daleko u svojim razvojnim projektima da nosimo i proširenje ACI marine Dubrovnik, a i pred samim smo početkom ACI marine Slano. Tu je niz projekata koje sam osobno vodio i kojima sam doprinio da dođu u ovako daleku fazu, tako da ne vjerujem da će biti ikakvih problema. Za kraj, primili ste mnoge čestitke na pobjedi, je li Vam čestitao i predsjednik stranke Tomislav Karamarko? Jest. Preko glavnog tajnika Milijana Brkića je čestitao i pozvao na jedinstvo HDZ-a.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 3. 3. do 9. 3. 2014. Ljekarna ‘Gruž’ od 10. 3. do 16. 3. 2014. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

GRAD DUBROVNIK NE BRINE ZA SVOJU IMOVINU

Zgrada u centr

Mještani se boje da bi se cijela zgrada vrlo lako mogla profundati. Trošni podovi, krov koji prokišnjava, oronuli prozori slika je koju smo zatekli Piše Ana Prohaska Vlahinić

Smeće i građevinski otpad kojim je Kalamota bila zatrpana proteklih mjesec dana, nisu glavni problemi koji muče Kalamoteze. Naime, u centru Donjeg Čela nalazi se zgrada u


Aktualno 9

• 5. OŽUJKA 2014.

DUBROVAČKI MUZEJI

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–16 Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9–16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8–20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno

Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2014. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

ru Donjeg Čela propada!

GORE To vam je isto kao da su prozori na Sponzi u derutnom stanju

derutnom stanju koja je, kako su nam rekli mještani, u vlasništvu Grada Dubrovnika. U prizemlju te zgrade nalazi se trgovina koja otočane opskrbljuje prijeko potrebnim namirnicama i potrepštinama. No, mještani se boje da bi se cijela zrada vrlo lako mogla profundati. A da je tome tako uvjerili smo se i mi sami kada su nas uveli na prvi kat. Trošni podovi, krov koji prokišnjava, oronuli prozori slika je koju smo zatekli. — Ta zgrada dugo stoji u derutnom stanju i nije se renovirala više od desetak godina. Nekoć je tu bio Dom omladine te su se prije 30–40 godina u njoj održavali balovi, školske priredbe. Ona je bila sastajalište mještana, a sada je zapušteno odlagalište smeća. U njoj smeće odlaže kako pošta, tako i Čistoća. Zgrada je u potpunom derutnom stanju, i nitko ne smije hodati po prvom katu kako se sve ne bi profundalo na butigu – kazali su nam Kalamotezi. Također dodaju kako je vlasnica trgovine koja je u najmu ove zgrade već nekoliko puta tražila od Grada Dubrovnika da se zgrada uredi, no nitko od nadležnih nije učinio ništa po tom pitanju.

— Ona je o svom trošku činila neke popravke jer prokišnjava i u samoj butizi, no svaki joj put kažu neka pošalje dopis. No ništa se po tom pitanju nije učinilo. Zgrada se nalazi u centru mjesta, kuda ljeti dnevno prođe između 500 i 1500 turista, a svaki put vide trošne prozore. To vam je isto kao LIJEVO U njoj smeće odlaže kako pošta, tako i Čistoća. Zgrada je u derutnom stanju, i nitko ne smije hodati po prvom katu kako se sve ne bi profundalo – kazali su nam Kalamotezi

Nekoć je tu bio Dom omladine te su se prije 30–40 godina u njoj održavali balovi, školske priredbe

da su prozori na Sponzi u derutnom stanju – zaključuju Kalamotezi. Do zaključenja ovog broja duLista nismo dobili odgovor Grada Dubrovnika o tome namjerava li i kada urediti spomenutu zgradu u Donjem Čelu te o tome postoje li projekcije o tome koliko bi obnova koštala.


10 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

RAVNATELJICA LUČKE UPRAVE PLOČE DEŠA RATHMAN

Sve obveze lučke uprave u praksi su gotovo neprovedive Razgovarao Baldo Marunčić

Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama trpi brojne kritike u javnoj raspravi. Župani optužuju kako će ostati bez financija od naknade za koncesije, građani se bune protiv mogućeg ograđivanja plaža, stručnjaci smatraju kako je zakon centralizirajući i usmjeren protiv investicija. Ipak, generalan je stav da je zakon bitan, jer je pomorsko dobro važan nacionalni interes, s kojim treba znati upravljati. O ovom, ali i drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s ravnateljicom Lučke uprave Ploče Dešom Rathman.

Zakonom se regulira upravljanje lukama i on time predstavlja najznačajniju komponentu upravljanja pomorskim dobrom u RH. Problematika upravljanja konceptualno je dobro postavljena jer je definiran upravljački proces i upravljačko tijelo na razini luke – lučka uprava

Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama još uvijek je u javnoj raspravi, a već je podigao dosta prašine. Kakav je Vaš stav o tom prijedlogu, posebno na dio kojim se regulira upravljanje lukama? Zakonom se regulira upravljanje lukama i on time predstavlja najznačajniju komponentu upravljanja pomorskim dobrom u RH. Problematika upravljanja konceptualno je dobro postavljena jer je definiran upravljački proces i upravljačko tijelo na razini luke – lučka uprava. Primjenjen je model koji je prema dobroj praksi oblikovan i razvijen u većini europskih sustava. Lučkim upravama, kao predstavnicima javne vlasti, dodijeljena je regulativna, koordinacijska i planska uloga. Uloga lučke uprave vrlo se dobro nadovezuje na ulogu Agencije za integrirano upravljanje pomorskim dobrom, koja je nositelj planiranja i strateškog sagledavanja i usmjeravanja razvoja pomorskog dobra na nacionalnoj razini. Ova je razina planiranja do sada nedostajala. Zakon donosi novine u načinu dodjele koncesija tako da se za djelatnosti koje ne zahtijevaju isključivanje korištenja objekata infra i suprastrukture od strane drugih

subjekata mogu izdati koncesije na zahtjev. Radi ovakvog nasljeđa danas se suočavamo s nerazlikovanjem uloge pojedinih subjekata u luci, posebno nerazumijevanjem činjenice da lučka uprava upravlja cjelokupnim lučkim sustavom, dok koncesionari provode i operacionaliziraju lučke djelatnosti prema zadanim pravilima i u zadanim okvirima. Kako komentirate najavu najvećeg koncesionara Luke Ploče d.d. o mogućem odustajanju od višemilijunskih ulaganja. Postaju li novim Zakonom uvjeti za rad koncesionara nepovoljniji? Upravo je to primjer situacije do koje nije smjelo doći. U preustroju lučkog sustava tijekom 90-ih prvenstvena koncesija dodijeljena je kao posebna kategorija poduzeću koje je do tada bilo ujedno i nositelj upravljanja, ulaganja i operacionalizacije u luci, na razdoblje od 12 godina, kao ustupak radi prilagodbe novom načinu funkcioniranja, prije svega tržišnom mehanizmu. Prvenstvenom koncesijom nije uvjetovano odgovorno poslovanje koncesionara, kao ni upravljanje rizikom. Iz perspektive trenutka, to je donekle i razumljivo, jer se to argumentiralo povijesnim i socijalnim elementima – velikim brojem lučkih radnika i njihovih radnih mijesta. Međutim, razdoblje koncesije se naknadno produljilo do 2037., odnosno do 2055. i tada ova kategorija gubi smisao. Posljedice toga upravo osjećamo u praksi. Projekt ITT u kojeg je samo lučka uprava uložila milijardu kuna pokrenut je zajedničkom inicijativom prvenstvenog koncesionara i lučke uprave. Kada su se sklapali ugovori o koncesiji, te naknadno produljivali, očito se propustilo razmišljati o instrumentima osiguranja i upravljanju rizikom od strane koncesionara. Lučka uprava kao davatelj koncesije kontinuirano izražava svoju zabrinutost za realizaciju


Aktualno 11

• 5. OŽUJKA 2014.

projekta ITT, ne radi toga što koncesionar prijeti odustajanjem od ulaganja, već radi toga što su se već sada pojavile jasne dvojbe o tome je li koncesionar uopće u mogućnosti ispuniti svoj dio obveza u sklopu realizacije TRT- a koje se odnose na dobavu i montažu opreme. Projekt izgradnje infrastrukture čiji je nositelj lučka uprava odvija se prema planu, no koncesionar već sada kasni sa inputima u smislu specifikacije opreme, a koji su lučkoj upravi potrebni za dovršetak infrastrukture na način da ona bude usklađena sa zahtjevima projekta čiji je nositelj koncesionar. Prema prijedlogu Zakona predstavnik koncesionara neće biti u upravnom vijeću Lučke uprave koje bi trebalo umjesto dosadašnjih 8, brojiti 5 članova. Opisana situacija pokazatelj je kako subjekt kojeg bi trebalo usmjeravati i regulirati ne može sudjelovati u upravljačkom tijelu. Na prijetnje o odustajanju od ulaganja mogu reći jedino da je Luka Ploče nesporno resurs koji pruža dovoljno potencijala za isplativost ulaganja pod uvjetom da otklonimo opisane prepreke koje se odnose na mogućnost ulaganja na tržište. Kako komentirate stanje u HŽ Cargu u vezi s poslovanjem i prometom u luci Ploče? Situacija sa HŽ Cargom nije trenutna, niti predstavlja izolirani slučaj. Ona je dobar povod da se odrede razlozi dugogodišnjeg drastičnog pada prometa i poslovanja luke Ploče, te zašto je stanje prihvatnih kapaciteta kao i stanje sigurnosti, ekologije i organiziranosti pružanja usluga nezadovoljavajuće. Možda se čini čudno da se negativno izražavam upravo o području za koje je nadležna i odgovorna lučka uprava, no radim to svjesno kako bih naglasila problem ograničenosti ili čak nemogućnosti primjene upravljačkih instrumenata u praksi. Sve mogućnosti i obveze lučke uprave, premda predviđene zakonskim okvirom, u praksi su često gotovo neprovedive. Jer su u sustav implementirane povlaštene kategorije kao što je prvenstvena koncesija, HŽ kao jedini željeznički operator te niz sličnih rješenja koja znače monopolizaciju i onemogućavanje tržišnom automatizmu da rezultira kvalitetnijom i jeftinijom, odnosno konkurentnijom uslugom. Svjesna sam da situacija sa HŽ Cargom može rezultirati trenutnim i operativnim problemima, ali promjene koje se događaju su neophodne. Radi se o racionalizaciji u koju su uključene nepopularne mjere pa je za očekivati da će taj proces naići na otpor. U konačnici, radi se o pretvaranju neefikasnog poslovnog sustava HŽ-a u efikasni, pa to može

Možda je nepopularno reći da poslovanje HŽ-a ne može biti u funkciji radnih mjesta, posebno ako su ona prekobrojna, međutim načela efikasnosti poslovnih sustava jedina su koja tržište može prihvatiti i koja mogu osigurati konkurentnost i dugoročnu dobrobit

samo pozitivno utjecati na konkurentnost transportne usluge, a time i plasman luke na tržištu. Potrebno je omogućiti upravljanje lukom kako bi se stvorili uvjeti za njen razvoj. Možda je nepopularno reći da poslovanje HŽ-a ne može biti u funkciji radnih mjesta, posebno ako su ona prekobrojna, međutim načela efikasnosti poslovnih sustava jedina su koja tržište može prihvatiti i koja mogu osigurati konkurentnost i dugoročnu dobrobit. Upravljanje lukom čiji je izravni nositelj lučka uprava, a zatim u hijerarhiji i resorno ministarstvo mora podržati i omogućiti funkcioniranje subjekata upravo na ovakav način.

Projekt izgradnje infrastrukture čiji je nositelj lučka uprava odvija se prema planu, no koncesionar već sada kasni sa inputima u smislu specifikacije opreme, a koji su lučkoj upravi potrebni za dovršetak infrastrukture Ne možemo izbjeći i temu termoelektrane na području luke. Zagovornici te ideje postaju sve glasniji, dok stanovnici neretvanskog kraja negoduju.

Procedura ulaganja na području luke podrazumijeva izdavanje koncesija koje predstavljaju dozvolu koncesionaru da se na određenom prostoru luke koriste ili grade kapaciteti i obavljaju određene djelatnosti. Najprije, mora postojati strategija razvoja luke, usklađena sa svim planskim dokumentima višeg reda, na razini ministarstva i Vlade. Sa strategijom razvoja mora biti usklađen Plan koncesija. Taj plan određuje vrste koncesija koje će lučka uprava izdavati na pojedinim područjima unutar luke u određenom planskom razdoblju. Naposljetku slijedi i raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije na određenom dijelu pomorskog dobra u nadležnosti lučke uprave. U natječaj se stavlja projekt koji mora biti usklađen sa svim prostornim i drugim planskim dokumentima. Ako se radi o izgradnji novih kapaciteta, Lučka uprava kroz projekt određuje tehnologiju i postavlja minimalne standarde kvalitete, te sigurnosne, ekološke i operativne standarde. Kada bi se donio prostorni plan na lokalnoj razini, on ne bi imao smisla ako nije usklađen sa prostornim i drugim planskim dokumentima višeg reda, posebno planskim dokumentima koje je donijela lučka uprava.


12 Aktualno

5. ožujka 2014. • Ana Prohaska Naša novinarka Ana Prohaska udala se proteklu subotu za svog Damira! Veselo vjenčanje, unatoč kiši, održalo se u Crkvi svetog Vlaha, a Ana je blistala! Čestitamo mladencima!

Tjedni semafor puls tjednih zbivanja

Ploče i Lapad prve lok podzemne kontejne Odabrani skuplji, ali kvalitetniji

Ako se pokaže dobro, normalno da ćemo uzimati više kontejnera. Birat ćemo mjesta gdje se uopće oni mogu postavljati. Naravno, ne mogu se ‘ukopati’ na Stradunu, ali gdje može, zašto ne. Sve se mora uskladiti kako bi funkcioniralo – kaže direktor Čistoće Pero Kaciga Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za kupnju i ugradnju desetak podzemnih kontejnera za komunalni otpad, s rokom dostave ponuda zaključno 4. ožujka ove godine. Procijenjena vrijednost nabave bez PDV-a je 600.000,00 kuna, prema otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti kojeg je raspisala Čistoća d.o.o. Nabavljaju se podzemni kontejneri za selektivno sakupljanje otpada, zapremine 3000 litara, od kojih je 7 podzemnih za selektivno miješani komunalni otpad, jedan za selektivno sakupljanje PET otpada, jedan za stakleni otpad, te jedan za papirni otpad. — Pristigle su ukupno tri ponude, a kroz nekoliko dana trebala bi se donijeti konačna odluka između ta tri ponuditelja. Tu je i mogućnost žalbe, molbe i slično. Otprilike mjesec dana je rok za znati sve detalje, ako dođe do žalbe – potvrđuje direktor Čistoće Pero Kaciga.

Poznate prve lokacije

Sustav podzemnih kontejnera ne zahtjeva posebnu infrastrukturu, iskop treba biti dubok jedan i pol metar, a podizanje i spuštanje kontejnera obavljalo bi se uz pomoć

Piše Mia Njavro

Procijenjena vrijednost nabave bez PDV-a je 600.000 kuna

3

ponude su stigle na adresu Čistoće

hidrauličnih pumpi koje ima svaki kamion za prijevoz komunalnog otpada. Lokacije na kojima će se smjestiti prvi kontejneri su, otkriva Kaciga, Ploče pokraj taxi stajališta te u Lapadu pokraj pizzerije Scala. — Na Pločama će ići ne klasični, već podzemni kontejner ispod zemlje, a išli smo ciljano i na tri kubika, radi prostora. Ono što nismo htjeli da se dogodi jest ‘kobasica’ od 15 metara

kontejnera, zato smo izabrali veći, odnosno skuplji kontejner za ovu lokaciju. Uz klasične su još i stakloplastika-papir kontejneri. Mislim da bi bilo što drugo izgledalo dosta grubo u neposrednoj blizini Grada. Sada bi površina uzimala metar i pol sa metar i pol i tu se smješta kontejner od 3 kubika, odnosno, jednostavnije rečeno, umjesto 6, stavilo bi se 2 kontejnera i tri staklo-plastika-papir.


Aktualno 13

• 5. ožujka 2014. Podzemni kontejneri Novo komunalno rješenje Grada Dubrovnika bit će podzemni kontejneri. Kako najavljuju iz Čistoće, bit će to dobro rješenje, no ostaje tek vidjeti...

Kalamota U centru Donjeg Čela nalazi se zgrada u derutnom stanju koja je, kako su nam rekli mještani, u vlasništvu Grada Dubrovnika, a koji se o njoj uopće ne brine.

kacije za ere Radi se o komunikaciji na relaciji Hoteli Excelsior i Argentina – plaža Banje – stara gradska jezgra, mogu slobodno reći, elitni dio Grada. Stoga taj dio iziskuje i vrhunsko postavljanje kontejnera

ćemo mjesta gdje se uopće oni mogu postavljati. Naravno, ne mogu se ‘ukopati’ na Stradunu, ali gdje može, zašto ne. Sve se mora uskladiti kako bi funkcioniralo – kaže Kaciga.

Iskustva drugih gradova

Zato je odabrana skuplja varijanta, za taj dio grada, a drugi podzemni kontejneri koji će ‘danas-sutra’ doći mogu se postavljati i na drugim prostorima gdje ima više mjesta i gdje se može za njih uzeti 5,6 metara – napominje Kaciga. Za prostor kraj Scale i na Pločama Kaciga kaže da su ‘kritična’ mjesta gdje će se isprobati ovaj sustav. — Ako se pokaže dobro, normalno da ćemo uzimati više kontejnera. Birat

No, iskustva iz drugih gradova pokazala su se izrazito negativnima. Tako jedna čitateljica šalje pismo na adresu DuLista u kojem objašnjava situaciju u Beogradu, koji ima sustav kontejnera kakav je raspisan za Dubrovnik. — Bacanje smeća za nas je postalo ‘težak’ posao. Podizanje poklopca i ubacivanje kese u prorez kroz koji prolazi točno određena zapremina za neke je nemoguća misija. Ti otvori su mali i često se dešava da se kesa za smeće zaglavi pa kontejner postaje neupotrebljiv – ističe čitateljica. — Ljeti sam mjerkala da bacim smeće kada nema štakora koji vam se smiješe iz otvora kada podignete poklopac, u centru Beograda! Ovi kontejneri se pune i po tjedan dana, i to smeće stoji ljudima pod prozorom. Ljetos niti

jednom nisu oprani, a i kako bi ih prali, kad voda nema gde da otiče. Nehigijenski su i leglo zaraze! Ne želite izvorište kuge pod prozorom – ističe ona. Kaciga na to jasno odgovara kako se radi o nekoj konkurenciji Čistoće čiju ponudu u tom trenutku nisu mogli prihvatiti iz nekoliko razloga. — Mi smo jednostavno tražili da to budu kontejneri iz EU, nama treba kvaliteta za Dubrovnik, a ne nešto što nije napravljeno kako treba kao što je to u drugim zemljama – kazao je Kaciga, te dodao kako se radi o tome da ‘ideš nešto napraviti i u to se odmah upliće neki tuđi interes’, dodavši i kako žele napraviti najbolje na mjestima koja su najprikladnija za to. — Uzmite za primjer Ploče. Radi se o komunikaciji na relaciji Hoteli Excelsior i Argentina – plaža Banje – stara gradska jezgra, mogu slobodno reći, elitni dio grada. Stoga taj dio iziskuje i vrhunsko postavljanje kontejnera. To je ono što Dubrovnik traži, kvalitetu, za koju se mora i platiti – zaključuje Kaciga.


14 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

MUŠKI WC PREPUN ‘ZANIMLJIVIH’ STVARI

Što se događa u DOC-u?

Na poziv nekoliko čitatelja koji su zgroženi nazvali redakciju DuLista, uputili smo se u muški WC u kojem su očito ostali tragovi neke noćne ‘zabave’. Ono što smo zatekli su ‘kapice’ od šprica te iznimnu prljavštinu i ne baš ugodne miomirise LIJEVO Dio gdje se nalaze kapice od šprica

Kroz DOC na dnevnoj bazi prođe relativno velik broj ljudi u potrazi za artiklima, hranom, kavom ili pak nečim na popustu

Najveći trgovački centar u Dubrovniku jest lapadski DOC, na kojeg su građani često ‘osuđeni’ u nedostatku boljih i više opskrbljenih dućana, kao što je to slučaj u ostatku Hrvatske. No, takav kakav je, DOC je dosta dobro opskrbljen, s butigama za djecu i odrasle, butigama za poklone, hranu, piće, odjeću, obuću, prigodne stvari... Ima i pizzeriju, kafić i butige svjetski poznatih marki, te i ostale sadržaje, da se ne nabraja unedogled. Sukladno tomu, kroz DOC na dnevnoj bazi prođe relativno velik broj ljudi u potrazi za artiklima, hranom, kavom ili pak nečim na popustu. A velik broj ljudi iziskuje i dobre sanitarije. Sukladno tomu, na poziv nekoliko čitatelja koji su zgroženi nazvali redakciju DuLista, uputili smo se u muški WC u kojem su očito ostali tragovi neke noćne ‘zabave’. Ono što smo zatekli su ‘kapice’ od šprica te iznimnu prljavštinu i ne baš ugodne miomirise. Ne smije se zaboraviti i još jedna bitna stvar, a ta je da upravo u nedostatku trgovačkih centara, šaljemo naše turiste (one koji ostaju nekoliko dana) u kupovinu upravo u DOC. Kakvu to sliku onda šalje o nama? Pokušali smo doznati o čemu se radi na službeni telefon Trgovačkog centra DOC, no ostali smo bez odgovora do zaključenja broja.


Aktualno 15

• 5. OŽUJKA 2014.

ZA DOHODAK ZA 2013. GODINU

MILANOVIĆ U KUPARIMA

Dubrovčani podnijeli 16.018 prijava poreza!

Ovdje nitko nije imao interesa ‘mrdnuti’ malim prstom!

21603

prijave poreza na dohodak za 2013. godinu

U 2013. godini zaprimljeno je 700.649 prijava poreza na dohodak za 2012. godinu na razini RH. Temeljem obrađenih prijava ostvareno je pravo na povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak u 548.409 prijava, u ukupnom iznosu 1.044.565.883,71 kuna Piše Baldo Marunčić

Iako građani itekako znaju kako se porez mora prijaviti do kraja veljače, svake godine se događa ‘ista priča – sve se radi u doslovno posljednji tren, u gužvi, živčano i navrat-nanos. Nakon 28. veljače, odlučili smo provjeriti koji je ukupni broj poreznih prijava podnesen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a koji u Gradu Dubrovniku, odnosno koliko građana je podnijelo poreznu prijavu na istim mjestima. Tako smo saznali da je Porezna uprava do 28. veljače ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno na nivou Područnog ureda Dubrovnik zaprimila 21.603 prijave poreza na dohodak za 2013. godinu, od čega je 16.018 prijava zaprimljeno

na nivou Ispostave Dubrovnik. Iskazani iznos na prijavama poreza na dohodak još uvijek nije poznat, jer se nije započelo s obradama pristiglih prijava. U 2013. godini zaprimljeno je 700.649 prijava poreza na dohodak za 2012. godinu na razini RH. Temeljem obrađenih prijava ostvareno je pravo na povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak u 548.409 prijava, u ukupnom iznosu 1.044.565.883,71 kuna. Razlika za uplatu iskazana je u 74.776 prijava u ukupnom iznosu 290.835.733,74 kuna. Očekivani broj prijava poreza na dohodak za 2013. godinu je u okviru prošle godine – ističu iz Porezne uprave.

Ovo su važni projekti koji bi tome trebali pridonijeti, a država je dirketno uključena, odnosno njen rad ili nerad rezultira investicijom ili ne-investicijom. Ovaj kompleks ovdje je, barem 19 godina, u rupi, zanemaren – kazao je premijer Zoran Milanović u službenom posjetu Kuparima. — To je krivica isključivo hrvatske vlasti, što se ovdje ništa nije događalo, u zadnjem desetljeću pogotovo, kad se to zaista trebalo događati. Ovdje nitko nije imao interesa maknuti malim prstom, a u dvije godine mi smo obavili kompleksan pravni posao i sad je sve spremno za investiciju. U fazi je trenutno neobvezujući dio natječaja, a računamo na to da bi do kraja proljeća imali jasnu situaciju tko će dobiti pravo građenja i koncesiju na 99 godina, te uložiti više stotina milijuna eura i stvoriti barem 300 stalnih radnih mjesta, ovisno o tome kolika bude sezona. S obzirom na veličinu investicije, bit će sezona skoro cijelu godinu, radi se o hotelima visoke klase. — Ponude pristižu i ima ih više od jedne. Ovo može početi ‘disati’ već 2016. godine – zaključio je Milanović o Kuparima.


16 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

Cijene naranača naglo samo jednom centru Barometar spenze duLista

Naš barometar objavljujemo tako svaki tjedan, uz dodatak sezonskih namirnica ovisno o njihovom stađunu, a i dalje pratimo naranče i glavati kupus Piše Nikša Miletić

Nastavljamo i dalje s našim barometrom spenze. Trideset i osmi tjedan zaredom lovimo najpovoljniju kupnju za vas, pa tako više od osam mjeseci pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca, kako bi vaša kupnja bila što jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme). Podsjetimo, u naša tri najveća centra, Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo

Trideset i osmi tjedan zaredom lovimo najpovoljniju kupnju za vas tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave, a od svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Sladonia 1 kg (Premier u Konzuma), brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te kava Franck 175 grama. Moramo napomenuti kako se cijene kruha u

artikal

3. veljače

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

kruh

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

mlijeko

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

5,49 kn*

jaja

11,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

cukar

6,67 kn

6,67 kn

5,99 kn

5,89 kn

5,99 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

10,26 kn*

10,26 kn*

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

6,90 kn

6,90 kn

9,90 kn

9,90 kn

4,49 kn*

glavati kupus

2,40 kn

2,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

artikal

3. veljače

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

kruh

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

mlijeko

5,89 kn

5,89 kn*

6,89 kn

5,49 kn*

5,49 kn*

jaja

10,99 kn A/M

10,99 kn A/M

15,99 kn A/M

14,99 kn A/L

14,99 kn A/L

cukar

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,69 kn

5,69 kn

6,69 kn

5,69 kn

5,69 kn

ulje

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

6,99 kn

4,49 kn

6,49 kn

7,99 kn

7,99 kn

glavati kupus

1,99 kn

1,99 kn

1,99 kn

2,99 kn

2,99 kn

artikal

3. veljače

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

kruh

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

mlijeko

6,89 kn

6,89 kn

6,89 kn

4,19 kn

6,89 kn

jaja

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

cukar

6,49 kn

6,49 kn

5,99 kn

6,49 kn

6,49 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

kava

15,99 kn

13,49 kn*

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

7,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

glavati kupus

2,99 kn*

1,99 kn*

2,99 kn*

2,99 kn*

2,99 kn


Aktualno 17

• 5. OŽUJKA 2014.

o pale u u

Naknadna pamet

Stilske vježbe i županijski proračun Na županičinu žalost, javnost je uvjerena u njezinu krivnju još od izbijanja afere s nabavkom preskupog Audija

Jasmina Jovev je pred mjesec dana u emisiji ‘Nedjeljom u dva’ optužila Marinu Lovrić Merzel da je izmišljala opravdanja za troškove hrane i pića kojima je neopravdano teretila županijski proračun. Županica je ljutitim glasom novinarima rekla kako odbija dati ostavku: ‘Nemojte biti smiješni. Zbog tračeva aktivistice HDZ-a... Zbog toga da podnesem ostavku? Molim vas.’ Valjda je županica u tom trenutku pomislila kako je dovoljno nekog optužiti da je aktivist HDZ-a i više mu nitko neće vjerovati. Što bi značilo da bismo njoj, članici SDP-a trebali automatski vjerovati? Mjesec dana kasnije, USKOK je i službeno otvorio kaznenu istragu zbog osnovane sumnje da je županica plaćala troškove svadbe i proslave rođendana iz županijskog proračuna. Prozvana županica mijenja retoriku: ‘Nemoralno trgovačkom centru Tommy odnose isto mlijeko je na akciji u Pema, ali po je da netko iznosi hrpu laži i kleveta i na pekaru Babić koja posluje u sklopu istoj cijeni, 4,49 kuna. Jaja, namirnica pri tome bude u teškom sukobu intecentra. koja najčešće mijenja svoju cjenovnu resa, no ponavljam ubrzo će sve ovo biti Naš barometar objavljujemo tako vrijednost, ovaj tjedan su u sva tri cen- gotovo i prava će istina izaći na vidjelo.’ svaki tjedan, uz dodatak sezonskih tra po istoj cijeni, 15,99 kuna. Najveći Možda bismo pomislili da je i dalje namirnica ovisno o njihovom stađunu, pad su naranče u Pema, koje su sada uvjerena u odbacivanje ovih ozbiljnih a i dalje pratimo naranče i glavati tek 4 kune i 49 lipa. optužbi (premda više ne spominje HDZ kupus. Ovaj tjedan tako smo saznali Ovaj tjedan nema promjena cijena u kao opravdanje), da tu nije i dodatak: kako je mlijeko na akciji u Tommyja, odnosu na 37. tjedan što se tiče kave, ‘Jako je dalek put od pokretanja istrage te iznosi 5,49 kuna. S druge strane, to brašna, kruha, ulja... pa do moguće presude.’ I doista, dug je put od ‘ne budite smiješni neću dati ostavku’ do spominjanja Koje smo artikle pratili ‘moguće presude’. Na županičinu žalost, javnost je uvjerena u njezinu krivnju još Kruh obični bijeli 0.5 kg od izbijanja afere s nabavkom preskuMlijeko Dukat 2.8% pog Audija u najsiromašnijoj županiji Jaja (A/L i A/M) kojoj je na čelu i doista glupih opravdaŠećer Viro 1 kg nja koje je tada nudila. Dojam njezine Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg neprimjerene bahatosti i socijalne neoUlje Zvijezda suncokretovo sjetljivosti je vrlo jak kod većine građana Kava Franck jubilarna 175 g i teško da će ga promijeniti. Ni ponaša** Šećer Sladonija nje vlasti njezine stranke na državnoj razini kojoj se isto ‘omaklo’ bahaćenje Stađun: glavati kupus i naranče sa službenim vozilima zacijelo joj neće pomoći. *Artikli koji su na akciji kuna je suncoMogu joj pomoći samo čvrsti dokazi, kretovo ulje ako ih ima.

9,99

Piše Zoran Pucarić

Ni ponašanje vlasti njezine stranke na državnoj razini kojoj se isto ‘omaklo’ bahaćenje sa službenim vozilima zacijelo joj neće pomoći


18 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. • ‘NE’ TERMOELEKTRANI Županijski vijećnici SDP-a Ivo Karamatić i Ana Musa upozorili su na ‘nikad ozbiljniju i opasniju prijetnju gradnje hidroelektrane u Luci Ploče’. — Moramo reći ‘ne’ pod svaku cijenu. Taj monstrum će uništiti hrvatsku Kaliforniju – kazao je Karamatić.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

OPASNI ŠTETNIK OPET PRIJETI DUBROVAČKIM ZELENIM UKRASIMA

Crvena pipa je smrt z Palme zauzimaju značajna mjesta na dubrovačkim javnim površinama i pravi su ukras grada

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Pile, Ploče, Lapad, Gruž… Gotovo u svakom dijelu Dubrovnika gradske vizure krase prelijepe visoke palme raznih vrsta i porijekla, bilo na javnim površinama ili privatnim posjedima hotela ili građana. Ipak, jedan bi agresor tu vizuru uskoro mogao potpuno izbrisati. Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) invazivni je štetnik koji na najagresivniji način napada palme, a širi se velikom brzinom poput infekcije. Ipak, odmah treba reći kako taj štetnik nije opasan za ljude, niti za životinje ili ostale biljke. Povodom informacije da se crvena palmina pipa počela širiti Dalmacijom i da stiže i na jug Hrvatske ispitali smo je li ta zaraza zaista i stigla do naših krajeva. — Iz Dubrovnika još uvijek nemamo dojava o javljanju crvene palmine pipe. Zasad smo najviše prijava imali iz šibenskog kraja, ali očekujemo da će se sigurno širiti jer se pojavila primarna zaraza. Uvijek postoji mogućnost da se pojavi i na dubrovačkom području pa zasad plakatima upozoravamo građane – kazao nam je viši fitosanitarni inspektor Jadranko Antičević, koordinator za ovu štetočinu na području cijele Hrvatske, koji najavljuje skori dolazak u grad.

Godišnji pregled u travnju

Vidljivi simptomi pojave ove štetočine na palmi su obješeni listovi u obliku kišobrana, dok se kao posljedica ishrane ličinki na palmama javlja simptom ‘rezanja škarama’

Crvena palmina pipa najviše vrši zarazu u vrijeme vegetacije, od kraja ožujka pa sve do prosinca. Vegetacija čak ove godine nije baš ni prestajala zbog vremenskih uvjeta – ističe Antičević

— U Dubrovnik ćemo doći s posebnim nadzorom i provesti godišnji pregled. Nasumce ćemo odabrati neke pozicije u gradu Dubrovniku i okolici, čime ćemo pregledima pokriti cijelo područje. Naravno, nemoguće je pregledati svaku palmu – kazao nam je Antičević, dodavši kako najprije ministarstvo treba odobriti nadzor i njegove troškove. Ipak, računa kako bi na jug Hrvatske mogli stići do travnja. Inače, vidljivi simptomi pojave ove štetočine na palmi su obješeni listovi u obliku kišobrana, dok se kao posljedica ishrane ličinki na palmama javlja simptom ‘rezanja škarama’. Jedan od


Aktualno 19

• 5. OŽUJKA 2014. ISPLAĆENE PRVE SUBVENCIJE ZA AUTOCESTU Isplaćene su prve tranše korisnicima subvencije cestarine za građane, javljaju iz Grada Dubrovnika. Ukupno je isplaćeno 3.876,00 kuna za 34 smjera na relaciji autoceste Karamatići – Zagreb i obratno. Otkad je na snazi mjera

subvencija cestarine, izdano je nešto više od 160 kupona.

za dubrovačke palme! simptoma također su i rupe pri bazi listova palme. — To su tipični simptomi koje ljudi mogu sami prepoznati na palmi. Naravno da postoje i atipični simptomi, koji su teže primjetljivi i za koje treba ipak biti nešto stručniji. Crvena palmina pipa najviše vrši zarazu u vrijeme vegetacije, od kraja ožujka pa sve do prosinca. Vegetacija čak ove godine nije baš ni prestajala zbog vremenskih uvjeta – kazao je Antičević. Crvena palmina pipa javlja se tamo gdje ima palmi. Geografski je riječ o štetočini azijskog porijekla, koja se svijetom raširila trgovinom zaraženog sadnog materijala. — Tako su se zarazile mediteranske države, a i mi s njima. Još smo mi bili među posljednjima, dok postoje lokacije u nekim zemljama Mediterana gdje je broj palmi toliko prepolovljen da je došao u pitanje njihov opstanak – ističe Antičević. Po nekim procjenama, na jedno zaraženo stablo palme iduće godine zarazi ih se osam, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od deset kilometara. Zaražene palme ‘liječe’ se biološkim i kemijskim metodama, ovisno o fazi zaraze. Ako se pipa nije jako razmnožila, za palmu još ima šanse za oporavak. U suprotnom, cijela palma propadne zbog najezde stotina i stotina ličinki. Crvena palmina pipa nema prirodnog neprijatelja koji bi fitosanitarnim inspektorima ‘olakšali posao’ i jedini pravac u kojem se može djelovati  je preventiva. — Na javnim površinama palme se ne mogu tretirati insekticidima, već ih tretiramo novom metodom, biološkim preparatima koji nisu opasni za ljude, a koje u tekućem obliku injektiraju u palmu. A što zapravo te opake ličinke rade palmama? — Te ličinke žderači izjedaju mekano palmino tkivo, posebno njen vegetativni vrh. Palma se brzo osuši u propadne – objašnjava Antičević.

Te ličinke žderači izjedaju mekano palmino tkivo, posebno njen vegetativni vrh. Palma se brzo osuši u propadne – objašnjava Antičević

2013. ‘posjetila’ Veliki Zaton

10

kilometara je radijus zaraze kroz godinu dana

Podsjetimo, i u Velikom Zatonu prošle jeseni zabilježeno je žarište crvene palmine pipe. Na dojavu mještana djelatnici gradskog poduzeća Vrtlar na palmama su utvrdili simptome zaraze crvene pamine pipe. Zražene palme su morale biti posječene i sasjeckane, a njihovo korijenje isčupano uz pomoć bagera. Ostaci su spremljeni u plastične vreće, ukrcani u kamione te u zaštićenim plastičnim folijama zakopani u jamu na za tu svrhu osiguranoj lokaciji. Ostale palme na zatonskoj rivi tretirane su sredstvima za zaštitu. Uz ovog štetnika, još jedan štetnik prijeti budućnosti palmi u našem kraju. Leptir palmin drvotoč (Paysandisia archon), podrijetlom iz Južne Amerike koji je na Mediteran stigao 2001. godine preko Španjolske, nema ništa manje opasan učinak od pipe. Palmina crvena pipa ima ličinku koja izjeda palmu, dok palmin drvotoč ima gusjenicu, a u pravilu ih se ne može istodobno naći na zaraženoj palmi. palmina crvena pipa ‘voli’ kanarsku datulju, dok je palminom drvotoču draža visoka i niska žumara. Antičević smatra kako je za rješavanje ovog

problema ključna svijest građana o zarazi. — Svakako treba obavijestiti ljude, jer je riječ o vrlo opasnom štetniku za palmu koji se lako i brzo širi. A svima nam je u interesu zaštititi palme, i zbog ekologije i zbog turizma. Premda palma nije naša autohtona dalmatinska vrsta, ali se toliko dugo sadi da je postala kao autohtona – dodao je Antičević.

ŠTO UČINITI? Ništa na svoju ruku

Zaraženim palmama treba stručan tretman, jer se kroz prošla iskustva dokazalo kako nestručno tretiranje može prouzročiti samo veću štetu. Naime, pogrešan način rezanja palmi može lako proširiti nametnika, dok se krivom primjenom kemijskih sredstava ugrožava eko-sustav. Preporuča se svima koji uoče simptome moguće pojave crvene palmine pipe ili palminog drvotoča da se jave fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede.


20 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. • FINA U DETEKTIVSKIM VODAMA Fina GS osnovala je nedavno vlastitu detektivsku agenciju, a istraživat će bonitet tvrtki te krađe unutar njih, a planiraju i ulaganje u kriminalistički laboratorij. Ta tvrka je lani ostvarila više od sedam milijuna kuna dobiti.

Kratke IZ HRVATSKE

DOZVOLE ČISTE, ‘ZABRZALI’ S RADOVIMA

DO LJETA Autopraonica pokraj Medareva Parcela na kojoj se gradi u vlasništvu je OB Dubrovnik. Navođenje privatne tvrtke kao investitora bacilo je stoga sumnju na zakonitost radova

Ako išta ne valja u tom ugovoru sad onda će se popravljat, ako ne onda će se potpisati. Sad je jedan tzv. ‘grace period’ dokle se sve ne vidi. Znam da taj čovjek radi na projektu već dvije godine i ne želim ga oštetiti, ali želim biti siguran - Ferri Certić Piše Nikša Miletić

Stara izreka kaže kako je čistoća pola zdravlja, a čini se kako se ovih dana nitko ne slaže više s time od Opće bolnice Dubrovnik. Na njihovu zemljištu će naime, odmah pokraj bolničkog parkinga uskoro niknuti

samoposlužna – autopraonica.

Ideja stara više od desetljeća

Kako doznajemo, ideja je to koja je njegovana više od deset do 15 godina, a u realizaciju se krenulo u vrijeme bivšeg

ravnatelja bolnice Branka Bazdana. Naime, tada je raspisan javni natječaj zainteresiranim stranama, a pobjednik je bila tvrtka Gospar d.o.o. No, s radovima se nije krenulo sve do nedavno, odnosno koncem veljače. — Radi se o jednom ugovoru koji je potpisan 2011. godine, kada je bio na čelu bivši ravnatelj Branko Bazdan. Od tada do danas su se promijenile okolnosti i zakoni i zbog toga smo dali sve na procjenu odvjetničkom uredu kako bi se uvjerili da je sve još uvijek čisto. Ne želim oštetiti čovjeka koji to radi, ali ne želim ni da mene netko kasnije zbog toga proziva – odgovorio nam je sanacijski upravitelj bolnice Feri Certić. — Ako išta ne valja u tom ugovoru sad onda će se popravljat, ako ne onda će se potpisati. Sad je jedan tzv. ‘grace period’ dokle se sve ne vidi. Znam da taj čovjek radi na projektu već dvije godine i ne želim ga oštetiti, ali želim biti siguran- kaže Certić te dodaje kako je najveća nesigurnost po pitanju javne nabave. — Što god se mora nabaviti, od stroja do ne znam čega, sve mora ići preko bolnice koja je investitor kao vlasnik zemlje – kaže upravitelj OB Dubrovnik te dodaje kako je s tvrtkom Gospar sklopljen ugovor o mjesečnom najmu nakon početka rada autopraonice, — Mjesečno se on obvezao bolnici davati oko 11 tisuća kuna kada počne raditi. To je komad ledine i po meni je to u redu. Ugovor je na pet godina, a već je prošlo dvije i pol godine – ističe Certić, a na naš upit o tome ima li saznanja zašto se toliko čekalo kaže kako je ‘prošlo dosta dok se nisu skupili svi papiri’.

Grad: Gospar ne može biti investitor

Prema informacijama koje smo dobili iz Grada Dubrovnika, sve potrebne


Aktualno 21

• 5. OŽUJKA 2014. NADANOV NASLJEDNIK Luka Burilović izabran je za novog predsjednika HGK. Na dužnost će stupiti 1. travnja, a u predstavljanju svog programa posebno je istaknuo četiri točke – povjerenje, transparentnost, pružanje kvalitetne

dozvole su pribavljene, ali sam početak gradnje ipak nije bio u potpunosti ‘čist’. — Potvrdom glavnog projekta od 30. rujna 2013. godine Općoj bolnici u Dubrovniku odobrena je gradnja montažne samoposlužne autopraonice (...) Dana 6. veljače 2014. godine tvrtka Gospar d.o.o. iz Dubrovnika prijavila je početak građenja prema navedenoj potvrdi glavnog projekta u svojstvu investitora. Ovo upravno tijelo obavijestilo je prijavitelja (Gospar d.o.o.) i Opću bolnicu Dubrovnik da navedena tvrtka nije investitor gradnje prema izdanoj potvrdi glavnog projekta već da je to Opća bolnica u Dubrovniku te da sukladno članku 127. st. 3. Zakona o gradnji ne smije graditi građevinu za koju je izdana potvrda glavnog projekta osim u slučaju ukoliko ishodi rješenje o promjeni imena odnosno

Što god se mora nabaviti, od stroja do ne znam čega, sve mora ići preko bolnice koja je investitor kao vlasnik zemlje– kaže upravitelj OB Dubrovnik

Na informativnoj tabli na gradilištu 23. veljače kao investitor navedena je tvrtka Gospar d.o.o.

protuusluge članicama te aktivno sudjelovanje u gospodarskoj politici.

— Ja se s papirima mučim već tri godine, ali nadam se da će sve sada biti gotovo do ljeta – ističe te dodaje kako smatra da je ‘Dubrovniku potreban jedan takav objekt’. — Cijene neće biti ne znam kakve, ako Dubrovčani žele oprati auto za dvije kune nakon šporke kiše moći će to, ako im treba pranje za 40 kuna imat će i to – ističe ovaj investitor te potvrđuje kako je s bolnicom vezan ugovorom i kako će njima plaćati najam. — Meni je bilo bitno da na toj ledini nema ni drveća ni ničega, nego da je samo drača. Uređenje toga u interesu je svih, a taj dio će se asfaltirati u sklopu projekta – kaže Stjepanović te naglašava kako je zbog specifičnosti bolnice odlučio ukinuti noćno radno vrijeme. — Ovakav tip praonica vanka radi bez prestanka, no budući da se radi o bolnici, da ne bi dolazilo o remećenja reda i mira kao što se drugima znalo događati da im dolaze s autima i puštaju glasnu glazbu, moja praonica će biti zatvorena od 22 sata do ujutro rampom – kaže prokurist Gospara te dodaje kako je poduzeo sve mjere moguće da zadovolji sve potrebne standarde, pa i više od toga. — Želim napomenuti kako tu ide separator za otpadne vode od pet tisuća litara, prije spoja na kanalizaciju. To je pet puta veći nego što se inače stavlja – kaže on te zaključuje: — Ako nekoga zanima kako sve ovo financiram neka pogleda koje sam sve kredite podignuo i što sam sve stavio pod hipoteku!

tvrtke investitora – stoji u odgovoru iz gradskog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, a do zaključivanja teksta spomenuto rješenje nije pribavljeno.

Gospar: Sve je čisto

Kako doznajemo u sudskim spisima, dubrovačku tvrtku Gospar, kao prokurist zastupa Dražen Stjepanović. Prema njegovim riječima, riječ je tek o manjem propustu koji će ovih dana biti ispravljen. — Greška je nastala u prijavi gradilišta, to je pogreška izvođača jer su stavili onoga koji plaća tj. poduzeće Gospar, ne bolnicu koja je vlasnik zemljišta. Taj problem ćemo sada riješiti i sve onda ide dalje – kaže Dražen Stjepanović, prokurist Gospara.

No niti pet dana kasnije, 27. veljače, natpis je pomijenjen, a radovi zaustavljeni

IZVAN DUBROVNIKA

Vlahušića mora istražiti DORH

K a n d i dac i j s k a l i sta g ru p e birača Srđ je Grad podnijela je 17. svibnja 2013. godine Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku kaznenu prijavu protiv gradonačelničkog kandidata Andra Vlahušića radi protuzakonitog i neovlaštenog korištenja osobnih podataka pacijenata oboljelih od dijabetesa u predizbornoj kampanji za lokalne izbore tijekom svibnja 2013. godine. Istraga koju su vrlo temeljito obavili djelatnici PU Dubrovnik pokazala da su HNS-ov gradonačelnički kandidat i njegov predizborni stožer koristili osobne podatke pacijenata u predizbornoj kampanji. Unatoč tome, Općinsko državno odvjetništvo odbilo je preuzeti progon ne samo Vlahušića nego i ostalih osoba za koje je istraga pokazala da su koristile i dalje prosljeđivale navedene podatke, poručuju Srđevci koji dalje ‘zbog notorne pristranosti Općinskh i Županijskih državnih odvjetništava u odnosu na lokalne političke moćnike (potvrđene i nedavnim preuzimanjem slučaja sisačke županice Lovrić Merzel od strane DORH-a), KLGB Srđ je Grad zatražila je od DORH-a, temeljem odredbe čl. 54. st. 2 Zakona o državnom odvjetništvu, da se postupanje u navedenom predmetu delegira državnom odvjetništvu izvan Dubrovnika.’ — Od pravosudnih tijela Republike Hrvatske koja će biti uključena u ovoj postupak očekujemo dosljednu primjenu Kaznenog zakona i nepobitne dokaze da je u Hrvatskoj zakon jednak za sve građane, bez obzira na njihovu poziciju na društvenoj ljestvici moći – ističu Srđevci.


22 DuList IN

5. ožujka 2014. •

Razgovor s mladim dubrovačkim postolarom Markom Andrewom Šiljegom

Nema više kvalitetn ‘Made in China’ Ljudi u posljednje vrijeme dosta krpaju cipele, pokušava se spasiti sve i svašta. Pa primim nešto da se ne bi naljutili, probam popraviti nešto što se ne isplati popraviti... Popravljam i neke ručne radove, no teško je popravljati nešto što je napravljeno ‘jeftino’ Prošlo je desetak mjeseci otkad je mladi postolar Marko Andrew Šiljeg otvorio svoju radnju u staroj gradskoj jezgri. Točnije, otvorio je 15. travnja, a u ovom broju DuLista otkrio je kako je sve počelo i što se promijenilo u ovom relativno kratkom vremenskom razdoblju. — Ljudi su bili oduševljeni, pogotovo stariji. Kažu, hvala Bogu da nije još jedna suvenirnica u Gradu. Dođu i kažu mi kako sad imaju razlog doći u Grad. A i nije toliko skupo, no i to zavisi od ljudi do ljudi. Nekima sam preskup,

Piše Mia Njavro

9

mjeseci trajala je Šiljegova obuka za postolara

nekima i ne... Iskreno, što se tiče ovog posla, za neke stvari se zaista treba dobro potruditi, a ljudi to ne znaju cijeniti. Za neke stvari mogu potrošiti i sat i pol vremena, a nikako to ne mogu naplatiti. Valjda je to tako u ovom poslu – ističe Marko. Inače, Marko je rođen u Melbourneu u Australiji, ali je već s pet godina s obitelji prvi put došao u Dubrovnik. Tu je ostao cijelu osnovnu i srednju školu, a po završetku obrazovanja se

vraća u Australiju gdje je dvije godine radio upravo na građevini. Elektromehaničar je po obrazovanju, nije se odlučio raditi u struci, nego nakon srednje škole izučiti postolarski zanat. Od samog početka, pa i prije radnje, pomagao mu je njegov dundo, postolar Mate, kojeg mnogi Dubrovačni posjećuju već godinama. Kako je dundo regirao na ‘konkurenciju’? — Dundo je presretan što sam se odlučio za ovaj posao. On još uvijek radi i


DuList IN 23

• 5. ožujka 2014.

ne obuće, sve je Strojevi koji se mogu naći u postolarskoj radnji su svi polovni, kupljeni u Splitu i Samoboru

financija, no ovdje su mi prijatelji, djevojka, svi do kojih mi je stalo, a tamo je bilo teško. Iskreno, najlakše mi je bilo na poslu. Radiš, samo radiš i znaš što radiš. A dođeš doma i nema ništa što bi radio. Zato sam se vratio.

Najčešće mijenja pete

sad sam mu konkurencija. Sreća pa smo na drugim krajevima grada – smije se Marko. Počeo je kod njega još dok je išao u srednju školu, nekad bi mu dao ruke s poslom, a on Marku za izlazak. — Meni je bilo dobro! I njemu također. Kad sam završio srednju školu, pitao me bi li ostao raditi za njega. Ostao sam devet mjeseci, a potom, na bratov poziv, otišao u Australiju. Tamo sam radio gips na građevini. Iskreno, u Australiji je bolja situacija što se tiče

Iskreno, u Australiji je bolja situacija što se tiče financija, no ovdje su mi prijatelji, djevojka, svi do kojih mi je stalo, a tamo je bilo teško

Pitamo gdje nabavlja strojeve za rad, za koje je uložio desetak tisuća eura. — Strojevi koji se mogu naći u postolarskoj radnji su polovni, kupljeni u Splitu i Samoboru – kratko će. U ovih nekoliko mjeseci, najčešći zahvat kojeg je napravio je mijenjanje peta, pogotovo ovdje u Gradu. — Kližu se po Stradunu, upadaju u daske na mostovima i slično – ističe te dodaje malo tužniju stranu priče: — Ljudi u posljednje vrijeme dosta krpaju cipele, pokušava se spasiti sve i svašta. Pa primim nešto da se ne bi naljutili, probam popraviti nešto što se ne isplati popraviti... Popravljam i neke ručne radove, no teško je popravljati nešto što je napravljeno ‘jeftino’. Nema više kvalitetne obuće, ljudi više ne rade dobru obuću, sve je ‘made in

China’ – kaže. I sam radi obuću, upravo je krenuo s izradom za iduće ljeto. — Počeo sam raditi sandale, ali tek kad ih napravim tek onda vidim gdje sam pogriješio. A tada je malo kasno, jer još nemam pravi šablon po kojem bih crtao, nego idem otprilike ‘to je to’. Cijenu još nisam stavio – kaže. U nadi da će mu krenuti s prodajom sandala i ostale ljetne obuće koju izrađuje, pitamo ga kako ide posao u ovim mjesecima. — Posao je pao nakon Nove godine, slabiji je promet i to se primijeti, no mislim da je takva situacija u cijelom gradu. Po policama ima cipela, samo ljudi slabo dolaze. Dosad sam skupio punu vreću cipela, a slabo ih ljudi pokupe. Ima čak i jako finih cipela, što me iznenađuje. Zato pozivam vlasnike da ih dođu pokupiti – smije se Marko. A mi pozivamo građane koji su u prolazu Gradom da navrate kod ovog mladog obućara, bilo da pokupe ili poprave cipele ili pak da samo popričaju s njim te tako osjete duh dubrovačkih obrta koji, izgleda, još nije u potpunosti nestao.


24 Oglas

5. ožujka 2014. •

ZAVRŠENI GEO ISTRAŽNI RADOVI KROZ PROJEKT LEGEND

Osnovnoj školi Opuzen novi sustav grijanja

Geo ispitivanja su pokazala kako je riječ o lokaciji idealnoj za smještaj plitkih geotermalnih izmjenjivača – košara, te bi sustav radio s maksimalnom učinkovitošću i pridobivenom toplinskom energijom po jedinici površine Projekt LEGEND pokrenuo je najveću investicijsku kampanju geotermalne energije ikada provedenu u Jadranskoj euroregiji, s ciljem promocije korištenja GCHP tehnologija. Riječ je o energiji niskog toplinskog kapaciteta, koja koristi ‘geotermalne toplinske pumpe’ (GCHP Ground Coupled Heat Pump). Razmjena znanja među partnerima uključenim u projekt, promjena energetskih izvora javnih zgrada i snažna marketinška strategija trebali bi dovesti do povećanja svijesti o geotermalnoj energiji u uključenim regijama, potaknuti razvoj ekološkog tržišta, tehnološki razvoj te javne i privatne investicije.

Pozitivni rezultati ispitivanja

U sklopu projekta LEGEND, kojeg u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodi Regionalna razvoja agencija DUNEA, ugradit će se, kao demonstracijski pilot, toplinske pumpe u javnoj zgradi, za što je dosadašnjim

Riječ je o energiji niskog toplinskog kapaciteta, koja koristi ‘geotermalne toplinske pumpe’

aktivnostima odabrana Osnovna škola Opuzen. U njoj će se prenamijeniti termotehnički sustav grijanja s loživim uljem na obnovljivi izvor energije – dizalicu topline s tlom kao izvorom energije. Ova investicija, koja uključuje opremu i rad, vrijedna je oko 90.000 eura. Završena su geo ispitivanja koja su pokazala kako je riječ o tlu pogodnom za ugradnju energetskih košara koje omogućavaju jednostavniju ugradnju te nude najekonomičniji omjer troškova ugradnje i dobivene energije.

Obzirom da je priobalni pojas Republike Hrvatske duž cijele svoje dužine, geološki gledano, većinom sačinjen od karbonatnih stijena krškog tipa bilo je potrebno izvršiti istražne radove na lokaciji kako bi se utvrdila mogućnost iskorištavanja plitkih geotermalnih potencijala. Kako je grad Opuzen

u izradi Sljedeći koraci LEGENDA

Trenutačno je u izradi Izvedbeni projekt strojarskih instalacija i elektroinstalacija za potrebe sjevernog dijela Osnovne škole Opuzen, nakon čega će se pristupiti procesu javnog natječaja za izvođenje ostalih radova, koji će uključivati vanjske instalacije i promjenu sustava unutarnjih jedinica.


• 5. ožujka 2014.

Oglas 25

Tlo je pogodnom za ugradnju energetskih košara koje omogućavaju jednostavniju ugradnju te nude najekonomičniji omjer troškova ugradnje i dobivene energije smješten na delti rijeke Neretve, prema geološkoj karti regije i iskustvima iz geomehaničkih ispitivanja ustanovljene su kvartarne naslage, najmlađe naslage na površini terena Dubrovačkoneretvanske županije.

Toplinski test

Na području Opuzena postoje dva osnovna tipa ovih naslaga. Organogeno-barski sedimenti (crnice i crni terestrični muljevi) koji najveću površinsku zastupljenost imaju u širem području ušća Neretve, Baćinskih jezera te neposredno kod Ploča, Metkovića i Opuzena te aluvijalni pijesci i mulj koji se nalaze se neposredno uz nizinski dio toka Neretve, od Opuzena do ušća. Ovi geološki podaci upućuju da bi delta Neretva, a samim time i lokacija na kojoj se nalazi razmatrana osnovna škola, bila idealna za smještaj plitkih geotermalnih izmjenjivača – košara, te bi zbog postojanja finozrnatnog materijala i plitke razine vodnog lica podzemnih voda sustav radio s maksimalnom učinkovitošću i pridobivenom toplinskom energijom po jedinici površine. Uz geološko istraživanje, nužno je bilo izvesti test toplinskog odaziva bušotine (TRT – Thermal Response Test), koji se sastoji u promatranju brzine promjene temperature radnog fluida pri protjecanju unutar izmjenjivača u funkciji narinutog toplinskog izvora i termogeoloških karakteristika tla i stijena, što je postala standardna metoda za ovakve sustave.


26 Aktualno

5. ožujka 2014. •

Crna kronika Čak 25,53 kilograma

Marihuana skrivena u boci auto plina

Proteklog tjedna u večernjim satima na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Gornji Brgat, u osobnom automobilu albanskih nacionalnih oznaka pronađeno je 50 paketa u kojima se nalazila prešana marihuana, ukupne težine 25,53 kilograma. Vozilom je upravljala 26-godišnja državljanka Albanije, a droga je pronađena u boci auto plina koji se nalazio u prtljažniku. Naime, tijekom obavljanja granične kontrole policijski službenici Policijske postaje Gruda u suradnji sa djelatnicima mobilne jedinice carine uočili su preinake i svježe varove na boci auto plina, zbog čega se posumnjalo na krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu vozila. Pretragom je boca rastavljena te je u unutrašnjosti pronađena spomenuta droga čija sveukupna tržišna vrijednost iznosi gotovo 400 tisuća kuna, dok bi ova količina u uličnoj preprodaji dosegla iznos od preko milijun kuna.

Alkoholni rekorder Najveća koncentracija alkohola od 2,73 promila izmjerena je u nedjelju, 2. ožujka oko 3.45 u ulici Put od Republike u Dubrovniku i to 39-godišnjaku koji je upravljao osobnim automobilom dubrovačkih registracijskih oznaka. Vozač je uhićen i doveden u prostorije policije, a potom uz optužni prijedlog na Prekršajni sud u Dubrovniku.

I TO SE KRADE

‘Nestalo’ više od 300 tisuća kuna šećera

Sumnja se da je 33-godišnjak, kao rukovoditelj skladišta jednog trgovačkog društva s područja Dubrovnika, u više navrata tijekom 2011. i 2012. godine preko drugog trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu naručivao veće količine šećera za potrebe trgovačkog društva u kojem je zaposlen Policijski službenici Službe kriminalističke policije dovršili su kriminalističko istraživanje nad trojicom muškaraca u dobi od 33, 35 i 38 godina koje se sumnjiči za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje službene ili poslovne isprave – stoji u tjednom policijskom izvešću. Naime, sumnja se da je 33-godišnjak,

334.223 kune ukupan je iznos štete

kao rukovoditelj skladišta jednog trgovačkog društva s područja Dubrovnika, u više navrata tijekom 2011. i 2012. godine preko drugog trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu naručivao veće količine šećera za potrebe trgovačkog društva u kojem je zaposlen. Narudžbe su, po njegovim uputama, preuzimali 35-godišnjak i 38-godišnjak koji su potpisivali otpremnice za preuzeti šećer iako nikada nisu bili zaposlenici navedenog trgovačkog društva te tako preuzeti šećer nije nikada ni dostavljen u skladište oštećenog trgovačkog društva već je prisvojen od osumnjičenika. Kako bi prikrio tako nastali manjak prvoosumnjičeni rukovoditelj skladišta je prilikom popisa robe na inventurnoj listi prikazao netočne podatke. Trgovačko društvo je tako oštećeno za iznos od 334.223,64 kune. Protiv osumnjičenih slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu – navode iz Policije.


Aktualno 27

• 5. ožujka 2014. Tjedan na cestama Tijekom proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 12 prometnih nesreća. Policijski službenici su poduzeli 612

represivnih mjera od čega 284 zbog prekoračenja brzine i 20 zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Iz prometa je isključeno 29 vozača i 10 vozila.

Sudar tri automobila! Prometna nasreća pokraj Slanoga

PRIPAZITE

Kako na siguran način spaliti korov?

Na izlasku iz zavoja vozač je izgubio nadzor nad vozilom te prešao u suprotni prometni trak. Pritom je bočnim dijelom vozila udario u dva vozila koja su se kretala iz suprotnog smjera Tri vozila sudjelovala su u prometnoj nesreći koja se u nedjelju oko 16.35 sati dogodila pokraj Slanoga. Do nesreće je došlo neposredno pred skretanje za Majkove. Osobno vozilo dubrovačkih registracija kojim je upravljao 28-godišnjak kretao se Jadranskom magistralom prema Slanome. Na izlasku iz zavoja vozač je izgubio nadzor nad vozilom te prešao u suprotni prometni trak. Pritom je bočnim dijelom

Srećom, utrvrđena je samo materijalna šteta

vozila udario u dva vozila koja su se kretala iz suprotnog smjera – osobno vozilo karlovačkih registarskih tablica kojim je upravljao 22-godišnjak te osobno vozilo dubrovačkih registracija kojim je upravljala 30-godišnjakinja. Osim utvrđene materijalne štete, u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.

Na izlasku iz zavoja vozač je izgubio nadzor nad vozilom te prešao u suprotni prometni trak

Početkom sezone čišćenja poljoprivrednih i drugih površina, kada građani spaljuju biljni i drugi gorivi otpad na otvorenom prostoru, povećava se opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom. S obzirom da je u vremenskom razdoblju od 1. studenog do 1. svibnja spaljivanje korova dozvoljeno, iz PU dubrovačkoneretvanske podsjećaju građane da su u slučaju provođenja spaljivanja dužni poduzeti sljedeće mjere zaštite od požara: prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu ili policijsku postaju, oko mjesta na kojem će ložiti vatru očistiti travu i drugi zapaljivi materijal, osigurati vodu i druga priručna sredstva za gašenje, ne napuštati mjesto loženja dok se vatra nije u potpunosti ugasila. — Apeliramo na građane da ovo upozorenje shvate ozbiljno, kako bi opasnost od izbijanja požara i njegovog širenja sveli na minimum i time dali vlastiti doprinos u efikasnom provođenju mjera zaštite od požara te istovremeno izbjegli vlastitu odgovornost zbog neprovođenja mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i posljedica koje iz toga nastanu – javljaju iz PU dubrovačko-neretvanske.


28 Aktualno

5. OŽUJKA 2014. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

PROJEKT PEGASUS

Kako zaposliti marginalizirane skupine?

Okrugli stol

U radu Okruglog stola sudjelovali su predstavnici razvojnih agencija, udruga civilnog društva, gospodarskih i javnih institucija s područja Županije

DUBROVNIK U sklopu programskih aktivnosti EU projekta PEGASUS u hotelu Excelsior održan je protekli tjedan Okrugli stol ‘Socijalno uključivanje i zapošljavanje marginaliziranih skupina – mogućnosti i izazovi’. Svrha projekta je potaknuti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i teško zapošljivih skupina stvaranjem novih oblika zapošljavanja kao što su socijalne zadruge. Zamjenica župana Marija Vučković u pozdravnom govoru naglasila je važnost socijalnog poduzetništva u našoj županiji, njegove otpornosti na krizu te posebno istaknula kako Dubrovačko-neretvanska županija predano radi na uključivanju marginaliziranih i teško uključivih skupina u društvo. Uvodno izlaganje na Okruglom stolu u organizaciji Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije imao je dr. sc. Franco Veltro, predstavnik talijanske socijalne zadruge Laboratorio Aperto, koji je prezentirao iskustva i dobre prakse socijalnog uključivanja i zapošljavanja psihički oboljelih osoba u gradu Campobasso, u talijanskoj pokrajini Molise. Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, kao nositelja projekta PEGASUS, te županijske centre za socijalnu skrb, partnere u provedbi projekta, u radu Okruglog stola sudjelovali su predstavnici razvojnih agencija, udruga civilnog društva, gospodarskih i javnih institucija s područja Županije. Zaključak ovog Okruglog stola bio je poduzimanje daljnih koraka radi umrežavanja javnog, poslovnog i civilnog sektora u svrhu rješavanja socijalnih pitanja za dobrobit pojedinca i zajednice.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

‘Centar za ot ali izgradit

Na sjednici Županijske skupštine opet je bilo zanimljivo. Vijećnička pitanja većinom su se ticala projekta termoelektrane, ali i drugih energetskih resursa Piše Baldo Marunčić ŽUPANIJA Na sjednici Županijske

skupštine, održanoj u ponedjeljak, 3. ožujka, zanimljiva su, kao i obično, bila vijećnička pitanja, ali i izvještaj župana Nikole Dobroslavića o radu u drugom polugodištu 2013. godine. Županijski vijećnik Ivo Karamatić zatražio je da se na dnevni red uvrsti točka o odbacivanju mogućnosti izgradnje termoelektrane u Luci Ploče, ali nije naišao na razumijevanje kolega.

Među vijećničkim pitanjima našlo se i ono Petra Vuletića (HSP AS) koji je zatražio od župana da se izjasni po pitanju termoelektrane. — Nismo još ništa službeno dobili. O tome znamo iz medija, ali ne možemo reagirati prije nego dobijemo službenu inicijativu. Posve je jasno da, kao i ranije, te izmjene moraju biti potvrđene od jedinica lokalne samouprave i u skladu s državnom strategijom. Ako stigne inicijativa, raspravljat će se – odgovorio je župan Dobroslavić. Marjan Scipioni (HDZ) pitao je župana je


Aktualno 29

• 5. OŽUJKA 2014. VODOOPSKRBA Župan Nikola Dobroslavić na radnom je sastanku s načelnicima općina Župa dubrovačka i Ravno Silviom Nardelli i Andrijom Šimunovićem razgovarao o problemu vodoopskrbe i odvodnje naselja Ivanica u susjednoj BiH. Na sastanku je dogovoreno kako će Općina

Ravno organizirati sastanak svih zainteresiranih strana i institucija „kako bi se problem stavio na dnevni red utvrdilo kako ga riješiti“.

tpad se odužio, ćemo ga’ li Grad Metković tražio izmjene županijskog prostornog plana zbog termoelektrane. Župan mu je odgovorio kako jest stigla inicijativa Grada Metkovića za izgradnju TE na području Metkovića. Teo Andrić (HDZ) pitao je župana o pregovorima s Općinom Ravno o povezivanju vodovoda, a zanimalo ga je je li točno da se premijer Milanović nije javio županu prije obilaska Kupara. — Našao sam se s dva načelnika na temu vodoopskrbe i odvodnje u naselju Ivanica. Zainteresirani smo da se stvore dobri uvjeti života u susjedstvu, ali smo posebno zainteresirani da se ničim ne našteti županiji – kazao je župan, dodavši kako je na sastanku zaključeno da se održi širi sastanak sa svim uključenim stranama.

Imali smo i ministricu Holy koja nam je priječila projekt, kada je rekla da će se otpad spaljivati na brodovima, zbog čega smo izgubili više od godinu dana – kazao je župan Dubroslavić

‘OB Dubrovnik nam je oteta’

— I ja sam pročitao u medijima da premijer stiže, ali niti ja niti Županija nismo obaviješteni o tome – kazao je župan, koji je potom iznio izvještaj za drugo polugodište 2013. godine. — Usprotivili smo se planskim područjima jer želimo samostalnu regiju u budućem ustroju, a o tome smo donijeli i deklaraciju. Borili smo se i za Pelješki most, kao najvažniji projekt u županiji pa nam je veliko zadovoljstvo što je rezultat predstudije sukladan našim tvrdnjama. Poticali smo ulaganja jer smatramo da imamo najbolju ulagačku kliku s 40-ak velikih projekata. Koristili smo razvojnu agenciju DUNEA-u za 70 milijuna kuna u 40 projekta, a na natječaj smo prijavili više od 400 milijuna kuna. Vjerujemo da ćemo postići sve tražene uvjete i dovesti nova ulaganja. Imamo 18 tisuća predmeta koje treba ozakoniti i na dobrom smo putu – kazao je, između ostalog, župan Dobroslavić. — Na žalost, OB Dubrovnik nam je

29

glasova, odnosno većinu, dobio je županov izvještaj o radu za drugo polugodište 2013. godine

oteta, a sad ima još veće, nove gubitke. Ne mora nužno biti krivo Sanacijsko vijeće, ali nema dvojbe da se koncept nije pokazao dobrim – istaknuo je župan, dodavši kako bi suradnja s ministarstvima trebala biti bolja. — Zaboravili ste kako su HDZ-ovi ministri i premijeri dolazili vama u Primorje, a nisu navraćali u Ranjinu kod tadašnje županice Mire Buconić. Ističete lošu suradnju s ministarstvima, a kroz HDZ održavate tiskovne konferencije na kojima ‘blatite’ vlast. Moj savjet vam je da se izdignete iz svega, prije svega zbog provedbe projekata – istaknuo je Ivo Karamatić ispred Kluba vijećnika SDP-a. — U pet godina ništa nije učinjeno na Centru za gospodarenje otpadom. Nema građevinsku dozvolu, što je osnova za kandidaturu za EU-fondove. A 2018. godina je jako blizu – kazao je Karamatić te spočitnuo županu kako je Mironja kupljena ‘tek iz drugog pokušaja’ jer je u prvom ‘izgubljeno 2,5 milijuna kuna’, za što Karamatić odgovornim smatra baš župana. — Centar za gospodarenje otpadom je problem koji predugo traje, ali će se i on riješiti. Imali smo i ministricu Holy koja nam je priječila projekt, kada je rekla da će se otpad spaljivati na brodovima, zbog čega smo izgubili više od godinu dana. Ne ljutimo se niti prigovaramo protivljenju udruga. Smatramo da stručnjaci moraju dati svoje mišljenje. Ako bude negativno, nećemo takve projekte podržati – istaknuo je u odgovoru na primjedbe župan. — Ponekad se moramo sukobljavati s Vladom u Zagrebu, ali ponekad ne možemo preći preko nekih rješenja i moramo reagirati – odgovorio je župan, čije je izvješće prihvaćeno s 29 glasova ‘za’ i šest ‘suzdržanih’.

SKUPŠTINA TZO DUBROVAČKO PRIMORJE

Udvostručen broj dolazaka gostiju SLANO Skupština TZO Dubrovačko primorje u novom sazivu održana je u prostorijama Vatrogasnog doma u Slanomu 27. veljače u 18 sati. Na Skupštini je između ostaloga jednoglasno usvojeno financijsko izvješće TZO za 2013. godinu. Direktor TZO Slaven Zvono je naglasio kako je u protekloj godini zabilježen porast dolazaka i noćenja na području TZO Dubrovačko primorje, a pokazatelji potvrđuju kako se u posljednjih pet godina taj broj znatno povećava. U 2013. godini ostvareno je 167.889 noćenja, što je za 3 posto više nego u 2012. Broj dolazaka povećan je za 17 posto. Zabilježenih 27.728 dolazaka u protekloj godini potvrđuje udvostručenje broja gostiju unazad pet godina.

UPRAVLJANE BALASTNIM VODAMA

Sveučilište u projektu BALMAS DUBROVNIK Odjel za akvakulturu, Pomorski odjel i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku partner je na IPA CBC Adriatic projektu BALMAS (Ballast Water Management System for Adriatic Sea Protection). Cilj je projekta uvođenje jedinstvenog sustava upravljanja balastnim vodama u svim jadranskim lukama, pružanje potpore nadležnim institucijama za brže i učinkovito donošenje odluka o upravljanju vodenim balastom, uspostavljanje sustava ranog upozoravanja o izvanrednim stanjima u lukama (EWS – Early Warning System), utvrđivanje nultog stanja u lukama i kontinuirani monitoring lučkih ekosustava. U projektu sudjeluje 17 partnera iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.


30 Aktualno

Vaše vijesti

5. ožujka 2014. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavuljemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

NJEGOVA MAGIČNA SNAGA

Spavanje vas može uč sretnijim, zdravijim, ‘seksijim’, čak i vitkijim Kronični nedostatak sna pridonosi usporenju metabolizma i povećanju apetita!

Ljudi kojima nedostaje sna imaju i oslabljeni obrambeni, imunološki sustav. Oni kojima spavaju samo četiri ili pet sati noću, kroz nekoliko noći, ne samo da počinju osjećati fizičke tegobe, kao što je glavobolja i bolovi u želucu, nego se događaju i nepovoljne promjene u njihovom metabolizmu

Piše dr. Ivo Belan

Bez obzira o kojem se uzroku radi, ljudi kojima nedostaje sna izlažu svoje zdravlje, kvalitetu života, čak i dužinu života, velikoj opasnosti. Računa se da nekih 40 posto populacije ima manje od sedam sati spavanja noću. Ljudi koji spavaju manje nego što je normalno, skloniji su povišenom krvnom tlaku, a to dalje znači povećana je i učestalost srčanog udara. Kod njih se češće javlja dijabetes, prekomjerna tjelesna težina i drugi zdravstveni problemi. Imati dobar san znači biti sposobniji otkrivati se raznim bolestima. Ljudi kojima nedostaje sna imaju i oslabljeni obrambeni, imunološki sustav. Oni kojima spavaju samo četiri ili pet sati noću, kroz nekoliko noći, ne samo da počinju osjećati fizičke tegobe, kao što je glavobolja i bolovi u želucu, nego se događaju i nepovoljne promjene u njihovom metabolizmu. Onda nije čudo da takve osobe i lošije izgledaju nakon neprospavane noći. Ne izgledati dobro čini da se osoba ne osjeća ni seksi pa i odnos s partnerom može trpjeti. Prema tome, imati zadovoljavajuću količinu sna može također održavati dobrim i ljubavni život. Dugotrajne i jake nesanice uzrokuju jaki stres, koji može imati razarajući učinak (depresije, izostanci s posla, zaboravljanje, nesigurna i opasna vožnja motornih vozila...) Međutim, obrnuto, dovoljno dug i čvrst san može učiniti čovjeka sretnijim. Nedovoljna količina sna ne dovodi samo do lošeg fizičkog zdravlja, nego


Aktualno 31

• 5. ožujka 2014. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

činiti

m utječe i na sposobnost koncentracije, vještinu rješavanja problema, pamćenje i raspoloženje. Nedostatak sna može imati za posljedicu slične kognitivne i fizičke posljedice kao da je čovjek pretjerao u konzumiranju alkohola. Svake godine velik broj ljudi smrtno strada u automobilskim nesrećama zato jer voze umorni. Nedovoljna ispavanost može svakako utjecati i na ljudske moralne prosudbe. Ne treba iznenaditi da trendovi prema kraćem spavanju koincidiraju s povećanim trendovima prema povećanoj tjelesnoj težini. To potvrđuju i nedavna ispitivanja. Kronični nedostatak sna pridonosi usporenju metabolizma i povećanju apetita.

Koliko je spavanja dovoljno?

Ne postoji recept za idealnu količinu sna. Suprotno dugotrajnom uobičajenom mišljenju da svaka odrasla osoba treba osam sati spavanja noću, nova studija obavljena na vašingtonskom sveučilištu ukazuje da genetsko ustrojstvo čovjeka može odrediti količinu sna koju pojedina osoba treba. To može objasniti zašto neki čovjek sasvim zadovoljno živi i s manje sna. On je možda naslijedio efikasne gene spavanja. S druge strane, ljudi kod kojih izgleda da trebaju ekstremne količine sna, možda nisu genetski programirani za to. Možda se kod njih radi o tome da pate od oboljenja, kao što su opstruktivne apnee u spavanju, koje dovode do prekida sna, ali liječenje može dovesti do poboljšanja.

Ne živi čovjek samo o kruhu dr. Boris Sokal, spec. med. rada

Siromašne je ljudski pomagati. Ali, ne samo kruhom, već i duhovno. Neophodno je pružati bližnjim i duhovnu potporu. A što je duhovna potpora i što čovjeku još daje snagu? Što mu daje duhovnu sigurnost? To je ljubav. Bez nje se također ne može živjeti Dug je dan kad kruha nema. Siromahu je sreća novčić. Bogatašu – milijun. Siromaštvo nije mana, ali ponižava ljude. Siromašni drže pognutu glavu, često pokrivenu izlizanom kapom. No i pod njihovom šupljom kapom živi čovjek. Na ovom svijetu, uvijek će biti siromašnih i bogatih. Ruski pisac Čehov, napisao je – ‘Nema i ne može biti pravednog bogatstva’. Drugim riječima: Ima mnogo putova da se čovjek obogati i većinom su ružni. (Ni rijeka Sava nije nabujala od čiste vode). Bruno Ferrero, svećenik salezijanac, napisao je nekoliko kratkih priča za dušu. ‘Ruža’ je naslov jedne. Evo njenog sadržaja: austrijski pjesnik i esejist, Reiner Maria Rilke (umro 1926.), boravio je neko vrijeme u Parizu. Idući na sveučilište svakog je dana u društvu svoje prijateljice Francuskinje, prolazio vrlo prometnom ulicom. Na tom putu, iza jednog ugla, redovito je sjedila neka prosjakinja, koja je od prolaznika tražila milostinju. Sjedila je uvijek na istom mjestu, nepomična kao kip, s ispruženom rukom, gledajući u zemlju. Rilke joj nikad ništa nije udijelio, dok je njegova prijateljica znala spustiti

‘Zračiti ljubav, zračiti toplinu i nikoga ne povrijediti. Biti vatra i nikoga ne spržiti.’

koji novčić. Jednog dana mlada dama začuđeno upita pjesnika: ‘Zašto nikad ništa ne dadneš onoj sirotici?’ ‘Trebali bismo nešto udijeliti njezinu srcu, a ne u ruke’ – odgovorio je pjesnik. Sljedećeg dana Rilke se pojavi s prekrasnom, tek procvalom ružom. Stavi je prosjakinji u ruku i htjede proći. Tada se dogodilo nešto neočekivano. Sirotica je podigla oči, pogledala pjesnika, brzo ustala, uzela njegovu ruku i poljubila je. Otišla je stišćući ružu na grudima. Cijeli tjedan nisu je vidjeli. Osmog dana, pojavila se na istom uličnom uglu. Bila je nijema i nepokretna kao i uvijek. ‘Od čega je živjela sve ove dane, kad ništa nije dobila?’, upitala je mlada Francuskinja. ‘Od ruže’ – odgovorio je pjesnik. Čovjek, zaista ne živi samo o kruhu. On umire ako živi samo o njemu. I u simboličnom i doslovnom smislu. (U jednom poznatom zatvoru, osuđenike na smrt, hranili bi isključivo s pečenom puretinom. I ničim drugim. Nakon nekoliko mjeseci umirali bi od gladi). Kruh je simbol materijalnog. Siromašne je ljudski pomagati. Ali, ne samo kruhom, već i duhovno. Neophodno je pružati bližnjim i duhovnu potporu. A što je duhovna potpora i što čovjeku još daje snagu? Što mu daje duhovnu sigurnost? To je ljubav. Bez nje se također ne može živjeti. Ona ne zna za poteškoće. Ni jedan zid nije joj previsok. Ljubav nije milostinja i ne treba je zamjenjivati djelima iz milosti ili milosrđa! I kruh i ljubav treba davati bližnjim, posebno osiromašenim. Blaženije je davati, nego primati, kazao je sv. Pavao. A Bog je onaj koji samo daje. Kao savršen i apsolutan, on nema što primiti. Bog je ljubav! Čovjek mu je sličan, jer je stvoren na njegovu sliku! Zato treba početi razmišljati i ‘srcem’, ući u dubine čovjeka, čuvajući pri tom njegovu intimu. Razmišljati srcem, znači razmišljati o ljudskosti i dobroti. ‘Zračiti ljubav, zračiti toplinu i nikoga ne povrijediti. Biti vatra i nikoga ne spržiti.’ Ne živi čovjek samo o kruhu.


32 Aktualno

Duplerica

5. ožujka 2014. •

naj fotografije samo na duplerici dulista

Hrvatska bez mina Gradovi Dubrovnik i Bad Homburg te suorganizatori iz Večernjeg lista odlučili su da dobrotvorni koncert za zakladu Hrvatska bez mina, koji će se održati 7. ožujka u koncertnoj dvorani Englische Kirche u Bad Homburgu bude besplatan za posjetitelje, kao dar grada Dubrovnika gradu Bad Homburgu.

Neka su vozila iskoristila priliku za besplatno pranje

Vodovodova fontana p Popravak cijevi izmakao kontroli


• 5. ožujka 2014.

Aktualno 33 Čuvajmo stećke! Predstavljen je 2,5 milijuna kuna vrijedan projekt HER.CUL – valorizacija kulturne baštine stećaka na zapadnom Balkanu čiji je nositelj Regionalna razvojna agencija DUNEA. Jedna od osnovnih aktivnosti projekta je izrada ‘Strategije za očuvanje stećaka’, dokument čiji je glavni cilj na kvalitetan način objediniti dosadašnja konkretna znanja o stećcima i njihovom stanju.

Nakon što su dokopali do cijevi, radnici su najprije pustili slabi mlaz smeđe vode, potom ga pojačali te na kraju stvorili pravu fontanu čija se voda slijevala niz ulicu Ćira Carića sve do Orsana

Dubrovački Vodovod u utorak ujutro je pred zgradom tzv. Pentagona u Lapadu, u kojoj se između ostalih nalazi i redakcija DuLista, ali i neki odjeli Gradske uprave, izvodio radove na vodoopskrbnoj mreži. Točnije, iskopavao se kanal s vodovodnom cijevi. Nakon što su dokopali do cijevi, radnici su najprije pustili slabi mlaz smeđe vode, koja je počela isplivavati na cestu. Potom su pojačali smeđi mlaz koji je nakon nekoliko minuta postao žut, te su na kraju stvorili pravu fontanu čija se voda, sada već u svom prepoznatljivom obliku, slijevala niz ulicu Ćira Carića sve do Orsana. Vozila koja su prolazila ulicom tako su dobila priliku za besplatno pranje, a ona koja su htjela skrenuti na parkiralište ‘Pentagona’ morala su pričekati dok se fontana ne utiša.

pred ‘Pentagonom’


34 Kultura

5. OŽUJKA 2014. •

Ulicama moga grada DANAS JE PEPELNICA, POČINJE POKORA

Vrijeme odricanja i Zapisao Boris Njavro

Kovačka ulica, gornji dio pun cvijeća

U nekim gotovo izgubljenim papirićima zabilješki tih prisjećanja, pronalazim zapisanu jednu pjesmu Karla Sakija; ‘S Porporele, sa Straduna čujmo pjesme trubadura! Staro, mlado, svi ih vole, svi su uvijek dobre volje! Sve u znaku festivala, pod simbolom Libertasa! Cijelim svijetom nek se kliče tvoja pjesma Dubrovniče!’ Finuli su bali karnevala, maškara i ludih dana. S današnjim danom počinje Korizma. Zapravo, počela je ponoćnim otkucajima sa Zvonika onih alternativa Mara i Bara, zadnjim notama ultima od karnevala nakon kojih su svi pod maskama pošli doma, te prvim minutama Čiste srijede, poznatije kao Pepelnica, a potrajat će do Uskrsa,

najvećeg katoličkog blagdana.

Karleto – još malo sjećanja

Odricanje od …

Korizma je vrijeme kada se sjećamo Isusovih četrdeset dana boravka u pustinji i četrdeset godina putovanja naroda izraelskog iz ropstva u slobodu. To je vrijeme pripreme za proslavu Kristove smrti i uskrsnuća, iskupljenja

svih nas. U Korizmi kršćani trebaju postati sličnim Kristu odricanjem zla i grijeha, da bi s njim ušli u novi život. Smisao je odricanja i pokore u mirenju s Bogom, u otvaranju prema ljudima, premda će neki danas u našim, suvremenim danima sve to svesti tek na post i nemrs. Svi ćemo se, pomalo licemjerno i lažno prema samom sebi, odreći nečeg u tih četrdeset dana, netko jela, netko cigara, netko pića, nervozno očekujući dan kad će post i Korizma proći, kako bi u nekoliko dana nadoknadili sve što je propušteno. Tako smo se nakon ića i pića koje traje od Božića, probudili u sred Čiste srijede ili Pepelnica, te se odlučili ‘kao’ nečega odreći, a sve poradi što veće pokornosti i očišćenja grijeha. U rječnicima piše kako je pokora ‘ono što se čini kako bi se okajali grijesi’. Te velike i debele knjige kažu i kako je pokora ‘kazna, muka, nevolja, zlo’. Narod ima opet svoju za dane u koje smo ušli: ‘Čiji je grijeh, onoga je i pokora!’ što bismo preveli kao: ‘Svatko treba snositi posljedice svojih postupaka’. ‘Prisilna pokora Bogu se ne dopada’ vrijedi za sve one koji se odriču jer su čuli kako tako treba. Kako treba biti iskren u pokori kaže ova: Kome je do pokore svugdje nađe vreću s pepelom, stoga Vrjednije je popraviti se nego činiti pokoru. Toliko narod kojeg možeš varati i pokoriti jednom, dva put, ali ne uvijek. U svojoj ‘Opomeni’ Antun Branko Šimić pjeva svima znani stih: Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda, a pjesmu završava: Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde. Za nauk svima koji misle kako su nepogrješivi i nedodirljivi.

Nesreća tramvaja broj 5

Kažu kako je nostalgija preostala zabava za one koji nemaju vjere u budućnost! A kako je nama vjera u budućnost nekako sve ‘tanja’, ajmo se iznova vratit u neke davne dane. Prisjećanje na Karla Sakića znanog Sakija probudilo je nostalgiju kod nekih. Pa


Kultura 35

• 5. OŽUJKA 2014.

iznova počinje

krenu sjećanja. Jako je Karla volio pokojni Marko Brešković, znani nam Trubadur. Zvao ga je Karleto Trubadur, odajući mu i tim nadimkom poštivanje. I volio je o njemu pričat. U nekim gotovo izgubljenim papirićima zabilješki tih prisjećanja, pronalazim zapisanu jednu pjesmu Karla Sakija; ‘S Porporele, sa Straduna čujmo pjesme trubadura! Staro, mlado, svi ih vole, svi su uvijek dobre volje! Sve u znaku festivala, pod simbolom Libertasa! Cijelim svijetom nek se kliče tvoja pjesma Dubrovniče!’ Dok sam zapisivao, Marko mi je otpjevao uz napomenu kako je ta pjesma bila hit po Gradu kad je ljetnim taracama vladao Karlo. ‘U stilu sambe bi to on otpjevao!’ govorio

Kameni natpis na Prijekom

je o Sakiju Marko. Ta pjesma u Sakijevoj izvedbi zabilježena je i u prilogu emisije ‘Trezor’ TV Beograd o Dubrovniku iz sredine sedamdesetih, a imate je za vidjet’ na ‘youtubu’! Karlo Saki bio je i veliki komičar, posebno kad bi s njim u duetu bio Renco Perce, također znani lik tih godina Grada. Voljeli su zajedno lumpovat, a kad bi došlo za platit, oba bi u glas;’ A za platit ko te pita, mi imamo druga Tita!’ Ostaje u pamćenju i zgoda iz pedesetih s Danča, gdje se Karlo Saki volio kupat. Dođe jednom neki lik iz Zagreba, faca, ‘trbušljaci’, prvak države u plivanju, pun sebe, te ga Karlo pozove na trku u plivanju. Tamo su tada trenirali plivači ‘Juga’. I zaplivaju, publika kazin, svi navijaju naravno za Sakija i on – pobjedi lika! Uzme šugaman i poruči mu; ‘Pripremi se za sutra, isto mjesto!’ Toliko o Sakiju za ovaj put. Očito će bit još sjećanja na njega.

... pa još malo u Kovačku

U rječnicima piše kako je pokora ‘ono što se čini kako bi se okajali grijesi’. Te velike i debele knjige kažu i kako je pokora ‘kazna, muka, nevolja, zlo’

Gospar Ivo Jerković iz Kovačke, znani portir Radio Dubrovnika u okruženju dragih kolegica

U Kovačkoj smo ulici. Točno na Prijekom, kad se krene sa Straduna, zadnja vrata na lijevo zadnjih godina prostorije su Caritasa. Iznad vrata te zadnje zgrade, kojima se u nju ulazi s Prijekog, stari je natpis isklesan u kamenu koji potvrđuje kako je tu nekad bio dom gdje je živio netko važan za Katedralu. A onda preko Prijekog u drugi dio Kovačke ulice. Dio ulice pun cvijeća. Kao i većina ulica na Prijekom. Prva zgrada i prvi ulaz na desno čeka me Frano Jerković. Priča mi kako je ta kuća prvo pripadala njegovom dundu, gosparu Ivu Jerkoviću, kojeg se sjećamo kao portira na Radio Dubrovniku. Iz arhive pronalazimo staru fotku, u sredini on, okružen ženama, kolegicama; onako na prvu prepoznajemo iza njega Maja Nodari i Marija Kaitner, Dokina majka. Kako se njegov dundo Ivo nikad nije ženio, doselio mu je i brat, pa obitelj, a nakon svih godina u njoj je sam Frano. Brat mu Luko dođe ljeti, na koji dan iz Londona, a pamtimo ga kao sjajnog DJ iz ‘Zelene naranče’ i glazbenog urednika Radio Dubrovnika.

Obojica, i Frano i Luko, bili su sjajni nogometaši, od manjih utakmica i ‘na glava’ po Prijekom, do kvartovskih susreta po Gradu. Frano je čak i pokušao nešto više, ali ozlijede učiniše svoje. Još jedan veliki sportaš živio je u Kovačkoj! Gospar Ivo Ljepotica, sjajni plivač, prvak države u raznim disciplinama, a kasnije sve do mirovine nastavnik ‘tjelesnog’ u Gimnaziji. Njegova supruga Čiće predavala je engleski jezik u osnovnoj školi na Ilijinoj glavici. Odselili su iz ove ulice i žive negdje drugo, kao i mnogi drugi koji su u Kovačkoj nekad bili! I za kraj ovog đira, o nečem što je također nekad bilo! Ovog petka, 7. ožujka, tužna je godišnjica našeg tramvaja! Na taj dan 1970. godine, ujutro oko 9 sati, tramvaju broj 5., koji je vozio na relaciji Pile – Lapad otkazale su kočnice, te je iskočio iz tračnica i upao u park pored ulaza u Grad s Pila. Poginuo je Muhin stari, zaposlenik tadašnje tvrtke ‘Auto Dubrovnik’ Hamdija Ovčina, a ozlijeđeno je 14 osoba. Bio je to strašni i tužni kraj priče o Dubrovačkoj tramvaju. Provozao se još samo jednom, za veliki oproštaj 20. ožujka te godine. I ostao neprežaljena nostalgija za sva vremena.

Karleto Trubadur Karlo Saky


36 Kultura TONIN TARČUKI, MLADI AKADEMSKI SLIKAR IZ METKOVIĆA

Prema umjetnosti se više n situacije u regiji što se tiče umjetnosti. Iskreno se nadam da ćemo ubuduće surađivati. Ovim putem mu se želim još jednom zahvaliti na pozivu, gostoljubivosti i pozitivnoj energiji.

Tarčuki se bavi lirskom apstrakcijom, stilom koji se javlja nakon drugog Svjetskog rata

Živimo u društvu u kojem se zaboravlja na prirodu kao prvotni prirođeni ambijent i duhovna načela, a stroj kao umjetna inteligencija sve više udaljava čovjeka od duhovnosti, pretvaranjem njega samoga u stroj. Moglo bi se reći, kako je čovjek postajući homo ludens uništio sebe djelom ruku svojih U nastavku likovnog programa ‘MLADI ZA MLADE’, kojeg u Caffe Galeriji već jedanaestu godinu vodi Andrija Seifried, nakon 10 godina na temu akta, od ove godine otvara se na temu pejzaža. ‘Krivac’ za to je Tonin Tarčuki, mladi slikar iz Mostara, rođen 1986. godine u Metkoviću. Tonin je apsolvent slikarstva Odsjeka likovnih umjetnosti na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, u klasi prof. Mirsada Begovića. Do sada je imao 2 samostalne izložbe, a sudionik je i brojnih skupnih izlaganja i kolonija. 2012. i 2013. godine sudjeluje na 2 Street Art Festivalu u Mostaru. Dobitnik je otkupne nagrade za slikarstvo FBiH u Mostaru 2009. godine.

Piše Mia Njavro

20

slika izloženo je u Galeriji u subotu

Svoj umjetnički rad otkriva za DuList. Izložili ste proteklu subotu svoje apstraktne radove u prostoru Galerije u Dubrovniku, a u sklopu projekta ‘Mladi za mlade’ koji vodi Andrija Seifried. Kako gledate na tu suradnju? Suradnja između Andrije Seifrieda i mene je ustvari ‘krivica’ kolege Željka Korena, koji me je preporučio kao autora gospodinu Andriji jer je i sam već s njim surađivao. Poštujem i vrlo mi je drago što sam ostvario kontakt s osobom koja je zaljubljenik u umjetnost, kompetentna i najdraže, što potencira mlade autore. Mislim da mlade autore treba malo ‘pogurati’, posebno zbog

Istaknuto je na izložbi da je prvi put na temu pejzaža, Vi ste se predstavili sa svojim apstraktnim slikama. Možete li reći nešto više o njima? Nakon 11 godina tradicije izlaganja aktova ‘natjerao’ sam Andriju Seifrieda da promijeni tematiku. Predstavio sam se sa 20 slika apstraktnih pejzaža, od kojih su 15 slika rađene tehnikom akrilik na kartonu a ostalih 5 slika akrilik na platnu. Ovaj koncept sam započeo na 4. godini studija. Radi se o istraživanju i problematiziranju likovnog elementa – plohe, reduciranju oblika (pojednostavljivanju) a tematika mojih slika je pejzaž zbog moje ljubavi prema prirodi, iako sam motiv po meni nije previše bitan, jer ne igra glavnu ulogu. Radi se o apstraktnom slikarstvu, točnog naziva Lirska apstrakcija koji se javlja nakon drugog Svjetskog rata, zasnovanog na gestualnosti, na spontanim potezima vođenim psihičkim improvizacijama. Pojam ‘lirsko’ u ovom slikarstvu predočava metaforički i poetski odnos apstraktne forme na slici i ljudske suštine. Jedan ste od idejnih začetnika, osnivača Udruge likovnih umjetnika ‘Format’. Što ‘Format’ pretpostavlja, što se u njemu može naći? Jedan sam od četvero osnivača Udruženja koje je osnovano 2010. godine u Mostaru. ULU Format kontinuirano djeluje već 3 godine i od tada je organiziralo nekoliko izložbi članova udruženja i ostvarilo suradnju s Vijećem mladih grada Mostara i Street art festivalom. Cilj udruženja je, obzirom da u Hercegovini postoje tri ustanove iz kojih svake godine izlaze generacije obrazovanih mladih umjetnika, okupiti mlade umjetnike i olakšati prezentiranje njihovih dijela kroz aktivnosti kao što su izložbe, likovne radionice,


Kultura 37

• 5. OŽUJKA 2014. IZLOŽBA U Galeriji Dulčić Masle Pulitikamože se pogledati izložba pod nazivom ‘Sestre Bukovac’.  Predstavljeni su radovi Ivanke Bukovac Javorsky i Jelice Bukovac Radoslavljević, kćeri čuvenog slikara Vlaha Bukovca. Izložba ostaje otvorena do 16. ožujka ove godine.

IZLOŽBA ‘DONACIJA PATRICIJE VERAMENTE’ može se može pogledati svakim danom u Kneževu dvoru od 9 do 16 sati, sve do 1. travnja 2014. godine. Naime, vrijednu donaciju Muzeji su oporučno stekli 24. siječnja 2014. godine.

nema poštovanja likovne kolonije kao i da na neki način podstakne likovnu scenu Mostara i Hercegovine.

Autor s vaterpolistima Paulom Obradovićem i Nikšom Dobudom

Je li moguće tek kroz zajedničko ‘udruženje’ postići bolje osvješćivanje umjetnika (u jednini i množini) u njegovom okruženju – od osnutka, je li ‘Format’ uspio (ili uspijeva) u tome? Naravno, ali glavnu ulogu igra pojedinac – umjetnik i njegovo zalaganje i ljubav prema tome. On sam mora to željeti i težiti ka tome. Mora živjeti za to. Jer bez konstantnog rada nema kvalitete. Udruženje kroz razne aktivnosti to samo olakšava ali ne može garantirati, logično. ULU Format uspijeva u tome, ali naravno mora još mnogo raditi. Najbitnije je da se ima volje za to. Dio ste vizualnog tima koncepta LOVEvolution. Što nam možete reći o tome? LOVEvolution je koncept nastao 2012. godine, pokrenut od strane pijanistice Amele Darling, koja već dugi niz godina živi i radi u Berlinu, te djeluje i surađuje s glazbenicima i umjetnicima iz cijelog svijeta. Pored mene, u ovom konceptu su sudjelovali još i DJ Marina Mimoza, mladi slikari Maja Rubinić i Višeslav Lučić te plesač i amaterski glumac Jasmin Jessie Mutić. LOVEvolution objedinjuje sliku, zvuk i pokret koji u zajedničkom dijalogu imaju sasvim drugačiji kontekst od

Nakon imenovanja novog ravantelja, Dom Marina Držića je u 2013. godini zabilježio iznimne rezultate u broju posjetitelja, kao i u vlastitom prihodu

pojedinačnog značenja. Kroz eksperiment tih elemenata događaju se spontani trenuci koji komuniciraju s izvođačima i publikom na jedan nesvakidašnji način. Ovaj scenski eksperiment pored objedinjavanja zvuka, slike i pokreta povezuje ljude koji se bave određenim umjetnostima. Protekle godine imali ste izložbu s Tamarom Grbavac pod nazivom ‘Symbiosis stroja i prirode’. No, vaša suradnja traje i dulje. Postoji li još projekata koje ste zajednički napravili? S Tamarom Grbavac sam se upoznao i započeo suradnju 2012. godine radom na ideji izložbe pod nazivom Symbiosis. Symbiosis je projekat koji nastoji problematizirati i obraditi aktualnu temu odnosa prirode (čovjeka) i stroja (kapitalizam, potrošačko društvo, mašina). Naziv izložbe aludira na parazitsku simbiozu, u kojoj samo jedan organizam ima koristi, u ovom slučaju stroj, koji sve nadmoćnije crpi prirodu i njena bogatstva. Živimo u društvu u kojem se zaboravlja na prirodu kao prvotni prirođeni ambijent i duhovna načela a stroj kao umjetna inteligencija sve više udaljava čovjeka

od duhovnosti, pretvaranjem njega samoga u stroj. Moglo bi se reći, kako je čovjek postajući homo ludens uništio sebe djelom ruku svojih. Naša suradnja i dalje traje ali za sada ništa konkretno. To je jedini projekt koji smo zajednički napravili i nadam se ne posljednji. Surađivat ćemo ubuduće. Za sada imam u planu suradnju i ostvarivanje izložbe s magistrom kiparstva, Borisom Orenćuk koji također živi u Mostaru. Rodom ste iz Metkovića, djelujete u Mostaru, a sad ste nas posjetili u Dubrovniku. Koji grad, po Vama, je najbolji, najpraktičniji za mladog umjetnika? Ah, to je teško pitanje. Mislim da nije nijedan. Iz razloga jer, ljudi nisu razvili svijest o kulturi ili su je možda potisnuli koliko je kultura uopće bitna za narod i za pojedinca. Prema umjetnosti se više nema poštovanja. Zbog toga se u BiH i zatvaraju galerije i muzeji. Ovdje ne postoji ni scena ni tržište. Ali opet s druge strane, živimo u dobu Interneta i olakšan nam je protok informacija i povezivanje s ljudima iz cijeloga svijeta, tako da je najbitnija volja i rad.


38 Kultura

5. ožujka 2014. •

NOVO PRIZNANJE

Peru Šiši nagrada InterArtia! Šišina arija ‘Angelo mio bianco’ na temelju ove nagrade uvrštena je na repertoar velikog Opera Gala koncerta ‘Music Souvenirs’, koji će se 9. travnja ove godine održati u palači Belosselsky-Belozersky u ruskom gradu Sankt Petersburgu Dubrovački glazbenik i skladatelj Pero Šiša doživio je još jedno veliko priznanje za svoj rad. Šiša je, naime, osvojio prvu nagradu na umjetničkom međunarodnom natjecanju

InterArtia u kategoriji kompozicije, i to za glavnu ariju ‘Angelo mio bianco’ iz Opere Sirena.

Nagradom je Šiša također dobio i naslov počasnog profesora na InterArtia Academy Greece

Nagradu dodjeljuje organizacija International Art Academy, veliko međunarodno udruženje umjetnika i ljubitelja umjetnosti sa sjedištem u grčkom Volosu, koja svake godine prepoznava najbolje od pojedinaca i organizacija iz cijelog svijeta i to u području glazbe, pjesništva, književnosti, plesa, kazališta, filma… Nagradom je Šiša također dobio i naslov počasnog profesora na InterArtia Academy Greece. Inače, Šišina arija ‘Angelo mio bianco’ na temelju ove nagrade uvrštena je na repertoar velikog Opera Gala koncerta ‘Music Souvenirs’, koji će se 9. travnja ove godine održati u palači Belosselsky-Belozersky u ruskom gradu Sankt Petersburgu. Ariju će izvesti američka sopranistica Singah Lee Rose uz pratnju St. Petersburg State Symphony Orchestra pod ravnanjem hrvatskog dirigenta Mirana Vaupotića. • BM

ČAROLIJA ZVUKA

Sandra Bagarić i DSO održali koncert za pamćenje

Na programu su se našla djela W.A. Mozarta. G. Rossinija, A.L. Webera, a operne arije La Traviatta, La Bohème, Kneginja čardaša, Vesela udovica, Mala Floramye ostavile su puno kazalište bez daha Ovogodišnji Dubrovnik Fest otvorila je sjajnim nastupom u kazalištu Marina Držića operna diva Sandra Bagarić. U sklopu večeri Opereta Mix IV naša proslavljena sopranistica nastupila je uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojim je ravnao maestro Robert Homen. Na programu su se našla djela W.A. Mozarta. G. Rossinija, A.L. Webera, a operne arije La

4.

po predu Opereta Mix

Sandra Bagarić poznata je i po sudjelovanju u humanitarnim događanjima

Traviatta, La Bohème, Kneginja čardaša, Vesela udovica, Mala Floramye ostavile su puno kazalište bez daha. Sandra Bagarić, osim po sjajnim koncertnim i kazališnim izvedbama,

poznata je i po sudjelovanju u humanitarnim događanjima. Prošli mjesec izabrana je za ambasadoricu privatnosti, u povodu Europskog dana za zaštitu podataka. • TS


Kultura 39

• 5. ožujka 2014.

I Dubrovnik želi biti Europska prijestolnica kulture

‘Neki gradovi su završili i u minusu’ Iako je ovaj projekt Europske unije brojnim gradovima s vremenom postao jako ‘primamljiv’, studije su pokazale kako do ostvarenja projekta treba proći puno ponekad i previsokih prepreka U sklopu predstavljanja programa EU ‘Kreativna Europa’ Anera Stopfer iz Ministarstva kulture održala je u četvrtak predavanje o projektu Europske prijestolnice kulture. — U 2020. godini europski gradovi prijestolnice kulture bit će iz Irske i Hrvatske. Inicijativa hrvatskih gradova iskazana je pismima namjere još 2008. godine. Gradovi su iskazali ozbiljnu želju, a samo jedan će ponijeti titulu – kazala je uvodno Anera Stopfer. Inače, ideju za ovaj projekt, u obliku europskog grada kulture, realizirala je 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture Meline Mercouri. Potom je 1992. uveden europski mjesec kulture, a 1999. godine i europska prijestolnica kluture. — Titula osigurava iznimnu vidljivost na europskoj kulturnoj karti. To je najbolje vidljivo na primjerima gradova poput Graza, Lillea ili Liverpoola, koji su se nametnuli svojim kulturnim događanjima – istakla je Stopfer. Uz visoku kvalitetu, kao jedan od većih izazova u projektu Anera Stopfer istaknula je što bolju međusektorsku suradnju. Cijena projekta varira od 15 do 100 milijuna eura za operativne troškove, ili od 10 do 220 milijuna eura za programske i infrastrukturne troškove. Istanbul je, na primjer, u svoj projekt ukupno uložio gotovo 194 milijuna eura. — Glavni ciljevi projekta su očuvanje i promicanje različitosti u kulturi te isticanje zajedničkih europskih značajki. Jako je bitno zaokružiti priču

Piše Baldo Marunčić

Mnogi gradovi mijenjali su imidž, podigli životni standard, zapošljavali. Reanimirali su se gradski prostori, ujedinile se uže i šire lokalne zajednice, a kultura je dobila novu publiku

Slovenski grad Maribor uložio je 30 milijuna eura i na kraju godine završio u dugovima

uključenjem što šire zajednice – izjavila je Stopfer. Kao glavni rizici u provedbi projekta istaknuti su nedostaci u organizacijskoj strukturi, politička (ne)stabilnost te (ne)osigurana ulaganja.

Novi imidž, viši standard

194

milijuna eura uložio je glavni grad Turske Istanbul u svoj projekt

— Maribor je na kraju godine završio s dugovima, a neki gradovi su projekte proveli kao da se nisu ni dogodili. Neki gradovi su na kraju utrošili čak 22 posto manje sredstava od planiranih – dodala je Stopfer. Glavne prednosti ovog projekta su što se pod izlikom titule europske prijestolnice otvara prilika za obnovu grada. — Nije riječ samo o doslovnoj, nego i duhovnoj obnovi. Mnogi gradovi mijenjali su imidž, podigli životni standard, zapošljavali. Reanimirali su se gradski prostori, ujedinile se uže i šire lokalne zajednice, a kultura je dobila

novu publiku. Posebna prednost bili su razvoj tolerancije, socijalne inkluzije te volontiranja – kazala je Stopfer. Prijave gradova prolaze kroz dvije faze. Popis predizbornih gradova sastavlja se do ožujka 2015. godine, a objava pobjednika u 2016. godini. Anera Stopfer posebno je naglasila kako u ovim izborima nema lobiranja, jer inače slijedi diskvalifikacija. Kriteriji koji bi mogli biti značajni pri odabiru europske prijestolnice kulture su doprinos dugoročnoj strategiji, sposobnost provedbe, kulturni i umjetnički program, europska dimenzija te domet i menadžment. Stopfer je na kraju izdvojila neke pozitivne i negativne primjere kandidiranja, iz kojih je bilo vidljivo da financije zapravo ne vode glavnu riječ u osvajanju titule. Podsjetimo, i Dubrovnik je jedan od kandidata u ovom projektu.


40 Kultura

5. ožujka 2014. • Objavite vašu pjesmu ili priču u DuListu! Dragi naši pjesnici i pisci, DuList upućuje javni poziv svima vama da nam se javite sa vašim uradcima! Poziv je upućen svima onima koji bi željeli objaviti svoju priču, pjesmu ili nešto treće…

Pošaljite nam vaš uradak, ime i prezime, vašu fotografiju i nekoliko rečenica o sebi na info@dulist.hr. Predstavite sebe i svoj rad! Zauzvrat, DuList u suradnji s Društvom dubrovačkih pisaca nudi vam mogućnost objave vaših uradaka u idućem Literatu.

Umirovljeni novinar Milan Hećimović

Milan Hećimović umirovljeni je novinar. Piše kratke priče, ‘ljubiće’ i publicistiku. Osim što piše, pripada pokretu daljinskog trčanja. Sudjeluje na cestovnim i planinskim trkama, od pet kilometara do maratona. U prvom polugodištu planira dovršiti roman na kojem radim i sudjelovati na Plitvičkom maratonu. U narednom razdoblju... Gad Vlado je zamišljeno promatrao čovjeka koji je pognuto sjedio u stolici pored njegovog pisaćeg stola. Pedesetih godina, pristojno ali skromno odjeven. Njegovo lice bilo je tmurno, pomalo izgubljeno. Pogledom lutao je po polici s knjigama koja je zauzimala jedna zid ureda a zatim se nekako bojažljivo zagledao u Vladu. Vlado upitao je: Dakle, ostali ste bez posla? Da. Pa kako to? Čovjek se još više skupio. — Moje radno mjesto ukinuto je. Proglašen sam tehnološkim viškom. Radni spor. Na prvi pogled, sve je izvedeno prema propisima. Po svemu sudeći, postojala je mala mogućnost da se spor može dobiti. Vlado je još jednom pogledom prešao preko skromne odjeće tog čovjeka. Bilo je očito da se nekoj većoj zaradi ne može nadati. Pretpostavljao je da taj tip ima jedva novaca za preživljavanje. Oprezno je upitao: — Vaša supruga. Radi li? Brzo je klimnuo glavom. Da, da. Radi. Ponovno se snuždio. — No, njena plaća nije naročita. Blagajnica. Uzdahnuo je. A tu je dvoje djece. Kćer studira. A sin

Piše kratke priče, ‘ljubiće’ i publicistiku. Osim što piše, pripada pokretu daljinskog trčanja


Kultura 41

• 5. ožujka 2014. ‘Kako voli druga strana’ Komedija ‘Kako voli druga strana’ u Kazalištu Marina Držića, prema tekstu Alana Ayckbourna u režiji Olje Đorđević igra 7. i 8. ožujka u 19.30 sati. Igraju Branimir Vidić Flika, Glorija Šoletić, Zdeslav Čotić, Helena Kovačić, Boris Matić, Nika Burđelez.

i pisac će ove godine maturirati. Dakle potpuni gubitnik. Što da radi? Da preuzme slučaj i da u okviru mogućnosti tjera stvar, s veliko vjerojatnošću da će to biti samo gubljenje vremena. I novca tog jadnika. Da. Taj slučaj nije mu se ni malo sviđao. Protrljao je bradu. Pa kako to da je vaše radno mjesto ukinuto Je li došlo do smanjenja opsega posla? Uostalom, jeste li u kakvom sindikatu? Nisu li vas oni uzeli u zaštitu? Sindikalni povjerenik rekao je da se ništa ne može učiniti. Dakle, taj tip bio je žrtva vremena. I on bi sada trebao ispravljati te tranzicijske krive Drine, a da pri tome nije luk jeo ni luk mirisao. Rekao je: Pa... Zatim je zastao. Prisjetio se riječi koje je Anđela rekla prije nekog vremena. Zamišljeno promatrala ga je, da bi nakon toga izustila. Nekako si se promijenio. Bilo je u njenim riječima nečega zbog čega se pobunio. Ja. Promijenio se? Procijedio je. Nisu u pravu. Sada je osjetio da u njemu raste zabrinutost. Zapitao se nije li se zaista promijenio. Pretvorio se u gada kojem je važan jedino novac. Uklopio se u opći trend pohlepe i bezosjećajnosti. Mrzovoljno se zagledao u tipa koji je izgubio posao. On je bio kriv što su se kod njega javile te nezgodne misli. Pod njegovim pogledom, gubitnik se još više skupio u stolici. Vlado je još uvijek osjećao odbojnost prema poslu koji ga je očekivao, no isto tako bilo mu je jasno da će nešto morati učiniti. Morat će slučaj tog tipa ozbiljno shvatiti. Dakle, proglašeni ste tehnološkim viškom. No, recite mi jednu stvar. Nakon što ste vi dobili otkaz, je li tvrtka zaposlila nekog novog radnika.? Tip iznenađeno pogledao ga je. Da. U pravu ste. Oklijevao je jedan trenutak. Navodno je riječ o poznaniku jednog

52. Regionalno natjecanje gudača i puhača

Sjajni rezultati naših glazbenika

Sada je osjetio da u njemu raste zabrinutost. Zapitao se nije li se zaista promijenio. Pretvorio se u gada kojem je važan jedino novac. Uklopio se u opći trend pohlepe i bezosjećajnost

ministra. Vlado zadovoljno nasmiješio se. Mogao bi to biti zanimljivi izazov. Ministrov poznanik. Lako je moguće da kadrovska služba, impresionirana ministrovim zahtjevom, nije stvar provela kako treba. Tipu nije ponuđena mogućnost prekvalifikacije ili nešto slično a također je moguće da je ministrov poznanik zaposlen na radno mjesto koje se samo po nazivu razlikovalo od radnog mjesta koje je ukinuto. U svakom slučaju, osjećao je da su se na vidiku javile različite mogućnosti. Možda čak neće biti potrebno ni pokretanje spora. Kada odgovorne u tvrtki o kojoj je riječ upozori na mogući sklandal koji će nastati kada se dozna da je srednjovječni čovjek bačen na ulicu zbog ministrovog poznanika, možda će oni sami ustanoviti da su pogriješili. Stoga je rekao: U redu. Preuzet ću vaš slučaj. Čovjekovo lice ozarilo se. Možda je zbog tona kojim je Vlado izgovorio svoje riječi pomislio kako je spor već dobiven. Posegnuo je u džep svog kaputa. Rekao je: Pretpostavljam da je potreban predujam za vaše usluge. Vlado nekoliko trenutaka promatrao ga je. Dvoje djece. Žena koja prima plaću blagajnice u nekom marketu. Promrmljao je: Obračunat ćemo na kraju. Vlado pogledao je na sat. Još danas otići ću u vašu tvrtku. Čovjek je neodlučno stajao a zatim pružio mu je ruku. Rukovali su se. Kada je ostao sam, Vlado je još neko vrijeme sjedio za svojim stolom. U redu. Pokazao je sam sebi da nije gad. S druge strane... Nije se želio pretvoriti u nekog cendravog mekušca. Bojao da se da tada za njega neće biti mjesta u ovom okrutnom svijetu. Pa, kada ga angažira neka korporacija, tada će se striktno držati tarife. Zazvonio je telefon. Bila je to Anđela. Upitala je: Kako je? Vlado rekao je: Standardni poslovi.

Od 2. do 5. ožujka u Zadru i Imotskom održalo se 52. Regionalno natjecanje učenika i studenata glazbe u disciplinama gudači i puhači, na kojem je sudjelovalo i 28 učenika i učenica iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Učenica Ana Vidojević, mentor prof. Boris Krasovac, osvojila je I. nagradu u 1. kategoriji u disciplini gudači – violina. U istoj kategoriji učenica Ivana Đanić, mentorica prof. Anis Končić, osvojila je II. nagradu. Učenica Lora Martinović, mentorica prof. Anis Končić, osvojila je II. nagradu u 2. kategoriji u disciplini gudači – violina. U istoj kategoriji učenica Paula Bukvić, mentorica prof. Dora Kamber, osvojila je također II. nagradu. Učenice Ana Kačić Barišić i Vesna Palčok, mentorica prof. Anis Končić, osvojile su II. nagradu u 3. kategoriji u disciplini gudači – violina. U istoj kategoriji učenice Nora Miljanić i Katarina Baule, mentorica prof. Dora Kamber te Laura Marić, mentorica Evelina Šegović, također su osvojile II. nagrade stručnog ocjenjivačkog suda. Čestitamo!


42 DuList info

5. ožujka 2014. •

Kretanje brodova atlantska plovidba

MB ‘Atlant Frauke’ Brod je trenutno u luci Skikda

15,5 knots je brzina broda

Tip broda: Heavy Lift Carrier Izgrađen: 1994 u njemačkom brodogradilištu J.J. Sietas, Hamburg Nosivost: 7.713 MT Duljina: 107,43 m Širina: 19,66 m Dubina: 10,6 m Glavni stroj: MAN B&W 7L40/54 Snaga: 4.750 kw Brzina: 15,5 knots Članovi posade Zapovjednik: kapetan Vjeko Miletić Upravitelj stroja: Miho Begović 1. časnik palube: Danijel Jelavić 1. časnik stroja: Tonći Civadelić 2. časnik palube: Damir Palunčić 2. časnik stroja: Desimir Surjan 3. časnik palube: Đani Vuković Glavni kuhar: Teodor Hricak Vođa palube: Marjan Glavan Brodski mehaničar: Antun Korunić Kormilari: Antun Obadić, Valentin Klarin, Nikola Tomelić, Mornar: Mario Nodilo Konobar: Ivan Marinov

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ap astarea

Plovi za Boston gdje se očekuje 8.3.


DuList info 43

• 5. ožujka 2014. atlantska plovidba Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

zagreb

8.3. stiže u Ust Luga

ap jadran U luci Ust Luga

miho pracat U luci Riga

city of dubrovnik

argosy

U luci Gdansk

U luci Amsterdam

sv nikola I

Plovi za Aviles gdje se očekuje 6.3., slijedi Brunsbuttel

orsula U Rijeci

ap držić

Plovi za Manilu gdje se očekuje 15.3.

oluja

10.3. stiže u Thessaloniki

ap ston

atlant frauke

U luci Skikda

ap slano

U luci Qinzhou, slijedi Xingang 9.3.

imperial

Plovi za Sohar gdje se očekuje 7.3.

11.3. stiže u Lanshan

atlant trina

7.3. stiže u luku Luanda, slijedi Soyo 9.3, Cabinda 10.3.

libertas

U Port Elizabeth, slijedi Richards Bay 7.3.

ap sveti vlaho

U luci Geelong, slijedi Jakarta 25.3.


44 Oglas

26. VELJAČE 2014. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodaje se Peugeot 206, 2000. godište,

motor 1.4, prešao 13.7000 km, cijena po dogovoru. Kontakt 091 562 7277

Prodajem Opel Corsu 1.4, 1997. godi-

šte, registrirana do 1. 5. 2014. Cijena 4.000 kuna, nije fiksna. Kontakt 098 942 4728

Prodajem Volvo C30, 1.6, momentum, godište 2009., registriran do veljače 2015., garažiran u odličnom stanju. Kontakt 098 285 587 Prodajem Golfa II, 1,6 diesel, 1991., 5

vrata, prešao 150.000 km, registriran do polovice 6/2014., uredno servisiran. Kontakt 091 51 888 66

Ozbiljna djevojka traži garsonijeru, manji stan ili sobu (može i u kućanstvu) ili nekoga tko traži cimericu. Kontakt 099 503 2299 Iznajmljujem jednosoban stan na Batali (40 m2 + parking) na duže vrijeme. Kontakt 091 270 2076 Tražim

jednosoban stan ili garsonijeru od 1. 4. do 1. 11. 2014. Grad, Gruž ili Lapad. Kontakt 097 740 2735

Iznajmljujem jednosoban stan u Novoj Mokošici na dulje vrijeme. Stan je u potpunosti namješten i opremljen svim aparatima. Također ima kabelsku TV i flat Internet. Kontakt 099 759 5226 Bračni

Prodajem Golf III GL 1.8 benzinac, 66 kw, klima, 12/1997. registriran do 12/2014. Kontakt ljubica.valjalo@ hotmail.com

par bez djece, ozbiljni, zaposleni, traže na duže vrijeme kompletno namještenu manju kuću ili stan u prizemlju s dvorištem/vrtom, s mogućnošću telefonskog priključka. Kontakt 099 593 9612

Prodaje

Mlada zaposlena djevojka traži stan/

se Aprillia Pegaso 2002. godina, cijena 2.000 Eura, odlično očuvana. Kontakt mikica3d@yahoo.com

Prodajem Renault Twingo 2003.godište, prešao 88.000 km, registriran do 14. 2. 2015.g. Cijena 2.000 eura. Kontakt 095 5533 888 Prodajem Audi A4 B6 1.9 TDI, na autu je napravljen kompletan veliki servis prije 4 mjeseca u ovlaštenom servisu. Stavljena su sva 4 nova amortizera. Godina proizvodnje 2002., boja siva metalik, snaga motora 96kw/130ks, mjenjač ručni-pet stupnjeva. Auto je u potpuno ispravnom stanju i registriran je do 12/2014. Prodaje se isključivo za gotovinu. Cijena je 6.690 eura. Kontakt 099 6755 955 Mercedes 190 D, 1985. godište crvene boje, očuvan, nove gume, prodajem. Kontakt 098 175 1451 Alfa

Romeo 146, 1.6, 1995. godište. Registriran do 4. 1. 2015. godine. Prijeđeni kilometri 165.000 km. Cijena 6.500 kuna. Kontakt maro.lisowski@ gmail.com

IZNAJMLJIVANJE Obitelj s jednim djetetom traži stan

na duže vrijeme. Kontakt 097 712 4960

garsonijeru ili sobu od 1.4. na duže razdoblje. Kontakt kranjcec.grazia@ gmail.com

Iznajmljujem sobu s kupaonicom u Lapadu na duže razdoblje. Kontakt 098 880 611 Iznajmljujem kompletno novi i opremljen stan u Župi dubrovačkoj (45m2) blizina škole, parkirno mjesto, klimatiziran. Stan se iznajmljuje na duže vrijeme. Kontakt 098 383 059 Bračni

Iznajmljujem uređen dvosoban stan. Mogućnost cjelogodišnjeg najma. Kontakt 091 423 2121 Iznajmljujem

stan (kod hotel Lera) na duže vrijeme. Stan se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, spavaće sobe, banje, spreme i verande (cca 70 m2), klimatiziran i potpuno opremljen. Kontakt 098 383 059.

Iznajmljujem stan 45m2 u Župi dubrovačkoj u blizini Getroa. Kontakt 091 784 0895 Nudim uslugu vođenja jedinica za iznajmljivanje (sobe, apartmani, ku­će,…) za sezonu 2014, na području grada Dubrovnika, ili potražujem iste u najam. Kontakt telefon 091 5235 766, 095 824 3430, NEKRETNINE PRODAJE se lijepi, kompletno renovirani, dvosobni stan 44 m2, energetski razred C u Gruškom neboderu. Kontakt 098 184 8285

POSAO Komunikativni ste, dinamični i skloni timskom radu? Traže se distributeri kvalitetnih proizvoda po prihvatljivim cijenama iz cijele Županije. Moguć i rad od kuće, jer je katalog na web-u. Kontakt nadapaicc@gmail.com ili 095 393 6614 Izvanredna studentica traži posao. Kontakt 091 910 7699

par bez djece, ozbiljni, zaposleni, traže na duže vrijeme lijepo i kompletno namješten stan sa telefonskim priključkom, isključivo na području Grada. Useliti možemo tek krajem trećeg mjeseca, molimo samo ozbiljne ponude. Kontakt 099 285 3736

Tražim

Tražim stan za 4 osobe u užem centru

Tražim hitno dadilju za čuvanje dvo-

Grada na duže vrijeme. Kontakt 098 136 7156

posao sobarice, čistačice, pomoćni radnik u kuhinji, znam Ruski. Obavljam posao čišćenja i glačanja u vašem domu. Kontakt 099 879 7665

godišnjeg djeteta. Čuvanje od 15:00 – 19:00 sati u Župi dubrovačkoj. Kontakt 098 976 7247

Traži se hitno dvosoban stan na duže

vrijeme na području Lapada, Gruža ili Babinog kuka, zaposlene osobe i nepušači, zvati 0–24 sata. Kontakt 095 398 0014

Plat soba s banjom i upotrebom kuhinje za 2 ili više osoba, poseban ulaz. Kontakt 091 521 3462

RAZNO Prodaju se PVC rezervari 1.000 litara na paleti kao novi 1.100 kuna dostava. Kontakt 098 580 835 Prodajem kolica za blizance Maclaren

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865


Oglas 45

• 26. VELJAČE 2014. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

očuvana. Kontakt 098 968 8053

Prodajem stare Dubrovačke persijane.

Kontakt maro.lisowski@gmail.com

Plastenici 2 komada, novi, dimenzije 10x4x2,10 i 12x5x2,40m, oba sa UV4 folijom, dvoja vrata, roletama za provjetravanje i dijelovima za montažu, prodajem uz dostavu. Cijena 1.900 kuna manji i 3.800 kuna veći. Kontakt 091 544 9828.

Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitoost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Vršimo le­galizaciju bespravno izgrađenih objekata brzo i povoljno za samo 20 kn/m2. Kontakt 095 8135 522

Prodajem motorističke hlače nove sa postavom iznutra, štitnicima te tregeri s mogućnosti skidanja, gratis jakna korištena. Kontakt 098 940 6099 USLUGE Nudim pomoć starijoj osobi uz mi­­n imalnu naknadu. Kontakt nevenka1956@hotmail.com Nudim iskop tvrdog terena i kamena, razbijanje zidova i rušenja, bušenja po povoljnim cijenama ili po dogovoru, brzo izlazim na teren. Kontakt 091 432 3088. Glazbeni duo s pjevačicom, pjevamo širok repertoar pjesama. Slobodni za ljetnu sezonu od 5–10 mjeseca i svadbene svečanosti u Dubrovniku. Kontakt 098 944 6747

O  G  L  A  S ZA PRIMANJE U RADNI ODNOS NA NEODREĐENO VRIJEME

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Sjećanje na Miljanić Pavu, prilažu 400 kuna prijateljice iz Operacijskog bloka OB Dubrovnik, umjesto cvijeća za pok. Marija Kokića prilaže 200 kuna Slavenka Zlošilo, umjesto vijenca u spomen na Marina Jelavića prilaže 100 kuna Željko Kosić, umjesto cvijeća za pok. Mara Jelavića prilažu 300 kuna Petra i Mara sa obitelji, u spomen na pok. Mara Jelavića prilaže 200 kuna obitelj Pera Arbulića, umjesto vijenca za pok. Mara Jelavića prilaže 500 kuna Nikola Mišić, umjesto cvijeća u spomen na dragog prijatelja Iva Soko prilaže 200 kuna Deša i Miho Katičić, u spomen na Antu Jerkovića prilaže 2 000 kuna bivši Nadzorni odbor Dubrovačkog lista Ivo, Tomo, Željan i Mišo, u spomen na dragog kap. Antu umjesto vijenca prilaže obitelj Pera Kulaša 1 000 kuna, obitelj Pava Šiševića 1 000 kuna, obitelj Marina Matane 1 000 kuna, obitelj Duška Vladovića-Relje 1 000 kuna, obitelj Ivice Šurkovića 1 000 kuna, u spomen na dragog prijatelja Antu Jerkovića umjesto cvijeća prilaže 600 kuna Liljana Šegedin, umjesto vijenca za pok. Mara Jelavića prilaže 500 kuna Nikola, Boško i Lovro Mišić, u znak sjećanja na pok Mariju Grčić umjesto vijenca daruju 550 kuna stanari zgrade Iva Vojnovića 79, obitelji: Batinić, Zoranić, Lujić, Vlašić, Radonjić, Carević, umjesto cvijeća za pokojnog rođaka kapetana Antu Jerkovića rodica Mila Sturica s obitelji prilaže 200 kuna, u spomen na našeg dragog susjeda kapetana Antu Jerkovića umjesto cvijeća 500 kuna prilažu obitelji: Kardum, Biskup, Prohaska, Rapp i Dragojević, umjesto cvijeća za pok. Iliju Kitin obitelj Marka Sentića prilaže 200 kuna, obitelj A. i B. Mojaš donira 120 kuna, Dominik Rodić donira 500 kuna, Jakša Bošković donira 200 kuna, za pok. Antu Jerkovića umjesto vijenca obitelj Tonća Šeparovića prilaže 400 kuna, u spomen na kap. Antu Jerkovića prilaže 400 kuna Marija Tomas, u spomen na pok. Antu Jerkovića prilažu 1.000 kuna Radovčićani – Radovčići gruda, u spomen na dragog prijatelja Antu Jerkovića umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Nikole Vojvode, umjesto vijenca povodom smrti kap Ante Jerkovića donira 500 kuna Zlata i Vlaho Lonza, u spomen na preminulog kolegu Antu Jerkovića maturanti nautike generacija 1963. prilaže 1 200 kuna, u spomen na kap Antu Jerkovića prilaže 500 kuna obitelj Vicka Smojvera, u spomen na Antu Jerkovića umjesto cvijeća prilažu 300 kuna Mira i Nikša Lučić, umjesto vijenca za pok Ante Jerković prilaže 300 kuna muška klapa ‘Atlant’, u spomen na pok. Antu Jerkovića prilaže 400 kuna Dubrovačke knjižnice, u spomen na pok. Suzanu Botica prilaže 300 kuna obitelj Smojver, Cvjetković i Kriste, u spomen na dragog prijatelja Antu Jerkovića umjesto cvijeća prilaže 400 kuna obitelj Luka Šoletića. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485 Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o., fax 020 321–051

ADMINISTRATOR  M-Ž - 1 DJELATNIK

ili 091 505 0678

ZA RAD U UREDU PODUZEĆA U KOMAJIMA

Svi završni radovi u građevinarstvu (pituranje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, održavanje vrtova i okućnica, po potrebi čišćenje kuća i apartmana) i montaža pločastog namještaja. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. Kontakt 092 311 6363 ili mail: petrovic_ivan@hotmail.com

UVJETI – NAJMANJE SSS, – POZNAVANJE RADA NA PC-u, – RADNO ISKUSTVO NA SLIČNIM POSLOVIMA – NIJE UVIJET – POTVRDA O NEKAZNJAVANJU, – KRATKA BIOGRAFIJA            OGLAS OTVOREN DO 15. OŽUJKA 2014. PONUDE SLATI NA ADRESU Vinogradarstvo i vinarstvo Crvik d.o.o. Komaji, 20213 Čilipi, tel 098 344 058 fax 020 773 531 email crvik.vino@gmail.com

Usluge

reparacije krovnog tapacirunga kod automobila. Kontakt 099 314 6244

Lekcije iz engleskog i hrvatskog jezika

svim uzrastima s posebnim fokusom na gramatiku jeziku. Pomažem u učenju u svim predmetima! Sat traje 60

minuta, a cijena jednog sata iznosi 70 kuna. Ako su lekcije duže od dva – blok sata, cijena je po dogovoru, niža! Dolazim na kućnu adresu! Završila sam magisterij komunikologije! Kontakt: 098 1393 590

TEHNIKA Prodajem Playstation 2 i 15 igrica. Kontakt 020 419 579 Sea Doo podvodni skuter za ronjenje. Kontakt pbecic23@gmail.com Prodaje se polovni Nikon D2x, potpuno ispravan s baterijom i punjačem. Kontakt 091 456 0132


46 Sport Derbi 1. HMNL: MNK Square – FC Nacional 1:1

Bod k’o kuća! Piše Baldo Marunčić

22

boda sada ima MNK Square, čime drži četvrto mjesto na ljestvici 1. HMNL

MNK Square s novim je bodom nastavio seriju neporaženosti, a veseli i sjajan odaziv publike, koja je i ovaj put nosila domaću momčad Pred gotovo tisuću gledatelja u Sportskoj dvorani u Gospinom polju malonogometaši dubrovačkog Squarea odigrali su još jednu sjajnu utakmicu. U derbiju 15. kola protiv prvaka Hrvatske, zagrebačkog Nacionala, odigrali su 1:1, premda je nakon meča ostao osjećaj da se možda moglo i do punog plijena. Square je u vodstvo došao sjajnim pogotkom ‘škaricama’ Šulića u 13. minuti, dok je šest minuta kasnije Kovač izjednačio na 1:1 nakon dodavanja iz kornera.

Square je i protiv Nacionala pokazao granitnu obranu

Žestoka borba za loptu

— Nemam što reći nego da nam je žao neiskorištenih prilika iz prvog poluvremena. Obranu smo odigrali prema planu, odlučno i čvrsto, i Zagrepčani nisu mogli apsolutno ništa. Veseli me odlična igra u obrani, da smo imali

malo više sreće u fazi napada bio bih još zadovoljniji, ali napominjem da je i ovo odličan rezultat! Ovim putem se ujedno zahvaljujem publici koja je gotovo do kraja ispunila našu dvoranu! - kazao je nakon utakmice trener Mato Cvjetković.


Sport 47

• 5. ožujka 2014. Slavlje Raguse – Košarkašice Raguse upisale su pobjedu protiv Kvarnera u Rijeci 68:64 u A-1 HKL. U osmoj pobjedi Dubrovkinja najbolje su bile Miloglav (24), Zovko (13) i A. Matić (12). S omjerom 8–7 Ragusa drži šesto mjesto na ljestvici.

Dubrovčani pod eurokoševima – FC Regal Barcelona Ante Tomića (8k, 8s, 3a) slavila je protiv Unicaje sa 74:69. Turk Telekom Lukše Andrića (6k, 1s, 1a) poražen je od Galatasaraya 65:89. Umana Reyer Venezia Hrvoja Perića (9k, 1s) poražena je od Emporio Armanija sa 82:91. 3. HNL

GOŠK ‘fenjeraš’

Gol Šulića!

I krv svoju za Squareovu boju

Nogometaši GOŠK-a izgubili su u Makarskoj s 4:1 od Zmaja u 18. kolu južne skupine 3. HNL. Zmaj je poveo u 2. minuti iz jedanaesterca (Radalj), a GOŠK izjednačio minutu kasnije (Hodžić). U 21. minuti Zmaj je opet u vodstvu, za 2:1 pogodio je Šalinović. Nakon što je GOŠK u 35. minuti ostao s igračem manje (Mihaljević), Zmaj je uspio zabiti još dva gola (Puljić u 75. i Zebić u 85. minuti). Budući da je Primorac iz Stobreča svladao Val, Dubrovčani su se opet našli na dnu ljestvice.• BM

MMA

Drugi poraz Delije gore˝Trener Cvjetković dobro je vodio momčad

Square s novim bodom na kontu sad ima 22 boda. Sa šest pobjeda, četiri remija i četiri poraza i dalje drži četvrto mjesto. Vodeći je Solin Veltins s 29 bodova, drugi Nacional s 27, a Murter treći s 26.

Obranu smo odigrali prema planu, odlučno i čvrsto, i Zagrepčani nisu mogli apsolutno ništa - kazao je trener Mato Cvjetković

Grupnjak prije kornera

Dubrovčanin Ante Delija upisao je drugi poraz u karijeri. U petak navečer u Sankt Petersburgu na pripredbi M-1 Challenge 45. član Ultimate fight kluba Gladiator poražen je u drugoj rundi od Estonca denisa Smoldareva, i to zahvatom na ruci (keylock). Točnije, sudac je prekinuo meč nakon što je Delija dvaput zavikao. Dubrovčanin se nije složio s tom odlukom, ali ništa nije mogao promijeniti.


48 Sport PH

Mlađi juniori Juga peti

Mlađi juniori Juga zauzeli su peto mjesto na završnici Prvenstva Hrvatske u Splitu. Nakon što su izgubili sve tri utakmice u skupini (Mornar, Primorje, Mladost) i zauzeli posljednje mjesto, izabranici trenera Mile Smodlake uspjeli su upisati dvije pobjede (Medveščak i OVK POŠK) i na kraju doći do petog mjesta. U klubu ovakav rezultat smatraju podbačajem, ali je i upitno kako su se u istoj skupini uspjela naći četiri jaka kluba. Naslov prvaka pripao je Mornaru, koji je u finalu svladao Primorje sa 7:2. Treći je splitski Jadran, ispred Šibenika. Marin Dašić iz zagrebačke Mladosti najbolji je igrač i strijelac (17 pogodaka) prvenstva. Najbolji vratar je vratar splitskog Jadrana Petar Bratim. • BM

1. HVL (Ž)

5. OŽUJKA 2014. •

SUPERDERBI KOJI TO NIJE BIO

Od rezultata više boli pristup

17. KOLO TJVL

Vaterpolisti dubrovačkog Juga neugodno su iznenadili 1400 navijača teškim porazom u Gružu od ljutog rivala. Utakmica koja se smatrala ‘nebitnom’ pokazala je pregršt slabosti Đuhove momčadi Piše Baldo Marunčić

Remi Jugašica

7

golova razlike u jednom porazu dubrovačka sportska javnost dugo ne pamti Vaterpolistice Juga u Gružu su remizirale s prvakinjama Hrvatske, zagrebačkom Mladosti 11:11 (po četvrtinama 2:2, 3:3, 2:2, 4:4) u 7. kolu Prvenstva Hrvatske. Ekipe su se tijekom utakmice izmjenjivale u vodstvu od gola razlike. Ovaj se bod svakako može smatrati uspjehom, posebno iz razloga što su Jugašice dobar dio utakmice igrale bez najboljih igračica – Anamarije Reić Rebrov i Katarine Majlat. • BM

Jug je uvjerljivo poražen u derbiju Jadranske lige. Primorje je u četvrtak navečer u Gružu odigralo na vrhunskoj razini i uvjerljivo slavilo. Jugovi navijači ne pamte ovako slabu igru Juga u Gružu. Riječanima je ponuđeno sve, i sve su i uzeli. Dovoljno je reći kako su gosti slavili u svim četvrtinama, zabijali sa svih strana, a Jugaši nisu znali pratiti žestok ritam momčadi s Kantride. Nakon teškog domaćeg poraza trener Juga Veselin Đuho priznao je da mu je momčad izgledala iscijeđeno. — Bili smo bez energije, osjetio se zamor iz Genove, uz dvije blokade koje su primili Bušlje i Macan. Doista je bilo loše – kratko je kazao Đuho, koji smatra da je igra Primorja bila na

Jug CO – Primorje EB  6:13

Dubrovnik, Bazen u Gružu, Gledatelja: 1400, Suci: Štampalija i Margeta Jug CO: Bijač (4 obrane), Vranješ (1), Bošković, Janović (1), Šutalo (1), Benić, Marković, Bušlje (2), Visković (1), Dobud, Marelja, Macan, Nižić; Trener: Veselin Đuho Primorje EB: Vićan (9 obrana), Radu (2), Peroš, Krapić, De. Varga (2), Mudražija, Muslim (1), Petković, Da. Varga (3), Obradović (3), Šetka, Garcia (1), Jelovina, Buljubašić (1); Trener: Ivan Asić Igrač više: Jug 5/12, Primorje 6/9 Peterci: Jug 0/0, Primorje  0/0 Četvrtine: 2:4, 3:4, 1:2, 0:3

vrhunskoj razini. — Primorje je odigralo lepršavo. Imaju nekoliko velikih znalaca, šutera, i to su bez pritiska dobro odradili. Sve se okrenulo na njihovu stranu, a jaki su. Zasluženo su nas razbili – istaknuo je Đuho. Kapetan momčadi Nikša Dobud kazao je kako nikad nije ugodno izgubiti s velikom razlikom. — Ne moramo ih pobjediti, ali ne smijemo baš ovako izgledati. realno, puno je razloga za poraz, ponajprije u dvije utakmice s Reccom koje smo naznačili kao najbitnije. Ispraznili smo se i to se vidjelo u bazenu. Bilo je i dosta ozlijeđenih, što se vidjelo na agresivnosti. Ako nismo 120 posto u ovakvim utakmicama, ne možemo se nositi s njima. Od svih utakmica s njima, ova je najnebitnija. Trebamo se zaliječiti i pripremiti se za kraj sezone. Žao mi je publike koja je došla u velikom broju i nadam se da ćemo im se uskoro odužiti – kazao je Dobud.


Sport 49

• 5. OŽUJKA 2014.

UVJERLJIVA REPREZENTACIJA

Osigurali Euro

2. HRL

Slavili rukometaši

Opravdali smo ulogu favorita i odradili utakmicu na što bezbolniji način – izjavio je reprezentativac Paulo Obradović

Hrvatski vaterpolski reprezentativci uvjerljivom su domaćom pobjedom potvrdili svoj plasman na Europsko prvenstvo, koje će se u srpnju održati u mađarskoj prijestolnici Budimpešti Piše Baldo Marunčić

U uzvratnoj kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo koje se u srpnju igra u Budimpešti hrvatska vaterpolska reprezentacija u Dubrovniku je

UZVRATNA KVALIFIKACIJSKA UTAKMICA Hrvatska – Slovačka 14:6

Dubrovnik, Bazen u Gružu; Gledatelja 350; Suci: Uz (Turska) i Konstanda (Ukrajina). Hrvatska: Pavić (1 obrana), Bukić (1), Krapić, Joković (1), Buljubašić, Muslim (1), K. Milaković, Visković (1), Dobud (3), Šetka (1), Obradović (6), Bijač (7 obrana) Slovačka: Kozmer (11 obrana), Famera, Zatović, Hrošik (1), Durik, Kolarik (1), Janiček (1), Bielik, Mravik (2), Kostelnik, Kratochvil, Bruder (1), Hoferica Igrač više: Hrvatska 7/12, Slovačka 3/9 Peterci: Hrvatska 2/2, Slovačka 1/1 Četvrtine: 3:0, 3:2, 4:3, 4:1

7

pogodaka postigao je Paulo Obradović

pred 350 gledatelja svladala Slovačku s 14:6 (po četvrtinama 3:0, 3:2, 4:3, 4:1). Podsjetimo, u prvom susretu u Novakyma naši su slavili sa 16:8. Najbolji u redovima ‘Barakuda’ bio je Paulo Obradović s čak 6 pogodaka, Dobud je dodao 3, a po jedan Bukić, Joković, Muslim, Visković i Šetka. Kapetan Josip Pavić u prve dvije četvrtine upisao je jednu obranu, a njegov kolega na vratima Marko Bijač u druge četvrtine obranio sedam udaraca. — Opravdali smo ulogu favorita i odradili utakmicu na što bezbolniji način. Napravili smo par promjena i iskortistili utakmicu za pripremu za Grčku koju ćemo pokušati pobjediti iako nismo kompletni! Zahvaljujem podršci koju smo prošlih dana imali u Dubrovniku! – izjavio je reprezentativac Paulo Obradović.

U 12. kolu južne skupine 2. HRL rukometaši RKHM Dubrovnika svladali su u gostima Arbanase s 30:26. Sa sedam pobjeda, jednim remijem i tri poraza RKHM Dubrovnik s 15 bodova drži treće mjesto na ljestvici. Prvi je stopostotni Metković 1963. s 22 boda, a drugi Solin s 19. U 13. kolu, 8. ožujka, RKHM Dubrovnik je domaćin petoplasiranoj Jelsi.

STOLNI TENIS

‘Piturima’ srebro u parovima

Na seniorskom prvenstvu Hrvatske u stolnom tenisu u Zagrebu par dubrovačkog STK Libertas Marinkolor Miho Simović i Luka Fučec osvojio je drugo mjesto. U finalu su izgubili od Tomislava Zubčića i Frana Tomislava Kojića s 3:1 (10:12, 11:9, 11:4, 13:11). U pojedinačnoj konkurenciji u osmini finala Simović je s 4:1 izgubio od Kojića, a Fučec od Mamuta s 4.3. • BM


50 Sport 1. ŽNL

SOŠK odustao od natjecanja

Utakmica Dubrovnika 1919. i Croatie u Gabrilima u 1. ŽNL nije odigrana zbog lošeg stanja terena. Vodeća momčad lige, Jadran Luka Ploče, upisala je domaću pobjedu nad Grkom (3:1). Gusar i Orebić odigrali su 1:1 u Kominu, dok je Župa dubrovačka slavila u gostima kod Slavena iz Grude s 3:1. Zbog lošeg stanja terena odgođen je i susret Metkovića i Maestrala, SOŠK 1919. je odustao od natjecanja, a slobodan je bio Omladinac iz Lastova. BM

5. OŽUJKA 2014. •

32. MIMOZA KUP

Uspješni judaši Tri su županijska judo kluba nastupila na 32. Međunarodnom judo kupu Mimoza u Igalu, na kojem je nastupilo 600 judaša i 40 klubova iz regije. Za JK Dubrovnik 1966. najuspješnija je bila juniorka Karla Buterin osvojivši prvo mjesto. Srebro su osvojili mlađi kadeti Bruna Bilić i Luka Violić. Junior Dražen Salapić osvojio je brončanu medalju, kao i kadetkinja Kristina Puljić. Kadet Andrej Konjevod zauzeo je peto mjesto. Za JK Župa dubrovačka prva mjesta osvojili su Laura Žutac, Petrunjela Pavić, Iva Oberan i Lucija Vučičević. Srebrni su bili Lena Galjuf, Barbara Žutac i Blago Krtalić. Treća mjesta osvojili su Matea Knego, Petar Šilježar, Luka Miloslavić, Đivo Asanović, Božo Lučić i Tijana

JK Ura Nage

Asanović. Za JK Ura Nage prva su mjesta zauzeli Marko Marinović i Leon Konjevod, dok su Boško Pijević i Fran Kužnin došli do bronce.

Judaši su pokazali odličnu formu pred predstojeća državna natjecanja

GRADSKA STOLNOTENISKA LIGA

Uvjerljivi favoriti

JK Župa dubrovačka

U 16. kolu gradske stolnoteniske lige u 1-A ligi iskazali su se favoriti. Marinkolor je svladao Šampinjone s 9:1, a OŠ Cavtat-Konavljanin tukao Geoplan s 10:0. Meč Dr.Čolića i Kliševa pokazao se kao pravi derbi. Milo Stražičić opet je bio prevaga za Kliševo, koje je izborilo pobjedu. U 1-B ligi Umjetnici su pobijedili Kapljicu 9:1, Dubrovnik svladao Halo 92 s 9:1, a Eurokarbon bio bolji od Lapad Kolora sa 7:3.

7 JK Dubrovnik 1966

zlatnih medalja osvojili su županijski judo klubovi na 32. Mimoza kupu u Igalu


• 5. OŽUJKA 2014.

Oglas 51


52 DuList IN

Najljepše i najslađe Veselje od Cavtata do Mokošice

Nedjelja je pak ponovo bila rezervirana za Stradun i ‘Faćendu od malih maškara’, a mališani su oduševili sve prisutne svojim malim maskama i u điru Gradom. Nakon povorke, uputili su se u Revelin gdje se uz pjesmu i ples nastavila zabava. I tada su se mogle vidjeti raznorazne slatke maske Prvi dan dubrovačkog karnevala na Stradunu bio je posvećen najmlađima, s posebnim programom! Kolumbova djeca, male zebre, abeceda, miševi i mačke, dubrovačka trpeza… Male maškare iz brojnih dječjih vrtića predvođeni njihovim tetama prodefilirale su Stradunom i glavnom pozornicom pred Lužom, a sve u sklopu tradicionalna ‘Četiri dana dubrovačkog karnevala’ u organizaciji Grada Dubrovnika i gradskog TZ-a, koji se odvija već 15 godina zaredom. Dakako, nije samo u gradu bilo veselo, a to su pokazali i dobro organizirani Cavtaćani! U velikoj kongresnoj dvorani hotela Croatia bilo je mjesta za sve, a unatoč kiši mnoštvo malih maškara stiglo je na ovu, 29. po redu, predivnu cavtatsku manifestaciju, za koju su ‘krive’ mame i tete iz vrtića, te Karnevalska udruga Dominali, organizatori su ovog festivala dječje karnevalske igre pjesme i šale. Ova lijepa cavtatska tradicija, koja datira još iz 1976. godine, gotovo se izgasila, no oni su je odlučili vratiti u Cavtat. I uspjeli su u tome! Maškarani program sastojao se od izlaska na binu mnogih malih maškara, plesnih skupina, grupnih maski, uz mnoštvo plesa, pjevanja te krafena i sokića! Nedjelja je pak ponovo bila rezervirana za Stradun i ‘Faćendu od malih maškara’, a mališani su oduševili sve

Foto Zvonimir Pandža

Kolumbova djeca, male zebre, abeceda, miševi i mačke, dubrovačka trpeza… Sve su to male dubrovačke maske


DuList IN 53

• 5. ožujka 2014. Minea, Ella i I BEE Upravo zbog toga a i prigodom Dana žena, Culture Club Revelin odlučio je prirediti pravo iznenađenje i dovesti ni više ni manje vodeće pjevačice toga razdoblja –Mineu, Ellu i i BEE! Nastup triju dance kraljica Culture

Club Revelin upotpunit će najboljim dance hitovima tog vremena. Vrata Culture Cluba Revelin se otvaraju u 23 sata.

su male maškare! 29

godina cavtatskog ‘Malog karneval festa’

prisutne svojim malim maskama i u điru Gradom. Nakon povorke, uputili su se u Revelin gdje se uz pjesmu i ples nastavila zabava. I tada su se mogle vidjeti raznorazne slatke maske!


54 DuList IN

5. ožujka 2014. • nad naslov

100 žena na Sniježnici

Eko centar u Mokošici se, osim organiziranja 15. Maškaranog bala djeca Mokošice, u prošlu nedjelju priključio veselim dječjim maškaranim druženjima

Hrvatsko planinarsko društvo ‘Sniježnica’ organizira uspon po uzoru na dugogodišnju tradiciju Hpd Mosor u povodu 8.ožujka, Međunarodni dan žena na vrh Sniježnice – najveći vrh dubrovačko-neretvanske županije. Start je iz Kune Konavoske u 9 sati, a više informacija potražite na stranicama HPD Snjiežnica.

nad naslov

Grad u 60 sekundi

Slave i u Mokošici Maškare u Eko Centru

Ovih dana kada su maškare u punom jeku i Eko centar u Mokošici se, osim organiziranja 15. Maškaranog bala djeca Mokošice, u prošlu nedjelju priključio veselim dječjim maškaranim druženjima. Prošli tjedan pravili su pod maskama zajedno s odraslim volonterima dubrovačke hrostule, zatim oslikavali platnene vrećice za naredne humanitarne akcije koje će biti krajem ovog i početkom slijedećeg mjeseca namijenjene za liječenje njihovih prijatelja Ante i Tijana.

Kako obići Dubrovnik u samo jednoj minuti, zna blogerica Cailin O’Neil, koja je na svojoj internetskoj strainici postavila video o tome što možete izvući iz grada u 60 sekundi. Prošetati se zidinama, skakati sa dubrovačkih stijena u more, plivati, uzeti ‘boat tour’ na neki od naših otoka, pogledati koncert DSO-a… Samo su neki od savjeta!


DuList IN 55

• 5. OŽUJKA 2014.

U LAZARETIMA

Maškarani bal ‘iz potkuplja’

Nije bilo lako otkriti tko se krije ispod kreativnih maski

Nastupile su brojne žive i mrtve zvijezde ‘naše’ i ‘strane’, a bilo je važno samo - maškarati se. A posjetitelji Lazareta stvarno su se potrudili oko svojih ‘home-made’ maski Foto Zvonimir Pandža

Art radionica Lazareti bila je u petak navečer mjesto puno veselja! Naime, održan je maškarani bal ‘iz potkuplja’ ili ispod kuplja. Na balu je bilo puno kreativnih maski ispod kojih su se krili veseli i nasmijani gosti Lazareta, a

dobre zabave i puno smijeha nije nedostajalo. Bilo je i iznenađenja, a i nastupa, bilo uživo, bilo na plaback! Nastupile su brojne žive i mrtve zvijezde ‘naše’ i ‘strane’, a bilo je važno samo - maškarati se. A posjetitelji Lazareta stvarno su se potrudili oko svojih ‘home-made’ maski, tako da su zaplesale zaista kreativne maske, ispod kojih baš i nije bilo lako prepoznati tko se krije...


56 DuList IN

5. ožujka 2014. •

Pomorci i gimnazij maturalni ples Dvije prekrasne i vesele zabave

Dubrovački maturanti posebno su se pripremali za svoju veliku noć, šivale su se haljine, plesni koraci učili su se tjednima, a djevojke i momci zasjali su u petak navečer u svojim najvedrijim i najboljim izdanjima Protekli vikend bio je ‘rezerviran’ za još dvije prekrasne maturalne zabave, može se slobodno reći, najbrojnije, a u znaku pomoraca i gimnazijalaca. Učenici Pomorske škole Dubrovnik uz obitelji, partnerice i prijatelje uživali su na svojoj maturalnoj zabavi u hotelu Rixos Libertas. Ovo je bila posebna noć za proveseliti se, izvesti djevojke ili prijateljice ili pak dobro se isplesati, što pomorcima nije predstavljao nikakav problem! Slavili su do dugo u noć, baš kao i

Foto Zvonimir Pandža

137

gimnazijalaca

gimnazijalci, koji su pak svoju večer odlučili uljepšati u hotelu Valamar Lacroma. Ukupno 137 maturanata gimnazijalaca sa svojim partnerima (koji su jednako blistali) zaplesalo je ulazeći u novo razdoblje života. Dubrovački maturanti posebno su se pripremali za svoju veliku noć, šivale su se haljine,

plesni koraci učili su se tjednima, a djevojke i momci zasjali su u petak navečer u svojim najvedrijim i najboljim izdanjima. Zanimljivi su bili i prvi plesovi, plesovi s roditeljima, a sve skupa bio je pravi vjetar u leđa dubrovačkim ‘četvrtašima’ za novi korak u život. DuList im želi puno sreće!


DuList IN 57

• 5. ožujka 2014.

jalci zaplesali

Gore Kristina je jedina maturantica u Pomorskoj školi

lijevo Njih dvije se dobro zabavljaju


58 DuList IN

5. OŽUJKA 2014. •

NAJVEĆI HITOVI U NAŠEM GRADU

Dubrovčanima treba nešto Možda najpoznatija pjesma Opće opasnosti je ‘Jednom kad noć’, no tu su i ‘Njene sjene’, ‘Srce zna’, ‘Mjesečar’ ili pak ‘Treba mi nešto jače od sna’ i ‘Uzalud sunce sja’

svojim sjajnim hitovima. Dubrovčani su se zabavljali do dugo u noć, a Opća opasnost dokazala da bez obzira koliko puta došli u Dubrovnik, uvijek će naići na svoju publiku. Bend ‘OPĆA OPASNOST’ osnovali su dvojica mladih Županjaca, Slaven Živanović – Žiža i Pero Galić 1992. godine. Pridružili su im se Igor Kolić i Silvio Soljačić na gitarama, Eugen Nemet na bubnjevima i Ivan Nol na bas gitari. 1993. godine snimili su i objavili svoj prvi studijski materijal, album u obliku kasete, koji je naslovljen jednostavnoOpća Opasnost. 1995. godine bend izdaje album Amerika. Potaknuti činjenicom da je bend Opća Opasnost početkom devedesetih izazivao poprilično zanimanje na hrvatskoj rock-sceni, organizatori

1993. godine snimili su i objavili svoj prvi studijski materijal, album u obliku kasete, koji je naslovljen jednostavno Opća Opasnost. 1995. godine bend izdaje album Amerika Foto Dino Avdić/ CC Revelin

Županjski pop-rock band Opća opasnost održao je u subotu koncert u Revelinu i oduševio sve prisutne

Kakav je to koncert u doba karnevala bez maškara

Najžešći ljubitelji županjskih rokera

Četiri pin-up djevojke spremno su pozirale


DuList IN 59

• 5. OŽUJKA 2014.

o ‘jače od sna’!

UČENIČKI DOMOVI

Zabavno i poučno uz Kviz znanja

1992. osnovan bend

velikog spektakla grupe WHITESNAKE u Hrvatskoj 2008.g. baš njima upućuju pozivnicu da nastupe kao support bend ovim rock legendama. Opet se ponovilo i na hrvatskom gostovanju grupe URIAH HEEP 2009. – support bend ponovo OPĆA OPASNOST. Bend prima i međunarodnu nagradu FENDER-ROLAND I MEGA MUZIKA AWARD po izboru publike za najbolji ROCK-BEND 2010. godine u Hrvatskoj što dokazuje prisutnost njihove glazbe. Možda najpoznatija pjesma Opće opasnosti je ‘Jednom kad noć’, no tu su i ‘Njene sjene’, ‘Srce zna’, ‘Mjesečar’ ili pak ‘Treba mi nešto jače od sna’ i ‘Uzalud sunce sja’, a na sve ove uspješnice dubrovačka publika je pjevala, skakala, jednostavno uživala! GORE I LIJEVO Opću opasnost jednako vole i momci i cure

Bend ‘OPĆA OPASNOST’ osnovali su dvojica mladih Županjaca, Slaven Živanović – Žiža i Pero Galić

Već tradicionalno i ove godine, deveti put za redom, tri utorka u veljači održao se ‘Kviz znanja’ učeničkih domova grada Dubrovnika. Ovaj edukativno-zabavni program kojeg je osmislio i sedam godina vodio znani dugogodišnji srednjoškolski profesor Tomislav Kuljiš, održan je u prostorijama Učeničkog doma Paola di Rosa te organiziran u realizaciji Muškog učeničkog doma. Uz ova dva doma, u Kvizu su sudjelovale i učenice Ženskog đačkog doma. U tri večeri, učenici sva tri doma imali su međusobne susrete, a konačan pobjednik ove godine bila je ekipa Muškog učeničkog doma u sastavu: Đuro Bilić, Marko Borović, Mislav Kiridžija, Neno Barović i Paulo Vlašić. I ove godine za regularnost i pošteno nadmetanje brinuo se žiri u sastavu tri ravnatelja – časna sestra Meri Muše, Marica Pendo i Boris Njavro, za samu pripremu i realizaciju kviza pobrinuli su se pedagog Pero Radulović i odgajatelj Miro Bronzić iz Muškog učeničkog doma Dubrovnik. Svake godine kviz doživi neku novinu pa je tako bilo i ove godine. Sve tri ekipe zahvaljujući Društvu dubrovačkih pisaca na kraju trećeg susreta nagrađene su vrijednim knjigama.


60 DuList IN

5. OŽUJKA 2014. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Oni malo slabiji prenosit će ove nemirne vibracije u vezu, pa će je na taj način oslabljivati. Potrebno je jasno odvojiti privatno i poslovno kako bi bar u ljubavi imali oazu mira. Najviše će na udaru biti oni čiji je posao upravljačkog karaktera

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Komunikativnost i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. Pozabavite se kriterijima ljepote.

Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće imati granice. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom. Budite iskreni.

Ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Ne postavljajte si suvišna pitanja. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. Ipak, možete ponekad i riskirati.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radne sredine. Netko vas već dulje vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vama bliskim suradnicima.

Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih poslovnih mogućnosti. Poradite na kondiciji.

Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Idite korak po korak, pa će i rezultati biti trajniji. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom. Vjerojatno ćete se suočiti s posljedicama vlastitih ambicija.

zdravlje ljubav posao

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Vaše emocije neće biti ništa manje nego prije, no ojačat će i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom. Metoda da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti.

Postat ćete jači i imuniji, te ćete lakše ulaziti u partnerstva. Neka vaša ljubavna očekivanja dijelom bi mogla biti ispunjena. Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno.

Dok ćete vi razmišljati o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Moguće je da propustite neku ljubavnu priliku jer spavate. Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će prevelika.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo gubite.

Osjećat ćete doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti. Budite oprezni s ljudima.

Povremeno ćete osjetiti mala nezadovoljstva ili prolazne prepreke za ljubav. Sve će se s vremenom istopiti samo od sebe, a ostat će samo ono dobro. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja.


DuList IN 61

• 5. OŽUJKA 2014.

DuTV program SRIJEDA 5. 3. 2014. 16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:50 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:45 EUROBOX magazin 20:15 KARTOLINA dokumentarna emisija 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dokumentarna emisija 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 SALON igrani film 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:10 TV PANORAMA

ČETVRTAK 6. 3. 2014. 16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:50 EUROBOX magazin 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 MALI I VELIKI emisija za djecu 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 KARTOLINA dokumentarna emisija 20:05 PEČAT krimi – serija 20:45 VIJESTI 21:00 MALI I VELIKI emisija za djecu 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 VRAŽJE JEZERO igrani film (12) 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

PETAK 7. 3. 2014. 16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu

GRAĐANI O GRADU Građani Dubrovnika, različitih uzrasta, zanimanja i obrazovanja iznose svoje viđenje života u Gradu. Komentiraju aktualne gradske probleme, ističu prednosti i nedostatke života u Dubrovniku i predviđaju njegovu budućnost.

16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:50 DUBROVAČKI OTOCI dokumentarni film 17:05 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:30 IZGUBLJENI U VREMENU dokumentarna serija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 SNAGA MORA dokumentarna serija 20:00 LICA GRADA emisija 20:45 VIJESTI 21:00 IZGUBLJENI U VREMENU dokumentarna serija 21:25 ALFA MUŽJAK igrani film (12) 23:20 FLASH VIJESTI informativni blok 23:22 TV PANORAMA

SUBOTA 8. 3. 2014.

TAKO MI TO RADIMO ‘Tako mi to radimo’ dokumentarno-edukativna emisija je o vjerskim i nacionalnim manjinama koja govori o njihovom životu u Dubrovniku. Emisija promovira nacionalne manjine u društvu.

TRAGOM STARINE ‘Tragom starine’ emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 GASTO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 POVRATAK U BATAAN igrani film 18:35 PUTOMAIA -JAPAN-

IZGUBLJENI U PRIJEVOZU putopisni prilog 19:00 PEČAT krimi – serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:30 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 20:50 HAKERI krimi – serija 21:40 MINISTAR POKVARENJAK predstava KMD-a 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:07 TV PROGRAM

NEDJELJA 9. 3. 2014. 16:05 GASTO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 17:50 LICA GRADA emisija 18:35 SNAGA MORA dokumentarna serija 19:10 HAKERI krimi-serija 20:00 ZRCALO emisija uživo, voditelj: Vido Bogdanović 20:45 DUBROVAČKE SALOČE

dokumentarna emisija 21:05 NOVI ŽIVOT igrani film 22:30 SPARTACUS – OSVETA serija 23:20 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 10. 3. 2014. 16:00 16:05 16:15 16:30

FLASH VIJESTI informativni blok OLLY crtani film za djecu HAIRY SCARY crtani film za djecu AVANTURE BUBA crtani film za

djecu 16:55 PORTRET UMJETNIKA dokumentarna emisija 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 19:55 ZRCALO emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:45 MINISTAR POKVARENJAK predstava KMD-a 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:05 SPARTACUS serija 00:00 TV PANORAMA

UTORAK 11. 3. 2014. 16:00 16:05 16:15 16:30

FLASH VIJESTI informativni blok OLLY crtani film za djecu HAIRY SCARY crtani film za djecu AVANTURE BUBA crtani film za

djecu 16:55 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarni film 17:20 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 VIŠE O MANJEM dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija (R) 19:55 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:25 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI (R) 21:00 VIŠE O MANJEM (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 NOVI ŽIVOT igrani film 23:00 FLASH VIJESTI 23:02 TV PANORAMA


62 DuList IN

5. ožujka 2014. •

Strikoman fotografirao male maškare

‘Kolumbova dječica’ na malome mulu Ovogodišnja tema bila je ‘kapetani, mornari i sirene’, a kao i uvijek dosad Strikoman je vješto poredao aktere fotografije kako bi svi zajedno napravili veliko maškarano sidro Foto Zvonimir Pandža

Maškarana dječica iz dječjih vrtića Konavala i Dubrovnika okupili su se za početak maškara u u dubrovačkoj staroj luci, kako bi stvorili veliko, živo sidro. Razlog tomu bila je milenijska fotografija Šime Strikomana pod nazivom ‘Kolumbova djeca’, čak 390 po redu. Ovogodišnja tema bila je ‘kapetani, mornari i sirene’, a kao i uvijek dosad Strikoman je vješto poredao aktere fotografije kako bi svi zajedno napravili veliko maškarano sidro. Iako mu je najpoznatija ona za stotu godišnjicu Hajduka, jedna od najljepših je ‘ruža’ pokraj Onofrijeve česme, posvećena Valentinovu. Strikoman je još puno puta načinio svoju milenijsku fotografiju u Gradu – mnogi će se prisjetiti ‘jadranske lignje na Stradunu’, ‘invalidskih kolica’ povodom Svjetskog dana invalidnih osoba ili pak ‘Svetog Vlaha’ kojeg su formirali

Gimnazijalci na Banjama. Svakako, Šime je u Dubrovniku rado viđen gost, a veselje dječice na malome mulu to je samo potvrdilo!

390

milenijska fotografija

Šime Strikoman koordinira "sidro"


Oglas 63

• 5. OŽUJKA 2014.

ATLANT POSLOVNI CENTAR

2

m 00 m 1 0 O 0 D 2 1 5 5 D O I/m DOSTANO V 2 R U m / E R U E 0 0 0 0 2.8 EKCRIEJTNEINNE*A: 2.8

2

D 55 O I V O STAN CIJENA: IŽBE N A TUMA UKNJ N E Ž I SN IJEDI DO DA VR

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Od Svetoga Mihajla 1, Dubrovnik, tel. 020 35 22 27, info@apc.hr, www.apc.hr * PLANIRANI TERMIN UKNJIŽBE NEKRETNINE TRAVANJ 2014.


64 Zadnja

5. OŽUJKA 2014. •

U skorom roku očekujemo da nam se jave državne institucije, jer bi i nama logorašima i državi Crnoj Gori bila prihvatljivija nagodba

Po tvrdnjama Zdenka Bulića iz Društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora, to će se sigurno dogoditi Piše Baldo Marunčić

Informacija koja se pojavila u hrvatskim medijima kako je dosad trinaest hrvatskih državljana koji su se od svibnja do kolovoza 1992. godine nalazili u tzv. Sabirnom centru Morinj od države Crne Gore dobilo odštetu nije točna. Kako nam je kazao predsjednik Društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Zdenko Bulić, sudski postupak koji vode hrvatski građani na sudu u Crnoj gori još uvijek traje. — Naš spor pred sudom u Crnoj Gori traje od 2007. godine, i taj se postupak polako pribiližava kraju. Mi smo stoga dobivali više ponuda raznih odvjetničkih ureda iz Crne Gore kako bismo dobili odštetu zbog duševne boli. Međutim, crnogorski zakon priječi da stranac istodobno vodi dva postupka pred njihovim sudovima. Tako da je sad oko 250 tužbi dubrovačkih logoraša, koje su pokrenute i predane na sud u Crnoj Gori, na čekanju do

okončanja prvo spomenutog postupka za ratni zločin – objašnjava Bulić, koji procjenjuje da bi taj spor mogao doći kraju u idućih mjesec dana. Ističe kako su dobiveni sporovi bošnjačkih logoraša dobar pokazatelj za pozitivan ishod njihovih tužbi. — Još nismo dobili odštetu, ali ćemo je sigurno dobiti. U skorom roku očekujemo da nam se jave državne institucije, jer bi i nama logorašima i državi Crnoj Gori bila prihvatljivija nagodba. Iako moram napomenuti kako crnogorsko pravosuđe ne poznaje institut pravičnog obeštećenja – ističe Bulić te napominje da su logoraši razočarani što i dalje nemaju pravu potporu hrvatske države. — Nije u pitanju samo odšteta, već postavljanje današnje Crne Gore u povijesti u odnosu na Republiku Hrvatsku i Dubrovnik. Taj problem je bitniji od novca. Na sva usta se govori o tužbi protiv Srbije, a Crna Gora se uopće ne spominje. A da je Dubrovnik pao, doživio bi sudbinu Vukovara – zaključuje Bulić.

18 Aktualno

Crvena pipa smrt za dubrovačke palme! 28 Županija

Županijska skupština – ‘Izgradit ćemo Centar za otpad’ 38 Kultura

Peru Šiši nagrada InterArtia! 49 Sport

Vaterpolisti osigurali Euro!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 12. ožujka

‘Još nismo dobili odštetu, ali ćemo je sigurno dobiti’

POGLED STRAGA

Čitajte nas na www.dulist.hr!

LOGORAŠI ČEKAJU OKONČANJE POSTUPKA


dulist #126